LIBERALIZAM

Teorije meunarodnih odonsa etvrto predavanje 14.11.2013.

Pobjeda liberalne demokracije?

Nakon kraja Hladnog rata, F. Fukuyama je proglasio kraj povijesti, odnosno kraj ljudske ideoloke evolucije, a pobjedu je odnijela liberalna demokracija. Liberalna demokracija i kapitalizam vie nemaju ozbiljnijeg suparnika. Sve e drave, u konanici, to prihvatiti, bez obzira na svoje nacionalne, religijske i kulturne razlike.

...
Liberalne demokracije su nadile sklonost k nasilju i prihvatile norme koje su uinile mir meu njima moguim. Svijet pun demokracija nee imati puno razloga za rat jer e si demokracije meusobno priznati legitimitet. irenje demokracija (mirnih drava) u svijetu, koje su nauile rjeavati meusobne probleme bez nasilja, je najznaajnija injenica dananjeg svijeta.

2012: demokracija

Broj demokracija u svijetu

2012 2011 2005 1990

117 115 123 69

Problemi za Fukuyamu:
to e globalizacija donijeti suverenim nacionalnim dravama? to je s dravama koje odbijaju trini kapitalizam i parlamentarnu demokraciju? to je s povlaenjem demokracija? Uspjenost autoritarnih reima poput Kine i Rusije? Islamska ideologija kao suparnik?

PERSPEKTIVE I RAZINE ANALIZE - PREGLED

PERSPEKTIVA
Ideal-tipovi koji stavljaju naglasak na sljedee elemente

Realizam
Borba za mo

Liberalizam

Identitet

Kritika teorija
Ugraene povijesne promjene

Meuovisnost i Ideje institucije

Strukture Sustav Procesi

RAZINA ANALIZE
S koje razine 'dolaze' uzroci

Vanjska politika

Domaa

Individualna

Meuosbna pozicija drava Meusobno djelovanje drava Povezuje domau i sustavnu razinu Unutarnje politike, kulturne i ekonomske karakteristike Voe i grupe koji donose odluke

Liberalizam i realizam
Liberalizam kao alternativa (oporba) realizmu. Jako utjecajan izmeu dva svjetska rata. Za vrijeme hladnog rata, unato uspostavi UN-a, u defenzivi, no veliki se povratak dogodio 1990-tih (Novi svjetski poredak). Nakon 11.9. ponovo pomak prema realizmu. Liberalne vrijednosti prihvaene u Sjevernoj Americi i Europi, no u ostatku svijeta to jo nije tako.

Jesu li liberali naivni?

Nisu. Oni prihvaaju da su odnosi meu dravama puni nasilja i sukoba. S druge strane, impresionirani su nainom na koji su sela, gradovi, zajednice, drave bile u stanju nadii nasilje i sukobe centralizirajui i legitimizirajui mo u institucijama. Drava je samo najnovija vrsta takve institucije. Zato se onda slina vrsta legitimne moi ne bi mogla pojaviti i na meunarodnoj razini?

Bit liberalizma
Hoffman: meunarodni poslovi su nemeza liberalizma... bit liberalizma je samo-ogranienje, umjerenost, kompromis i mir dok je bit meunarodnih poslova upravo suprotno: u najboljem sluaju problematian mir, ili stanje rata Liberali: politika moi je po sebi rezultat ideja, a ideje se mogu promijeniti. Ako je svijet neprijateljski raspoloen prema liberalizmu to ne znai da se to ne moe promijeniti (ako modeliramo svijet prema liberalnoj slici).

Definicija liberalizma
1. Sve su graani jednaki pred zakoni te posjeduju temeljna prava na obrazovanje, pristup informacijama (slobodnom tisku) te religijsku toleranciju. 2. Zakonodavna vlast u dravi ima samo vlast koju joj narod daje, ija temeljna prava ne smije zlorabiti. 3. Kljuna dimenzija slobode pojedinca je pravo na vlasnitvo, ukljuujui i proizvodne snage. 4. Najdjelotvorniji sustav ekonomske razmjene je u veini trini (onaj koji nije podloan birokratskoj regulaciji i kontroli, niti na domaem ni na meunarodnom planu).

Dva aspekta definicije

1. Vidljiva veza izmeu liberalizma kao politike i ekonomske teorije te liberalizma kao meunarodne teorije. Domai liberalizam moe biti uspjean samo ako ima mirno okruje. 2. Domaa analogija (domestic analogy) na vie razina: kao i pojedinci, i drave imaju razliite karakteristike, a njihov identitet utjee na njihovo ponaanje u meunarodnim odnosima. Svaka drava ima prirodna prava poput pravo na nemijeanje u njihove unutarnje stvari.

Anarhija i rat?
Priznaju anarhijsku strukturu meunarodnih odnosa, ali to ne znai da smo u konstantnom stanju rata. Ako anarhija nije permisivni uzrok rata (kao kod strukturalnih realista), koji su onda uzroci rata (ili uvjeti mira)? Ukratko: liberalizam vidi uzroke rata u imperijalizmu, neuspjehu ravnotee moi i problemu nedemokratskih reima. To bi se moglo izlijeiti kroz kolektivnu sigurnost, trgovinu i svjetsku vladu.

Rat!
Neprirodan i iracionalan Umjetno stvoren, a ne rezultat ljudske naravi Stvorila ga je nedemokratska vlast, a ratnika klasa je tako eljela poveati svoju mo. Rat omoguuje vlasti dobar izgovor za poveanje poreza, birokratskog aparata i kontrole. Ljudski razum i sposobnost ovjeka mogu pobijediti rat. Narod ne eli rat. Ako narod kontrolira vlast, onda ta vlast nee biti toliko sklona ratu kao rjeenju problema.

Demokracije i rat
Demokracije rijetko ili gotovo nikad meusobno ne ratuju. Demokracije: redoviti izbori, viestranaje, ope pravo glasovanja, tajno glasovanje, potivanje temeljnih ljudskih prava Ako rat definiramo kao vojni sukob u kojem je ubijeno 1000 i vie ljudi, onda u 353 ratova izmeu 1816-1991, nijedan nije bio izmeu dvije demokracije. 155 ratova je bilo izmeu demokracija i ne-demokracija, dok je 198 bilo izmeu dvije nedemokratske drave.

Tri razine uzroci rata i uvjeti mira

Slika liberalizma Prva slika (ljudska narav) Zastupnik/razdoblje Richard Cobden (sredina 19. St) Uzroci sukoba Intervencije vlasti u unutarnjoj i meunarodnoj sceni uznemiruju prirodni poredak Nedemokratska narav meunarodne politike, pogotovo vanjske politike i ravnotee moi Sustav ravnotee moi Uvjeti mira Sloboda pojedinca, slobodna trgovina, prosperitet, meuovisnost Nacionalno samoodreenje; otvorene vlasti na koje utjee javno mnijenje; kolektivna sigurnost Svjetska vlast, koja ima dovoljno moi za posrednitvo i primjenu odluka.

Druga slika (drava)

Woodrow Willson (rano 20. St)

Trea slika (struktura meunarodnog sustava)

J. A. Hobson (rano 20. St.)

Sigurnosna dilema
ZATVORENIKOVA DILEMA LIBERALNA PRIA 1: omoguiti komunikaciju Zatvorenik A

Zatvorenik B

Ne priznaje (suradnja) Priznaje (nesuradnja)

Ne priznaje (suradnja) Obojica su osuena na 1 godinu zatvora

A je osuen na 25 godina B je osloboen

Priznaje (ne-suradnja) A je osloboen B je osuen na 25 godina Obojica su osuena na 10 godina zatvora.

Sigurnosna dilema
ZATVORENIKOVA DILEMA LIBERALNA PRIA 1: promijeni cilj frustracija uvara Zatvorenik A

Zatvorenik B

Ne priznaje (suradnja) Priznaje (nesuradnja)

Ne priznaje (suradnja) Obojica su osuena na 1 godinu zatvora

A je osuen na 25 godina B je osloboen

Priznaje (ne-suradnja) A je osloboen B je osuen na 25 godina Obojica su osuena na 10 godina zatvora.

Kolektivna sigurnost
Sustav kolektivne sigurnosti je skup legalnih mehanizama (meunarodno pravo) donesenih kako bi se sprijeila agresija bilo koje drave na bilo koju drugu dravu. Za razliku od tradicionalnih saveza, koji pretpostavljaju odreenog neprijatelja, kolektivna sigurnost ne pretpostavlja nikakvu odreenu opasnost, nego joj je cilj ouvanje mira. Obeanje da e agresor biti kanjen, a napadnuta drava biti kanjena od svih ostalih drava u zajednikom djelovanju (diplomatskim bojkotom, sankcijama, vojnom akcijom). Primjer: Zaljevski rat 1990-1991.

Liberalna perspektiva
Pokuava objasniti suradnju, kompromis i svjetski poredak Uzroci se povezuju s meudjelovanjem
Drave utjeu jedna na drugu kroz diplomaciju i pregovore Meuovisnost poveava meusobni utjecaj Institucije strukturiraju i zakljuavaju interakciju

Usredotoenost na non-zero sum ciljeve

Apsolutni dobitak (koliko drava dobije u usporedbi s onim to je imala prije). Dobitak jedne drave nije nuno na tetu ostalih drava. Meusobni/zajedniki dobitak.

Liberalne vrijednosti
Liberalne vrijednosti:
1. 2. 3. 4. 5. 6. individualizam tolerancija sloboda konstitucionalizam (vlast ograniena ustavom). znanstveni racionalizam napredak

Kljuni pojmovi liberalizma u MO

Reciprocitet
Drave surauju zbog meuovisnosti rezultata te interakcije

Meuovisnost
Drave imaju jake meusobne veze (prvotno ekonomske i drutvene veze)

Meunarodne institucije
Pravila (formalna and neformalna) koja reguliraju djelovanje izmeu drava

Liberalni imperativ!
Poveati meuovisnost!
Dvije sile to omoguuju:
1. Tehnoloki napredak, pogotovo u komunikacijama i transportu 2. Modernizacija transformacija ljudskog drutva od zatvorenog agrarnog drutva u visoko specijalizirane i meudobno ovisne dijelove modernog drutva koji ne mogu preivjeti bez koordinacije na nacionalnoj, a sad i meunarodnoj, razini.

Kljune toke liberalizma

1. Liberalna tradicija politike misli moe se pratiti od Johna Lockea (kasno 17. stoljee). Od tad liberalne ideje utjeu na nain na koji mislimo o odnosu vlasti i graana. 2. Liberalizam je teorija i o vlasti unutar drava i o dobrom vladanju izmeu drava. Za razliku od realizma, koji dri da su 'meunarodni' odnosi anarhini, liberali nastoje naglasiiti vrijednosti reda, slobode, pravde, i tolerancije na polje meuarodnih odnosa. 3. Idealisti (izmeu dva svjetska rata) su vjerovali da rat nije nuno sredstvo za rjeavanje problema izmeu drava

Kljune toke liberalizma

4. Domae i meunarodne institucije su potrebne da bi zatitile i njegovale te vrijednosti. Te vrijednosti i institucije mogu biti razliite, uzimajui u obzir injenicu velikih rasprava unutar same liberalne tradicije. 5. Liberali se ne slau oko fundamentalnih pitanja poput uzroka ratova i vrsta institucije koje bi trebale uspostaviti liberalne vrijednosti u decentraliziranom multikulturalnom meunarodnom sustavu. 6. Rascjep u liberalizmu u dananjem globaliziranom svijetu je izmeu onih koji djeluju unutar pozitivnog liberalizma (koji stavlja naglasak na intervencionistiku vanjsku politiku i jae meunarodne institucije) i negativnog liberalizma (koji stavlja naglasak na toleranciju i protivi se intervencijama)

Sluaj: Rat na Kosovu

Napad NATO-a na Srbiju, 1999. GODINE Pokazuje sloenost nastojanja ostvarivanja moralnih ciljeva u vanjskim poslovima. U svakom sluaju, Rat na Kosovu (1999) pokazuje znaajnu ulogu morla u odreivanju ciljeva vanjske politike kao i strategija kojima se oni mogu ostvariti.

Pitanja
1. Kad borba za samoodreenje ukljuuje nasilje koje dovodi do mnogobrojnih sluajeva krenja ljudskih prava, kako strane vlade trebaju odgovoriti? Koji broj ljudi mora patiti e kako bi strane vlade trebale vojno intervenirati kako bi zatitile nevine civile? 2. Humanitarne intervencije ukljuuju nasilje u svrhu zatite ljudskih prava. Kada se sukobljavaju dunosti prema potivanju dravnog suvereniteta i dunosti prema potivanju ljudskih prava, kojoj od njih treba dati prvenstvo? Opravdava li obrana ljudskih prava u Kosovu stranu vojnu intervenciju? 3. Mogu li se ljudski (5000 Srba) i materijalni gubitci (60-100 milijardi dolara) u ratu opravdati moralnim ciljem (zavretkom humanitarne krize u kojoj je do tad ubijeno oko 10000 Albanaca)?

Pitanja
4. Prva posljedica NATO-ova napada je nasilna deportacija oko 900.000 Albanaca u susjedne zemlje te premjetaj 500.000 ljudi unutar samog Kosova. Nakon kapitulacije Srbije, veina se izbjeglica vratila u razruena sela i gradove. Pitanje je, je li ta kratkorona patnja opravdana obeanjem vee stabilnosti u Kosovu na dulji rok? 5. Pretpostavljajui da je rat na Kosovu bio opravdan srpskim krenjem ljudskih prava, je li NATO-ova intervencije bez rizika (samo zrani napadi) bila moralno opravdana? Nadalje, je li NATO trebao preuzeti vie rizika za svoje snage a kako bi smanjio broj civilnih rtava? 6. Je li rat u Kosovu manje moralan zbog toga jer se nije uspjelo osigurati izglasavanje sankcija u UN-u? Moraju li meunarodne mirovne misije biti odobrene od meunarodne zajednice kako bi imale moralni legitimitet?

Red i pravda
Red i pravda iako u svijetu postoji neka vrsta reda, ne postoji red i pravda kao to je to sluaj na unutarnjem planu u mnogim dravama. Tri vrste liberalizma: 1. Internacionalizam (prosvjetiteljstva) 2. Idealizam (izmeu dva svjetska rata) 3. Institucionalizam (druga polovica dvadesetog stoljea)

1. Internacionalizam
J. Bentham i I. Kant (Prosvjetiteljstvo) Kant, O vjenom miru (1795): da bismo postigli vjeni mir, potrebno je transformirati pojedinanu svijest (kozmopolitanska prava koja vrijede za sve ljude). Nadalje potreban je republiki konstitucionalizam i opi federalni ugovor izmeu drava. Bentham: rat vie ne slijedi nuno iz razliitih miljenja. Primjeri SAD-a i vicarske.

2. Idealizam
Norman Angell, The Great Illusion (1910): Rat je mogu, ali besplodan. Pobjeda u ratu ne moe modernom ovjeku osigurati potrebna moralna i materijalna sredstva. W. Willson, Fourteen Points (1918): otvoreni dogovori, slobodna trgovina, smanjenje naoruanja, samoodreenje, prilagoavanje kolionijalnih zahtjeva. Vjera u napredak, meunarodne organizacije koje e provoditi mirnu promjenu, razoruanje, arbitrau, i provedbu (kad to bude potrebno). Domaa analogija.

3. Institucionalizam
Meunarodna suradnja potrebna da bi se rijeili zajedniki problemi. Integracijski procesi. R. Keohane i J. Nye: Drugi transnacionalni akteri su poeli ugroavati dominaciju suverenih drava. Anarhija da, ali to ne znai da je nemogue stvoriti stabilne oblike meunarodne suradnje koji mogu poveati reciprocitet i kazniti one koji kre te reime suradnje. Ne naivna harmonija idealista, nego suradnja koja nije automatska ve zahtijeva planiranje i pregovaranje, prilagoavanje vlastitih politika drugima.