IZMJENJIVAI TOPLINE Izmjenjivai topline su toplinski aparati, graeni sa svrhom izmjene topline izmeu dvije struje tekuina (fluida).

Postoje dvije osnovne grupe izmjenjivaa: Rekuperatori: izmjena topline izmeu dva fluida vr!i se kroz stijenku koja ih razdvaja. Regeneratori: koriste se za plinovite fluide, a toplina se izmjenjuje posredstvom porozne akumula"ijske mase koja se naizmjenino grije i hladi.

Ponekad se izmjena topline vr!i i neposrednim mijeanjem fluida, ali se takvi sluajevi rje!avaju na sasvim drugaijoj osnovi od prethodnih. # nastavku e se razmatrati samo prin"ip prorauna rekuperatora.

REKUPERATORI Proraun rekuperatora poiva na uva$avanju injeni"e da se temperature struja fluida %itno mijenjaju uzduh izmjenjivake povrine, Ao. Pretpostavlja se, da u izmjeni topline sudjeluju samo promatrane struje fluida, tj. da nema gu%itaka topline. #o%iajeno je da se struje oznaavaju s indeksima & i '. #lazna stanja oznaavaju se kao &( i '(, a izlazna stanja kao & i '.

s la b ija s tr u ja u la z & s tije n k a (s) iz la z '

C & & '

ja a s tr u ja

& iz la z p o v r in a iz m je n jiv a a (A o ) ' u la z

C '

)lika &. Prin"ip oznaavanja veliina du$ povr!ine izmjenjivaa topline

*snovni pojmovi i njhov nain oznaavanja prikazani su na sli"i &. %ez naznake , nije rasporeda temperatura du$ povr!ine izmjenjivaa, pa smjer toplinskog toka, Q jednoznano definiran. #lazne temperature, &+ i '+, kao i izlazne temperature, &++ i '++ , zami!ljene su kao prosjene temperature u presjeku strujanja. # istom smislu, koefi"ijenti prijelaza topline, ,& i ,' , uzimaju se kao prosjene vrijednosti du$ povr!ine izmjenjivaa, a ne kao lokalne vrijednosti - kako %i to, strogo uzev!i, tre%alo.
& i m ' u kg.s, povezane su s prosjenom %rzinom protje"anja, w& Protone mase fliuda, m & = & w& A& , odnosno, i w', kroz povr!ine presjeka, A&, odnosno A', s rela"ijama: m ' = ' w' A' . m
, i spe"ifinog Toplinski kapaciteti fluida definirani su kao produkt protone mase, m &c p& i C ' = m &c p ' , s dimenzijom /.0. toplinskog kapa"iteta, cp, odnosno : C& = m C . *penito je C
& '

Po dogovoru se struja fluida s i!de#so '(

a!ji

to"li!s#o

#a"a$iteto

o%!a&ava s

C , a vrijednost omjera kree se u rasponu: 1o znai da je po dogovoru: C & ' 2 C& / C ' & .

To"li!s#i to#
(/), mo$e se izraziti s tri rela"ije. 3vije se temelje na Izmjenjeni toplinski tok, Q promjeni temperatura struje &, odnosno struje ', od ulaza do izlaza iz izmjenjivaa:

za struju ': za struju ):

=m , & ) = C &c p& ( & Q & & & =m ' c p ' ( Q ' ' ' ) = C ' ' .

(&) (')

4anemarujui gu%itke topline na druge sudionike (stijenka, okolina) vrijedi da je:

 = Q . Q & '

(5)

6a osnovi toga slijedi da je

= C . C & & ' ' & C ' , to proizlazi da je & ' 8 0ako je usvojena pretpostavka da je C

(7)

od ulaza do izlaza iz 9psolutna promjena temperature, : & :, slabije struje C & . izmjenjivaa je ve a od apsolutne promjene temperature, : ' :, jae struje C '

1o znai, da se na temelju uspored%i apsolutni! veliina promjena temperatura fluida mo$e zakljuiti koja je jaa, ili slabija" struja8 1o je %itno stoga, !to dijagrami za C . )la%iju struju moramo proraun izmjenjivaa poivaju na dogovoru da je C & ' oznaiti s indeksom &8

Iz prethodnog se mo$e zakljuiti, da najmanja razlika temperatura izmeu dvije struje fluida, min , nastupiti na izlazu slabije struje. 0od istosmjernog izmjenjivaa fluida %it
' min = & e , a kod protusmjernog min = & ' . ) druge strane, najvea ' . razlika temperatura je odreena s ulaznim temperaturama struja: ma# = &

Prethodne jednad$%e (&) i (') izra$avaju toplinski tok pomou temperaturne razlike jedne, odnosno druge, struje od ulaza do izlaza iz izmjenjivaa. 1aj isti toplinski tok izmjenjuje se izmeu tih struja (zanemarujui gu%itke). 6jega, meutim, ne mo$emo izraunati iz jednad$%e:
= k ( ) A , (ne vrijedi za ukupnu povrinu Ao izmjenjivaa8) Q & '

(;)

jer rezlika temperatura (& ') tih struja nije konstantna du$ povr!ine izmjenjivaa, Ao8 Ipak, takvim o%likom jednad$%e mo$emo izraziti lokalni toplinski tok kroz proizvoljno malu povr!inu izmjenjivaa, dA, uslijed razlike lokalni! temperatura & i ' dviju struja.

4a diferen"ijalni (lokalni) toplinski tok izme%u dvije struje vrijedi:

= k ( ) dA = dQ = dQ , dQ & ' & '

(lokalni toplinski tok).

(<)

Pri proraunu izmjenjivaa, pretpostavljamo da je koefi"ijent prolaza topline, k, /.(m' 0), konstantan po "ijeloj povr!ini (du$ini) izmjenjivaa, Ao, a odreuje se na uo%iajen nain s vrijednostima srednji! koefi"ijenata prijelaza topline, ,& i ,'.

, praen je diferen"ijalnim promjenama temperatura o%ih 3iferen"ijalni toplinski tok, dQ struja, d&, odnosno d', du povr!ine dA.

&

& ( A)

C & dQ

d&

&

ma#

s d' '

& ' C '

dA

min

' ( A)

' A = A2

A=2
)lika '. 3iferen"ijalni toplinski tok dQ

)toga za svaku struju vrijedi:

=m d , &c p& d& = C dQ & & & =m d . ' c p ' d ' = C dQ ' ' '

(=) (>)

?ednad$%e (=) i (>), kao i pripadne integralne forme (&) i ('), nastaju iz opeg o%lika jednad$%e odr$anja energije (I. zakon termodinamike) za otvorene sustave: d) = d( ' d& + d& ' d& dQ k p i .
i

(@)

# toplinskom proraunu izmjenjivaa ne uzima se u o%zir promjena tlaka fluida od ulaza do izlaza, koja nastupa z%og trenja. 4a struje fluida vrijedi: p& A konst. i p' A konst., pa je entalpija funk"ija samo temperature: ( A (() A mcp( o) B (o . *%ino se uzima da =m cp , je za o A 2 oC, (o A 2, ?.0. )toga za sustav s protokom mase mo$emo pisati: ( =m c p d . odnosno, d( 6adalje, u %ilan"nom prostoru nema pose%nog tehnikog ureaja koji %i unosio ili "rpio energiju od fluida, pa je tzv. te!niki rad (snaga) jednaka nuli, pa je i d) A 2. 1akoer, razlike %rzina i geodetskih visina od ulaza do izlaza iz izmjenjivaa (ako postoje) nisu = 2 . 3ruge = 2 i d& znaajne u energijskom smislu, tako da se uzima da je d& p k energijske efekte (npr. kemijske reak"ije) ne emo uzimati u o%zir, pa je d&i = 2 .
i

*ilanca energije za promatranu struju fluida svodi se na jednostavni o%lik koji povezuje toplinski tok s promjenom entalpije fluida,
= d( d , =m c p d = C dQ

(&2)

a u integralnom o%liku,
= ( . =m c p = C Q

(&&)

0od kapljeviti! fluida, z%og pretpostavke o nestlaivosti, javlja samo jedan pojam spe"ifinog toplinskog kapa"iteta, pa umjesto cp tre%a staviti c, ?.(kg 0).

0ako se temperature fluida, kao uzrok toplinskog toka, mijenjaju du$ povr!ine izmjenjivaa, Ao, mora se krenuti od matematikog o%lika toplinskog toka koji vrijedi lokalno, tj. na diferen"ijalnoj povr!ini dA. 4a svaku struju fluida vrijede po dvije jednad$%e toplinskog toka: za struju & su to jednad$%e (<) i (=), a za struju ' jednad%e (<) i (>). 6jihovim izjednaavanjem do%iva se sustav od dvije o%ine diferen"ijalne jednad$%e. *vaj sustav tre%a rije!iti (integrirati) za ukupnu povr!inu izmjenjivaa. *%lik rje!enje ovisi o ru%nim uvjetima, tj. o rasporedu smjera strujanja fluida - ukratko, o izved%i izmjenjivaa.

Proraun izmjenjivaa topline Proraun izmjenjivaa topline sa svrhom odrepivanja potre%ne povr!ine izmjenjivaa, Ao, vr!i se djelomi"e raunski, a djelomi"e pomou dijagrama, koji predstavljaju grafiko rje!enje prethodno opisanog sustava diferen"ijalnih jednad%i za odgovarajui tip izved%e izmjenjivaa. *vdje emo se ograniiti samo na izved%e izmjenjivaa u o%liku snopa "ijevi u pla!tu (tzv. s!ell+tube), u kojem jedna struja fluida protjee kroz "ijevi, a druga u prostoru izmeu "ijevi i "ilindrinog pla!ta oko njih.
, & ,C " & " 0arakteristie veliine u opisu izmjenjivaa su: C ' " ' , k i Ao. Prema & ' i k konstantni na cijeloj povrini izmjenjivaa, Ao. ,C usvojenoj pretpostav"i su C & '

Drijednosti prosjenog koefi"ijenta prolaza topline, k" za "ijevnu stijenku izraunavaju se iz jedne od ovih dvaju rela"ija: na radiusu r&: kr & , (&'a) na radiusu r': kr ' A (&'%) & r ' B r ' ln r ' B & r& ,& E " r& ,' , /.(m' 0), )lika 5. #z defini"iju koefi"ijenta prolaza topline "ijevne stijenke ' & r & ' & ln r ' ' r& & c r& r ' ' , /.(m' 0), " r' r& &

Produkt kAo , konst., odnosno: ( k Ao )r& A (k Ao )r ' . Povr!ina izmjenjivaa, Ao, je odrepena radiusom na koji je izraunat k, a du$ina izmjenjivaa je u o%a sluaja ista: (Ao)r& A 'r&F- , (Ao)r' A 'r'F-8 Povr!ina promatranog tipa izmjenjivaa ostvaruje se u o%liku snopa sastavljenog od n" "ijevi, pa je du$ina tog snopa -" A -.n" . )ame temperature nisu %itne za pro"es izmjene topline, ve su to temperaturne razlike. & i )toga se umjesto etiri temperature uvode dvije razlike tamperatura: & = & ' = ' ' . Groj utje"ajnih, karakteristinih, veliina mo$e se smanjiti njihovim grupiranjem u %ezdimenzijske znaajke. 6a osnovi teorema slinosti do%ivaju se slijedee znaajke: & , & & ' ' , ' , & kA2 C , 5 , . ' & C C (&5)

Podruje vrijednosti ovih znaajki je: 2 & & , 2 ' H , 2 5 & (&7)

*dnosi izmeu ovih znaajki ovise o vrsti izmjenjivaa topline i prikazuju se grafiki, tj. u o%liku dijagrama. 6a sli"i 7. prikazan je primjer pogonskog stanja (toka ).) koje je jednoznano odreeno s %ilo kojim parom - znaajki. 4nai da rje!enje ima o%lik: & A &(', 5), ili ' A '(&, 5), ili 5 A 5(&, '). 0rivulja 5 A 2 nalazi se na istom mjestu u odnosu na osi & i ', %ez o%zira na tip izmjenjivaa topline. 4a druge vrijednosti je polo$aj krivulja 5 A konst. ovisan o tipu izmjenjivaa. 6ajvi!e le$e krivulje 5 kod protusmjernog, a %lisko ispod njih kri$nog izmjenjivaa. 6ajni$e le$e krivulje 5 kod istosmjernog izmjenjivaa topline. 6a sli"i 7. naznaen je primjer samo za krivulju 5 A &.

& ,2

& & = & ' &

(& = 2"<)
2 ,;

5 =

C & =2 C
'

5 =
(5 = 2"7)

C & = 2"; C '

).

p r o t u s m je r n i k ri$n i i s t o s m je r n i

5 =

C & =& C '

2
2

2 ,;

& ,2

' ,2

5 ,2

' =

(' = &"=5)

kA2 C &

)lika 7. 0arakteristini dijagram izmenjivaa topline

I*TO*MJERNI IZMJENJIVAI TOPLINE

# istosmjernom izmjenjivau struje fluida ulaze na istom kraju izmjenjivaa i teku u istom smjeru, prema kraju izmjenjivaa. 4a izmjenjeni diferen"ijalni toplinski tok vrijede prethodne jednad$%e (<), (=) i (>). 0arakteristian sustav jednad$%i za ovaj tip izmjenjivaa ne ovisi o pretpostav"i da je sla%ija struja toplija. Prolaskom kroz izmjenjiva slabija struja se hladi, pa je

,C & d & = k (& ' ) . dQ

(&;)

Istovremeno se jaa struja grije, pa je

,C d ' , k ( ') . dQ ' &

(&<)

6a osnovi toga slijedi sustav jednad$%i za istosmjerni izmjenjiva:

d & k = (& ' ) , dA C & d ' k = (& ' ) . dA C '

(&=)

(&>)

1emperature & i ' predstavljaju lokalne vrijednosti temperatura sla%ije i jae struje na %ilo kojem presjeku izmjenjivaa. 1ok temperatura &(A) i '(A) du$ "ijele povr!ine ovisi ne samo o vrsti izmjenjivaa topline, tj. polaznom sustavu jednad$%i, ve i o vrijednostima temperatura na ulazu i izlazu iz izmjenjivaa topline, tzv. rubnim uvjetima:
" ' = za A A 2: & = & ' , " ' = za A A Ao: & = & ' ,

(ulaz u izmjenjiva), (izlaz iz izmjenjivaa).

(&@a) (&@%)


& & & & '
R a z d je ln a s tije n k a

. la b ija s tr u ja C & & dA dA

u v

& = & ' '

&

c ' ' ' / a a s tr u ja C ' A , 2

'

' A
2

A, A '

&

&

' )lika ;. Istosmjerni izmjenjiva topline

Ije!enje se do%iva u o%liku %ezdimenzijske temperaturne znaajke &: & = & e (&+ 5 ) ' = 0 ( ' " 5 ) &+ 5 ,

(istosmjerni izmjenjiva topline). ('2)

Jrafikom interpreta"ijom ovog rje!enja do%iva se dijagram istosmjernog izmjenjivaa topline, slian onom kakav je prikazan na sli"i 7. Gezdimenzijske znaajke: &, ' i 5 definirane su rela"ijama (&5). 4a svaki konkretan sluaj postoji samo jedno rje!enje, kojem u dijagramu izmjenjivaa odgovara toka pod imenom pogonsko stanje ().). Potre%no je zapaziti da se to stanje nalazi uvijek u podruju 2 5 &, tj. u podruju

koje je u dijagramu izmjenjivaa omeeno s krivuljama 5 A 2 i 5 A &. # sluajevima kada se ne mo$e unaprijed znati koja je struja fluida sla%ija, a koja jaa, tada se to mora pretpostaviti. 9ko proraun rezultira s pogonskim stanjem izvan podruja 2 5 &, to je znak pogre!ne pretpostavke. Iaun tre%a ponoviti s ispravnom pretpostavkom.

PROTU*MJERNI IZMJENJIVA TOPLINE

0od protustrujnog izmjenjivaa topline struje ulaze na razliitim krajevima izmjenjivaa.

. la b ija s tr u ja

& & &

& &
R a z d je ln a s tije n k a dA dA
v u

C &

& '

& ' '

= & '

' ' '

A , A A
o

' / a a s tr u ja C '

A A 2

'
A
v u

&

&

'

)lika <. Protusmjerni izmjenjiva topline

4a protusmjerne izmjenjivae vrijedi sustav jednad$%i: d & k = (& ' ) , dA C & d ' k = (& ' ) . dA C ' i ru%ni uvjeti:
" ' = za A A 2: & = & ' , " ' = za A A Ao: & = & ' ,

('&)

('')

(poetni presjek izmjenjivaa), (konani presjek izmjenjivaa).

('5a) ('5%)

Ije!enje je & = & e (&1 5 ) ' = 0 ( ' "5 ) & 5e (&1 5 ) ' ,

(protusmjerni izmjenjiva topline). ('7)

# pose%nom sluaju, kada je F5 A &, rje!enje poprima jednostavniji o%lik: & = & &+ & ' , (za F5 A &) (';)

KRI+NI IZMJENJIVAI TOPLINE

0od ovog tipa izmjenjivaa je smjer sla%ije i jae struje meuso%no okomit. Praktian primjer je strujanje plinova popreko na snop "ijevi kroz koje struji voda. # tom sluaju postoje dva smjera promjene temperatura struja, kako je to prikazano na sli"i =.

 s la b ija s tr u ja C &

&

' p r o s j e n a

&
ra zd je ln a p lo ! a

& p r o s j e n a 2 2 , 4

2 , 2

'

# , 2

ja a s tr u ja C '

'
# , 3

)lika =. 1emperaturna polja kod kri$nog izmjenjivaa topline

4%og toga se matematiki model kri$nog izmjenjivaa sastoji od par"ijalnih diferen"ijalnih jednad$%i za svaku struju. 1oplinska %ilan"a na malom elementu izmjenjivake povr!ine dA = d#d2 dovodi do jednad$%i: = C& & d#d2 = k ( ) , dQ & ' * # = dQ C ' ' d#d2 = k (& ' ) , - 2 (za struju &), ('<)

(za struju '),

('=)

uz ru%ne uvjete:
K i # = - K & = & , kao prosjena izlazna temperatura. # = 2K & = & 2 = 2K ' = ' K i 2 = * K ' = ' , kao prosjena izlazna temperatura.

('>a) ('>%)

C '

p ro sje n a '
ra zd je ln a p lo ! a

C &

&
2 ' d2 2 2 , 2 # , 2

2 , * dA

p r o s j e n a &

C &

'

# ' d#

# , -

C '

)lika >. 3iferen"ijalna povr!ina razdjelne stijenke

Latematiki postupak rje!avanja je kompli"iran, ali se rezultati u o%liku & A &(', 5) mogu prikazati dijagramski, kao i u sluaju istosmjernih i protusmjernih izmjenjivaa topline.

PO*E,NI *LUAJEVI
'- *truje jed!a#i. to"li!s#i. #a"a$iteta: C& / C ' = & . Promjene tamperatura struja %it e meuso%no jednake z%og jednakih toplinskih kapa"iteta.

&

C & & & '

C & = & ' = konst.

&

' '
A A 2 ) r o tu s m je r n i iz m je n jiv a

'
A A 2

C '
A , A 5s to s m je r n i iz m je n jiv a A
o

C '
A , A A
o

)lika @. Promjene temperatura struja jednakih toplinskih kapa"iteta

 )- Is"ariva!je ili #o!de!%a$ija: C& / C ' = 2

Pri promjeni agregatnog stanja, tj. isparivanju ili kondenza"iji jednog fluida, ne mijenja se temperatura, d = 2 , iako se fluidu dovodi ili odvodi toplina. =m d c p d = C dQ 6a temelju diferen"ijalne jednad$%e slijedi da z%og d = 2 mora =m cp = C %iti da %i izmjenjena toplina imala konaan, diferen"ijalno mali iznos. 0ako protona masa ne mo$e %iti %eskonano velika, to znai da je pri promjeni agregatnog stanja spe"ifini toplinski kapa"itet cp A H.

&

C &
&

'

' = '

= C '

' &

'

' = '

= C '

'
A
o

&

C &
A
o

A A 2 5 s p a r iv a n j e s tr u j e '

A , A

A A 2 6 o n d e n z a c ij a s tr u j e '

A , A

)lika &2. Promjene temperatura struja kada je C ' =

I*KORI*TIVO*T TOPLINE

Q Laksimalna toplina, ma# , koju mogu izmijeniti dvije struje s toplinskim kapa"itetima C C & i ' ovisi, osim o koefi"ijentu prolaza topline, k, i povr!ini izmjenjivaa, Ao, jo! samo

o njihovim ulaznim temperaturama: M& i M'. *na se definira kao toplina koja je potre%na da se slabija struja dovede na ulaznu temperaturu jae struje:

=C ( ) Q ma# & & '

(maksimalna toplina).

('@)

Iealno izmjenjena toplina koju slabija struja izmjenjuje u nekom izmjenjivau je:
=C ( ) Q & & & & ,

(realno izmjenjena toplina).

(52)

5skoristivost topline, N, definira se kao omjer tih toplina: = Q & & = & = & ' & Q ma#

(5&)

iz ega slijedi da je iskoristivost topline jednaka %ezdimenzijskoj temperaturnoj znaajki, N A &. 6aglasimo jo! jednom da N ne ovisi o tipu izmjenjivaa topline8

*TUPANJ /JELOVANJA IZMJENJIVAA TOPLINE

# teorijskom sluaju, kada %i povr!ina izmjenjivaa %ila %eskonano velika, sla%ija struja %i izmjenila toplinu Q koja %itno ovisi o tipu izmjenjivaa topline. # izmjenjivau s konanom povr!inom A sla%ija struja %i izmijenila toplinu, Q& , prema jednad$%i (52).
o

)tupanj djelovanja izmjenjivaa je omjer tih toplina: = Q & Q ,

(stupanj djelovanja izmjenjivaa).

(5')

Protusmjerni i kri$ni izmjenjivai

0od protusmjernog i kri$nog izmjenjivaa, kada povr!ina Ao O H, izlazna temperatura sla%ije struje te$i ulaznoj temperaturi jae struje, &P O 2M. # tom teorijskom sluaju je:
=C ( ) Q & & ' ,

(izmjenjena toplina za Ao O H) . , pa vrijedi:

(55)

4a te tipove izmjenjivaa je
= = & =

=Q Q ma#

& & ' &

(za protusmjerne i kri$ne izmjenjivae).

(57)

0od ovih tipova izmjenjivaa postoji teorijska mogunost (za Ao O H) da se postigne , Q P& A M', tj. da se postigne ma# . 4ato sve krivulje 5 te$e asimptotskoj vrijednosti &.

Istosmjerni izmjenjiva topline

&
ma# '
A A 2

C & & C '

A , A

&

'
o

A A

)lika &&. Izlazna temperatura struja u istosmjernom izmjenjivau kada AO H

0od istosmjernog izmjenjivaa %i u teorijskom sluaju za Ao A H o%je struje na izlazu imale istu temperaturu , kako je to prikazano na sli"i &&. Izjednaavanjem toplina koju izmjenjuju struje & i ' pri Ao A H do%iva se:

 ( ) = C ( ) C & & ' ' ,

(5;)

iz ega se mo$e izraziti temperatura ++: = + C C & & ' ' +C C & ' .

(5<)

#va$avanjem defini"ije stupnja djelovanja (5') i jednad$%e (5;) i (5<) do%iva se: Q & i = & = & = ( & + 5 ) & Q & ,

(za istosmjerni izmjenjiva).

(5=)

0od ovog tipa izmjenjivaa svaka krivulja 5 A konst. ima svoju asimptotu, ija je vrijednost & = 0 ( ' " 5 ) = & & + 5 ,

(istosmjerni, za A ).

(5>)

Linimalna temperaturna razlika

6ajmanja razlika temperature, Qmin, izmeu dviju struja javlja se uvijek na izlazu slabije struje8 0od istosmjernog izmjenjivaa je:
' , min = &

(istosmjerni izmjenjiva),

(5@)

pa vrijedi rela"ija:

& & =

min ' & & + 5

, (istosmjerni izmjenjiva). (72)

0od protusmjernog izmjenjivaa topline je:

' , min = &

(protusmjerni izmjenjiva),

(7&)

pa vrijedi rela"ija:
& = & min ' &

(protusmjerni izmjenjiva).

(7')

Gudui da razlike temperatura mogu %iti ili pozitivne ili negativne, nu$no je uzeti apsolutne vrijednosti kako %i znaajka F& %ila pozitivna8

O"0e jed!ad12e i% je!jiva&a to"li!e

Jrafikom interpreta"ijom rje!enja sustava diferen"ijalnih jednad$%i, koje su svojstvene istosmjernim, protusmjernim ili kri$nim izmjenjivaima topline do%ivaju se tzv. dijagrami izmjenjivaa topline dotinog tipa. Primjer takvog dijagrama dan je na sli"i 7. Leuso%ne razlike izmjenjivaa oituju se u razliitom polo$aju krivulja 5 A konst., osim za kruvulju 5 A 2 koja se kod svih tipova izmjenjivaa nalazi na istom mjestu u odnosu na osi & i '. Iz dijagrama izmjenjivaa mo$e se odrediti (oitati) vrijednost jedne od triju %ezdimenzijskih znaajki , ukoliko su preostale dvije prethodno poznate ili izraunate iz zadanih podataka. 4a sve tipove izmjenjivaa vrijede slijedee jednad$%e: - za toplinski tok

 =C ( ) = C ( ) , Q & & & ' ' ' =C ( ) = C ( ) Q & & & ' & & ' & ( ) & . =C & & ' & (& + 5 ) & &

(75) (77)

- za odnose ulazni! i izlazni! temperatura

& & = & , ' & ' ' = & 5 , ' & ' & = & (& + 5 )& , ' & ' & = & & , ' & ' & = & & 5 . ' &

(7;)

(7<)

(7=)

(7>)

(7@)

& ,2

& =

& & & '

C & > 5 = & = konst. > 2 C'

p ro tu s m je rn i

& A k o n s t .
2 ,; k ri$n i is to s m je r n i

2 2 2 ,; & ,2

(')p

(')i ' ,2 ( ' ) k

5 ,2

' =

k Ao C&

)lika &'. Drijednosti znaajke ' razliitih tipova izmjenjivaa za &A konst. i & R 5A konst.R 2

*lo1e!i ti"ovi re#u"eratora # praksi se esto susreu izved%e izmjenjivaa topline koje se ne mogu razvrstati u jedan od elementarnih tipova, opisanih u prethodnim razmatranjima. )ustav diferen"ijalnih jednad$%i i ru%ni uvjeti takvih izmjenjivaa zahtijevaju mnogo kompleksniju pro"eduru rje!avanja, ali se i njihovo rje!enje mo$e naelno prikazati u o%liku funk"ije & A 0(', 5), koja se takoer mo$e prikazati u formi dijagrama, kakav je onaj za tri osnovna tipa izmjenjivaa.