Krajem 19. i poetkom 20. stoljea istraivai su poeli opisivati karakteristike
razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. Dakle, s razvojem djeje psihologije razvija se i interes za djeji crte. Pored govora pomou koga dijete izraava svoja osjeanja i doivljaje, uspostavlja odnose s ljudima, crtanje je jedno od najiskrenijih naina njegovog izraavanja. Crtanje za dijete nije umjetnost, nego nain izraavanja. Dijete je u svojim crteima iskreno, ono stvara crtee neposredno, s oduevljenjem. Njegova sredstva izraavanja su jednostavna, naivna, ali uvjerljiva usprkos tome to su dana bez posebne spretnosti. Pomou boja i linija dijete prikazuje i izraava ono to ne zna rijeima. Djeji crtei su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog djejeg svijeta i zbog toga su zainteresirali djeje psihologe, pedagoge i psihijatre. Oni u svome dijagnostikom, terapeutsko-korektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom upotrebljavaju djeje crtee, kao jedan od metoda za bolje upoznavanje linosti djeteta, motorike zrelosti, koordinacije i snalaenja u prostoru. Razvojni aspekti djejeg crtea
Djeca u razvoju likovnih sposobnosti prolaze oekivane progresivne promjene, karakteristine za svaku dobnu grupu, univerzalne za svu normalnu djecu svijeta. Crtei su odraz elje svakog normalnog djeteta za komunikaciju s okolinom. Poeci razvoja crtanja javljaju se od djece izmeu 2. i 3. godine u doba intenzivnog razvoja govora. Mada dijete poinje da crta imitirajui odrasle vano je da mu jo ranije damo olovku i papir. Ovo za dijete znai igru. Formalni i sadrajni razvoj djejeg crtanja vezan je za razvoj djeje motorike, percepcije za stvaranje i razumijevanje pojmova, emocija i jo nekih psihikih, fizikih i socijalnih funkcija djejeg opeg razvoja. Prema mentalnoj i kronolokoj zrelosti i realizaciji crtea moemo promatrati djeju likovnu ekspresiju kroz tri perioda. Period krabanja (2-3 godine)
krabanje je kod djeteta kaotino, jer ono nije ovladalo motorikom i prostorom. Crte koje povlai po papiru su centripetalne i centrifugalne ili imaju oblik nepravilnih koncentrinih krugova. Olovku dri nesigurno zbog ega dolazi do nesigurnih i nekoordiniranih pokreta. Ovaj razvojni stupanj djejeg crtanja u stvari je motorika igra. Sadraj nema znaenje ve je samo vanjski produkt motorike djelatnosti, pri emu dijete doivljava veliko zadovoljstvo. (Ne smijemo dijete siliti da crte povlai sistematski jer bi to bilo isto kao da dijete u govornoj fazi neartikuliranih glasova silimo da govori reenice. Period simbolikog izraavanja (4-8 godina)
U 3. godini ivota psihiki normalno razvijeno dijete otkriva da likovnim prikazivanjem moe neto i da izrazi. Ovaj nivo u razvoju crtanja odgovara stjecanju simbola u razvoju govora. Dijete u ovom periodu ne crta predmete u realistinom izgledu, nego ih crta prema onome to o njima zna. U poetnom periodu simbolikog crtanja dijete crta ljude ee nego predmete. U stvari, crta ono to je za njega najznaajnije. Najprije crta ljude, zatim ivotinje, kue, automobile, oblake, drvee, itd. U periodu izmeu 4. i 7. godine djeji crtei se poinju diferencirati, dijete prikazuje stvarnost (shematski crtei). Ono crta po sjeanju, odnosno onako kako zamilja ovjeka ili predmet. Ljudska figura sastoji se od nepotpune glave (krug), zajedno sa dvije noge (dvije linije povuene iz kruga), rjee dvije ruke (dvije linije na suprotnim stranama kruga). esto ovu formu likovnog izraza nazivamo punoglavac. Kue ili neki drugi predmeti na djejim crteima u ovom periodu su esto providni (rendgen slike). Krajem ovog perioda dolazi do otkria povezanosti boje i crtanog objekta. Ljudska figura koju je ranije predstavljao punoglavac sada je potpuno zamijenjena figurom koja ima glavu i trup, kao i dodatne detalje. Radovi djece u ovoj dobi puni su boja i esto armantni odraslom promatrau zbog slobode izraavanja i kreativnosti. Period realistikog izraavanja (9-11 godina)
Ovaj period traje od 9. do 11. godine. Djeca ele postii to realniji dojam o crtaim likovima i predmetima i prilagoavaju ih stvarnom svijetu. Raste kompleksnost upotrebe linija, oblika, detalja i poinju prvi pokuaji crtanja u perspektivi. Istanava se upotreba boja, a ljudska figura poprima detaljnije i raznolikije elemente posebno s obzirom na spol djeteta. Emocionalni razvoj i crtanje
Dijete doivljava razne emocije: veselo je, tuno, alosno, uznemireno, ljuto, uzbueno, nezadovoljno. Sva ova stanja su normalna. Ako dijete ivi u stabilnom porodinom okruenju gdje su pored fiziolokih zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav, naklonost i toplina roditelja), ono se osjea sigurno i sretno, ali ako u sredini u kojoj ivi ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba, ono se ne osjea dobro. Afektivne doivljaje i elje kroz crte dijete izraava individualnim simbolima, koji su vijek u neposrednoj vezi sa ivotom, to znai da dijete u crte unosi svoje elje, tenje, matanja, razna osjeanja, kao to su ljubav, prijateljstvo, mrnja, zavist, razdraljivost, potitenost. U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono to ga najvie emocionalno privlai ili odbija. Ono to ga privlai stavlja u prvi plan, crte boji svijetlim bojama, a ono prema emu osjea antipatiju obino crta maleno i tamnim bojama. Impulzivna i energina djeca crtaju smjelo, dok plaljiva, povlae tanke nesigurne linije, uokviruju crte ili ga crtaju u uglu papira. U mnogim djejim crteima pojavljuje se sunce. Neki autori smatraju da ta djeca ne pokazuju emocionalne tekoe. Ometanje djejeg stvaralatva
Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije djejeg stvaralatva u razvoju djece moe doi do njegovog ometanja. To se najee dogaa zbog elje okoline da naui dijete kako neto nacrtati, naslikati i napraviti. Time se postie obrnut uinak, umjesto razvoja i interesa djeteta za rad, dijete obino odustane od svojih oblika i prelazi na vie ili manje uspjeno oponaanje danih uzoraka. Naini na koji se moe ometati kreativnost moemo podijeliti na dvije grupe. Prvu ine svi oblici direktnog interveniranja u djeje radove: Crtanje djeci
Ovo je najdrastiniji primjer negativnog upletanja u razvoj djejih likovnih sposobnosti. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju, ali zbog autoriteta odraslih ona ih pokuavaju oponaati. Time se prekida prirodni nain opaanja, shvaanja i stvaranja oblika u djece i navikavaju se na pasivnost.
Ispravljanje djejih oblika
Svako poduavanje djece kako da neto nacrtaju, naslikaju ili naprave naruava vlastita vienja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike, te u njima budi osjeaj nemoi i nesigurnosti. Slikovnice za bojenje
Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u djeje pamenje i vraaju se iz njega kad god im zatreba slian oblik. Suprotno tome, ispunjavanjem naturalistikih oblika dijete postaje svjesno njihove sloenosti i realistinosti koja je njemu nedostupna, iz ega ono moe zakljuiti da nije sposobno za likovni rad. Izlaganje djejih radova
esto izlaganje djejih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u njihovoj okolini nesvjesno im se nameu i zastiru njihova vlastita vienja i oblike. irenje shematskih oblika meu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih, neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno spreavanja razvoja jednog dijela njihovih sposobnosti i duha.
Drugu grupu ine neki odgojni postupci i stavovi : Vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece
Svako ocjenjivanje ili usporeivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira njihov osjeaj slobode, a time i spontanost, odnosno sposobnost stvaralatva. Ako je neki djetetov rad dobro ocijenjen, ono e se dobro osjeati i imati elju da nastavi, ali ako je sljedei rad loije ocijenjen, djetetovo zadovoljstvo e opadati i ono e se sve vie povlaiti i odustajati od likovnog rada. Komentiranje i prigovaranje
Jednako kao i ocjenjivanje, svaki komentar ili prigovor, pokazano ili prikriveno nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad. Prenaglaavanje vrijednosti
Pretjerana pohvala takoer ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog rada uivanje u svom stvaralatvu, njegov primarni cilj postaje pohvala, to posebno u grupi djece rezultira nezdravim odnosima. Urednost i preciznost
Insistiranje na urednosti i istoi radova obino rezultira suprotnim uinkom, precizno crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost, a sluajne mrlje ne umanjuju vrijednost rada, ve su njegov cilj unutranji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu. Ekspresivna vrijednost boje u djejem crteu
U okviru stepena svog psihofizikog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine stvari. Djeji crtei u boji su spontana projekcija njegove unutranjosti. Same boje nam otkrivaju djeji emocionalni ivot, linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole, prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na djeji karakter.
* Djeca koja preteno crtaju toplim bojama (crvena, uta i naranasta) posjeduju spontanu iskrenu osjeajnost i prijateljstvo prema drugima. Vole da uestvuju u igri i u svojim osjeanjima su veoma zavisna od drugih.
* Djeca koja preteno crtaju hladnim bojama (plava, zelena, smea i crna) otkrivaju kontrolirano ponaanje, ne nameu se drugima, rado se igraju sama, racionalnih su interesa, upravljaju se prema vlastitim mislima. Kod nekih se moe uoiti agresivnost i osvetoljubivost.
* Pretjerana upotreba crvene boje moe da izraava pretjerano afektivnu ili ak agresivnu prirodu. Pretjerana upotreba ute boje izraava infantilno, spontano i osjeajno bie. Pretjerana upotreba smee boje prevladava u crteima djece koja su odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima.
* Pretena upotreba crne boje uvijek znai pomanjkanje osjeanja ili neugodnog ivotnog stanja, koje dijete ne moe da prevazie. Takva djeca potiskuju svoja osjeanja i strah, realistiki su usmjerena, istiu intelektualne interese, esto su usamljenici, najradije se igraju sami, a ako upotrebljavaju povrinski crnu boju znai da su se nali u osjeajnoj krizi. Likovna ekspresija pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti da razvija sposobnost opaanja, predstavljanja, samosvijest, istrajnost, radnu disciplinu, smisao za kulturnu zabavu i estetska doivljavanja. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog gledanja i opaanja, a ne da izvire iz nauenih ablona. Djetetu je dovoljno dati u ruke olovku, papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poeljno je oduzeti gumicu, koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). Sve to dijete ostvari treba da primamo s pohvalama i oduevljenjem, kao njegov uspjeh. Negativno kritiziranje djejeg crtea je nedopustivo, jer time potiemo bojaljivost i neodlunost, a u kolskom periodu otpor prema stvaralatvu.