Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Centar za obrazovanje nastavnika
Kolegij: Sustavna pedagogija, ak. god. 2012./2013.

Seminarski rad na temu

Disleksija i disgrafija

Studentice: Anamaria Kasuni i Petra Korani

Mentor: doc. dr. sc. Mirjana agud

26. studenog 2012.

Sadraj
Uvod...............................................................................................................................1
Disleksija........................................................................................................................2
1.1. to je disleksija?..................................................................................................2
1.2. Definiranje disleksije kroz povijest: od poetaka do danas.................................3
1.3. Dvije najee potekoe kod disleksije: itanje i pisanje...................................5
1.3.1. Potekoe pri itanju.....................................................................................5
1.3.2. Potekoe pri pisanju.....................................................................................7
1.4. Kako ublaiti disleksiju? Kako pomoi djetetu koje pati od disleksije?.............8
Disgrafija......................................................................................................................10
1.1.

to je disgrafija?............................................................................................10

1.2.

Oblici disgrafije.............................................................................................11

1.2.1. Prema uzrocima..........................................................................................11

1.2.2. Prema stupnju izraenosti............................................................................11
1.2.3. Prema dominantnom sindromu...................................................................12
1.3.

Pogreke u pisanim radovima djece s disgrafijom........................................14

Zakljuak......................................................................................................................16
Literatura......................................................................................................................17
Bibliografija..............................................................................................................17
Internetski izvori.......................................................................................................18
Koritene slike..........................................................................................................18

Uvod

U ovom seminarskom radu razradit e se teme disleksije i disgrafije. Rad e

biti podijeljen na dva dijela prvi e biti orijentiran na problematiku disleksije, a
drugi na problematiku disgrafije.
Odabrale smo ovu temu jer obje smatramo da je vrlo zanimljiva i pouna, jer
ak i danas, u 21. stoljeu ljudi koji pate od disleksije, disgrafije, diskalkulije ili nekog
drugog poremeaja povezanog s ve navedenim nose stigmu manje inteligentnih,
lijenih ili pak zaostalih osoba, to je u dananje doba neoprostivo i nedopustivo.
Kroz istraivanje, itanje literature i pisanje ovog seminarskog rada, odluila
da e mi tema diplomskog rada takoer biti vezana uz disleksiju i srodne poremeaje,
jer smatram da to polje i dalje nije dovoljno istraeno, te da je jo uvijek obavijeno
velom mistike koji treba jednom zauvijek razotkriti.

Disleksija
1.1. to je disleksija?
Rije disleksija svoje korijene vue iz grke rijei dys (= slabo, neprimjereno)
i

lexsis (=rijei, jezik) to bi u doslovnom prijevodu znailo slab jezik (slaba

upotreba jezika).
Disleksiju je prvi otkrio Oswald Berkhan1 1881. godine, a sam termin
disleksija stvorio je i definirao 1887. godine Rudolf Berlin 2. Rije disleksija se koristi
kao openiti termin za poremeaje koji ukljuuju potekoe pri uenju, itanju,
tumaenju rijei, slova i drugih simbola. Za razliku od opeg miljenja ukoliko netko
ima disleksiju to ne znai da je manje pametan i da ima nii kovcijent inteligencije,
ve potpuno suprotno, u veini sluajeva ljudi koji pate od disleksije imaju
nadprosjean kvocijent inteligencije te su u isto vrijeme vrlo kreativni.
Neki vrlo poznati geniji kao to su Leonardo da Vinci, Alber Enstein, Thomas
Edison, Isaac Newton, Ernest Hemingway, Walt Disney, Dragojla Jarnevi i mnogi
drugi 3 patili su od disleksije.

1.2. Definiranje disleksije kroz povijest: od poetaka do danas

Kroz povijest disleksija je definirana na mnogo razliitih naina i trebalo je
puno vremena da doemo do dananje definicije.

1 Oswald Berkhan: http://en.wikipedia.org/wiki/Oswald_Berkhan

2 Rudolf Berlin: http://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Berlin
3 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju.

Dr. William P. Morgan4 1896. godine definira fenomen disleksije (termin u to

vrijeme jo nije skovan) kao uroeno slijepilo za rijei5. U svom istraivanju on daje
neka obiljeja djece koja pate od tada neimenovanog poremeaja. Kae da ta djeca
imaju odreene potekoe kao npr. problemi pri itanju, pisanju i slovkanju, problem
pri pisanju diktata, ne posjeduju vizualnu pamenje pisanih rijei. Osim potekoa
navodi i sposobnosti takve djece kao npr. da su vrlo bistra i prosjene inteligencije, da
imaju normalne oi i zdrav vid, ne pokazuju ozljede ili bolesti. Za njihove potekoe
kao mogui uzrok navodi uroenu manu najvjerojatnije uzrokovanu nedovoljno
razvijenim gyrusom lijeve polutke mozga.
Dr. Samuel T. Orton 1928. godine uvodi i definira termin strephosymbolia6
kao skupni termin za djecu koja pokazuju neuobiajne potekoe pri itanju. Dr.
Orton time eli ukazati na razliku izmeu uroenog slijepila za rijei

strephosymbolia-e.
Henning Buhl Skydsgaar 1942. uvodi i definira termin uroena disleksija7 kao
termin koji u cijelosti obuhvaa stanje popularno zvano uroeno slijepilo za rijei i
on u klinikoj medicini ponajprije oznaava potekoe pri itanju koje se mogu
nevezano pojaviti, te se posebno razlikuju od potekoa u itanju drugog porijekla.
Svjetsko udruenje neurologa 1968. godine definira disleksiju kao poremeaj
koji se manifestira kroz potekoe u itanju unato konvencionalnim uputama,

4 Morgan, William Pringle(1896.). A case of congenital blindnes. London: British Medical Journal, 2, 1378 1379.
5 Becker, Ruth(1970.). Disleksija i disortografija s logopedskog aspekta. Beograd:Savez drutva defektologa Jugoslavije, 10.
6 Orton, S. T. (1928). Specific reading disability Strephosymbolia. The Journal of the American Medical Association, 90, 7
April, 1095-99.

7 Hallgren. B. (1950). Specific dyslexia: A clinical and genetic study. Acta Psychiatrica Neurologica, (Suppl. 65), 1-38, 224-232.

primjerenoj intelgenciji i sociokulturalnoim prilikama. Ovisi o osnovnim kognitivnim

nesposobnostima koje su esto uroene8.
Macdonald Critchley 1978. godine uvodi termin razvojna disleksija9 kojim
definira pojam disleksije na sljedei nain: A learning difficulty which initially
shows itself by difficulty in learning to read, and later by erratic spelling and by lack
of facility in manipulating written as opposed to spoken words. The condition is
cognitive in essence, and usually genetically determined. It is not due to intellectual
inadequacy or to lack of socio-cultural opportunity or to faults in the technique of
teaching, or to emotional factors, or to any known structural brain-defect. It probably
represents a specific maturational defect which tends to lessen as the child grows
older, and its capable of considerable improvement, especially when appropriate
remedial help is afforded at the earliest opportunity (Critchley, 1978, p. 149).
The Orton Dyslexia Society Research Committee 1994. godine definira
disleksiju na sljedei nain: To je jezino utemeljen poremeaj konstitucijskog
podrijetla koji obiljeavaju tekoe u kodiranju pojedinih rijei, a koje obino
odraavaju nedostatne sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju pojedinih
rijei su neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske sposobnosti;
one nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa. Disleksija se oituje
razliitim tekoama u razliitim oblicima jezika, esto ukljuujui uz probleme
itanja i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine pisanja (Orton Dyslexia Society
Research Comittee,1996.).10
8 World Federation of Neurology (1968). In Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978). Dyslexia defined. Chichester, UK: Charles
C. Thomas.

9 Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978). Dyslexia defined. Chichester, UK: Charles C. Thomas.
10 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 15.

Dr. Gavin Reid11 2002. godine govori da bi najprikladnija definicija disleksije

mogla biti da je disleksija razlika u procesuiranju koju mogu iskusiti svi ljudi
neovisno o dobi, koja je esto popraena potekoama u itanju i pisanju, te moe
imati utjecaj na kognitivna podruja kao to su npr. pamenje, brzina procesuriranja,
vremenska organizacija, organiziranje uenja i samo uenje.
Kao zadnju definiciju bih htjela citirati Lovru (10.g.) koji se od 1. razreda
borio s disleksijom i imao loe miljenje o sebi sve dok nije i sam shvatio to je
disleksija te da je i on sasvim normalan djeak: Disleksija je kada normalni pametni
ovjek ima problema s itanjem i pisanjem, i to je to.

1.3. Dvije najee potekoe kod disleksije: itanje i pisanje

1.3.1. Potekoe pri itanju
Ljudi koji pate od disleksije mogu imati problema s itanjem na taj nain da
im treba vie vremena za itanje nekog odjeljka teksta, da imaju problema s
preciznou pri itanju jer ponekad umjesto da proitaju rije oni je unaprijed
pogaaju, te sve do te razine da moe doi do krive interpretacije ili potpunog
nerazumijevanja teksta zbog nemogunosti povezivanja rijei u cijelinu.
Jedna od najeih pogreaka koju rade djeca koja pate od disleksije pri
itanju je da gutaju rijei (izostave zadnje slovo ili zasnji slog: uspavanka
uspavan), premeu slova (dob bod), zamjenjuju slova (dio bio), krivo
izgovaraju rijei jer ne mogu pretvoriti pisano u govoreno (mesti metlom mesi
11 Reid, G. (2002). Dyslexia: Research and implications for practice. Paper presented at the RTLB national conference,
Learning to Motivate, Motivate to Learn, Dunedin, New Zealand, 18 September. In Reid, G. (2003). Dyslexia: A practitioners
handbook. (3rd ed). Chichester, UK: John Wiley & Sons Ltd. Str. 5.

melom), a moe se dogoditi da im je zbog premalih slova ili razmaka cijeli tekst
neitak te da im se slova preklapaju kao na slici br. 1.12

Slika br. 1

1.3.2. Potekoe pri pisanju

Osim potekoa pri itanju, disleksija se esto manifestira i kroz potekoe pri
pisanju. Potekoe u pisanju se mogu podijeliti u dvije skupine:13
a) potekoe u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa
b) smetnje u samostalnom sastavljanju teksta (sastavljanju prie, opisa dogaaja,
odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u lektiri ili referatu).
Takve potekoe su najbolje vidljive pri pisanju zadae, lektira, zadanice i posebice
diktata. Greke u pisanju su vrlo sline onima u itanju pa se kod pisanja mogu
12http://www.google.hr/imgres?
start=15&num=10&um=1&hl=hr&tbo=d&biw=749&bih=679&tbm=isch&tbnid=GcXqmcoBtDCMbM:&imgrefurl=http://www.
dyslexia.com/library/information.htm&docid=0XC9SaZVhy9MQM&imgurl=http://www.dyslexia.com/image/misc/text221w.gif
&w=221&h=310&ei=o4qvUNjcOe314QSjzoGoAQ&zoom=1&iact=hc&vpx=225&vpy=81&dur=1190&hovh=248&hovw=176
&tx=101&ty=110&sig=112481914744804670371&sqi=2&page=2&tbnh=140&tbnw=97&ndsp=18&ved=1t:429,r:20,s:0,i:4

13 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 20-21.

takoer pojaviti sljedei problemi: zaboravljanje rijei (izostave zadnje slovo ili
zadnji slog: lijepo lijep), premeu slova (dob bod), zamjenjuju slova (dio
bio), krivo piu rijei jer ne mogu pretvoriti govoreno u pisano (mesti metlom mesi
melom)... Osim ve spomenutog mnoga djeca piu unatrag, tj. zrcalno (Lana
anaL), zamjenjuju mala i velika slova (I l), mogu spajati rijei jer ne znaju gdje je
stanka (pravilnopisanje), mogu izostavljati cijele rijei (Uimo pravilno x pisanje x
slova) ili pak mijeati poredak rijei u reenici (Velikih slova vjebanje).
Veina disleksiara je imalo i uvijek e imati problema s prebacivanjem misli
u tekstove, ili pak pri stvaranju smislenog i povezanog teksta, koristit e predugake
reenice u kojima se moemo izgubiti kao na slici br. 214.

Slika br. 315

Slika br. 2

1.4. Kako ublaiti disleksiju? Kako pomoi djetetu koje pati od disleksije?
Postoji dosta naina kako pomoi nekome tko pati od disleksije. Ljudi koji
pate od disleksije imaju problema s fontovima koji su preukraeni, tj. sa slovima
koja se uvijaju ili su pak pretanka ili predebela, pa je stoga jedan nain na koji se
14 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 23.

15 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 24.

moe olakati razumijevanje je koritenje jednostavnih, standardnih fontova poput

Times New Romana, Calibrija, Ariala, Cambrija, te s druge strane izbjegavati
umjetnike fontove poput Brush Scripta, Chillera, Old Antiqua, Lucida i
dr.
Drugi nain na koji moemo pomoi jest da koristimo vei razmak izmeu
redova jer se onda slova i rijei tee preklapaju. Tako ako piete mail nekome tko
ima disleksiju, umjesto standardnog razmaka (1.0) stavite vei razmak izmeu redova
(1.5 ili 2.0).
Trei nain na koji moemo pomoi jest da odjeljke oznaujemo raznim
bojama, tako da bi osoba s disleksijom lake mogla zapamtiti odnose meu stvarima...
Pa tako ako elimo nabrojati NAINE KOJIMA MOEMO UBLAITI
DISLEKSIJU to moemo uiniti na nain da jasno razdijelimo naine:
a) koristiti jedan od ''standardnih'' fontova
- nije poeljno koristiti ''umjetnike'' fontove
b) koristiti vei razmak
-umjesto 1.0 koristite 2.0
c) koristite to vie boja
-izbjegavajte koritenje manje uoljivih boja poput ute, svijetlo pink i dr.
te da svaki naslov i podnaslov dobije odgovarajuu boju...
Nauite svoje dijete kako koristiti tzv. kognitivne mape jer e na taj nain
lake zapamtiti teke stvari jer e ih sitematizirati na svoj nain. Pri objanjenju
kako raditi kognitivne mape ohrabrite ih da koriste to vie boja i oblika, da si
9

nacrtaju neto to im je teko za izgovoriti pa da onda uz taj crte napiu kako se ta

rije izgovara...

DISLEKSIJA

POTEKOE PRI
PISANJU

POTEKOE PRI
ITANJU
NAINI
UBLAAVANJA
DISLEKSIJE

Za kraj je vano napomenuti da postoji jo puno naina kojima moemo

pomoi osobi koja pati od disleksije, no da je najvanije imati puno strpljenja, pruati
puno panje i potpore, biti pun razumijevanja i to je najvanije treba biti uporan i ne
odustajati zato to je neto teko.

10

Disgrafija
1.1.

to je disgrafija?
Rije disgrafija svoje korijene vue iz grke rijei dys (= slabo, neprimjereno)

i graphia (= pismo), to bi znailo slabo pismo, slabo pisanje.

Disgrafiju moemo definirati kao specifini poremeaj u pisanju; Posokhova
definira disgrafiju kao stabilnu nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja
(prema pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim,
trajnim i tipinim pogrekama.16 Vano je napomenuti da te tekoe ne znae da
dijete ne zna pravopis; takoer, tekoe su prisutne bez obzira na stupanj
intelektualnog i govornog razvoja te bez obzira na stanje sluha i vida.
Disgrafija se najee javlja zajedno s disleksijom, no mogui su i sluajevi
tzv. iste disleksije, a jo ei i sluajevi tzv. iste disgrafije. Disgrafija je sloen
poremeaj koji, uz tekoe u ovladavanju pisanja, ukljuuje i nedostatke razvoja
odreenih komponenti usmenoga govora, emotivnu nezrelost kod djeteta kolske dobi
te nedovoljnu formiranost odreenih predintelektualnih funkcija. Disgrafija se moe
javiti zbog odreenih nasljednih predispozicija i djelovanja nasljednih imbenika
tijekom razliitih faza djejeg razvoja te zbog neadekvatne metode poduavanja
odreenog djeteta (npr. kod ljevorukosti).17
16 Posokhova, Ilona (2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje (Biblioteka Razvoj
djeteta), str. 45.

17 Posokhova, Ilona (2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje (Biblioteka Razvoj
djeteta), str. 45-46.

11

1.2.

Oblici disgrafije

1.2.1. Prema uzrocima

S obzirom na uzroke, postoje tri vrste disgrafije: nasljedna disgrafija, tekoe u
pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju
te kombinirani oblik koji je ujedno i najei uzrok disgrafije (predospozicije u
kombinaciji s djelovanjem dva do tri vanjska imbenika).18
1.2.2. Prema stupnju izraenosti
S obzirom na stupanj izraenosti, postoje takoer tri vrste disgrafije: laka disgrafija,
izraena disgrafija i agrafija (potpuna nesposobnost pisanja).19
1.2.3. Prema dominantnom sindromu
Disgrafiju prema dominantnom sindromu dijelimo na: fonoloke disgrafije, jezine
disgrafije, vizualnu te motoriku disgrafiju.
Fonoloke disgrafije su pogreke u pisanju uzrokovane tekoama u izgovoru
i/ili meusobnom slunom razlikovanju glasova.20 Manifestiraju se na razini slova i
sloga, a prepoznaju se po zamjeni i mijeanju slova i glasova slinih po zvuenju i
izgovaranju. Postoje dvije vrste fonoloke disgrafije: artikulatorno-akustika
disgrafija (dijete neispravno izgovara glasove i pogreke iz izgovora prenosi u pisanje,
npr. umjesto rijeka pie jeka) te fonemska (akustika) disgrafija (dijete ima
18 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 68.

19 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 69.

20 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 69.

12

tekoe u meusobnom slunom razlikovanju glasova koji se slino izgovaraju i

zvue, npr. umjesto zagonetka pie sagonetka).21
Postoje dvije vrste jezine disgrafije: disgrafija jezine analize i sinteze te
disgramatina disgrafija. Disgrafija jezine analize i sinteze je najei oblik
disgrafije. U ovom sluaju djetetu je teko rastavljati tekst na reenice, reenice na
rijei, rijei na slogove. Analiza i sinteza su vjetine koje ovise o stupnju jezine
zrelosti i razvijenosti predintelektualnih funkcija. Dijete koje ima ovu vrstu disgrafije
tako e napisati pas tele boja umjesto pastelna boja, tamrlja umjesto tamna
mrlja itd. Disgramatina disgrafija se najee manifestira u pogrekama na razini
reenice, u neispravnom povezivanju rijei. Dijete s ovim oblikom disgrafije napisat
e vodna biljka, olujano more, itd.22

Slika br. 423

Vizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i

sintezi vizualno-prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s ovim oblikom
se teko snalaze u upotrebi rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje, gotovo
21 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 69.

22 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 70-71.

23 Disgramatina disgrafija. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/baka.jpg

13

nikada ne upotrebljavaju prijedloge ispred, iza, iznad, itd. te parove pridjeva

tanak debeo, visok nizak, itd. U pisanju se ova disgrafija manifestira u
mijeanju i deformiranju slova, posebice slova koja su vrlo slina ili se razlikuju samo
poloajem u prostoru (npr. u i n).24

Slika br. 525

Motorika disgrafija je povezana s nedostatnom razvijenou suptilnih motorikih

funkcija. Djeca s ovom vrstom disgrafije mijeaju slova prema bliskosti njihova
naina pisanja te imaju nestabilan i neitljiv rukopis. Takoer, ta djeca piu sporo,
dodaju suvine elemente, brzo se umaraju, rukopis im je neravan, neujednaen, kao
to moemo vidjeti na slici broj 6.26

24 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 71-72.

25 Vizualna disgrafija. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/13-kruh.jpg

26 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 73.

14

Slika br. 627

1.3.

Pogreke u pisanim radovima djece s disgrafijom

Djeca s disgrafijom ine specifine pogreke koje stalno ponavljaju; upravo je

ponavljanje i mnogobrojnost specifinih pogreaka kljuna stvar u prepoznavanju

disgrafije od strane uitelja.
Postoje tri tipa ovih pogreaka, i svaki taj tip pogreke pokazuje da je kod
djeteta nedostatno formirana odreena vjetina. Ta tri tipa pogreaka su: pogreke na
razini slova i sloga, pogreke na razini rijei te pogreke na razini reenice.28
Pogreke na razini slova i sloga su: izostavljanja, premjetanja, dodavanja
suvinog slova ili sloga, zamjene i mijeanja, perseveracije i anticipacije. Izostavljanje
pokazuje da dijete ne uoava sve glasovne komponente koje su u sastavu odreene
rijei, npr. umjesto zec napie zc i slino. Kod premjetanja dijete uspijeva uoiti
svaki glas, ali neispravno biljei njihov redoslijed, npr. umjesto jedna napie
jenda i slino. Dodavanje suvinih slova dogaa se kod neispravnog unutarnjeg
izgovaranja rijei tijekom pisanja. Kod perseveracije i anticipacije dijete potrebni glas
27 Motorika disgrafija. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/14-tup.jpg
28 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 74.

15

zamjenjuje drugim glasom koji je bio u prijanjem slogu ili rijei, ili koji je u iduoj, a
mogua su i dodavanja.29

Slika br. 730

Slika br. 831

Slika br. 932

Pogreke na razini rijei su: rastavljeno pisanje dijelova iste rijei, sastavljeno pisanje
nekolicine rijei, remeenje granica izmeu rijei. Ove pogreke upuuju na
potekoe individualizacije pojedinih rijei u usmenom govoru.33

29 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 74-76.

30 Pogreke izostavljanja. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/15-vdio.jpg

31 Pogreke premjetanja. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/16-klasovi.jpg
32 Pogreke dodavanja. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/17-krajlolik.jpg
33 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 76.

16

Slika br. 1034

Pogreke na razini reenice su: pogreke povezivanja rijei unutar reenice,

neispravna interpunkcija.35

Slika br. 1136

Zakljuak

34 Pogreke rastavljanja rijei. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/18-album.jpg

35 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 77.

36 Pogreke na razini reenice. http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/19-kaktus.jpg

17

Literatura
Bibliografija

1. Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju, pisanju
i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju.
2. Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978). Dyslexia defined. Chichester, UK:
Charles C. Thomas.
3. Hallgren. B. (1950). Specific dyslexia: A clinical and genetic study. Acta
Psychiatrica Neurologica, (Suppl. 65).
18

4. Orton, S. T. (1928). Specific reading disability Strephosymbolia. The Journal

of the American Medical Association, 90, April.
5. Posokhova, Ilona (2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i
pisanju. Lekenik: Ostvarenje (Biblioteka Razvoj djeteta).
6. Reid, G. (2002). Dyslexia: Research and implications for practice. Paper
presented at the RTLB national conference, Learning to Motivate, Motivate to
Learn, Dunedin, New Zealand, 18 September. In Reid, G. (2003). Dyslexia: A
practitioners handbook. (3rd ed). Chichester, UK: John Wiley & Sons Ltd.
7. World Federation of Neurology (1968). In Critchley, M., & Critchley, E. A.
(1978). Dyslexia defined. Chichester, UK: Charles C. Thomas.

Internetski izvori
1. Oswald Berkhan: http://en.wikipedia.org/wiki/Oswald_Berkhan
2. Rudolf Berlin: http://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Berlin

Koritene slike
Slika br.1 http://www.google.hr/imgres?
start=15&num=10&um=1&hl=hr&tbo=d&biw=749&bih=679&tbm=isch&tbnid=Gc
XqmcoBtDCMbM:&imgrefurl=http://www.dyslexia.com/library/information.htm&do
cid=0XC9SaZVhy9MQM&imgurl=http://www.dyslexia.com/image/misc/text221w.gi
f&w=221&h=310&ei=o4qvUNjcOe314QSjzoGoAQ&zoom=1&iact=hc&vpx=225&
vpy=81&dur=1190&hovh=248&hovw=176&tx=101&ty=110&sig=11248191474480
4670371&sqi=2&page=2&tbnh=140&tbnw=97&ndsp=18&ved=1t:429,r:20,s:0,i:4
(pristupano na dan 23.11.2012., 08:32 min)

19

Slika br.2 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I.,
Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju, pisanju
i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 23.
Slika br. 3 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I.,
Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju, pisanju
i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 24.
Slika br. 4 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/baka.jpg (pristupano na dan 25.11.
2012., 17:24 min)
Slika br. 5 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/13-kruh.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:29 min)
Slika br. 6 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/14-tup.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:33 min)
Slika br. 7 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/15-vdio.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:37 min)
Slika br. 8 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/16-klasovi.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:40 min)
Slika br. 9 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/17-krajlolik.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:42 min)
Slika br. 10 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/18-album.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:46 min)
Slika br. 11 http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/19-kaktus.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:50 min)
20

21