Professional Documents
Culture Documents
Razred4-06 Muzicko 4 PDF
Razred4-06 Muzicko 4 PDF
KULTURA
za ~etvrti razred osnovne {kole
Vodi~
zadatak
slu{amo
sviramo
pevamo
slu{amo i pevamo (karaoke)
taktiramo
crtamo i bojimo
igramo se
ispri~aj
re{avamo
o kompozitoru
seti se {ta smo nau~ili
re~nik
re~nik
Teme
1. Nedavno sam bio tre}ak
2. Vreme je za nova znawa
3. [kola za note
4. Novogodi{we raspolo`ewe
5. Muzi~ke pustolovine
6. Prole}e nam donosi radosti nove
7. Kulturno nasle|e Srbije
PONOVI]EMO
{ta su note, pauze i ritam
{ta su takt, taktica i znak za ponavqawe
{ta je melodija
od ~ega se sastoji linijski sistem
u koje instrumente spadaju metalofon
i blok-flauta
{ta je narodna, a {ta umetni~ka muzika
{ta je kolo, kako se igra i na kojim
instrumentima se svira
osmina
note
6
Ponovimo:
Kao {to su u stanu sobe razdvojene zidovima, tako su i u notnom zapisu taktovi razdvojeni takticama.
Za ponavqawe kompozicije ili nekog wenog dela umesto prepisivawa mo`emo upotrebiti
znak za ponavqawe, repeticiju ( ).
4
3
2
1
Podsetimo se:
Niz tonova odre|enog ritma i tonske visine naziva se melodija.
Da bismo neku melodiju mogli da zapi{emo, potreban nam je linijski sistem.
Wega ~ine 5 linija i 4 praznine. Na po~etku linijskog sistema pi{u se violinski
kqu~ i oznaka za vrstu takta.
Napi{i na odgovaraju}im mestima sve note koje smo u~ili. Zatim pored svake note napi{i naziv
pesme koju smo pevali kada smo je u~ili.
Ponovimo:
Metalofon i blok-flauta su melodijski instrumenti,
jer se osim ritma na wima mo`e svirati i melodija.
Prona|i note ili pauze koje nisu pravilno napisane i ispravi ih crvenim flomasterom.
MUZI^KO NASLE\E
Podseti se pesme koju si u~io u tre}em razredu.
Podsetimo se:
Muzika koja je nastala u narodu naziva se narodnom muzikom.
Muzika koju stvaraju muzi~ki obrazovani pojedinci naziva se umetni~kom muzikom.
Pesma U Budimu gradu nastala je u narodu, ali ju je zapisao i u Drugu rukovet uvrstio
Stevan Stojanovi} Mokrawac.
Prebroj taktove, note i pauze pesme U Budimu gradu.
Ova pesma ima
taktova,
note i
pauze.
10
Ponovimo:
Kolo je najpopularnija srpska narodna igra. Igra se u nizu, a svira na mnogim instrumentima fruli,
tamburi, harmonici, trubi...
11
Poloneza i
Valcer
Mar{ na Drinu
Opera
^arobna frula
Svetosavska
himna
Bumbarov let
Balet
Krcko Ora{~i}
Druga rukovet
2.
V. A. Mocart
S. St. Mokrawac
N. R. Korsakov
P. I. ^ajkovski
S. Bini~ki
F. [open
K. Stankovi}
12
fonoteka
VREME JE
ZA NOVA ZNAWA
U^I]EMO
tro~etvrtinski takt
koje su igre pisane
u tro~etvrtinskom taktu
{ta su prima i sekunda volta
koji su na~ini za produ`ewe note
i pauze
u tro~etvrtinskom taktu
da upi{e{ nazive nekih instrumenata
da peva{ i igra{ valcer
da zaokru`i{ znake koje do sada nisi u~io
13
DE^JI SVET
14
Jozef Hajdn
Jozef Hajdn (17321809) je ~uveni nema~ki
kompozitor. Napisao je mnogo zna~ajnih
dela. Bio je u~iteq muzike i slavnom
Mocartu. U izvo|ewu De~je simfonije pored
guda~kog orkestra koriste se i neki de~ji
instrumenti: truba sa jednim tonom, slavuj,
kukavica, bubaw, triangl i zve~ka.
Opi{i ose}awa koja je u tebi izazvalo slu{awe
De~je simfonije.
Da li je brzina izvo|ewa kompozicije sve vreme ista?
15
TRO^ETVRTINSKI TAKT
Osim dvo~etvrtinskog takta, postoji i takt koji ima tri dela. Prvi deo je nagla{en, a drugi i tre}i
su nenagla{eni.
Svaki deo jednak je jednom potezu ruke pri taktirawu, odnosno jednoj ~etvrtini note. On spada u grupu
trodelnih taktova, a wegov naziv je tro~etvrtinski takt. Taktira se na tri, potezima ruke nadole,
nadesno, nagore, kao {to radi devoj~ica na slici.
16
Pesmu Razgranala grana jorgovana taktiraj izgovaraju}i slog ta. Pevaj je solmizacijom, a zatim nau~i i tekst.
Ovu pesmu mo`e{ i da svira{. Prvi taktov deo sviraj na bubwi}u, drugi na trianglu, a tre}i {tapi}ima.
17
VIOLA
18
Valcer je vrsta plesa o kojoj si u~io u toku pro{le {kolske godine. Kao i menuet, i valcer je pisan
u trodelnom taktu. Prvi taktov deo je nagla{eniji od drugog i tre}eg. Zato je prvi korak u igrawu
valcera du`i od ostala dva koji se igraju u mestu.
31
13
19
Da bismo izbegli nepotrebno prepisivawe teksta, pesmu }emo na kraju zapisati ovako:
20
Nau~i da taktira{, svira{ i peva{ slede}u pesmu. Povedi ra~una o po{tovawu znaka
za ponavqawe, prima i sekunda volte.
Pesmu Razgranala grana jorgovana (str. 17) prepi{i tako da stane u dva reda. U tome }e{ uspeti ako bude{
primenio svoje znawe o prima i sekunda volti.
21
22
Pa`qivo pogledaj notni zapis pesme Postoj, sunce. U ovoj pesmi ta~kom
je za polovinu prvobitnog trajawa produ`ena ~etvrtina note.
Korona
je znak koji notu produ`ava
za vreme koje nije strogo odre|eno. Ona
se naj~e{}e koristi na samom kraju
kompozicije, ali se mo`e na}i i u wenim
ostalim delovima.
23
1.
2.
24
[KOLA ZA NOTE
U^I]EMO
tonove la, si i do
o slavnim kompozitorima
~etvoro~etvrtinski takt
celu notu i pauzu
TON LA
DO
RE
MI
FA SoL LA
Pevaj i na tabli redom zapisuj tonove do, re, mi, fa i sol. Otpevaj zatim po~etni ton pesme Lazara majka
karala i prona|i wegovo mesto u linijskom sistemu.
Ton la je vi{i od tonova koje smo do sada nau~ili, pa }e wegovo mesto biti iznad tona sol, u drugoj
praznini linijskog sistema.
26
27
JUTARWE RASPOLO@EWE
Pa`qivo pogledaj notni zapis pesme Lepo ti je rano uraniti. [ta prime}uje{?
Upi{i crvenim flomasterom na mesto predvi|eno za odgovor oznake za vrste taktova u kojima je pesma pisana.
28
E. Grig, Jutro
Slu{aj zvuk flaute i oboe, instrumenata koji se smewuju
na po~etku kompozicije. Prepoznaj zvuk jo{ nekog instrumenta.
Edvard Grig
29
^ETVORO^ETVRTINSKI TAKT
Koje smo vrste taktova do sada nau~ili?
Nau~ili smo
i
takt.
Da bismo nau~ili jo{ jednu vrstu takta, priseti}emo se razbrajalice Ta{i, ta{i tanana. Pogledaj dobro
ova dva zapisa razbrajalice, pa ka`i po ~emu se oni razlikuju.
slo`eni takt
30
druga
ta
~e
U ~etvoro~etvrtinskom
taktu nagla{eni su
prvi i tre}i taktov
deo, ali je tre}i
taktov deo mawe
nagla{en od prvog.
prva
Spajawem dva dvodelna takta dobili smo jedan takt od ~etiri dela. Wegov naziv je ~etvorodelni takt.
Po{to je svaki taktov deo jednak jednoj ~etvrtini note, potpuniji naziv ovog takta je ~etvoro~etvrtinski
takt. On spada u vrstu slo`enih taktova, jer je sastavqen od dva mawa takta. Taktira se na ~etiri,
potezima ruke nadole, nalevo, nadesno, nagore, kao {to se vidi na slici.
tre}a
Kao {to vidi{,
~etvoro~etvrtinski takt
mo`e se obele`iti
i latini~nim slovom C.
Ono predstavqa skra}enicu
za ceo takt.
31
Napi{i notu, a zatim i pauzu koja traje koliko i jedan tro~etvrtinski takt.
Pa`qivo pogledaj notni zapis pesme U livadi, pa znak koji do sada niste
u~ili zaokru`i crvenim flomasterom.
32
nota
pauza
Nau~i da taktira{ i svira{ na metalofonu ili blok-flauti slede}u ve`bu, a zatim i pesmu
U livadi.
33
TON SI
Sviraj redom tonove do, re, mi, fa, sol, la. Zapi{i
ih na tabli. Zatim otpevaj po~etni ton pesme Sino} sam pevao
ton si. Prona|i wegovo mesto u linijskom sistemu.
Ton si je vi{i od svih tonova koje smo do sada nau~ili.
Wegovo mesto bi}e iznad tona la, na tre}oj liniji linijskog
sistema.
DO
34
RE
MI
FA SoL LA
SI
Pa`qivo pogledaj notni zapis pesme Budila majka Ivana. Objasni oznake koje vidi{ u notnom
zapisu. Pesmu najpre sviraj, a zatim je pevaj. Ne zaboravi da peva{ izra`ajno.
Pro~itaj jo{ jednom tekst pesme Budila majka Ivana. Na odgovaraju}e mesto u notnom zapisu plavim
flomasterom upi{i oznaku za dinamiku koja odgovara karakteru pesme.
Na predvi|eno mesto upi{i naziv tona koji se naj~e{}e pojavquje u pesmi.
S. St. Mokrawac, Deveta rukovet
35
TON DO2
Otpevaj pesmu, pa na ozna~eno mesto upi{i naziv tona koji nedostaje.
DO
36
RE
MI
FA SoL LA
SI
DO
37
4. Re{i rebuse.
,,
a.)
OR
b.)
VI V=N
38
NOVOGODI[WE
RASPOLO@EWE
U^I]EMO
pesmu Sre}na Nova godina
{ta je kanon
da pevamo i sviramo dvoglasno
40
Ne zaboravi da svom najboqem drugu ili drugarici po{aqe{ ~estitku za Novu godinu.
41
42
Pesmu Prvi sneg mo`emo izvesti i pevawem dva glasa, odnosno svirawem dva melodijska instrumenta.
Takav na~in izvo|ewa nazivamo dvoglasno pevawe ili svirawe.
Izvo|a~i istovremeno izvode razli~ite melodije.
Notni zapis pesme Prvi sneg uporedi sa ilustracijom.
43
Kao {to prime}uje{, ovaj kanon nema kraj, ve} se melodija stalno ponavqa.
Zato on spada u vrstu beskrajnih kanona.
44
Pogledaj kako se na jednostavniji na~in mo`e zapisati kanon koji ste pevali.
Notni zapis uporedi s novom ilustracijom dece na snegu.
2
Kada prvi glas (polovina odeqewa) stigne do
uokvirenog broja 2, drugi glas (druga polovina odeqewa)
zapo~iwe kompoziciju od po~etka.
J. Pahelbel, Kanon
45
DVOGLASNO PEVAWE
KANON
4. Re{i rebuse:
a.)
b.)
K=P
46
MUZI^KE
PUSTOLOVINE
U^I]EMO
{ta je lestvica
{ta je stupaw
{ta je stepen, a {ta polustepen
{ta je tempo
kako se u muzici obele`ava sporo, umereno
sporo, umereno brzo, brzo i veoma brzo
{ta je interval
C-DUR LESTVICA
Odgovaraju}im bojama napi{i redom, po visini, tonove koje smo u~ili, po~ev{i od najni`eg.
Upi{i nazive tonova na crte ispod linijskog sistema.
Kada ve`bu pevamo izgovaraju}i imena tonova do, re, mi, fa, sol, la, si i do,
ka`emo da pevamo solmizacijom.
Isti ovi tonovi nazivaju se i: C, D, E, F, G, A, H, C
i obele`avaju se velikim {tampanim latini~nim slovima.
Kada ve`bu pevamo izgovaraju}i ove nazive tonova, ka`emo da pevamo abecedom.
48
T. Albinoni, Ada|o
49
TEMPO
Sigurno si primetio da se kompozicije koje si slu{ao razlikuju po mnogo ~emu. Razli~iti su wihovi
izvo|a~ki sastavi, ja~ina, du`ina, karakter, kao i mnogo toga {to muziku ~ini zanimqivom za slu{awe.
Pa`qivo slu{aj jo{ jednu kompoziciju iz svite Per Gint Edvarda Griga.
E. Grig, U pe}ini gorskog kraqa
50
k vetar.
51
INTERVALI
52
Dvoglasnu ve`bu koja sledi izvode dva svira~a na metalofonima ili blok-flautama.
Melodija koju je odsvirao prvi svira~ jeste melodija narodne pesme koju si u~io u prvom
polugodi{tu.
Seti se koja je to pesma.
Napi{i naziv pesme na liniji iznad notnog zapisa.
Dvoglas koji si odsvirao napisan je u okviru C-dur lestvice.
Na kom stupwu pesmu zavr{ava prvi, a na kom drugi glas?
Prvi glas pesmu zavr{ava na
, a drugi na
stupwu
C-dur lestvice.
Napi{i na odgovaraju}im linijama nazive intervala koje ~ine uokvirene note.
53
L
6
8
4
3
5
2
7
54
PROLE]NE IGRARIJE
Pesmu Na livadi pevali ste po sluhu pro{le {kolske godine.
Pevaj pesmu, pa dopi{i note i znake koji nedostaju.
56
57
PROLE]NE ^AROLIJE
Posle duge i hladne zime prole}e je ponovo zakucalo na na{a vrata. Wegovom dolasku raduju
se sva deca.
Pesma koja sledi nastala je u Nema~koj. Ona opisuje ~arolije koje nam donosi prole}e.
Pa`qivo pogledaj notni zapis pesme Ptice se vra}aju. Koliko ova pesma ima delova?
Koji su delovi isti?
58
Re{i rebus:
,,
59
KARNEVAL @IVOTIWA
U prethodnim razredima imao si priliku da se upozna{ s ve}inom glavnih junaka iz Karnevala `ivotiwa
Kamija Sen-Sansa.
Seti se koje si kompozicije iz Karnevala `ivotiwa slu{ao, pa wihove nazive upi{i
na linije.
Sada }e{ ~uti jo{ neke kompozicije iz Karnevala `ivotiwa. Pa`qivo slu{aj snimak, pa prepoznaj
muziku koja do~arava antilope, korwa~e, ribe u akvarijumu i kengure.
Upi{i redne brojeve na predvi|ena mesta pored ilustracija.
Upi{i ispod svake ilustracije nazive instrumenata ~ije zvuke prepoznaje{.
60
61
62
.
.
63
P. I. ^ajkovski,
Labudovo jezero
Jedno od najboqih i najpoznatijih dela slavnog ruskog kompozitora Petra Iqi~a ^ajkovskog jeste balet
Labudovo jezero, koji je pravo remek-delo. Smatra se jednim od najboqih baleta koji su ikada napisani.
Labudovo jezero ima bajkoviti sadr`aj, kao i drugi baleti ^ajkovskog. Kompozitor je ~esto koristio
melodije koje je ~uo tokom svojih ~estih putovawa u inostranstvo. U Napuqu je ~uo serenadu koju je pod
prozorom svoje drage pevao zaqubqeni mladi}. U baletu Labudovo jezero Napolitansku pesmu izvodi
svira~ na trubi.
Slu{aj snimak ove kompozicije, a zatim nau~i da je svira{ na metalofonu ili blok-flauti.
64
serenada
Odsviraj Napolitansku pesmu svojoj simpatiji. Neka ti u tome pomogne najboqi drug ili drugarica.
U notni zapis pesme grafitnom olovkom upi{i melodiju drugog glasa, koji je za tercu ni`i
od prvog. Kao primer pogledaj prvi takt notnog zapisa. Posledwi ton drugog reda, kao i ceo
tre}i red, zajedni~ki su za oba svira~a.
65
Modest Musorgski,
Slike sa izlo`be
Modest Musorgski
66
Igra pileta u qusci od jajeta jedna je od najzanimqivijih slika koje je Musorgski predstavio
u svojim Slikama sa izlo`be. Na interesantan na~in
kompozitor je prikazao igru malih baletana
razigranih pili}a.
67
5. Re{i rebuse.
a.)
b.)
v.)
R=B
68
V=J
^=P
KULTURNO
NASLE\E
SRBIJE
U^I]EMO
pesmu Domovina
o srpskim narodnim instrumentima
srpske narodne pesme
70
71
72
Pored toga {to se ~esto koristi u izvo|ewu umetni~ke muzike, truba je jedan od va`nih instrumenata
za izvo|ewe srpske narodne muzike.
Nastala je veoma davno, a od davnina je poznata i na na{im prostorima. Naj~e{}e se svira u ju`nim
i zapadnim krajevima Srbije. Svake godine se u selu Gu~i odr`ava ~uveni Draga~evski sabor truba~a.
,,
,,
TRU
73
74
U tre}em razredu u~ili smo o tome da je frula najstariji srpski narodni instrument.
Od davnina je kori{}ena u celoj Srbiji, a najvi{e u [umadiji.
Uz frulu su pevane mnoge pesme i igrana mnoga kola.
Narodna pesma iz Srbije Frula{ki razgovor
Pored frule, gusala, tambure i trube, postoje jo{ neki instrumenti koji su karakteristi~ni za srpsku
narodnu muziku. To su gajde i daire.
Me|utim, sve pomenute stare narodne instrumente u novije vreme smewuju neki noviji instrumenti.
Pre svih to su harmonika, violina i klarinet.
75
Muzi~ka osmosmerka
Prona|i i precrtaj ove re~i u osmosmerci:
interval, menuet, korona, harmonika, kanon, polustepen, tempo,
lestvica, oktava, karneval, svita, gusle, tambura, violina, truba.
76
DA
ONAKO
NE
77
78
79
RE[EWA
strana 12.
1. Poloneza i
Valcer
V. A. Mocart
Mar{ na Drinu
2. Edvard Grig
S. St. Mokrawac
Opera
^arobna frula
N. R. Korsakov
Svetosavska
himna
P. I. ^ajkovski
Bumbarov let
S. Bini~ki
Balet
Krcko Ora{~i}
F. [open
Druga rukovet
K. Stankovi}
strana 24.
1. Jozef Hajdn
2.
1.
prima volta
2.
sekunda volta
80
4. menuet
5. Na lepom plavom Dunavu
6.
strana 38.
1. Jedan od na~ina je:
2.
DO
MI
SOL
SI
RE
FA
LA
DO2
3.
harmonika
gitara
flauta
oboa
4.
a.) orkestar
b.) violina
strana 46.
2. dvoglasno pevawe; kanon
81
strana 54.
1.
C
2.
PRESTO
3. interval
ALLEGRO
MODERATO
ANDANTE
strana 68.
1. Antowin Dvor`ak
2. Finale
3. Napolitanska pesma
4.
si
5. a.) korwa~e
82
re
la
ADAGIO
strana 76.
1.
83
84
Spisak pesama
I. L. Kalinski, Ide mali patak /7
D. Basrak, \ak /9
S. St. Mokrawac, U Budimu gradu /10
Narodna iz Srema, Igra kolo /11
M. Subota, Deca su ukras sveta /14
Narodna sa Kosova, Razgranala grana jorgovana /17
N. Hercigowa, Mali |a~ki valcer /19
V. Ili}, Pevajmo /20
Pretorijus, Glasi}i nam tiho bruje /21
B. Stan~i}, Danas /22
Narodna iz Srbije, Postoj sunce /23
Narodna iz Srbije, Lazara majka karala /26
Narodna iz Srbije, Rodno je nabo zvezdama /27
Narodna iz Banata, Lepo ti je rano uraniti /28
Narodna iz Srbije, Zeledni se, jagodo /31
Narodna iz Srbije, U livadi /32
V. Ili}, Sino} sam pevao /34
Narodna iz Srbije, Budila majka Ivana /35
V. Ili}, Jedna nota fali s kraja /36
J. Ce, Vivak /37
S. Bari}, Sre}na Nova godina /40
B. Stan~i}, Prvi sneg /42
Nepoznati autor, Kanon /44
85
Kompozicije za slu{awe
F. [ubert, Muzi~ki trenutak /9
Narodno kolo Radmilino kolo /11
E. Grig, Mar{ patuqaka /12
J. Hajdn, De~ja simfonija /15
N. Srbin, Heruvimska pesma /17
V. A. Mocart, Menuet iz Male no}ne muzike /18
J. [traus Sin, Na lepom plavom Dunavu /19
F. Mendelson, Svadbeni mar{ /21
Narodna pesma Postoj, sunce /23
F. M. Toroba, Bugarlesa /27
E. Grig, Jutro /29
Nepoznati autor, Zeleni rukavi /31
J. Jovi~i}, Makedonska rapsodija /33
S. St. Mokrawac, Deveta rukovet /35
@. Bize, Svita - De~ja igra /37
N. Majdevac, Deca mogu da polete /41
J. Pahelbel, Kanon /45
T. Albinoni, Ada|o /49
E. Grig, U pe}ini gorskog kraqa /50
P. Ozgijan, Mala svita za orkestar harmonika /53
A. Vivaldi, Prole}e /57
J. Dragovi}, Prole}ni san /59
K. Sen Sans, Karneval `ivotiwa (Kenguri, Korwa~e, Antilope, Akvarijum, Finale) /60- 61
A. Dvor`ak, Prva slovenska igra /63
P. I. ^ajkovski, Labudovo jezero (Napolitanska pesma) /64
P. I. ^ajkovski, Labudovo jezero (Valcer, Igra labudova) /65
M. Musorgski, Slike sa izlo`be (Igra pileta u qusci od jajeta, Baba Jaga) /66
I. Baji}, Srpkiwa /71
Narodna pesma iz Srbije Dim se vije navrh ^akora /72
Narodna pesma iz Srbije Oj, Moravo /73
Z. Bogdan, Ve} odavno spremam svog mrkova /74
Narodna iz Srbije Frula{ki razgovor /75
Narodno kolo ^o~ek /75
86
Literatura
D. Plav{a, B. Popovi}, D. Eri}, Muzika u {koli I, Beograd 1961.
B. D. Stefanovi}, Pesme za pred{kolsku decu i u~enike ni`ih razreda osnovne {kole, Beograd 1964.
B. Stefanovi}, Muzi~ka nastava I, Beograd 1966.
B. Popovi}, A. Vlasak, Mi pevamo, Beograd 1971.
D. Lazarevi}, Muzi~ko vaspitawe u razrednoj nastavi, Sarajevo 1972.
B. Stefanovi}, Nota za notom - pesma za pesmom, Kwa`evac 1978.
J. Gavrilovi}, Moja harmonika III, Kwa`evac 1987.
V. Proti}, Muzi~ka kultura za 3. i 4. razred osnovne {kole, Beograd - Kwa`evac 1988.
M. Ozgijan, Pesma u {koli, Beograd 1988.
J. Gavrilovi}, Moja harmonika, Kwa`evac 1989.
G. Stojanovi}, N. ]iri}, Muzi~ka kultura za 7. i 8. razred osnovne {kole, Beograd - Kwa`evac - Novi Sad 1990.
87
Sadr`aj
88
Vodi~
Teme
2
3
5
67
89
1011
12
13
1415
1617
1819
2021
2223
24
3. [KOLA ZA NOTE
Ton LA
Juratwe raspolo`ewe
^etvoro~etvrtinski takt
Cela nota i pauza
Ton SI
Ton DO2
Seti se {ta smo nau~ili
25
2627
2829
3031
3233
3435
3637
38
4. NOVOGODI[WE RASPOLO@EWE
Sre}na Nova godina
Dvoglasno pevawe i svirawe
Kanon usred zime
Seti se {ta smo nau~ili
39
4041
4243
4445
46
5. MUZI^KE PUSTOLOVINE
C-dur lestvica
Tempo
Intervali
Seti se {ta smo nau~ili
47
4849
5051
5253
54
55
5657
5859
6061
6263
6465
6667
68
69
7071
7273
7475
7677
7879
8083
84
85
86
87
8889
89
MUZI^KA KULTURA
za ~etvrti razred osnovne {kole
prvo izdawe
autor
Vladica Ili}
ilustrovao
Dragan Maksimovi}
recenzenti
lektor
grafi~ko oblikovawe
priprema za {tampu
izdava~
Mr Aleksandra Markovi}
Du{an Pavli}
Neboj{a Miti}
Kreativni centar
Gradi{tanska 8
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
urednik
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
90
Mr Sla|ana Ili}
Mr Qiqana Marinkovi}
Publikum
20.000
Kreativni centar, 2006