ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STROPOVI

V.pred. mr.sc. V. Herak Marovi, d.i.g.

Stropne konstrukcije preuzimaju optereenje svih struktura i sadraja

graevine i predaju ih vertikalnoj konstrukciji.

Stropne konstrukcije s obzirom na krutost u svojoj ravnini imaju kljunu

ulogu u nosivoj konstrukciji kao horizontalne dijafragme, te omoguuju
raspodjelu horizontalnih djelovanja (vjetar, potres) na sve vertikalne nosive
elemente (zidove, stupove).

Prema nainu izvedbe razlikujemo:

* monolitne stropne konstrukcije,
* polumontane stropne konstrukcije,
* montane stropne konstrukcije.

Prema strukturi razlikujemo:

* ploaste stropne konstrukcije,
* rebraste stropne konstrukcije,
* mjeovite stropne konstrukcije (kombinacija ploa i greda).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

1) PLOA OJAANA REBRIMA

-

Stropovi od ploa ojaanih gredama (rebrima) nazivaju se rebrasti stropovi.

Rabe se u zgradarstvu, industrijskim objektima.

Za sve stropove potrebno je nastojati smanjiti stalno optereenje do

minimuma. To se postie smanjujui u prvom redu debljinu ploe. Vei
razmaci greda zahtijevaju deblje ploe, pa se ponajprije izrauna
maksimalni raspon ploe pri njezinoj minimalnoj debljini za mjerodavnu
raunsku kombinaciju optereenja, a ako izraunati maksimalni raspon
ploe ne odgovara tlocrtu, mogu se mijenjati razmaci greda i poveavati
debljina ploe (minimalna debljina ploe je 7 cm)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

U proraunu rebrastog stropa ploa stropa se proraunava kao

kontinuirana, oslonjena na rebra.

Rebra stropa proraunavaju se kao gredni nosai T-presjeka.

Ravni podgled rebrastog stropa (rabi se radi skrivanja loeg izgleda

konstrukcije u nepravilnim tlocrtima) objeen je na strop. Pri manjim
razmacima rebara od 1 m, strop je objeen na rebra. Kod veih razmaka
rebara od 1 m, podgled valja objesiti na plou (sputeni strop).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

2) SITNOREBRASTI STROPOVI
-

Za sve konstrukcije stalna je tenja smanjiti njihovu vlastitu teinu. Potrebna

debljina armiranobetonske ploe je oko 1/35 raspona, a to kod veih raspona
dovodi do debelih ploa s odnosom q/g manjim od 0.2.

Sitnorebrasti stropovi su se razvili iz nastojanja da se ostvare lake i

ekonominije stropne konstrukcije.

Proraunavaju se kao gredni nosai (T-presjek), pri emu ploa preuzima

tlana naprezanja.

Sitnorebrasti stropovi mogu biti monolitni, polumontani i montani.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

A) Monolitni sitnorebrasti stropovi

-

Rade se vrlo racionalno uz viestruku uporabu (do 100 puta uz kvalitetno

odravanje) limene oplate. Limovi se tanko mau tehnikim vazelinom da
beton ne prianja uz oplatu i da se ovrsli beton lake odvaja. Moe se rabiti i
drvena oplata, koju prije treba namoiti mineralnim uljem radi viestruke
uporabe. Zbog lakeg skidanja oplate rebra su obino trapeznog oblika.
Dimenzije monolitnih sitnorebrastih stropova i armatura prikazane su na
slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Proraun sitnorebrastog stropa provodi se kao za T nosae, oblika Tpresjeka u polju i pravokutnog presjeka na leaju. Za kontinuirane
sitnorebraste stropove moe se pokazati potreba za poveanjem irine
rebra u podruju leaja, to se postie horizontalnim vutama.

Sitnorebrasti stropovi raspona veeg od 3 m moraju imati potreban broj

poprenih rebara za ukruenje (ugrauju se okomito na glavna-uzduna
rebra):
3 m l 6 m - predvidjeti jedno rebro u sredini raspona
6 m l 9 m - predvidjeti dva rebra u treinama raspona
9 m l 12 m - predvidjeti tri rebra za ukruenje

Ako sitnorebrasti strop ima vie poprenih rebara, ona s glavnim rebrima
ine rotilj, pa se tako i proraunavaju.

Rebra se redovito armiraju parnim brojem ipaka armature (2 ili 4), od kojih
se polovina povija blizu leaja (zbog poprenih sila), a druga su polovina
ravne ipke koje idu uzdu cijelog rebra. U rebro dolazi poprena armatura
(spone) na razmaku 25 cm, a najee se oblikuje da moe preuzeti i
negativne momente u ploi.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm.

Ploa stropa se najee armira R mreom, povrine 0.1 % betonskog

presjeka ploe, s nosivim smjerom okomito na rebra.

Montane ipke 6 dolaze jedna u rebro i jedna u plou izmeu rebara.

Rebra za ukruenje istog su presjeka kao i glavna rebra, a armiraju se ravnim

ipkama, jedna ipka u gornjoj i jedna u donjoj zoni. Presjek ipke u donjoj
zoni iznosi najmanje 2/3, a presjek ipke u gornjoj zoni najmanje 1/3 presjeka
armature za jedno glavno rebro.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

B) Polumontani sitnorebrasti stropovi

Gredice se izrauju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na

gradilite. Na njih se postavljaju jahai od tvrde ice na koje se oslanja
svoena limena ploa kao oplata za betonsku plou. Gredice moraju imati
dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i postavljanju.

Polupredgotovljeni rebrasti strop je prikazan na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Ostvaruje se znatna uteda u gradivu (prvenstveno oplati) i radnoj snazi.

Neto je manja krutost u odnosu na monolitni sitnorebrasti strop.

Monolitnost se nadoknauje naknadnim istodobnim betoniranjem ploa i

podvlaka na licu mjesta.

Strop mora imati poprena rebra za ukruenje.

Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili zavarivanjem
nastavaka:

a) Zavarivanje uzdune armature

b) Nastavljanje petljom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

10

U naim krajevima je izveden niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina 20.
stoljea poznatih pod nazivom Isteg stropovi.
Strop se sastoji od montanih armiranobetonskih gredica i betonske ploe
betonirane na licu mjesta.
Gredice se izrauju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na gradilite.
Na njih se postavljaju jahai od tanke ice na koje se oslanja svoena limena ploa,
kao oplata za betonsku plou. Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi
slomile pri transportu i montai. Monolitnost se nadoknauje naknadnim istodobnim
betoniranjem ploe i podvlaka. Veza leajne armature gredica provodi se pomou
petlje ili zavarivanjem nastavaka. Strop mora imati rebra za ukruenje.
Proraun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom to
se kontinuirani strop proraunava za optereenje vlastitom teinom gredica i ploe
kao greda na dva leaja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

11

C) Montani sitnorebrasti strop od predgotovljenih elemenata

-

Ima prednost pred polumontanim stropom u mogunosti izradbe sastavnih

dijelova pod krovom, omoguuje graenje za vrijeme kie i smrzavice.

Primjeri sitnorebrastih stropova od predgotovljenih elemenata prikazani su

na slijedeim crteima:

Strop se sastoji od rebara koja imaju utore za ulaganje ab. ploa. Nakon to
se ploe poloe, zaliju se reke izmeu njih i rebra rijetkim cementnim
mortom.

Polumontane i montane stropove nije preporuljivo izvoditi u seizmikim

podrujima.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

12

3) POLUMONTANI STROPOVI SA UPLJIM

TIJELIMA
-

Stropovi sa upljim tijelima se izvode prema razliitim sustavima, koji

ovise o mogunostima tvornice.
Izvode se s krutom gornjom ploom ili bez nje. Zadatak ploe je da primi
tlana naprezanja i povee u cjelinu uzduna rebra.
Tlana ploa se moe izostaviti samo ako su gusto postavljena
poprena rebra za ukrutu, koja e povezivati montana uzduna rebra i
omoguiti raspodjelu optereenja na vie rebara, te pridonijeti veoj
krutosti stropa.
uplja tijela mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti blokovi od
laganog, plino ili pjeno betona (siporex, ytong).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

13

A)

Strop od prednapetih gredica s ispunom od betonskih bloketa:

Tipovi gredica razlikuju se vezano za klasu betona, visinu gredice i koliinu

armature.

uplji blokovi se montiraju na prethodno montirane predgotovljene

armiranobetonske ili prednapete gredice (rebra).

Proizvoai nude prospekte s dijagramima pomou kojih se za uporabno

optereenje i odabrani raspon odabire tip gredice.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

14

B) Monta-sustav stropa:

Stropnu konstrukciju ine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka

izmeu kojih se betonira rebro, a iznad ploa; nije potrebna oplata.

Monta-opeka se proizvodi visine 8, 12, 16 i 20 cm, duine 25 i 33 cm te

irine 20 i 25 cm.

Tlana vrstoa opeke mora biti minimalno 20 N/mm2.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

15

Visina stropa izrauje se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
12 + 1(2)(3)(4) = 13(14)(15)(16)
16 + 1(2)(3)(4) = 17(18)(19)(20)
20 + 1(2)(3)(4) = 21(22)(23)(24)

U utore opeke ulae se nosiva i montana armatura, a zatim se ispunjavaju

cementnim mortom.

Betonsko rebro i ploa izvode se na licu mjesta.

Strop se rabi u zgradarstvu za kontinuirano stalno i promjenljivo optereenje,

a ne smije se postavljati ondje gdje je mogue optereenje vozilom,
strojevima ili koncentriranim teretima.

Dobar je zvuni i toplinski izolator.

12
16

Monta blok

Armatura

25

16

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

17

Gredice svijetlog raspona veeg od 4.5 m moraju imati u sredini spojno

armiranobetonsko rebro ije su dimenzije i armatura prikazane na crteu:

Detalj oslanjanja stropa na zid prikazan je na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

18

C) Fert-sustav stropa:

Sastoji se od nosivih gredica i ispune od uplje opeke. Ciglarski uloak s

armaturom i betonom unutar ciglarskog elementa ini predgotovljeni dio
nosivih gredica.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

19

Primjena: meukatne i krovne ravne ploe, kose krovne ploe,

nadstrenice, industrijski objekti.

Visina stropa izvodi se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
14 + 4 = 18 cm
16 + 4 = 20 cm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

20

Strop raspona veeg od 4 m mora u sredini imati armirano rebro za

ukruenje.
Za vrijeme postavljanja gredica i betoniranja rebara i ploe, strop se
podupire na razmaku od 1.5 m posredno preko podvlake. Podupore trebaju
nalijegati na vrstu podlogu, te biti horizontalno ukruene.

Za raspone do 5 m gredici je u sredini potrebno dati nadvienje L/300, a kod

raspona preko 5 m nadvienje L/200 (L=duljina gredice).

Ako se gredica izravno oslanja na zid, duina nalijeganja ciglarskog uloka

treba iznositi najmanje 5 cm (zid/gredu treba prethodno izravnati)
Ako se gredica izravno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima
izvesti podupore.
Armatura na leaju treba biti usidrena u duini min 15 cm.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

21

Tlana ploa se armira okomito na rebra (4 6/m irine).

Jednostavna i brza izvedba.
Zahtijeva malo dodatne opreme i nije potrebna specijalizirana radna snaga.
Koristi se za stambene zgrade i obiteljske kue.

Strop se proraunava kao puna armiranobetonska ploa.

Ovaj strop ima obiljeje dobrog zvunog i toplinskog izolatora.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

22

Strop sa pojedinanim i udvojenim gredicama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

23

R-nosai
Presjek FERT stropa

Izraene FERT gredice

Ciglarska ispuna

24

Izvedba monolitnog dijela stropa

-

Izvedba monolitnog dijela stropa moe zapoeti nakon to struna osoba utvrdi
da su podupore ispravno izvedene.
Za izradu monolitnog dijela obino se koristi beton C 25/30, koji treba biti
ispravno ugraen, nabijen i njegovan.
Prije ugradbe betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna
mrea okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih
ploa i serklaa), koja treba biti nepomina za vrijeme betoniranja.
Okomito na pravac pruanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene
armaturne mree R-139 po cijeloj povrini stropa.
Rebro za ukrutu armirati sa po 28 u gornjoj i donjoj zoni (vilice 6/50 cm).
Prije betoniranja podlogu treba oistiti i dobro zasititi vodom.
Otputanje podupora gredica u uobiajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana,
odnosno kad monolitni beton postigne najmanje 70% raunske vrstoe.

25

Primjer prorauna Fert stropa

Propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8
G1

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

26

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija moe nositi

tip gredice

tip stropa

Ukupno eksploatacijsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm*
kada je sustava slobodno poloene grede

Lo... (m) - svijetli raspon izmeu zidova (greda)

2,0

G1
G2
G3
G4
S1

G5
G6
G7

S2

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

4,2

4,4

4,6

4,8

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89

15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08
9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39
10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45
8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44
9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64
9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58

G8

8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78

G9

8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38

G10

8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95

Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% vea od S1 (na istom rasponu)
Vlastita teina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2

27

Postavljanje gredica s
odreivanjem meusobnog
razmaka gredica

Povezivanje armature strop je

spreman za izvedbu tlane ploe.

28

Izvoenje polumontanih stropnih

konstrukcija
29

D) Bijeli strop (krov):

Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi
Bijeli strop je rotiljna lakobetonska ploa debljine 15 cm i teine 130 kg/m2. Izvoenje
zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje) i jednim redom Ytong
blokova na svakom kraju. Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem. Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima veim od 3.0 m. Potom se
postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova (irina bloka 25 cm) a zatim popreno rebro iju
oplatu s donje strane ine leajnice. Popreno rebro se armira sa 28 RA na licu mjesta,
po jedna ipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se
monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprena rebra u koliini od 10 l/m2.
Sitnozrni beton ini tucanik 0-4 mm, cement i voda. Nakon 4 ili vie sati gornja povrina
konstrukcije prelije se rijetkim tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i
50% cementa. Dovoljno je zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati.
Dvadeset etiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploa. Sigurnosti radi tankoslojni mort se moe djelomice ili
u cijelosti ponoviti. Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastina)
koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Izmeu letava se zavisno
o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili vie. Uvrivanje letava obavlja se
elinim avlima u beton gredica i poprena rebara i/ili pocinanim avlima u Ytong blokove i/ili
tiplovanim vijcima.
Za posebne sluajeve izvoenja stubita, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako
optereene ploe ili velikih raspona i uporabe povienog bijelog stropa konzultirati proizvoae
konstrukcije. Proizvoa isporuuje gredice, leajnice, blokove i tankoslojni mort. Obrada
konstrukcije s donje strane vri se: (1) gletom za poro betone u dva sloja ili (2) impregnacijom
30
a potom bilo kojom bukom. Dodir sa zidovima prethodno zatiti rabic mreicom.

31

BIJELI STROP OSNOVNI TIP

BIJELI STROP POVIENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktiki isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano je
ukupno slomno - raunsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija kada je sustava
slobodno poloene grede. Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko vee optereenje.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

32

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

33

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

34

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

35

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

36

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

37

E) Sivi strop:
Patentirano u Hrvatskoj br.
P990191A, autor: Prof. dr.
Ante Mihanovi
Sivi strop je armirano
betonska ploa debljine 15
cm sa upljinama, rotiljnog
tipa nosivosti. Izvoenje
zapoinje postavljanjem
gredica (na razmaku 68 ili 20
cm) i jednim redom blokova
na svakom kraju. Gredice su
nadviene, a po potrebi se
mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem, koje se izvodi
na rasponima veim od 3.0 m.
Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji dio
bloka). Poprena rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, irina bloka 25 cm.
Oplatu s donje strane ine mu leajnice, a bono dvije bonice. Popreno rebro se armira sa
28 ili 210 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja
vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprena rebra.
Spojevi blokova (i po elji povrina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak
kamene praine. Dovoljno je zaravnavanje metlom.
38

I dimenzioniranje Sivog stropa

je praktiki isto kao i Fert te
Bijelog stropa. U donjoj tablici
prikazano je ukupno slomno raunsko optereenje koje
moe nositi stropna
konstrukcija kada je sustava
slobodno poloene grede.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

39

40

4) PUNE I UPLJE ARMIRANOBETONSKE PLOE

A) Pune armiranobetonske ploe

-

Vrlo esto se primjenjuju kao stropne konstrukcije.

Visina ploe h = 10 - 25 cm.

Ovisno o odnosu raspona lx i ly i leajnim uvjetima mogu prenositi

optereenje u jednom ili dva meusobno okomita smjera.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

41

Ako je omogueno dispozicijom pune ploe treba nastojati projektirati kao

nosive u dva ortogonalna smjera.

Nain prorauna:
* proraun prema tablicama raznih autora racionalno, osobito ako je
pravilna tlocrtna dispozicija, modularni rasponi visokogradnje,
regularni rubni uvjeti, jednolika optereenja
* proraun primjenom raunalnih programa temelji se na primjeni
razliitih programa uglavnom na bazi MKE; ploe se modeliraju
mreom konanih elemenata, moe se modelirati nestandardna
struktura, nepravilna dispozicija, promjenljivi rubni uvjeti, tokasti
oslonci, tokasta optereenja, otvori, promjenljiva debljina i sl.

Izvode se monolitno na licu mjesta ili polumontano (omnia ploe).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

42

B) Polumontani strop sustava Omnia

-

Strop se sastoji od montane ploe debljine min 4 cm, armirane mreastom

armaturom i dodatnog betona debljine prema proraunu.

Ovi stropovi se tretiraju kao linijske ploe koje nose preteno u jednom
pravcu, a rjee kao ortotropne ploe kada se aktivira i drugi smjer. Po
potrebi je mogue postaviti armaturu i okomito na omnia plou, te dobiti
plou nosivu u dva smjera (razliite statike visine u svakom smjeru).

Stop se izvodi na nain da se predgotovljeni elementi ploa debljine 4-5 cm,

armirani mreastom armaturom i odgovarajuim reetkastim nosaima
(poprena armatura za sprezanje montanog i naknadno betoniranog dijela
ploe) montiraju uz podupiranje, te se ugrauje armatura na spojevima
ploa i betonira se ploa do pune visine (prema statikom proraunu).

Proraunava se kao puna armiranobetonska ploa.

Predgotovljeni dio ploe za vrijeme graenja te najmanje 14 dana poslije

betoniranja mora se drati poduprt na razmaku prema statikom proraunu.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

43

Popreni presjek i armatura Omnia-stropa:

mrea u gornjoj zoni

(po potrebi)

Naknadno saliveni beton

R-nosac

ho

h-ho
h

mrea na spoju

mrea u Omnia ploci

irina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Montana Omnia ploca

44

Omnia strop (predgotovljeni element)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

45

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

46

C) uplje armiranobetonske ploe

-

Kod ploastih konstrukcija veih raspona (potrebna vea visina stropa)

naprezanih savijanjem, preteiti dio stalnog optereenja odnosi se na vlastitu
teinu, pa svako njezino smanjenje vodi do ekonominijih konstrukcija. Jedan
od naina smanjenja teine ploe je ostavljanje krunih, eliptinih ili
pravokutnih upljina (umetnu se cijevi od plastike ili vodootpornog kartona).
Najmanja visina uplje ploe je 24 cm.
Razmak izmeu upljina odabire se prema dimenzijama i veliini glavnih kosih
napona (dimenzioniranje na poprenu silu), ali ne manji od 6 cm.
S obzirom na nain armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva smjera.

c1)Ploe nosive u jednom smjeru (l = 5 - 12 m)

-

Najmanja visina ploe je 24 cm (cijevi 14 cm).

Razmak izmeu cijevi odabire se ovisno o njihovim dimenzijama i veliini
glavnih kosih napona, ali ne smije biti manji od 6 cm.
Za vea optereenja i raspone ugrauje se jedno ili vie poprenih rebara
irine od 10 do 15 cm.
Ploe preko jednog ili vie polja raunaju se kao pune, ne uzimajui u obzir
oslabljenje tlane zone otvorom.

Popreni presjek i armatura uplje ploe prikazani su na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

48

c2) Ploe nosive u dva smjera

-

Ove ploe su ekonomine kad su rasponi lx i ly vei od 8 m.

Za proraun je potrebno poznavati:

- krutost ploe na savijanje u smjeru cijevi i okomito na cijevi
- torzijsku krutost ploe

Popreni presjek i armatura ploe nosive u dva smjera prikazani su na

slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

49

upljine su u smjeru kraeg raspona.

Okomito na otvore formira se okvirno djelovanje pa su kose spone

proraunski i konstrukcijski potrebne.

Za izradbu upljih ploa rabe se cijevi od plastike ili kartonske cijevi, koje
imaju nisku cijenu, a moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve:
- da imaju dovoljan moment otpora
- da su otporne prema vlazi
- da ne utjeu tetno na beton (upijanje vlage).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

50

5) KASETIRANI STROPOVI
-

Kasetirani strop formira se dijeljenjem povrine stropa na kvadratna ili

pravokutna polja s vidljivim rebrima. To je ploa preko mnogo krino
postavljenih rebara koja ine rotilj.

Nosai koji dijele strop na kasete mogu biti paralelni s njegovim stranicama
ili pod kutom (obino 45).

Shema kasetiranog stropa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

51

Visina rebara kasetiranih stropova uzima se obino jednakom u oba pravca.

Ovi stropovi izrauju se kao monolitne i kao montane konstrukcije.

Ploe unutar rebara, oslonjene po rubovima, jesu sustav kontinuiranih ploa

nosivih u dva okomita smjera.

Rebra kasetiranog stropa koja ine rotilj proraunavaju se po teoriji tapnih

sustava.

Iz estetskih razloga esto se rabe za dvorane, predvorja i sline prostorije.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

52

6) GLJIVASTI STROPOVI
-

Ravne ploe konstantne visine mjestimino poduprte pravilno rasporeenim

stupovima.

Visina ploe: h 1/30 veeg razmaka stupova 15 cm.

Dimenzije stupova: ds 1/20 razmaka stupova 1/15 katne visine 30 cm.

Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladita, spremnici i uope

graevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

53

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

54

7) STROPOVI ZA VEE RASPONE I OPTEREENJA

A) Prednapete pune ploe (l = 7-12 m)

B) Prednapete gljivaste ploe (l = 7-15 m)
Prednosti prednapetih stropova: povoljnije to se tie
problema glavnih vlanih napona (probijanje); bra izvedba
(otputanje oplate nakon tri dana); povoljnije stanje
uporabljivosti (pukotine, progibi); poveana trajnost; manja
teina u odnosu na klasine armiranobetonske stropove.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

55