IvanBilic I MiroslavTudjman-Planovi, Sporazumi, Izjave o BiH 91-95 PDF

Miroslav Tuman, Ivan Bili
Planovi, sporazumi, izjave

o ustavnom ustrojstvu
Bosne i Hercegovine 1991. 1995.
Zagreb, srpanj 2005.
Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu

Bosne i Hercegovine 1991. 1995.
Sadraj
Uvod
Proizvodnja pamenja: izmeu povijesnog zaborava i pristanka na
politike manipulacije
I Dio: Od Deklaracije o suverenosti BiH do meunarodnog priznanja
BiH
1.
Deklaracija o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne

i Hercegovine (Sarajevo, 27. 2. 1991)
2.
Skuptina BiH: est toaka predsjednika Predsjednitva

Izetbegovia o budunosti SFRJ (Sarajevo, 27. 6. 1991.)
3.
Brijunska deklaracija
7. 7 .1991.)
4.
EZ: Deklaracija o Jugoslaviji ministara europske dvanaestorice

(Haag, 6. 8. 1991)
5.
Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi

Radovan Karadi ( 2. 8. 1991)
6.
Sabor Republike Hrvatske: Odluka o raskidu dravno-pravnih

sveza sa SFRJ (Zagreb, 8. 10. 1991.)
7.
Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci

Hrvatsku (Zagreb, 8. 10. 1991.)
8.
Skuptina BiH: Memorandum

(Sarajevo, 11. 10. 1991.)
9.
Skuptina BiH:
Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i
buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice (Sarajevo, 15. 10.
1991.)
10.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: EZ predlae "Slobodnu

zajednicu neovisnih jugoslavenskih republika" (Haag, 18. 10.
1991.)
11.
Odluka o formiranju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

(24. 10. 1991.)
i aneksi sa brijunskog sastanka
Skuptine
agresiji
Bosne
na
Alije
(Brijuni,
Republiku
Hercegovine
ii
12.
Mirovna konferencija o
odredbi za konvenciju EZ-a
krize (Haag, 3. 11. 1991.)
Jugoslaviji: Prijedlog ugovornih

za politiko rjeenje jugoslavenske
13.
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Grude, 18. 11.

1991.)
14.
Odluka o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u

Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 21. 11. 1991.)
15.
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Odluka o

priznanju Republike Srpske Krajine (Sarajevo, 21. 11. 1991.)
16.
enevski sporazum o povlaenju JNA iz Hrvatske (eneva, 23. 11.

1991.)
17.
Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o vanjskoj politici RH

(Zagreb, 5. 12. 1991.)
18.
Sabor Republike Hrvatske: Zahtjev za prijem RH u Europsko

vijee (Zagreb, 5. 12. 1991.)
19.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 1.

Arbitrane komisije: "SFRJ je u procesu dezintegracije" (7.
12. 1991.)
20.
Ministarsko
vijee
Europske
zajednice:
Smjernice
za
priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom
Savezu, (Bruxeles, 16. 12. 1991.)
21.
Ministarsko vijee Europske zajednice:

Jugoslaviji (Bruxeles, 16. 12. 1991.)
22.
Predsjednitvo i Vlada SR BiH: Zahtjev Europskoj zajednici

za priznavanje suvereniteta i nezavisnosti BiH (Sarajevo,
24. 12. 1991.)
23.
Skuptina srpskog naroda u BiH: Odluka o pripremama za

formiranje Republike Srpske Bosne i Hercegovine (21. 12.
1991.)
24.
Sabor Republike Hrvatske: Zakljuak
25.
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Deklaracija

o proglaenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine
(Sarajevo. 9. 1. 1992.)
26.
Mirovna konferencija o Jugoslavij:

Miljenje
Arbitrane komisije (Pariz, 11. 1. 1992.)
broj
27.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji:

Miljenje
broj
28.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj. 4: o

meunarodnom priznanju Socijalistike republike Bosne i
Deklaracija
(Zagreb, 28. 12. 1991.)
iii
Hercegovine od strane Evropske zajednice i njenih zemalja

lanica (Pariz, 11. 1. 1992.)
29.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje

broj
30.
Skuptina Bosne i Hercegovine: Odluka o raspisivanju

referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (Sarajevo,
25. 1. 1992.).
31.
Referendumsko pitanje Hrvatske demokratske zajednice Bosne i

Hercegovine (9. 2. 1992.)
32.
Lisabonska izjava o Jugoslaviji ministara vanjskih poslova

zemalja Europske zajednice (Lisabon, 17. 2. 1992.)
33.
Cutilleirov plan: Izetbegovi, Lasi i Karadi sporazumjeli

se o "rekonstrukciji" BiH (Sarajevo, 22. 2. 1992.)
34.
Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu

suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 2.
1992.)
35.
Cutilleirov plan: Prijedlog HDZ BIH "O buduem dravnom

statusu Bosne i Hercegovine" (Sarajevo, 25. 2. 1992.)
36.
Skuptine
srpskog naroda BiH: Odluka o proglaenju Ustava
Srpske Republike BiH (Sarajevo, 28. 2. 1992.)
37.
Konani rezultati referenduma u BiH (Sarajevo, 9. 3. 1992.)
38.
Cutilleirov plan: Izjava o naelima za novo ustavno

ustrojstvo Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 9. 3. 1992.)
39.
SAD/EZ: Zajednika deklaracija o priznanju jugoslavenskih

republika (Bruxelles, 10. 3. 1992.)
40.
Cutilleirov plan: primjedbe i prijedlozi

HDZ-a
BIH na
"Izjavu o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i
Hercegovinu"
41.
Cutilleirov plan: Tekst izjave o naelima za novo ustrojstvo

Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 18. 3. 1992.)
42.
Cutilleirov plan: Briselski dodatak izjavi o ustavnom

ustrojstvu Bosne i Hercegovine
(Bruxelles, 30. i 31. 3.
1992.)
43.
Zajednika izjava ministara vanjskih poslova EZ o priznanju

Republike Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 6. 4. 1992.)
iv
II
Dio:
Od
Meunarodne
meunarodnog
konferencije
priznanja
o
bivoj
BiH
do
poetka
Jugoslaviji
rada
(Londonska
konferencija)
44. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Odluka o priznanju
Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao suverene i
samostalne drave (Zagreb, 7. 4. 1992.)
45. Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovin: Odluka o
proglaavanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine (Banja
Luka, 7. 4. 1992.)
46. Vlada Srpske Republike BiH: Priopenje povodom deklaracije
EZ-SAD (Beograd, 17. 4. 1992.)
47. Pisma generalpukovnika Milutina Kukanjca i predsjednika
Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (Sarajevo, 19. 4. 1992.)
48. Predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice u BiH:
Sporazum Boban - Karadi (Graz, 6. 5. 1992.)
49.
EZ: Deklaracija o BiH (Bruxelles, 12. 5. 1992.)
50. Predsjednitvo BiH, srpska strana i JNA: Sporazum o prekidu

vatre u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 18. 5. 1992.)
51. Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman
i
predsjednik
Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava
(Zagreb/Sarajevo, 15. 6. 1992.)
52. Predsjednitvo RBiH: Djelovanje Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima (Sarajevo, 26. 6. 1992.)
53. Predsjednitvo Republike
jedinica rezervnog sastava
Hercegovine (27. 6. 1992.)
BiH: Odluka o pretpoinjavanju

MUP-a jedinicama Armije Bosne i
54. Konferencija o miru u Jugoslaviji: Miljenje o nadlenosti i

miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ (Pariz, 4. 7. 1992.)
55. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku
Predsjednitva BiH Aliji Izebegoviu (Zagreb, 6. 7. 1992.)
56. Predsjednik
RH
dr.
Predsjednitva BiH Alija
(Helsinki 8. 7. 1992.)
Franjo
Tuman
i
predsjednik
Izebegovi:
Zajednika izjava
57. KESS: Govor predsjednika RH dr. Franje Tumana na plenarnoj

sjednici KESS-a (Helsinki, 9. 7. 1992.)
58. Predsjednitvo Republike Bosne i
razrjeenju
i
imenovanju
lanova
(Sarajevo, 13. 7. 1992)
Hercegovin: Odluka o
Predsjednitva
RBiH
59. Vlada
Republike
BiH:
Stavovi
o
administrativnoteritorijalnom ureenju Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 7.j
1992.)
60. Konferencija o Jugoslaviji EZ: Tekst Sporazuma o Bosni i
Hercegovini (London, 17. 7. 1992.)
61. Ministarsko vijee EZ:
(Bruxelles, 20. 7.1992.)
Tekst
Deklaracije
Jugoslaviji
62. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska: Sporazum

o prijateljstvu i suradnji (Zagreb, 21. 7. 1992.)
63. Predsjednitvo RBiH: Uredba o oruanim
snagama
Republike
III Dio: Od poetka rada Meunarodne konferencije o bivoj

Jugoslaviji do odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana
64. Predsjednitvo BiH: Ustavni principi unutranjeg ureenja
Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 8. 1992.)
65. Londonska konferencija: Predstavljen dokument s kojim
predstavnici Srba iz BiH idu u London (Beograd, 21. 8. 1992.)
66. Predsjednitvo i Vlada BiH: Usvojena stajalita delegacije
BiH na Londonskoj konferenciji (Sarajevo, 22. 8. 1992.)
67. Londonska konferencija: Nacrt izjave o naelima i Program
akcije Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji (London,
25. 8. 1992.)
68. Londonska konferencija:
(London, 27. 8. 1992.)
Izjava
Bosni
Hercegovini
69. SDA i HDZ BiH: Zajedniko priopenje sa sastanka u Meugorju

(Meugorje, 27. 8. 1992.)
70. Londonska konferencija: Povjerenje, izgradnja sigurnosti i
verifikacija (London, 8. 9. 1992.)
71. Ured Predsjednika BiH: Priopenje o dogovoru iz Meugorja
(Sarajevo, 9. 9. 1992.)
72. Londonska
priopenja 1992.)
konferencija:
Cjelovit
tekst
zajednikog
Vance, Owen, osi , Pani (Beograd, 11. 9.
73. Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska: Dodatak

Sporazumu o prijateljstvu i suradnji (New York, 21. 9. 1992.)
vi
74. Vlada Republike Srpske i Vlada Republike srpska krajina:

Protokol o saradnji (Banja Luka, 22. 9. 1992.)
75. Londonska konferencija: Tekst zajednike izjave predsjednika
RH dr.
Franje Tumana i predsjednika SRJ Dobrice osia
(eneva, 30. 9. 1992.)
76. Predsjednitvo BiH: Naredba predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia za deblokadu grada Sarajeva (Konjic. 16.
10. 1992.)
77. MKBJ: Tekst zajednike izjave predsjednika Predsjednitva
BiH Alije Izetbegovia i predsjednika SRJ Dobrice osia
(eneva, 19. 10. 1992.)
78. MKBJ: Sporazum predsjednika SRJ Dobrice
Zulfikarpaia (eneva, 19. 10. 1992.)
osia
Adila
79. MKBJ: Zajednika izjava predsjednika RH dr. Franje Tumana i

predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 20. 10. 1992.)
80. HDZ BiH: Politika povelja
(Posuje, 24. 10. 1992.)
Glavnog
odbora
HDZ-a
BiH
81. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo

predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 27. 10. 1992.)
82. MKBJ: Nacrt ustavnog ustrojstva za BiH radne skupine
enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji (eneva, 28. 10.
1992.)
83. Predsjednik
Predsjednitva
1992.)
RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

R BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 30. 10.
84. MKBJ: Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta

ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.)
85. Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina
Srpske: Prijedorska Deklaracija (31. 10. 1992.)
ustavnog
Republike
86. MKBJ: Prijedlog ustavnog ureenja Bosne

delegacije Republike Srpske: (1. 11. 1992.)
87. Predsjednitvo RBiH: Odluka o usvajanju

Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 10. 11. 1992)
ostavke
88. Predsjednitvo RBiH: Zakon o izboru i

Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)
Hercegovine
opozivu
lana
lanova
89. Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru

RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)
lana Predsjednitva
90. Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru

lana Predsjednitva
vii
91. Vance-Owenov mirovni plan: Nacrt

Hercegovini (eneva, 02/05. 01. 1993.)
dogovora
Bosni
92. MKBJ: Devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je uvjetno

prihvatio Radovan Karadi (eneva, 12. 1. 1993.)
93. Ministarstvo obrane BiH: Zapovijed ministra obrane BiH Boe
Rajia (Sarajevo, 16. 1. 1993.)
94. Predsjednitvo RBiH: Odluka Predsjednitva BiH o zapovijedi
ministra obrane Boe Rajia od 16.1.1993. (Sarajevo, 19. 1.
1993.)
95. Predsjednik RH dr. Franjo. Tuman: Pismo predsjedniku
Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 27. 1. 1993.)
96. MKBJ: Zajednika izjava predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana (eneva,
27. 1. 1993.)
97. MKBJ:
Prijedlozi
zajednikih
izjava
predsjednika
Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB
Mate Bobana koji nisu potpisani (eneva, 1. 2. 1993.)
98. Glavni tab ABiH i glavni stoer HVO: Potpisan zajedniki
dogovor naelnika glavnog taba Armije BiH i naelnika glavnog
stoera HVO (Sarajevo, 11. 2. 1993.)
99. SAD: est
11.2.1993.)
toaka
predsjednika
Bila
Clintona
(Washington,
100. Vance Owenov plan: Sporazum o buduim odnosima Hrvata i

Muslimana u Bosni i Hercegovini - (New York, 3. 3. 1993.)
101. Vance-Owenov plan: Sporazum o privremenom ureenju za Bosnu
i Hercegovinu (New York, 25. 3. 1993.)
102. Vance-Owenov plan: Izetbegovi i Boban potpisali cjelokupni
mirovni plan Vance-Owen (New York, 25. 3. 1993.)
103. Vance-Owenov plan: Uvjeti Alije Izetbegovia za
Vance-Owenova mirovnog plana (New York, 25. 3. 1993.)
potpis
RH
dr.
Franjo
Tuman
i
predsjednik
104. Predsjednik
Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava
(Zagreb, 27. 3. 1993.)
105. Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o nastavku
mirovnog procesa (Sarajevo, 2. 4. 1993)
106. Predsjednik
Predsjednitva
BiH
Alija
Izetbegovi
i
predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajedniko priopenje (Zagreb,
18. 4. 1993).
107. Armija BiH i HVO: Sporazum o prekidu vatre izmeu HVO-a i
Armije BIH (Zenica, 21. 4. 1993.)
viii
108. lanovi Predsjednitva BiH, predsjednik i lanovi Vlade RBiH

iz redova hrvatskog naroda: Izjava (Mostar, 21. 4. 1993.)
109. Narodna skuptina RS: Odluka o raspisivanju referenduma u
Republici Srpskoj (25. 4. 1993.)
110. Predsjednik
Predsjednitva
RBiH
Alija
Izetbegovi
i
predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajednika izjava o formiranju i
ustrojstvu
zajednikog zapovjednitva Armije BiH i HVO
(Zagreb, 25. 4. 1993.)
111. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske: Poziv Muslimanima
i Hrvatima u BiH da obustave sukobe (Zagreb, 30. 4. 1993.)
112. Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske:
Tekst zajednike deklaracije potpisane nakon slubenih turskohrvatskih razgovora (Ankara, 30. 4. 1993.)
113. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo
Boutrosu Ghaliju (Mostar, 7. 5. 1993.)
IV Dio: Od
glavnom
tajniku
UN
odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana do
odbacivanja Owen-Stoltenbergova mirovnoga plan

114.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu i predsjedniku HZ HB
Mati Bobanu (Zagreb, 10. 5. 1993.)
115.
Predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi:

Sigurnosti UN-a (itluk, 11. 5. 1993.)
Pismo
Vijeu
116. Vijee
obrane i nacionalne sigurnost: Priopenje s devete
sjednice (Zagreb, 11. 5. 1993.)
117. Sporazuma o prekidu neprijateljstva u Bosni i Hercegovini
zakljuen izmeu generala Milivoja Petkovia i generala
Sefera Halilovia (12. 5. 1993.)
118. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom tajniku UN
Boutros-Boutros Ghaliju (Zagreb, 12. 5. 1993.)
119.
Predsjedavajui
Ministarskog
vijea
EZ
Niels
Helveg
Petersen: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu ( 12. 5.
1993.)
120.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo Nielsu Helvegu

Petersenu predsjedavajuem Ministarskom vijeu EZ (Zagreb,
13. 5. 1993.)
ix
121.
Ministarstvo
obrane
Republike BiH (Zagreb,
Republike
Hrvatske:
18. 5. 1993.)
122. Vance-Owenov plan: Sporazum iz Meugorja

1993.)
Pismo
Vladi
(Meugorje, 18. 5.

mirovnog procesa (19. 5. 1993.)
124. Narodna skuptina Republike Srpske: Odluka o proglaenju
rezultata referenduma (19. 5. 1993.)
125. Pet lanica Vijea sigurnosti UN: Zajednika izjava o BiH
(22. 5. 1993.)
126.
Predsjednik HZ HB mr. Mate Boban: Pismo predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. (Mostar, 31. 05.
1993.)
127. Vojni zapovjednici triju strana u BiH: "Generalni sporazum o

prestanku sukoba u Bosni i Hercegovini" (Sarajevo, 15. 6.
1993.)
128.
Ministri vanjskih poslova zemalja Europske zajednice:

suglasnost o "temljenim naelima" za rjeavanje sukoba u BiH
(Kopenhagen, 20. 6. 1993.)
129. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo svjetskim dunosnicima

(Mostar, 22. 6. 1993.)
130. MKBJ: Devet ustavnih naela za BiH (eneva, 23. 6. 1993)
131.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman:

Republike BiH (Zagreb, 25. 6. 1993.)
Pismo
Predsjednitvu
132. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi:

za RT BIH (Sarajevo, 8. 7. 1993.)
Interview
133. Ured predsjednika BiH: Demanti izjave Alije Izetbegovia da

"pristaje na konfederalizaciju BiH." (Sarajevo, 9. 7. 1993.)
134. Predsjednitvo BiH: Priopenje nakon sastanka odranog u
Zagrebu (Zagreb, 11. 7. 1993.)
135. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom tajniku UN
Boutrosu Boutrosu-Ghaliju (Zagreb, 16. 7. 1993.)
136. MKBJ: Polazite Predsjednitva BiH za pregovore u enevi
(Sarajevo, 17.7.1993.)
137. MKBJ: Izjava predsjednika dr. Franje Tumana i Slobodana
Miloevia (eneva, 17. 7. 1993.)
138. Owen-Stoltenbergov plan: Ustavni sporazum o Uniji Republika
Bosne i Hercegovine (eneva, 30. 7. 1993.)
139.
Owen-Stoltenbergov plan: Predsjednik predsjednitva BiH

Alija Izetbegovi povlai svoje "da" (eneva, 31. 7. 1993.)
140.
Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo

141.Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman:
Pismo
predsjedniku
Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 10. 8. 1993.)
142.
MKBJ: Bilateralni razgovori Izetbegovi

istonoj Bosni (eneva, 17. 8. 1993.)
Karadi
143.
MKBJ: Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske

Republike Herceg-Bosne (Grude, 28. 8. 1993.)
144.
MKBJ:
etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCR-u i ICRC-u
izaslanstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne: (eneva, 1. 9.
1993.)
145. MKBJ: Dogovor HVO-a i muslimanskih predstavnika (Meugorje,

1. 9. 1993.)
146. MKBJ: Sporazum o miru i o Uniji repubika BiH koji nije
potpisan (Geneva, 1. 9. 1993.)
147. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku HR HB
mr. Mati Bobanu (Zagreb, 6. 9. 1993.)
148.Predsjednik HR HB Mate Boban: Pismo predsjedniku Republike
Hrvatske dr. Franji Tumanu (Mostar, 13. 9. 1993.)
149.
MKBJ: Zajednika deklaracija predsjednika RH dr. Franje

Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia
(eneva, 14. 9. 1993.)
150. MKBJ: Tajni sporazum o konfederaciji predsjednika RH

dr. Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)
151.
MKBJ: Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija Alije

Izetbegovia, i Momila Krajinika (eneva, 16. 9. 1993.)
152. MKBJ: Dogovor zapovjednika Vrhovne komande Armije BiH Rasima

Delia i zapovjednika Glavnog stoera HVO Milivoja Petkovia
(Sarajevo, 17. 9. 1993.)
153. Owen-Stoltenbergov plan s Invinciblea: Sporazum o Bosni i
Hercegovini (Jadransko more, 20. 9. 1993.)
154. Predsjednitvo RBiH: Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama
i dopunama Zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva
RBiH (Sarajevo, 28. 9. 1993)
155. Owen-Stoltenbergov plan: Mirovni paket o Bosni i Hercegovini
nova izmijenjena verzija (eneva, kraj rujna 1993)
xi
156.
Predsjednik HR HB mr. Mate Boban:

Pismo glavnom
zapovjedniku UNPROFOR-a za BiH generalu Francisu Briquemontu
(Mostar, 1. 10. 1993.)
157.
Zastupniki dom HR HB: Zakljuci o obvezama

pregovaraa u enevi. (Neum, 1. 10. 1993.)
hrvatskih

mirovnog procesa (2. 10. 1993.)
159. Predsjednitvo RBiH: Odluka o opozivu lanova Predsjednitva
RBiH (Sarajevo, 20. 10. 1993)
160. Predsjednitva RBiH: Odluka o izboru lanova predsjednitva
RBiH (Sarajevo, 20. 10, 1993)
161. MKBJ: Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia
o
okonanju sukoba i neustavnim promjenama u Predsjednitvu
RBiH (Zagreb, 21. 10. 1993.)
162.
Republika Srpska i Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna

Republike Bosne: Mirovni sporazum (Beograd, 22. 10. 1993.)
163. Ured Predsjednika RH: Priopenje u vezi sa Stupnim Dolom

(Zagreb, 30. 10. 1993.)
V Dio: Washingtonski sporazumi

164. MKBJ: Mirovna inicijativa predsjednika RH dr. Franje Tumana
(Zagreb, 2.11.1993.)
165. Premijer BiH Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade RH i
ministra
vanjskih
poslova
Mate
Grani:
Zajednika
deklaracija (Sarajevo, 12. 11. 1993.)
166.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 23. 12.
1993.)
167. Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira

izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i
Hercegovini i o osnovama daljnjeg zajednikog ivota (Bonn,
10. 01. 1994.)
168. MKBJ: Prijedlog Deklaracije koju je hrvatsko izaslanstvo
ponudilo muslimansko-bonjakom izaslavstvu (eneva, 19. 1.
1994.)
169. Zastupniki dom Sabora RH: Rezolucija o provoenju vanjske
politike (Zagreb, 2. 2. 1994.)
170.
Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti:

Priopenje sa 36. sjednice (Zagreb, 5. 2. 1994.)
xii
171. Zastupniki dom HR HB: Deklaracija za neovisnu BiH kao uniju

jednakopravnih republika (Livno, 8. 2. 1994.)
172.
MKBJ: Zajednika izjava ministra

Silajdia (eneva, 10. 2. 1994.)
173.
Glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso i glavni

zapovjednik Armije BiH, general Rasim Deli: Sporazum o
prekidu vatre (Zagreb, 23. 2. 1994.)
174.
Republika Srpska i AP
(Beograd, 23. 2. 1994.)
Zapadna
Grania
Bosna:
Sporazum
premijera
miru
175. Washingtonski sporazumi: Okvirni sporazum o Federaciji u BiH

(Washington, 1. 3. 1994.)
176.
Washingtonski sporazumi: Tekst prethodnog sporazuma

konfederaciji Republike Hrvatske i Federacije Bosne
Hercegovine (Washington, 1. 3. 1994.)
o
i
177. Washingtonski sporazumi: Sporazum izmeu Republike Hrvatske

i Federacije BiH o pristupu Jadranskom moru preko podruja
Republike Hrvatske (Washington, 1. 3. 1994.)
178. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka naciji (Zagreb, 3.
3. 1994.)
179. Washingtonski sporazumi: Vojni predstavnici HVO i Armije BiH
potpisali dokument o prihvaanju naela za ustrojavanje
savezne vojske Bosne i Hercegovine (Split, 12. 3. 1994.)
180.
Washingtonski
sporazumi:
Tekst
izjave
o
prihvaanju
prijedloga Ustava Federacije BiH i Preliminarnog sporazuma o
gospodarskoj i vojnoj suradnji (Washington, 18. 3. 1994.)
181. Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o okvirnom sporazumu o

konfederaciji BiH i Hrvatske (Washington, 18. 3. 1994.)
182.
Washingtonski sporazumi: Sporazum o

Federacije
Bosne
i
Hercegovine
(Washington, 18. 3. 1994.)
kantonalnom ureenju
u
srednjoj
Bosni
183. Washingtonski sporazumi: Tekst sporazuma o slobodnom prolazu

podrujem Neuma (Washington, 18. 3. 1994.)
184. Washingtonski sporazumi:
Odluka o proglaenju Ustava i
Ustav Federacije BiH (Sarajevo, 30. 3. 1994.)
xiii
VI Dio: Od Washingonskih do Daytonskih sporazuma

Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 11. 4.
1994.)
190. Beki
sporazumi:
Kriteriji
za
odreivanje
teritorija
Federacije BiH, Naela konstituiranja kantona, Sporazum o
raspodjeli najviih dunosti (Be, 8.-11. 5. 1994.)
191. Kontaktna skupina: Za brzo i trajno rjeenje sukoba u Bosni
i Hercegovini (eneva, 13. 5. 1994.)
192. Predstavnici hrvatsko-bonjake federacije te predstavnik
bosanskih Srba: Dokument o prekidu neprijateljstava u
cijeloj Bosni i Hercegovini (eneva, 8. 6. 1994.)
193. Kontaktna skupina: Prijedlog o
ustroju BiH (eneva, 4. 7. 1994.)
teritorijalno-politikom
194. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike

Turske Suleyman Demirel: Zajednika izjava (Zagreb, 16. 07.
1994.)
195. Trilateralna brijunska deklaracija predsjednika Republike
Hrvatske, Republike Turske i Republike Bosne i Hercegovine
(Brijuni, 17. 7. 1994.)
196. Kontaktna skupina: Prijedlog elemenata za ustav Unije Bosne
i Hercegovine (19. 7. 1994.)
197. Skuptina Republike Srpske: Deklaracija o planu kontaktne
skupine (19. 7. 1994.)
198. Izaslanstava Republike Hrvatske, Republike BiH i Federacije
BiH: Zajedniko priopenje (Zagreb, 14. 9. 1994.)
199. R. Karadi R. Mladi: Sporazum o
Hercegovinu ( Pale, 19. 12. 1994.)
primirju za Bosnu i
200. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo

predsjedniku
Republike
Hrvatske
dr.
Franji
Tumanu
(Sarajevo, 12. 11. 1994.)
201. Predsjednik
zapovjednik
Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, glavni

Armije BiH general Rasim Deli, te Radovan
xiv
Karadi i general Ratko Mladi: Sporazum o prekidu vatre u

BiH (Sarajevo - Pale, 23. 12. 1994.)
202. Generali T. Blaki, R. Deli, R. Mladi: Sporazum o prekidu
neprijateljstava u BiH (Zrana luka, Sarajevo, 12. 1. 1995.)
203. Plan od devet toaka za potporu Federacije BiH (Mnchen, 5.
2. 1995.)
204. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike
Turske Sulejman Demirel: Zajednika izjava (Brijuni, 21. 07.
1995.)
205. Izaslanstva
Republike
Hrvatske,
Republike
Bosne
i
Hercegovine, i Federacije BiH: Deklaracija o ivotvorenju
sporazuma iz Washingtona i zajednikoj obrani od srpske
agresije (Split, 22. 7. 1995.)
206. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Program od
dvanaest taaka za mir u BiH (Sarajevo, 18. 8. 1995.)
207. elnici SRJ i Republike Srpske: Sporazum o zajednikom
izaslanstvu na mirovnim pregovorima o BiH (Beograd, 29. 8.
1995.)
208. Kontaktna skupina: Usuglaena osnovna naela rjeenja za BiH
(eneva, 8. 9. 1995.)
209. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija
generalnom
sekretaru
Organizacije
(Sarajevo, 24. 9. 1995.)
Izetbegovi: Pismo
islamskih
zemalja
210. Kontaktna skupina: Tekst Temeljnih naela za BiH (New York,

26. 9. 1995.)
211. Slubeni tekst sporazuma o prekidu vatre u BiH (Sarajevo, 5.
10. 1995.)
212. Daytonski sporazumi:
Sporazum o oivotvorenju Federacije
BiH (Dayton, 11. 11. 1995.?)
213. Daytonski sporazumi: Opi okvirni Sporazum za mir u Bosni i
Hercegovini (Dayton, 21. 11. 1995., Pariz, 14. 12. 1995.)
214. Daytonski sporazumi: Pismo predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia dravnom tajniku SAD Warenu Christopheru
(Dayton, studeni 1995.)
215. Daytonski sporazumi: Sporazum o parafiranju (Dayton, 21. 11.
1995.)
216. Daytonski sporazumi: Tekst zavrne izjave u Daytonu (Dayton,
21. 11. 1995.)
217. Daytonski sporazumi: Rezolucija 1021 Vijea Sigurnosti UN
(New York, 22. 11. 1995.)
xv
218. Daytonski
sporazumi: Aneks 1a - vojni aspekti (Pariz, 14.
12. 1995.)
219. Daytonski sporazumi: Aneks 4 Ustav Bosne i Hercegovine
(Pariz, 14. 12. 1995.)
220. Daytonski sporazumi: Tekst popratnih pisama uz sporazume iz
Daytona (Dayton, 21. 11. 1995.)
221. Daytonski sporazumi: Sporazum o uspostavi zajednikog vijea
za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije
Bosne i Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.)
222. Predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjeTuman:
Hrvatskom dravnom Saboru (Zagreb, 15. 1. 1996.)
Izvjee
223. elnik bosanskih Srba Radovan Karadi: Tekst izjave

povlaenju iz politikog ivota (Beograd, 18. 7. 1996.)
224. Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman
i
predsjednik
Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Za punu provedbu
washingtonskih i daytonskih sporazuma (eneva, 14. 8. 1996.)
225. Dogovorene mjere: Dokument o ustrojstvu jake Federacije kao
okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 15. 8.
1996.)
226. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Izvjetaj
o radu Predsjednitva RBiH za period od 20. 12. 1990. do 10.
septembra 1996. g. (Skuptina Republike Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 11. 9. 1996.)
227. Predsjednik
SRJ
Slobodan
Miloevi
i
predsjednik
Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Integralni tekst
zajednike izjave o normalizaciji odnosa (Pariz, 2. 10.
1996.)
VII Dio: Zemljovidi ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine

VIII Dio: Kazalo stavova uz pregovore o ustroju Bosne i Hercegovine
xvi
Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu

Bosne i Hercegovine 1991.-1995.
Proizvodnja pamenja: izmeu povijesnog zaborava i pristanka na

politike manipulacije
Uvod
ivimo
gospodarski,
vrijeme
kada
politiki,
je
za
kulturni,
svekoliki
sportski,
uspjeh,
itd.,
bilo
presudna
propaganda i industrija za odnose s javnou. Uspjeh je ovisan o

promidbi,
"image-u",
"brandu",
uestalosti
pojavljivanja
javnosti. Zato je svaka vlada, dravna institucija, poduzee,

projekt,
ili
javna
osoba
osuena
na
neuspjeh
ako
nema
svog
glasnogovornika, ured za odnose s javnou, ili ako ne angaira

specijalizirane PR agencije za svoju pomidbu.
ivimo, dakle, u informacijsko doba
raspolagati
obavijestima
razviti
u kojem je presudno
vlastite
informacijske
strategije kako bi se osigurala dominacija vlastitih obavijesti,

odnosno sprijeili protivnici da stvore oporbene obavijesti. To
se zbiva u svim podrujima i na svim razinama. Predsjednik SAD-a
George Bush, imenovao je koncem 2001. specijalnog savjetnika za
informacijski prostor1 sa zadaom da osigura isti informacijski
prostor u SAD-u, a informacijsku superiornost SAD-a u svijetu.
Komentar
obrazloenja
imenovanja
specijalnog
savjetnika
za
informacijski prostor bio je vrlo precizan: u industrijsko doba
Engleski termin
prostor.
27.8.2007
cyberspace
prevodimo
ovom
sluaju
kao
informacijski
zemlje koje su imale dominaciju na moru i u zraku vladale su

svijetom;
informacijsko
doba
zemlje
koje
dominirati
informacijskim prostorom imat e hegemoniju u svijetu.

Informacijski prostor u doba interneta i globalnih procesa
saturiran je razliitim informacijskim strategijama, i mnotvom
oprenih poruka, koje se prelijevaju globalnim, regionalnim i
lokalnim
informacijskim
mreama.
Korisnici
su
zasieni
informacijama, komunikacijskim vezama i porukama, obavijestima

koje bi trebale funkcionirati kao dokaz i istina o injenicama i
pojavama.
Realnost je naalost sasvim drukija. Sa sve veom koliinom
obavijesti sve smo dalje od istine i injenica. Obavijesti bez
prosudbe
podataka.
korisnika
Znanje
tvore
koje
se
slijepo
gradi
znanje:
na
niz
memoriranju
nevaloriziranih
obavijesti
je
nijemo: bez dokaza i argumenata. Zato obavijesti u najboljem

sluaju omoguuju da doznamo dogaaje. Nije daleko od istine ona
cinina definicija CNN-a: 'CNN to su oni koji prvi doznaju a
zadnji shvate'.
Obavijesti i injenice nisu isto. Obavijesti prenose poruke
o dogaajima i pojavama, te doznajemo o tim pojavama i dogaajima
ali obavijesti nisu injenice. injenice su produkt prosudbe2.
injenice se temelje na dokazima, kako bi prosudba o pojedinim
dogaajima bila istinita.
Preplavljeni obavijestima, sve smo dalje od istine, a esto
i od dokaza i dokumenata na osnovu kojih bismo mogli graditi
prosudbe i spoznavati injenice o dogaajima. Ako nemamo pristup
Vidi: M. Stanford. The Nature of Historical Knowledge. Oxford UK Cambridge

USA: Blackwell, 1995., M. Tuman. Prikazalite znanja. Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada, 2003.
27.8.2007
dokumentima i dokazima, ne moemo imati ni znanje, ni objektivno

pamenje o (prolim) dogaajima.
Najvee
manipulacijom
indoktrinacije
pamenja.
javnim
Postupak
znanjem
ostvaruju
manipulacije
se
se
postie:
preuivanjem postojeih dokumenata i dokaza; promjenom konteksta

dokumenatima se pridaju i nova znaenja,
a "novim" obavijestima
i porukama mijenja se pamenje prema matrici koja je definirana

informacijskim strategijama. Informacijske strategije imaju za
cilj da pamenje korisnika svedu samo na onaj skup podataka koji
se sustavno i planski projektira i memorira u informacijskom
prostoru.
korisnici
Postupak
nemaju
manipulacije
prethodnih
je
spoznaja
laki
o
ako
potencijalni
dogaajima
stvarnom
injeninom stanju. Tada indoktrinacija moe biti potpuna jer se

stvara eljena, projicirana slika stvarnosti.
Namjera
je
autora
ovog
zbornika
dokumenata
ustrojstvu Bosne i Hercegovine nastalih

podsjete
na
dokaze
dokumente
koji
ustavnom
od 1991. do 1995., da
e
umjesto
selektivnog
pamenja i fragmentarnih istina, omoguiti pristup objektivnoj i

cjelovitoj prosudbi zbivanja u Bosni i Hercegovini.
Pregled
prikupljenih
227
dokumenata
od
Deklaracije
dravnoj suverenosti i nedjeljivosti RBiH3 do zajednike izjave

A. Izetbegovia i S. Miloevia o normalizaciji odnosa izmeu BiH
i SRJ4
- zbirka je dokaza o namjerama i ciljevima kljunih
aktera za ureenje Bosne i Hercegovine, njihovoj spremnosti da

prihvate odreena ustavna rjeenja, odnosno odlunosti da odbiju
svako rjeenje koje nisu smatrali prihvatljivim za interese svoje
nacije.
Ovi
su
dokumenti
materijalni
dokazi
politikim
Deklaraciju su u Skuptini BiH podrali SDA i HDZ, ali je odbijena od strane

SDS, te nije usvojena.
Izjava je potpisana 2.10.1996. u Parizu.

27.8.2007
koncepcijama
za
ureenje
BiH
pravnim
prijedlozima
ustavnih
rjeenja, i u svakom su sluaju nuna pretpostavka za prosudbu

politikih, pravnih, vojnih, i socijalnih zbivanja
u BiH kako bi
se utvrdile injenice i spoznala istina o hrvatskim, bonjakim,

srpskim interesima i ciljevima.
Postojanje jednog, ili niza dokumenata, ne moe se nuno
izjednaiti s injenicom. Povijesna, politika, pravna, socijalna
ili
vojna
injenica
nastaje
tek
kao
rezultat
prosudbe
niza
dokumenata i podataka kao i ralambe utjecaja aktera i okolnosti

koji su neposredno i posredno utjecali na njihovo oblikovanje.
Zato
ovaj
injenica
pregled
i
istina,
dokumenata
ve
kao
ne
nudimo
grau
za
itatelju
donoenje
kao
niz
itateljevih
vlastitih sudova i procjena o raspadu SFR Jugoslavije, o ratu u

BiH, i politici RH prema BiH.
Sa
stajalita
organizacije
korpusa
javnoga
znanja,
informacijskoj eri proklamiranog pristupa javnim informacijama,

iznenauje podatak da dokumenti koje donosimo u ovom zborniku
nisu javno dostupni kao organizirani i ureeni korpus znanja: ne
postoje u bazama podataka dravnih ministarstava i javnim bazama
podataka5 u Hrvatskoj. To ima za posljedicu da je korpus javnoga
znanja i socijalnog pamenja o tim zbivanjima fragmentaran i
neorganiziran. Zato ne iznenauje esto niska razina napisa o
ovim temama u javnim medijima, razina koja vrijea intelektualno
dostojanstvo jer se takvi napisi rijetko kada susreu s dokazima,
ali zato obilno hrane informacijski prostor dezinformacijama i
poluinformacijama6.
Primjera radi: Odluka kojom RH priznaje SR BiH, 7. 4. 1992., nije objavljena

u NN, ne postoji u dokumentaciji MVP RH, i osim kao informacija, nije u
cijelosti objavljena u medijima.
Iracionalan je taj odnos prema kljunoj grai, o ijoj dostupnosti ovisi

kako razumijevanje tako i interpretacija nedavne prolosti, ali i
27.8.2007
O kriterijima izbora dokumenata

Osnovni kriteriji po kojima je raen odabir ovih dokumenata
o ustavnom ustrojstvu BiH u razdoblju od 1991. do 1995. jesu: a)
mirovni planovi meunarodne zajednice o ustavnom ureenju Bosne i
Hercegovine;
b)
sporazumi
ustavnom
ureenju
BiH
koji
su
predlagani Bonjacima, Srbima i Hrvatima (bez obzira jesu li

potpisani i od koga su potpisani); c) deklaracije i zajednike
izjave zainteresiranih strana, kao i meunarodne zajednice, glede
meunarodnog priznanja BiH, i njezina unutarnjeg ureenja; d)
vojni
mirovni
sporazumi
koji
su
bili
uvjet
prihvaanja
ili
posljedica prihvaanja pojedinih mirovnih planova i sporazuma; e)

pisma to su ih razmjenjivali kljuni akteri, a u njima se iznose
prijedlozi i stavovi o ustavnom ureenju BiH.
U
pravilu
smo
ukljuili
samo
izvorne
dokumente,
cjelovite dokumente7 a ne njihove interpretacije. Uinjeno

nekoliko
iznimaka,
te
je
uvrteno
nekoliko
tj.
je
agencijskih
izvjea. Agencijska izvjea smo uvrstili bilo zato to nismo

mogli doi do izvornog dokumenta iji se sadraj prikazuje u
izvjeu,
ili
pak
zato
to
se
tim
izvjeima
preciziraju
stavovi zainteresiranih strana o nedostupnim sporazumima te se

navode razlozi njihova prihvaanja ili odbijanja.
U ovaj pregled dokumenata o ustavnom ustrojstvu BiH nismo
uvrstili
relevantne
rezolucije
Vijea
sigurnosti
UN-a
budunost, ne samo BiH nego i Hrvatske. S pravom se moe postaviti

pitanje o postojanju namjere da se ta graa ne prezentira iroj
javnosti,
ili
pak
o
predominaciji
drugih
aktera
i
njihovim
informacijskim strategijama ija je dominacija toliko jaka da je bilo
nemogue organizirati korpus kljunih dokumenata koji govore o tome tko
je i kako odreivao sudbinu Bosne i Hercegovine 1990-ih.
7
Samo u nekoliko sluajeva kratili smo odreene mirovne sporazume radi

njihove duljine. No, uvijek je ostao onaj dio tih sporazuma kojima se
definira ustavni ustroj BiH.
27.8.2007
predsjednike izjave VS UN-a, iz dva praktina razloga: prvo, ti

su dokumenti dostupni kako na internetu tako i u specijaliziranim
publikacijama8;
drugo,
koliina
tih
dokumenata
zahtijevala
bi
posebnu publikaciju.
Dokumenti su prikazani po kronolokom redu, dakle, prema
vremenu svojega nastanka. Uvrstili smo samo dostupne dokumente na
hrvatskom jeziku9. Dokumenti nisu lektorirani, a samo iznimno su
ispravljane
oite
itljivosti
dokumenata
Srpska
Krajina
tiskarske
,
ili
pogreke10.
kojima
srpske
se
Zbog
spominju
autonomne
preglednosti
tzv.
Republika
oblasti,
srpske
oblasti u RH, itd., nazivlje tih neustavnih tvorevina i njihovih

akata, kao i samoproglaenih tijela koja su ih donosila, nije
posebno obiljeavano navodnicima niti su ispred njih
dodavane
rijei neustavne, takozvane, samoproglaene, samozvane i

slino. Navoenje njihovih izvornih naziva pretpostavlja njihovu
neustavnost od dana njihova formiranja odnosno donoenja, kako je
to utvrdio Ustavni sud Republike Hrvatske i u Izvjee u povodu
Inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa: 004-01/01-02/12, ur.
Broj:5030109-02-2
od
10.
listopada
2002.
godine
(Broj:
U-X-
2271/2002, Zagreb, 12. studenog 2002).

Informacije o tome tko je (ili nije) prihvatio neki mirovni
plan ili sporazum dana je u napomeni uz sam dokument, ako je ta
9
10
Posebno su vrijedne publikacije: Sneana Trifunovska. Former Yugoslavia

Through Documents From its dissolution to the peace settlement. The
Haag: Martinus Nijhoff Publishers, 1999., pp. 1346; te, Sneana
Trifunovska. Yugoslavia Through Documents From its creation to its
dissolution. The Haag: Martinus Nijhoff Publishers, 1994., pp. 1074;
Vidi takoer: Anelko Milardovi (ur.). Ujedinjeni narodi. Rezolucije o
BiH. Osijek-Mostar: Pan Liber Hrvatska budnica, 1995.,
Odnosno na srpskom i bonjakom jeziku. Te dokumente nismo prevodili.
Zato su u dokumentima ostavljana i osobna imena i drugi nazivi onako kako su
izvorno napisani u dokumentu.
27.8.2007
napomena bila objavljena u izvornom dokumentu. Ta vrsta napomena

nije intervencija urednika ove publikacije.
Poseban prilog su zemljovidi ureenja BiH, koji su bili
najei
razlog
neslaganja
sukoba.
Zemljovidi
su
takoer
prikazani kronolokim redom. Na zemljovidima je prikazana vojna

situacija
na
terenu
razliitim
razdobljima,
ponuena
teritorijalizacija ustavnih rjeenja meunarodnih posrednika, ali

i prijedlozi pojedinih strana u sukobu. Veina mirovnih planova
imala je nekoliko inaica, pa tako i nekoliko inaica zemljovida.
Objavili smo one koji su bili dostupni i koji su bili objavljeni
u javnim izvorima.
Kao pomo za razumijevanje mirovnih inicijativa i pregovora
o BiH, pripremljeno je Kazalo stavova uz pregovore o ustavnom
ureenju BiH. Svrha tog kazala nije da bude iscrpna kronologija
svih susreta i zbivanja, ve samo prva informacija o tome to se
zbivalo od jednog do drugog pregovora11, i kako su se sukobljene
strane
meunarodna
zajednica
odnosili
prema
ponuenim
rjeenjima u odreenom trenutku.
O relevantnosti dokumenata i razumijevanju dogaaja

Ve
prvo
itanje
dokumenata
ovom
zborniku
upuuje
na
injenicu da nakon uvoenja viestranaja i demokratskih izbora

1990., izmeu politikih elita tri konstitutivna naroda u BiH
nije postojao ni minimum konsenzusa o ustavnom ustroju BiH. Zato
je pregled zagovaranih, ponuenih i odbijanih
ustavnih rjeenja
za ureenje Bosne i Hercegovine klju za razumijevanje suvremene
11
Zato Kazalo ne evidentira ni sve sporazume koje smo ukljuili u ovaj

pregled, jer mu je funkcija da bude pomagalo za lake razumijevanje
stavova pojedinih strana o ponuenim sporazumima.
27.8.2007
povijesti BiH, ali i rata u BiH, te nastojanja pojedinih strana

da se nae politiko rjeenje.
Suglasit emo se s onim politolokim analizama koje su te
opreke prikazali na slijedei nain12:
bonjaka
politika
elita
zauzimala
se
za
unitarnu
graansku dravu,
srpska politika elita zauzimala se za srpsku nacionalnu

dravu u uniji s ostalim dijelom drave,
hrvatska
politika
elita
zauzimala
se
za
uniju
triju
etnikih jedinica.
Daleko tee je precizirati stavove i strategiju meunarodne
zajednice ija je uloga nakon internacionalizacije jugoslavenske
krize13
mogle
vremenom postala presudna, jer tri strane u BiH nisu

postii
nikakav
kompromis
rjeenju
krize
ureenju
bosansko-hercegovake drave, tako da su sva rjeenja predlagana,

a
konano
zajednice.
rjeenje
je
Formalno,
nametnuto,
meunarodna
od
zajednica
strane
meunarodne
zauzimala
se
za
liberalni model demokracije kao rjeenje BiH problema, model koji

ne moe funkcionirati u pluralnim ili podijeljenim drutvima.
Onima koji nisu bili sudionici i svjedoci zbivanja u Europi
1990-ih, a pogotovo vremena raspada bive Jugoslavije, danas se
moda ini neshvatljivim, da ni tzv. meunarodna zajednica u to
vrijeme
nije
mogla
injenice,
tj.
podijeljeno
drutvo
12
13
da
postii
je:
-
konsenzus
Bosna
tri
oko
jedne
Hercegovina
razliita
elementarne
pluralno
nacionalna
ili
kulturna
Vidi: Mirjana Kasapovi. Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo

nestabilna drava. Zagreb: Politika kultura, 2005., str. 195-196.
Od Brijunske deklaracije 7.7.1991.

27.8.2007
identiteta, razliitih interesnih i vrijednosnih orijentacija14,

drutvo
kulturnim
dubokim
i
nacionalnim,
socijalnim
vjerskim,
rascjepima
etnikim,
drutvo
jezinim,
koje
ne
moe
funkcionirati prema liberalnom modelu demokracije.

Razlozi nepriznavanja ove injenice mogu biti brojni: od
idealiziranja SFRJ kao dobro ureene multinacionalne zajednice;
straha
od
raspada
Sovjetskog
Saveza;
bojazni
da
konfederalizacija dovesti do raspada BiH to bi onda mogao biti

primjer
kosovskim
Albancima,
makedonskim
Albancima,
Baskima,
Crnogorcima, Kurdima, i drugima, da trae pravo na samoodreenje

i
odcjepljenje;
do
elje
da
se
sprijei
nastanak
novih
nacionalnih drava kao smetnje ubrzanim procesima globalizacije i

europske integracije koji su bili u punom zamahu nakon propasti
komunistikog sustava i Varavskog pakta.
Bez obzira koji su od tih razloga bili presudni, injenica
je da meunarodna zajednica nije pola od injenice da je BiH
pluralno drutvo, podijeljeno drutvo triju nacionalnih, vjerskih
i socijalnih zajednica, te da se ono ne moe urediti po naelima
univerzalnog liberalnog modela demokracije.
Meunarodna zajednica (MZ) polazila je od postulata da se
Bosna i Hercegovina mora urediti kao multikulturno, multietniko,
multikonfesionalno drutvo, ali bez vizije i znanja o tome koji i
kakav
model
demokracije
europskoj
dravi15.
prioriteti
meunarodne
Tako
odgovara
su
zajednice
se
najdublje
pregovarake
stalno
podijeljenoj
strategije
mijenjali,
pojedini
mirovni planovi bili potkopavani i rueni podjednako od kljunih
14
Bez minimalne suglasnosti Bonjaka, Hrvata i Srba o temeljnim vrijednostima

i normama zajednikog ivota, vidi M. Kasapovi, 2005, str. 158-191.
15
Reilly, Benjamin (2001). Democracy in Divided Societies. Electoral

Engineering for Conflict Management. Cambridge: Cambridge University Press.
143. Citirano prema M. Kasapovi, 2005, str. 77.
27.8.2007
lanica
meunarodne
zajednice
kao
od
barem
jedne
strane
sukobu.
Ustavni
prijedlozi
raeni
su
na
kompromisima
koji
su
polazili od postulata multietnikog i multikulturnog graanskog

drutva
kao
norme
za
ustavno
ureenje
BiH
zavravali
na
prijedlozima da se drava organizira na individualnim ljudskim

pravima, na modelima koji priznaju ali ne polaze od kolektivnih
ljudskih prava. Meunarodna zajednica nudila je model etniki
neutralne drave, u kojoj su i vjerski i nacionalni osjeaji
privatna stvar pojedinca, to ni jedna nacionalna zajednica u BiH
nije mogla prihvatiti jer je svaka eljela sauvati i promovirati
svoj nacionalni i kulturni identitet.
Neuspjeh MZ treba traiti i u tome to dunosnici MZ u
pravilu nisu poznavali ni razumjeli uzroke raspada Jugoslavije i
razloge zbog kojih su njezine republike, jo od konca 1960-ih,
traile
vie
samostalnosti
narodi
slobodu
meunarodno
priznanje na prvim demokratskim izborima 1990-ih. Zato njima nije

bilo mogue razumjeti ni unutarnje odnose u BiH kao Jugoslaviji
u
malom,
kao
Jugoslavija,
BiH
da
iz
nije
istih
mogla
razloga
opstati
zbog
kojih
ureena
se
raspala
prema
istom
politikom modelu Jugoslavije u malom.

Bonjaci, Hrvati i Srbi su za BiH traili oprena ustavna
rjeenja (od unitarne drave, federacije do otcjepljenja), a MZ
nije mogla formulirati kompromisno rjeenje a da ne dovede u
pitanje model liberalne demokracije. MZ nije imala odvanosti
zagovarati
oprene
(novi)
zahtjeve
model
tri
demokracije
konstitutivna
koji
naroda.
bi
MZ
mogao
nije
pomiriti
bila
ni
dosljedna, jer nije gradila kompromisno rjeenje na izjavi o

ustavnim naelima koja je prihvaena kao uvjet za meunarodno
27.8.2007
10
priznanje BiH16. MZ je radila kompromise s Bonjacima koji su pod

etiketom
jedinstvene
hegemoniju
najbrojnijem
graanske
narodu17;
BiH
sa
eljeli
Srbima
osigurati
jer
su
vojno
kontrolirali 70% teritorija BiH; s Hrvatima jer su eljeli biti

principijelni - kako im se ne bi prigovorilo da banaliziraju
slobodu i demokratska prava najmalobrojnijeg naroda.
Meunarodni su imbenici radili kompromise s predstavnicima
triju strana u BiH zato jer ni jednoj strani nisu eljeli dati za
pravo. Kako bi ostali objektivni i neutralni, artikulirali su
pitijska
rjeenja
tako
da
ih
je
svaka
strana
mogla
tumaiti
sukladno svojim interesima, to je imalo za posljedicu jaanje

tenzija, meusobnog nepovjerenja i uzajamnog optuivanja.
MZ je poela kao posrednik da bi postala kljuni i jedini
arbitar u rjeavanju krize, arbitar
koji nikad nije preuzeo
odgovornost za rjeenja koja je nudio i nametao.
Objektivno, MZ
je suodgovorna za duge pregovore o ureenju BiH drave, trajanje

ratne agoniju u BiH, u najmanju ruku jednako kao i ostale strane
u sukobu. I to zato to je priznala Socijalistiku Republiku
Bosnu i Hercegovinu prije nego to su tri naroda postigla dogovor
o ustavnim naelima i ureenju BiH drave; zato to je nametala
rjeenja
koja
su
odgovarala
prvenstveno
MZ
(kao
to
je
16
Vidi: Izjava o naelima ustavnog ureenja BiH, tzv. Cutilleirov plan; ovu
izjavu prihvatili su bonjaki, hrvatski i srpski predstavnici
18.3.1992. kao uvjet MZ za meunarodno priznanje BiH.
17
Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija, u svom Miljenju

broj 4 (od 11.1.1992.) konstatira: "Predsjednitvo i Vlada SR BiH pravni
temelj zahtjeva za priznanje nalaze u amandmanu LX na Ustav Bosne i
Hercegovine, od 31. srpnja 1990. Taj amandman navodi da je Bosna i
Hercegovina demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda
Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata - i dijelova ostalih
naroda i narodnosti koji ive na njenom teritoriju. Ova odredba, u
osnovi ve sadrana u lanku l. Ustava iz 1974. ne donosi bitnu promjenu
u prethodnom pravnom stanju".
27.8.2007
11
odustajala
od
lanicama),
nagrada
rjeenja
to
prema
raspolagala
koristila
i
za
koja
je
koristila
svim
stranama
vojnom
silom
nametanje
nisu
itav
u
na
i
odgovarala
nekim
instrumentarij
sukobu,
terenu,
te
koju
odravanje
njezinim
prisile
konano
je
prema
pojedinih
to
i
je
potrebi
ustavnih
rjeenja za BiH.
Kljuno pitanje: pitanje vanjskih i unutarnjih granica BiH

Kljuno pitanje za razumijevanje raspada Jugoslavije nije
bilo hoe li se ona raspasti18, ve po kojim avovima e se
raspasti: a) jesu li republike granice nepromjenjive, ili b)
imaju li narodi (a ne republike) pravo na samoodreenje?!
Zauzevi stajalite da republike, a ne narodi, imaju pravo
na samoodreenje i meunarodno priznanje, MZ je jasno dala do
znanja da nee pristati na podjelu Bosne i Hercegovine19. Tu
svoju
odluku
MZ
potvrdila
je
meunarodnim
priznanjem
BiH.
Meunarodno priznanje BIH uslijedilo je nakon to je politiki

(od strane Srba koji su odbacili izdvajanje iz Jugoslavije) i
vojno (od strane JNA) faktiki promijenjen realni odnos snaga u
BiH. Naime, ve prije meunarodnog priznanja BiH, JNA je kao
instrument velikosrpske politike stavila pod vojnu i politiku
kontrolu Republike Srpske Bosne i Hercegovine dvije treine
18
O tome da Jugoslavija nee opstati nakon uvoenja demokracije, tj. nakon

prvih demokratskih viestranakih izbora, govore i procjene CIA,
poetkom 1990.; B. Jovi kao predsjednik Predsjednitva SFRJ u svom
inauguralnom govoru 15. svibnja 1990. najavljuje da svi oni koji ele
mogu otii, ali da e sav srpski narod ostati u Jugoslaviji; Slovenija i
Hrvatska na referendumu su se izjasnije za nezavisnost i suvrenost; BiH
je raunala na rat izmeu Srbije i Hrvatske u ranu jesen 1991, a da se
sama nee opredijeliti ni za jednu stranu: U eventualnom sukobu
republika Hrvatske i Srbije, Republika Bosna i Hercegovina e uvijek, u
skladu s meunarodnim normama biti neutralna (Skuptina BiH, Platforma
o poloaju Bosne i Hercegovine, Sarajevo 15.10.1991.).
19
Svoje stajalite MZ iskazala je u nizu priopenja, a u pravnoj formi kroz

nalaze Badinterove komisije.
27.8.2007
12
teritorija BiH, dok je istovremeno koristila teritorij BiH za

agresiju na RH.
Rat
Bosni
Hercegovini
poinje
nakon
meunarodnog
priznanja BiH20, do kojeg je dolo prije nego to je postignut

dogovor o unutarnjem ureenju BiH, odnosno kompromis o ustavnom
ustroju BiH, kojim bi se odredili odnosi izmeu tri konstitutivna
naroda. Tako je meunarodno priznanje potvrdilo BiH kao dravu u
kojoj Vlada nije kontrolirala dravni teritorij; u kojoj Srbi
zbog meunarodnog priznanja vie nisu priznavali sredinju vlast;
u kojoj je sredinja vlast imala legitimitet po volji MZ a ne
vie i srpskih predstavnika;
Socijalistike
Republike
BiH,
u kojoj je bio na snazi ustav

po
kojem
su
odnosi
izmeu
tri
naroda ostali isti kao i u bivoj Jugoslaviji.

Za razumijevanje razloga ratu u BiH kljuno je poimanje
triju nepomirljivih koncepcija o tome kakvo treba biti ustavno
ureenje BiH, tj. kakve trebaju biti unutarnje granice BiH:
a) unitarna drava to su zagovarali Bonjaci;
b) srpska nacionalna drava u uniji s Jugoslavijom ili s
ostatkom BiH;
c) (kon)federacija tri entiteta to su zagovarali Hrvati.
Do politikog rjeenja nije dolo jer nije postojala volja
za kompromis, prvenstveno izmeu srpske strane koja se oslanjala
na
silu
potporu
JNA,
te
muslimanske
strane
koja
se
uz
meunarodnu potporu predstavila kao jedina legitimna vlast u BiH.

Zato su se politika rjeenja nametala kombinacijom vojne sile i
20
Slubeni datum poetka rata je 6. travnja 1992., dan uoi meunarodnog

priznanja BiH. Sa srpske strane poetak rata je jasna poruka nemirenja s
izdvajanjem BiH iz Jugoslavije, odnosno nemirenja s ostankom Srba u BiH.
Veina pak Hrvata u BiH smatra da je rat u BiH poeo u listopadu 1991.
kada je JNA unitila 7 sela u Hercegovini u kojima su ivjeli Hrvati
(vidi M. Tuman, 2003., str 135-154.)
27.8.2007
13
meunarodnih pritisaka, ali podjednakim intenzitetom i medijskim

ratom.
Oblikovanje javnoga znanja

U
informacijskom
informacijskom
prostoru
prostoru
oblikuje
razliite
opcije
se
javno
iznose
znanje.
esto
oprene
stavove i podatke, s namjerom da osiguraju pristanak ili barem

naklonost javnosti za sebe. Drugim rijeima informacijski prostor
izloen
je
strategija
sustavnom
kojima
djelovanju
je
cilj
veeg
poraziti
broja
informacijskih
informacijsku
strategiju
protivnika, odnosno osporiti ili izigrati stoerne gravitacijske

toke protivnike strane, kako bi se pridobila javnost.
Informacijski
prostor
podruje
je
sukoba
informacija,
odnosno prostor je informacijskog rata. Informacijski rat vodi se

po precizno razraenim informacijskim strategijama, koje su pak u
funkciji cjelokupne politike dravnih, stranakih, gospodarskih,
itd., interesa. Ti interesi ostvaruju se u razliitim sferama
definiranjem politikih, diplomatskih, gospodarskih, kulturnih i
vojnih strategija. U prolosti uvijek je jedna od tih strategija
bila
presudna
gospodarskih
za
ostvarivanje
interesa,
nacionalnih,
informacijska
politikih
strategija
ili
(razliite
vrste propagande) imale su samo pomonu ulogu. U 21. stoljeu

informacijske
strategije
postaju
glavno
sredstvo
ostvarivanja
ciljeva, a druge strategije djeluju kao potpora informacijskom

ratu.
Posljedica toga jest da je podruje informacijskog prostora
izloeno ogromnim koliinama informacija ija je primarna zadaa
oblikovati javno znanje koje je u funkciji razliitih interesa i
oprenih ciljeva a ne istine; time je javno znanje
proklamiranog
27.8.2007
ideala
objektivnog
informiranja,
sve dalje od
i
sve
blie
14
manipulaciji
banaliziranju
osnovnih
vrijednosti
kojima
tee
odreene kulture, nacije ili interesne grupacije.

Kao to je predrasuda da informacije prenose samo istinite
podatke
injenice,
isto
tako
je
predrasuda
da
postoji
jedinstveni korpus javnoga znanja, odnosno da raspoloivi korpus

javnoga znanja pripada svim korisnicima.
S ciljem da protumaimo zato se, i kako je mogue, da se u
informacijskom prostoru javljaju potpuno oprene informacije o
istim
dogaajima,
dokumenata,
polazimo
razliito
u
naoj
tumaenje
analizi
od
istih
raspoloivih
sljedeih
teorijskih
postavki.
Svaka zajednica bilo lokalna, nacionalna, regionalna ili
meunarodna - raspolae vlastitim korpusom javnoga znanja. Za
razumijevanje mehanizama organizacije i funkcioniranja odreenog
korpusa javnoga znanja presudno je prepoznati matricu pomou koje
odreena zajednica korisnika kodira i dekodira korpus javnoga
znanja kojega koristi i s kojim se identificira.
to
odreuje
matricu21
po
kojoj
se
oblikuje
odreeni
korpus javnoga znanja ali i prepoznaje zajednica korisnika tog

znanja?
Na politikoj razini to je svjetonazor zajednice korisnika:
skup ideja, vrijednosti i stremljenja kojima zajednica korisnika
tei. Svjetonazor daje legitimnost injenicama i vjerodostojnost
pamenju,
odnosno
omoguava
da
korpus
javnoga
znanja
bude
konzistentan.
21
U terminologiji Thomasa Kuhna mogli bismo koristiti i termin paradigma.

Metodu T. Kuhna i ovom prigodom koristimo za analizu javnoga znanja.
Teorijski model koji ovdje skiciramo prikazali smo u knjizi M. Tuman.
Prikazalite znanja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2003. Dio
formulacija u opisu pojedinih tipova pamenja preuzet je iz te knjige.
27.8.2007
15
Na socijalnoj razini, javno znanje je socijalno pamenje

zajednice, kojim se osigurava socijalni identitet i povijesni
kontinuitet te zajednice, odnosno njezin opstanak.
Na pragmatinoj razini javno znanje je korpus injenica,
podataka i istina koje osiguravaju odgovore na praktina pitanja
i rjeenja problema s kojima je zajednica korisnika suoena.
Postoji
veliki
broj
zajednica
korisnika
koje
proizvode,
organiziraju i koriste znanja sukladno svojim potrebama. Kao to

je
novac
univerzalna
valuta,
praksi
on
funkcionira
prema
zakonima i obrascima vrednovanja i uporabe nacionalnih valuta.

Jednako
tako
je
javnim
znanjem.
Ono
protjee
razliitim
informacijskim i komunikacijskim kanalima i sustavima, ali ta

otvorenost ne znai da ne postoje razliiti korpusi znanja koji
pripadaju razliitim zajednicama korisnika. Ali to znai, i da
pojedine zajednice korisnika ne prihvaaju ni socijalno pamenje
ni injenice prema korpusu znanja to ih dijeli njima protivnika
ili neprijateljska grupacija.
Osnovne znaajke dominantnih obrazaca kolektivnog pamenja

injenica je da sudionici politikih i povijesnih zbivanja
raspada bive Jugoslavije, i ratova na njezinu prostoru, piu
razliite povijesti tih zbivanja. To znai da ne dijele isto
kolektivno pamenje i ne ele imati isto kolektivno znanje, jer
podatke,
dokumente
dogaaje
vrednuju
prema
razliitim
vrijednosnim kriterijima. Zato se suvremenici spore oko povijesti

tog
razdoblja,
nerijetko
politika
intervenira
sadraj
povijesnih udbenika.
Razliite
interpretacije
istih
povijesnih
zbivanja,
jer
polaze od razliitih vrijednosnih kriterija imaju za posljedicu

stvaranje razliitih obrazaca pamenja o djelovanju i ulogama
27.8.2007
16
suprotstavljeni akteri u tim sukobima. Moemo prepoznati barem

etiri obrasca kolektivnog pamenja koje uvjetno moemo nazvati:
proizvodnja determiniranog kaosa,
proizvodnja pristanka.
proizvodnja identiteta,
proizvodnja zaborava,
etiri spoznajne paradigme koje se temelje na razliitim

vrijednostima (svjetonazorskim, politikim, kulturnim) generiraju
razliite
teorije
generiraju
etiri
razliite
paradigme
interpretacije
pamenja
rata
povijesti;
BiH,
odnosno
generator su etiri vrste (javnog) znanja o istim povijesnim

dogaajima u kojima su sudjelovale razliite politike opcije i
njihovi sljedbenici.
Kako su konfigurirani ovi obrasci pamenja moe se razabrati
i po tome na koje se dokumente pozivaju a koje "zaboravljaju" ili
"diskvalificiraju"
jer
se
ne
uklapaju
obrasce
djelovanja
pojedinih aktera i njihovih sljedbenika. Od toga nije imuna ni

meunarodna zajednica; jednako tako ni hako tuiteljstvo ne eli
se prisjeati odgovornosti MZ za "podjelu" BiH koju inkriminira u
nekim
optunicama,
iako
su
predstavnici
MZ22
bili
zagovornici
nekih opcija "podjele" BiH.
22
Lord Owen u Balkanskoj odiseji: "Moja druga opcija ... bila je ponovo
otvoriti pitanje nacionalnih granica u bivoj Jugoslaviji, preutno
priznajui da je priznanje Bosne bilo pogreno. Trebali smo potvrditi
granice Slovenije i Makedonije i onda se nagoditi s Bosnom, Hrvatskom i
Srbijom... Opciju prekrajanja granica nazvao sam 'rjeenjem kojem se
nitko ne usudi izgovoriti ime'" (str. 220). Lord Owen takoer je traio
od RH koridor za bosanske Srbe sjeverno od Save kroz hrvatski teritorij.
Meunarodni predstavnici vrili su pritisak na RH da se odrekne dijela
svoga teritorija u dubrovakom primorju kako bi se zadovoljili apetiti
R. Karadia i A. Izetbegovia za "izlazom na more".
27.8.2007
17
Podsjetit
strategije
emo
koje
ovom
koriste
prigodom
razliite
na
etiri
mehanizme
informacijske
za
oblikovanje
kolektivnog pamenja a sve imaju uporita i u dokumentima to se

nalaze u ovom zborniku.
Namjera autora zbornika nije bila da vrednuje bilo koji
obrazac proizvodnje pamenja, odnosno oblikovanja korpusa znanja
o povijesti BiH krize. Upravo suprotno. Prikupivi sve relevantne
dokumente elimo omoguiti itateljima da sami dou do svojih
prosudbi i da sami utvrde to su injenice o tim zbivanjima.
Proizvodnja determiniranog kaosa
to je determinirani kaos u meunarodnim odnosima? To je
nered kojem se odreuju granice .. Nakon to su zadane njegove
granice, nered koji nastaje, ostaje unutar tih granica tako da
postaje
nadziran
odnosno
upravljiv23.
Determinirani
kaos
je
prostor meunarodnih igara, prostor koji je omeen meunarodnim

odlukama i naporima, da bi ostao ogranien unutar zadanih granica
nereda. Kontrolu tog nereda nije mogue ostvariti bez kontrole
komunikacija. Jednako kao i dimenzije kaosa tako i kriterije za
nadziranje
meunarodnoj
upravljanje
zajednici
komunikacija
uz
preutni
odreuju
pristanak
centri
svojih
moi
lanica.
Jedna od posljedica kontroliranih javnih komunikacija (medija) je

nadzor nad javnim pamenjem.
Mehanizmi upravljanja pamenjem u determiniranom neredu su
selekcija
informacija,
uspostava
logike
dvostrukih
mjerila,
dominacija kontroliranih informacija u informacijskom prostoru.

Zato? Zato to obrazac proizvodnje determiniranog kaosa vrijedi
samo za omeeni prostor nereda, i samo za strane izolirane unutar
23
D. Domazet: Hrvatska i veliko ratite. Udruga Sv. Jurja, Zagreb: 2002, str.
282-283.
27.8.2007
18
omeenog
prostora.
imbenici,
tj.
Nadziranjem
upravljai
pamenja
krizom
tite
se
proizvoai
vanjski
kaosa
od
irenja kaosa i od odgovornosti za proizvodnju nereda.

Danas e veina amerikih intelektualaca priznati: Amerika
je poetkom devedesetih dala zeleno svjetlo Miloeviu da, bude
li
potrebno,
politiari
embargu
na
orujem
priznaju
uvoz
ouva
da
oruja
Jugoslaviju24.
je
usvajanje
Jugoslaviju
Ugledni
Rezolucije
bila
ne
713
samo
svjetski
VS
UN
politika
poruka Miloeviu, nego i djelotvorno sredstvo oduzimanja prava

rtvi na obranu25. Meutim, nemogue je pozvati na odgovornost
meunarodnu zajednicu radi donoenja te rezolucije.
Zato?
Zato
determiniranog
to
kaosa
su
unutar
odreenog
podruja
krize,
podruja
713,
dodatnim
Rezolucijom
rezolucijama i odlukama, uspostavljeni kriteriji i instrumenti

selektivne
pravde,
koji
izuzimaju
odgovornosti
determinatore
kaosa. Vijee Sigurnosti UN usvojilo je naputak za djelovanje

Haakog suda prema kojem su svi podjednako krivi, a razlika u
krivici nijansirat e se brojem optunica i visinom kazni26.
Podjednako je vana injenica to nadzirano i selektivno
pamenje ima za posljedicu da isti kriteriji ne vrijede za one
24
Dr. Robert Greenberg Na Balkanu jezik i drava idu zajedno, Veernji list,
subota, 9.11.2002. str. 29.
25
Vidi M. Thatcher. Statecraft. New York: Hurper Collins Publishers, 2002,

str. 298-299.
26
Z. Tomac, izlaganje na Okruglom stolu Nacionalna sigurnost, Udruga za

promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, Zagreb, 5. studenog
2002. godine. Ocjene poput onih: Haaki sud ocjenjujem politikim sudom
i dobro je to e se zatvoriti do 2008. godine, jer on je osnovan samo
radi toga da umiri savjest meunarodne zajednice koja nije sprijeila
krvoprolie u bivoj Jugoslaviji (Dr. R. Greenberg, isto) za dnevnu su
uporabu i nee biti obuhvaene obrascem proizvodnje determiniranog
kaosa.
Prema
kriterijima
nadzora
pamenja
utvrenim
obrascem
proizvodnje determiniranog kaosa citiranim stavovima naprosto nema
mjesta i oni ostaju nezapameni.
27.8.2007
19
unutar omeenog kaosa i one izvan granica odvijanja sukoba. Tako

su
temeljna
ivota,
ideja
neto
determiniranim
usporedba
slobode
potpuno
kaosom.
svetost
nevano
Selektivnim
postojanje
kaosom27.
upravljaa
tih
rtve,
odnosno
nevrijedno
za
pamenjem
ne
vrijednosti
Vrijednosti
razliitih
svetost
upravljae
dozvoljava
se
vrijednostima
opcija
unutar
28
podruja "nereda" izloene su "diktaturi relativizma" . Zato je

mogue da se u obrambenom ratu sudi rtvi za zloine u obrani ali
ne
krvniku
povijesne
za
poinjene
injenice
zloine.
konstruiraju
Time
se
potpuno
izvru
virtualne
istine.
To
je
ostvarivo u procesima u kojima se nadzire i upravlja pamenjem na

globalnim razinama.
Glavna
haka
tuiteljica
Carla
del
Ponte
izjavila
je
poetkom 2005. da e se povijest jugoistoka Europe nakon 2010

pisati prema presudama Hakoga suda, odnosno 'mir e nastupiti
27
Ideja slobode jedna je od temeljnih vrijednosti svih demokratskih zemalja.

Ali kako su nacionalnu slobodu zemlje razvijene demokracije ostvarile u
18. ili 19. stoljeu a potom vodile kolonijalne ratove,
to se ideja
nacionalne slobode potiskivala u stranu.
Nakon drugog svjetskog rata
nastalo je 50 novih drava u svijetu i osloboeno je 800 milijuna ljudi
iz
velikih
kolonijalnih
imperija
(Velike
Britanije,
Francuske,
Nizozemske, Belgije). Ti procesi kao i procesi raspada multinacionalnih
drava i nastanka novih drava nakon 1990-ih posljedica su demokratskih
promjena i globalizacije. U razdoblju od raspada kolonijalnih imperija
nakon 2. svjetskog rata
do raspada totalitarnih komunistikih sustava
nastaje veliki broj novih drava, kada su se mnogi narodi izborili za
svoju nacionalnu slobodu. Broj lanica OUN poveao se od 50-ak nakon 2.
svjetskog rata na skoro 200 na poetku 21 stoljea. Paralelno s tim
procesom tekao je proces integracija: stvaranje Europske unije dug je
proces zapoet 1950-tih godina kome su prethodile mnoge asocijacije i
integracije. No, uvjet tim procesima bilo je selektivno pamenje:
zaborav vlastitih tamnih strana povijesti velikih europskih sila, koje
su svoju snagu i silu izgradili na kolonizaciji i eksploataciji
nerazvijenih naroda. Tim narodima pak u vrijeme oslobaanja nisu
dozvolili proslavu vlastite slobode, kako ne bi bili ugroeni interesi
monih gubitnika kolonija. Da bi se to ostvarilo morali su biti
uspostavljeni mehanizmi selektivnog
pamenja i funkcioniranje logike
dvostrukih mjerila.
28
O "diktaturi relativizma" govorio je Papa Ivan Pavao II, suprotstavljajui

se relativiziranju ljudskih vrijednosti i vrednota.
27.8.2007
20
kada sudski postupci budu okonani i kada e povjesniari biti u

mogunosti
provjeriti
istinitost
injenica
koje
utvrditi
pravosue'29. Stav glavne hake tuiteljice ima politiku teinu

jer
upozorava
odnosima
biti
tribunalu,
da
i
odnosno
e
u
politika
budue
da
se
korektnost
vrednovana
odnosom
meunarodni
odnosi
meunarodnim
prema
hakom
temeljiti
na
presudama Hakoga suda. Drugim rijeima, hako tuiteljstvo ima

zadau da bude u funkciji i kontrole pamenja o tim zbivanjima,
te da slubenu povijest slijednica bive Jugoslavije ispie u
Haagu, preciznije, da se MZ prema slijednicama bive Jugoslavije
odnosi sukladno hakim presudama.
Zadae
Hakog
tribunala
odreene
su
odlukama
VS
UN
djelovanju ICTY-a kao instrumenta nametanja mira do 2010. Time

je
uinkovitost
ICTY-a
ograniena
vremenskim,
prostornim,
kadrovskim i financijskim uvjetima. Zato je ICTY osuen da bude

instrument
selektivne
pravde
selektivnih
istina
ratu
ratovima na podruju bive Jugoslavije, jer nije utemeljen kao

trajni
sud,
niti
da
kazni
agresora
za
agresiju
zloine
poinjene u agresiji.
Kao
instrument
nametanja
mira
hako
tuiteljstvo
ima
zadau: selektivnim odabirom sluajeva i izjednaavanjem ratnih

zloina i zloina u ratu, sve strane u sukobu na podruju bive
Jugoslavije izjednaiti u odgovornosti za zloine30.
Svoju
zadau
hako
tuiteljstvo
odrauje
pomnim
odabirom
optuenika i planiranjem vremena objavljivanja optunica, istim
29
Na predavanju studentima sveuilita u Lausannei, prema La Liberte, 20. 4.

2005.
30
Zloin je zloin, bez obzira tko ga je poinio, i zato ni jedan zloin ne

treba opravdavati. Meutim, zloini se isto tako ne mogu izjednaavati
po motivima, dimenzijama, odgovornostima, i politikama.
27.8.2007
21
inkriminacijama
razliitim
stranama
sukobu,
redoslijedom
brojem presuda to se objavljuju u pravom trenutku kako bi

poluili najmanje tete a najvie "koristi" po politiku. Tako
je ICTY postao jedan od najdjelotvornijih instrumenata nametanja
mira,
volju
tj.
u
instrument
jaanju
meunarodne
meunarodnog,
zajednice
odnosno
da
nametne
oblikovanju
svoju
regionalnog
poretka.
Posljedica takve uporabe Haakoga suda i tuiteljstva je
medijsko
izjednaavanje
agresora
rtve,
ratnog
zloina
zloina u ratu, podjednake krivnje svih sudionika u sukobima.

Posljedica
takvog
djelovanja
Hakog
tribunala
takoer
je
raspada
bive
proizvodnja determiniranog i kaotinog pamenja.

Nije
sluajno
to
se
povijesna
zbivanja
Jugoslavije, sedmodnevnog rata u Sloveniji, Domovinskoga rata,

rata i ratova u Bosni i Hercegovini, te na Kosovu, tumae u
medijima31
prvenstveno
balkanskoj
krmi
kao
kao
niz
zloina
posljedica
zlodjela
zloinakih
krvavoj
politika
zloinakih pothvata. Izjednaavanje dogaaja i dogaanja koji

oslikavaju tamnu stranu povijesti s povijesnim injenicama i
ukupnim povijesnim zbivanjima o nastanku novih samostalnih drava
i njihovom meunarodnom priznanju, metoda je planske i sustavne
proizvodnje fragmentarne istine i selektivnog pamenja, a uspjeh
te
metode
osigurava
dominacija
takvih
informacija
informacijskom prostoru.
Sa
stajalita
organizacije
javnoga
znanja,
proizvodnja
determiniranog kaosa oblikuje fragmentarno i selektivno znanje.
31
pravilu se radi o medijima koji su u vlasnitvu transnacionalnih

kompanija, odnosno medija koji zagovaraju liberalnu globalistiku
filozofiju; o novinarima koji su proli edukacije, seminare i stipendije
raznih organizacija, koje su idejno ili materijalno na ovaj ili onaj
nain pod sponzorstvom krovnih globalistikih institucija.
27.8.2007
22
Proizvodnja determiniranog kaosa stvara fragmentarno znanje: a)

uspostavom
mehanizama
(selekcioniranim)
prezentacije
pristupa
dokumentima
selekcioniranih
samo
kontroliranim
dokazima,
poruka,
to
se
b)
kontrolom
postie
nadzorom
postojeih, ili stvaranjem vlastitih, komunikacijskih mrea, c)

informacijskom
dominacijom
upravlja
se
socijalnim
pamenjem
funkciji determinatora kaosa.

Determinatori kaosa ne falsificiraju podatke i dokaze. Oni
uzurpiraju komunikaciju i pristup podacima i dokumentima; oni
upravljaju komunikacijama informacijskom superiornou koja ne
dozvoljava
da
32
miljenja .
se
razviju
Nije
mogue
oporbeni
drugo
sustavi
znanje,
informacija
jer
postojei
komunikacijski kapaciteti (mediji) nemaju prostora za prikaz neke

druge "slike svijeta". Time se osigurava informacijska nadmo, a
sa sve veom koliinom obavijesti sve je vea njihova udaljenost
od injenica i istine.
Proizvodnja pristanka
Prema
umijee
Noamu
Chomskom
demokracije.
proizvodnja
razvijenim
pristanka
demokracijama
novo
narod
je
se
najefikasnije moe kontrolirati kontroliranjem misli. Misli su

one koje mogu dovesti do djela i zato ih treba drati na uzici.
Chomsky
smatra
da
mediji
imaju
presudnu
ulogu
sustavu
indoktrinacije, zajedno s obrazovnim sustavom i sveuilitima.

Uinkovit
32
sustav
indoktrinacije
jest
onaj
ije
se
poruke
Kada deterministi odlue promijeniti neki svoj stav u novu javnu poruku,
onda se esto koriste metodom otkrivanja novih dokumenata, metoda koja
se sastoji u tome da se oporbena grupacija optui za prikrivanje,
skrivanje, tajenje dokumenata koji su presudni za nove istine. To je
metoda kojom se koristi i hako tuiteljstvo,
27.8.2007
23
prihvaaju kao pamenje instrukcija kako se trebamo ponaati, to

trebamo misliti i zastupati33.
Formu javnog znanja koje nastaje nekritikim preuzimanjem
poruka, odnosno indoktrinacijom informacijskih pogona nazvali smo
proizvodnjom pristanka. Ili, proizvodnja pristanka oblikuje javno
znanje
to
nastaje
prihvaanjem
nadziranih
kontroliranih
informacija.
Sa
stajalita
pamenja
znanja.
informacijske
Mediji
kao
djelatnosti
figure
mediji
pamenja
su
figure
imaju
zadau
promicanja slobode i demokracije. Kada se demokracija svede na

banaliziranje
slobode,
pristanka34.
Glavni
ona
postaje
mehanizmi
umijee
proizvodnje
proizvodnje
pristanka
su
propaganda i industrija za odnose s javnou35.

Proizvodnja
izvoru
mora
se
pristanka
funkcionira
prenijeti
(bez
po
naelu:
vrednovanja)
poruka
na
prihvatiti
na
odreditu. Sve tehnike propagande i industrije odnosa s javnou

usmjerene su na to da ne bude zapreka u prijamu odaslane poruke:
a)
poruka
ponaanja;
mora
b)
biti
poruka
prihvaena
kao
ne
biti
smije
instrukcija
izloena
obrazac
vrednovanju,
preciznije, ne smiju biti upitna naela i vrijednosti po kojima

je sastavljena, niti se smije dovoditi u pitanje sud onoga koji
je
odailje;
c)
poruka
treba
biti
primljena
kao
vlastito
miljenje primatelja kako bi bila memorirana bez pre-vrednovanja.

Informacijska
strategija
onih
globalnih,
regionalnih
lokalnih imbenika, koji zagovaraju unitarnu dravu kao optimalni

model demokracije za vienacionalnu BiH, koriste se tehnikama
33
34
35
N. Chomsky. Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Marko Strpi, 2002.

Fraza je Waltera Lippmana iz 1920-tih godina (prema N. Chomsky, 2002, str.
18).
N. Chomsky, 2002, str. 16-17.
27.8.2007
24
proizvodnje pristanka za tumaenja rata i suvremene povijesti

Bosne i Hercegovine, te u ime takve demokracije banaliziraju
nacionalnu slobodu a prava konstitutivnih naroda svode na
ukras
unitarne graanske drave.

Zadaa je povijesnih, politolokih i drugih znanosti da se
pozabave
istraivanjem
istine
tom
razdoblju.
Sa
stajalita
strategija organizacije i prezentacije (javnoga) znanja na je

interes upozoriti na strategije i njihove tehnike koje imaju za
cilj manipulaciju i indoktrinaciju obavijestima
ako raspoloivi
dokumenti
odnosno
dokazi
nisu
dostupni
javnosti,
da
se
strategije proizvodnje pristanka ostvaruju reduciranjem pamenja

na
fragmente
od
kojih
se
tvori
nepotpuna
lana
slika
stvarnosti.
Stoerne gravitacijske toke informacijske strategije koja
ima za cilj proizvodnju pristanka na unitarnu BiH dravu su lako
prepoznatljivi:
model
graanske
drave
osigurava
hegemoniju
najbrojnijem bonjakom narodu i zato bonjako vodstvo propagira

multietniku, multikulturnu, multikonfesionalnu dravu, ali bez
prava konstitutivnih narodi na realizaciju tih prava i sloboda
ve
samo
graana;
(pre)ureenjem
(otvorenih)
svaki
BiH,
srpskih
zahtjev
proglasit
ili
Srba
e
se
(prikrivenih)
Hrvata
za
podjelom
BiH
hrvatskih
ustavnim
u
apetita;
ime
svi
protivnici unitarne BiH etiketirat e se kao najgori protivnici

demokracije.
Potvrda takve informacijske strategije bonjakog vodstva,
moe
se
iitati
iz
prikupljenih
dokumenata
sporazuma
ustavnom ureenju BiH i stavova kojima su oni prihvaali ili

odbijali pojedina rjeenja. Navedimo tek nekoliko primjera.
27.8.2007
25
Alija
Izetbegovi
opstanak
Bosne
Bonjaka
politika
naglaava
Hercegovine
taj
nije
je
procijenila
da
korpusa
Jugoslaviji.
da
cilj
mogue
je
cilj
kao
njegove
drave36.
jedinstvene
definirala
ostvariti
tek
onda
jedinstvo
Izetbegovi
je
bio
politike
kada
je
muslimanskog
za
ouvanje
Jugoslavije. On je predlagao asimetrinu federaciju37, tako da se

BiH vie vee na Srbiju38. tovie,
i u dokumentu Skuptine
BiH kojim se trai od MZ meunarodno priznanje BiH stoji: ova

Republika prihvaa i zalae se za jugoslavensku zajednicu iji su
sastavni dijelovi i republike Hrvatska i Srbija39.
Bonjakom
potvruje
narodu
Izetbegovi
je
opstanak
2000-te.
Moj
Jugoslavije
glavni
odgovarao
motiv
da
se
Jugoslavija ouva bio je to to je bonjaki narod bio naseljen u

dugom
pojasu
od
Novog
Pazara
pa
sve
do
Zagreba..
svako
cijepanje Jugoslavije dovodi do cijepanja bonjakog naroda, do

kojeg mi je bilo jako mnogo stalo. Na koncu bio sam duan da se o
njemu staram, ne samo kao njegov pripadnik nego i kao njegov
izabrani predsjednik40.
Kao izabrani predsjednik bonjakog naroda on je zagovarao
opstanak Jugoslavije imajui u vidu ukupne interese muslimanske
36
37
A. Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografski zapis. TKD ahinpai, Sarajevo,

2001., str. 461.
Vidi prilog Kronologija 3.6.1991. Takoer,
38
F. Tuman. Hrvatska rije svijetu. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada,

1999., str. 330.
39
Vidi: Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu

jugoslavenske zajednice, Sarajevo 15. 10. 1991. Skuptina BiH je
usvojila ovakav stav o jugoslavenskoj zajednici (to nisu prihvatili
srpski zastupnici) kada je ve odran referendum o nezavisnosti RH, i
nakon to je RH 8. 10. 1991. proglasila konani raskid svih veza sa
SFRJ.
40
A. Izetbegovi u intervjuu Radio slobodna Europa, 13. 6. 2000., vidi Bosna

i Hercegovina. 1990. 2025, ur. M. Tuman, UHIP, Zagreb, 2005., str.
54.
27.8.2007
26
aglomeracije koja se protezala od Makedonije, Srbije, Kosova,

BiH, pa ak i do Hrvatske. Zato je urgirao protiv meunarodnog
priznanja Hrvatske41, kako bi i Hrvatska ostala u Jugoslaviji.
Istovremeno, elio je vjerovati da e JNA ostati dosljedna
jugoslavenskoj
ideji
da
se
nee
pretvoriti
instrument
velikosrpske politike, ve da e braniti BiH od velikosrpskih

pretenzija.
vrijeme
najeih
napada
JNA
na
Hrvatsku,
Izetbegovi je 6. listopada 1991. uputio proglas o neutralnosti

BiH u ratu izmeu Srbije i Hrvatske jer ovo nije na rat42.
Unato
takvim
njegovim
kompromisima
JNA
Beogradom,
Izetbegovi nije shvatio da je njegova briga za Jugoslaviju radi

ne
cijepanja
bonjakog
naroda,
suprotnosti
sa
srpskim
nacionalnim interesima i opasnost za velikosrpski koncept, te

dostatnim
razlogom
to
Srbi
nisu
prihvatili
ni
historijski
sporazum M. Filipovia, i A. Zulfikarpaia43, ni Platformu o

poloaju BiH, ve su inzistirali na izdvajanju iz BiH, odnosno
potpunom razgranienju s Bonjacima.
Tek kada su se Muslimani/Bonjaci suoili s injenicom da ne
mogu ostvariti svoje jedinstvo u Jugoslaviji, tek onda glavni
cilj
za
ostvarenje
"jedinstvena",
tj.
njihovih
unitarna
nacionalnih
BiH,
kojoj
interesa
e
imati
postaje
pravo
na
dominaciju, jer Srbi i Hrvati imaju svoje nacionalne drave, pa

zato
Bonjaci
imaju
pravo
na
svoju.
Tek
tada
Izetbegovi
odustaje od jugoslavenske ideje, ali ne i od unitarnog modela

ureenja BiH.
41
Vidi M. Libal. Njemaka politika i jugoslavenska kriza 1991. 1992.Zagreb:

Golden marketing Tehnika knjiga, 2004, str. 102.
42
Vidi M. Tuman, Prikazalite znanja, str.149. Ova izjava vie je nego upitna
i sa stajalita suverenosti BiH, jer je JNA koristila teritorij BiH za
agresiju na RH.
43
Srpsko-muslimanski Historijski
Karadi (2. 8. 1991).
27.8.2007
sporazum:
Muhamed
Filipovi
Radovan
27
Koliko
god
jugoslavenska
ideja,
na
kojoj
se
gradila
proizvodnja pristanka za opstanak Jugoslavije, bila iluzija ne

samo bonjakog vodstva, i proizvodnja pristanka na
Bosnu i
Hercegovinu kao jedinstvenu dravu gradi se na krivotvorinama

proizvodnje
pristanka.
Za
Izetbegovia
bonjako
vodstvo
jedinstvena drava BiH znai unitarnu BiH. Svako re-definiranje

unitarnog ustavnog ureenja BiH interpretira se kao podjela Bosne
i Hercegovine. Informacijsku strategiju koja je emitirala takve
poruke bonjako je vodstvo gradilo ve od prvih dana pregovora
koji su prethodili meunarodnom priznanju BiH.
MZ je postavila dva uvjet za meunarodno priznanje BiH:
odravanje referenduma44 i dogovor o naelima za ustavno ureenje
BiH.
Uslijedio
je
prvi
niz
razgovora45
koji
su
poznati
kao
Cutilleirov plan o naelima ustavnog ureenja BiH. Razgovori su

poeli 13./14. veljae 1992. u Sarajevu. Nastavljeni su 21./22.
veljae u Lisabonu kada je postignut polazni dogovor: vanjske su
granice
nepromjenjive
nekoliko
entiteta
ustavno
temeljenih
na
rjeenje
etnikim
se
temeljiti
naelima46.
HDZ
na
je
zagovarao drugu formulacije prvog stavka prijedloga naela 1.

Bosna i Hercegovina bit e nakon meunarodnog priznanja nezavisna
kao
dravna
dravnim
Bobana
zajednica
47
podrujima .
da
je
nosilac
triju
konstitutivnih
Izetbegovi
suvereniteta
je
bio
samo
naroda
protiv
stava
narod,
njihovim
jer
Mate
da
je
44
Referendum kao uvjet meunarodnog priznanja BiH, postavljen je u Miljenju

br.
4
arbitrane
komisije
Mirovne
konferencije
o
Jugoslaviji
(11.1.1992.).
45
Vidi: kronologiju pregovora u prilogu. Takoer, A. Izetbegovi, 2001., str.

108-111.
46
1. Bosna i Hercegovina e nakon nezavisnosti biti nezavisna drava,

sastavljena od tri sastavne jedinice .. Teritorij sastavnih jedinica bit
e odreen na temelju popisa stanovnitva iz 19971., 1981., ili 1991.
(Veernji list, 25.2.1992.).
47
Vjesnik, 26. 2. 1992.

27.8.2007
28
suveren narod, ali ne narod u etnikom, ve u evropskom smislu,

narod kao graani jedne drave48.
Razgovori se nastavljaju 28. veljae u Sarajevu49, a 7./8.
oujka u Bruxellesu EZ predlae radnu verziju budueg ustavnog
ustrojstva BiH50, da bi u Sarajevu pod nadzorom EZ 18. oujka
1992. bila potpisana izjava o buduem ureenju BiH:
1. Bosna i Hercegovina bi bila drava koju bi sainjavale
tri
konstitutivne
jedinice,
zasnovane
na
nacionalnim
principima uz uzimanje u obzir ekonomskih, zemljopisnih i

drugih kriterija (Vjesnik, 19. 3. 1992.).
Nakon sedam dana Alija Izetbegovi trai od graana BiH da
ne prihvate podjelu BiH na etnikim naelima, istiui kako je
on morao potpisati sporazum jer su iz EZ to od njega traili kao
preduvjet za dobivanje meunarodnog priznanja51. Dakle, Alija
Izetbegovi
sam
priznaje
da
je
pristao
na
izjavu
naelima
ustavnog ureenja BiH, radi dobivanja meunarodnog priznanja ali

da nikada nije imao namjeru prihvatiti takvo rjeenje. I 2000. on
svoje
prihvaanje
obrazlae
taktikim
odbijanje
stratekim
razlozima:
Svugdje postoje strategije i taktike. Ljudi to esto ne
razlikuju
brkaju.
Naa
strategija
je
bila:
cjelovita,
demokratska Bosna i Hercegovina. Ovi lisabonski razgovori ..
48
A. Izetbegovi, 2001., str. 109.
49
Verziju izjave o naelima koja je ponuena pregovaraima u Lisabonu donosi

Vjesnik 27.2.1992.: 1. Bosna i Hercegovina bit e, po stjecanju
nezavisnosti, nezavisna, federalna drava, koja e se sastojati od tri
drave-sastavnice pod nazivom ili regije ili pokrajine...
50
1. Bosna i Hercegovina bila bi drava sainjena od odreenog broja

sastavnih jedinica, temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodei rauna o
gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima HINA, baza EVA,
10.3.1992.
51
Vidi Kazalo stavova uz pregovor..,

27.8.2007
29
bili su .. jedno pet do est dana prije referenduma. Ja sam

vam maloprije rekao kakav je referendum imao znaaj za Bosnu
i Hercegovinu. To je znailo prei Rubikon, pa biti sa ove
ili
sa
one
strane
Rubikona.
ove
strane
Rubikona
je
agresija, a s one strane je graanski rat. Tako da je nama

bilo
izuzetno
vano
da
se
taj
referendum
odri.
toj
situaciji ja sam verbalno dao podrku tom dokumentu, ali sam

odbio da ga potpiem.. naime, dokument je sadravao i neke
pozitivne
stvari.
bosanskohercegovake
Garantovao
drave
je
cjelovitost
postojeim
granicama,
meunarodno priznatim, i nezavisnost zemlje. Ali, imao je i

negativnu
stvar,
to
je
da
je
predviao
etnike
regionalizacije koje su za nas bile neprihvatljive..52.

Izetbegovi
otvoreno
priznaje
da
je
on
bio
za
BiH
kao
unitarnu dravu i po cijenu rata; pristao je na rekonstrukciju

ustava samo uvjetno dok ne dobije meunarodno priznanje, jer je
bio svjestan kako e ratna opcija za ustavne promjene BiH u
sluaju
meunarodnog
priznanja
biti
nazvana
agresijom
ne
graanskim ratom.
Izetbegovi
Hrvata u BiH i
dosljedno
provodi
strategiju
optuivanja
hrvatsku politiku, tj. predsjednika Tumana, za
dvolinu politiku prema BiH, i namjeru Hrvatske da razgradi

Bosnu i Hercegovinu i stvori veliku Hrvatsku53 - kako bi i Hrvate
i MZ privolio na koncept unitarne BiH.
Navest
emo
nekoliko
primjera
indoktrinacija
koji
se
medijima stalno ponavljaju iako su u suprotnosti sa injenicama.

Ve smo upozorili da nas ne interesiraju povijesne i politoloke
52
A. Izetbegovi, intervju Radio slobodnoj Europi, isto, str. 55.
53
A. Izetbegovi: Pogubnost dvoline politike, u . Ribii. Geneza jedne

zablude. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001., str. 11-13.
27.8.2007
30
rasprave, ve kako funkcioniraju informacijske strategije koje

oblikuju
javno
znanje
proizvode
pamenje
odreenim
dogaajima.
Tako Alija Izetbegovi opisuje hrvatsku politiku prema BiH:
"..dvolina politika HDZ-a vodila je u dalje proturjenosti.
Bojei
se
promjene
granica
otcjetpljenja
dijelova
teritorija pod kontrolom odmetnutih Srba, hrvatski politiki

vrh
deklarativno
podrava
suverenitet
teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine, a istovremeno dosljedno i

planski radi na razgradnji Bosne i Hercegovine.. "54.
MZ postavila je dva uvjeta za meunarodno priznanje BiH:
referendum, i dogovor o ustavnim naelima BiH. Izetbegovi sam
priznaje
da
je
izigrao
drugi
uvjet,
da
bez
meunarodnog
priznanja ne bi bilo BiH i "agresije" na BiH. Da Hrvati nisu

izali na referendum, BiH ne bi dobila meunarodno priznanje55
i upitno je da li bi BiH opstala kao drava.
Izetbegovi, tvrdi da su Hrvati izali na referendum iz
straha da bi u sluaju neuspjeha referenduma u BiH, dolo i u RH
do
"promjene
kontrolom
granica
odmetnutih
otcjetpljenja
Srba".
dijelova
Dvolinost
teritorija
hrvatske
politike
pod
po
Izetbegoviu, i Mesiu56 jest i u tome to su se predsjednik

Tuman i Miloevi dogovorili u Karaorevu o podjeli Bosne i
54
A. Izetbegovi: "Pogubnost dvoline politike", isto, str., 12.
55
Referendum ne bi bio vaei budui da ne bi moglo glasati 50% glasaa, jer

je Muslimana u BiH bilo oko 43%..
56
S. Mesi: "Teritorijalni apetiti opravdani konceptom jedne druge agresije,

one Miloevieve, hrvatskom su politikom vrhu trebali posluiti kao
'alibi' za svoje pretenzije", u . Ribii. Geneza jedne zablude., str.
7. O Karaorevu kao temi raspravljamo na drugom mjestu i ovdje neemo
izvositi analizu teorije zavjere kako se prikazuje susret u Karaorevu.
to se tie knjige . Ribiia "Geneza jedne zablude", on bi se trebala
zvati "Zabluda jedne geneze", geneze da se na unitarnom konceptu mogu
odrati vienacionalne drave.
27.8.2007
31
Hercegovine. Ve zdravorazumska analiza moe uoiti proturjeje

Izetbegovievih i Mesievih argumenata. Ako su se predsjednici
Tuman i Miloevi dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine,
zato
bi
onda
otcjepljenja
"hrvatski
hrvatskih
politiki
vrh"
bio
teritorija57?
Bila
je
strahu
okupirana
zbog
skoro
treina hrvatskih teritorija, pa nije valjda dogovor o podjeli

bio takav da e Hrvatska ostati bez 30-ak% svog teritorija, kako
bi u BiH dobila oko 20% teritorija?
Ako
se
pak
nisu
dogovorili
podjeli
BiH,
"hrvatski
politiki vrh" je imao "teritorijalne apetite" prema BiH, onda je

to najlake bilo ostvariti politikim putem i to neizlaskom BiH
Hrvata na referendum. Prema tome "dvolinost" nije bila na strani
politike RH, ve na nespremnosti bonjake politike na odstupanje
od graanske, tj. unitarne BiH, to se vidi i po nainu kako su
odbacili hrvatski prijedlog referendumskog pitanja58.
57
injenica jest da je treina Hrvatske bila okupirana, i da je do

meunarodnog priznanja RH postojala opasnost otcjepljena hrvatskih
teritorija. Meutim, nakon meunarodnog priznanja RH u sijenju 1992., u
njezinim "avnojevskim" granicama, teko da su bile mogue promjene
granica, pogotovo ne nasilnim putem. Zato je Izetbegoviev argument, da
je hrvatska politika podrala referendum zbog straha od gubitka
vlastitih teritorija, vie u funkciji opravdanja vlastite politike nego
opisa hrvatske politike.
58
HDZ BiH predlagala je (9.2.1992.) narednu formulaciju pitanja za referendum:

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravnu zajednicu
konstitutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u
njihovim nacionalnim podrujima (kantonima).
U obrazloenju izmeu
ostalog stoji: Iz predloenog pitanja slijedi da budua nezavisna BiH
nije unitarna drava ve dravna zajednica koju e initi nacionalni
kantoni, hrvatski, muslimanski i srpski ija e se podruja utvrditi
nakon provedenog referenduma posebnim ustavnim aktom. Vidi: Dr. Smail
eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo:
Ljiljan, 1994. str. 312. Interesantno je da se ovakav dokument nalazi u
knjizi o agresiji na Bosnu (ve samo prekrajanje naziva drave Bosne i
Hercegovine otvara niz pizanja), ali podjednako iznezauje da autor ovaj
dokument koji donosi u cijelosti citira na sljedei nain: Arhiv
isntituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog
prava u Sarajevu, inv. Br. 2-768 (S. eki, isto, str. 313.).
27.8.2007
32
Izetbegovi optuuje hrvatsku politiku za dvolinost i zbog

formiranja HVO-a. Tijekom rata u BiH, Hrvatska je stalno bila pod
prijetnjom bonjakih optubi da ima svoje snage u BiH, i da
vojno
eli
ostvariti
svoje
"teritorijalne
apetite"
pomaui
HVO59:
"Dozira, i prema potrebi, potpuno blokira
bosanskih
oruanih
snaga,
Bosni
snabdijevanje
i
Hercegovini
uspostavlja jednonacionalnu vojnu formaciju HVO, formalno

nezavisnu, a stvarno dio oruane sile susjedne zemlje"60.
Prvu
formaciju
"jednonacionalnu"
u
BiH
formirali
vojnu,
su
ili
preciznije
Muslimani
po
stranaku
odluci
Alije
Izetbegovia sredinom 1991. godine. "Patriotska liga" imala je u

veljai
1992.
Halilovia
godine
120.000
zapovjednika
ljudi,
Glavnog
taba
prema
procjeni
Patriotske
lige
Sefera
ukupne
snage "neprijatelja" su brojale: a) snage JA est korpusa KOV, b)
59
Izetbegovi je pri tome oito zaboravio, ili zanemario, injenicu da je

Predsjednitvo RBiH 6.8.1992. donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o
izmjeni i dopuni uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike
Bosne i Hercegovine, prema kojoj je HVO dio Armije BiH: Oruane snage
Republike ine Armija Republike .. Sastavni dio Armije ine postrojbe
Hrvatskog vijea obrane i drugi naoruani sastavi koji se stave pod
jedinstvenu komandu Armije, vidi Zbornik. Ovako definirana formulacija
o statusu HVO, jeste pravno dvosmislena, i obezvreivanje je toke
sporazuma koji je Izetbegovi potpisao 16 dana prije ove Uredbe.
Oruani dio Hrvatskog vijea obrane sastavni je dio jedinstvenih
oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijee obrane e
imati svoje predstavnike u zajednikom zapovjednitvu oruanih snaga
Bosne i Hercegovine. Privremena civilna vlast, nastala u ratnim uvjetima
u okviru Hrvatskog vijea obrane, uskladit e se to prije s
ustavnopravnim poretkom Republike Bosne i Hercegovine, o emu e se
odmah povesti razgovori u duhu naela iz toke 1. ovog Sporazuma. Vidi
Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu RH i BiH, Zagreb, 21.7.1992..
60
A. Izetbegovi, Pogubnost dvoline politike, 2001., str. 12., i zakljuak:

"Licemjerje je bilo potpuno; formalno priznanje suvereniteta i
diplomatski odnosi, uz istovremeno politiko i vojno podrivanje Bosne i
Hercegovine".
27.8.2007
33
snage SDS-a jaine 80.000-120.000 ljudi, c) "ekstremne snage HDZa (jaine jedna do dvije brigade)"61.
Sefer
obranu
Halilovi
suvereniteta
25.
veljae
Republike
1992.
Bosne
izdaje
"Direktivu
Hercegovine",
za
tj.
za
izvoenje vojnih operacija protiv neprijatelja BiH62, dakle prije

referenduma o nezavisnosti, prije meunarodnog priznanja BiH, i
prije nego to je agresija na BiH poela. Glavni tab Patriotske
lige iznosi sljedeu procjenu ciljeva neprijatelja, tj. SDS-a i
"ekstremnih snaga HDZ-a":
"Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i
prikljuivanje matinim (nacionalnim dravama). Ostvarivanje
ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape: u prvoj etapi
stvaranje
drugoj
nacionalnih
prikljuenje
konfederalnih
istih
jedinica
Velikoj
Srbiji
BiH,
i
Velikoj
Hrvatskoj"63.
Glavni tab Patriotske lige (PL) donio je ovu procjenu i
plan operativnog djelovanja kako bi osigurao vojnu opciju za
realizaciju bonjake politike64. Iz citiranog stava oito je da
svaki
zahtjev
za
federalnim
ureenjem
BiH,
bonjako
vodstvo
61
Sefer Halilovi. Lukava strategija,. Sarajevo: Maral, 1997., str. 164-169.

Dakle, prema bonjakim procjenama poetkom 1992. godine "ekstremne
snage HDZ-a" brojale su izmeu 2.000-5.000 ljudi, u vrijeme kada je PL
imala oko 120.000 ljudi.
62
Vidi u zborniku citiranu Direktivu. Ona vojniki precizno oslikava stavove

politike muslimanskog vodstva tijekom 1991. i 1992. uoi meunarodnog
priznanja BiH.
63
S. Halilovi, isto.
64
Patriotska liga (PL) formirana sredinom 1991. godine po nalogu A.

Izetbegovia. Odlukom Glavnog taba Patriotske lige BiH od 10. travnja
1992., ta se liga stavlja na raspolaganje i ulazi u sastav Teritorijalne
obrane
BiH,
sukladno
zakljucima
Predsjednitva
BiH
(Vjesnik,
13.4.1992.). Tako je Armija BiH poela i zavrila kao "jednonacionalna
vojska". Dokumenti i u ovom zborniku potvruju te injenice, ali unato
tome medijski prikazi tih injenica izostaju, kao i objektivno
informiranje javnosti.
27.8.2007
34
smatra nelegitimnim, i neprijateljskim inom, i da e se prema

protagonistima takve politike odnositi i vojno i politiki kao
neprijateljima65.
Na toj je osnovi bonjaka politika provodila i medijsku
indoktrinaciju i vodila medijski rat:
svaku hrvatsku opciju i
politiku koja je zagovarala neku od varijanti ustavnog ureenja

BiH kao unije triju konstitutivnih naroda, odnosno triju etnikih
jedinica, proglaavala je neprijateljskom.
Da je legitimno zagovarati federalni i konfederalni model
ureenja BiH, prihvatila je i MZ ve s Cutilleirovim planom 1992,
i Vance-Owenovim planom 1992/1993, te Owen-Stoltenbergovim planom
ureenja
BiH
kao
unije
triju
republika.
Zato
je
bonjaka
informacijska strategija koja je trebala osigurati proizvodnju

pristanka na unitarnu BiH, ila
na diskreditaciju Hrvatske u
meunarodnim krugovima tvrdnjom o umijeanosti hrvatske vojske u

BiH, i da vojnim putem eli osigurati svoje politike "apetite".
Hrvatsku se u medijima optuivalo da ima 30.000 do 50.000
svojih vojnika u BiH. Izetbegovi je tvrdio 1993. da su samo u
podruju
Mostara
etiri
gardijske
brigate.
Predsjednitvo
BiH
podnosilo je VS UN "prijave" protiv umijeanosti HV u BiH. Glavni

tajnik
UN
Boutros
Ghali
pismima
predsjedavajuem
VS
UN
izvjeuje da UNPROFOR "nije identificirao ni jedno zapovjedno
65
Odluio sam Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dejstva

sa ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa
teritorije BiH, S. Halilovi, isto.
27.8.2007
35
mjesto66" HV u BiH, i daje procjenu da je u BiH "ukupno otrilike

3000 do 5000 vojnika67.
Strategiju
proizvodnje
pristanka
za
muslimansko-bonjaku
opciju lake je razotkriti kada se vidi to se falsificira, a to

se preuuje. Istraivanja arhiva MORH-a i HV-a potvruju izjave
MORH-a da su u BiH odlazili samo dragovoljci, rodom iz BiH:
"Brojka angairanih pripadnika HV nikad nije prela snagu
formacijske lake brigade JNA (1400-1800 ljudi) uz potporu
ekvivalenta topnike bitnice i oklopne satnije. Nikada nisu
bile koncentrirane na jednom taktikom pravcu ili mjestu ve
su dijeljene na manje skupine u svrhu 'krpljenja' prevelike
crte obrane.
.. S takvim snagama ne ide se u agresiju i
secesiju druge drave.. Njihova uloga je u prvom redu bila

psiholoka i stvarno predstavlja simboliku potporu.."68.
Stratezi
optuivanja
Hrvatske
za
agresiju
meunarodni
sukob u BiH, inzistiraju na udjelu HV u sukobu HVO i ABiH, a

preuuju
koliki
je
vojske
Armiji
BiH,
Hrvatske
ABiH.
bio
Prema
udio
Muslimana-Bonjaka
iz
odnosno
Muslimana-Bonjaka
poslatih
slubenom
dokumentu
Hrvatske
Personalne
iz
uprave
MORH-a, u Hrvatskoj vojsci bilo je 928 Muslimana, od kojih je

dobar dio preao u ABiH69. Hrvatska je doputala ustrojavanje i
66
Pismo glavnog tajnika UN predsjedavajuem VS, Vjesnik 19.2.1994.
67
Veernji list, 4.2.1994. Takoer u pismu glavnog tajnika UN predsjedavajuem

VS, stoji "da je u prolosti UNPROFOR uoio manji broj naoruanih osoba
u uniformama HV u BiH" Vjesnik 3.2.1994.
68
Davor Marijan: "Vjetaki nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i

Hercegovine (1991.-1995.)". asopis za suvremenu povijest. 36 (1)211247(2004)., str. 241-242. Podatak se odnosi na udio HV u sukobu HVO i A
BiH za period od srpnja 1993. do travnja 1994.
69
MORH, Temeljem odluke ministra obrane Klasa: 023-03/04.03/01, Zapisnik o

preuzimanju dokumentacije, 21.1.2005, CD-01: Evidencija pripadnika
muslimanske narodnosti u HV tijekom ratnog razdoblja. I Vojno
izaslanstvo Republike BiH trailo je od MORH-a angairanje asnika HV
radi boljeg strunog rada, organizovanosti i vee efikasnosti u borbi
27.8.2007
36
obuku postrojbi TO BiH na svom terenu: 27. lipnja 1992. u Klani

kod
Rijeke
ustrojena
je
7.
krajika
brigada;
na
zagrebakom
velesajmu 30. svibnja 1992. ustrojen je 1. krajiki bataljun

odakle je otiao u Travnik70. Koncem 1992. Armija BiH trai od
Ministarstva
obrane
obveznika
BiH,
iz
RH
da
koji
se
pomogne
nalaze
mobiliziranju
Hrvatskoj71.
vojnih
Izetbegovi
osobno trai dodatnu izobrazbu za 22 pilota MIG-ova i helikoptera

za potrebe TO BiH72. Cijelo vrijeme rata, i u vrijeme sukoba HVO
i ABiH, oko 15.000 ranjenika Muslimana-Bonjaka lijeeno je u
hrvatskim bolnicama73.
Poseban problem su mudahedini (sveti ratnici) koji su se
borili za islam u postrojbama ABiH. Mudahedini su vrlo brzo
organizirali
logor
za
obuku
militanata
Mehuriima,
blizu
Travnika. U prosincu 1992. postojao je samo jedan vei odred

islamskih
kasnije,
fundamentalistikih
u
listopadu
1993.,
dragovoljaca,
've
imamo
devet
najmanje
mjeseci
dvanaest
protiv srbo-etnikog agresora, a za potrebe OS RBiH, te da Status

ovih asnika molimo da se rijei kao i do sada, zamrzavanjem (da imaju
sve prinadlenosti ko asnici HV), a po obavljenoj zadai da im se
omogui dalje angaovanje u HV dopis Broj: 05-6/93, Zagreb, 4.1.1993.
70
Davor Marijan, isto, str. 247.
71
Vojno izaslanstvo Republike BiH u Republici Hrvatskoj, Dopis broj: 04824/92, Zagreb, 18.11.1992.
72
Molimo da se odobri boravak i obuka u Republici Hrvatskoj za sljedea lica,

a za potrebe zranih snaga Bosne i Hercegovine; Predsjednitvo R BiH,
Sarajevo,
9.o8.1992.
U
potpisu
predsjednik
Predsjednitva
Alija
Izetbegovi i ministar NO BiH Jerko Doko; Pukovnik Hasan Efendi, iz
Vojnog izaslanstva RBiH u Zagrebu, upuuje ministru obrane RH Gojku
uku novi zahtjev za preobukom pilota, broj: 05-1179/92, Zagreb,
26.11.1992.
73
Samo je u Klinikoj bolnici Split tijekom 1992. i 1993. godine u KB

'Firule' u Splitu primljeno, hospitalizirano, te nakon provedenog
lijeenja otputeno na kunu njegu ukupno 3.991 osoba muslimanske
narodnosti. Klinika bolnica Split. Ured ravnatelja, Klasa: 052-01/9801/08. Ur. Br.: 2181-147-98-01-01-1. Dopis Vladi RH, Ured za suradnju s
meunarodnim kaznenim sudom, Split 17. lipnja 1998. Brojka od 15.000
ranjenika ini formaciju od 5 do 7 brigada, kojima je skrb dala
Republika Hrvatska.
27.8.2007
37
odreda'74.
Njihova
nazonost
naglasak
na
vjerskom
vojnom
sukobu samo su pogorali stvar75, pogotovo to su oni poinili

niz zloina protiv Hrvata u srednjoj Bosni.
Postoje
naznake
da
nisu
bili
pod
punom
kontrolom
zapovjednitva ABiH, i da je kompromis postignut tako to je

1993. Vlada BiH 13. kolovoza slubeno zasnovala Kateebat alMujahideen ('Odred svetih ratnika') na temelju osobne zapovijedi
bosanskog predsjednika Alije Izetbegovia, kojom je jedinica bila
izravno odgovorna76. Kako su pak s druge strane u Hrvatskoj
uspjeno
poduzete
mjere
za
prekid
logistike,
financijske
komunikacijske potpore mudahedinima pod okriljem humanitarnih

organizacija,
to
zacijelo
nije
bilo
prihvaeno
od
bonjake
politike. Meutim, bonjako vodstvo nije moglo protiv toga javno

prosvjedovati
jer
svjetska
(ili,
preciznije,
zapadna)
javnost
nije odobravala poticanje rata za islam u BiH. Zato je dodatni

motiv bonjakog potenciranja prisutnosti HV u BiH, bio i taj
da
se barem na medijskom planu neutralizira injenica nazonosti i

djelovanja mudahedinskih postrojbi u BiH.
Nema dovoljno prostora da bi se nabrojala sva logistika
potpora koju je Hrvatska unato embargu pruala ABiH, ili koju je
proputala za potrebe ABiH. Bez te logistike potpore BiH bila bi
poraena77.
Osim
toga
Hrvatska
je
preuzela
teret
od
stotine
tisua izbjeglica iz BiH, preteito Muslimana. Svo vrijeme rata u
74
E. K. Kohlmann. Al-Qa'idin dihad u Europi. Afganistansko-bosanska mrea.

Zagreb: Naklada Ljevak, 2005., str. 135.
75
E. K. Kohlmann, isto, str. 106.
76
E. K. Kohlmann, isto, str. 126.
77
Potpisan je i Protokol o suradnji Vlade RH i Vlade RBiH o uspostavi

logistikih centara u RH za prijam i distribuciju humanitarne pomoi
upuene RBiH, Zagreb, 25.2.1993. Prema protokolu logistiki centri se
uspostavljaju u mjestima: Zagreb, Rijeka, Split, Ploe i Slavonski Brod.
27.8.2007
38
BiH, i sukoba izmeu ABiH i HVO-a vlasti BiH nesmetano djeluju u

Hrvatskoj mimo svih meunarodnih normi78.
Podaci, brojke i dokumenti ukazuju da je Hrvatska pomagala i
HVO
ABiH,
da
je
ta
pomo
bila
razliitog
intenziteta
razdoblju od 1992. do 1995., ali da ni u doba najveih sukoba

izmeu
ABiH
HVO-a,
pomo
nije
ukidana
ABiH.
Kad
budu
raspoloive konane financijske bilance o trokovima humanitarne,

vojne i socijalne pomoi BiH od strane RH, Muslimani-Bonjaci bit
e vei korisnici hrvatske pomoi nego Hrvati iz BiH. Za prikaz
tih injenica nema prostora u medijima.
U medijima se stalno plasira teza o umijeanosti hrvatske
vojske u sukob izmeu HVO-a i ABiH, to bi trebao biti dokaz
agresije i meunarodnog sukoba u koji je ukljuena Republika
Hrvatska protiv BiH. Intenzitet takve medijske kampanje kulminira
1993.
da
bi
se
prikrio
pravi
razlog
muslimansko-bonjakog
nezadovoljstva: MZ zagovara nakon Vance-Owenova plana (ureenje

BiH
10
provincija),
republika),
Hercegovine
Lord
Owen-Stoltenbergov
Owen
formiranje
spreman
je
samostalne
ak
plan
na
(uniju
podjelu
muslimanske
triju
Bosne
drave79.
planovima MZ upoznate su sve tri strane. I jedan i drugi plan MZ

neprihvatljivi su za muslimansko-bonjako vodstvo, koje smatra
78
"Osim toga vlasti Bosne i Hercegovine slobodno zasjedaju u Zagrebu,

predstavnici tih vlasti slobodno se kreu na cijelom podruju Republike
Hrvatske ne potujui osnovna meunarodna pravila o najavljivanju i
traenju suglasnosti za svoje djelovanje na teritoriju druge suverene
drave, a u mnogim mjestima Hrvatske djeluju brojni razliiti uredi i
logistiki centri politikih organizacija i vojske koja vri zloine i
agresiju nad hrvatskim narodom". Pismo predsjednika RH dr. F. Tumana
predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu od 25.6.1993.
79
David Owen. Balkanska Odiseja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1998.,

str. 220.
27.8.2007
39
da
bilo
koje
federalno
ili
konfederalno
ureenje
BiH
znai
"podjelu Bosne i Hercegovine".

Nasuprot tome, hrvatska strana nema razloga za vojni sukob s
Muslimanima-Bonjacima, jer za politikim stolom moe ostvariti
svoje ciljeve. Iz tih razloga muslimansko-bonjaka strana eli
vojno postii kontrolu nad to veim teritorijem, jer se plai da
e
ih
izgubiti
republika80.
Zato
politikim
razvija
pregovorima
medijsku
kampanju
o
i
uniji
triju
propagandu
hrvastkoj agresiji na BiH da bi prikrila ciljeve svojih vojnih

operacija.
zapovjednik
realizaciji
ABiH
tih
veljai
vojnih
1994.:
ciljeva
"HVO
/je/
izvijestio
je
eliminisan
sa
podruja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i

Bugojna. Znai, kompletna jedna pokrajina po Vens-Ovenovom planu
sa centralom u Travniku"81.
"HVO je eliminisan" vojno i politiki iz srednje Bosne,
izvjeuje naelnik Glavnog taba ABiH general Rasim Deli. I to
je rezultat "agresije" Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Rezultat
hrvatske politike da se HVO i ABiH urede kao dvije komponente
jedne
vojske
formiraju
zajedniko
zapovjednitvo,
prema
sporazumima od 21.7.1992., 21.9.1992., 25.4.1993., 12.5.1993.,

nisu
imali
uspjeha
jer
su
bili
suprotnosti
graanskim,
unitarnim konceptom, ureenja BiH82. Potpisivanje tih sporazuma

sa strane Alije Izetbegovia povjesniari e vjerojatno ocijeniti
"dvolinom
politikom",
Izetbegovi
opravdavati
njihovo
potpisivanje taktikim razlozima (jer bi ostao bez logistike,

humanitarne i socijalne pomoi od strane RH), a neprovoenje tih
80
A pogotovo ako se MZ odlui na formiranje samostalne muslimanske drave.
81
Rasim Deli. Armija klju mira. Sarajevo: Vojna biblioteka, 1994., str. 19.
Citirano prema D. Marijan, isto, str. 227.
82
Svi citirani sporazumi nalaze se u Zborniku.

27.8.2007
40
sporazuma stratekim razlozima (jer stavljanje HVO pod zajedniko

zapovjednitvo83,
bio
bi
prvi
korak
priznavanja
federalnog
ureenja BiH).
U tom raskoraku izmeu "taktike i strategije" proizvodnja
pristanka
gradi
medijsku,
virtualnu
sliku
stvarnosti.
Alija
Izetbegovi tvrdi: u Bosni nije bio sukob nacionalnih stranaka,

nego sukob demokracije i faizma84, jer s njegovog stajalita
postoji samo jedna demokratska opcija tj. "jedinstvana" BiH, u
"kojoj je suveren narod, .. narod kao graani jedne drave"85.
Alija Izetbegovi ima pravo zagovarati svoju opciju ureenja BiH,
ali informacijska strategija koja sve druge opcije proglaava
faizmom,
sotonizira
protivnike,
poziva
na
oduzimanje
demokratskih prava njegovim oponentima, tj. ima za posljedicu

banaliziranje slobode i prava na slobodu i hrvatskoj i srpskoj
nacionalnoj zajednici u BiH.
Sotonizacija protivnika jedno je od prvih naela voenja
medijskog rata86. Izetbegovi se dri toga naela:
Postoji jedan fenomen koji zasluuje da bude prouen: i u
ovom i u prolom ratu na sceni su bili etnici i ustae.
Nije vano kako su se zvali, ali bili su to. Ali etnici i
83
Zvui krajnje cinino obrazloenje odluke Predsjednitva RBiH (19.1.1993.),

kojom se ponitava zapovijed ministra obrane Vlade RBiH Boe Rajia (od
16.1. 1993.) o realizaciji uzajamnog podinjavanja postrojbi ABiH i HVO,
jer "ministar obrane RBiH nije potpisao sveanu izjavu - zakletvu, to
pravno nije imao ovlatenje za izdavanje zapovijedi"; vidi dokumente u
Zborniku.
84
A. Izetbegovi, Sjeanja, str. 457.
85
86
Vidi: Alvin i Heidi Toffler. Rat i antirat. Beograd: Paideia, 1998., str.
195-197.
27.8.2007
41
ustae na kraju ovog vijeka bili su u svakom pogledu gori od

onih iz Drugog svjetskog rata87.
Postoji
vie
fenomena
koje
prouiti88.
treba
Jedno
je
utvrditi dogaaje i povijesne istine o tim dogaajima; drugo je

utvrditi
medijske
informacijskim
prikaze
tih
prezentacijama.
dogaaja
Naa
je
to
teza
je
da
istina
informacijske
strategije proizvode prikaze i pamenja odreenih dogaaja prema

interesima
glavnih
protagonista,
djelomino
poklapa
sa
koju
donosimo
stvarnim,
prilogu
ta
se
povijesnim
moe
medijska
slika
injenicama.
posluiti
za
tek
Graa
tumaenje
razumijevanje povijesnih, politolokih i drugih studija, ali i

za razotkrivanje informacijskih strategija u funkciji proizvodnje
razliitih tipova pamenja.
Proizvodnja identiteta
Informacijsku
strategiju
koja
oblikuje
javno
znanje
pamenje u funkciji stvaranja i hrvatske drave i federalne BiH,

nazvali smo proizvodnja identiteta.
Stoerne gravitacijske toke
u promociji ove strategije su sljedee:

a) svijet je u procesu svestranih meunarodnih i regionalnih
integracija
ali
individualizira;
(mali)
narodi
istodobno
se
multinacionalne
ostvaruju
svoju
nacionalno
drave
se
suverenost
sve
vie
raspadaju
u
vlastitoj
dravi i lanstvu u meunarodnim organizacijama; temeljni

ideali u strategiji proizvodnje identiteta su nacionalna
sloboda,
samostalnost,
suverena
drava
meunarodno
priznanje;
87
A. Izetbegovi. Sjeanja., str. 457; Dnevni avaz, 8. aprila 1999.
88
Ostavljamo po strani iskljuivost A. Izetbegovia koji svoju opciju smatra

demokratskom, a sve one koji ne dijele iste politike svjetonazore s
njegovim, naziva faistima.
27.8.2007
42
b) vienacionalne
dravne
koje
su
ureene
kao
unitarne
zajednice, tj. na hegemoniji jednog naroda, mogu opstati

samo
silom,
narodi
ne
nisu
mogu
demokratske
ostvariti
jer
svoju
svi
konstitutivni
nacionalnu
slobodu
moe
se
interese;
c) Bosna
Hercegovina
urediti
samo
kao
na
naelima
teritorijalnosti
tri
entiteta
obzira
bez
demokratska
naroda,
kako
drava
konstitutivnosti
tj.
se
kao
oni
federacija
i
tri
zvali
(kantoni,
mijenjanjem
unitarnog
provincije, unija tri republike);

d) zahtjev
Muslimana/Bonjaka
za
ne
ustavnog ureenja BiH, smatra se protivnim nacionalnim

interesima Hrvata u BiH, tj. njihovom tenjom da se odri
neprihvatljiv status quo status kakav su Hrvati imali u
bivoj Jugoslaviji; teritorijalna osvajanja Srba kako u
RH tako i u BiH su neprihvatljiva, i ako se ne mogu
rijeiti politiki rijeit e se vojno;
e) ni jedno ustavno ureenje BiH ne moe se nametnuti silom,
jer povijest ukazuje da sve to je graeno na sili prije
ili kasnije propada; kako nema dogovora Bonjaka, Hrvata,
i Srba o ustavnom ureenju BiH (vanjskim i unutarnjim
granicama)
zajednica
to
a
konanu
Hrvati
mogu
odluku
samo
donijeti
voditi
meunarodna
rauna
svojim
pregovarakim pozicijama.
Ova informacijska strategija bila je u funkciji hrvatske
politike koja je dovela do meunarodnog priznanja RH, i koja je
voena prema BiH. Tu politiku je najveim dijelom oblikovao dr.
Franjo Tuman.
O prvom hrvatskom predsjedniku najee se govori kao o
politiaru i dravniku, a zanemaruje se bitna odrednica njegova
27.8.2007
43
miljenja i djelovanja da je on bio povjesniar. Dr. F. Tuman

svoju
politiku
nije
politikih
razloga
dugoronih
prosudbi
izvodio
ili
do
ni
iz
pragmatinih,
situacija,
ve
kojih
doao
je
na
ni
dnevno
temelju
povijesnih
tijekom
desetljea
prouavanja europske i hrvatske povijesti.

On je jo 1968. u vrijeme okupacije ehoslovake od strane
SSSR-a, pisao o potrebi ujedinjenja Europe u vrijeme kada je za
mnoge to bila znanstvena fantastika:
.. oblikovanje evropske politike radi preporoda Evrope i
poradi
njezina
izlaska
iz
procijepa
samostalnog
initelja
na
postala
povijesna
nunost.
je
pozornicu
dviju
velesila
meunarodnog
Sadanje
stanje
kao
ivota
je
trajno
neodrivo..89.
Evropska
zajednica
koja
bi,
obliku
saveza
evropskih
drava, udruenim silama evropskih zemalja sprijeila dalje

pogoravanje poloaja pojedinih evropskih naroda mogla bi
biti
najpovoljniji
okvir
za
stvarno
oivotvorenje
ideje
koegzistencije u dananjem svijetu90.

Takoer daje procjenu o potrebi i mogunosti ujedinjenja
Njemake:
89
90
F. Tuman: Evropa u procjepu izmeu Istoka i Zapada. Ideja o europskoj

zajednici nasuprot razudbe europskih naroda izmeu dviju svjetskih
velesila, Forum (10-11)623-648(1968), i dalje: Evropa .. kao imbenik
mira
i
razbora,
ravnotee
u
svijetu
i
sigurnosti
u
Evropi,
koegzistencije drava bez obzira na razlike u njihovim politikim
ideologijama i na opreke u drutvenim sustavima, imbenik suradnje malih
i velikih naroda i jedinstva pluraliteta na temelju potovanja naela
samobitnosti, ravnopravnosti i suverenosti svakog naroda u ivotu
evropske zajednice, to bi bez dvojbe bio znatan prilog i pobjedi tih
naela u svijetu uope str. 629-630.
F. Tuman, 1968, str. 644.
27.8.2007
44
Razumljivo, takva zajednica nije zamisliva bez Njemake.

Prema
tome,
Evropa
treba
ne
razjedinjenu
zbog
toga
opravdano nezadovoljnu nego nacionalno ujedinjenu Njemaku..

.. Njemaka isto tako, i jo u mnogo veoj mjeri, treba
Evropu. Kako sada stvari stoje, bez perspektive ujedinjene
Evrope i saveza evropskih naroda teko je vidjeti i neke
stvarne izglede ujedinjenja Njemake91.
Zbog
prijetnja
nacionalnih
europskoj
tenzija
stabilnosti
Jugoslavija
i
je
sigurnosti.
bila
Tako
stalna
je
nakon
pobune kosovskih Albanaca, na Kosovu 1981. uvedeno izvanredno

stanje,
primjena
sile
policije
imala
je
za
posljedicu
slubeno desetak mrtvih i vie stotina ranjenih92. Dr. F. Tuman

u svojim raspravama 1980-ih pie o pacifikaciji Jugoslavije po
skandinavskom modelu, s tezom da je dravnost nacija klju mira u
Europi93.
Zato je potrebno upozoriti na ove rasprave i stajalita?
Prvo, da se prepozna kako se radi o povijesnim raspravama i
procjenama a ne o politikim programima, i drugo, da se radi o
stajalitu kako svi narodi imaju pravo za stolom u meunarodnoj
zajednici, tree da je klju razrjeenja sukoba u vienacionalnim
dravama mirno rjeavanje problema, i etvrto da se temeljem
takvih prosudbi vodila hrvatska politika.
Na ovim postavkama hrvatska je
politika od 1990-ih bila
dosljedna. Na konstituirajuoj sjednici Sabora RH, prvoj nakon
91
F. Tuman, 1968, str. 628-629.
92
Neslubene brojke daleko su vee. Govori se o nekoliko stotina mrtvih.
93
F. Tuman. Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi. Dravnost nacija klju

mira Europe. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. (prvo izdanje
ove rasprave objavljeno je 1980 u inozemstvu na hrvatskom i engleskom, a
potom njemakom jeziku.)
27.8.2007
45
prvih
demokratskih
izbora,
30.
svibnja
1990.,
dr.
Tuman
je
rekao:
Na temelju sveukupnoga povijesnog iskustva drimo da se
dravni
suverenitet
Hrvatske
zajednici
ostalim
narodima dananje SFRJ moe osigurati na konfederalnim

osnovama, kao ugovorni savez suverenih drava94.
U vrijeme balvan revolucije u
stvaranjem
Velike
Srbije,
Hrvatskoj i euforije za
predsjednitva
Republike
Hrvatske
Republike Slovenije u srpnju 1990 dala su izraditi prijedlog

konfederalnog ureenja odnosa izmeu republika SFRJ. Model je
pripremljen
prema
primjerima
konfederacije
iz
povijesti
iskustva Europske zajednice95. I prigodom proglaenja Ustava RH,

22. prosinca 1990., predsjednik Tuman je rekao:
Iako smo na osnovama sveukupnog iskustva protiv odravanja
Jugoslavije
iskljuujemo,
dosadanjem
nego
ili
naprotiv
nekom
nudimo
treem
prijedlog
kalupu,
nacrta
ne
o
mogunosti preobrazbe SFRJ u jedan Savez, ili moda u vie

Saveza, suverenih jugoslavenskih drava. Osnovanost takvoga
prijedloga drimo prihvatljivim
i za one druge republike
ili drave i politika gledita, to ne vide rjeenja izvan

Jugoslavije..96.
94
F. Tuman. ZNA SE. HDZ u borbi za samostalnu Hrvatsku. Zagreb: Izvrni odbor
HDZ-a, 1992., str. 29. i dalje: 3. Ukljuivanje u Europu i
europeizacija Hrvatske. Istodobno s unutarnjom demokratskom preobrazbom
valja poduzimati sve potrebne korake radi to skoreg ukljuenja Hrvatske
u Europsku zajednicu.
95
Model konfederacije u Jugoslaviji. Ovaj prijedlog razmatran je na

sjednicama Predsjednitva SFRJ 10. i 16. listopada 1990. Vidi: dr.
Anelko Milardovi. Dokumenti o dravnosti Republike Hrvatske. Zagreb:
Alineja, 1992., str. 31-42.
96
F. Tuman, 1992., str. 84.

27.8.2007
46
Hrvatska politika je bila svjesna da sudbina ni jednoga

naroda gotovo nikada ne ovisi samo o njegovoj volji, da su
okolnosti takve da MZ ne prihvaa program razbijanja Jugoslavije
i promjene granica u Europi, a daju punu potporu demokratskim
preobrazbama97. Zato je hrvatska politika nudila Savez suverenih
drava, s mogunou mirnog razlaza nakon 5-10 godina;
zagovarala
je
demokratski
model
razrjeenja
krize
dakle,
bila
je
protiv primjene sile bilo da bi se odrao postojei sustav ili

nametnulo neko drugo rjeenje98.
uvari Jugoslavije, od SKJ Pokreta za Jugoslaviju do
JUL-a,
niti
su
shvatili
niti
su
mogli
prihvatiti
da
je
Jugoslavija mogla opstati samo pod uvjetom da se demokratizira,

tj. organizira kao konfederacija. Tako su Jugoslaviju razbili oni
koji nisu dozvoljavali njezinu demokratizaciju99, a ne oni koji
su
traili
da
narodi
toj
vienacionalnoj
zajednici
budu
suvereni. Iako je slika u projugoslavenskim i srpskim medijima

drukija:
za
razbijanje
Jugoslavije
optuuju
se
Hrvatska
Slovenija.
97
F. Tuman, 1992., str. 84.
98
O tome podrobnije: Davorin Rudolf. Rat koji nismo htjeli. Zagreb: Nakladni
zavod Globus, 1999., str. 293-299.
99
Ope mjesto srpske politike koja je bila protiv federalizacije

jugoslavenskog ustava, je da konfederacija nije drava. Na slinim
pozicijama bilo je i bonjako vodstvo koje nije koristilo tu frazu, da
se ne bi u izriaju izjednaili s paljanskim vodstvom. Lieno svakog
osjeaja za realnost i znanja o demokraciju vodstvo JNA je silom
pozivalo na ouvanje Jugoslavije: Viestranaje je dovelo narode u
sukobe.. ruitelji Jugoslavije preuzeli su vlast i okrutno ele
promijeniti drutveno ureenje uvoenjem kapitalizma u svojoj najgoroj
formi.. Bez obzira na stavove Predsjednitva, mi emo udariti svom naom
snagom, mi ne moemo vie da ekamo, i nee vie biti povlaenja. Izdaja
Jugoslavije je oita, i potvrena odlukama Slovenije i Hrvatske
Izdajice treba ubiti na licu mjesta bez milosti i razmiljanja..
naelnik generaltaba JNA Blagoje Adi, na Vojnoj akademiji u Beogradu
5.7.1991. Dokument citira i Hrvoje Kai. U slubi domovine. Zagreb:
Matica Hrvatska, 2003., str. 130.
27.8.2007
47
Po istom obrascu, iako su okolnosti bile drukije, uvari

BiH za podjelu Bosne i Hercegovine optuuju Hrvate i Hrvatsku
jer su traili da se ona demokratizira, tj. uredi kao federacija.
Stajalite i hrvatske politike i informacijske strategije
proizvodnje identiteta bilo je dosljedno: ako je Jugoslavija
mogla opstati samo kao konfederativni savez, Bosna i Hercegovina
moe postojati samo kao zajednica triju konstitutivnih naroda ..
pod
UN-a100.
nadzorom
vodstva
bilo
je
Stajalite
suprotno.
Oni
Izetbegovia
su
ocijenili
da
bonjakog
konfederalno
ureenje vodi podjeli Bosne i Hercegovine, jer da konfederacija

znai tri drave, a tada e se Srbi eljeti pridruiti Srbiji a
Hrvatskoj101.
Hrvati
(kon)federalnog
Zato
ureenja
je
bonjako
BiH
vodstvo
politiki
svaki
tumailo
zagovor
medijski
napadalo kao namjeru podjele BiH.

Optube za podjelu BiH prethode ratu u BiH. Teorija zavjere
u Karaorevu, u kojem je navodno dogovorena podjela BiH izmeu
Miloevia i Tumana, jedan je od onih politikih mitova na kojeg
se mnogi pozivaju bez dokaza, i protivno injenicama. Taj mit
proizvod je informacijskih strategija kako determinatora kaosa
tako
proizvodnje
Karaorevu
pristanka102.
(25.3.1991.),
nastao
Mit
je
nakon
podjeli
Bosne
podjele
Bosne
na
trojnom sastanku Tuman-Izetbegovi-Miloevi u Splitu 12. lipnja

1991. kada se tijekom susreta posebno .. razgovaralo o Bosni i
100
101
102
F. Tuman: Die Welt, 24.5.1993. u F. Tuman. Hrvatska rije svijetu.

Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1999. str. 261-262.
F. Tuman, 1999, str. 261-262, 273.
Susret u Karaorevu zavreuje posebnu raspravu, zato se time bavimo na
drugom mjestu. Vidi: Ivo Lui, "Karaorevo politiki mit ili
dogovor?", asopis za suvremenu povijest (1) 7-36 (2003) /Hrvatski
institut za povijest, Zagreb./
27.8.2007
48
Hercegovini,
meu
ostalim
mogunosti
njezine
kantonizacije103.
Gotovo da nema medija koji narednih dana nije pisao o toj
temi104. Mogunost kantonalnog ureenja BiH doekana je na no u
veini (pogotovo bosansko-hercegovakih) medija kao podjela BiH
koja ne dolazi u obzir. Predsjednik Tuman je o sastanku u Splitu
izjavio sljedee: Jo prije nego to je dolo do ovog uasnog
rata, .. ja sam, elei sprijeiti to zlo, otvoreno razgovarao i
s
Miloeviem
Izetbegoviem,
etiri
oka
zajedno,
Splitu. Rekao sam da za opstanak BiH nema drugog rjeenja nego

konfederalnog, prihvatljivo za sva tri naroda koji moraju biti
konstitutivni. Nisu imali sluha za to105. Predsjednik Izetbegovi
je nakon splitskih razgovora o kantonizaciji BiH izjavio: Samnom
se o svemu tome ne moe razgovarati106.
Izetbegovi
je
ostao
dosljedan
tome
stavu
za
vrijeme
pregovora o Cutileirovom planu prema kojem su sve tri strane

nakon
103
104
dva
mjeseca
pregovora
pristale
na
formulu
da
tri
HINA, Baza Eva, 12.6.1991.

Primjera radi: Veernji list: Bosna kao vicarska 13.6.1991.; Vjesnik:
Raspad
BiH
je
raspad
Jugoslavije
14.6.1991.;
Veernji
list:
Kantonizacija im zanimljiva 14.6.1991.; Globus: Bosna aptom pade
14.6.1991.; Veernji list: Bosna drma Hrvatsku 14.6.91.; Slobodna
Dalmacija:
Kantoni
'gotova
stvar'?
17.6.1991.;
Osloboenje:
Cijepanja nee biti 18.6.1991.; Vjesnik: Svakom njegov 18.6.1991.;
Danas: Sve bosanske nijanse 18.6.1991.; Danas: Forsiranje Bosne
18.6.1991.; Osloboenje: Kantonizacija BiH: za i protiv, Nebulozne
ideje 19.6.1991.; Vjesnik: Kantonizacija nije mogua 20.6.1991.;
Borba: Koliko kantona za zemlju Bosnu? 20.6.1991.; Osloboenje: BiH
jedan kanton 21.6.1991.; Osloboenje: Zajednika a ne nacionalna
drava 22.6.1991.; Arena: Kukavije jaje za Bosnu? 22.6.1991.;
Osloboenje:
Ostvarivanje
nacionalne
i
druge
ravnopravnosti
25.6.1991.
105
F. Tuman, 1999, str. 254.
106
Prema Slobodna Dalmacija, 17.6.1991. Ovu izjavu A. Izetbegovi nije dao u

Splitu. U slubenom priopenju sa sastanka u Splitu stoji da su tri
predsjednika izrazili maksimalan stupanj otvorenosti i dobre volje da
se doe do prijedloga rjeenja koji e biti u interesu svih naroda
HINA, Baza Eva, 12.6.1991..
27.8.2007
49
konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine trebaju dobiti vlastite

kantone u okviru priznatih granica BiH107.
Sa
stajalita
imajui
vidu
filozofije
ustavno
generala
ureenje
BiH
poslije
kakvo
je
bitke,
tj.
postignuto
Daytonu, postavlja se pitanje je li se rat u BiH mogao izbjei108?

Ambasador Cutileiro smatra da se rat u BiH mogao izbjei da su
predsjednik
Izetbegovi
pokazao
vie
zanimanja
za
prijedlog
kantonizacije, te da je srpski elnik Karadi bio strpljiviji i

priekao
poetak
kantonizacije
crtanje
karata
pod
pokroviteljstvom Europske zajednice109.

Je li se i informacijski rat mogao izbjei?
Sa
stajalita
informacijske
strategije
proizvodnje
identiteta, hrvatska je strana u BiH bila suoena s dva problema:

kako
suzbiti
srpsku
agresiju,
te
kako
privoljeti
Muslimane/Bonjake da pristanu na razgovore i politika rjeenja

prihvatljiva za ostale; tj. da Bosna i Hercegovina
ne moe
opstati kao unitarna, jedinstvena, graanska drava.

Suprotstavljajui
se
srpskoj
agresiji
pripajanja
Velikoj
Srbiji, u poetku cijelog a potom veeg dijela teritorija BiH, te

suprotstavljajui se agresiji na Hrvatsku iz BiH, informacijska
strategija
proizvodnje
identiteta
nacionalne
slobode
stvaranja
hrvatskog
korpusa,
suverenosti
promovirala
hrvatske
je
vrijednosti
drave,
konstitutivnosti
jedinstva
Hrvatskog
naroda u BiH, potpori Republike Hrvatske Hrvatima u BiH, itd. Ta
107
Kao to je ve navedeno, Izetbegovi je plan prihvatio iz taktikih

razloga, tj. dobivanja meunarodnog priznanja BiH, a odbio iz stratekih
nepristajanja na etniku podjelu BiH.
108
Odgovor A. Izetbegovi na ovo pitanje 2000 godine je sljedei: mislim da

se rat mogao izbjei, da nije bio neizbjean (?!) (Bosna i Hercegovina
1990.-2025., Zagreb, 2005, str. 45.
109
Osloboenje 17.5.1992., prema F. Tuman, 1999., str. 220.

27.8.2007
50
informacijska
strategija
nije
mogla
raunati
na
koritenje
medijskih mrea determinatora kaosa, jer su te komunikacije bile

pod nadzorom i izvan omeenog podruja krize, u svijetu gdje su
vrijedili drugi standardi.
Ta je informacijska strategija bila u funkciji kako prava na
samoodreenje, tako i funkciji obrane i potpore vojnoj strategiji
koja je u konanici dovela i do pobjede i oslobaanja okupiranih
teritorija RH.
Meutim,
stvaranje
ta je informacijska strategija imala za posljedicu
nepovjerenja
kod
Muslimana/Bonjaka,
partnera
referendumske koalicije110, jer je bila u suprotnosti s njihovom

politikom strategijom, i zato je bila u sukobu sa strategijom
proizvodnje pristanka na graansku BiH. Uspjeh informacijske
strategije proizvodnje identiteta u borbi protiv srpske agresije
u Hrvatskoj i BiH, imao je negativne uinke za hrvatsku stranu u
BiH111. Ne zbog teritorijalnih apetita, tj. stvaranja Velike
Hrvatske,
ve
nacionalnih
zbog
toga
interesa
to
je
sa
zahtjev
za
stajalita
bonjakih
konstitutivnou
teritorijalnou Hrvata i BiH bilo najefikasinije neutralizirati

optubama
za
namjerama
razvojni
dosljedne
podjelom
onda
kada
programi.
Jer,
na
BiH,
su
argumentirati
predlagani
namjere
gospodarskom
to
zajedniki
hrvatske
planu.
Rijetko
hrvatskim
gospodardki
politike
se
bile
spominje,
su
ako
uope, prijedlog predsjednika Tumana predsjedniku Izetbegoviu i
110
Referendumska koalicija je naziv to ga D. Owen (1998) koristi za

hrvatsko/bonjako politiko zajednitvo na referendumu (konac veljae
1992.) koji je bio uvjet za meunarodno priznanje BiH.
111
Stajalite Alije Izetbegovia i njegova kruga bilo je da ako Srbija i

Hrvatska zarate, da e onda 'Bosna lake doi do svoje drave'. General
pukovnik JNA I. M. o tome je izvijestio predsjednika Tumana sredinom
1991.; General I. M. koji je umirovljen prije 1990., o tome mi je
govorio u jesen 2004.
27.8.2007
51
predsjednicima odnosno premijerima Austrije, eke, Slovake,

Maarske,
regije
Slovenije
razmotri
Ukrajine
mogunost
da
se
suradnje
unutar
u
srednjoeuropske
nekoliko
vitalnih
gospodarskih projekata112.
Hrvatska je razvojna strategija bila usmjerena k Europi,
integraciji u Srednju Europu zajedno s BiH. Bonjaki su razvojni
planovi bili usmjereni k zajednitvu s muslimanskim zemljama113,
koje
su
protiv
agresije
..
pruile
znaajnu
politiku,
materijalnu i vojnu pomo114, ali i zato da bi istakli neovisnost

od druga dva naroda u BiH, i da bi emancipirali svoj politiki i
kulturni identiteta. Zato su hrvatski prijedlozi doekivani s
podozrenjem bez obzira radilo se o politikim, gospodarskim ili
kulturnim programima.
I
bosansko-hercegovaki
Hrvati
traili
su
svoj
politiki
identitet u svojoj posebnosti, s pravom da budu prepoznatljivi
112
Pismo
predsjednika
Tumana
predsjedniku
Izetbegoviu
6.11.1992.;
Predsjednik Tuman procjenjuje da su sljedei projekti od interesa za
iri krug zemalja, ukljuujui i BiH: izgradnja nizinskih eljeznikih
pruga i autocesta, izgradnja slobodnih industrijsko-trgovinskih zona,
projekt daljnje izgradnje naftovoda i plinovoda do zemalja Srednje
Europe, projekt razvitka turizma na cijelom prostoru Jadrana i Srednje
Europe, projekt zatite okoline. Predsjednik Tuman predlae sastanak na
vrhu na Brijunima do konca 1992., a da strunjaci prethodno razmotre
modalitete realizacije ovih projekata.
113
Nikada, u posljednjih stotinu godina, muslimanski svijet nije bio

ujedinjen kao u sluaju Bosne. Tim nastojanjima pridruili su se svi ..
Bilo je to najire i najdjelotvornije civilizacijsko svrstavanje u
korist bosanskih muslimana ocjena je S. Huntingtona s kojom je suglasan
i Izetbegovi (Sjeanja, str. 182.). Organizacija islamske konferencije
(OIC) davala je bosanskim muslimanima politiku podrku u UN-u, 1993.
OIC je ponudio 18.000 vojnika za mirovne snage UN-a (Zapad je pristao na
7.000 tisua). Nepoznata je vrijednost vojne opreme i naoruanja to su
islamske zemlje uputile ABiH; nije slubeno potvren ni broj 'boraca za
slobodu', mudahedina,
koji su se borili u BiH a procjene se kreu
oko nekoliko tisua. Zato ne iznenauje to Vlada RBiH predlae MORH-u
sporazum o proizvodnji i prometu naoruanja (Strogo pov. Broj: 47-25/92,
od 26.9.1992.) radi zajednike proizvodnje tenkova i drugog oruja za
Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Iran i Pakistan;
114

27.8.2007
52
politiki
subjekt
BiH,
sa
svim
kolektivnim
konstitutivnog naroda; svoj kulturni identitet

gradili
kao
pripadnici
hrvatskog
naroda
pravima
stoljeima su
koji
je
sticajem
povijesnih okolnosti ivio u razliitim dravama. Inzistiranje

Hrvata u BiH na tim odrednicama svojeg nacionalnog i kulturnog
identiteta bilo je od strane Bonjaka, koji su svoju proizvodnju
identiteta
od
1990-ih
gradili
na
identifikaciji
bosanskom
dravom, stalno tumaeno kao namjera podjele BiH. ak i onda kada

je bonjako vodstvo predlagalo podjelu BiH.
Naime,
zapadnu
koncem
Hercegovinu
1993.
predsjednik
Hrvatskoj:
Izetbegovi
moete
proglasiti
je
ponudio
pripojenje
Hrvatske Republike Herceg-Bosne Hrvatskoj s time da srednja Bosna

ostane u okviru Muslimanske Republike. Predsjednik Tuman je to
odbio jer je vodio rauna o cjelokupnom hrvatskom narodu u BiH, i
jer je smatrao Hrvatskoj nije bila u interesu podjela.. .. da
postoje dublji zajedniki interesi, i zbog stratekih razloga,
negoli
to
Predsjednik
bi
bilo
Tuman
samo
zbog
pripajanje
zapadne
nerazumijevanja
Hercegovine
i
115
jednostranog
obavjeivanja i bosansko-muslimanske javnosti116 govorio je ve

1994. o ponudi bonjakog vodstva da RH moe pripojiti zapadnu
Hercegovinu. Tek kada je o tome 2002. progovorio voditelj Misije
UN u BiH Jacques Klein, i kada je tu izjavu potvrdio i jedan od
posrednika Izetbegovieve ponude Ivo Komi, ona je izazvala vei
interes javnosti i komentar Izetbegovia da nije mislio ozbiljno
nego je samo ispipavao stvarne Tumanove namjere prema BiH117.
115
F. Tuman, 1999., str. 307., Intervju Televiziji Bosne i Hercegovine, 16.

travnja 1994.: Politika sloga Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini
povijesna je nunost (isto, str. 301-310).
116
F. Tuman, 1999., str. 307.
117
Vjesnik, 15.2.2002. Prema Komievoj izjavi Izetbegovi je predloio

pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj pred Boi 1993. Tada je jo
bio aktualan plan MZ o ureenju BiH kao unije triju republika; to je tri
27.8.2007
53
'Hrvatskoj
nije
bila
interesu
podjela'
ve
'strateko
povezivanje' s BiH, i u sklopu toga rjeenje ustavnog statusa

Hrvata u BiH. Zato je predsjednik Tuman predloio i potpisano ne
samo
javni
sporazum
suradnji
Republike
Herceg
Bosne
Muslimanske Republike (14.9.1993.), ve i tajni sporazum da se

odnosi
izmeu
bosansko-muslimanske
republike
hrvatske
republike u okviru Unije Bosne i Hercegovine razvijaju na

svim podrujima s ciljem stvaranja zajednike drave koja
e
istodobno
stupiti
konfederalni
odnos
Republikom
(16.9.1993.)
bonjako
Hrvatskom (14.9.1993.).
Meutim,
dva
dana
kasnije
vodstvo potpisuje sporazum sa srpskim elnicima, sporazum

koji predvia raspad Bosne i Hercegovine, jer se precizira
da
se
sluaju
razlaza
Unije
sva
prava
Unije
RBiH,
automatski prenijeti na republiku s preteito muslimanskim

stanovnitvom118.
Nakon neuspjeha Owen-Stoltenbergovog plana o ureenju BiH
kao
unije
triju
republika,
dolazi
do
promjene
hrvatskoj
politikoj strategiji jer ona postupno odustaje od zahtjeva da
mjeseca nakon to je Izetbegovi potpisao tajni sporazum o konfederaciji

s Hrvatskom (14.9.1993.), ali i sporazum sa srpskim elnicima
(16.9.1993.) da se Srbi mogu izdvojiti iz Unije nakon provedenog
referenduma, pod uvjetom da se u sluaju razlaza unije prava lanstva
BiH u Ujedinjenim narodima prenose na Muslimansku Republiku. Prema tome,
vjerojatnije je da je Izetbegovi bio spreman i na podjelu BiH, samo da
ne mora prihvatiti konfederaciju. Osim toga, ako je ve ispipavao
namjere predsjednika Tumana, onda je trebao javno i priznati da ovaj
nije prihvatio ponudu o podjeli BiH.
118
Nakon
pronalaska
obostrano
prihvatljivoga
rjeenja
teritorijalnog
razgranienja triju republika koje e initi Uniju, a za vrijeme prve
dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden
referendum. O datumu odravanja moraju se sloiti sve tri strane, a
pitanje graanima svake od republika bit e da li se slau da i dalje
ostanu u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Unije, sva prava
Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u
Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s
preteito muslimanskim stanovnitvom (16.9.1993.).
27.8.2007
54
BiH tvore tri konstitutivne jedinice, tj. da Hrvati imaju pravo

na svoju konstitutivnu jedinicu. Kompromis je graen na rjeenju
da se Federacija uredi na kantonalnom principu ali bez podjele na
dva entiteta. Kompenzaciju na taj ustupak hrvatske politike s
bonjake
strane
bila
je
da
se
uspostave
konfederalne
sveze
izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske.

Do takve promjene hrvatske politike dolazi u okolnostima
kada se bonjaka strana odluila na vojno rjeenje, koje je
imalo za posljedicu etniko ienje Hrvata u srednjoj Bosni.
Republika Hrvatska je pomagala u sredstvima i naoruanju i HVO i
ABiH protiv srpske agresije, ali bila je protiv vojnog uplitanja
u bonjako-hrvatski sukob ve je traila politiko rjeenje i
pristala na kompromise kako bi se zaustavio rat izmeu Bonjaka i
Hrvata u BiH.
Tu promjenu, odustajanje od vlastite konstitutivne jedinice,
teko je prihvatio hrvatski narod u BiH, a i vladajuoj stranci u
Hrvatskom
Saboru
bilo
je
teko
dobiti
veinu
za
izvjee
Washingtonskim sporazumima koji e potvrditi takvo rjeenje
119
Zato? Zato to je veina Hrvata u BiH rjeenje nacionalnog

pitanja vidjela u zajednici s Hrvatskom. Neupitno je i da je
Franjo Tuman bio za takvu opciju120. Meutim, iz toga ne slijedi
njegova opsesija podjelom Bosne kako to tvrdi Izetbegovi: On ..
je radio na realizaciji velike Hrvatske, jer je to bila njegova
119
120
Predsjednik Tuman u nekoliko je navrata govorio i na sjednici

Predsjednitva HDZ-a i Klubu zastupnika HDZ u Saboru (25.1.1994.), na
Sredinjem odboru HDZ-a (24.2.1994.), u poruci naciji (3.3.1994.) kako
bi dobio podrku za svoju politiku. Vidi: F. Tuman. ZNA SE. HDZ u borbi
za uvrenje hrvatske dravne suverenosti. Zagreb: Glavno tajnitvo
Sredinjice HDZ-a, 1995., str. 76-101.
D. Marijan, isto, str. 244.
27.8.2007
55
kombinacija.
Njegova
iskrena
kombinacija
nije
bila
nekakva
konfederacija, ve uzeti jedan komad Bosne i Hercegovine121.

Kombinacija i povjesniara Tumana i predsjednika Tumana
bila je da se Bosna i Hercegovina ne moe odrati kao unitarna,
graanska drava, kao replika Jugoslavije u malom, nakon to
su
propau
komunizma
zapoeli
procesi
nagle
demokratizacije
srednje i istone Europe. Isto tako nije vjerovao u opstojnost

BiH ako se Srbi izdvoje iz BiH. Zato to je vrsto vjerovao u
takve svoje procjene nije morao traiti i initi nita na podjeli
BiH:
on je kao povjesniar procijenio neodrivost, i opisao
pogubnost, hegemonistikih rjeenja u vienarodnim dravama. Zato

je
za
bosanskohercegovake
Hrvate
traio
opstojnost
ravnopravnost kao konstitutivnog naroda, i u tome im je davao

politiku potporu, jer su bili ugroeni kako od Srba tako i od
Bonjaka122.
Srpska je politika elita svoje ciljeve teila ostvariti
teritorijalnim
prekrajanjem
bive
Jugoslavije
ienjem zaposjednutih prostora, kako

jednoj
dravi.
Bosnom
Bonjaka
Hercegovinom,
politika
ne
etnikim
bi svi Srbi ivjeli u
elita
ostavljajui
poistovjetila
Hrvatima
(ni
se
Srbima)
prostor za politiku opstojnost na ravnopravnim osnovama. Obje te

politike
sustavno
svjestan,
ili
najbrojniji
ne
narod
su
razbijale
eli
u
biti
BiH
dravu.
svjestan,
vienacionalnoj
Izetbegovi
to
dravi
znai
nije
kada
poistovjeuje
se
s
dravom: interesi bonjakog naroda su bili potpuno identini s

interesima
drave
Bosne
Hercegovine.
Jak
organizovan
bonjaki narod je bio uvjet opstanka Bosne i Hercegovine. Za

mene je borba za bonjaki narod uvijek znaila borbu za Bosnu i
121
A. Izetbegovi, isto, 2005., str. 54.
122
Vidi zakljuak rasprave D. Marijana, 2004, str. 244.

27.8.2007
56
Hercegovinu.
Te
ravni
nisu
bile
ni
pod
kakvim
uglovima,
ve
potpuno u istoj osi123.

Paradoks je da se bosanskohercegovake Hrvate i hrvatsku
politiku optuuje za sustavno razbijanje Bosne i Hercegovine.
Hrvatska
politika
ponuene
planove
zadovoljena
dva
teritorijalnost
je
MZ
jedina
o
strana
ustavnom
uvjeta:
(kantoni,
koja
je
ureenju
konstitutivnost
provincije,
unija
potpisivala
BiH
jer
tri
su
sve
bila
naroda,
triju
republika).
Hrvati su odustali od unije triju republika, pa ak i od koncepta

treeg entiteta. injenica je da je slubena hrvatska politika
uvijek bila za politiko, a nikada za vojno nametanje ustavnog
rjeenja za BiH, bez obzira na emocionalna oekivanja Hrvata u
BiH. injenica je takoer da bez obzira na spremnost hrvatske
politike
na
kompromise,
ne
bi
bilo
ni
washingtonskih
ni
daytonskih sporazuma.
Hrvatski
ustupci
radi
postizanja
mira
BiH
politikim
putem, nisu otklonili nego su pojaali optube da je hrvatska

politika
dijelila
BiH.
Hrvatski
ustupci
na
politikom
diplomatskom planu koji su doveli do sporazuma o Federaciji BiH i

njezinoj konfederaciji s Hrvatskom, te daytonski sporazumi, nisu
doveli do samoodrivog rjeenja za BiH, pa ti ustupci nisu mogli
biti ni honorirani kao uspjeh. tovie, u Daytonu konfederacija
RH i Federacije BiH stavljena je u drugi plan, a nakon 2000.
slubena politika RH odrekla se svih washingtonskih sporazuma i
obveza
po
tim
proizvodnje
sporazumima.
identiteta
Time
izgubila
je
na
informacijska
strategija
vjerodostojnosti,
javno
znanje poinje se oblikovati prema drugim strategijama.
123
A. Izetbegovi, isto, 2005., str. 66.

27.8.2007
57
Informacijska
strategija
proizvodnje
identiteta
BiH
je
doivjela neuspjeh, jer je razvoj dogaaja nakon Daytona pokazao

da
nametnuta
ustavna
rjeenja
ne
funkcioniraju
ne
nude
samoodrivi razvoj za BiH.

Hrvatska je politika jo 1990. bila na stajalitu da je
federacija tri entiteta najpovoljnije rjeenje za BiH. Moe li se
hrvatska politika i dalje optuivati za podjelu BiH jer je
predvidjela to e se dogoditi ako interesi sva tri naroda u BiH
ne
budu
zadovoljeni?
optuivati
za
Hoe
podjelu
li
BiH
se
iako
hrvatska
nema
politika
dokaza
da
dalje
politiki,
diplomatski i vojno radila na razgradnji BiH?

Konano
kada
je
hrvatska
politika
dijelila
BiH:
1991.,
1992., 1993., 1994., 1995? Odnosno, je li i kada je podijeljena

BiH?
Bosna i Hercegovina je podijeljena u Daytonu 1995. i to
loe124.
Sve dok vladajue informacijske strategije budu banalizirale
ideju
nacionalne
osobne
slobode,
dok
se
bude
proizvodio
pristanak na unitarnu BiH, dok se ne odgovori na pitanje zato

dananji
ustroj
rjeenje
koje
informacijskim
BiH
e
nije
funkcionalan,
zadovoljiti
prostorom
sva
dominirati
tri
dok
naroda
informacije
se
ne
pronae
dotle
koje
e
biti
daleko od dokumenata, injenica i istine o ratu i dogaajima koji

su odreivali prijedloge i rjeenja ustavnog ureenja BiH.
124
I. Lui. Tko (ni)je dijelio Bosnu?, str. 205. U: Dr. Franjo Tuman
neoprotena pobjeda. Zagreb: UHIP, 2003., str. 169-212.
27.8.2007
58
Proizvodnja zaborava.
Informacijsku
strategiju
koja
oblikuje
javno
znanje
funkciji uvanja srpske hegemonistike politike u Jugoslaviji,

odnosno
stvaranja
vlastite
nacionalne
drave
od
Jugoslavije,
nazvali smo proizvodnjom zaborava125. Stoerne gravitacijske toke

u promociji ove strategije na meunarodnom planu su sljedee:
a) Proces raspada Jugoslavije poinje s ustavom iz 1974.,
koji
je
umjesto
'principa
politike'
'prenaglasio
to
praksi
se
jedinstva
princip
pretvorilo
drave
nacionalne
suverenost
dravne
autonomije',
dijelova
tj.
republika. Uvoenje viestranaja legaliziralo je zahtjev

za konfederalnim ureenjem Jugoslavije to vodi njezinu
raspadu. Konfederacija nije drava i protivna je srpskom
nacionalnom interesu jer srpski narod 'nije dobio pravo
na vlastitu dravu';
b) Svaka
naelu
razgradnja
jedinstvene
suverenosti
jugoslavenske
republika
je
drave
po
nedemokratska
diskriminirajua jer srpski narod pretvara u nacionalnu

manjinu
republikama
koje
se
ele
izdvojiti
iz
Jugoslavije. U temeljima je moderne civilizacije ideja da

su narodi suvereni jer 'narod je najvii izvor politike
moi' i 'ne postoji moralna i pravna osnova' da netko
srpskom narodu oduzme pravo na jedinstvo i na njegovu
nacionalnu dravu126.
125
Modeli informacijskih strategija koje ovdje prikazujemo jesu hipotetski

konstrukti koji bi trebali biti primjenjivi kao analitiko sredstvo za
ralambu formiranja javnoga znanja. Proizvodnja zaborava tehnika je
informacijskih strategija koje su u funkciji razliitih hegemonistikih
i ekspanzionistikih politika.
126
Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda,

nezavisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je
27.8.2007
59
c) U
Jugoslaviji
rjeenje
jedino
srpski
dravnosti
autonomnih
pokrajina
narod
Srbije
i
nema
svoju
dravu;
podrazumijeva
stvaranje
ukidanje
jedinstvene
srpske
drave koja bi obuhvatila sve teritorije na kojima ive

Srbi.
d) Srpski je narod u Jugoslaviji bio ugroen i u inferiornom
poloaju. Republike granice na drugom zasjedanju AVNOJ-a
odreene
su
na
tetu
srpskog
naroda,
pa
ih
treba
revidirati jer 'izvan teritorija SR Srbije ivi znatno

vie Srba nego to je u Jugoslaviji Slovenaca, Albanaca i
Makedonaca,
uzetih
pojedinano,
skoro
isto
koliko
Muslimana.
e) Kako bi se drao u inferiornom poloaju u Jugoslaviji
srpskom je narodu stalno nametana povijesna krivica iako
je srpski narod bio izloen genocidu u dva rata i na rubu
fizikog unitenja. Poznata je zavjera protiv Srba iji
su
tvorci
Kominterna,
nositelji
najee
Vatikan,
Njemaka,
i katoliki narodi u Jugoslaviji: Slovenci i
Hrvati127.
Ovakva
informacijska
jugoslavensko/srpskoj
strategija
hegemonistikoj
bila
politici,
je
potpora
tj.
njezinoj
diplomatskoj, politikoj i vojnoj strategiji. Kako je do poetka

1990-ih
Jugoslavija
raspolagala
jakom
diplomatskom
mreom,
jednom od najjaih vojnih sila u Europi128, kontrolirala najvei

dio
jugoslavenskog
informacijskog
prostora,
ta
je
strategija
proizvodnje zaborava imala dostatnog uspjeha, pogotovo to i MZ
istorijsko
godine.
demokratsko
pravo
stoji
Memorandumu
SANU,
iz
1986.
127
Sve ove teze ve se nalaze u Memorandumu SANU iz 1986. godine.
128
Smatra se da je po vojnim potencijalima JNA bila etvrta sila u Europi.

27.8.2007
60
nije
bila
za
razbijanje
Jugoslavije,
ve
samo
za
njezinu
demokratizaciju129.
Na
unutarnjem
planu,
planu
stvaranju srpske drave koja bi
nacionalne
mobilizacije
obuhvatila sve teritorije na
kojima ive Srbi, ova informacijska strategija slui se sljedeim

alatima: a) optubama za zloine protiv Srba; potenciraju se
stvarni i izmiljeni prikazi genocida i strahota kojima je srpski
narod
bio
izloen
Austrougarske,
tijekom
Hrvata,
povijesti
Nijemaca,
od
Turaka,
itd.;
b)
Albanaca,
demonizacijom
neprijatelja koji ugroavaju sudbinu i budunost srpskog naroda

(Hrvata i Muslimana/Bonjaka prvenstveno, a potom i ostalih);
stvara
se
klima
da
postoji
samo
jedna
opcija
za
nacionalni
opstanak a to je sveti rat za teritorijalni integritet svih

srpskih
protiv
prostora;
sila
neprijatelj
c)
zna
srpskih
tko
nije
('ustaa,
za
jedinstvenu
faista,
nacionalnih
srpsku
dravu
nacionalista'),
interesa;
d)
sve
taj
to
se
je
u
neprijateljskim medijima kazuje o srpskim zloinima i strahotama

je neprijateljska propaganda, dezinformacija i la.
Informacijska strategija u funkciji zaborava djelovala je na
dva plana: prikazujui vanjskom svijetu svoju politiku kao borbu
za demokratska prava i slobode, a na unutarnjem planu negirala je
i
abolirala
sva
nedjela
zloine
to
su
ih
inile
srpske
postrojbe osvajanjem i etnikim ienjem teritorija u Hrvatskoj

i u Bosni i Hercegovini.
Program
obuhvatila
129
stvaranja
sve
jedinstvene
teritorije
na
kojima
srpske
ive
drave
Srbi,
nije
koja
bi
bio
bez
Proturjenost stajalita MZ je u tome to je MZ davala slubenu potporu

onim politikim opcijama i snagama koje nisu bile za demokratizaciju
Jugoslavije. MZ nije smetalo to je svoje ciljeve eljela ostvariti
oslanjajui se na komunistike stranke koje su tek promijenile svoje
nazivlje ali ne i programe i ideologije.
27.8.2007
61
potpore
barem
poziciju
na
dijela
tezi
da
MZ.
Srpska
narodi,
politika
ne
gradila
republike,
je
imaju
svoju
pravo
na
samoodreenje i odcjepljenje. Potporu takvom stajalitu davala je

i meunarodna zajednica nekim svojim nepreciznim formulacijama
ili prijedlozima koji su ili na ruku velikosrpskoj politici:
Narodi
Jugoslavije
jedini
mogu
odluiti
vlastitoj
sudbini
(Brijunska deklaracija, Brijuni, 7.7.1991.)
Ministri
vanjskih
naroda
na
poslova
EZ:
samoodreenje,
potvrdili
pravo
ukljuujui
svakog
pravo
na
odcjepljenje i udruivanje130.
Nizozemska je vlada 13.7.1991., predloila je lanicama

EZ dokument131 u kojem se zalae da naelo samoodreenja
npr.
ne
moe
se
odnositi
iskljuivo
na
postojee
republike i istovremeno biti smatrano neprimjenjivim na

nacionalne manjine unutar tih republika,
odnosno ini
se da trenutana zbivanja upuuju na dobrovoljnu promjenu

unutranjih granica kao mogue rjeenje132.
Ovaj dokument nije dobio potporu ostalih lanica EZ, ali
supredsjedatelj Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji lord
Owen, kada je otkrio postojanje tog tajnog nizozemskog prijedloga
ustvrdio
je:
Nerazumljivo
je
da
je
prijedlog
za
promjenu
130
Deklaracija ministara vanjskih poslova EZ, od 20. 8. 1991., prema M. Libal.

Njemaka politika i jugoslavenska kriza 1991. 1992. Zagreb: Golden
marketing Tehnika knjiga, 2004., str. 56. M. Libal upozorava: Ta
zvonka frazeologija nije mogla prikriti injenicu da je taj vrlo openit
i neobvezujui dokument svaka strana mogla tumaiti na svoj nain. I to
je najvanije, dokument nije rijeio proturjeje izmeu tenji za
neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti pojedinih republika, te
pozivanje
na
samoodreenje
naroda,
to
e
nuno
dovesti
do
preispitivanja postojeih granica, (isto, str. 56).
131
Nizozemska je predsjedavala Europskom zajednicom od srpnja do prosinca

1991.
132
D. Owen. Balkanska odiseja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1998.,

str. 66-67.
27.8.2007
62
republikih
granica
odbacilo
svih
jedanaest
ostalih
lanica
Europske zajednice Moje je miljenje uvijek bilo da je uporno

ostajanje
kod
meunarodnih
granica
est
republika
bive
Jugoslavije .. prije no to je uope bilo govora o priznanju tih

republika, bila ludost vea od sama preuranjena priznanja133.
Potpuno suprotnog stajalita bio je Hans-Dietrich Genscher
za kojeg je nepromjenjivost republikih granica ostalo kljuno
pitanje, jer svako toleriranje Miloevieve koncepcije etniki
definiranih granica znailo bi prijetnje gotovo svim europskim
granicama134. No, nasuprot takvom Genscherovom stavu i njemakoj
politici,
njemaki
SPD
usvojio
je
Rezoluciju
parlamentarne
grupacije SPD o krizi u Jugoslaviji u kojoj stoji: Po tradiciji

i iz uvjerenja podravamo pravo na samoodreenje naroda135.
Informacijska
strategija
proizvodnje
zaborava
ne
nastoji
zatajiti svoje ciljeve, tovie ona ih propagira; ona nastoji

zaboraviti nedoputene metode, sredstva i poinjene zloine u
ostvarivanju tih ciljeva, tako da ta tamna strana povijesti ne
postane
javno
znanje.
Objanjenje
i/ili
opravdanje
za
oblikovanje javnoga znanja tehnikama proizvodnje zaborava, uvijek

je bilo: povijest piu pobjednici! Zato je proizvodnja zaborava
tehnika
kojom
se
slue
ekspanzionistike
hegemonistike
politike.
133
D. Owen, isto, str. 67-68.
134
M. Libal, isto, str. 89.
135
Dodue u nastavku stoji: Ostvarenje prava na samoodreenje moe, ali ne

mora voditi do dravne neovisnosti, N. Ivankovi. Bonn. Druga hrvatska
fronta. Zagreb: Mladost, 1993., str. 187. SPD u rezoluciji otro
kritizira Genschera: Izraavamo kritiku za proturjeno, konfuzno, a
djelomino i izravno tetno dranje Savezne vlade glede krize u
Jugoslaviji. To vai poglavito za samog saveznog ministra inozemnih
poslova, ija je politika prvo ohrabrivala Srbiju na opstrukciju, a
zatim Hrvatsku na iluzorno ponaanje. (isto, str. 189). SPD je ovu
rezoluciju usvojio 16. 10. 1991.
27.8.2007
63
Postoje
povijest:
razliiti
osvajanja,
oblici
ekspanzije
kolonizacija,
hegemonije
protektorati,
itd.
kroz
Sve
te
forme pokoravanja ostavljale su na zaposjednutom podruju neke

mree: ljudi, kulturnih pa ak i politikih institucija. U svim
tim oblicima pokoravanja nazire se neki oblik multikulturalnosti
pa makar i u negativnim formama136; dakle, postoji barem minimalna
spremnost na postojanje mrea pokorenog drutva i spremnost na
materijalnu i kulturnu (ko)egzistenciju s pokorenim drutvima i
kulturama.
Vukovar i Srebrenica primjeri su jedne druge vrste agresije
i
nespremnosti
na
multikulturalnost
bilo
koje
vrste.
Cilj
osvajanja Vukovara je uspostava Vukovara kao srpskog grada137.

Cilj
je
osvajanja
Vukovara:
biti
protiv
drutva
koje
je
tu
prisutno i zamijeniti ga protudrutvom138; zamijeniti ga srpskim

drutvom briui sve dokaze o kulturnom, politikom, povijesnom
postojanju starog, prethodnog drutva. Jednako tako, cilj srpske
agresije
na
Hrvatsku
je
stvaranje
prostora
protudrutvu:
brisanjem kolektivnog pamenja i dokaza o prethodnom hrvatskom

drutvu139.
Na
takav
zakljuak
upuuju
podaci
etnikom
ienju140 okupiranih teritorija i u RH i u BiH ali i podaci o
136
Npr. aparthead je oblik u kojem se multikulturalnost porie ali se fiziki

ne ponitava.
137
Vidi D. Marijan Bitka za Vukovar 1991 (Scrinia Slavonica 2 (2002) str.

367-402).
U lanku se takoer daju i podaci o nacionalnom sastavu
stanovnitva iz kojih je vidljivo da od 84.189 stanovnika Vukovara Srba
je bilo 31.445.
138
Termin posuujemo od I. Rogia. Vidi: Ivan Rogi: Vukovar '91 i praksa

protudrutva, u zborniku Vukovar '91, meunarodni odjeci i znaaj ur.
J. Jurjevi, D. ivi, B. Esih, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo
Pilar, 2004., str. 147-158.
139
JNA i srpske paravojne postrojbe oslobodile su Vukovar 18. studenog 1991.

tako da u tom slobodnom Vukovaru mjesta za preivjele Hrvate bilo je
samo u logorima, ne i u kulturnom i politikom ivotu grada.
140
Vidi A. Rebi (Prognanici i izbjeglice kao strateko sredstvo velikosrpske

agresije na Hrvatsku, u: Dr. Franjo Tuman vizije i postignua.
27.8.2007
64
kulturocidu; podaci da je samo 1991. godine razoreno u agresiji

na Hrvatsku 660 objekata spomenika kulture (od kojih je 126
nacionalnog
ili
svjetskog
znaenja);
razaranjem
je
stavljeno
izvan funkcije 46 muzeja i galerija, 9 arhivskih zgrada i 22

knjinice.
Bombardirano
je
razarano
ak
332
povijesna
naselja141.
Protudrutvo svoju ekspanziju nastoji obrazloiti tvrdnjama
kao da nikada nita prije protudrutva na prostoru ekspanzije
nije
bilo.
Zato
je
zadaa
politike
funkciji
protudrutva
uspostaviti kolektivni zaborav (izbrisati sve tragove, dokaze i

spomenike o drugim socijalnim grupama, narodima i kulturama).
Istodobno s kolektivnim zaboravom i brisanjem materijalnih dokaza
o
drugima,
ide
prikaz
opstojnosti
trajne
nazonosti
protudrutva na osvojenom podruju.

Protudrutvo
ne
moe
priznati
vlastitu
ulogu
brisanju
(povijesnih) dokaza o drugima i zato svoju agresiju opravdava

obranom
vlastitog
nacionalnog
korpusa.
Protudrutvo
insistira
samo na pamenju o vlastitoj opstojnosti na podrujima na kojima

egzistira ili se namjerava proiriti; pri tome pamenje poprima
sredinje mjesto i ulogu u ostvarivanju ciljeva protudrutva.
Obrazac
pamenja
protudrutva
je
proizvodnja
zaborava:
zaborava o egzistenciji drugih drutava, i zaborava o nainu

brisanja dokaza o njihovu postojanju. Sve to je u suprotnosti s
Zagreb: UHIP, 2002., str. 149-152) koji iznosi podatke o 700.000

prognanika i izbjeglica iz RH i BiH ve u ljeto 1992. Velikosrpska
okupacija hrvatskih podruja imala su za cilj etniko ienje, i ta
podruja bila su etniki oiena: bilo je protjerano 282.000 Hrvata.
Povratak prognanika u svoje domove jo ni danas nije u potpunosti
zavren.
141
Prema J. Jurevi Uvod, str. 31. u: D. Rehak. Putevima pakla u 21.

stoljee: kroz srpske koncentracijske logore. Zagreb: Hrvatsko drutvo
logoraa srpskih koncentracijskih logora, 2000.
27.8.2007
65
tim
obrascem
pamenja
se
osporava:
metodom
poricanja,
marginaliziranja, prisvajanja (falsificiranjem) ili osporavanja.

Vukovar u srpskoj interpretaciji bio je mjesto obrane od
neprijatelja,
ustaa,
mjesto
pobjede.
Meutim,
nakon
pobjede 1991., ta pobjeda ne imenuje svoje heroje ni svoje

rtve. Zato? Na djelu je proizvodnja zaborava; pobjeda je
upisana u povjesnicu, ali ne i pobjednici jer je njihova zadaa
bila ienje: svih dokaza o opstojnosti drugih. Teko je slaviti
pobjedu nad neprijateljem koji vie ne postoji i koji nije trebao
postojati. Jednako tako i poraz je ugraen u obrazac proizvodnje
zaborava. Poraz se ne priznaje i na nain da se odbija uiti
povijest Vukovara142 nakon 1990. Zato obrazac povijesnog pamenja
koji se gradi na proizvodnji zaborava na isti nain inkorporira
posljedice pobjede i posljedice poraza u polje ne-znanja.
Tek nekoliko primjera kako strategija proizvodnje zaborava
porie
svako
postojanje
injenica
dokaza
povijesnim
dogaajima:
S. Miloevi: Znate li da nije postojao ni jedan logor u
Jugoslaviji, odnosno u Srbiji, ne za Hrvate nego ni za koga.
Ni za Hrvate, ni za Muslimane, ni za koga. (S. Miloevi,
Vjesnik, 3.10.2002.)
..
kada
je
143
poela
ta
propaganda
postojanju
logora
Srbiji, da su se meni obraale razne strane delegacije koje

su dolazile drugim povodima i pitale me za logore. Svakom od
njih
odgovarao
sam.
Izvolite,
imam
deurni
helikopter,
142
Prema Erdutskom sporazumu Srbi su izborili pravo da u hrvatskom Podunavlju

povijest nastanka hrvatske drave nije za njih predmet u nastavnim
programima sve do 2002. godine.
143
S. Miloevi, Vjesnik 3. listopada 2002., str. 10; Fonogram, Drugi dan

svjedoenja predsjednika Mesia u Haagu: Suoenje s Miloeviem.
27.8.2007
66
stavite prst na kartu gdje god elite u Srbiji, nema nita.

I poslije dva tri takva odgovora jedna je delegacije, to su
bili Nijemci, traila da ode. Pokazali su prstom na kartu
rudnik u Aleksincu, i otili tamo i nali (S. Miloevi,
Vjesnik, 3.10.2002.)144.
Podatke
logorima
pod
srbijanskim
nadzorom
krenju
ljudskih prava u tim logorima, tijekom agresije na Republiku

Hrvatsku, objavila je i komisija Ujedinjenih naroda 1995. godine.
Prema zavrnom izvjeu komisije, u razdoblju 1991-1995, osnovano
je
priblino
480
logora
pod
srbijanskim
nadzorom
koje
su
internirane vojne i civilne osobe. Od 480 logora priblino 300

logora
prijavljeno
je
od
strane
jednog
ili
vie
neutralnih
izvora, a oko 180 logora prijavljeno je od strane ne-neutralnih

izvora pa ih komisija vodi pod oznakom nepotvreno145.
Agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao i poinjene
zloine u agresiji, srpsko javno mnijenje, ali i srpska zajednica
u Hrvatskoj teko prihvaaju. Tako jo uvijek profesori i bivi
generali
na
srebreniki
tribini
pokolj
izmiljotinama146.
zanijekao
zloine
Pravnog
nazivaju
Srbijanski
poinjene
fakulteta
laima
Beogradu
Zapada
predsjednik
u
Boris
Srebrenici,
masovni
muslimanskim
Tadi,
ali
nije
hrvatsku
oslobodilaku operaciju Oluja usporedio je sa Srebrenicom i

zatraio je meunarodnu osudu Hrvatske zbog zloina nad Srbima
144
S. Miloevi, Vjesnik 3. listopada 2002., str. 10; Fonogram, Drugi dan

svjedoenja predsjednika Mesia u Haagu: Suoenje s Miloeviem.
145
Prema istom izvoru oko 330 logora (200 potvrenih i 130 nepotvrenih)
logora nalazilo se u BiH, priblino 80 (30 + 50) na podruju okupiranih
dijelova Hrvatske, a priblino 70 (40 + 30) na podruju Srbije (60) i
Crne Gore (10).
Izvjee
utvruje da se srbijanski sustav logora
nalazio u tri drave (Srbija/Crna Gora, okupirani dijelovi Hrvatske, te
BiH) i da je predstavljao jednu cjelinu, budui da je i srpska oruana
agresija bila cjelovit projekt (prema J. Jurevi, isto, str. 31-32).
146
Vjesnik, 28. i 29.5.2005.

27.8.2007
67
poinjenim
Oluje147.
poslije
proizvodnja
zaborava
kojom
to
se
je
istina
samo
o
taktika
Srebrenici
nove
nastoji
poistovjetiti s laima o Oluji.

Prema
Erdutskom
sporazumu
Srbi
su
izborili
pravo
da
hrvatskom Podunavlju povijest nastanka hrvatske drave nije za

njihovu djecu predmet u nastavnim programima od zavretka mirne
reintegracije
1998.
sve
do
2002.
godine.
Odbijanje
uenja
suvremene povijesti vlastite drave jeste privrenost strategiji

proizvodnje zaborava, i nemirenja sa injenicama da je Srbija
izvrila agresiju na RH i BiH, da je dobar dio Srba sudjelovao u
toj agresiji. Skandal koji je izbio oko Dodatka udbenika za
najnoviju
povijest
hrvatskom Podunavlju
zajednice da se
koji
148
bi
se
trebao
koristiti
kolama
, nije samo pokazatelj nespremnosti srpske
suoe s injenicama iz najnovije povijesti, nego
je i pokazatelj spremnosti hrvatske politike da u edukacijskom

procesu prihvate metodu proizvodnje zaborava a ne suoavanje s
injenicama i istinom.
Strategija
proizvodnje
zaborava
koristi
se
ne
samo
promociji nego i u zatiti ekspanzionistikih politika. Tako je

beogradska vlada, pozivajui se na zatitu nacionalnih interesa,
postigla
sporazum
sa
Haakim
sudom
prema
kojem
kljuni
dokazni materijal ostati pod velom tajne jer e za njih vaiti

'mjere zatite'. Uvid u njih bit e mogu iskljuivo sucima i
nikome vie. Izuzeti su od uvida javnosti najvaniji dokumenti o
djelovanju
Vrhovnog
jugoslavenskog
vijea
obrane
politikog
(VSO),
vojnog
razdoblju
od
vrha,
1992.
odnosno
do
1999
Pozivom na nacionalne interese, Beograd je uspio ishoditi da se

ne
objave
neki
kljuni
pisani
dokazi
sa
suenja
Slobodanu
147
Veernji list, 2.8.2005.
148
Veernji list, 28.7.2005. Zvonimir Despot: Povijest koju pie politika.

27.8.2007
68
Miloeviu, nego ih mogu vidjeti jedino haaki suci

je
uspio
ishoditi
da
proizvodnja
zaborava,
149
. Beograd
neutvrivanja
neotkrivanja istine, i dalje ostane na djelu. Spomenuti sporazum

ukazuje
da
se
dvije
informacijske
strategije
meusobno
ne
iskljuuju, nego ponekad ulaze bilo u kratkorone saveze, ili

dugorone po pojedinim tokama. Oito je da dvije informacijske
strategije, proizvodnja zaborava i proizvodnja kaosa, imaju neke
zajednike toke u odreivanju pristupa,
oblikovanju javnoga
znanja i oblikovanju javnih istina o ratu u RH i BiH.

Proizvodnja zaborava nije odlika samo protudrutava. Niti je
odlika samo onih koji su izgubili svoje ekspanzionistike ratove.
Proizvodnja zaborava odlika je svih onih povijesnih i politikih
sustava koji se zasnivaju na vrijednostima, ili su poivali na
vrijednostima, to su ih odbacili bilo sama drutva koja su
provodila
takvu
politiku
ili
su
pak
te
vrijednosti
postale
meunarodno neprihvatljive. No zbog zatite vlastitih interesa

proizvodnja zaborava i dalje je na djelu.
Umjesto zakljuka
U informacijskom prostoru oblikuje se javno znanje. Na javno
znanje djeluje niz informacijskih strategija s jasnim ciljevima,
nastojei osigurati informacijsku nadmo svojoj, a diskreditirati
protivniku
stranu.
Zato
je
informacijski
prostor
saturiran
informacijama, poluinformacijama, dezinformacijama. Sve te vrste

informacija
oblikuju
javno
znanje.
Javno
je
tako
podlono
znanje
mjeavina
istina, poluistina i lai.

Javno
je
Informacije
149
znanje
najbre
isto
ulaze
informacijski
brzim
prostor,
promjenama.
ali
se
Vjesnik, 28. i 29.5.2005. Jasna Zani Nardini: tetna tajnovitost Haakog

suda.
27.8.2007
69
najbre zaboravljaju. Struna i znanstvena znanja, kulturna dobra

i vrijednosti, daleko su trajnije forme znanja koje takoer imaju
utjecaja na oblikovanje javnog znanja. Kada je rije o drutvenim
i humanistikim znanostima one svoje sudove i spoznaje oblikuju
niz godina nakon to su se odreeni dogaaji zbili, i zato, ako
imaju, onda imaju utjecaj na javno znanje s velikim zakanjenjem.
U
elji
da
pomognemo
istraivanju
istine
suvremenoj
povijesti BiH, o hrvatskoj politici prema BiH, nudimo itateljima

ovaj
zbornik
dokumenata
kako
bi
lake
sami
oblikovali
svoju
spoznaju o tim zbivanjima. U uvodu smo eljeli samo upozoriti na

djelovanje nekoliko informacijskih strategija koje oblikuju javno
znanje ve niz godina, a koje treba paljivo preispitati kako bi
se na temelju dokaza utvrdile injenice i istina. To je svrha
ovoga pregleda dokumenata o ustavnom ustrojstvu BiH, dokumenata
koji kao cjelina do sada nisu bili dostupni itateljima.
M. Tuman
27.8.2007
70
I Dio
Od Deklaracije o suverenosti BiH
do meunarodnog priznanja BiH
27/08/2007
1. Deklaracija o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i

Hercegovine (Sarajevo, 27. 2. 1991)
Polazei od vjekovnog zajednikog ivota, duge dravnopravne tradicije i legitimne odluke
naroda i graana Bosne i Hercegovine, preko svojih predstavnika izabranih na slobodnim,
demokratskim i visestranakim izborima, rijeeni da ostvare demokratsku dravu
muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda i pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj
ive, donose
Deklaraciju
o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti
Republike Bosne i Hercegovine
1. Republika Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena i nedjeljiva demokratska drava
svih graana, koji u njoj ive, zasnovana na slobodama i pravima ovjeka i graanina, na
vladavini prava i na socijalnoj pravdi.
2. Granice Bosne i Hercegovine su nepromjenjive.
3. Suverenost pripada svim graanima Republike Bosne i Hercegovine. Graani ostvaruju
suverenost putem openarodnog referenduma i preko svojih slobodnih izabranih predstavnika.
Suverenitet graana, koji se ostvaruje kao dravni suverenitet Republike Bosne i Hercegovine
neotuiv je, nedjeljiv i neosporiv.
4. Republika Bosna i Hercegovina samostalno i suvereno odluuje o:
- ouvanju i racionalnom koritenju svojih prirodnih i steenih materijalnih i kulturnih
dobara;
- ureivanju svog privrednog, pravnog i politikog sistema i odnosa;
- suradnji i udruivanju sa drugim republikama na osnovama pune ravnopravnosti i
meusobnog uvaavanja dravnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
5. Ustavni sistem Republike Bosne i Hercegovine zasniva se na garantiranju i ravnopravnosti
svih oblika svojine, na ostvarivanju i osiguravanju slobode, jednakosti, nacionalne i svake
druge ravnopravnosti i svih drugih sloboda i prava ovjeka i graanina, na viestranakom
politikom sistemu i parlamentarnoj demokraciji, na vladavini prava i ouvanju i
unaprjeivanju prirode i ovjekove okoline.
Na ovim osnovama treba to prije, a najkasnije u roku od est mjeseci, donijeti novi Ustav
Republike Bosne i Hercegovine.
6. vrsto opredijeljeni da se razrjeavanje jugoslavenske krize ostvari u odnosima
ravnopravnosti, na miran demokratski nain, graani, narodi i narodnosti Bosne i
IZVOR: http://www.hic.hr/dom/291/dom22.htm; Sarajevo, 27. veljae 1991. Na zasjedanju Skuptine Bosne i

Hercegovine zastupnici su raspravljati o prijedlogu Deklaracije o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike
Bosne i Hercegovine to ju je predloila Stranka demokratske akcije. Za ovu deklaraciju su glasale stranke SDA
i HDZ. Srpska SDS stranka je bila protiv i deklaracija nije izglasana
27/08/2007
Hercegovine su odluni u odbrani mirnog zajednikog ivota, suverenosti, nedjeljivosti i

teritorijalne cjelokupnosti Republike Bosne i Hercegovine.
7. Ova Deklaracija stupa na snagu kada je, na osnovi toke 5. Amandmana LXXI, usvoje i
sveano proglase vijee Skupstine SRBiH na zajednikoj sjednici.
27/08/2007
2. Skuptina BiH: est toaka predsjednika Predsjednitva Alije

Izetbegovia o budunosti SFRJ (Sarajevo, 27. 6. 1991.)*
Sarajevo - Na vanrednom i trajnom plenarnom zasedanju Skuptine BiH zapoetom sino u

17,30 Alija Izetbegovi, predsednik Predsednitva Republike predloio je parlamentu da
usvoji est taaka povodom razdruenja Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije. Prethodno su
zasedanje napustili poslanici najbrojnije opozicione partije SDP - jer Skuptina ni ovaj put
nije prihvatila da raspravlja o njihovom predlogu Rezolucije o poloaju BiH u Jugoslaviji,
Evo est Izetbegovievi predloga parlamentu:
1. Da su Slovenija i Hrvatska iskoristili pravo na samoopredeljenje, i da BiH nema prigovor
na legitimnost toga.
2. U donoenju odluka o razdruivanju ima elemenata jednostranosti, pa oekujemo da vlade
Slovenije i Hrvatske ubudue uvaavaju princip uzajamnosti,
3, BiH pozdravlja spremnost dve republike da pregovaraju o udruivanju u jugoslovcnsku
zajednicu, a za BiH je osnov takvih pregovora platforma Izetbegovi-Gligorov, usvojena
na samitu republikih lidera u Stojevcu.
4. BiH e do novog dogovora o Jugoslaviji potovati ustrojstvo Jugoslavije po kome je ova
republika suverena i nedeljiva.
5. Granice BiH bie otvorene prema Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Evropi, Jer je to na dug
prema narodima koji u BiH ive.
6. Ukoliko za pola godine ne budu uspeno zavreni pregovori o Jugoslaviji, BiH raspisuje
referendum graana o opciji odnosa" sa drugim jugoslovenskim narodima.
Izetbegovi je po njegovim reima Dejmsu Bejkeru u Beogradu predloio da SAD svoj
uticaj usmeri na Srbiju {da prihvati proglaenje Mesia, da potuje ljudska i nacionalna prava
Albanaca na Kosovu) i na zapadni deo Jugoslavije (da prihvate minimum dravnih
ingerencija jugoslovenske zajednice).
Dravnog sekretara SAD zamolio je da meunarodna zajednica fokusira BiH", jer bi
graanski rat koji je realna opasnost najpre izbio u ovoj republici. Bejker se sloio s tim",
dodao je Izctbegovi
Na sastanku sa Tumanom i Miloeviem u Beogradu Izetbegovi je, kako je sino izjavio,
uinio poslednji pokuaj da ih privoli na ustupke. Miloevi je rekao da prihvata Savez
suverenih republika u okviru Jugoslavije kao dravne zajednice. Tuman je ostao kod svog
stava da su on i hrvatsko vrhovnitvo vezani rezultatima referenduma sprovedenog u
Hrvatskoj, a to znai pristanak na razgovor o savezu suverenih drava kojem se ne moe
unapred nametali institucionalni okvir".
Nastavak plenarne sednice zakazan je za danas u 9 sati, a po zavretku jueranjeg bliczasedanja odrane su odvojene, za javnost kao i uvek zatvorene sednice poslanikih klubova
vladajuih SDA i SDS i HDZ.
*
IZVOR: Borba, 28. 6. 1991.
27/08/2007
3. Brijunska deklaracija i aneksi sa brijunskog sastanka
(Brijuni, 7. 7
.1991.)
Sudionici tree runde pregovora izmeu delegacije EZ i jugoslavenskih predstavnika usvojili
su dokument o mirnom rjeavanju krize.
Deklaracija
Na poziv jugoslavenske vlade, ministarska trojka Evropske zajednice razgovarala je 7.
srpnja 1991. na Brijunima s predstavnicima svih strana koje su izravno ukljuene u
jugoslavensku krizu. Cilj misije ministarske trojke bio je da stvori odgovarajue uvjete za
mirne pregovore izmeu svih strana. Sve strane primile su k znanju Deklaraciju Evropske
zajednice i njenih drava lanica od 5. srpnja 1991. i potvrdile svoju obavezu da e se
prijedlozi Evropske zajednice od 30. lipnja 1991. u potpunosti ispuniti, kako bi se osigurao
prekid vatre i omoguili pregovori o budunosti Jugoslavije. U vezi s tim prijedlozima
daljnji su modaliteti dogovoreni u Aneksu I.
Sve strane sloile su se da doslovno moraju biti potovana sljedea naela, da bi se
osiguralo mirno rjeenje:
Narodi Jugoslavije jedini mogu odluiti o vlastitoj budunosti,
U Jugoslaviji je dolo do razvoja nove situacije, koja za htijeva paljivo nadgledanje i

pregovore izmeu razliitih strana,
Pregovori moraju poeti hitno, ne kasnije od 1. kolovoza 1991, o svim aspektima

budunosti Jugoslavije, bez ikakvih preduvjeta i na osnovi principa sadranih u
Zavrnom dokumentu iz Helsinkija i u Parikoj povelji o novoj Evropi (ovo se
odnosi osobito na ljudska prava, ukljuujui pravo naroda na samoopredjeljenje, u
skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i odgovarajuim normama meunarodnog
prava, to znai i onima koje se odnose na teritorijalni integritet drava),
Kolektivno Predsjednitvo mora imati potpuna ovlate nja i igrati svoju politiku i
ustavnu ulogu, u pogledu save znih oruanih snaga,
Sve strane uzdrat e se od bilo kakvih jednostranih koraka, a osobito od svih

nasilnih postupaka.
to se tie Zajednice i njenih drava lanica, one e pruiti pomo u iznalaenju mirnih i
trajnih rjeenja za sadanju krizu, pod uvjetom da se strogo potuju gore navedene
obaveze. U tom kontekstu, Evropska zajednica i njene drave lanice prihvaaju zahtjev
drugih strana za pruanje pomoi i lake odvijanje procesa pregovaranja. Njihova pomo
moe se ogledati u nadzoru napretka pregovora, ekspertizama za radne grupe koje e
osnovati zainteresirane strane, a to, izmeu ostaloga, ukljuuje pravna pitanja, pitanja to
se odnose na ljudska prava, ukljuujui i prava nacionalnih manjina, ekonomska i
trgovinska pitanja i pitanja sigurnosti. S obzirom na odluke donijete u Pragu u okviru
KESS, zemlje lanice dogovorile su se da se to je prije mogue uputi misija za nadzor da
IZVOR: Vjesnik, 9. 7. 1991.
27/08/2007
pomogne u stabiliziranju prekida vatre i da nadgleda provoenje ostalih elemenata

sporazuma, postignutog izmeu jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice.
Smjernice za ovu pripremnu misiju date su u Aneksu II.
Zainteresirane strane pozdravljaju oekivani dolazak ove pripremne misije visokih
funkcionara, planiran za 9. srpnja. Sve jugoslavenske strane obavezuju se da podre
predvienu misiju za nadzor, to e joj, izmeu ostaloga, osigurati punu zatitu i
garantirati slobodu kretanja. Sve strane sloile su se da je zatita manjinskog stanovnitva
od vitalnog znaaja za uspjean ishod pregovora. One su takoer potvrdile da e u ovom
pogledu u potpunosti potivati svoje obaveze propisane meunarodnim pravom. Evropska
trojka spremna je o razvoju situacije u vezi s procesom pregovora obavijestiti sve
zemlje lanice KESS.
ANEKS I
OSTALI MODALITETI U PRIPREMI PREGOVORA
1.
REIM NA GRANICI
Kontrolu graninih prijelaza preuzet e policija Slovenije. Oni e djelovati u

skladu sa saveznim propisima.
2.
CARINE
Sporazum koji su potpisali predstavnici savezne vlade i vlade Republike Slovenije

20. lipnja 1991. potvruje se i bit e proveden. Carine e ostati savezni prihod a
prikupljat e ih slovenski carinici. Uplaivat e se na zajedniki raun ko ji e
kontrolirati savezni i republiki ministri financija, za jedno s jo jednim ili
dvojicom vanjskih kontrolora.
3.
KONTROLA ZRANOG PROMETA
Postoji samo jedna kontrola zranog prometa za cijelu Jugoslaviju. Sav domai i
meunarodni zrani promet preko Jugoslavije kontrolira i garantira nadleni
savezni organ.
4.
SIGURNOST NA GRANICAMA
Uspostavit e se situacija koja je vaila prije 25. lipnja 1991. Za vrijeme razdoblja
suspenzije (od tri mjeseca) obavit e se pregovori, da bi se omoguio regularan
transfer svih nadlenosti JNA na ovom polju. vrsto opredjeljenje ostaje i za
uspostavljanje takvog reima na granici, koji se zasniva na evropskim
standardima.
5.
OSTALI MODALITETI ZA PRIMJENU PREKIDA VATRE
Deblokada svih jedinica i objekata JNA
Bezuvjetno povlaenje jedinica JNA u njihove kasarne
Uklanjanje svih barikada na putovima
Vraanje svih sredstava i opreme JNA deaktiviranje jedinica teritorijalne

obrane i njihov povratak u polazine toke.
Sve ove mjere stupit e na snagu to je prije mogue, a najkasnije do 8. srpnja u

24 sata.
27/08/2007
6.
ZAROBLJENICI
Sve osobe zatvorene u vezi s neprijateljstvima od 25. lipnja 1991. moraju se to

prije osloboditi, a najkasnije do 8. srpnja u 24 sata. U vezi primjene ove odluke
suraivat e se s Meunarodnim crvenim krizom.
ANEKS II
Situacija u Jugoslaviji tie se svih zemalja sudionica KESS. Komitet visokih funkcionara,
na svojoj sjednici u Pragu, razmotrio je mogunost slanja jedne multinacionalne
promatrake misije u Jugoslaviju. Oito je, da jedna takva misija moe raditi samo uz punu
suglasnost svih zainteresiranih strana. Da bi se misiji omoguilo da obavi svoje zadatke,
neophodno je definirati njezin mandat i odrediti njena prava i dunosti. Moraju se utvrditi
i financiranje te operacije, kao i itav niz praktikih pitanja. U tu se svrhu predlau
sljedei elementi:
1.
MANDAT
Osnovat e se jedna promatraka misija, sa zadatkom da nadgleda situaciju u

Jugoslaviji, osobito aktivnosti u Sloveniji i, moda, u Hrvatskoj. Cilj misije je da
nadgleda provoenje preostalih elemenata sporazuma postignutog izmeu
jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice.
2.
TRAJANJE MANDATA
Promatrakoj misiji mora se omoguiti da to prije pone s radom. Promatraka

misija djelovat e sve dok to zainteresirane strane budu smatrale potrebnim.
3.
ODREDITE AKTIVNOSTI
Pod sadanjim uvjetima, misija e svoje aktivnosti ograniiti na Sloveniju i

moda Hrvatsku. Ukoliko bude potrebno, podruje njenog djelovanja moe se
ponovo razmotri ti, uz suglasnost svih zainteresiranih strana.
4.
SASTAV I NAIN DJELOVANJA
Promatraka misija moe biti mjeovitog sastava, tj. njeni lanovi mogu biti i vojna
lica i civili. Misija bi se mogla sastojati od 30 do 50 lanova. Poto je vano da se
djeluje to je mogue ekspeditivnije, izbor lanova misije ne bi smio usporiti
poetak njenog djelovanja. Jedno od praktinih rjeenja moglo bi biti da se
angairaju promatrai medu civil nim i vojnim lanovima delegacija CSBM u
Beu, gdje ve postoji ekspertiza u pogledu procesa KESS. Njima se mogu
pridruiti druge civilne i/ili vojne osobe. Misija e u Jugoslaviji osnovati centar
za koordinaciju. Iz toga centra upuivat e se manji timovi od dva lana, na
primjer u razliite sektore. Kao pratnja ovakvim promatrakim jedinicama bit
e imenovan u svako vrijeme po jedan oficir za vezu svake od suprotnih strana.
Struktura komandiranja i supervizija promatrake jedinice odvijat e se pod
nadzorom efa promatrake misije. Sef promatrake misije podnosit e dnevne
izvjetaje komitetu visokih funkcionara, preko Sekretarijata KESS u Pragu.
Komitet treba biti tijelo u kojemu e se vodi ti rauna o svim aktivnostima
promatrake misije i odlui vati hoe li se mandat misije produiti, ako to bude
potrebno.
5.
PRAVNA PITANJA
27/08/2007
Potrebno je osigurati pravne uvjete da bi misija bila u stanju obavljati svoje

zadatke. To ukljuuje osiguranje diplomatskog imuniteta, kao i slobodno kretanje
i komuniciranje u Jugoslaviji, to podrazumijeva i komunikaciju sa centrom
za koordinaciju i ambasadama.
6.
PRAKTINA PITANJA
Medu mnogim praktinim pitanjima koja treba rijeiti su i pitanja to se tiu

prijevoznih sredstava i osiguravanja prevodilakih usluga koji e se morati staviti
na raspolaganje promatrakim jedinicama, kao i nain na koji e se promatrai
identificirati kao lanovi promatrake misije KESS. Poto promatraka misija nije
mirovna snaga, njeni lanovi nee nositi oruje.
27/08/2007
4. EZ: Deklaracija o Jugoslaviji ministara europske dvanaestorice (Haag,

6. 8. 1991)
"Europska zajednica i njezine drave lanice razmotrile su situaciju u Jugoslaviji na osnovu
izvjetaja kojeg im je podnijela ministarska Trojka. Pozdravili su aktivnosti Trojke i zatraili
od njih nastavak mirovnih napora. EZ i drave lanice ponovno trae od svih zainteresiranih
strana mirno rjeenje sadanje krize, putem pregovora. Oni e nastojati da se mirovni napori
privedu kraju u skladu sa zajednikom deklaracijom s Brijuna, usvojene 7. srpnja
1991.godine.
Vrlo su zabrinuti radi nastavka krvoprolia u Jugoslaviji i ne odobravaju to nije dolo do
prekida vatre, zahtijevajui njegovo prihvaanje, koje je pokuala uspostaviti i Trojka. Snano
osuuju nastavljanje primjene sile i pokuaje bilo koje republike da silom nametne rjeenja
nekoj drugoj republici. Izraavaju interes glede mirnog rjeenja jugoslavenskog problema, ne
samo radi Jugoslavije i njenih itelja, ve i radi cijele Europe.
Zajednica i njene drave lanice ele skrenuti panju onih, koji su odgovorni za sadanju
blokadu( u rijeenju krize) , na posljedice - od pogoranja situacije i od dodatnog zakanjenja
u poetku pregovora o budunosti Jugoslavije- za itavu zemlju. Oni od predsjednitva
drave hitno trae sazivanje konferencije o budunosti Jugoslavije. Takvu konferenciju
spremni su i sami sazvati,ukoliko je potrebno. Takvi bi se pregovori trebali temeljiti na
naelima da su neprihvatljiva bilo kakva mijenjanja silom unutarnjih ili vanjskih granica , a da
se svakim rjeenjem moraju garantirati prava manjinama u svim republikama.
Ministri pozivaju Komisiju EZ da ih izvjesti o ekonomskim i financijskim mjerama koje bi se
mogle poduzeti protiv onih strana koje odbijaju prekid vatre i protive se primjeni gore
navedenih naela. Takoer trae da ih Komisija EZ obavijesti o mjerama za unapreenje
ekonomskih i financijskih odnosa s onima koji surauju u potivanju tih naela.
Pozdravljaju sazivanje sjednice KESS-a u Pragu. Pozivaju partnere iz KESS-a da podupru
najnovije inicijative Dvanaestorice o provoenju prekida vatre u Jugoslaviji i u pogledu
pokretanja miroljubivog dijaloga koji je potreban da bi se stvorila situacija u Jugoslaviji koja
odgovara tenjama svih njenih naroda.
Pozdravljaju namjeru Francuske, Velike Britanije, kao stalnih lanica Vijea sigurnosti i
Belgije, da Vijee sigurnosti UN informiraju o akcijama EZ-a glede situacije u Jugoslaviji, s
ciljem da Vijee sigurnosti bude u mogunosti poduzeti odgovarajue mjere.
Zajednica i drave lanice EZ su upoznate sa zakljukom drava lanica Zapadnoeuropske
unije , kojim su njeni predstavnici dobili uputu da procijene situaciju u Jugoslaviji i ispitaju
moe li ta organizacija na bilo koji nain pridonijeti u ouvanju dogovorenog prekida vatre".
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8070003:1., 07.08.1991. Neslubeni prijevod s

engleskog jezika Deklaracije ministara inozemnih poslova EZ o Jugoslaviji, usvojene na
zasjedanju u Haagu 6. kolovoza 1991. (Reuter/Hina)
27/08/2007
5. Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi

*
Radovan Karadi ( 2. 8. 1991)
Tekst srpsko-muslimanskog sporazuma

Suoeni sa razvojem dogaaja koji u sebi nose sve veu opasnost konfrontacije naa dva
naroda, iji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste,
svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i
Hercegovine i Jugoslavije, odluili smo da u cilju budue suradnje i mira uspostavimo i
potpiemo sljedei politiki Sporazum:
1. Svjesni tekoa koje su naslijeene i onih do kojih je doveo dosadanji politiki ivot poslije
izbora, odluili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog potovanja, zaloimo za ostvarenje
istorijskih i politikih interesa naa dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, ve
za sve i kao takav bie otvoren svima koji podravaju naelo zajednikog ivota u slobodi i
punoj ravnopravnosti.
2. Smatramo da osnovu takvog ivota ini meusobno priznavanje suverenosti pojedinih
naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i politikog subjektiviteta nae
Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavno-pravnog poloaja s ostalim
republikama u zajednikoj dravi Jugoslaviji.
3. Po naem miljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednika drava
potpuno ravnopravnih republika i naroda, te emo se zalagati za odranje i razvoj takve
zajendice.
4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politiki jedinstvena i
demokratski ureena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje
teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje
i garant ravnopravnosti graana, naroda i republika.
5. Izraavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini ive sa nama u punoj
ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na poloaj
Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod.
6. Meusobni odnosi graana, naroda i republika u Jugoslaviji bie ureeni u zajednikom
ustavu, uz korienje evropskih standarda.
7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek politiku i historijski osnovu za na trajan i
miran zajedniki ivot. Meutim, ovakav politiki dogovor otvara prostor za nalaenje
najkonstruktivnijih i najracionalnijih rjeenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno
zajednikih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog trita, jedinstvenih oruanih snaga,
kao i spoljnih poslova.
8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih est
republika i sve narode koji inicijalno konstituiu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve
IZVOR: Osloboenje, 2.8.1991.; Sporazum je objavljen 1.8.1991. u Beogradu kao usaglaeni tekst, dok je
prema nekim izvorima usuglaen 14. 7. 1991 a po drugim 12. 8. 1991.
27/08/2007
10
zajednice, onih naroda i republika koje to ele, podrazumijeva postizanje sporazuma o

tome i pruanje garancije za realne interese svake od lanica u odnosu na druge.
27/08/2007
11
6. Sabor Republike Hrvatske: Odluka o raskidu dravno-pravnih

sveza sa SFRJ (Zagreb, 8. 10. 1991.)*
U skladu sa neotuivim pravom Republike Hrvatske na samoodreenje,
- polazei od volje graana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991.
godine.
- polazei od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o
uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske
donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine,
- utvrujui da je tromjeseni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je odreen
Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine,
- utvrujui da su u roku utvrenom Brijunskom deklaracijom pojaane agresivne akcije, tzv.
JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bezobzirno unitavane bolnice, kole,
crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, to je kulminiralo ak napadanjem i
bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri emu su oteene i zgrade Rezidencije
Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokuajem
atentata na Predsjednika Republike,
- utvrujui da Jugoslavija kao dravna zajednica vie ne postoji, Sabor Republike Hrvatske
na zajednikoj sjednici svih vijea odranoj 8. listopada 1991. godine, donosi
ODLUKU
1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida dravno-pravne sveze na
temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadanju SFRJ,
2. Republika Hrvatska odrie legitimitet i legalitet svim tijelima dosadanje federacije - SFRJ,
3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa
u ime bive federacije - SFRJ,
4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bive SFRJ, na
temelju naela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oruanom
sukobu uspostaviti, odravati i razvijati prijateljske, politike, gospodarske, kulturne i
druge odnose,
5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava, jamei i osiguravajui temeljna
prava ovjeka i nacionalnih manjina, zajamenih izriito Opom deklaracijom Ujedinjenih
naroda, Zavrnim aktom Helsinke konferencije, dokumentima KESS-a i Parikom
poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u meudravne i
meuregionalne asocijacije s drugim demokratskim dravama,
6. Republika Hrvatska nastavit e postupak utvrivanja meusobnih prava i obveza u odnosu
na ostale republike bive SFRJ i u odnosu na bivu federaciju,
7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donoenja.
*
IZVOR: Narodne novine, broj 53, 8. 10. 1991.
27/08/2007
12
Klasa: 021-03/91-05/07
Zagreb, 8. listopada 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Sabora
dr. arko Domljan, v. r.
27/08/2007
13
7. Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o agresiji na Republiku Hrvatsku

(Zagreb, 8. 10. 1991.)*
Sabor Republike Hrvatske, na zajednikoj sjednici svih vijea dana 8. listopada 1991. godine
donosi
ZAKLJUKE
1. Na Republiku Hrvatsku izvrena je oruana agresija od strane Republike Srbije i takozvane
JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se od agresije svim raspoloivim sredstvima.
2. Takozvana JNA se proglaava agresorskom i okupatorskom vojskom i mora bez odlaganja
napustiti teritorij Republike Hrvatske koji je privremeno zaposjela.
3. Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od bive JNA da hrvatskim dravljanima, koji se
nalaze na odsluenju vojnog roka, bez odgaanja omogui naputanje armije i slobodni
odlazak svojim kuama.
4. Pozivaju se republike Bosna i Hercegovina i Crna Gora da ne dopuste koritenje svoga
dravnog teritorija, za voenje rata protiv Republike Hrvatske.
5. Pozivaju se sve drave, posebno lanice Europske zajednice i Organizacija ujedinjenih
naroda, na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
6. U skladu sa pravilima meunarodnoga prava, Republika se Hrvatska obvezuje prema
drugim dravama i organizacijama u cijelosti potivati prava i obveze dosadanje SFRJ u
dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku.
7. Republika Hrvatska nastavit e sudjelovati u radu Konferencije o Jugoslaviji u Haagu, koja
se odrava u organizaciji drava lanica Europske zajednice.
8. Ovi zakljuci stupaju na snagu u trenutku njihova donoenja.
Klasa: 021-03/91-05/07
Zagreb, 8. listopada 1991.
Predsjednik Sabora
dr. arko Domljan, v. r
27/08/2007
14
8. Skuptina BiH: Memorandum Skuptine Bosne i Hercegovine

(Sarajevo, 11. 10. 1991.)
Poto je razmotrila razliite inicijative za rjeenje jugoslavenske ustavno-pravne krize i

sasluala stavove, prijedloge i miljenja predstavnika svih politikih stranaka, Skuptina
Bosne i Hercegovine, kao najvii organ vlasti u Republici, na sjednici od 11. listopada 1991.
g. objavljuje sljedei:
MEMORANDUM
(Pismo o namjerama)
1. Imajui u vidu da su Republika Srbija donoenjem novog ustava, a republike Slovenija,
Hrvatska i Makedonija plebiscitarnim i referendumskim odlukama i kasnijim mjerama
zasnovanim na ovim odlukama, bitno i nepovratno promijenile konstituciju Jugoslavije i
stvorili novo pravno i injenino stanje, Skuptina Bosne i Hercegovine ukazuje na
odredbu vaeeg Amandmana LX na Ustav Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine.
Ovim Amandmanom, prema kojem je Bosna i Hercegovina (citiramo) "demokratska
suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i
Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj ive", trajno je definiran ustavni
status Bosne i Hercegovine, odnosi u njoj i njeni odnosi prema drugima.
2. Bosna i Hercegovina nastavit e zauzimati se za opstanak jugoslavenske zajednice na
novim, za sve prihvatljivim osnovama. U meuvremenu ona e se takoe zauzimati za
normalno funkcioniranje postojeih zajednikih institucija, ali njeni predstavnici nee
prisustvovati sjednicama Skuptine i Predsjednitva SFRJ ako istima ne prisustvuju
predstavnici svih republika i pokrajina. Eventualne odluke tih tijela u nekompletnom
sastavu ne obvezuju Bosnu i Hercegovinu.
3. S obzirom na nacionalni sastav njenog stanovnitva, Bosna i Hercegovina nee prihvatiti
nikakvo ustavno rjeenje budue jugoslavenske zajednice u kojoj ne bi istovremeno bile i
Srbija i Hrvatska. U buduoj integraciji - ma kakva ona bila Bosna i Hercegovina treba
biti sa Srbijom i Hrvatskom povezana na isti nain.
4. Bosna i Hercegovina tei punoj demilitarizaciji njenog prostora. Uzimajui to kao svoj
dugoroni cilj, Bosna i Hercegovina podrava napore za konsolidaciju prekida vatre u
tekuem sukobu i uspostavu trajnog mira. Ako ova nastojanja iz bilo kojih razloga ne
uspiju, Bosna i Hercegovina e uiniti sve to je u njenoj moi da u tom sukobu ostane
neutralna, to podrazumijeva da se njeni graani ne angairaju ni na jednoj zaraenoj strani
i da njezin teritorij ne bude koritena za ratne svrhe.
5. Stavovi izneseni u ovom Memorandumu izraavaju volju veine zastupnika ove skuptine
i kao takvi politiku volju veine graana BiH, te predstavljaju obvezujuu osnovu za
ponaanje dravnih i politikih organa Republike.
IZVOR:HINA, Baza EVA, Vijest HNA0121, 16. 10. 1991/1714.
27/08/2007
15
6. Polazei od prava skuptinske veine da odluuje o sudbini Republike kao cjeline, ova
Skuptina istovremeno priznaje pravo skuptinskoj manjini da zahtijeva i ostvaruje svaki
legitimni interes - etniki, kulturni, ekonomski i socijalni - uz uvjet da se isti ostvaruje bez
primjene sile i na legalan i demokratski nain.
7. S ovim Memorandumom Skuptina e upoznati nau i meunarodnu javnost.
Skuptina Bosne i Hercegovine
27/08/2007
16
9. Skuptina BiH: Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem

ustrojstvu jugoslavenske zajednice (Sarajevo, 15. 10. 1991.)*
Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice usvojena
rano, u utorak, 15. listopada, na zasjedanju Skuptine BiH (bez poslanika SDS), glasi:
Bosna i Hercegovina
1. Bosna i Hercegovina e se razvijati kao graanska republika, u kojoj je u skladu s normama
pravne drave i u skladu s meunarodnim normama i dokumentima osigurano potovanje
svih ljudskih prava i sloboda svih graana bez obzira na nacionalnu, vjersku i politiku
pripadnost.
Odgovarajuom strukturom Skuptine Republika Bosna i Hercegovina e se osigurati da se
iskljui mogunost majorizacije u procesu odluivanja o najbitnijim pitanjima za
ravnopravnost svih naroda i narodnosti koji ive u Republici.
Ekonomski razvoj Republike Bosne i Hercegovine e se temeljiti na poduzetnitvu i
trinoj ekonomiji.
2. Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nedjeljiva drava.
3. Granice Republike Bosne i Hercegovine su nepovredive to je u skladu sa odlukama
Helsinke konferencije) i nepromjenljive (to je specifina potreba ove sredine i ovog
vremena, kada su jasno ispoljene teritorijalne pretenzije prema Republici Bosni i
Hercegovini).
*Republika Bosna i Hercegovina je demokratska suverena drava ravnopravnih graana,
naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i
narodnosti koji u njoj ive*. (Amandman LX)
*Teritorij Republike Bosne i Hercegovine je jedinstven i nedjeljiv. Granice Republike mogu
se mijenjati odlukom Skuptine Republike Bosne i Hercegovine samo u skladu s voljom
graana cijele Republike, izraenom njihovim prethodnim izjanjavanjem putem
referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije treine ukupnog broja biraa.
(Amandman LXII)*
Jugoslavija
1. Republika Bosna i Hercegovina kao moderna pravna drava ima potrebu i interes da
ostvaruje ekonomsku i politiku integraciju sa svim drugim takvim dravama. U tom
smislu svakako je najprirodnija i najprioritetnija politika integracija koju e naa
Republika ostvarivati s dravama - lanicama sadanje SFRJ.
Oblik i intenzitet te integracije potrebno je, to je mogue prije, dogovorno utvrditi u
skladu s vitalnim interesima i politikim ciljevima nae Republike kao, naravno, i svih
drugih drava - lanica te integracije.
IZVOR: Vjesnik, 16. 10. 1991
27/08/2007
17
2. Republika Bosna i Hercegovina e se zalagati da se u buduoj jugoslavenskoj zajednici

garantiraju i potuju sva ljudska prava i slobode u svakom njenom dijelu i da se budua
jugoslavenska zajednica sastoji od svih est republika. Takoer, Republika Bosna i
Hercegovina e se zalagati da budua jugoslavenska zajednica ima:
a) jedinstveno trite roba, usluga, rada i kapitala.
b) zajednike vanjske poslove, i
c) zajednike obrambene snage.
A) U procesu dogovaranja o ustrojstvu budue jugoslavenske zajednice treba prethodno
izraditi i istovremeno potpisati dva akta (konvencije) i to:
- konvenciju
o
meusobnom priznavanju suvereniteta i nepovredivosti i
nepromjenljivosti granica sadanjih republika, i
- konvenciju o konstituiranju nove jugoslavenske zajednice koja bi u sebi sadravala
konstitutativna naela te zajednice.
Obje konvencije bi se potpisale istovremeno, a ne naknadno.
B) Zbog
izvorne
strukture nacionalnog sastava stanovnitva Republike Bosne i
Hercegovine, ova Republika prihvaa i zalae se za jugoslavensku zajednicu iji su
sastavni dijelovi i republike Hrvatska i Srbija.
C) Ukoliko se od strane veine republika to bude izriito uvjetovalo, mogue je da se
konvencija (akt o konstituiranju nove jugoslavenske zajednice verificira od strane
Evropske zajednice i relevantnih meunarodnih institucija).
3. U sukobu dvije ili vie susjednih republika u okviru jugoslavenske zajednice Republika
Bosna i Hercegovina e podravati arbitrau meunarodne zajednice, ako se dogovor u
zemlji ne moe postii mirnim putem.
U eventualnom sukobu republika Hrvatske i Srbije, Republika Bosna i Hercegovina e
uvijek, u skladu s meunarodnim normama biti neutralna. Meutim, u takvim sukobima
Republika Bosna i Hercegovina e nuditi posrednike usluge dobre volje za prevladavanje
tih sukoba.
4. Sve zajednike institucije ili organizacije na razini jugoslavenske zajednice moraju biti
sastavljene na principu republikih pariteta.
5. Snage Teritorijalne obrane u Republici Bosni i Hercegovini su pod kontrolom
Predsjednitva Republike. U sluaju vanjskog napada na jugoslavensku zajednicu iste
snage se stavljaju pod zajedniku komandu
27/08/2007
18
10.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: EZ predlae "Slobodnu zajednicu
neovisnih jugoslavenskih republika" (Haag, 18. 10. 1991.) *

Aranmani za opu nagodbu u jugoslavenskoj krizi
I. Ope odredbe
1. 1. Aranmani za opu nagodbu u jugoslavenskoj krizi obuhvaat e slijedee elemente:
a) suverene i neovisne republike s meunarodnim subjektivitetom za one koji to ele;
b) slobodno udruivanje republika s meunarodnim suverenitetom kao to je zacrtano u
ovim aranmanima;
c) sveobuhvatni aranmani, ukljuujui i mehanizme nadzora za zatitu ljudskih prava i
specijalni status za odreene grupe i podruja;
d) ukljuivanje Evrope gdje to bude pogodno;
e) u okviru ope nagodbe, priznavanje neovisnosti unutar postojeih granica republika
koje to ele, osim ako se o tome drukije ne dogovori.
l. 2. Republike su svjesne da su suradnja medu njima i stvaranje ovoga udruenja dio procesa
izgradnje nove Evrope kao to je to zacrtano u Parikoj povelji iz studenoga 1990. te da e
poboljati izglede za suradnju i tjenje odnose s Evropskom zajednicom.
One e suraivati u podrujima u kojima je to odreeno ovim aranmanima i ostalim
dogovorenim podrujima, s tim da to ne iskljuuje tjenje oblike suradnje u podrujima u
kojima to republike ele.
II. Ljudska prava i prava etnikih i nacionalnih grupa
a) Ljudska prava
2. l. Republike e ostati privrene temeljnim naelima ljudskih prava. Ta su sadrana
poglavito u slijedeim dokumentima:
- Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, Ugovoru o gradanskim i politikim pravima,
Meunarodnom sporazumu o ekonomskim, socijalnim, kulturnim pravima potpisanim u
okviru UN.
- Zavrnom aktu KESS, Parikoj povelji o novoj Evropi i ostalim dokumentima KESS u
svezi s ljudskom dimenzijom, a osobito dokumentima sastanka u Kopenhagenu
konferencije o ljudskoj dimenziji KESS i dokumentima moskovskog sastanka
o
ljudskoj dimenziji KESS.
- Konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te
usvojenom u Vijeu Evrope.
Protokolu ove
Konvencije
b) Prava nacionalnih i etnikih grupa

*
IZVOR: Vjesnik, 19. 10. 1991. Ovaj dokument je predloen sudionicima Hake konferencije od strane
predstavnika meunarodne zajednice.
27/08/2007
19
2. 2. Republike ponovo potvruju svoju privrenost naelima ljudskih prava osobito kad se
primjenjuju na nacionalne i etnike grupe. Ti su osobito sadrani u:
- instrumentima UN, KESS i Vijea Evrope, kao to je izloeno u stavku 1;
- Konvenciji o uklanjanju rasne diskriminacije, Konvenciji protiv genocida i Konvenciji
UN o pravima djeteta;
- Izvjetaju sa enevskog sastanka strunjaka za nacionalne manjine KESS.
Razraujui ove aranmane ope nagodbe, strane e osobito imati na umu
- prijedloge Deklaracije UN o
manjina;
pravima pripadnika
nacionalnih, etnikih i jezikih
- prijedlog za Konvenciju o zatiti manjina Evropske komisije za demokraciju i pravo u

sklopu Vijea Evrope.
2.3. Osobe koje pripadaju nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi, a ne ine veinu u podruju u
kojem ive, uivat e slijedea prava:
- naelo nediskriminacije kao to je izloeno u pravnim dokumentima spomenutima u
paragrafu 2. 1;
- sva kulturna prava izloena u pravnim dokumentima spomenutima u paragrafu 2.2, a
osobito prava na identitet, kulturu, vjeru, upotrebu jezika i pisma kako u javnom tako
i privatnom ivotu, te na obrazovanje;
- zatitu i jednakopravno sudjelovanje u javnim poslovima kao to su uivanje i koritenje
politikih i ekonomskih sloboda u drutvenoj sferi, u pristupu medijima, na podruju
obrazovanja te openito kulturnih poslova;
- pravo da odlue kojoj nacionalnoj ili etnikoj grupi on ili ona ele pripadati, te da uivaju
i koriste svako pravo u svezi s tim i izborom kao individua ili udruujui se s ostalima.
To e se osobito primjenjivati u sluaju sklapanja brakova izmeu osoba pripadnika razliitih
nacionalnih i etnikih grupa. Osobama koje pripadaju istim nacionalnim ili etnikim grupama,
a koje ive udaljene od ostalih osoba istog podrijetla, na premjer u izoliranim, selima, bit e
zajamen praktiki iskoristiv stupanj samouprave.
Spomenuta naela takoer e se primjenjivati u podrujima gdje su pripadnici glavnih
nacionalnih i etnikih grupa to ive u nekoj republici brojano inferioni jednoj ili vie
etnikih grupa u samom tom podruju.
2. 4. Kad je rije o osobama, to pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi koja ini znaajan dio
stanovnitva u podruju u kojem ivi, a ne ini veinu:
Osim naela izloenih u stavku 2.3, pripadnicima tih grupa mora se zajamiti ope pravo
sudjelovanja u javnim poslovima. Na razini sredinjih organa vlasti njima se mora omoguiti
sudjelovanje u odlukama koje donosi sredinja vlast, a koje se tiu njihovih poslova.
c) Specijalni status
2. 5. Uz to, podruja u kojima osobe to pripadaju nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi ine
veinu uivat e specijalni status (autonomiju).
Takav Status e ukljuivati:
27/08/2007
20
a) pravo da, se imaju i pokazuju nacionalna znamenja te grupe;

b) pravo na drugo dravljanstvo za pripadnike te grupe, uz dravljanstvo republike u kojoj
ive;
c) obrazovni sistem koji uvaava vrijednosni sustav i potrebe te grupe;
d)
1. zakonodavno tijelo
2. administrativnu strukturu, ukljuujui i regionalne policijske snage,
3. sudstvo, odgovorno za poslove koji se tiu odreenog podruja, a koje odraava sastav
puanstva u tom podruju;
e) odredbe za odgovarajui meunarodni nadzor.

Prethodno izloeni status primjenjivat e se osobito na Srbe koji ive u podrujima Hrvatske u
kojima ine veinu.
d) ope odredbe,
2. 6. Podrazumijeva se da osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi i uivaju u
koritenju svojih prava moraju potiyati prava veinskog naroda i osoba pripadnika ostalih
grupa.
2. 7. Bez predrasuda kad je rije o primjeni aranmana izloenih u stavku 2. 5. republike e u
potpunosti i u dobroj vjeri primjenjivati utvrene odredbe a za boljitak etnikih i nacionalnih
grupa i na autonomne pokrajine kojima je dan specijalni ustavni poloaj.
2. 8. Republike bi trebalo da zajedno, ili svaka ponaosob u skladu s potrebama postanu
stranke u donoenju meunarodnih dokumenata i instrumenata na podruju ljudskih prava,
ukljuujui i s tim povezane albene postupke. Takoer e uz to u vlastitim odgovarajuim
zakonodavnim dokumentima osnaiti naela izloena u stavcima 2.1. i 2. 2.
2. 9. Zakonodavstvima i kroz nacionalne organe vlasti republike e ustanoviti djelotvorna
sredstva za onemoguavanje krenja bilo kojeg ve izloenog aranmana u vezi ljudskih
prava.
2.10. Budui da ni jedna republika nee imati etniki homogeno stanovnitvo, one e
suraivati i uzajamno se savjetovati u vezi pitanja izloenih u stavcima 2. 3. do 2. 5.
III. Ostala podruja suradnje
a) Gospodarski odnosi
3.l. Republike su svjesne vlastitih interesa u uspostavi odgovarajuih mjera uzajamne
ekonomske suradnje.
3.2. Republike e svoju politiku temeljiti na naelima trine privrede, privatnog vlasnitva i
slobodnog poduzetnitva te otvorenosti svjetskoj trgovini,
3.3. Republike e uspostaviti carinsku uniju i tako ouvati zajednitvo unutranjeg trita na
kojem e se robe prometati bez poreznih barijera ili restrikcija na koliinu. Zajedniko
unutranje trite e ukljuivati zajedniku politiku poreza prema robama koje dolaze izvana,
zajedniku vanjskotrgovinsku politiku i dogovorenu formulu podjele prihoda od carina.
27/08/2007
21
3.4. Sloboda kretanja takoer e se primjenjivati i na pruanju nekih usluga kao to su usluge
kojima se bave stanovite profesije a kojima se priznaje pravo na sjedite.
3.5. Republike e suraivati kako bi ograniile nepovoljne uinke ostalih prepreka slobodnom
prometanju roba kao to su tehniki standardi, subvencije, uredbe i zakoni u svezi trgovine,
tako to e poduzimati pratee mjere poput razmjene informacija, konkretiziranje ciljeva
trgovinske politike i bude li nuno, usklaivanja pravila i odredbi koji onemoguavaju
konkurenciju.
3.6. Na poetku ovog procesa republike e poduzeti pratee mjere u odreenim podrujima
donoenja politike kao to su:
- promet i infrastruktura;
- konkurencija (na tritu).
3.7. Republike e takoer suraivati u poduzimanju mjera za zatitu ovjekove okolice.
3.8. Republike e takoer suraivati u monetarnim pitanjima. Kao minimum, u nedostatku
zajednike valute i konvertibilnosti valute, one e razmotriti uspostavljanje zajednikog
platnog sistema za uzajamne transakcije i fond rezervi, sistema temeljenog na mehanizmu
kliringa.
b)
Vanjska politika i sigurnost
4.1. Republike e se konzultirati o svim pitanjima od uzajamnog interesa u podruju vanjskih

poslova i sigurnosti, te e suraivati tamo gdje mogu dogovoriti zajednika stanovita uz
mogunost zajednikog predstavljanja u odreenim podrujima o kojima se dogovore.
4.2. Odnosi izmeu republika, individualno ili zajedniki bit e utemeljeni na obvezama to
proizlaze iz dokumenata KESS. One mogu odluiti, da i izmeu sebe primjenjuju praksu i
postupke dogovorene unutar KESS uz ostalo i obavjetavanje o neuobiajenim vojnim
aktivnostima.
4.3. Republike e same odluivati o tome kakve e imati oruane snage ili kakve e snage
drati na svom teritoriju te kakve e zajednike obrambene aranmane uspostavljati izmeu
sebe.
c)
Pravna suradnja
5. Republike e se konzultirati i suraivati na pravnom podruju i u stvarima kao to je

kontrola meunarodnog kriminala, terorizma i krijumarenja drogom, a u skladu s evropskim
i meunarodnim standardima poput onih koji su izloeni u Vijeu Evrope i Ujedinjenim
narodima, te e pojedinano ili zajedniki teiti da postanu stranke u meunarodnim
konvencijama o tim pitanjima.
IV. Ustanove
6. Republike e uspostaviti, slijedee meunarodne aranmane u svrhu uspostavljanja
spomenute suradnje. One mogu dodati i druge, aranmane ako se sloe o daljnjoj suradnji u
ovim ili drugim podrujima.
a)
27/08/2007
Ljudska prava
22
7.1. Republike e uspostaviti sud ljudskih prava koji e imati nadlenost unutar republika u
razmatranju albi to dolaze iz republikih sudova, a koje e se baviti pitanjima izloenim u
stavkama 2. 1. do 2. 5. U ovom sudu bit e lanovi iz svih republika.
7.2. Republike e razmotriti uspostavu mjeovitih komisija u podrujima u kojima takve
komisije mogu pomoi u izbjegavanju ili razrjeavanju sporova u svezi ljudskih prava i prava
etnikih ili. nacionalnih grupa kao i pitanja u vezi specijalnog statusa.
7.3. Ustanove spomenute u stavcima 7.1. i 7.2. u svojem e sastavu imati i osobe iz evropskih
drava, a ne samo (jugoslavenskih) republika.
b)
Ekonomski odnosi
8.l. Republike e uspostaviti Vijee ministara za ekonomsku suradnju u koje e ui po jedan

ministar iz svake republike. Vijee e odluivati konsenzusom osim u pitanjima za koja se
odredi drukije. Predsjedanje Vijeem svakih est mjeseci preuzimati drugi ministar. Vijee
e se sastajati svakih mjesec dana ili po dogovoru.
8.2. Sjednice Vijea pripremat e komitet viih funkcionara sastavljen od predstavnika svake
republike a koji e se sastajati tjedno. Uspostavit e se specijalizirani stalni komiteti koji e
pripremati prijedloge.
8.3. Izvrni komitet na elu s generalnim sekretarom kojeg e se imenovati na razdoblje od
etiri godine i kojem e pomagati stalno tajnitvo podnosit e preporuke, nadgledati
provoenje odluka i pomagati pri zasjedanju i radu Vijea.
8.4. U vanjskim odnosima po pitanjima obuhvaenim dogovorenim aranmanima ili
politikom u svezi unutranjeg trita, carinske linije ili ekonomske i monetarne suradnje,
Vijee e se, kad bude nuno, dogovarati o zajednikim stanovitima u voenju pregovora s
treim zemljama, ukljuujui i sklapanje meunarodnih sporazuma. U takvim pregovorima
odluivat e se hoe li Vijee predstavljati predsjednik ili generalni sekretar izvrnog
komiteta.
c) Politiki i sigurnosni odnosi
9.1. Republike e uspostaviti vijee za politiku i sigurnosnu suradnju koje e initi ministri
vanjskih poslova a u svrhu suradnje kako je izloena u stavcima 4.1. do 4.3. Vijee e se
sastajati jedanput mjeseno ili po dogovoru. Na elu Vijea predsjedajui e se smjenjivati
svakih est mjeseci.
9.2. Kada sve republike ili neke republike mogu usuglasiti zajedniki pristup, te e ga se
republike i pridravati.
9.3. Kada se zajedniki pristup moe postii konsenzusom, moe se donijeti odluka o tome da
li pozvati predsjednika ili neku od republika da govore u ime udruenja.
9.4. Vijee moe raspravljati o bilo kojem sigurnosnom pitanju koje pokrene bilo koja
republika. Vijee moe konsezusom odluivati o pitanjima zajednike obrane.
9.5. Sjednice Vijea pripremat e vii funkcionari iz ministarstava vanjskih poslova.
d)
27/08/2007
Pravna suradnja
23
10.1. Ministri e se sastajati svakih est mjeseci u okviru angamana koje e usuglasiti
republike kako bi raspravile pitanja u podruju gore izloene pravne suradnje.
e) Parlamentarno tijelo
11.
Republike e razmotriti uspostavu parlamentarnog
raspravilo pitanja pokrenuta u okviru ovih aranmana,
tijela
koje
bi
f) Arbitraa
12.
Svaki spor medu republikama u vezi provedbe ili primjene pravnih instrumenata
koji stavljaju na snagu ove aranmane bit e predmet obvezujue arbitrae koja se pokree na
zahtjev bilo koje republike koja smatra da neka druga republika kri bilo koju svoju obavezu.
g) Sjedita ustanova
Opisane ustanove imat e sjedita u razliitim republikama.
27/08/2007
24
11.
Odluka o formiranju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini
(24. 10. 1991.)

Poslanici Kluba Srpske demokratske stranke i Kluba Srpskog pokreta obnove u Skuptini
Bosne i Hercegovine, kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na
osnovu ustavom utvrenog prava na samoopredjeljenje, ukljuujui i pravo na otcjepljenje,
na sjednici od 24. oktobra 1991. godine donose
Odluku
o osnivanju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini
I
Osniva se Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao najvii predstavniki i
zakonodavni organ srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
II
Skuptinu srpskog naroda u Bosni i Hercegovini sainjavaju poslanici Srpske demokratske
stranke i Srpskog pokreta obnove u Skuptini Bosne i Hercegovine. Poslanici Skuptine
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini postaju i drugi poslanici Skuptine Bosne i
Hercegovine srpske nacionalnosti potpisivanjem izjave o pristupanju ovoj skuptini.
III
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini razmatra-e i odluivati o pitanjima koja se
odnose na ostvarivanje ravnopravnosti srpskog naroda sa ostalim narodima i narodnostima
koji ive u Bosni i Hercegovini i zatitu interesa srpskog naroda ukoliko bi ti interesi bili
ugroeni odlukama Skuptine SRBiH.
IV
Srpski poslanici nastavljaju rad u vijeima i radnim tijelima Skuptine SRBiH u koje su
birani, osim u sluajevima kada se ocijeni da akta skuptinskih vijea koja se razmatraju i
usvajaju ugroavaju ravnopravnost i nacionalni interes srpskog naroda u Basni i
Hercegovini.
V
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini priznaje vanost akata Skuptine Bosne i
Hercegovine, koja nisu u suprotnosti sa interesima srpskog naroda.
VI
IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994.,
str. 270-272.
27/08/2007
25
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini priznaje savezne propise, kao i republike propise
ako su u saglasnosti sa saveznim propisima i ako ne povreuju ravnopravnost i interese
srpskog naroda.
VII
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini e do donoenja akta o organizaciji,
djelokrugu i nainu rada donijeti Privremeni poslovnik Skuptine srpskog naroda u Bosni i
Hercegovini.
VIII
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u listu srpskog naroda Javnost.
PREDSJEDNIK SKUPTINE
mr Momilo Krajinik
27/08/2007
26
12.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Prijedlog ugovornih odredbi
za konvenciju EZ-a za politiko rjeenje jugoslavenske krize (Haag, 3.

11. 1991.)
Nacrt sporazuma za konvenciju
Prvo poglavlje
Ope odredbe
lanak 1.
1. Novi odnosi meu Republikama bit e temeljeni na: a) suverenitetu i neovisnosti
republika, s meunarodnim subjektivitetom za one koje to ele; b) slobodnoj zajednici
republika s meunarodnim subjektivitetom, onako kako je to predvieno ovom Konvencijom;
c) zajednikoj dravi ravnopravnih republika za one republike koje ele ostati u zajednikoj
dravi; d) sveobuhvatnim aranmanima, ukljuujui mehanizme nadzora za zatitu ljudskih
prava i posebni status za pojedine grupe i podruja; e) Europskom angairanju tamo gdje je to
prikladno; f) u sklopu opeg rjeenja priznat e se nezavisnost onih republika koje to ele, u
sadanjim granicama, ako ne bude drugaije dogovoreno.
2. Republike potvruju da je njihova meusobna suradnja, kao i stvaranje ove zajednice dio
procesa izgradnje nove Europe, kako se to predvia Parikom poveljom od studenog 1990., pa
e unapreivati izglede za suradnju i vre odnose sa Europskom zajednicom. One e
suraivati u podrujima reguliranim ovim aranmanima i u drugim dogovorenim podrujima,
ime se ne iskljuuje mogunost vrih oblika suradnje u tim podrujima meu republikama
koje to ele.
Drugo poglavlje
Ljudska prava i prava etnikih i nacionalnih grupa
lanak 2.
A) Ljudska prava
1. Republike jame slijedea ljudska prava: a) pravo na ivot; b) pravo ovjeka da ne bude
podvrgnut muenju ili nehumanim ili poniavajuim postupcima; c) pravo ovjeka da ne bude
podvrgnut ropstvu ili prisilnom radu; d) pravo na slobodu; e) pravo ovjeka da bude poteno i
javno sasluan na nepristranom sudu i da ne bude podvrgnut retrospektivnom krivinom
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 5. 11. 1991. Preliminarni nacrt, etvrte verzije hakih "Ugovornih odredbi za
Konvenciju" to ga je Lord Carrington 1. studenog 1991. godine poslao predsjednicima jugoslavenskih
republika za sastanak u Den Haagu 5. studenog. Neslubeni prijevod tog dokumenta. Masnim slovima u tekstu
ispisane su formulacije i utanaenja koje su novina u odnosu na nacrt tog dokumenta od 23. listopada 1991..
27/08/2007
27
progonu; f) pravo na potivanje osobnog i obiteljskog ivota, stana i prijepiske; g) pravo na

slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti; h) pravo na slobodu govora; i) pravo na slobodu
mirnog okupljanja i udruivanja; j) pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji; k) pravo na
djelotvornu zatitu predvienu zakonom koja je dostupna svim osobama ija su ljudska prava
ugroena; l) sva ostala prava predviena dolje navedenim instrumentima;
To podlijee samo onim iznimkama i ogranienjima utvrenim u dolje navedenim
instrumentima, a bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe,
jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo,
povezanost s nacionalnom manjinom, imovinski status, status po roenju ili drugi status.
Instrumenti koji se gore spominju jesu slijedei:
- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Meunarodni ugovor o graanskim i politikim
pravima, Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih
naroda;
- Zavrni dokument konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, Parika povelja za novu
Europu i dokumenti KESS-a koji se odnose na ljudska prava, posebno dokument Sastanka
Konferencije o ljudskim pravima KESS-a u Kopenhagenu i Dokument moskovskog
sastanka Konferencije o ljudskim pravima KESS-a;
- Konvencija Vijea Europe za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i protokoli te
Konvencije.
B) Prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa
2. Republike posebno jame ljudska prava koja vrijede za nacionalne ili etnike skupine, koja
su sadrana u:
- instrumentima Ujedinjenih naroda, KESS-a i Vijea Europe, koji se spominju u stavku 1.
ovog lanka;
- Konvenciji o uklanjanju rasne diskriminacije, Konvenciji o spreavanju i kanjavanju
zloina genocida i Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda;
- izvjetaju prihvaenom na sastanku strunjaka KESS-a o nacionalnim manjinama, koji je
odran u enevi,
Provodei ovu Konvenciju, one e takoer primjereno voditi rauna o:
- prijedlozima za Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima pripadnika nacionalnih ili
etnikih, vjerskih i jezinih manjina;
- prijedlogu za Konvenciju o zatiti manjina Europske komisije za demokraciju i pravo u
sklopu Vijea Europe.
3. Republike e osobama koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi jamiti slijedea prava:
- naelo nediskriminacije kako je formulirano u pravnim instrumentima navedenim u stavku
2. ovog lanka;
- Pravo na zatitu od svih djelovanja koja bi im mogla ugroziti egzistenciju;
- sva kulturna prava kako su utvrena u instrumentima spomenutim u stavku 2. ovog lanka,
posebno pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijest, upotrebu jezika i pisma, u javnom i
privatnom ivotu, kao i u obrazovanju;
27/08/2007
28
- zatitu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima, kao to su ostvarivanje politikih i

ekonomskih sloboda, u socijalnom podruju, u pristupu sredstvima informiranja, u
obrazovanju i kulturnim pitanjima openito;
- pravo pojedinca da odlui kojoj nacionalnoj ili etnikoj grupi eli pripadati, i ostvariti sva
prava koja dobiva iz tog izbora kao pojedinac ili udruen s drugima;
- Izbor pripadanja ili nepripadanja nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi nee dovesti
odreenu osobu u nepovoljan poloaj.
To e posebno vrijediti u sluajevima braka izmeu osoba koje pripadaju razliitim
nacionalnim ili etnikim grupama. Onim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj ili
etnikoj grupi, a ive odvojeno od drugih osoba istog podrijetla, na primjer u izoliranim
selima, treba zajamiti onoliku samoupravu koliko je to izvodljivo.
Navedena naela trebaju takoer vrijediti u onim podrujima u kojima su pripadnici glavne
nacionalne ili etnike grupe u republici brojano manji od jedne ili vie drugih nacionalnih
ili etnikih skupina u tom podruju.
4. Osim prava navedenih u stavku 3. ovog lanka, republike e osobama koje pripadaju
nacionalnoj ili etnikoj grupi koja predstavlja znatan postotak stanovnitva u republici u
kojoj ive, ali ne tvore veinu, jamiti ope pravo sudjelovanja pripadnika te skupine u javnim
poslovima, ukljuujui sudjelovanje u vlasti republike, kad je rije o pitanjima koja se na
njih odnose.
C) Poseban status
5. Dodatno, podruja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi tvore
veinu, imat e poseban status autonomije. Takav status omoguuje: a) pravo na
posjedovanje i isticanje nacionalnih obiljeja te grupe; b) izbrisano; c) obrazovni sustav koji
vodi rauna o vrijednostima i potrebama te grupe; d) - zakonodavno tijelo - administrativnu
strukturu, ukljuujui regionalne policijske snage - sudstvo koji bi bili odgovorni za pitanja u
tom podruju i koji odraavaju sastav stanovnitva u njemu; e) uvjete za odgovarajuu
meunarodnu kontrolu. Ta podruja su navedena u aneksu A ...
5A. Ta podruja, ako nisu djelomino odreena meunarodnom granicom s dravom koja nije
strana u Konvenciji, trebaju biti trajno demilitarizirana i u njima nee biti doputena
prisutnost nikakvih vojnih snaga, vjebe ili aktivnosti na kopnu ili u zraku.
5B. a) Republike trebaju omoguiti meunarodni nadzor primjene posebnog statusa
autonomije. Stoga one trebaju sklopiti sporazume kojima se stalnom meunarodnom tijelu
omoguuje kontrola primjene ovog stavka. b) tako uspostavljene Kontrolne misije trebaju:
- podnositi izvjea dotinim republikama, kao i drugim stranama u sporazumu
- prema potrebi formulirati preporuke glede primjene toga posebnog statusa.
c) republike trebaju provesti te preporuke u sklopu zakonskih propisa ili na neki drugi nain.
U sluaju spora odluka e biti zatraena od Suda za ljudska prava.
6. Izbrisano
D) Ope odredbe
27/08/2007
29
7. Osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi u ostvarivanju svojih prava trebaju
potivati prava veine i osoba koje pripadaju drugim grupama.
8. Republike trebaju zajedniki ili pojedinano, ovisno o sluaju, postati supotpisnice
meunarodnih instrumenata u podruju ljudskih prava, ukljuujui sve odgovarajue postupke
za ulaganje priziva.
9. Republike e zakonskim propisima i putem nacionalnih institucija, u skladu s pravima koja
se spominju u ovom lanku, omoguiti punu primjenu prava i djelatnog pravnog lijeka u
sluaju krenja bilo kojeg od tih prava.
10. Kako ni jedna od republika nee imati etniki homogeno stanovnitvo, one trebaju
suraivati i meusobno se dogovarati, izravno ili putem mjeovite komisije u svezi s
pitanjima o kojima je bilo rijei u stavcima 3. do 5. ovog lanka.
Tree poglavlje
Druga podruja suradnje

lanak 3.
A) Ekonomski odnosi
1. Republike potvruju svoj interes u uspostavljanju odgovarajuih mjera za meusobnu
ekonomsku suradnju.
2. Republike e svoj gospodarski sustav i svoju politiku temeljiti na naelima trine
privrede, privatnog vlasnitva i slobodnog poduzetnitva i otvorenosti prema svjetskoj
trgovini.
3. Republike su suglasne da zaponu svoju gospodarsku suradnju u skladu sa slijedeim
reimom:
- Republike ovime uspostavljaju meusobnu carinsku uniju kako bi odrale zajedniko
unutranje trite, u okviru kojeg e se roba kretati bez tarifnih barijera ili kvantitativnih
ogranienja.
Carinska e unija imati zajedniku uvoznu taksu, zajedniku
vanjskotrgovinsku politiku i aranmane za raspodjelu prihoda od carine. Podlono svakoj
odluci Vijea ministara za ekonomsku suradnju (u ovom poglavlju spominje se kao
"Vijee") , zajednika e uvozna taksa biti ona koja se primjenjivala za uvoz u Jugoslaviju
1. srpnja 1991., podlona promjenama iznesenim u aneksu...a vanjsko trgovinska
politika treba obuhvatiti stalnu primjenu vanjskih reima i aranmana koje je primjenjivala
Jugoslavija 1. srpnja 1991. Prihodi od carine e se dijeliti u skladu s odredbama iz
Aneksa.
- republike meusobno, sve ili neke od njih, uspostavljaju jedinstveno unutarnje trite s
odgovarajuim monetarnim aranmanima. Jedinstveno unutarnje trite sadravat
e carinsku uniju i odgovarajue aranmane za punu slobodu kretanja imbenika
proizvodnje, ukljuujui pravo na osnivanje poduzea, zajedniku agrarnu,
prometnu i energetsku politiku kao i politiku regionalnog razvoja, ukljuujui
mehanizme kompenzacije kojima se potie razvoj nedovoljno razvijenih podruja.
Postojat e neophodan stupanj usklaivanja makro-ekonomske politike, ukljuujui
27/08/2007
30
fiskalnu i socijalnu politiku. Zajedniku ekonomsku i usklaenu socijalnu politiku

podupirat e osnivanjem odgovarajuih strukturalnih fondova.
4. Republike e suraivati kako bi se ograniili nepovoljni uinci drugih zapreka koje
ometaju slobodan promet roba, a one republike koje pristupe obvezatnijim
aranmanima, iznesenim u drugom dijelu prethodnog paragrafa, u svezi s uslugama i
imbenicima proizvodnje, kao to su tehniki standardi, subvencije i trgovinski propisi,
e donositi zatitne mjere poput razmjene informacija, usklaivanja ciljeva ekonomske
politike i, ako je potrebno, usklaivanja pravila i propisa koji sputavaju konkurenciju.
5. Republike e suraivati i, ovisno o odlukama Vijea, odravati postojee aranmane o
transportu i infrastrukturi. Vijee e poduzeti mjere za ouvanje konkurencije, osobito zbog
zatite zajednikog unutranjeg trita, ili za republike koje bi pristupile obvezatnijim
aranmanima, iznesenim u drugom dijelu 3. Paragrafa, zbog zatite jedinstvenog
unutarnjeg trita te slobodnog pruanja usluga.
6. Pravo osnivanja poduzea i slobodu davanja usluga treba tititi posebno za one profesije
u kojima i sada postoje.
7. Republike trebaju suraivati u zatiti okolia.
8. Republike trebaju suraivati u monetarnim pitanjima kako bi ouvale ili postigle monetarnu
stabilnost i najvii mogui stupanj konvertibilnosti valute to bi predstavljalo
najdjelotvorniju podrku trinoj ekonomiji. Odgovarajui monetarni mehanizmi za
one republike koje bi pristupile obvezatnijim aranmanima iznesenim u drugom dijelu
3. Paragrafa, bit e stvoreni na temeljima zajednike valute, ili na osnovu iskustava
europskog monetarnog sustava. Ako nema zajednike valute i konvertibilnosti valute, one
e, za svoje zajednike transakcije, razmotriti, kao najmanje stvaranje zajednikog platnog
sustava koji bi se temeljio na klirinkom mehanizmu i rezervnom fondu.
9. Ovaj e lanak republike ponovno razmotriti po isteku pet godina od dana stupanja na
snagu ove Konvencije.
10. Republike e tijekom prvih pet godina ispitati uinke carinske unije na njihovo
pojedinano gospodarstvo. Na osnovu tih ispitivanja, i uzimajui u obzir trend sve vee
gospodarske suradnje irom europe, one e razmotriti svoje interese za produavanje
gospodarske suradnje i ako je potrebno, sredstva da se to ostvari, ukljuujui mjere
kojima bi se potaknulo gospodarsko pribliavanje republika u okviru zajednice.
lanak 4.
B) Vanjski poslovi i sigurnost
1. Republike e se dogovarati o svim pitanjima od zajednikog interesa u podruju vanjskih
poslova i sigurnosti, i suraivat e u onim podrujima u kojima se mogu dogovoriti o
zajednikim stavovima, to se odnosi i na mogunost zajednikog predstavljanja u posebnim
podrujima,o emu e biti postignut meusoban dogovor.
2. Odnosi izmeu republika, pojedinano ili zajedniki, temeljit e se na obvezama to
proizlaze iz KESS-a. One mogu donijeti odluku o uzajamnoj primjeni postupaka i procedure,
dogovorene, meu ostalim, u okviru KESS-a.
3. Republike e same odluiti kakve e oruane snage imati ili koje oruane snage doputaju
na svojem teritoriju i kakve e sporazume o suradnji u podruju obrane meusobno sklapati.
27/08/2007
31
lanak 5.
C) Suradnja u podruju pravosua
1. Republike e se dogovarati i suraivati u podruju pravosua, primjerice u kontroli
meunarodnog kriminala, terorizma i trgovine drogom u skladu s Europskim i meunarodnim
standardima, kao to su uspostavljeni u okviru Vijea Europskog i Ujedinjenih Naroda. One
e nastojati pojedinano ili zajedniki postati supotpisnice meunarodnih konvencija o tim
pitanjima.
2. U podruju meunarodnog kriminala, terorizma i trgovine drogom republike e snage za
ouvanje pravnog poretka, ukljuujui i policijske snage uspostaviti i odravati vrste odnose
i suraivati radi djelotvornog spreavanja i kanjavanja tih zloina.
etvrto poglavlje
Institucije
lanak 6.
Republike ovime uspostavljaju institucije koje regulira ovo poglavlje, kako bi one suraivale
u skladu s ovom Konvencijom. One mogu stvoriti nove institucije ako se dogovore o daljnoj
suradnji u tim ili drugim podrujima. Republike su suglasne da e prilagoditi te institucije,
ovisno o potrebama, kako bi odgovarale viim oblicima gospodarske ili druge suradnje
koja bi mogla biti dogovorena.
lanak 6A.
Vijee sastavljeno od predsjednika svake od republika, ili predsjednika predsjednitava,
sastajalo bi se najmanje dvaput godinje.
lanak 7.
A) Ljudska prava
1. Ovom Konvencijom ustanovljen je Sud za ljudska prava. On e imati pravnu nadlenost u
republikama, kako bi razmatrao prizive sudova u repbulikama, koji se odnose na pitanja
navedena od lanka 2.1. do 2.5. ove Konvencije. Taj e Sud biti sastavljen od lanova iz
svih republika te od jednakog broja dodatnih lanova iz drugih europskih drava, koje e
imenovati zemlje lanice ez-a. Imenovana osoba mora biti visokog morala i mora imati
ili kvalifikacije zahtijevane za imenovanje na visoku pravosudnu funkciju ili biti
priznati pravni savjetnik. Iz jedne od republika ili europskih drava nee se imenovati
dva suca. Sud e donositi odluke veinom. Republike ovime trae od zemalja lanica eza da vre imenovanja u skladu s ovim paragrafom. Sudski statut je iznesen u aneksu...
2. U skladu s ovom Konvencijom one republike koje zajedniki odlue to uiniti osnovat e
mjeovite komisije koje bi davale preporuke ili donosile odluke o onim pitanjima za koje ih
zadue republike o kojima je rije. Takve bi mjeovite komisije mogle pomoi spreavanju ili
rjeavanju sporova iz podruja ljudskih prava i prava etnikih ili nacionalnih skupina i
podruja s posebnim statusom. Takve mjeovite komisije ukljuivat e lanove koje su
imenovale zainteresirane republike na temelju pariteta. Ako se osigura odluka o
takovom imenovanju, zajednika e komisija ukljuivati kvalificiranu osobu koju bi
27/08/2007
32
imenovale zemlje lanice ez-a i time e mjeovita komisija dobiti pravo odluivanja
veinom glasova. Republike ovime trae od ez-a da izvri imenovanja u skladu s ovim
paragrafom. Ovisno o odluci kojom se one osnivaju, aneks ... e se primjenjivati na
Mjeovite komisije.
3. Izbrisano
lanak 8.
B) Ekonomski odnosi
1. Republike osnivaju Vijee za ekonomsku suradnju, koje e se sastajati svakog mjeseca ako
ne bude postignut drugaiji dogovor. U vijeu e se nalaziti jedan ministar iz svake
republike a odluke e se donositi konsenzusom, ako se ne postigne drugaiji dogovor.
Ono e se sastojeti od ministara za gospodarstvo, a ukljuivat e i ministre za promet,
energetiku i druge ministre u skladu s predmetom o kome se raspravlja. Mogu
sudjelovati i odreeni struni ministri kad god je potrebno.
1a. Vijee za ekonomsku suradnju u kojem bi se nalazio ministar iz svake ukljuene
republike sastajalo bi se kako bi odluivalo o predmetima spomenutim u lanku 3.1, a
druge odredbe lanka bit e primjenjene prema potrebi.
2. Sastanke Vijea pripremat e komitet visokih funkcionara iz svake republike. Vijee e
zasjedati jedanput na tjedan. Bit e osnovane specijalizirane stalne komisije koje e
pripremati prijedloge za Vijee, za posebna podruja navedena u paragrafu 1. Uvijek se
mogu postaviti dodatni institucionalni aranmani u skladu s posebnim potrebama.
3. Izvrni odbor s glavnim tajnikom na elu s etverogodinjim mandatom uz pomo stalnog
sekretarijata, davat e preporuke, nadzirati odluke i pripremati sastanke.
4. U vanjskim odnosima u pitanjima koja obuhvaaju dogovoreni aranmani ili politika na
unutranjem tritu, carinskoj uniji ili privrednoj suradnji, vijee e se, tamo gdje bude
potrebno, dogovoriti o zajednikim tokama za voenje pregovora s treim zemljama,
ukljuujui sklapanje meunarodnih sporazuma s dravama i meunarodnim organizacijama.
U tim pregovorima Vijee e odluivati hoe li ga predstavljati predsjednik ili glavni tajnik
Izvrnog odbora.
5. Republike time osnivaju Odbor za transport, koji e biti osnovan od po jednog lana i
jednog zamjenika iz svake republike i koji e u okviru Vijea za transport odgovarati za
nesmetan eljezniki i cestovni promet i druge oblike transporta meu republikama.
6. Republike time osnivaju Odbor za energiju, koji e se sastojati od po jednog lana i jednog
zamjenika iz svake republike, i koji e odgovarati za nesmetan rad naftovoda,
elektrodistribucjskog sustava i provedba drugih energetskih aranmana meu republikama.
7. Izbrisano
8. Izbrisano
lanak 9.
E) Politika i sigurnosna suradnja
27/08/2007
33
1. Republike time osnivaju Vijee ministara vanjskih poslova za politiku i sigurnosnu

suradnju predvienu lanovima 4.1. - 3. Vijee e konsenzusom donositi odluke, a sastajat
e se svakog mjeseca, ako ne bude drugaije dogovoreno. DRUGI MINISTRI E
SUDJELOVATI KAD JE TO POTREBNO.
2. Ako se sporazum o zajednikom stavu moe postii uz pristanak svih ili nekih republika, te
se republike trebaju njime upravljati.
3. Kada se zajednike toke mogu postizati konsenzusom, treba donijeti odluku hoe li se
pozvati predsjednik jedne od republika da govori ili djeluje u ime asocijacije.
4. Vijee moe raspravljati o svakom sigurnosnom pitanju na prijedlog neke republike. Ona
moe odluivati konsenzusom o obrambenoj suradnji.
5. Visoki funkcionari ministarstva vanjskih poslova pripremat e sastanke Vijea.
lanak 10.
C) Suradnja u podruju pravosua
1. Republike e osnovati MINISTARSKO Vijee za suranju u podruju pravosua,
predviena lankom 5. odluke e se donositi konsenzusom, a Vijee e se sastajati svakih
est mjeseci, ako ne bude drugaije dogovoreno.
2. Vijee moe raspravljati o svakom pitanju, koje bi pokrenula bilo koja od republika o
specifinim problemima, izriito spomenutim u lanku 5. moe raspravljati i o svakoj drugoj
temi na koju eli proiriti svoju raspravu.
3. Sastanke Vijea pripremat e visoki funkcionari iz odgovarajuih ministarstava.
lanak 10.A
Na poloaju predsjednika Vijea, koji je predvien poglavljem III, nalazit e se po jedan lan
Vijea u razdoblju od est mjeseci, abecednim redom, prvi e se predsjednik izabrati
drijebom.
lanak 11.
E) Parlamentarno tijelo
Republike e raspravljati o osnivanju parlamentarnog tijela, sastavljenog na temelju pariteta
delegata iz zakonodavnog tijela svake republike, koje e se baviti pitanjima to proizlaze iz
ovih aranmana.
lanak 12.
F) Arbitraa
1) Svaki spor o tumaenju ili primjeni ove konvencije moe biti podloan arbitrai
putem pismene obavijesti koju bi uputila republika koja pokree proces s drugom
republikom ili republikama s kojima se spori. Uz obavijest e se priloiti i izjava o
zahtjevu kao i injenice na kojima se temelji. Republika koja pokree proces moe
27/08/2007
34
odluiti da li e spor dati na razmatranje stalnoj arbitranoj komisiji, ili jednoj ad hoc
arbitranoj komisiji, iji propisi su dolje navedeni.
2) ovime se uspostavlja stalna arbitrana komisija od pet lanova koji e se imenovati
sporazumom izmeu vlada republika odmah nakon potpisivanja sporazuma. lanovi
komisije nee biti pripadnici niti jedne republike. Prigodom rasprave o nekom sporu,
lanovima e se pridruiti po jedan lan imenovan od svake strane u sporu, a ako
suprotna strana ne imenuje svog lana, komisija moe raditi bez njega. Odluke komisije
donosit e se veinom glasova lanova, iskljuujui lanove koje su imenovale strane u
sporu. Ti lanovi mogu sudjelovati u radu komisije ali ne mogu sudjelovati u donoenju
odluka.
3) ako republika koja trai arbitrau podnese rjeavanje spora ad hoc arbitranoj
komisiji, ona moe imenovati arbitra u roku od mjesec dana nakon izvjeivanja druge
strane o sporu, a druga e republika imenovati arbitra u roku od dva mjeseca nakon
primanja obavijesti o pokretanju procesa. Ako u roku od mjesec dana nakon tog
poslijednjeg imenovanja, arbitri ne budu mogli postii sporazum o tome koju bi odluku
trebala donijeti komisija, oni e zajedno imenovati treeg arbitra, koji nee biti
pripadnik niti jedne republike. Odluke ad hoc komisije donosit e se veinom glasova
njenih lanova.
4) a) ako republike ne imenuju lanove stalne arbitrane komisije u roku od tri mjeseca
nakon stupanja ove konvencije na snagu, svaka republika moe zatraiti od
predsjednika meunarodnog suda pravde da, nakon to saslua stajalita republika,
imenuje lanove. B) ako u ad hoc arbitranoj komisiji suprotna republika ne imenuje
arbitra ili se dvojica arbitara ne uspiju dogovoriti o treem, republika koja pokree
proces moe traiti od predsjednika meunarodnog suda pravde da imenuje potrebne
lanove kako bi se sastavila ad hoc arbitrana komisija. C) svako prazno mjesto u
komisiji popunit e se na temelju odredbi propisanih za prvo imenovanje. D) ako se
jedna od strana u sporu ne pojavi pred arbitranom komisijom, druga strana moe
zatraiti od suca da nastavi proces i donese odluke. Prije donoenja odluka, arbitrana
komisija se mora uvjeriti ne samo da je pravno nadlena ve i da je zahtjev utemeljen
kako pravno tako i injenino. E) trokove stalne arbitrane komisije, ukljuujui
naknadu njenim lanovima, snosit e sve republike jednakim udjelima. Trokove ad hoc
arbitrane komisije snosit e sve strane u sporu jednakim udjelima, ako arbitrana
komisija ne odlui drugaije.
5) a) arbitrana komisija e odluiti o svom poslovniku. B) arbitrana komisija moe
odluiti o svojoj pravnoj nadlenosti. C) arbitrana komisija e svoje odluke temeljiti na
meunarodnom pravu. D) odluke arbitrane komisije bit e konane, obvezujue i bez
priziva. Njih e se morati pridravati sve strane u sporu.
7) aneks...donosi daljnje odredbe koje se primjenjuju na arbitrau u skladu s ovim
lankom. Napomena: ovaj preliminarni nacrt lanka 12. Osim glede stalne arbitrane
komisije, temelji se na aneksu vii konvencije un-a o pravu mora od 10. Prosinca 1982.
Godine budui da je tu konvenciju jugoslavija ratificirala, iako ona jo nije stupila na
snagu, konvencija je jugoslaviji dobro poznata. Preliminarni je nacrt formuliran tako
da osigura da se arbitrau ne moe opstruirati, neke od njegovih odredaba mogu se
nakon to budu potvrene, prenijeti u aneks.
lanak 13.
27/08/2007
35
G) Razmjetaj institucija
1. Sjedite institucija koje su predviene ovom konvencijom bit e locirano u razliitim
republikama.
27/08/2007
36
13.
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Grude, 18. 11.
1991.)*
Na temelju slobodno izraene volje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, njegovi
demokratski izabrani predstavnici, na sjednici odranoj 18. studenoga 1991. godine u
Grudama, donose
ODLUKU
o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna
lanak 1.
Uspostavlja se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao politika, kulturna, gospodarstvena i
podruna cjelina.
lanak 2.
Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna ine podruja opina: Jajce, Kreevo, Busovaa, Vitez, Novi
Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobratii), Kakanj, Vare, Kotor Varo,
Tomi-slavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posuje,
Mostar, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki, itluk, apljina, Neum, Stolac, Trebinje (Ravno)
lanak 3.
Sjedite Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je u Mostaru.
lanak 4.
Zajednici mogu pristupiti i druge opine Bosne i Hercegovine uz saglasnost opina
utemeljitelja.
lanak 5.
Zajednica e tovati demokratski izabranu vlast Republike Bcsne i Hercegovine dok postoji
dravna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivu ili svaku drugu Jugoslaviju.
lanak 6.
Zajednica e tovati i sve vaee meunarodne akte koji su temelj suvremenih civilizacijskih
odnosa u drutvu.
lanak 7.
Vrhovnitvo zajednice je Predsjednitvo koje ine predstavnik hrvatskog naroda u opinskoj
vlasti, prvi po funkciji ili predsjednici opinskih odbora Hrvatske demokratske zajednice.
Predsjednitvo bira predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika.
str. 310-311
27/08/2007
37
lanak 8.
Ustrojstvo, funkcioniranje i odnos s drugim zajednicama regulirat e se statutom. Ova
odluka stupa na snagu odmah.
27/08/2007
38
14.
Odluka o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni
i Hercegovini (Sarajevo, 21. 11. 1991.)

Polazei od rezultata izjanjavanja na plebiscitu srpskog naroda, odranom 9. i 10.
novembra 1991. godine, a na osnovu stava 2. lana 1. Privremenog poslovnika Skuptine
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i na osnovu ustavom utvrenog prava naroda na
samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na
sjednici od 21. novembra 1991. godine, donijela je
Odluku
o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni i
Hercegovini
I
Verifikuju se odluke o proglaenju srpske autonomne regije i autonomnih oblasti u Bosni i
Hercegovini, i to:
Autonomna regija Krajina koju sainjavaju optine: Banja Luka, Bosanski Petrovac, elinac,
Glamo, Klju, Kotor Varo, Kupres, Laktai, Mrkonji Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski
Most, Skender Vakuf, Srbac, ipovo, Titov Drvar i Srpska optina Bosanska Krupa, kao i dijelovi
optine Donji Vakuf i drugih optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa
sjeditem u Banja Luci;
Srpska autonomna oblast Hercegovina koju sainjavaju optine: Bilea, ajnie, Gacko,
Kalinovik, Ljubinje, Nevesinje, Rudo, Trebinje i Foa, kao i dijelovi optina sa ove regije sa
veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Trebinju;
Srpska autonomna oblast Romanijsko-biranska, koju sainjavaju optine: Han Pijesak,
Sokolac, Vlasenica, Olovo i e-kovii, kao i dijelovi optine Rogatica i drugih optina sa
ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Sarajevu; Srpska autonomna
oblast Semberija, koju sainjavaju optine: Bijeljina, Lopare i Ugljevik, kao i dijelovi
optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Ugljevi-ku i Srpska
autonomna oblast Sjeverna Bosna, sa sjeditem u Doboju, koju sainjavaju dijelovi optina
sa veinskim srpskim narodom, i to: Tesli, Doboj, Teanj, Derventa, Bosanski Brod,
Odak, Bosanski amac, Modrica, Gradaac Graanica, Lukavac, Srebrenik, ivinice,
Banovii, Zavidovii, Maglaj i Oraje.
II
Srpske autonomne regije i oblasti iz prethodne take su u sastavu Bosne i Hercegovine,
kao federalne jedinice u zajednikoj dravi Jugoslaviji.
III
str. 275-276.
27/08/2007
39
Prava i dunosti autonomne regije i oblasti, nain ostvarivanja ovih prava i dunosti,
organizacija organa i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje prava i dunosti srpskih
autonomnih oblasti, uredie se posebnim propisom.
IV
Status optina u gradu Sarajevu, kao i dijelovi grada Sarajeva u kojima srpski narod
predstavlja veinu, uredie se posebnim propisom.
V
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom glasniku srpskog
naroda.
PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA
Mr Momilo Krajinik
Broj: 37-02/91
Sarajevo,
21. novembra 1991.
27/08/2007
40
15.
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Odluka o
priznanju Republike Srpske Krajine (Sarajevo, 21. 11. 1991.)

Na osnovu stava 2. lana 1. Privremenog poslovnika Skuptine srpskog naroda u Bosni i
Hercegovini, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na sjednici odranoj 21.
novembra 1991. godine, donosi
Odluku
o priznanju Republike Srpske Krajine
Priznajemo Republiku Srpsku Krajinu, kao federalnu jedinicu Jugoslavije.
I
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a bie objavljena u Slubenom glasniku
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
SRPSKOG NARODA U
BOSNI I HERCEGOVINI
Mr Momilo Krajinik
str. str. 277.
27/08/2007
41
16.
enevski sporazum o povlaenju JNA iz Hrvatske (eneva, 23. 11.
1991.)*
a) Hrvatska e smjesta prekinuti blokadu svih vojarni i objekata JNA u Hrvatskoj;
b) JNA e smjesta zapoeti s povlaenjem iz Hrvatske ljudstva, oruja i vojne opreme iz
reenih vojarni i objekata, te dovriti proces povlaenja u skladu s postojeim obostrano
dogovorenim rasporedom;
c) obje strane e smjesta narediti svim jedinicama pod svojom komandom, kontrolom ili
politikim utjecajem da potuju bezuvjetni prekid vatre poevi od sutra, 24. studenog, a
pobrinut e se i da paravojne jedinice koje nisu pod njihovom komandom, kontrolom
odnosno politikim utjecajem takoer potuju prekid vatre od tog datuma;
d) obje strane olakat e dostavu humanitarne pomoi osobama stradalim u posljednjim
okrajima.
Lord Carrington gledat e da osigura da meunarodna Promatraka Misija uini sve to je u

njezinoj moi i ovlatenjima da se prekid vatre odri.
Geneva, vicarska, 23. studenog 1991. godine

u potpisu:
dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske
Slobodan Miloevi, predsjednik Republike Srbije
general Veljko Kadijevi, Savezni sekretar za narodnu obranu
Cyrus Vance, posebni izaslanik gl. tajnika UN
IZVOR: Glasnik, Hrvatski politiki tjednik, broj 93, 17. 2. 1993., str. 24.
27/08/2007
42
17.
Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o vanjskoj politici RH
(Zagreb, 5. 12. 1991.)*

Sasluavi na zajednikoj sjednici svih vijea Sabora Republike Hrvatske, odranoj 5.
prosinca 1991. godine izlaganja predsjednika i lanova Vlade Republike Hrvatske, nakon
provedene rasprave, Sabor Republike Hrvatske donosi slijedee
Zakljuci
1. Prihvaa se izvjetaj Vlade Republike Hrvatske o njenu sudjelovanju na hakoj konferenciji
i drugim aktivnostima usmjerenim ka meunarodnom poloaju Republike Hrvatske, kao i
o politikim prilikama i stanju gospodarstva.
2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske, obzirom na teke gospodarske prilike i ratno
stanje, da ispita sve sluajeve: a) ratnog profiterstva. b) neprimjerenih plaa i drugih
privilegija pojedinaca u pojedinim sektorima gospodarstva i javnih poduzea u vlasnitvu
Republike Hrvatske, kao i osiromaenje neposrednih proizvoaa, pogotovo na selu,
zadravanjem neopravdano niskih otkupnih cijena osnovnih namirnica, npr. mlijeko,
itarice, meso.
3. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da najveu panju posveti izbjeglicama kojih je
broj dosegao vie od 560 tisua i razradi program i sve popratne mjere za njihov to bri
povratak u podruja iz kojih su prognani.
4. Obzirom na obvezu bive JNA da se povue s cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske
obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da pregovore o povlaenju objedini na
republikoj razini kako bi time bila obuhvaena i ona podruja o kojima se jo nisu
poveli pregovori, kao to su npr. opine Vis, Lastovo i druge.
5. Podrava se prijedlog da meunarodne mirovne snage dou i budu razmjetene u
Hrvatskoj, s time da moraju biti u funkciji zatite suvereniteta Republike Hrvatske
teritorijalne cjelovitosti i uspostave pravnog poretka Republike Hrvatske. Mirovne snage
mogu biti razmjetene na teritorij Republike Hrvatske samo privremeno, a podruja na
kojima e biti razmjetene ne mogu biti izuzeta iz ustavno-pravnog poretka Republike
Hrvatske.
6. Obzirom na estinu i opseg zloinako-genocidnog karaktera rata protiv Republike
Hrvatske i uestale sluajeve svjesnog unitenja arhivske i druge dokumentacije i
umjetnikih vrijednosti obvezuje se Vlada Republike Hrvatske poduzeti hitno sve potrebne
mjere za osiguranje i zatitu te grae.
7. Zaduuje se Vlada Republike Hrvatske da obavijesti preko Organizacije ujedinjenih naroda
cjelokupnu svjetsku javnost da republike Srbija i Crna Gora uz pomo srpske okupatorske
vojske, bive JNA dovodi na privremeno zaposjednuta podruja Republike Hrvatske svoje
dravljane i na taj nain nasilno mijenja demografsku sliku dotinih podruja.
8. U skladu s odlukom Sabora Republike Hrvatske od 8. listopada 1991. godine kojom je
odreknut legitimitet i legalitet svim tijelima bive SFRJ Sabor Republike Hrvatske ne
*
27/08/2007
43
priznaje i odbacuje djelovanja in. Ante Markovia, predsjednika bive savezne vlade i
Budimira Lonara, ministra u toj vladi koja imaju ili bi mogla imati bilo kakve posljedice
za Republiku Hrvatsku.
9. Sabor podrava prijedlog Vlade Republike Hrvatske za ustanovljenje meunarodnog suda
za ratne zloine koji bi sudio vojnom vrhu (biva JNA) i svim drugim zloincima za
poinjene zloine.
Klasa: 018-01/91-01/04
Zagreb, 5. prosinca 1991.

Predsjednik Sabora
27/08/2007
44
18.
Sabor Republike Hrvatske: Zahtjev za prijem RH u Europsko
vijee (Zagreb, 5. 12. 1991.)*

Sabor Republike Hrtratske na zajednikoj sjednici svih vijea 5. prosinca 1991. godine donosi
Odluku
o podnoenju zahtjeva za prijem Republike Hrvatske u Europsko vijee
1. Sabor Republike Hrvatske donio je 8. listopada 1991. godine Odluku o raskidanju dravnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama Republika
Hrvatska tvorila dosadanju SFR Jugoslaviju.
2. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava koja je stoljeima bila i ostala
sastavni dio zapadnoeuropske politike i kulturne civilizacije, kao drava koja jami i
osigurava temeljna prava ovjeka i nacionalnih manjina, ima poseban interes i namjeru da
u sklopu europskih integracijskih tijekova postane lanicom Europskog vijea.
3. Ovlauje se stoga Predsjednik Sabora Republike Hrvatske da stavi u potrebnu proceduru
zahtjev za primanje Republike Hrvatske u Europsko vijee.
Klasa: 910-03/91-01/15
Predsjednik Sabora
27/08/2007
45
19.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 1. Arbitrane
komisije: "SFRJ je u procesu dezintegracije" (7. 12. 1991.)
Predsjednik Arbitrane komisije primio je 20. studenoga 1991. od lorda CARRINGTONA,

predsjednika Konferencije o miru u Jugoslaviji, sljedee pismo:
"Suoeni smo s vanim pravnim pitanjem.
Srbija smatra da su se one republike koje su se proglasile ili bi se eljele proglasiti neovisnima
i suverenima, odcijepile ili bi se odcijepile od SFRJ koja bi inae produljila sa svojim
postojanjem.
Ostale republike, naprotiv, smatraju da se tu ne postavlja pitanje odcjepljenja nego je pitanje
dezintegracije ili raspada SFRJ rezultat usklaene volje jednoga broja republika. One smatraju
da se est republika mora smatrati jednakim sljednicama SFRJ, s time da nijedna od njih ili
skupina njih ne bi mogla pretendirati da predstavlja njezin produetak.
elio bih da Arbitrana komisija razmotri to pitanje kako bi formulirala svako miljenje ili
preporuku koje smatra korisnima."
Arbitrana komisija razmotrila je podneske i dokumente koje su joj dostavile Republike
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija i predsjednik
kolegijalnoga Predsjednitva SFRJ.
1) Komisija smatra:
a) da bi odgovor na (to) pitanje trebao biti zasnovan na naelima meunarodnoga prava
koja slue za odreivanje uvjeta na temelju kojih neka cjelina ini dravu; glede toga,
postojanje ili nestanak drave pitanje je injenica, a uinci priznanja od drugih drava
isto su deklaratorni;
b) da se drava openito definira kao zajednica koja se sastoji od teritorija i stanovnitva
podvrgnutih organiziranoj politikoj vlasti koja takvu dravu ini suverenom;
c) da su u svrhu primjene tih kriterija oblik unutarnje politike organizacije i ustavne
odredbe jednostavne injenice, premda ih je nuno uzeti u obzir da bi se ocijenio utjecaj
vlasti na stanovnitvo i teritorij;
d) da kad se radi o federalnom tipu drave koja obuhvaa zajednice sa stanovitim stupnjem
autonomije i koje su se uz to udruile radi sudjelovanja u vrenju politike vlasti u
okviru zajednikih institucija u Federaciji, postojanje drave podrazumijeva to da su u
saveznim organima predstavljeni dijelovi Federacije i da vre djelotvornu vlast;
e) da se prema prihvaenoj definiciji u meunarodnom pravu, izraz "sukcesija drava"
protee na zamjenu jedne drave drugom u odgovor nosti za meunarodne odnose
nekoga podruja. Ta je pojava regulirana naelima meunarodnoga prava kojima su se
inspirirale Beke konvencije od 23. kolovoza 1978. i od 8. travnja 1983. godine. Prema
tim naelima sukcesija mora dovesti do pravinoga rezultata, a zainteresirane drave
IZVOR: Vladimir uro Degan. Hrvatska drava u meunarodnoj zajednici: razvitak njezine
meunarodnopravne osobnosti tijekom povijesti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2002., str. 334-336.
27/08/2007
46
ostaju
slobodne
da
sporazumno
odrede
njezine
uvjete.
Osim
toga, imperativne norme opega meunarodnog prava, a osobito po
tovanje temeljnih ljudskih prava i prava naroda i manjina, nameu se
svim stranama u sukcesiji.
2) Arbitrana komisija ustanovljuje da:
a) - iako je SFRJ do sada odrala svoju meunarodnu osobnost, napose u krilu
meunarodnih organizacija, volja republika za neovisnou oitovala se:
- u Sloveniji, na referendumu odranom u prosincu 1990, potom deklaracijom o
neovisnosti od 25. lipnja 1991, suspendiranom na tri mjeseca i potvrenom 8.
listopada 1991;
- u Hrvatskoj, referendumom odranim u svibnju 1991, potom deklaracijom o
neovisnosti od 25. lipnja 1991, suspendiranom na tri mjeseca i potvrenom 8.
listopada 1991.
- u Makedoniji, na referendumu odranom u rujnu 1991. u prilog suverene i neovisne
Makedonije u savezu jugoslavenskih drava;
- u Bosni i Hercegovini, rezolucijom o suverenosti to ju je Skuptina usvojila 14.
listopada 1991, a kojoj je srpska zajednica Republike Bosne i Hercegovine osporila
valjanost.
b) - Sastav i djelovanje bitnih organa Federacije, kao to su savezno Predsjednitvo,
Savezno vijee, Vijee republika i pokrajina, Savezno izvrno vijee, Ustavni sud ili
Savezna armija, vie ne ispunjavaju kriterije sudjelovanja i predstavljanja, inherentne
za federalnu dravu;
c) - Pribjegavanje sili dovelo je do oruanoga sukoba izmeu razliitih elemenata
Federacije koji je u nekoliko mjeseci prouzroio smrt tisua ljudi i doveo je do
znatnih razaranja. Vlasti Federacije i republika pokazale su nemo da osiguraju
potovanje uzastopnih sporazuma o prekidu vatre sklopljenih pod okriljem Europske
zajednice i Organizacije ujedinjenih naroda.
3) S obzirom na to Arbitrana komisija je miljenja:
- da se Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija nalazi u procesu raspada;
- da je na republikama da rijee probleme sukcesije drava koji proizlaze iz toga
procesa (raspada SFRJ, naa primjedba) prema naelima i pravilima
meunarodnoga prava, posebno uz potovanje ljudskih prava i prava naroda i
manjina;
- da one republike koje izraze takvu elju mogu zajedniki ustanoviti novi savez s
demokratskim institucijama po njihovu izboru.
R. Badinter v. r.
7. prosinca 1991
27/08/2007
47
20.
Ministarsko
vijee
Europske
zajednice:
Smjernice
za
priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom

Savezu, (Bruxeles, 16. 12. 1991.)
U skladu sa zahtjevom Europskog vijea, ministri su procijenili razvoj prilika u istonoj

Europi i Sovjetskom Savezu s namjerom da izrade pristup odnosa spram novih drava.
S time u svezi, prihvatili su sljedee smjernice za formalno priznavanje novih drava u
istonoj Europi i Sovjetskom Savezu:
Zajednica i njezine drave lanice potvruju privrenost naelima posljednje Helsinke
deklaracije i Parike povelje, naroito naelo prava na samoodreenje. Oni potvruju svoju
spremnost da priznaju, u skladu s uobiajenim standardima meunarodne prakse i ovisno o
politikim prilikama u svakom pojedinom sluaju, one nove drave koje su se uslijed
povijesnih promjena na odreenom podruju konstituirale na demokratskoj osnovi, prihvatile
meunarodne obveze i u cijelosti se obvezale za uspostavljanje mira i pregovore.
Stoga se prihvaa zajedniko stajalite u procesu priznavanja tih novih drava koje iziskuje:
- pridravanje odredaba Povelje Ujedinjenih naroda i obveza na koje su svojim potpisom
pristale u posljednjoj Helsinkoj deklaraciji i Parikoj povelji, naroito s obzirom na
zakonodavstvo, demokraciju i ljudska prava;
- jamenje prava etnikih i nacionalnih grupa i manjina u skladu s obvezama sto su ih
potpisale u sklopu CSCE;
- potovanje nepovredivosti svih granica koje se mogu mijenjati samo mirnim putem i
zajednikim dogovorom;
- prihvaanje svih odgovarajuih obveza u vezi s razoruanjem i obustavom
nuklearnog naoruanja, kao i onih u vezi sa sigurnou i stabilnoscu regija;
- obvezu da se dogovorno rijee, ukljuivi prema potrebi i traenje arbitrae, sva pitanja u
vezi s dravnim nasljeivanjem i regionalnim sporovima.
Zajednica i njezine drave lanice nee priznati regionalne cjeline na-stale kao posljedice
agresije. Takoer, imat e na umu mogue posljedice priznavanja po susjedne drave.
Pridravanje tih naela otvara mogunost priznavanja drava od stra-ne Zajednice i njezinih
drava lanica te uspostavljanje diplomatskih odnosa. To se moe provesti putem pisanih
ugovora.
IZVOR: A. Milardovi: Dokumenti o dravnosti Republike Hrvatske, Zagreb, Alineja, 1992, str. 136.
27/08/2007
48
21.
Ministarsko
vijee
Europske
zajednice:
Deklaracija
Jugoslaviji (Bruxeles, 16. 12. 1991.)
Deklaracija o Jugoslaviji
"Europska zajednica i njezine zemlje lanice raspravljale su o situaciji u Jugoslaviji u svijetlu
njihovih smjernica o priznavanju novih draava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu. One
su prihvatile zajedniko stajalite u pogledu priznavanja jugoslavenskih republika. S tim u
vezi one zakljuuju slijedee:
Zajednica i njezine zemlje lanice sloile su se da priznaju nezavisnost svim jugoslavenskim
republikama koje ispunjavaju sve nie postavljene uvjete. Primjena ove odluke poet e 15.
sijenja 1992. godine. EZ i njene lanice radi toga pozivaju sve jugoslavenske republike da
do 23.prosinca izjave da li:
- ele biti priznate kao nezavisne drave;
- prihvaaju obveze sadrane u gore spomenutim smjernicama;
- prihvaaju odredbe sadrane u nacrtu Konvencije - naroito one u Poglavlju II. o
ljudskim pravima i pravima nacionalnih ili etnikih skupina - u okviru Konferencije o
Jugoslaviji;
- nastavljaju podravati:
- napore glavnog tajnika i Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, i
- nastavljanje Konferencije o Jugoslaviji.
Zahtjevi onih republika koje pozitivno odgovore bit e podneseni preko Predsjednitva
Konferencije Arbitranoj komisiji radi pribavljanja njenog miljenja prije datuma
primjene(odluke o priznanju).
U meuvremenu, Zajednica i njezine zemlje lanice trae od glavnog tajnika UN i Vijea
sigurnosti UN da nastave svoje napore radi uspostavljanja djelotvornog prekida vatre i
unapreivanja miroljubivog izlaska iz sukoba putem pregovora. One i dalje ukazuju na
najvei znaaj to breg rasporeivanja mirovnih snaga UN u skladu s Rezolucijom br. 724
Vijea sigurnosti UN.
Zajednica i njezine zemlje lanice takoer zahtijevaju od jugoslavenskih republika da se
obveu, prije priznavanja, da e usvojiti ustavna i politika jamstva osiguravajui njima da
nemaju teritorijalnih zahtjeva prema susjednim dravama Zajednice i da nee voditi nikakve
aktivnosti neprijateljske propagande protiv susjednih drava Zajednice, ukljuujui uporabu
naziva koji impliciraju teritorijalne zahtjeve."
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 18.12.1991. Deklaracija o Jugoslaviji usvojili su ministri vanjskih poslova
europske 'dvanaestorice' na izvanrednom sastanku u Bruxellesu 16. prosinca 1991.
27/08/2007
49
22.
Predsjednitvo i Vlada SR BiH: Zahtjev Europskoj zajednici za
priznavanje suvereniteta i nezavisnosti BiH (Sarajevo, 24. 12.

1991.)*
U zahtjevu za priznanje, nakon pozivanja na odredbe Ustava SFRJ i Ustava RBiH i

najznaajnije dokumente Skuptine i Vlade RBiH, se konstatira "da su Predsjednitvo SRBiH
i Vlada SRBiH na odvojenim sjednicama 20.12.1991. donijeli slijedee odluke:
1. Predsjednitvo i Vlada SRBiH, u ime SRBiH, izraava elju da BiH bude
priznata kao nezavisna drava i mole EZ i njene zemlje lanice da je priznaju u
postupku i roku predvienom u Briselskoj deklaraciji o Jugoslaviji.
2. BiH izjavljuje da prihvata sve obaveze sadrane u "Smjernicama za priznanje
novih drava u Istonoj Evropi i Sovjetskom Savezu", usvojenim na Savjetu
ministara inostranih poslova u Bruxellesu 16. decembra.
3. Bosna i Hercegovina prihvata Nacrt Haake konvencije Konferencije,
ukljuujui drugo poglavlje koje se odnosi na ljudska prava i prava nacionalnih i
etnikih grupa koje se razmatra u okviru Konferencije o Jugoslaviji. U tom smislu
Republika e se i dalje zalagati za stvaranje nove zajednice, to e omoguiti
prosperitet svim njenim lanicama.
eljeli bismo ponovo naglasiti da u BiH ive tri ravnopravna naroda, koji prema
popisu provedenom 1991. godine ine: 17,27 posto Hrvati, 43,74 posto Muslimani i 31,33
posto Srbi. Osim toga, 5,51 posto stanovnitva se izjasnilo kao Jugoslaveni, a samo 2,15 posto
stanovnitva pripada ostalim etnikim grupama.
4. Na je stav da odnosi izmeu jugoslavenskih republika treba da se rjeavaju
mirnim putem. Mi cijenimo i podravamo napore koje poduzimaju generalni
sekretar UN i Evropska zajednica, te dajemo podrku nastavku Konferencije o
Jugoslaviji.
Poznato je da BiH ni do sda nije pravila nikakve opstrukcije na tom planu. Ovdje posebno
istiemo da BiH nema, niti e kao nezavisna drava imati, teritorijalne pretenzije prema bilo
kojoj susjednoj dravi i da nee voditi nikakve neprijateljske propagandne aktivnosti protiv
bilo koje susjedne drave, ukljuujui i koritenje naziva koje bi u sebi sadravao teritorijalne
pretenzije.
Stoga, predlaemo da Evropska zajednica i njene drave-lanice priznaju suverenost i
nezavisnost Bosne i Hercegovine".
IZVOR: Kasim I. Begi. Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma (1991.-1996.).
Sarajevo: Bosanska knjiga, 1997., str. 41. Dokument su potpisali Alija Izetbegovi, kao predsjednik
Predsjednitva SR BiH te Jure Pelivan, predsjednik Vlade SR BIH.
27/08/2007
50
23.
Skuptina srpskog naroda u BiH: Odluka o pripremama za
formiranje
Republike Srpske Bosne i Hercegovine (21. 12.
1991.)
Polazei od ustavnog prava naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skuptina
srpskog naroda u BiH, na sjednici odranoj 21. decembra 1991. godine, donosi
Odluku
da se pristupi formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine
I
Pristupa se pripremama za formiranje Republike Srpske Bosne i Hercegovine, kao federalne
jedinice u sastavu savezne drave Jugoslavije.
II
U skladu sa rezultatima plebiscita srpskog naroda u Basni i Hercegovini, Republika Srpske
Bosne i Hercegovine formira-e se najkasnije do srpske nove 1992. godine.
III
Aktivnosti na formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine sprovece organi Skuptine
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA
U BOSNII HERCEGOVINI
Mr Momilo Krajinik
IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993.
Sarajevo: Ljiljan,. 1994., str. 278.
27/08/2007
51
24.
Sabor Republike Hrvatske: Zakljuak (Zagreb, 28. 12. 1991.)*
Sabor Republike Hrvatske na zajednikoj sjednici svih vijea Sabora, odranoj dana 28.
prosinca 1991. godine, donio je slijedei
Zakljuak
1. Sabor Republike Hrvatske prihvaa"Deklaraciju o smjernicama za priznanje novih drava u
istonoj Europi i Sovjetskom Savezu" i "Deklaraciju o Jugoslaviji" to ih je 16. prosinca
1991. godine u Bruxellesu usvojilo Ministarsko vijee Europske zajednice.
2. Sabor Republike Hrvatske u skladu s lankom I Ustavne odluke o suverenosti i
samostalnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine, podrava zahtjev Predsjednika
Republike Hrvatske za meunarodno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske koji je
Predsjednik Republike Hrvatske, suglasno Deklaracijama navedenim u toki 1. ovog
zakljuka dana 19. prosinca 1991. godine podnio Predsjedniku Ministarskog vijea Europske
zajednice.
Klasa: 021-03/91-05/04

Predsjednik Sabora
IZVOR: Narodne novine, broj 73, 31.12.1991.
27/08/2007
52
25.
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Deklaracija
o proglaenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine

(Sarajevo. 9. 1. 1992.)
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao legitimni, slobodno i demokratski

izabrani predstavnik i zatitnik njegovih prava i interesa, ostvarujui njegovu plebiscitom
izraenu volju i na njoj zasnovanu svoju odluku da se pristupi formiranju Republike srpske
Bosne i Hercegovine, na zasjedanju odranom 9. januara 1992. godine donosi
Deklaraciju o proglaenju republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine

I
Na podrujima srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etnikih cjelina u Bosni i
Hercegovini, ukljuujui i podruja na kojima je srpski narod ostao u manjini zbog genocida
koji je nad njim izvren u drugom svjetskom ratu, a na osnovu plebiscita odranog 9. i 10.
novembra 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajednikoj dravi
Jugoslaviji, osniva se i proglaava.
Republika srpskog naroda Bosne iHercegovine
II
Republika se nalazi u sastavu savezne drave Jugoslavije kao njena federalna jedinica.
III
Teritorijalno razgranienje sa politikim zajednicama drugih naroda, Bosne i Hercegovine,
kao i razrjeavanje ostalih meusobnih prava i obaveza, izvrie se mirnim putem i
dogovorno, uz uvaavanje etnikih, istorijskih, pravnih, kulturnih, ekonomskih, geografskih,
komunikacijskih i drugih bitnih kriterija i uz potovanje principa i pravila meunarodnog
prava.
IV
Osnove drutvenog, politikog i dravnog sistema Republike uredie se njenim ustavom.
Ustavom Republike garantovae se puna ravnopravnost i jednakost pred zakonom naroda i
graana i zatita od bilo kog oblika diskriminacije.
VI
Do Izbora i konstituiranja njihovih organa i institucija koji e biti ustanovljeni ustavom
Republike, funkcije dravnih organa u Republici obavljae sadanja Skuptina srpskog
naroda u Bosni i Hercegovini i Ministarski savjet.
IZVOR: Borba, 10. 1. 1992.
27/08/2007
53
VII
Sedite organa Republike je u Sarajevu.
VIII
Do donoenja ustava, zakona i drugih propisa Republike na njenom podruju e vaiti savezni
propisi, kao i propisi dosadanje SR Bosne i Hercegovine, osim onih za koje Skuptina
srpskog naroda utvrdi da su u suprotnosti sa saveznim ustavom.
IX
Organi vlasti dosadanje SR Bosne i Hercegovine predstavljae zajednike organe
nacionalnih zajednioa u prelaznom periodu, do konanog teritorijalnog razgranienja i
razrjeenja ostalih prava i obave-za.
U prelaznom periodu zajedniki organi konsenzusom donose neophodne odluke i akte.
X
Ova Deklaracija stupa na snagu danom donoenja, a uvee se u ivot danom eventualnog
priznavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uvoenje Deklaracije u ivot odloie se na
neodreeno vrijeme pod uslovom da zahtjev za priznanje nezavisnosti Bosne i Hercegovi-ne
njegovi podnosioci povuku do 15. januara 1992. godine.
XI
Deklaracija e se objaviti u "Slubenom glasniku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini".
PREDSJEDNIK
SKUPTINE SRPSKOG NARODA
u Bosni i Hercegovini
Mr Momilo Krajinik
27/08/2007
54
26.
Mirovna konferencija o Jugoslavij: Miljenje broj 2 Arbitrane
komisije (Pariz, 11. 1. 1992.)*

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Arbitrana komisija
Miljenje broj 2
Predsjednik Arbitrane komisije primio je 20. studenoga 1991. godine pismo u kojem je
predsjednik Mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Carrington zatraio od Komisije
miljenje o slijedeem pitanju koje je postavila Republika Srbija:
"Da li srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao initelj jedne od konstitutivnih
nacija Jugoslavije, uiva pravo na samoodreenje?"
Komisija je upoznata s raspravama, primjedbama i dokumentima koje su dostavili republike
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Predsjednitvo
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavija i "Skutina srpskog naroda Bosne i
Hercegovine".
1. Komisija smatra kako u sadanjem stanju svog razvoja, meunarodno pravo ne precizira
sve posljedice prava na samoodreenje.
Ipak je dobro utvreno da bez ozbira na prilike, pravo na samoodreenje ne moe dovesti do
promjene granica koje postoje u trenutku neovisnosti (uti possidetis juris) osim u sluaju
suprotnog sporazuma od strane zainteresiranih drava.
2. Ako u okviru jedne drave postoji jedna ili vie grupa koje ine jednu ili nekoliko etnikih,
vjerskih ili jezinih zajednica, te grupe po meunarodnom pravu imaju pravo na priznanje
svog identiteta.
Kao to je Komisija naglasila u svom miljenju broj 1, od 29. studenoga 1991. godine koje je
javno objavljeno 7. prosinca, prema pravilima opeg meunarodnog prava, koja su sada
imperativna, na dravama je da osiguraju potivanje prava manjina. Ta se potreba namee
svim republikama glede zajednica koje postoje na njihovom teritoriju.
Prema tome, srpsko puanstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske mora uivati sva prava koja se
prema meunarodnim konvencijama koje su na snazi priznaju manjinama, kao i nacionalne i
meunarodne garancije sukladne s naelima meunarodnog prava i odredbama Poglavlja II,
prijedloga Konvencije od 4. studenoga 1991. godine koju su prihvatile te republike.
3. Izmeu ostalog lanak 1. svakog od dva meunarodna ugovora koji se odnose na ljudska
prava iz 1966. godine, odreuje kako je pravo na samoodreenje zatitno naelo ljudskih
prava. Prema tom pravu, svaki ovjek moe zahtijevati pripadnost etnikoj, vjerskoj ili
jezinoj zajednici, po svom izboru.
Prema Komisiji, jedna od posljedica tog naela mogla bi biti da se na temelju sporazuma
izmeu republika, pripadnicima srpskog puanstva Bosne i Hercegovine i Hrvatske, moe,
IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992.
27/08/2007
55
ako oni to ele, priznati dravljanstvo po njihovom izboru sa svim pravim i svim obvezama
koje proizlaze prema dravama na koje se odnosi.
4. Prema tome, miljenje je Arbitrane komisije :
- da srpsko stanovnitvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske ima pravo uivati sva prava koja se
priznaju manjinama i etnikim grupama prema meunarodnom pravu i odredbama
prijedloga Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 4. studenoga 1991. godine
koje su se Republika Bosna i Hercegovina i Hrvatske obvezale primijeniti;
- da te republike moraju pripadnicima tih manjina i tih etnikih grupa dati na uivanje sva
ljudska prava i temeljne slobodne koje priznaje meunarodno pravo, ukljuujui u tom
sluaju i pravo na odabir svojeg dravljanstva.
Pariz, 11. sijenja 1992. godine.
27/08/2007
56
27.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 3 Arbitrane

Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija
Miljenje broj 3
Predsjednik Arbitrane komisje primio je 20. studenoga 1991. godine pismo u kojem je
predsjednik Mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Carrington zatraio od Komisije
miljenje o slijedeem pitanju koje je postavila Republika Srbija:
"Da li unutarnje linije razgranienja izmeu Hrvatske i Srbije s jedne strane, te Srbije i Bosne
i Hercegovine s druge strane , mogu biti smatrane granicama prema meunarodnom javnom
pravu?"
Komisija je upoznata s raspravama, primjedbama i dokumentima koje su dostavili republike
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Predsjednitvo
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i "Skuptina srpskog naroda Bosne i
Hercegovine".
1. Komisija je u svom miljenju broj 1, od 29. studenoga 1991. godine, koje je javno
objavljeno 7. prosinca, konstatirala da se "Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija
nalazi u procesu raspada". Prema tome, i vodei rauna o injenici da su republike Hrvatska i
Bosna i Hercegovina izmeu ostalih zatraile meunarodno priznanje kao neovisne drave,
Komisija je svjesna da za pitanje koje joj je postavljeno mora pronai svoj odgovor u
kontekstu nestalne i promjenjive situacije, te smatra kako se on mora temeljiti na naelima i
pravilima meunarodnog javnog prava.
2. Prema tome, Komisija je miljenja da e, im se proces u SFRJ zavri stvaranjem jedne ili
vie neovisnih drava, problemi granica, a naroito onih koje se odnose na republike na koje
se odnosi postavljeno pitanje, morati biti rjeeni u skladu sa slijedeim kriterijima:
Prvo - Vanjske granice morat e biti potovane u svakom sluaju, u skladu s naelima na koja
se poziva Povelja Ujedinjenih naroda, Deklaracija koja se odnosi na naela meunarodnog
prava koja se tiu prijateljskih odnosa i suradnje izmeu drava u skladu sa Poveljom
Ujedinjenih naroda (Rezolucija 2625 (XXV) Generalne skuptine Ujedinjenih naroda) i
zavrni dokument Helsinkija, a ime je nadahnut lanak 11. Beke Konvencije od 23.
kolovoza 1978. godine o nasljedstvu drava u pitanjima ugovora.
Drugo - Razgranienja izmeu Hrvatske i Srbije ili izmeu Srbije i Bosne i Hercegovine, ili
evenutalno izmeu drugih neovisnih drava koje meusobno granie, mogu se mijenjati
samo slobodnim i meusobnim sporazumom.
Tree - U pomanjkanju suprotnog sporazuma, prijanje granice dobit e karakter granica
zatienih meunarodnim pravom. To je zakljuak kojem vodi naelo potivanja
teritorijalnog "status quo" i naroito "uti possedetis juris" koje, iako prvotno priznato u
rjeenju problema dekolonizacije u Americi i Africi, danas ini naelo opeg karaktera
*
IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992..
27/08/2007
57
kako ga je oznaio Meunarodni sud pravde (sluaj graninog spora Burkina Faso Republika Mali, odluka 22. prosinca 1986. godine, Zbornik 1986., lanak 20., stranica
565) : "To naelo ne dobiva ipak karakter posebnog pravila nerazdvojivog od utvrenog
sistema meunarodnog prava. Ono ini ope naelo, logiki povezano s pojavom prijelaza
na neovisnost, gdje se ona oituje. Njegov je oiti cilj da se izbjegne da neovisnost i
stabilnost novih drava budu ugroene bratoubilakim borbama..."
Ovo se naelo utoliko vie moe lake primjeniti izmeu republika, to je prema stavku 2. i 4.,
lanka 5. Ustava SFRJ, bilo odlueno da se konzistentnost teritorija i granica republika ne
moe mijenjati bez njihova pristanka.
U Parizu, 11. sijenja 1992. godine"
27/08/2007
58
28.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj. 4: o
meunarodnom
priznanju
Socijalistike
republike
Bosne
Hercegovine od strane Evropske zajednice i njenih zemalja

lanica* (Pariz, 11. 1. 1992.)
Miljenje broj 4
U pismu od 20. prosinca 1991. upuenog predsjedniku Vijea EZ, ministar vanjskih poslova
SR BiH trai od zemalja lanica EZ priznanje SR BiH.
Arbitrana komisija je raspravila navedeno traenje u skladu s Deklaracijom o Jugoslaviji i
Smjernicama o priznanju novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom savezu usvojenih od
strane Vijea 16. prosinca 1991, kao i sa proceduralnim pravilima usvojeni od strane
Arbitrane komisije 22. prosinca.
Nakon uvida u elemente informacija kojima raspolae i sasluavi izvjestitelja, Arbitrana
komisija donosi slijedee miljenje:
1. Dokumentom to su ga 20. prosinca 1991. zasebno prihvatili Predsjednitvo i Vlada Bosne
i Hercegovine (...) ove su vlasti prihvatile sve obveze predviene Deklaracijom i
odrednicama od 16. prosinca 1991.
Istim dokumentom ove su vlasti naglasile da BiH prihvaa projekt konvencije hake
konferencije od 4. studenoga 1991. i, posebno, odredbe njezina II poglavlja koje se tiu
prava ovjeka i prava etnikih i nacionalnih skupina;
Sadanji Ustav SR Bosne i Hercegovine jami jednaka prava narodima Bosne i
Hercegovine - Muslimanima. Srbima i Hrvatima i pripadnicima ostalih nacija i etnikih
skupina koje ive na njezinu teritoriju; (...)
Takoer, vlasti Bosne i Hercegovine dale su Komisiji uvjeravanja da ta republika nema
nikakvih teritorijalnih pretenzija prema susjednim zemljama i da je spremna biti jamcem
njihova teritorijalnog integriteta; (...)
2. Komisija je takoer obavijetena da je 24. listopada 1991. Skuptina SR BiH prihvatila
platformu o buduem ureenju jugoslavenske zajednice: prema tom dokumentu SR BiH
je spremna ukljuiti se u novu jugoslavensku zajednicu pod slijedea dva uvjeta:
.- da u novu zajednicu uu najmanje Srbija i Hrvatska ;
- da se istodobno potpie ugovor kojim se priznaje suverenitet SR BiH u njenim
sadanjim granicama Predsjednitvo SR BiH izvijestilo je Komisiju da se tom
mogunou ni u emu ne mijenja zahtjev za priznanjem suvereniteta i neovisnosti.
3. Komisija konstatira:
*
27/08/2007
59
a) da navedene izjave i obveze dolaze iz Predsjednitva i Vlade SR BiH; da se. meutim,

srpski lanovi Predsjednitva nisu pridruili navedenim izjavama i obvezama;
b) da prema Ustavu Bosne i Hercegovine i amandmanu LXVII, graani Bosne i Hercegovine
svoju vlast ostvaruju putem Skuptine ili referendumom.
Predsjednitvo i Vlada SR BiH pravni temelj zahtjeva za priznanje nalaze u amandmanu LX
na Ustav Bosne i Hercegovine, od 31. srpnja 1990. Taj amandman navodi da je Bosna i
Hercegovina demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i
Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata - i dijelova ostalih naroda i narodnosti koji ive na
njenom teritoriju. Ova odredba, u osnovi ve sadrana u lanku l. Ustava iz 1974. ne donosi
bitnu promjenu u prethodnom pravnom stanju.
S druge strane, izvan institucionalnih okvira SR Bosne i Hercegovine srpski narod Bosne i
Hercegovine izjasnio se putem plebiscita za zajedniku jugoslavensku dravu. 21.
prosinca 1991. tzv. Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini izglasala je rezoluciju
usmjerenu k osnivanju tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine u sastavu federalne
drave Jugoslavije ako muslimanska i hrvatska zajednica Bosne i Hercegovine odlue
promijeniti svoj stav o Jugoslaviji. 9. sijenja 1992. ta je skuptina proglasila neovisnost
tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine.
4. U tim okolnostima Arbitrana komisija dri da se izrazi volje puanstava Bosne i
Hercegovine da SR BiH konstituiraju kao suverenu i neovisnu dravu ne mogu smatrati
potpuno utvrenima.
Ovo se miljenje moe promijeniti ako republika koja je podnijela zahtjev za priznanje donese
jamstva u tom pogledu putem referenduma na koji bi bili pozvani svi graani Bosne i
Hercegovine, bez ikakvih razlika i pod meunarodnom kontrolom.
U Parizu. 11. sijenja 1992.
27/08/2007
60
29.
Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 5 Arbitrane

Miljenje broj 5
"Miljenje Arbitrane komisije broj 5. o priznanju Republike Hrvatske od strane Europske

zajednice i njezinih zemalja lanica
U pismu od 19. prosinca 1991. godine, upuenom predsjedniku Vijea ministara Europske
zajednice, predsjednik Republike Hrvatske zatraio je priznanje te republike od strane zemalja
lanica Europske zajednice. Arbitrana komisija pristupila je razmatranju toga zahtjeva
primjenjujui odredbe Deklaracije o Jugoslaviji i odrednice za priznanje novih drava u
Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu koje je usvojilo Vijee ministara Europske zajednice,
16. prosinca 1991. godine i pravila procedure usvojena 22. prosinca 1991. godine.
Komisija je prouila dokumente koje joj je uputila Republika Hrvatska. To su:
- odgovori na pitanja Komisije upuene zainteresiranim republikama 24. prosinca 1991.
godine;
-dokument upuen kao potvrda zahtjeva za priznanjem od 19. prosinca 1991. godine pod
nazivom "Odgovori na Deklaraciju o Jugoslaviji i na Deklaraciju o odrednicama o
priznanju novih drava u Istonoj Europi i u Sovjetskom Savezu";
- ustav republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine;
- izvjee o rezultatima referenduma odranoga 19. svibnja 1991. godine;
- ustavnu odluku o suverenitetu i neovisnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991.
godine, potvrenu lankom 140, stavkom 1. Ustava;
- Deklaraciju o uspostavljanju suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja
1991. godine;
- Ustavni zakon o pravima ovjeka te slobodama i pravima nacionalnih i etnikih
zajednica, kao i manjina u Republici Hrvatskoj, od 4. prosinca 1991. godine;
- odluku parlamenta od 28. prosinca 1991. godine, kojom se podrava zahtjev za
priznanjem Republike Hrvatske koji je podnio predsjednik Republike Hrvatske;
- pismo koje je 11. sijenja 1992. godine uputio predsjednik Republike Hrvatske kao
odgovor na zahtjev o dodatnim obavijestima koje je formulirala Komisija 19. sijenja
1992. godine;
Prema informacijama kojima raspolae, Arbitrana komisija objavljuje sljedee miljenje:
1. U odgovoru na upitnik Komisije, predsjednik Republike Hrvatske pozitivno odgovara na
pitanja postavljena glede:
*
IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992.
27/08/2007
61
a) prihvaanja od strane te republike odrednica za priznanje novih drava u Istonoj Europi

i Sovjetskom Savezu
b) njezinog podravanja mirovnih napora koje je poduzeo glavni tajnik i Vijee sigurnosti
Ujedinjenih naroda kao i Mirovna konferencija o Jugoslaviji.
2. Komisija je 10. sijenja 1992. godine zatraila od Republike Hrvatske potvrdu da ona
prihvaa sve odredbe prijedloga Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 4.
studenog 1991. godine i posebice odredbe u Poglavlju II, lanku 2-c ('poseban status')
Komisija konstatira da, u svome odgovoru od 11. sijenja 1992. godine, predsjednik
Republike Hrvatske potvruje da su sve odredbe sadrane u prijedlogu Konvencije Mirovne
konferencije o Jugoslaviji, u naelu prihvaene od strane Republike Hrvatske 5. studneog
1991. i da su ponovno ukljuene u Ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine.
3. U skladu s tim, Arbitrana komisija je miljenja da:
- Ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine ne pokriva integralno sve odredbe prijedloga
Konvencije od 4. studenoga 1991. godine, posebice one iz Poglavlja II, lanak 2-c, pod
nazivom 'poseban status';
- na vlastima je Republike Hrvatske da upotpune Ustavni zakon od 4. prosinca 1991.
godine kako bi bile zadovoljene odredbe predviene prijedlogom Konvencije;
- pod tim uvjetom, Republika Hrvatska ispunjava uvjete potrebne za njezino priznanje od
strane drava lanica Europske zajednice, a prema uvjetima Deklaracije o Jugoslaviji i
odrednicama u svezi s priznanjem novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu
koje je usvojilo Vijee ministara Europske zajednice 16. prosinca 1991. godine.
U Parizu, 11. sijenja 1992. godine"
27/08/2007
62
30.
Skuptina Bosne i Hercegovine: Odluka o raspisivanju
referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25.

1. 1992.).
SARAJEVO, 25. sijenja (Hina) - Skuptina Bosne i Hercegovine donijela je rano jutros,
nakon maratonskog zasjedanja, odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti Bosne i
Hercegovine, za koju su glasovali zaastupnici svih stranaka osim Srpske demokratske stranke
BiH, koji su prije toga napustili dvoranu. Referendum bi se, prema toj odluci, trebao odrati
29. veljae i 1. oujka ove godine.
Referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za suvrenu i nezavisnu dravu Bosnu i Hercegovinu,
dravu ravnopravnih graana i naroda Bosne i Hercegovine, Muslimana, Srba i Hrvata i
pripadnika drugih naroda koji u njoj ive?"
Skuptina BiH odluila je i to da se dosadanji guverner Narodne banke BiH Hajra Balorda
razrijei dunosti.
Obje odluke donesene su u bosanskohercegovakom parlamentu bez nazonosti zastupnika
Srpske demokratske stranke BiH, koji su jutros oko 3 sata napustili sjednicu. Svemu je
prethodila nezapameno iscrpljujua rasprava oko utvrivanja dnevnoga reda, a u
skuptinskoj dvorani bilo je otrih prepirki. Zastupnici Stranke demokratske akcije u jednom
su trenutku zatraili oduzimanje prava predsjedniku Skuptine BiH Momilu Krajiniku
(SDS) da nastavi voenje zasjedanja, tvrdei da on "opstruira rad Skuptine".
Nakon to je Krajinik izjavio da nema uvjeta za nastavak sjednice ni za sazivanje njezina
nastavka za nedjelju u 10 sati, zastupnici SDS-a napustili su skuptinu BiH.
Nastavku sjednice, na kojem je donesena odluka o referendumu, predsjedao je potpredsjednik
Skuptine BiH Mariofil Ljubi.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA 1250072:1, 25. 1. 1991.
27/08/2007
63
31.
Referendumsko
pitanje
Hrvatske
demokratske
zajednice
Bosne i Hercegovine (9. 2. 1992.)

Pitanje za referendum
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravnu zajednicu konstutivnih i
suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacionalnim podrujima
(kantonima)
DA
NE
Ovako formulirano referendumsko pitanje za razliku od onog koje je usvojeno na sjednici

Skuptine SR BiH 25. sijenja 1992. g, nedvojbeno odreuje buduu nezavisnu BiH kao
sloenu dravnu zajednicu koja se pravno temelji na nacionalnom suverenitetu konstitutivnih
naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog. Iz predloenog pitanja slijedi da budua nezavisna
BiH nije unitarna drava ve dravna zajednica koju e initi nacionalni kantoni, hrvatski,
muslimanski i srpski ija e se podruja utvrditi nakon provedenog referenduma posebnim
ustavnim aktom. Predloeno referendumsko pitanje u skladu sa suverenitetom konstitutivnih
naroda, predpostavlja da e hrvatski, muslimanski i srpski narod izvorno i neposredno
ostvarivati svoja suverena prava u nacionalnim kantonima, a na razini dravne zajednice
BiHu sluajevima koji e biti izriito utvreni u posebnom ustavnom aktu o podjeli prava i
dunosti izmeu nacionalnih kantona i dravne zajednice BiH.
U referendumskom pitanju nije potrebno posebno navoditi ravnopravnost graana i
pripadnika drugih naroda koji ive u dananjoj BiH jer se ona zajamuje i zatiuje u
ustavnom aktu koji e se donijeti nakon referenduma, kao to se to ini u svim suvremenim
demokratskim dravama i dravnim zajednicama. To proizilazi iz cilja referenduma. koji se
odnosi na suverenitet i nezavisnost BiH, njezine pravne temelje i ustrojstvo.
str. 312
27/08/2007
64
32.
Lisabonska izjava o Jugoslaviji
ministara vanjskih poslova
zemalja Europske zajednice (Lisabon, 17. 2. 1992.)
"Europska zajednica i njezine drave lanice sa zadovoljstvom prihvaaju preporuku

glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Vijea sigurnosti o razmjetaju snaga za ouvanje mira
Ujedinjenih naroda u Jugoslaviji, u skladu s Planom te organizacije te se vrsto nadaju da e o
tome uskoro biti donesena pozitivna odluka. Ministri EZ pozivaju sve zainteresirane strane da
naprave sve kako bi bio olakan brz i siguran razmjetaj snaga Ujedinjenih naroda za
ouvanje mira.
Zajednica i njezine drave lanice smatraju da e zajedniki i koordinirani napori snaga za
uvanje mira UN-a i promatrake misije (EZ) biti vaan element za uspostavljanje potrebnih
uvjeta za mirno i cjelovito rjeenje krize. Takvo bi rjeenje trebalo biti ostvareno aktivnim
doprinosom svih strana koje sudjeluju na Konferenciji o Jugoslaviji. Oni su takoer naglasili
i vanost daljnjeg striktnog potivanja embarga na dobave oruja, koji je na snazi.
Zajednica i njezine zemlje lanice ponavljaju kako cijene rezultate ostvarene u sklopu
Mirovne konferencije o Jugoslaviji, kojom predsjeda lord Carrington. U svezi s tim oni istiu
potrebu da svi sudionici u potpunosti potuju preuzete obveze to se odnose na primjenu
prijedloga Sporazuma o zatiti prava ovjeka i manjina, kao i one o neprihvatljivosti svake
promjene granica silom.
Zajednica i njezine zemlje lanice sa zadovoljstvom istiu konstruktivno ponaanje Srbije,
to e imati na umu kad budu ponovno razmatrali pitanje pozitivnih mjera.
Zajednica i njezine drave lanice podravaju sadanje napore, u sklopu Konferencije, za
promicanje dijaloga zainteresiranih strana u Bosni i Hercegovini, kojima je cilj ustavno
rjeenje i koje e trebati uzeti u obzir legitimne tenje svih naroda, unutar nepovredivih
granica te republike."
U svezi s tim ministri EZ "spremni su pozitivno odgovoriti na zahtjev bosanskih vlasti glede
meunarodnog nadzora predvienog referenduma, u uskoj suradnji s pripadajuim
institucijama KESS-a. Zajednica i njezine drave lanice vrlo e pomno i nadalje pratiti
napore koji bi mogli dovesti do mogueg priznanja ostalih republika", kae se na kraju Izjave
ministara vanjskih poslova EZ.
IZVOR: Veernji list, 20. 2. 1992.
27/08/2007
65
33.
Cutilleirov plan: Izetbegovi, Lasi i Karadi sporazumjeli se
o "rekonstrukciji" BiH (Sarajevo, 22. 2. 1992.)

SARAJEVO, 22. veljae (Hina) - Na konferenciji za novinare, odranoj neposredno po
povratku s pregovora o BiH, u kojima su posredovali predstavnici EZ-a, predstavnici SDA,
HDZ-a i SDS-a Alija Izetbegovi, Miro Lasi i Radovan Karadi izvijestili su novinare na
sarajevskom aerodromu da je danas u meustranakim razgovorima u Lisabonu postignut
sporazum o "rekonstrukciji" Bosne i Hercegovine.
Na sastanku u Lisabonu zakljueno je da Bosna i Hercegovina ostane u postojeim
granicama, ali da se izvri temeljita decentralizacija tako to e se osnovati nacionalne
jedinice, koje e imati odreenu samoupravu, izjavio je na veeranjoj konferenciji za
novinare u Sarajevu predsjednik SDA BiH Alija Izetbegovi.
Po Izetbegoviem rijeima "koncesija SDS-a je to je ta stranka potvrdila
nedjeljivost Bosne i Hercegovine".
integritet i
"Naa koncepcija je to smo prihvatili stanovitu reorganizaciju Bosne i Hercegovine, koja e

uvaavati etnike razloge, iako to ranije nije bio na koncept", objasnio je predsjednik SDA.
Istaknuvi da dolaze "dani raspleta", Izetbegovi je ocijenio da "drugog puta nije bilo", te da
je u Lisabonu "poloen temelj, odnosno princip, koji je odledio jedno stanje koje je trajalo
posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini". On je dodao da time ne dolazi u pitanje
odravanje referenduma, te izrazio uverenost da e referendum uspjeti, i da e Bosna i
Hercegovina biti nezavisna i priznata.
Izrazivi zadovoljstvo lisabosnkim sporazumom, predsatvnik HDZ-a Lasi izjavio je: "Ono
to smo traili livanjskim referendumskim pitanjem ispunjeno je."
"Pozvat emo hrvatski narod da izae na referendum", nastavio je Lasi, istaknuvi da je
prihvaen zahtjev HDZ-a da Bosna i Hercegovina bude neovisna, te da se u njoj prizna
suverenost svih triju naroda, odnosno da Bosnu i Hercegovinu trebaju tvoriti njezine sastavne
jedinice. Prema Lasievim rijeima "nee biti raspaavanja i podjele Bosne i Hercegovine;
ona e, kako je zajedniki zakljueno, ostati u povijesnim i dananjim granicama". Lasi
dri da BiH treba biti "federacija", u kojoj bi bila jedinstvena vojska, policija, centralna banka
i pravni poredak.
Predsjednik SDS-a Radovan Karadi izjavio je: "Korak koji smo napravili golem je i
epohalan za bosanske prilike." Postignuti dogovor on je ocijenio kao "velik uspjeh svih triju
naroda i trijumf tolerancije".
Svoje zadovoljstvo Karadi je obrazloio rijeima:
"Promoviran je princip da BiH nee biti unitarna, a o svemu ostalom dogovorit emo se".
"Bosnu i Hercegovinu tvorit e konstitutivne jedinice, a time je uklonjena dominacija bilo
kojega naroda", rekao je Karadi, pozivajui "da se puke stave u oke". "Prihvatili smo
nepromjenjivost granica", dodao je on, te napomenuo: "Ne pretendiramo na pripajanje niti
jednoga komadia Bosne i Hercegovine Srbiji."
Komentirajui najave proglaenje tzv. Bosanske Krajine 28. veljae, Karadi je rekao:
"SDS e zaustaviti proces koji bi mogao ometati dogovor; nema potrebe za proglaavanje
krajina."
27/08/2007
66
Upitan hoe li Srbi izai na referendum, Karadi je u odgovoru najavio takvu mogunost,
dodavi da je sada nastalo novo stanje i da, "ako ima vremena, treba postii sporazum o
novom referendumskom pitanju".
27/08/2007
67
34.
Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu
suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 2.

1992.)
Neprijatelji (snage dezintregacije BiH) svojim dosadanjim vojno-politikim djelovanjem u

velikoj mjeri su uspjeli naruiti sistem vlasti i stvoriti uporita na odreenim prostorima, ime
su stvorili uslove za potpunu dezintegraciju bosanskohercegovake vlasti i cijepanje teritorija
BiH.
Glavna uporita snaga dezintegracije su u banjalukoj regiji, istonoj i zapadnoj Hercegovini i
dobojskoj regiji, a glavni nosioci su SDS sa jugoslovenskom armijom i ekstremno krilo HDZ.
U svojim dosadanjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puno politiko jedinstvo SDS-a i JA,
stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoru BiH, formirati komande, tabove i jedinice,
uspostaviti djelimino sopstveni informativni sistem i izvriti dislokaciju materijalnih rezervi
za svoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teritoriji BiH dolo je do velike koncentrecije
JA, a dolaskom Plavih ljemova ta koncentracija e biti jo vea.
Ukupne snage neprijatelja su:
JA: est korpusa KOV (sarajevski, banjaluki, tuzlanski, bihaki i dijelovi kninskog i
titogradskog korpusa), vjerovatne jaine 2-3 korpusa KOV i jedan ojaani VAK.
snage SDS-a (jaine 80.000-120.000 ljudi)
ekstremne snage HDZ-a (jaine jedna do dvije brigade)
Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljuivanje matinim
(nacionalnim dravama). Ostvarivanje ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape: u prvoj
etapi stvaranje nacionalnih konfederalnih jedinica u BiH, a u drugoj prikljuenje istih Velikoj
Srbiji i Velikoj Hrvatskoj.
Do poetka optih dejstava oekivat je: dalje intenziviranje psiholoko-propagandnih dejstava
na zaotravanju meunacionalnih odnosa, izvoenje diverzantsko-teroristikih dejstava,
izazivanje socijalnih nemira, sabotaa, kidnapovanja i atentata na najistaknutije linosti
Sefer Halilovi: Lukava strategija,. Sarajevo: Maral, 1977., str. 164-169: Sedmog i osmog februara 1992.
godine, u selu Mehurii kod Travnika, odrano je vojno savjetovanje koje e kasnije ponijeti epitet istorijsko, a
na kome su se sastali komandanti regionalnih tabova i dio Glavnog taba Patriotske lige BiH. Cilj savjetovanja
bilo je usaglaavanje planova po regijama i podjela zadataka za naredni period. Priprema ovog skupa poela je
krajem 1991. godine, kada sam svim tabovima na terenu poslao uputstvo: Zadaci RV. Bio je to dokument
kojim su, pored ostalog, udareni i temelji domaoj namjenskoj industriji. Kada smo se sastali, podnio sam
uvodno izlaganje o tadanjoj vojnoj i politikoj situaciji i procjenu i ocjenu budue strategije. Osnova ovog
izlaganja na savjetovanju je prihvaena i saeta u prve dvije take najvanijeg dokumenta PL-a: Direktive za
odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine. Izlaganje i izvjetaji komandanata, neposredna razmjena
miljenja i saznanja, kompletirali su ovaj dokument koji je zavren 25. februara, u Sarajevu. U pripremi i
realizaciji dokumenta, kao i u voenju skupa u Mehuriima, kao savjetnici su mi pomagali Rifat Bilajac i Ziro
Suljevi. No, Direktiva je moj runi rad: u rukopisu je i umnoena, tek kasnije prekucana i dostavljena
komandantima regionalnih tabova.
27/08/2007
68
muslimanskog naroda. Sa otpoinjanjem optih dejstava oekivat je snanu avio i

artiljerijsko-raketnu podrku po svim rejonima.
2. Nae snage su organizovane u Patriotsku ligu BiH u formacije od voda do odreda i brigade,
ukupne jaine 120.000 ljudi. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava oekivati je vei priliv
dobrovoljaca, pripadnika MUP-a BiH, pripadnika JA, kao i snaga muslimanskog naroda van
teritorije BiH, to bi povealo jainu naih snaga na oko 150.000 ljudi. Osnovni zadatak snaga
PL BiH je zatita muslimanskog naroda, ouvanje integriteta i cjelovitosti BiH, kako bi se
obezbijedio i ubudue dalji zajedniki ivot svih naroda i narodnosti na dravnoj teritoriji
BiH. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava izvriti zatitu stanovnitva i istovremeno
zatvaranje glavnih pravaca koji vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu ruenja,
zapreavanja, a unutar Republike odreenim snagama, brzim i energinim dejstvima blokirati
i zauzeti vojne objekte (skladita naoruanja, municije i MES i kasarni), a potom to prije
naoruati formirane jedinice, dalje nastaviti planirana dejstva, u cilju stvaranja to veih
slobodnih teritorija i obezbjeenje funkcionisanja legalnih organa vlasti. Posebnu panju
pokloniti izvlaenju i obezbjeenju stanovnitva iz ugroenih podruja.
3. Sa otpoinjanjem dejstava pozvati narod Sandaka, Kosova i Makedonije da se
solidariu sa naom pravednom borbom i odmah otponu borbena dejstva u cilju
vezivanja snaga neprijatelja i slabljenja njegove udarne moi na prostoru BiH. Istovremeno
uspostaviti kontakt, saradnju i koordinaciju na zajednikim dejstvima sa hrvatskim narodom u
BiH protiv zajednikog neprijatelja. Na meunarodnom planu pozvati progresivnu svjetsku
javnost da zatiti bosanskohercegovaki suverenitet.
4. Odluio sam, uz angaovanje svih snaga Patriotske lige BiH, u sadejstvu sa susjedima,
brzim i energinim dejstvima zatvoriti glavne pravce koji izlaze na teritoriju BiH, a
posebno iz doline Drine i Sutjeske. Istovremeno po unutranjim pravcima, izvriti
zapreavanje i posjedanje pogodnih poloaja za odbranu naroda BiH, sa teitem na
pravcima koji vode iz ireg regiona Banje Luke i istone Hercegovine. Odreenim snagama,
brzim i energinim prepadnim dejstvima zauzeti skladita i magacine municije, MES-a i
naoruanja JA, blokirati kasarne, spreavati prodore i irenje neprijateljskih dejstava na
cjelokupnom prostoru BiH. Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dejstva sa
ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa teritorije BiH. Glavne snage imati u
Centralnoj Bosni, a pomone u cazinsko-prijedorskom i regionu Tuzle...
27/08/2007
69
35.
Cutilleirov plan: Prijedlog HDZ BIH "O buduem dravnom
statusu Bosne i Hercegovine" (Sarajevo, 25. 2. 1992.)

Priopenje "O buduem dravnom statusu Bosne i Hercegovine"
"Na razgovorima predstavnika HDZ-a, SDA i SDS-a o buduem dravnom statusu Bosne i
Hercegovine, delegacija HDZ-a, koju je u Lisabonu predvodio Miro Lasi, izala je sa
stavovima u kojima definira svoje shvaanje i prihvaanje budueg dravnog ureenja.
Osnovni zahtjev HDZ-a jest ouvanje Bosne i Hercegovine u njezinim povijesnim
granicama, koje su i dananje granice kao neovisne i suverene drave tri konstitutivna i
suverena naroda i graana koji ive na ovom tlu. Po prijedlogu HDZ-a, Bosna i Hercegovina
bila bi, kao vienacionalna zajednica, drava s podijeljenom suverenou; jedna bi pripadala
zemaljskim (ili kantonalnim) vlastima, a druga sredinjoj (kon/federalnoj ili saveznoj) vlasti.
Svaka vlast u svojim bi podrujima bila suverena.
Znai, dravotvorni narodi Bosne i Hercegovine bili bi suvereni i oni bi svoju suvernost
ostvarivali u jednoj ili vie sastavnih jedinica drave. Zemaljske odnosno kantonalne vlasti
(vlasti sastavnih jedinica) suverene su osim u onom dijelu u kojem je suverenost prenesena
na sredinju (dravnu) vlast. One su ograniene saveznim ustavom, ali uivaju sva prava i
svu vlast izuzevi one vlasti, koju su delegirale sredinje vlasti.
Federativna drava Bosna i Hercegovina trebala bi osigurati ravnopravnost i suverenost
naroda i graana, neovisnost zemlje, ona treba tititi slobode i prava 'zemalja' (ili kantona).
Najvii dravni akt bio bi savezni (federalni) ustav, koji e dravu ustanoviti na naelima
ravnopravnosti, pariteta, te konsenzusnog odluivanja o bitnim narodnosnim pitanjima.
Na elnim razinama dravne vlasti uee tri naroda je jednakopravno - paritetno. Ovo
naelo o jednakim pravima neizmjenjivo je i ne moe ovisiti o brojnosti bilo kojega od ovih
naroda. Sastav dravne administracije, pravosua, policije i oruanih snaga treba odgovarati
proporcionalno nacionalnom sastavu stanovnitva Bosne i Hercegovine.
Moneta Bosne i Hercegovine je vlastita - jedinstvena.
Neotuivo pravo (suverenitet)
hrvatskog naroda u dravi Bosni i Hercegovini jest ukupna (duhovna i materijalna)
komunikacija s cjelinom hrvatskog naroda. U tom smislu Hrvati zahtijevaju pravo na dvojno
dravljanstvo Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ustavnim zakonom
treba garantirati da Bosna i Hercegovina nee prihvatiti niti ureivati sa drugim zemljama
dravne odnose, koji bi mogli biti protivni interesima hrvatskog naroda.
'Zemlje', kantoni, regije ili upanije bit e odreeni po volji stanovnitva i meunacionalnog
dogovora, vodei rauna o hrvatskom nacionalnom interesu, koji se iskazuje ne samo
dananjim veinskim nacionalnim sastavom stanovnitva, nego i hrvatskim povijesnim
pravima kao i svetitima hrvatskog naroda na tlu Bosne i Hercegovine. Svi Hrvati na
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0152, 25.02.1992/2711. Miro Lasi, ef izaslanstva HDZ-a, koje je
21-21. 2. 1992. bilo na pregovorima s predstavnicima SDA i SDS-a u Lisabonu, a u kojem su jo bili Mate
Boban i Iko Stani, proitao je 25.2.1992. na konferenciji za novinare HDZ-a BiH priopenje stranke o
zastupanim stajalitima HDZ-a na lisabonskom sastanku. Priopenje naslovljeno "O buduem dravnom statusu
Bosne i Hercegovine" podijeljeno je novinarima.
27/08/2007
70
teritoriju Bosne i Hercegovine imat e zatitu prava navedenu u lanku 2 (3) Nacrta Hake
konvencije.
Model dravnog statusa, koji je u Lisabonu predlagala delegacija HDZ-a poznat je i
primjenjivan u suvremenom svijetu u raznim inaicama (Sjedinjene Amerike Drave,
vicarska, Belgija i dr.). Sjedinjene Amerike Drave izgradile su (od 1787. godine)
federativnu dravu u kojoj je graanin podreen dvjema suverenim jurisdikcijama, a taj su
model prihvatile mnoge zemlje, koje se odlikuju izrazitim nacionalnim i povijesnim
razlikama. U tim zemljama uz sredinju (dravnu) vlast uspostavlja se i suverena zemaljska
(ili kantonalna) vlast. Pravni poredak mora biti jedinstven i drava mora garantirati svakom
graaninu na cijelom teritoriju pravnu sigurnost.
Ustavna pitanja izmeu vlasti i drave i vlasti sastavnih jedinica trebao bi rjeavati posebni
ustavni sud, koji bi ukljuivao nepristran element to ne bi dolazio ni iz Bosne i Hercegovine,
ni iz njezinih susjednih zemalja. Da bi dravotvorni model, koji predlae HDZ zaivio,
nuno je suglasnost (i verifikacija) sva tri konstitutivna naroda odnosno politikih stranaka,
koje te narode legitimno predstavljaju.
Hrvatska demokratska zajednica ne trai za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nita vie
prava nego to dri da i drugim konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini pripada".
27/08/2007
71
36.
Skuptine srpskog naroda BiH: Odluka o proglaenju Ustava
Srpske Republike BiH (Sarajevo, 28. 2. 1992.) *
Na osnovu take IV Deklaracije o proglaenju Republike Srpskog Naroda Bosne i

Hercegovine, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na sjednici odranoj 28.
februara 1992. godine, donijela je
Odluku
o proglaenju ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine
Proglaava se Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koji je donijela

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na sjednici odranoj 28. februara 1992.
godine
Broj: 02-94/92
Predsjednik
28. februara 1992. godine
Skuptine srpskog
Sarajevo
naroda BiH
Mr. Momilo Krajinik s.r.
IZVOR: Slubeni glasnik Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Godina I - Broj 3, 16. 3. 1992.
27/08/2007
72
37.
Konani rezultati referenduma u BiH (Sarajevo, 9. 3. 1992.)
SARAJEVO, 9. oujka (Hina) - Republika izborna komisija Bosne i Hercegovine priopila

je danas konane i slubene rezultate republikog referenduma odranog 29. veljae i 1.
oujka ove godine, a glede utvrivanje statusa Bosne i Hercegovine.
Prema podacima opinskih izbornih komisija od ukupnog broja od 3,253.847 glasaa na
referendum je izalo i glasovalo 64,31 posto ili 2,073.568 graana sa pravom glasa.
Od ukupnog broja vaeih glasakih listia, "ZA" je bilo 2,061.932 glasaa ili 99,44 posto,
dok je "PROTIV" glasovalo 6.037 glasaa ili 0,29 posto. Neveeih je listia bilo 5.227
odnosno 0,25 posto, navodi se u dananjem priopenju Republike izborne komisije iz
Sarajeva. (Hina) .
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA3090111:1, 09.03.1992
27/08/2007
73
38.
Cutilleirov plan: Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo
Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 9. 3. 1992.)

Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine
A: NEOVISNOST
1. Bosna i Hercegovina bila bi drava sainjena od odreenog broja sastavnih jedinica,
temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim
kriterijima.
2. Bosna i Hercegovina e zadrati svoje sadanje granice, a niti Vlada Bosne i Hercegovine
niti Vlade sastavnih jedinica nee poticati ni podupirati pretenzije na bilo koji dio njezinog
teritorija od strane susjednih drava.
3. Suverenost poiva u graaninu muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda i graanima
drugih naroda i narodnosti, koji ostvarivaju svoju suverenost graanskim ueem u
sastavnim jedinicama i u centralnim organima Republike.
B: OPA NAELA
1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljalo bi se u skladu sa
slijedeim ustavnim naelima, kako se ona razumiju i openito provode u demokratskim
dravama zapadne Europe i kako je izloeno u nacrtu Konvencije o kojem se raspravlja na
Konferenciji.
a. Potivanje ljudskih prava kao najviih mjerila predvieno u nacrtu Konvencije,
potivanje privatnog vlasnitva, trine privrede i slobodnog poduzetnitva;
b. Ope i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje; c. Sloboda za politiku i
sindikalnu djelatnost;
d. Svjetovni dravni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenou crkve od
drave, razdvojenou ovlasti izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, potivanjem zakona
i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzorom nad ustavnou i zakonitou i
zatitom ustavnosti i zakonitosti;
c. Meunarodni nadzor i jurisdikcija nad zatitom ljudskih prava i sloboda.
C: SKUPTINA I VLADA BOSNE I HERCEGOVINE
1. Skuptina Bosne i Hercegovine bi se sastojala od Doma graana, neposredno izabranog, i
Doma sastavnih jedinica, u kojem bi svaka od sastavnih jedinica imala jednaki broj
zastupnika.
2. Skuptina Bosne i Hercegovine , djelujui kroz Dom graana i Dom sastavnih jedinica, i
Vlada bili bi zakonodavno nadleni razmatrati i usuglaavati prijedloge iz sastavnih
jedinica i upravljati na ovim sektorima: Narodna banka i monetarna politika, vanjski
poslovi, opa ekonomska politika, ekonomski odnosi ukljuujui transport, energetiku,
27/08/2007
74
naftovode i vodoupravu, gdje se bilo koji od ovih sektora tie vie od jedne od sastavnih
jedinica kao i druga podruja o kojima se kasnije odlui.
Odluke u svezi sa zastavom i grbom, viim kolstvom, vjerskim odnosima, makroekonomskom politikom, odluke u svezi s odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim
dravama i drugim predmetima o kojima se odlui, donosile bi se u Domu sastavnih
(jedinica) etiripetinskom veinom ukupnog broja zastupnika u Domu.
Napomena: O oruanim snagama i o redarstvu e se kasnije raspravljati.
3. Sastav dravne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine bi proporcionalno
nacionalni sastav puanstva Bosne i Hercegovine.
odravao
4. Radi rjeavanja ustavnih pitanja izmeu vlasti Bosne i Hercegovine i vlasti sastavnih
jedinica osnovalo bi se posebno Sudsko sjedite u iji bi sastav mogao biti ukljuen na
razdoblje od najmanje pet (5) godina nepristrani element koji nije iz Bosne i Hercegovine
niti iz susjednih drava. Ovo Sudsko sjedite imat e po jednog lana iz svake sastavne
jedinice i isti broj lanova vie jednog lana izvana. Odluivat e natpolovinom veinom.
D: SASTAVNE JEDINICE
1. U granicama Bosne i Hercegovine osnovat e se sastavne jedinice ija se teritorija definira
u dijelu E ovoga teksta.
2. Skuptina i Vlada sastavnih jedinica imala bi ovlasti, s nadreenim zakonodavstvom Bosne
i Hercegovine samo u podrujima strogo odreenim gore i u suglasnosti s gore odreenom
procedurom, nad svim predmetima od zakonodavnog i upravnog interesa za sastavne
jedinice. To bi se posebno odnosilo na slijedea podruja:
- upravne slube i osoblje sastavne jedinice ;
- izvlaivanje nekretnina za javnu uporabu;
- zemljino-knjine slube;
- protupoarne slube;
- gospodarske komore;
- nadzor nad zadrunim trgovinskim organizacijama;
- tedne banke i kreditne ustanove;
- nadzor nad dobrotvornim ustanovama;
- socijalno osiguranje;
- zdravstveno osiguranje;
- uvanje povijesne, umjetnike i kulturne batine;
- kulturne ustanove kao to su knjinice, instituti i muzeji;
- upotreba zemljita;
- ekoloki nadzor;
- stambena pitanja;
- pitanja trita;
27/08/2007
75
- cestovna mrea;
- zatita od elementarnih nepogoda;
- rudarstvo;
- lov i ribolov;
- zakonom zatiena prirodna podruja;
- vodovodi;
- cijevovodne mree;
- transport unutar sastavne jedinice;
- turizam;
- poljoprivreda i umarstvo;
- socijalna pomo;
- kolstvo i kole;
- redarstvo;
- trgovine i drugi aspekti ekonomske politike;
- sigurnost na javnim skupovima;
- higijena;
- port, rekreacija i ostali sektori kako bude odlueno.
Svaka bi sastavna jedinica organizirala svoje ustanove. Sastavna jedinica moe uspostaviti i
odravati veze i odnose s drugim Republikama i ustanovama u toj Republici, ukoliko te veze
i odnosi ne ugroavaju samostalnost i integritet Bosne i Hercegovine kao federalne drave.
3. Svaka ustanova (dravna administracija, sudstvo itd.), koju bi osnovala sastavna jedinica
odravat e nacionalni sastav sastavne jedinice.
4. Pripadnici nacionalnih skupina koji bi bili u manjini u nekoj sastavnoj jedinici bit e
zatieni na slian nain kako je ureeno u lanu 2 (3) nacrta Konvencije.
E: DEFINICIJA SASTAVNIH /JEDINICA/
Uspostavit e se radna skupina koja e definirati teritorij sastavnih jedinica temeljenih na
nacionalnoj osnovi i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima.
F: PRIJELAZNE ODREDBE
1. Ustavni zakon kojim bi se modificirao Ustav, radi provoenja ovih naela, bit e prireen i
podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem moguem roku.
Bruxelles, 9. oujka 1992.
27/08/2007
76
39.
SAD/EZ: Zajednika deklaracija o priznanju jugoslavenskih
republika (Bruxelles, 10. 3. 1992.)
Izjava za tisak o priznanju jugoslavenskih republika
Evropska zajednica i njezine drave-lanice i Sjedinjene Amerike Drave ponovo istiu

svoju snanu podrku planu za odravanje mira UN, mirovnoj konferenciji EZ kojoj predsjeda
lord Carrington i kljunim naelima na kojima se temelji potraga za politikim rjeenjem
jugoslavenske krize u sklopu konferencije EZ: nepromjenjivosti granica jugoslavenskih
republika silom ili bez uzajamnog dogovora, snanoj zatiti ljudskih prava i prava svih
narodnih i etnikih skupina u svim republikama. Evropska zajednica i njezi ne drave-lanice
i Sjedinjene Drave suglasile su se da usklade svoj pristup dovretku procesa priznavanja onih
jugoslavenskih republika koje trae neovisnost.
Evropska zajednica i njezine drave-lanice, imajui na umu svoju deklaraciju od 16. prosinca
1991, i Sjedinjene Drave sloile su se:
1. da e Sjedinjene Drave, u tom kontekstu, brzo i pozitivno razmotriti zahtjeve za
priznavanjem Hrvatske i Slovenije tako to e poduprijeti dvotrani pristup utemeljen na
razmjetaju snaga za odravanje mira UN i mirovnoj konferenciji EZ pod predsjedanjem
lorda Carringtona;
2. da e Zajednica i njezine drave-lanice i Sjedinjene Drave takoer uskladiti svoj pristup
Srbiji i Crnoj Gori, koje su izrazile elju za osnivanjem zajednike drave, i ukazati
posebnu panju njihovom potvrenom potivanju teritorijalne cjelovitosti drugih republika
i prava manjina na njihovom teritoriju, kao i njihovu spremnost da pregovaraju o pitanjima
nasljedstva jugoslavenske drave na konferenciji EZ, na temelju sporazuma s ostalim
etirima republikama, te
3. da se trebaju pozitivno razmotriti zahtjevi za priznavanjem drugih dviju republika,
podrazumijevajui razrjeenje preostalih pitanja Evropske zajednice u vezi s tim dvjema
republikama. U tom kontekstu, one snano zahtijevaju od svih strana u Bosni i
Hercegovini da bez odgode prihvate ustavno ureenje kojim e se postii miran i skladan
razvoj te republike unutar njenih postojeih granica. Zajednica i Sjedinjene Drave takoer
su se vrsto sloile da e se usprotiviti podrivanju stabilnosti i teritorijalne cjelovitosti tih
dviju republika.
27/08/2007
77
40.
Cutilleirov plan: primjedbe i prijedlozi HDZ-a BIH na "Izjavu o
naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu"

Uoi nastavka razgovora o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu, koji
e se, kako je najavljeno, odrati u etvrtak, 27. veljae u Sarajevu, izmeu predstavnika
SDA, HDZ-a BiH i SDS-a BiH, Hrvatska demokratska zajednica BiH uputila je sekretarijatu
konferencije o Jugoslaviji u Bruxellesu (Brisl), a na ruke Jose Cutilheiroa (oze Kutiljeiru)
dopis, koji je potpisao dopredsjednik HDZ-a BiH Mate Boban, s primjedbama i prijedlozima
na tekst "Izjave o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu". Primjedbe i
prijedloge HDZ-a BiH objavljujemo u cijelosti:
"Nakon poruke teksta 'Izjava o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu',
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine dostavlja cijenjenom naslovu slijedee
primjedbe i prijedloge:
A. Nezavisnost
1. Bosna i Hercegovina bit e nakon meunarodnog priznanja nezavisna kao
zajednica triju konstitutivnih i suverenih naroda u njihovim dravnim podruja.
dravna
2. Bez primjedbe.
3. Pripadnici triju nacija, Muslimani, Srbi i Hrvati ostvarivat e svoja suverena prava izvorno
u konstituirajuim jedinicama dravne zajednice Bosne i Hercegovine, a kroz dravnu
zajednicu Bosne i Hercegovine, kako je to utvreno ustavnim aktom o njezinom osnivanju.
B. Opa naela
1. U dravnoj zajednici Bosni i Hercegovini i njezinim konstituirajuim dravnim
podrujima, vlast e biti ustrojena u skladu sa slijedeim naelima:
A, B, C, D i E bez primjedbe.
C. Skuptina i Vlada Bosne i Hercegovine
1. Bez primjedbe.
2. Djelokrug (nadlenosti) Skuptine dravne zajednice Bosne i Hercegovine i drugih
njezinih organa, kao i nain odluivanja u njima, bit e utvreni ustavnim aktom, koji e se
donijeti uz suglasnost predstavnika triju konstitutivnih i suverenih naroda.
3. Sastav dravne uprave, sudstva i oruanih snaga dravne zajednice Bosne i Hercegovine
odraavat e proporcije nacionalnog sastava stanovnitva Bosne i Hercegovine.
4. Radi rjeavanja sukoba o pravima i dunostima izmeu vlasti dravnih konstituirajuih
jedinica i vlasti dravne zajednice Bosne i Hercegovine osnovat e se sud u iji bi sastav
mogao biti ukljuen na razdoblje od najmanje pet godina i neki nepristrani element izvan
Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drave.
27/08/2007
78
D. Konstituirajue jedinice Bosne i Hercegovine

1. U granicama Bosne i Hercegovine uspostaviti e se tri dravne konstituirajue jedinice, iji
se teritorij definira u dijelu E. ovog teksta.
2. Djelokrug (nadlenosti) Skuptine i drugih organa dravnih konstituirajuih jedinica
dravne zajednice Bosne i Hercegovine utvrdit e se ustavnim aktom o osnivanju dravne
zajednice Bosne i Hercegovine, polazei od naela o njihovom izvornom suverenitetu.
3. Upravne slube, policija, sudstvo i svaka nacionalna garda, koju bi
konstituirajua jedinica, odraavat e nacionalni sastav konstituirajue jedinice.
osnovala
4. Bez primjedbe.
5. Bez primjedbe.
E. Definiranje konstituirajuih jedinica
1. Prihvaa se uz primjedbu da su mjerila odreivanja teritorija konstituirajuih jedinica
neprecizna.
F. Prijelazne odredbe
1. Ustavni sporazum triju konstitutivnih i suverenih naroda, koji se donosi uz uvjet
jednoglasnosti delegacija triju konstitutivnih naroda bit e prireen i podnijet na razmatranje
Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem moguem roku."
27/08/2007
79
41.
Cutilleirov plan: Tekst izjave o naelima za novo ustrojstvo
Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine

A. Nezavisnost
1. Bosna i Hercegovina e biti drava sainjena od tri sastavne jedinice, temeljene na
nacionalnim naelima i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima.
2. Bosna i Hercegovina e zadrati svoje sadanje granice i niti vlada Bosne i Hercegovine,
niti vlade sastavnih jedinica nee poticati ni podupirati tenje prema bilo kojem dijelu
njezina teritorija od strane susjednih drava.
3. Suverenitet poiva u graanima muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda, te drugim
narodima i nacionalnostima, koji ostvaruju svoju suverenost graanskim sudjelovanjem u
sastavnim jedinicama i u sredimnjim organima republike.
B. Opa naela
1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljat e se u skladu sa
slijedeim ustavnim naelima, kako se ona razumiju i openito provode u demokratskim
dravama zapadne Europe, te kako su izloena u nacrtu konvencije o kojem se raspravlja
na konferenciji:
a.
Potivanje ljudskih prava kao najviih mjerila predvieno u nacrtu konvencije,

potivanje privatnog vlasnitva, trine privrede i slobodnog poduzetnitva;
b. Ope i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje;

c. Sloboda za politiku i sindikalnu djelatnost;
d. Svjetovni dravni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenou crkve od
drave, razdvojenou ovlasti izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, s potivanjem
zakona i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzora i zatite ustavnosti i
zakonitosti ;
e. Meunarodni nadzor i jurisdikcija nad zatitom ljudskih prava i sloboda.
IZVOR: Vjesnik, 19.3.1992. Dokument usvojen na petoj rundi pregovora o BiH pod pokroviteljstvom EZ.;
Politika, 19.3.1992.
27/08/2007
80
C. Skuptina i vlada Bosne i Hercegovine

1. Skuptina Bosne i Hercegovine e se sastojati od doma graana, neposredno izabranog, te
doma sastavnih jedinica u kojem e svaka od sastavnih jedinica imati jednaki broj
zastupnika.
2. Skuptina Bosne i Hercegovine, djelujui kroz dom graana i dom sastavnih jedinica, i
vlada bit e nadleni da donose zakone, razmatraju i usuglaavaju prijedloge iz sastavnih
jedinica, te da upravljaju slijedeim sektorima: sredinjom bankom i monetarnom
politikom, vanjskim odnosima, obranom (pitanja buduih oruanih snaga Bosne i Hercegovine
precizirat e se tijekom pregovora. To se ne odnosi na sadanju armiju, o kojoj e se rjeenje utvrditi
odvojeno), opom ekonomskom politikom, gospodarskim odnosima, te - u sluaju da bilo
koji od dalje navedenih sektora ukljuuje vie od jedne sastavne jedinice - prometom,
energetikom, naftovodima i vodoupravom, te drugim sektorima o kojima e se kasnije
odluiti. Odluke u vezi sa zastavom i grbom, viim kolstvom, vjerskim pitanjima,
pitanjima obrane, makroekonomskom politkom, vanim ili opim pitanjima ekonomske
politike, odlukama o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim dravama, te druga
pitanja o kojima se donesu odluke bit e donoene u domu sastavnih jedinica
etvoropetinskom veinom ukupnog broja zastupnika u domu.
3.
Sastav dravne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine odraavat e proporcionalno

nacionalni sastav puanstva Bosne i Hercegovine.
4. Radi rjeavanja ustavnih pitanja izmeu vlasti Bosne i Hercegovine i sastavnih jedinica
uspostavit e se posebni sud, u iji e sastav na razdoblje od najmanje pet godina biti
ukljueni nepristrani lanovi, koji nisu iz Bosne i Hercegovine ili njoj susjednih drava.
Sud e imati po jednog lana iz svake jedinice i isti broj lanova uz jednog vie izvana.
Odluke e se donositi natpolovinom veinom.
D. Sastavne jedinice
1. U granicama Bosne i Hercegovine uspostavit e se sastavne jedinice, iji se teritorij
definira u dijelu E ovog teksta.
2. Skuptina i vlada sastavnih jedinica imat e ovlasti, sukladno zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine na ogranienim podrujima, koja su gore navedena i u skladu s gore
navedenim postupcima, da donose zakone i upravljaju pitanjima od interesa za sastavne
jedinice, a to su: upravne slube i osoblje sastavnih jedinica, izvlaivanje nekretnina za
javnu uporabu, zemljino-knjine slube, protupoarne slube, gospodarske komore,
nadzor nad zadrunim trgovakim organizacijama, tedne banke i kreditne ustanove,
nadzor nad dobrotvornim ustanovama, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje,
uvanje povijesne, umjetnike i kulturne batine, kulturne ustanove kao to su knjinice,
instituti i muzeji, koritenje zemljita, ekoloki nadzor, stambena pitanja, trite, ceste,
zatita od elementarnih nepogoda, rudarstvo, lov i ribolov, zakonom zatiena prirodna
podruja, vodovoprivreda, cjevovodi, promet unutar sastavne jedinice, turizam,
poljoprivreda i umarstvo, socijalna pomo, kolstvo i kole, redarstvo, trgovina i drugi
oblici ekonomske politike, sigurnost na javnim skupovima, higijena, port i rekreacija, te
drugi sektori o kojima se naknadno odlui. Svaka sastavna jedinica e organizirati svoje
ustanove. Sastavna jedinica moe uspostaviti i odravati odnose i veze sa drugim
27/08/2007
81
republikama i organizacijama u njima, ako ti odnosi i veze ne ugroavaju nezavisnost i

integritet Bosne i Hercegovine.
3. Sve ustanove (dravna uprava, sudstvo, itd.), koje osnuje neka sastavna jedinica
proporcionalno e odraavati nacionalni sastav te sastavne jedinice.
4. Pripadnici naroda, koji e biti u manjini u odreenoj sastavnoj jedinici, bit e zatieni na
slian nain kako je ureeno u lanku 2 (3) nacrta konvencije.
E. Definicija sastavnih jedinica

Uspostavit e se radna skupina, koja e odrediti teritorije sastavnih jedinica na temelju
nacionalnih naela i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. Karta
utemeljena na apsolutnoj ili relativnoj nacionalnoj veini u svakoj opini predstavljat e
temelj rada radne skupine i bit e podreena samo amandmanima, koji bi bili u skladu s gore
navedenim kriterijima. (Karta je priloena izjavi).
F. Prijelazne odredbe
1. Podreen definiciji sastavnih jedinica u svrhu buduih sporazuma u skladu s dijelom E ove
izjave, ustavni zakon kojim bi se modificirao ustav kako bi se provela navedena naela, bit
e pripremljen i podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem
moguem roku, i morat e biti potvren na referendumu naroda pod meunarodnim
nadzorom.
Ovaj je tekst temelj za budue pregovore
Sarajevo, 18. oujka 1992. godine
27/08/2007
82
42.
Cutilleirov
plan:
Briselski
dodatak
izjavi
ustavnom
ustrojstvu Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 30. i 31. 3. 1992.)

U sklopu mirovne konferencije o Jugoslaviji, 6 sjednica razgovora o buduem ustavnom
ureenju Bosne i Hercegovine odrana je u Bruxellesu 30. i 31. oujka, pod predsjedanjem
Ambasadora J. Cutileiroa, koordinatora Mirovne konferencije.
Sa sjednice je odaslan zahtjev svima u Bosni i Hercegovini da se suzdre od nasilja i svih
drugih djelatnosti kojima bi se moglo ugroziti mirno rjeavanje problema s kojima se ta
zemlja suoava.
Na ovom krugu razgovora sudionici su se sloili da, pod meunarodnom kontrolom, u ustav
moraju biti ukljueni mehanizmi koji e omoguiti bolju zatitu ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini. U te e mehanizme spadati sud, mjeovita komisija i dogovori o promatraima.
Takoer je dogovoreno da se ustanovi radna skupina koja e, pod predsjedanjem nekog
predstavnika EZ, definirati teritorije konstitutivnih jedinica. Ova e se skupina sastati to je
prije mogue, a svoje e preporuke podnijeti do 15. svibnja.
Voe triju glavnih parlamentarnih stranaka, koji se sastaju u Bruxellesu pod pokroviteljstvom
EZ, na estom krugu razgovora o buduem ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine
- sveano obeavaju da e uiniti sve to je u njihovoj moi da smanje razinu nasilja u Bosni i
Hercegovini;
- hitno pozivaju sve u Bosni i Hercegovini, bez obzira na etniko podrijetlo, vjeru i politike
sklonosti, da se suzdre od nasilja, provociranja nasilja i od svake vojne ili politike akcije
koja bi mogla ugroziti ve sklopljene sporazume triju stranaka i unijeti sumnju u uspjean
ishod ovih razgovora.
Oni su vrsto uvjereni da e atmosfera mira olakati razumijevanje, ubrzati pregovore i
omoguiti skoro pisanje novog, svima prihvatljivog ustava.
Dodatak odsjeku B Izjave o naelima od 18. oujka 1992.

Ljudska prava
1. Ustav e ukljuiti odredbe koje e jamiti zatitu ljudskih prava i prava manjina, onako
kako stoji u lanku 2. a), b) i d) nacrta Konvencije Mirovne konferencije EZ o Jugoslaviji,
a vlasti Bosne i Hercegovine, te vlasti konstitutivnih jedinica, omoguit e provoenje tih
prava.
2. Sluajeve krenja ovih prava rjeavat e, kao konani Prizivni sud, posebni Sud, predvien
paragrafom C4 dogovorene Izjave o naelima; jurisdikcija toga Suda bit e proirena i na
takve sluajeve.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0069, 02.04.1992/5509. Dokumenati usaglaenih na 6.

razgovora na konferenciji o BIH u Bruxellesu 30. i 31. oujka 1992.:
27/08/2007
krugu
83
3.
Po jedan predstavnik svake od triju nacija i etiri predstavnika EZ, ukljuujui i

predsjedavajueg, bit e u Mjeovitoj komisiji za ljudska prava. Mjeovita komisija
razmatrat e i donositi preporuke veinom glasova o svim pitanjima koja se tiu tih prava,
a budu postavljena pred nju.
4. Ustanovit e se jedna promatraka misija u kojoj e biti i lanovi iz Europske zajednice.

Ona e, na zahtjev nekog predstavnika u Mjeovitoj komisiji za ljudska prava, moi
istraivati i izvjetavati o svim navodima krenja prava iz paragrafa 1.
Izvjetaj Radne skupine o definiciji konstitutivnih jedinica u Bosni i Hercegovini.
1. Radna skupina sastojat e se od tri osobe iz triju stranaka koje su predstavljene na
razgovorima o buduem ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine, kao i od tri osobe koje
e imenovati EZ, a meu kojima e biti i predsjedavajui EZ.
2. Sastat e se im se imenuju svi lanovi, a svoje e preporuke podnijeti Predsjedavajuem
ovih razgovora do 15. svibnja 1992.
3.
Radna skupina izradit e kartu konstitutivnih jedinica. Temeljit e svoj rad na

nacionalnom naelu. Kriterij koji e radna skupina uzeti u obzir, uz ekonomski i
geografski, ukljuivat e povijesna, religijska, kulturna i edukacijska naela, pitanja
transporta i komunikacija, kao i volju graana, do one razine do koje lanovi Radne
skupine budu smatrali opravdanima.
4. Radna skupina pokuat e postii jednoglasne preporuke pri pribliavanju suprotstavljenih

zahtjeva. No ukoliko ne uspiju postii dogovor, njezini lanovi mogu podnijeti odvojene
preporuke.
27/08/2007
84
43.
Zajednika izjava ministara vanjskih poslova EZ o priznanju
Republike Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 6. 4. 1992.) *
Zajednica i njezine zemlje lanice odluili su priznati Republiku Bosnu i

Hercegovinu od 7. travnja 1992. godine. Mjere provedbe ove odluke poduzet e zasebno
svaka zemlja, u skladu s meunarodnom praksom.
Zajednica i njezine zemlje lanice takoer su odluili da na Republiku Srbiju proire
povlastice pozitivnih mjera sline onima koje su zajamene drugim republikama 2. prosinca
1991. godine te 10. sijenja 1992. godine. Od Predsjednitva, Komisije te predsjedatelja
Konferencije o Jugoslaviji zatraeno je da sa srpskim vlastima rasprave o uvjetima provedbe
te odluke, u skladu s naelima dogovorenim izmeu Zajednice i njezinih zemalja lanica.
Zajednica i njezine zemlje lanice takoer su uli izvjee svog Predsjednitva o naporima za
postizanje rjeenja pitanja druge republike. Oni oekuju da e ti napori ubrzo dati rezultate.
27/08/2007
85
II Dio
Od meunarodnog priznanja BiH
do poetka rada Meunarodne konferencije
o bivoj Jugoslaviji
(Londonska konferencija)
44.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Odluka o priznanju
Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao suverene i

samostalne drave (Zagreb, 7. 4. 1992.)
Gospodin
ALIJA IZETBEGOVI
Predsjednik Predsjednitva
SOCIJALISTIKE REPUBLIKE
BOSNE i HERCEGOVINE
Posebna mi je ast izvijestiti Vas da sam u svojstvu Predsjednika Republike

Hrvatske, na osnovi lanka 94. i 99. Ustava Republike Hrvatske, a u skladu sa zakljukom
Sabora Republike Hrvatske od 27. oujka 1992. i prijedlogom Vlade Republike Hrvatske od
6. travnja 1992. donio
ODLUKU
o priznanju Socijalistike Republike Bosne i
Hercegovine kao suverene i samostalne drave
1. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava priznaje samostalnost i suverenost
Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao zajednicu triju konstitutivnih naroda.
Meunarodno priznanje podrazumijeva jamenje suverenog prava hrvatskoga naroda kao
jednoga od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
2. Ovim aktom o priznanju ujedno nudimo dvojno dravljanstvo pripadnicima hrvatskoga
naroda koji to ele, te predlaemo da to pitanje uredimo bilateralnim ugovorom.
3. Predlaem da vlade naih zemalja u to skorije vrijeme povedu razgovore o uspostavi
diplomatskih odnosa i svekolike suradnje izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
U Zagrebu, 7. travnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske
Dr. Franjo Tuman
IZVOR: Fotokopija potpisanog dokumenta u arhivi autora.
27/08/2007
87
45.
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovin: Odluka o
proglaavanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine (Banja

Luka, 7. 4. 1992.)*
Odluka o proglaenju Srpske Republike Bosne i Hercegovine
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini proglasila je u Banja Luci nezavisnost Srpske
republike Bosne i Hercegovine, koja moe stupati u zajednice sa drugim subjektivitetima u
Jugoslaviji. Prema saoptenju dostavljenom Tanjugu sa potpisom Momila Krajinika,
Skuptina je obavetena da su dr Biljana Plavi i prof dr Nikola Koljevi dali ostavke na
poloaj lanova Predsednitva Bosne i Hercegovine, u kome posle toga ostaju samo tri
muslimanska i dva hrvatska predstavnika.
Tekst saoptenja sa zasedanja Skuptine glasi:
Na zasedanju Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, odranog 07. aprila 1992.
godine u Banja Luci donesena je odluka o proglaenju Srpske Republike Bosne i
Hercegovine, nezavisnom republikom, koja moe stupati u zajednice sa drugim dravnim
subjektivitetima u Jugoslaviji i subjektivitetima stvorenim u izjanjavanju ostalih naroda
Bosne i Hercegovine. Na ovaj korak poslanici Skuptine Srpskog naroda u Bosni i
Hercegovini su se odluili saglasno ustavnim ovlaenjima, a kao odgovor na neviene
manipulacije muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini izvrene u toku jueranjeg dana u
Sarajevu od strane rukovodstva SDA i SDP. Pri donoenju ove odluke poslanici Skuptine su
imali u vidu rezultate plebiscita srpskog naroda u Bosni i Hercegovini od 09. i 10. novembra
1991. godine, te dosada sprovedene, a iznuene aktivnosti od strane srpskog naroda i
njegovog rukovodstva u Bosni i Hercegovini u cilju zatite neotuivih prava ovog naroda.
Srpski narod Srpske Republike Bosne i Hercegovine je koristio pravo na samoopredeljenje do
i otcjepljenja.
Na ovom skuptinskom zasedanju primljena je informacija da su gospoda prof dr Biljana
Plavi i prof dr Nikola Koljevi dali ostavke na poloaje lanova Predsednitva SR Bosne i
Hercegovine, to je nuna posledica raspada avnojevske Bosne i Hercegovine.
Na predlog mandatara vlade Srpske Republike Bosne i Hercegovine su izabrana i
naimenovana jo dva ministra, te je resor ministra privrede i finansija poveren Petri Markovi
iz ipova, a resor ministarstva saobraaja i veza Nedeljku Laziu iz Bosanskog Petrovca.
Poslanici Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini su odluili da e za sluaj potrebe
skuptina pristupiti permanentnom zasedanju.
IZVOR: Veernje novosti, 8. 4. 1992.
27/08/2007
88
46.
Vlada Srpske Republike BiH: Priopenje povodom deklaracije
EZ-SAD (Beograd, 17. 4. 1992.)

Gospodo,
Povodom Deklaracije EZ-SAD i zemalja uesnica KEBC-a, Vlada Srpske Republike BiH
ovlastila me je da vas obavijestim o sljedeem:
1. Srpska strana u BiH od poetka je pokazala maksimalnu spremnost za politiku
kooperativnost u mirnom rjeenju krize u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui ovoj
spremnosti sauvan je mir u BiH sve do najnovijih dogaaja iako je cjelokupna akcija
oko priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne drave provedena protiv politike
volje srpskog naroda. Sve to su legalni prestavnici srpskog naroda u BiH inili,
ukljuujui i stvaranje Srpke Republike Bosne i Hercegovine, bilo je u skladu sa
nudom da se odbrani opstanak srpskog naroda na prostorima Bosne i Hercegovinei
potvrdi njegovo pravo na samoopredeljenje. Smatramo da nam je Konferencija o BiH
u okviru EZ u tom pogledu dala za pravo. Naime, sporazumi koji su do sada postignuti
pod pokroviteljstvom gospodina Kutiljera ne razlikuju se, po duhu i osnovnom
usmjerenju, od naih akcija. (Opcija: BiH kao asocijacija triju nacionalnih
konstitutivnih jedinica.)
2. Sukobe u Bosni i Hercegovini otpoela je vojska Republike Hrvatske tokom mjeseca
marta napadima na teritoriju Bosne i Hercegovine (Bosanski Brod, Kupres, dolina
Neretve). Naalost, ni zvanina vlast BiH ni zemlje potoisnice deklaracije nisu nita
uinile da se hrvatska agresija zaustavi.
3. EZ je preuranjenim priznanjem Bosne i Hercegovine doprinijela da se situacija u ovoj
Republici pogora. Ostale su bez odjeka molbe srpske strane u Bosni i Hercegovini da
se priznavanje nezavisnosti BiH odloi dok se ne izvri njena demokratska
transformacija na liniji poetnih sporazuma koji su postigli u Lisabonu, Briselu i
Sarajevu u okviru konferencije o BiH.
4. Pogoranju situacije u Bosni i Hercegovini u najveoj mjeri je doprinijela uloga
muslimansko-hrvatskog dijela Predsjednitva Bosne i Hercegovine od 4. aprila o. g. o
optoj mobilizaciji Bosne i Hercegovine, i u vezi sa njom, uvoenje najgoreg
dravnog terora na teritorijama koje kontrolou muslimansko-hrvatska vlast, posebno
u Sarajevu.
5. Napominjemo da je do sukoba srpske teritorijalne odbrane i muslimanskih paravojnih
snaga dolo u graninim podrujima prema Srbiji (Bijeljina, Zvornik, Viegrad) i
Crnoj Gori (Foa), zbog toga to su muslimanske snage htjele da na silu srpski narod
fiziki odsijeku od Jugoslavije. Na teritoriji Srpske Republike Bih vlada mir i u dobroj
mjeri funkcionie pravna drava.
6. Stiemo utisak da se stavovi o srpskom narodu u BiH formiraju prema notornim
neistinama ministra Silajdia. U borbi srpskog naroda u Bosni i Hercegovinine radi
se ni o kakvoj borbi za proirenje Srbije. Srpski narod u BiH eli da odbrani svoj goli
IZVOR: http://www.karadzic.org/rat/rat_prepiska.html
27/08/2007
89
opstanak i pravo da, kao jedan od tri dravotvorna naroda u Bosni i Hercegovini, sam
odlui o svom dravnom ustrojstvu.
7. Molimo vas da se u Bijeljinu poalje komisija koja bi se osvjedoila da je tvrdnja
gospodina Silajdia o masakru hiljadu Muslimana monstruozna neistina. Takoe vas
molim da uinite sve da se prekine niim ne izazvana satanizacija srpskog naroda u
Bosni i Hercegovini.
8. Uvjeravam vas, gospodo, da je srpski narod privren mirnom rjeenju krize u Bosni i
Hercegovini na liniji poetnih sporazuma koji su postignuti u okviru Konferencije o
Bosni i Hercegovini. Sve drugo to srpski narod bude inio preduzimae iskljuivo u
svrhu odbrane svoje egzistencije i prava na samoopredeljenje, slobodu i prospritet.
Primite izraze moga uvaavanja.

Beograd 17. april 1992
Aleksa Buha, mvp RS
27/08/2007
90
47.
Pisma generalpukovnika Milutina Kukanjca i predsjednika
Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (Sarajevo, 19. 4. 1992.)

Pismo zapovjednika Druge vojne oblasti generalpukovnika Milutina
Kukanjca predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
"Gospodine predsjednie!
Nou 17. na 18. travnja 1992. vae su 'zelene beretke' napale dio tvornice u Vogoi ('Pretis' namjenska industrija). O rezultatima tog napada ste izvijeteni.
Nou 18. na 19. travnja 1992. u Konjicu - u 20 sati 18. travnja - sve je blokirano, iskljueni su
telefoni PTT u vojnim objektima: - 'zelene beretke' su zauzele vojnu industriju 'Igman' Konjic
ili tonije reeno direktor tvornice Hadi Hasanovi je predao tvornicu Stranci demokratske
akcije (brat navedenog direktora Rusmo je predsjednik Skuptine opine Konjic i predsjednik
SDA Konjic). Komentar vjerojatno nije potreban.
Zaustavljaju se vojna m/v i pretresaju, a ljudstvo maltretira: nije dostavljena hrana
vojnicima, koja se inae priprema u tvornici 'Igman': ne zna se sudbina majora Ranka
Kuljanina, koji je radio u tvornici 'Igman'.
Gospodine predsjednie, prestanite s napadima na vojne objekte. Za posljedice ete vi snositi
odgovornost, sa svim akcijama vi osobno rukovodite - tu vie nema nikakve dileme. Vratite u
normalan rad tvornicu 'Igman' u Konjicu, osigurajte deblokadu grada Konjica i okolice.
Naredite deblokadu vojnih objekata 'Ljuta' i 'elebi'. Ako to ne uradite, mogu nastati teke
posljedice i vi ete snositi odgovornost.
Gospodine predsjednie, ne zaboravite da smo sklopili dogovor o primirju 12. travnja 1992.,
a da je istoga dana izdana ona vaa direktiva kojom objavljujete rat JNA, naravno Srbima i
drugim nedunim graanima. Stavljanje te direktive izvan snage samo je farsa. Sve akcije
SDA i nekakve vae vojske pokazuju da ste se opredijelili na ratnu opciju. Jeste li svjesni
kamo sve to vodi?
Analizirajte sve ovo i javno recite da elite rat. Ako to ne elite, praktinim potezima i
postupcima to demantirajte. Na tom planu do sada niste nita uinili (u pozitivnu smjeru).
Vrijeme je da neto uradite.
Analizirajte, gospodine, 'sluaj Pretisa', Konjica i drugih sluajeva. Vjerojatno biste mogli
doi do jasnijih spoznaja, kae se na kraju pisma generala Kukanjca Aliji Izetbegoviu.
Odgovor predsjednika Alija Izetbegovi generalu Kukanjcu.

"Gospodine generale!
IZVOR: Osloboenje, Sarajevo, 20. travnja 1992. u cijelosti objavljuje pismo zapovjednika Druge vojne
oblasti generalpukovnika Milutina Kukanjca, koje je juer poslao predsjedniku Predsjednitva Republike BiH. i
odgovor Alije Izetbegovia
27/08/2007
91
udno je to se Va opis teke stvarnosti u Sarajevu i drugdje u BiH uglavnom razlikuje od

vienja svih drugih promatraa ovdanjih zbivanja, poevi od obinih graana, novinara pa
do predstavnika meunarodnih organizacija, koje je naa nevolja dovela u ovu nesretnu
zemlju.
Gospodine generale, siguran sam da je Vama, kao i cijelom svijetu, jasno ta se ovdje
dogaa. Ono to za sada jednim dijelom ostaje prekriveno jesu Vae prave namjere. Kaete
da ja, mislei pritom na civilne i legitimne organe vlasti, Vama i Vaoj armiji objavljujem rat.
ime, gospodine generale? Na taj nain to nas drite u okruju doputajui da se iz tekih
topnikih oruja bombardiraju i razaraju gradovi i sela? Sarajevo i njegovih 600 tisua
stanovnika ive u strahu od ubilakih granata i snajperskih hitaca plaenika, kojima je za
ovih nekoliko dana irom BiH usmreno previe nedunih ljudi. itava sela su sravnjena sa
zemljom, gradovi razoreni i opljakani. Ubojice se kriju za vaim leima.
Gospodine generale, na alost, sad ve ima i previe dokaza koji upuuju na izravno
angairanje dijelova armije, iji ste Vi istaknuti starjeina, u postupcima koje osuuje itav
svijet. Dok mi izmjenjujemo ova pisma, ostvaruje se prijetnja generala Periia koji
bombardira Mostar.
Koga, gospodine generale, jo moete uvjeriti da se ne moe uiniti nita da prestane
bombardiranje BiH, neprekidno govorei o "sukobljenim stranama"? Tako dodue ponekad
govori i naa Radio-televizija, opravdano uplaena topnikim granatama koje su juer padale
i po njezinu zdanju usmrtivi 'usput' nekolicinu nedunih prolaznika i unitivi dobar dio
postrojenja i vozila naeg gradskog prometa.
Ono to kaete da Vi ne znate, zna itav svijet i svi graani ove zemlje, i nikakvo pismo poput
Vaeg dananjeg ne mogu tu nita promijeniti. O zbivanjima u Vogoi, Konjicu i drugim
mjestima koja spominjete postoje slubena izvjea i Vi za njih znadete. Nitko nema pravo
napadati, svatko se ima pravo braniti i to pravo nitko nikome ne moe oduzeti. Ja apeliram na
Vas da potedite graane BiH patnji kojima su izloeni.
Graani BiH imat e prema armiji onakav stav kakav ona bude imala prema njima u ovim
tekim danima, a sud o tome tko danas radi za rat, a tko za mir u BiH, morat emo prepustiti
drugima", pie na kraju pisma Alije Izetbegovia generalu Kukanjcu.
27/08/2007
92
48.
Predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice u BiH:
Sporazum Boban - Karadi (Graz, 6. 5. 1992.)

Priopenje za javnost
Odluni da sva sporna pitanja, ukljuujui razgranienje dviju konstitutivnih
jedinica - hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini rijee miroljubivim sredstvima i
dogovorom, predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice utvrdili su da u odnosu na
radnu mapu o razgranienju postoje nesuglasnosti u sljedeim sluajevima:
1. U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva, a
hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici.
2. Juno od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu
spada podruje odreeno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine.
Srpska strana smatra da je granica izmeu hrvatske i srpske jedinice granica
rijeke Neretve.
3. Obje strane su suglasne da se u razgranienju dvije konstitutivne jedinice na
podruju Kupresa. kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa. Bosanski Brod, Bosanski
Samac, Odak, Oraje. Modria i Brko) vodi rauna o kompaktnosti prostora i
komunikacijama.
4. Obje strane su odlune ustrajati na principima usvojenim na konferenciji Europske
zajednice o Bosni i Hercegovini, te temeljem toga suglasne su da u odreivanju spornih i
drugih podruja tuju dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija uz arbitrau
Europske zajednice.
5. Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid Konferencije Europske zajednice o
Bosni i Hercegovini, te obje strane trae hitan nastavak konferencije.
Inzistira se da se arbitrano ragranienje izvri u dogovorenom roku do 15. svibnja
1992. godine.
6. Slijedom naprijed dogovorenog prestaju razlozi za oruane sukobe izmeu Hrvata
i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Objavljuje se sveope i trajno primirje pod kontrolom Europske zajednice, koje stupa
na snagu dana 06. svibnja 1992. u 24.00 sata.
Predstavnik
Srpske dravne
zajednice
Radovan
Karai
Predstavnik Hrvatske
nacionalne zajednice
Mate Boban
Z. Tomac: Tko je ubio Bosnu, Zagreb: Birotisak 1994, str. 36-37.
27/08/2007
93
49.
EZ: Deklaracija o BiH (Bruxelles, 12. 5. 1992.)*
BRUXELLES - Europska zajednica i njezine drave lanice, pratei s velikom zabrinutou

stanje u BiH, potvruju svoje stanovite da politiko rjeenje moe biti zasnovano samo na
principima utvrenim tijekom razgovora o ustavnom ustrojstvu voenim izmeu Srba, Hrvata
i Muslimana, a pod okriljem Mirovne konferencije.
Stalno pogoravanje sigurnosne situacije ini, meutim, napredak u tim pregovorima
neizvjesnim i baca sumnju na odrivost bilo kakvog sporazuma postignutog na njima.
Iako su sve strane, svaka na svoj nain, pridonijele sadanjem stanju stvari, daleko najveu
krivnju snose JNA i vlasti u Beogradu koje kontroliraju armiju, i izravno, i neizravno pomaui srpske paravojne snage. Ubijanje i protjerivanje puanstva u Bijeljini, Zvorniku,
Foi i drugim gradovima i selima, opsada i sistematsko bombardiranje Sarajeva, dranje
sarajevske zrane luke i spreavanje sigurnog prolaza ak i humanitarne pomoi
meunarodnoga Crvenoga kria, akcije su to zasluuju sveopu osudu.
Europska zajednica i. njezine drave lanice trae:
potpuno povlaenje JNA i njezinog naoruanja iz BiH ili rasputanje njezinih

snaga i stavljanje njezinog naoruanja pod djelotvorni meunarodni nadzor,
otvaranje sarajevske zrane-luke u uvjetima sigurnosti, to bi omoguilo
raspaavanje hitno potrebne humanitarne pomoi.
EZ i njezine drave lanice takoer trae od vlasti u Beogradu da se obveu na sljedee:
potivanje svih granica svih republika,

potivanje prava manjina i nacionalnih ili etnikih grupa, ukljuujui Kosovo i
Vojvodinu, a u skladu s nacrtom Carringtonove konvencije,
promicanje zakljuivanja sporazuma o posebnom statusu krajina, osiguravajui
potivanje teritorijalne cjelovitosti Hrvatske,
potpuna suradnja sa svim stranama na Konferenciji koja se bavi pitanjem dravnog
nasljeivanja.
EZ i njezine drave lanice su nadalje odluile da:
povuku na konzultacije svoje ambasadore iz Beograda,

zatrae suspendiranje delegacije Jugoslavije na KES-u, s time da e to pitanje biti
ponovo razmotreno 29. lipnja,
dalje rade na sve veoj izolaciji jugoslavenske delegacije u meunarodnim
forumima ako se stanje ne promijeni, imajui pri tome posebno na umu predstojei
ministarski sastanak OECD-a,
zatrae od Komisije da ispita modalitete
moguih
gospodarskih
sankcija.
Europska zajednica i njezine drave lanice pozivaju Vladu BiH na punu suradnju pri
urednom povlaenju JNA. Usporedo s tim povlaenjem mora se provesti postupno
demobiliziranje Teritorijalne obrane. Oni pozivaju Vladu Hrvatske da uini sve stoje u
*
27/08/2007
94
njezinoj moi kako bi sprijeila upadanje u BiH vojnih i parravojnih snaga, kao i
krijumarenje oruja.
EZ i njezine drave lanice i dalje e pratiti situaciju, osobito glede zahtjeva postavljenih
vlastima u Beogradu. Proputanje da se postupi u skladu s njima bit e uzeto u obzir pri
razmatranju pitanja priznanja nove federacije, o emu je zatraen savjet lorda arringtona i
Arbitrane komisije.
27/08/2007
95
50.
Predsjednitvo BiH, srpska strana i JNA: Sporazum o prekidu
vatre u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 18. 5. 1992.)

Sporazum o prekidu vatre u Bosni i Hercegovini
Tri strane koje predstavljaju Predsjednitvo, srpska strana i JNA u Bosni i Hercegovini,
sastale su se danas po podne 18. maja 1992. godine u sjeditu UNPROFOR-a u Sarajevu i
sporazumjele o slijedeem:
1. Primirje koje stupa na snagu odmah na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i traje
najmanje tri sedmice poevi od danas 18. maja 1992. godine.
2. Deblokada svih putva u Bosni i Hercegovini pod slijedeim uslovima:
a/ Kontrolne take na putevima obezbjedjivae policja /sa/ svake strane: Vojne kontrolne
take bie uspostavljene u odredjenim podrujima od vojnog znaaja.
b/ Policija na kontrolim takama e pregledati putnike, line karte i prtljag da bi sprijeila
prolazak osoba koje ne ive na teritoriji Bosne i Hercegovine i naoruanja.
c/ Omoguava se slobodan protok hunmanitarne pomoi kao to je hrana i lijekovi kroz sve
kontrolne take.
d/ Slobodno kretanje za svo osoblje UHPUOFOR-a na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovina.
e/ Omoguavanje slobodnog kretanja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine
medjunarodnim humanitarnim organizacijama, njihovom osoblju i humanitarnoj
pomoi.
Mi dole potpisani:
ZA PREDSJEDNITVO:
Fikret Abdi
ZA JNA:
puk.Branko adjo
ZA SRPSKU STRANU:
Biljana Plavi
Stjepan Kljuji
IZVOR: Stjepan iber: Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992., Rabic: Sarajevo, 2000, str. 247.
27/08/2007
96
51.
Predsjednik
Predsjednitva
RH
RBiH
dr.
Franjo
Alija
Tuman
Izetbegovi:
predsjednik
Zajednika
izjava
(Zagreb/Sarajevo, 15. 6. 1992.)

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi izraavaju elju da se to prije osobno sastanu radi
razgovora o aktualnim problemima kao i o buduim odnosima dviju suverenih i neovisnih
drava. Obostrano se izraava aljenje to u sadanjim prilikama, kad se i dalje vri brutalna
agresija, posebno na Republiku Bosnu i Hercegovinu, predsjedniku Izetbegoviu nije mogue
otputovati iz Sarajeva. Izraavajui nadu da e se moi uskoro sastati dva Predsjednika
odluili su u meuvremenu dati slijedeu
Zajedniku izjavu
1. S obzirom na to da je Republika Hrvatska priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu, a da je
Republika Bosna i Hercegovina priznala Republiku Hrvatsku oba Predsjednika izjavljuju da
treba odmah prii uspostavljanju diplomatskih odnosa na nivou ambasada.
2. Republika Bosna i Hercegovina izraava zahvalnost Republici Hrvatskoj za pruenu
humanitarnu pomo i prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, graana Bosne i
Hercegovine, koji su pred neljudskim i divljakim napadima vojnih snaga iz Srbije i Crne
Gore i etnikih snaga bili prisiljeni napustiti svoja vjekovna ognjita.
3. Republika Hrvatska podrava napore Bosne i Hercegovine za ouvanje samostalnosti i
suzbijanje agresije, i u tome joj prua i nastavit e joj pruati pomo. Republika Hrvatska
takoer podrava napore legalne Vlade i Predsjednitva Bosne i Hercegovine da konsolidira
obranu Republike objedinjavanjem svih vidova i komponenti oruanog otpora u jedinstvene
oruane snage pod zapovjednitvom Predsjednitva BiH konstituiranog u duhu toke 4.
4. Oba Predsjednika izraavaju punu suglasnost da nakon okonanja rata treba traiti politiko
rjeenje za odnose u Bosni i Hercegovini na naelu ravnopravnosti tri konstitutivna naroda
Bosne i Hercegovine. 5. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman podrava napore
meunarodne zajednice za prestanak agresije na Bosnu i Hercegovinu i zahtjev koji je
Republika Bosna i Hercegovina uputila meunarodnoj zajednici za pomo i djelotvornu
akciju za spreavanje daljnje agresije i zavretak ratnih operacija.
6. Oba Predsjednika se slau da diplomatsko-konzularna predstavnitva obiju zemalja
uzajamno pruaju, u okviru svojih nadlenosti, svu potrebnu pomo i usluge graanima
Republike Hrvatske odnosno Republike Bosne i Hercegovine u sluajevima kada
predstavnitva njihovih zemalja ne mogu pruiti tu pomo. Radnje izvrene u okviru takve
uzajamne pomoi bit e priznate kao valjane u obje drave
IZVOR: Vjesnik: 16.6.1992.: U telefonskom razgovoru koji su danas vodili Predsjednik Predsjednitva Bosne
i Hercegovine gospodin Alija Izetbegovi i Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, usuglaen je
tekst zajednike izjave dvaju predsjednika..
27/08/2007
97
Predsjednik
Republike Hrvatske
Republike Bosne iHercegovine
dr. Franjo Tuman
Alija Izetbegovi
U Zagrebu i Sarajevu, 15. lipnja 1992.
27/08/2007
98
52.
Predsjednitvo RBiH: Djelovanje Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima (Sarajevo, 26. 6. 1992.)

Platforma
za djelovanje Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim
uslovima
Rat koji je izvrenom agresijom nametnut Bosni i Hercegovini, uzrokovao je nevidjeno

stradanje stanovnitva i unitavanje materijalnih dobara. Za traenje rjeenja ratne drame
Predsjednitvo je usvojilo Platformi kao najiri politiki okvir za okupljanje svih patriotskih
snaga.
1. Kakva Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna drava gradjana konstitutivnih i ravnopravnih
naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive. Republika se
konstituie na principima parlamentarne gradjanske demokratije, to podrazumjeva prije
svega trinu ekonomiju, stranaki pluralizam i ljudska prava i slobode.
Unutranje ustrojstvo BiH, kao multinacionalne i multireligiozne zajednice, zasniva se na
regionalnoj i lokalnoj samoupravi koja uvaava ekonomske, kulturne, istorijske i etnike
kriterije. Lokalna i regionalna samouprava ne moe biti u suprotnosti sa principima
teritorijalnog integriteta i jedinstvenog funkcionisanja vlasti na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine.
2. Odnosi i institucije koje garantuju nacionalnu ravnopravnost
Tri konstitutivna naroda, Muslimani, Srbi i Hrvati u BiH imaju svoje nacionalne interese, ali i
interese koji proistiu iz tradicije vievjekovnog zajednikog ivljenja. Politiki ivot u BiH
zasniva, se na ravnopravnosti Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i
narodnosti u upravljanju dravnim poslovima.
Suverenitet drave ostvaruje se na cijeloj teritoriji koju odredjuju jedinstvene granice priznate
od medjunarodne zajednice.
Dravna, zakonodavna i sudska vlast se ostvaruje na nivou Republike.
Zakonodavno tijelo je Skuptina Republike Bosne i Hercegovine koja ima dva vijea : Vijee
gradjana i Vijee naroda.
Vijee naroda ine predstavnici tri konstitutivna naroda BiH. Zastupljenost naroda u Vijeu je
paritetna, a odluke se donose koncenzusom. U nadlenosti Vijea nalaze se pitanja koja se
neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Predsjednitvo RBiH ima paritetan
sastav i takodjer odluuje koncenzusom. Osigurae se da u Predsjednitvu budu zastupljeni i
gradjani koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda BIH.
IZVOR: Stjepan iber: Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992.. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 280-283.
27/08/2007
99
Ustavom e se utvrditi koji republiki organi i institucije se formiraju na principu paritetne

zastupljenosti tri konstitutivna naroda
Princip koncenzusa ne moe se koristiti za blokadu rada u Vijeu naroda i Predsjednitvu, to
e se blie utvrditi poslovnicima rada ovih organa.
3. Za kakve medjudrzavne odnose je zainteresovana BiH
BiH je po nacionalnom sastavu, geografskom poloaju, istorijskim vezama, prirodnim
potencijalima i strukturi privrede zainteresovana za povezivanje sa svim susjednim dravama
kao i drugim dravama na bazi uzajamnog potovanja i ravnopravnosti.
Drava Bosna i Hercegovina ina poseban interes da postane ravnopravna lanica Evropske
zajednice.
U uspostavljanju medjudravnih odnosa polazi se od interesa svih gradjana i konstitutivnih
naroda BiH. O karakteru medjudravnih odnosa odluuje Skuptina i gradjani BiH. Dok traje
rat Bosna i Hercegovina ne moe ulaziti u medjudravne saveze koji mjenjaju njen ustavni
karakter za to je uslov odgovarajua demokratska procedura, koja podrazumjeva odluivanje
u parlamentu, odnosno Vijeu naroda, ili, zavisno od vanosti odluke, neposredno putem
referenduma.
4. Odnos prema prekidu rata i uspostavljanju mira u BiH
Svaki rat se u istoriji zavri mirom. to prije mir zamijeni rat, mlanje e biti razaranja i
ljudskih rtava. Stoga je Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine za pregovore koji
vode miru.
Pregovori o miru mogui su uz potivanje sljedeih uvjeta, odnosno principa:
a) Prekid ratnih dejstava
b) Uspostavljanje politikog stanja prije poetka agresije
c) Priznavanje legalne vlasti drave BiH i njenih institucija na cijeloj teritoriji, i
d) Naknadu ratne tete i kanjavanje krivaca za ratne zloince u saglasnosti sa
medjunarodnim propisima.
U traganju za mirom BiH e traiti i prihvatiti inicijativu i pomo medjunarodne zajednice i
njenih institucija.
BiH nee prihvatiti pregovore koji za osnovu imaju stvaranje etniki istih teritorija ili
regionalnu podjelu BiK na iskljuivo etnikoj osnovi.
BiH takodjer nee nikada prihvatili bilo kakve teritorijalne i demografske promjene i
prednosti izdejstvovane ratom i nasiljem.
5. Politika osnova optenarodnog odbrambenog-rata
Pravo na ivot, mir i slobodu ini temelj ljudskih prava u civilizovanom svijetu. Otpor
agresoru organizovae se i voditi kao optenarodna odbrambena borba svih gradjana i svih
naroda za oslobodjenje BiH.
27/08/2007
100
U zajednikom vienacionalnom frontu uestvuju patriotske snage koje su za suverenu i

nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, za zajedniki ivot i nacionalnu ravnopravnost Muslimana,
Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda i narodnosti (manjina ).
Oruane snage BiH e u svoje redove ukljuiti pripadnike svih naroda koji ive u BiH.
Vienacionalni sastav jedinica 1 tabova moe sa vise uspjeha voditi borbu za oslobodjenje
BiH od agresora. Stoga e se omoguiti lokalnim i optinskim oruanim formacijama da
pristupe zajednikoj borbi pod uslovom da priznaju suverenitet i integritet BiH i njenu legalnu
vlast.
6. Apel svim patriotskim snagama
Ova platforma je poziv svim gradjanima i svim narodima u Bosni i Hercegovini da se aktivno
ukljue u patriotski front borbe za suzbijanje agresije i uspostavljanje mira i slobode, reda i
zakonitosti na cijeloj dravnoj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Pozivamo i sve one
koji se nalaze na drugoj strani, a nisu ruke okaljali krvlju nevinih ljudi, da se prikljue
legalnim oruanim snagama Bosne i Hercegovine u borbi za slobodu, a protiv agresije.
Predsjednitvo e donijeti zakon o amnestiji i spreavati mogue pojave revanizma.
Doneseno u Sarajevu, 26. Juna 1992. godine
Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine
27/08/2007
101
53.
Predsjednitvo Republike BiH: Odluka o pretpoinjavanju
jedinica rezervnog sastava MUP-a jedinicama Armije Bosne i

Hercegovine (27. 6. 1992.*)
Na osnovu lana 2. i lana 7. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike

Bosne i Hercegovine ("SI. list RBiH", broj 4/92), na prijedlog naelnika Glavnog taba
Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i
Hercegovine, na sjednici odranoj 27. juna 1992. godine, donijelo je:
Odluku o pretpoinjavanju jedinica rezervnog sastava ministarstva

unutranjih poslova jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine
I
Sve jedinice rezervnog sastava Ministarstva unutranjih poslova Republike Bosne i
Hercegovine pretpoinjavaju se Glavnom tabu Oruanih snaga Republike Bosne i
Hercegovine, za izvoenje borbenih dej stava protiv agresora.
II
Naelnik Glavnog taba Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, saglasno
procjeni borbene situacije, odluivat e o upotrebi jedinica rezervnog sastava Ministarstva
unutranjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
III
Ova odluka stupa na snagu odmah i objavit e se u "Slubenom listu RBiH".
PRbroj: 1204/92 27. juni 1992. godine

U potpisu, predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi.
Sefer Halilovi. Lukava strategija. Sarajevo: Maral, 1997., str. 169.
27/08/2007
102
54.
Konferencija o miru u Jugoslaviji: Miljenje o nadlenosti i
miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ (Pariz, 4. 7. 1992.) *

Predhodno miljenje (o nadlenosti)
Predsjednik Arbitrane komisije primio je 18. svibnja 1992. pismo u kojem lord
CARRINGTON, predsjednik Konferencije o miru u Jugoslaviji, postavlja Komisiji tri
sljedea pitanja:
1. "Sa stajalita meunarodnoga prava je li Savezna Republika Jugoslavija nova drava
koju drave lanice Europske zajednice trebaju priznati u skladu s Deklaracijom o
Jugoslaviji i Smjernicama o priznanju novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom
Savezu, a koje je Vijee ministara Europske zajednice usvojilo 16. prosinca 1991?"
2. "U svome miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991. Arbitrana se komisija izjasnila da se
SFRJ tada nalazila "u procesu raspada". Moe li se danas smatrati da je taj proces
zavren?"
3. "Ako je to sluaj, na kojim se temeljima i kojim se sredstvima moraju urediti problemi
sukcesije drava koji se postavljaju izmeu razliitih drava proizilih iz SFRJ?"
Tekst tih triju pitanja bio je poslan predsjednicima Republika Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, kao i Predsjednitvu Savezne Republike
Jugoslavije (SRJ); oni su bili pozvani da upute podneske u kojima e u pravnim terminima
izloiti argumente kojima ele poduprijeti odnosne stavove svojih zemalja o svakome od tih
triju pitanja.
U zajednikom pismu od 8. lipnja 1992. g. Momir BULATOVI, predsjednik Republike
Crne Gore i g. Slobodan MILOSEVIC, predsjednik Republike Srbije obavijestili su
predsjednika Arbitrane komisije u ime Savezne Republike Jugoslavije da osporavaju njezinu
nadlenost da se izjasni o pitanjima koja su joj postavljena. Istakli su da:
1. ta pitanja ne potpadaju pod mandat Europske zajednice prema odredbama Brijunske
deklaracije;
2. takva bi se pitanja izmeu SRJ i drugih jugoslavenskih republika morala rijeiti
sveobuhvatnim uzajamnim sporazumom;
3. ona koja se ne mogu rijeiti putem sporazuma, morala bi se podnijeti Meunarodnom
sudu.
U pismima Republike Hrvatske od 18. lipnja 1992. te Republika Makedonije i Slovenije od
19. lipnja 1992, te su republike osporile tu argumentaciju. Republike Crna Gora i Srbija u
pismima upuenima 19. lipnja predsjedniku Konferencije i predsjedniku Arbitrane komisije
istakle su da ostaju pri svojim stavovima, a Srbija je uz to smatrala da Komisija nema moi
niti da se izjasni o svojoj vlastitoj nadlenosti.
IZVOR: Vladimir uro Degan. Hrvatska drava u meunarodnoj zajednici: razvitak njezine
meunarodnopravne osobnosti tijekom povijesti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2002., str. 357-362.
27/08/2007
103
Arbitrana komisija smatra da neovisno o svakom sporu o tome pitanju, na nju spada da
utvrdi svoju nadlenost. Stoga je nepotrebno da se ona izjanjava o prihvatljivosti ovdje
podnesenih prethodnih prigovora.
1. Pitanje da li je Komisija sudac svoje vlastite nadlenosti prethodnoga je karaktera i
ono se mora ispitati najprije. Tek ako Komisija doe do pozitivnoga zakljuka, ona e
se moi izjasniti o svojoj nadlenosti u ovomu sluaju. U svrhu toga istraivanja
potrebno je ispitati narav ove Komisije.
2. Ona je ustanovljena, ne Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja 1991, nego
Deklaracijom o Jugoslaviji usvojenom na izvanrednom ministarskom sastanku za
europsku politiku suradnju od 27. kolovoza 1991, da bi se pokrenuo "arbitrani
postupak", koji nije bio definiran, ali je morao voditi k "odlukama". Te je odredbe
prihvatilo est jugoslavenskih republika od otvaranja Konferencije o miru u
Jugoslaviji 7. rujna 1991. Iako su te odredbe bile sumarne, iz upotrijebljene
terminologije i iz samoga sastava Komisije jasno proizlazi da je namjera bila stvoriti
tijelo sposobno da na temelju prava rjeava sporove koje e im stranke podnositi, a
upravo to ini samu definiciju arbitrae (v. Medunarodni sud u Haagu, presuda od 12.
studenoga 1991, Spor o arbitranoj presudi od 31. srpnja 1989, Rec. 1991, str.70).
3. Kao to je Meunarodni sud istakao, "jo od spora Alabama openito je prihvaeno u
skladu s prijanjim presedanima da je u nedostatku suprotnoga sporazuma svaki
meunarodni tribunal sudac svoje vlastite nadlenosti i da ima mo da u tu svrhu
tumai akte koji odreuju tu nadlenost. To naelo, koje je u podruju arbitrae
prihvaeno u meunarodnom pravu, ima osobitu snagu kada meunarodni sudac nije
vie arbitrani tribunal ustanovljen posebnim sporazumom izmeu stranaka u svrhu
rjeavanja nekoga posebnog spora, nego se radi o instituciji prije ustanovljenoj nekim
meunarodnim instrumentom koji joj odreuje nadlenost i ureduje njezino
djelovanje...(presuda od 18. studenoga 1953, Spor Nottebohm, Prethodni prigovori,
Rec. 1953, str. 119). Stoga ovoj Komisiji pripada da se izjasni o svojoj nadlenosti.
4. Poto je nadlenost ove Komisije globalno osporena, ona smatra da joj pripada da se
izjasni jedinstvenom odlukom o svim tim prigovorima, prije nego to razmotri, ako to
bude potrebno, svako od pitanja koja su joj postavljena.
5. Komisija nalazi da su poetna pravila koja ureuju njezino djelovanje upotpunjena i
precizirana nekim tekstovima nakon njezina stvaranja, kao i u kasnijoj praksi
Konferencije o miru u Jugoslaviji i "odgovornih vlasti" razliitih jugoslavenskih
republika.
Tako su novom Deklaracijom od 3. rujna 1991, Zajednica i njezine drave lanice
odluile: "U okviru Konferencije njezin e predsjednik prosljeivati Arbitranoj
komisiji sporove podvrgnute arbitrai. Rezultati njezinih razmatranja bit e podnoeni
Konferenciji putem njezina predsjednika. Pravila postupka Arbitrane komisije utvrdit
e arbitri nakon to uzmu u obzir postojee organizacije u toj oblasti." Takoer je i
est republika prihvatilo te odredbe.
6. U studenome 1991. Republika Srbija poduzela je inicijativu podnosei Komisiji tri
pitanja od kojih joj je predsjednik Konferencije proslijedio dva, dok je tree sam
postavio. Sve su republike sudjelovale u tome postupku i nijedna nije uinila ni
najmanju aluziju o moguoj nenadlenosti Komisije; to posvjedouje o identinom
tumaenju njezina mandata, priznavajui na taj nain i njezinu savjetodavnu
nadlenost.
27/08/2007
104
7. Arbitrana komisija takoer primjeuje da je ona ustanovljena u okviru Konferencije o

Jugoslaviji kao njezin organ. Odgovori na pitanja koja joj postavi predsjednik
Konferencije predstavljaju sudjelovanje Komisije u radu Konferencije kojoj je organ i
trebali bi postojati odluujui razlozi da ona odbije dati svoj odgovor na te zahtjeve.
U ovomu sluaju Komisija ne vidi nijedan razlog da odbije izvravati svoje funkcije.
8. Konferencija o miru u Jugoslaviji ima zadau "da ponovo uspostavi mir za sve u
Jugoslaviji i da postigne trajna rjeenja koja potuju legitimne zabrinutosti i legitimne
aspiracije svakoga". (Deklaracija od 7. rujna 1991. u povodu sveanosti otvaranja
Konferencije).
Stoga u nastojanjima da razjasni pravne aspekte problema s kojima je Konferencija u
obavljanju svoje zadae suoena, Arbitrana komisija potpuno ostaje u toj ulozi koju
su joj povjerile Europska zajednica i njezine drave lanice s jedne strane i est
republika s druge.
9. Daleko od toga da joj pravni karakter postavljenih pitanja predstavlja smetnju u
vrenju njezine nadlenosti, taj joj karakter, naprotiv, prua opravdanje: kao arbitrani
organ Konferencije, osim u sluaju izriitoga ovlatenja stranaka za suprotno,
Komisija se smije izjanjavati samo o pravu; u ovomu sluaju ona je pozvana da izrazi
svoja miljenja o primjenjivim pravnim pravilima.
10. Stoga Arbitrana komisija odluuje:
- da kada je god pozvana da razmotri neko pitanje, njoj samoj pripada da se izjasni o
svojoj nadlenosti;
- da u ovomu sluaju, uzimajui u obzir narav i funkcije koje su joj dane, ona je
nadlena da svojim miljenjima odgovori na tri pitanja Jugoslaviji.
U Parizu 4. srpnja 1992.
Miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ o Jugoslaviji: kada je okonan

proces raspada bive SFRJ (4. 7. 1992.)
Predsjednik Arbitrane komisije primio je 18. svibnja 1992. pismo u kojem lord
CARRINGTON, predsjednik Konferencije o miru u Jugoslaviji, postavlja pred Komisiju tri
pitanja, tekst kojih je naveden u odluci o prethodnim pitanjima koju je Arbitrana komisija
donijela ovoga dana.
Po miljenju Komisije odgovori na pitanja br. 1 i 3 ovise o odgovoru koji e se dati na pitanje
br. 2. Stoga e Komisija svojim prvim miljenjem odgovoriti na pitanje br. 2. Pitanja br. 1 i 3
bit e predmetom odgovarajuih miljenja br. 10 i 9.
Pitanje br. 2 formulirano je na sljedei nain:
Pitanje br. 2:
27/08/2007
105
"U svome miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991. Arbitrana se komisija izjasnila da se SFRJ
tada nalazila 'u procesu raspada'. Moe li se danas smatrati da je taj proces zavren?"
Komisija je razmotrila podneske, opservacije i dokumente koje su joj dostavile Republike
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija.
Komisija je danas u svojoj odluci o prethodnim pitanjima ustanovila da ta oblast spada u
njezinu nadlenost.
1. U svome miljenju br. 1 datiranom 29. studenoga 1991, Arbitrana komisija je ustanovila
da:
- pitanje postojanja ili nepostojanja neke drave mora se razmotriti u funkciji
univerzalno priznatih naela meunarodnoga prava koja odreuju konstitutivne
elemente drave;
- da je SFRJ tada jo bila odrala svoju meunarodnu osobnost, ali se volja za
neovisnou bila izrazila putem referenduma u Republikama Sloveniji, Hrvatskoj i
Makedoniji i u jednoj rezoluciji o suverenosti u Bosni i Hercegovini;
- sastav i djelovanje organa bitnih za Federaciju nisu vie udovoljavali zahtjevima
sudjelovanja i predstavljanja inherentnima nekoj federalnoj dravi;
- pribjegavanja sili izmeu razliitih elemenata Federacije pokazala su njezinu nemo;
- SFRJ se nalazila u procesu raspada, ali je ipak ovisila o republikama koje izraze
takvu volju da ustanove, ako je prikladno, novi savez s demokratskim institucijama
po njihovu izboru;
- postojanje ili nestanak neke drave u svakom su sluaju pitanja injenica.
2. Raspad neke drave znai konac njezine pravne osobnosti i temeljito pogaa djelovanje
meunarodnoga prava. Stoga ga valja razmotriti s najveim oprezom.
Komisija smatra da je postojanje federalne drave, sastavljene od vie razliitih federalnih
cjelina, ozbiljno dovedeno u pitanje kada se veina tih cjelina koje obuhvaaju veinu
podruja i stanovnitva federacije, konstituira kao suverene drave, na nain da se savezna
vlast ondje vie ne moe oitovati Dakle, iako priznanje jedne drave od drugih drava ima
tek deklaratornu vrijednost, samo priznanje kao i lanstvo u meunarodnim organizacijama
svjedoe o uvjerenju tih drava (koje su dale priznanje, naa prim.) da je tako priznata cjelina
(postala) stvarnost i one na nju prenose neka prava i neke obveze po meunarodnome pravu.
3. Arbitrana komisija ustanovljuje da nakon njezina Miljenja br. 1,
- referendum predloen u njezinu Miljenju br. 4 odran je u Bosni i Hercegovini 29.
veljae i 1. oujka 1992, a stanovnitvo se u velikoj veini izjasnilo za neovisnost te
Republike;
- Srbija i Crna Gora kao republike jednake u pravima ustanovile su novu dravu pod
nazivom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), usvajajui novi ustav 27. travnja
1992;
- veina novih drava nastalih iz bivih jugoslavenskih republika meusobno je priznala
svoju neovisnost i time su dokazale da je vrenje svake savezne dravne vlasti na
podrujima novoosnovanih drava zavreno;
27/08/2007
106
- zajedniki savezni organi u kojima su sve jugoslavenske republike bile predstavljene

vie ne postoje i od tada nijedan organ te vrste vie ne djeluje;
- bive nacionalno podruje i stanovnitvo SFRJ sada su pod potpunom suverenom
vlau novih drava;
- Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija priznate su od svih drava lanica Europske
unije i od brojnih drugih drava, i primljene su u lanstvo Ujedinjenih nacija 22.
svibnja 1992;
- rezolucije 752 i 757 (1992) Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija u vie navrata
spominju "bivu SFRJ";
- uz to, rezolucija 757 (1992) ustanovljuje da "zahtjev SRJ (Srbije i Crne Gore) da
automatski osigurava kontinuitet s bivom SFRJ nije bio openito priznat";
- Deklaracija Europskoga vijea usvojena u Lisabonu 27. lipnja 1992. izriito se odnosi
na "bivu Jugoslaviju".
4. Stoga je Arbitrana komisija miljenja:
- da je proces raspada SFRJ spomenut u Miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991.
zavren i da valja ustanoviti da SFRJ vie ne postoji.
U Parizu 4. srpnja 1992.
27/08/2007
107
55.
Predsjednitva BiH Aliji Izebegoviu (Zagreb, 6. 7. 1992.)

"tovani gospodine Predsjednie,
Odgovarajui na Vae pismo br. 4/92 od 5. srpnja 1992. dozvolite mi da spomenem sljedee:
1. Republika Hrvatska je priznala suverenost i teritorijalni integritet Republike Bosne i
Hercegovine. Svim svojim ponaanjem nastojali smo i nastojimo potivati takvo nae
odreenje.
Iskazali smo svoju spremnost za uspostavu diplomatskih odnosa na razini ambasadora, pa i
ovom prilikom predlaemo da se to neposredno realizira.
2. Republika Hrvatska ne moe biti nezainteresirana za sudbinu hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini. Kao i muslimanski narod, Hrvati u BiH su izloeni genocidnom i osvajakom
ratu od strane Srbije, Crne Gore i bive JNA. U obrani vitalnih interesa hrvatskog i
muslimanskog naroda Republika Hrvatska je spremno ponudila svu pomo koju jedna
suverena drava moe ponuditi drugoj u obrani od zajednikog neprijatelja. Praktiki
kompletna humanitarna pomo Bosni i Hercegovini dopremljena je preko podruja i uz
pomo Republike Hrvatske. Bez obzira na veoma teko gospodarsko stanje i ogroman broj
vlastitih prognanika, Republika Hrvatska je prihvatila i pruila svu moguu pomo stotinama
tisua izbjeglica iz BiH, na emu ste i Vi osobno te Predsjednitvo i Vlada BiH izrazili
zahvalnost.
3. Srpska agresija u Bosni i Hercegovini nanijela je ogromne rtve i muslimanskom i
hrvatskom narodu. Najvei dio operacija agresora i dalje je usmjeren na podruja s
veinskim hrvatskim stanovnitvom, to najbolje pokazuje besmislenost optubi o dogovaranju
hrvatskih i srpskih predstavnika na tetu muslimanskog naroda.
4. Suoen sa srpskom agresijom hrvatski se narod u Bosni i Hercegovini morao
samoorganizirati. Jedino tako se moglo obraniti podruja i omoguiti preivljavanje u
uvjetima kada sredinja vlasti praktiki nije funkcionirala.
5. Osjeaju ugroenosti pridonijele su i neke unitarne i unitaristike tendencije u dijelu
muslimanskog vodstva koje su uzrokovale nepripremljenost Bosne i Hercegovine za
djelotvornu obranu. Zbog toga su se kod Hrvata u BiH pojavile i inicijative da se Hrvatima
nastanjena podruja pripoje Republici Hrvatskoj. Poznato je da je Vrhovnitvo RH na to
odgovorilo preporukom da se trae politika rjeenja i okonanje rata u razgovorima
predstavnika triju naroda, u skladu s prijedlozima Konferencije Europske zajednice o
organizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene drave triju konstitutivnih naroda.
6. Nesuglasice izmeu konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine treba rjeavati politikim
sredstvima. Organiziranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i HVO tumaimo kao inicijative
u okviru Republike Bosne i Hercegovine pa ih samo kao takve i podupiremo.
IZVOR: Novi Vjesnik, 7 .7. 1992.
27/08/2007
108
7. U svezi s Vaom zamisli da se obratite hrvatskom narodu i objasnite "o emu se radi",
uvjeren sam da je sve gore navedeno dobro poznato hrvatskom narodu u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini, a vjerujem sve vie i muslimanskom narodu."
27/08/2007
109
56.
Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman
predsjednik
Predsjednitva BiH Alija Izebegovi: Zajednika izjava (Helsinki

8. 7. 1992.)
Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman sastali su se, prema ve ranije izjavljenoj elji u
Zajednikoj izjavi od 15. lipnja 1992. godine, prigodom vrhovnog skupa Konferencije o
europskoj sigurnosti i suradnji 8. srpnja 1992. godine u Helsinkiju. Razgovorima su
prisustvovali takoer ministri inozemnih poslova dr. Haris Silajdi i prof. dr. Zdenko
krabalo, te predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje arini i savjetnik
Predsjednika Republike Hrvatske za inozemnu politiku dr. eljko Mati. Predsjednici su,
nakon razgovora, dali sljedeu
Zajedniku izjavu
1. S obzirom na to da su obje drave meusobno priznale jedna drugu, uspostavit e se
izmeu njih i to u najkraem roku, diplomatski odnosi na razini ambasada. Takoer je
odlueno da se predstavnici dviju vlada najskorije sastanu radi razmatranja aktualnih tekuih
pitanja od interesa za obje drave.
2. Na podruju Republike Bosne i Hercegovine srpske i crnogorske snage poduzele su novu
ofenzivu neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom (Bosanska Posavina) pri emu
takoer dolazi do neprestanih napada tih snaga na podruja Republike Hrvatske od
Slavonskog Broda do upanje. Sve se to dogaa u vrijeme kad je panja cjelokupne svjetske
javnosti okrenuta prema dogaajima u Sarajevu gdje se pokuava uspostaviti djelotovoran
zrani most i kopneni koridor za dopremu humanitarne pomoi napaenim stanovnicima toga
grada. Zbog opravdane brige za ivote i preivljavanje graana Sarajeva, nekanjeno se
prikriva nastavak brutalne agresije na drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i operacije
etnikog ienja prostora koji napada agresor.
3. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju, sljedom toga, zajednike
interese u obrani svoje nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti od srpske i crnogorske agresije.
Oba predsjednika suglasna su o tome da se taj zajedniki interes treba ostvariti naporima i
sredstvima koje predvia Povelja Ujedinjenih naroda i na kojima se osnivaju dokumenti
Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji.
4. Republika Bosna i Hercegovina cijeni napore meunarodne zajednice i Republike Hrvatske
u pruanju pomoi, posebno prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, graana Bosne i
Hercegovine.
5. Oba predsjednika jo jedanput naglaavaju privrenost svojih drava naelu da se, nakon
zavretka rata na podruju Republike Bosne i Hercegovine, unutarnje ureenje te drave uredi
demokratski na temelju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
IZVOR: Novi Vjesnik, 9.7.1992.
27/08/2007
110
57.
KESS: Govor predsjednika RH dr. Franje Tumana na
plenarnoj sjednici KESS-a (Helsinki, 9. 7. 1992.)

Hrvatska je usvojila sva naela i vrijednosti KESS-a
"Gospodine Predsjednie,
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Dopustite mi da izrazim svoju zahvalnost naim uvaenim domainima - Vladi i narodu
Finske - na njihovu velikodunom gostoprimstvu i organizaciji ovog sastanka. Velika mi je
ast biti u mogunosti obratiti se ovom najviem skupu zemalja lanica KESS-a.
Suoeni smo s povijesnom odgovornou uspostave novih oblika sigurnosti i suradnje u
sjevernoj hemisferi i formiranjem novog identiteta za postkomunistiku Europu. Od 1975.
godine, prvog helsinkog zasjedanja podruje KESS-a prolo je kroz dramatine politike i
strateke promjene. Bipolarni svijet od juer ustupio je mjesto zajednici demokratskih drava,
opredijeljenih za suradnju i zajedniki gospodarski napredak, ali i ugroenih novim
nestabilnostima. Osim to je proirila KESS novim lanicama, ova konferencija je takoer
preuzela novu odgovornost za budunost ovog dijela svijeta.
KESS je relativno brzo prihvatio injenicu emancipacije novih demokratskih drava i izrazio
im dobrodolicu u ovu veliku obitelj naroda. KESS je bio prva velika meunarodna
organizacija koja je primila moju zemlju kao punopravnog lana. Ipak, odluka da se sprijei
krenje osnovnih naela KESS-a jo uvijek se ini neadekvatnom osobito glede zaustavljanja
agresije protiv novih lanica KESS-a i spreavanja masovnih patnji civila, genocida i
destrukcije, kulturnog naslijea i gospodarskih osnova novih drava.
Stoga Hrvatska pridaje vrlo veliku vanost osnivanju Foruma za sigurnosnu suradnju KESS-a
s ojaanim Centrom za spreavanje sukoba koji e, nadamo se, razviti uinkovite mehanizme
za spreavanje konflikata i mirno razrjeavanje nesuglasica.
Osobito podravamo napore usmjerene na razvoj "peace-keeping" mehanizma KESS-a.
Takoer pozdravljamo novo ovlatenje KESS-a da pozove strunjake i sredstva NATO-a,
Zapadnoeuropske Unije i Europske zajednice kako bi poveao svoju ukupnu sposobnost za
spreavanje sukoba i rjeavanje kriznih situacija.
U tom smislu pozdravljamo preobrazbu KESS-a u regionalni sporazum u smislu Odjeljka 8
Povelje Ujedinjenih naroda, ime e KESS postati vana veza izmeu europske i globalne
sigurnosti.
Hrvatska dijeli uvjerenje zemalja sudionica da opi koncept sigurnosti treba biti zasnovan na
ljudskim pravima i napretku kao osnovnim preduvjetima za postojan i trajan mir. Imajui to
na umu zagovarali smo jaanje ljudske dimenzije KESS-a. Upravo iz tog istog razloga - ak i
IZVOR: dr. Franjo Tuman. Zna se, HDZ u borbi za samostalnu Hrvatsku. Knjiga druga. Zagreb: HDZ, 1993.,
str. 50-53. Govor predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana to ga je odrao na Plenarnoj
sjednici sastanka na vrhu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS):
27/08/2007
111
u najteim vremenima goleme patnje i razaranja koje je prouzroila jugo-komunistika i

srpska agresija protiv Hrvatske - mi smo u na Ustav i u zakonodavstvo ugradili sve elemente
ljudskih i manjinskih prava kako bi osigurali jednakost i zatitu svih dravljanja Hrvatske i
kako bi ojaali nae mlade demokratske ustanove i vladavinu prava.
Mi osobito pozdravljamo solidarnost KESS-a sa zemljama istone i srednje Europe u
razdoblju postkomunistikog prijelaza i preobrazbe. Zemlje poput Hrvatske i susjedne Bosne i
Hercegovine, koje trpe zastraujui gubitak ivota i golema materijalna razaranja osobito
trebaju takvu solidarnost i pomo. Proirenje suradnje u gospodarstvu, znanosti i tehnologiji,
predvieno u zavrnom dokumentu odigrat e vanu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju
Hrvatske. Stoga pozdravljamo osnivanje Gospodarskog foruma i nadamo se da e dati vaan
poticaj gospodarskoj preobrazbi demokratskih drava, koje se osnivaju na trinom
gospodarstvu i privatizaciji.
Pristupajui KESS-u Republika Hrvatska je usvojila sva naela i vrijednosti KESS-a. U ime
moje zemlje , jedne od najmlaih lanica KESS-a, dopustite mi da ovdje ponovim nae
najdublje potovanje naela i opredjeljenja Zavrnog dokumenta iz Helsinkija iz 1975., kao i
vrijednosti Parike povelje iz 1990.
U tom kontekstu dopustite mi da jo jednom vrlo jasno iznesem stajalite moje zemlje prema
susjednoj dravi Bosni i Hercegovini. Hrvatska je bila meu prvim zemljama koje su priznale
suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine i u potpunosti potuje teritorijalni integritet
Bosne i Hrcegovine. Hrvatska podupire napore Bosne i Hercegovine i meunarodne
zajednice za ouvanje njezine neovisnosti i njezin otpor zajednikom neprijatelju. U naoj
Zajednikoj izjavi od 15. lipnja predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine i ja, u
potpunosti smo se sloili da - nakon to zavri rat - treba traiti politiko rjeenje za ustavno
ureenje Bosne i Hercegovine na osnovi ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Gospodine Predsjednie,
ekselencije,
Dopustite mi da kao dravnik iz male zemlje, i kao povjesniar, skrenem vau pozornost na,
kako se meni ini, nedostatno razumijevanje vrlo vane uloge probuenih nacionalnih svijesti
naroda istone i srednje Europe u rastakanju komunistikog sustava. U poetku, a u nekim
sliajevima ak i danas, njihova pravedna borba za politiku i nacionalnu emancipaciju bila
je tumaena kao "retrogradni nacionalizam", "autarkini separatizam" i "etniki sukob".
Dopustite mi istaknuti da su procesi europske i svjetske integracije, s jedne strane, i stvaranja
novih drava, s druge strane, samo naizgled opreni. Mali europski i drugi narodi takoer
tee civilizacijskoj integraciji, ali ele ponovno potvrditi svoj kulturni i politiki identitet, i
ravnopravno sudjelovati u povijesnim poslijeratnim promjenama u Europi i svijetu. Htio bih
ponosno izjaviti, u ovom kontekstu, da je nezatien ali hrabar hrvatski narod osjetno
pridonio priznanju prava malih naroda na vlastiti identitet i dravnost, te novim odnosima u
Europi.
Uistinu vjerujem da e uloga malih zemalja i naroda u novom sustavu meunarodnih odnosa
u kojima je sigurnost nedjeljiva i jednaka za sve, biti najvanija provjera nove kolektivne
sigurnosti i suradnje. Naime, suverenitet i teritorijalni integritet gotovo svih novih
demokratskih drava bio je, ili je jo uvijek, ugroen od ostataka starih hegemonistikih i
komunistikih reima. Te prijetnje seu od neprihvatljive prisutnosti stranih postrojbi,
okupacije teritorija, poticanja unutarnje nestabilnosti, do terorizma i otvorene agresije.
27/08/2007
112
Mi u Hrvatskoj bili smo, od samog trenutka stvaranja slobodne i demokratske drave nakon
viestranakih izbora svjesni, da e preobrazba komunistikog sustava u parlamentarnu
demokraciju i trinu ekonomiju biti dug i tegoban proces, osobito u vienacionalnoj
zajednici. Zbog toga smo sve veu asimetrinost politikih sustava i napore za zaustavljanjem
neizbjenih demokratskih promjena u bivoj Jugoslaviji nastojali prevladati pregovarajui
predlaui i konfederaciju suverenih republika. Iskreno smo eljeli i jo uvijek elimo sve
sporove razrijeiti politikim sredstvima i na osnovi pravila koje je postavila meunarodna
zajednica.
Moja zemlja, a takoer i susjedna drava Bosna i Hercegovina, plaale su najviu cijenu za
krah i raspad komunistikog sustava u Europi i raspad vienacionalne jugoslavenske
federacije.
Rat i humanitarna nesrea u bivoj Jugoslaviji danas su najvei izazov za novi europski
poredak. Agresija Srbije i Crne Gore protiv susjednih drava je zloin protiv mira, zloin
protiv humanost i povijesni anakronizam. To je takoer i vrlo velika prijetnja sustavu
kolektivne sigurnosti, jer se moe proiriti na druge zemlje. Svako daljnje toleriranje agresije
ugrozilo bi same osnove novog europskog i svjetskog poretka i otvorilo bi izglede za
restauraciju totalitarnog reima.
Prema tome ovaj barbarski rat teritorijalnog osvajanja i ljudska tragedija u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini mora biti bez odgode okonan odlunom kolektivnom akcijom protiv srpskih i
crnogorskih agresora da bi se opet uspostavio mir i stvorili uvjeti za trajno i ravnopravno
politiko rjeenje. To je uistinu, najvanija provjera nae sposobnosti i nae volje da
djelujemo u obrani naela i vrijednosti KESS-a.
U ime nedunih rtava rata, u ime stotina tisua prognanih ljudi i izbjeglica htio bih svima
Vama prenijeti molbu za pomo, za mir. Uinimo sve to moemo da bismo uinili da ovaj
sukob bude posljednji rat voen na tlu Europe.
Na koncu, dopustite mi da Vas uvjerim, da e Hrvatska u potpunosti pridonijeti regionalnoj
sigurnosti i suradnji u jugoistonoj i srednjoj Europi, te u Mediteranu, u okviru naela i
vrijednosti KESS-a i u okviru nove kolektivne sigurnosti i integracije diljem podruja KESS-a.
Hvala Vam, gospodine Predsjedatelju!"
27/08/2007
113
58.
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovin: Odluka o
razrjeenju i imenovanju lanova Predsjednitva RBiH (Sarajevo,

13. 7. 1992)
Na osnovi lanka 49. i 72. Poslovnika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
("Slubeni list SRBiH", br. 37/91 i "Slubeni list RBiH", broj 6/92), Predsjednitvo Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 13. srpnja 1992. godine, donijelo je
Odluku o razrjeenju i imenovanju predsjednika i lanova radnih tijela

Predsjednitva RBiH
I.
Razrjeavaju se dunosti predsjednika i lanova radnih tijela Predsjednitva Republike Bosne
i Hercegovine:
- prof. dr. Biljana Plavi, bivi lan Predsjednitva RBiH, dunosti predsjednika
Savjeta za zatitu ustavnog poretka i lana Komisije za pomilovanje Predsjednitva
Republike Bosne i Hercegovine,
- prof. dr. Nikola Koljevi, bivi lan Predsjednitva RBiH, dunosti predsjednika
Komisije za predstavke i prijedloge, lana Savjeta za openarodnu obranu i lana
Komisije za organizacijsko-kadrovska pitanja Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine,
- Drago Vukosavljevi, bivi zapovjednik Republikog taba teritorijalne obrane, i
Milutin Kukanjac, bivi zapovjednik Druge vojne oblasti, dunosti lana Savjeta za
openarodnu obranu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.
II.
Imenuju se za predsjednika i lanove radnih tijela Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine:
- prof. dr. MIRKO PEJANOVIC, za predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka i
za lana Komisije za pomilovanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
- prof. dr. NENAD KECMANOVI, za predsjednika Komisije za predstavke i
prijedloge, lana Savjeta za openarodnu obranu i lana Komisije za organizacijskokadrovska pitanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
- SEFER HALILOVI, zapovjednik taba teritorijalne obrane Republike Bosne i
Hercegovine, za lana Savjeta za openarodnu obranu Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine.
IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar
za studije novinarstva, 1998, str. 255 - 256.
27/08/2007
114
III.
Ova odluka objavit e se u "Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine".
Broj 02-011-410/92
Sarajevo, 13. srpnja 1992. godine
Predsjednik Predsjednitva RBiH,
Alija Izetbegovi, s.r.
27/08/2007
115
59.
Vlada Republike BiH: Stavovi o administrativno-teritorijalnom
ureenju Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 7.j 1992.)*
U Platformi koju je usvojilo Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine utvrdjeno

je da e Republika Bosna i Hercegovina biti organizirana u administrativno-teritorijalnom
pogledu kao decentralizirana drava, na principima parlamentarne gradjanske demokratije.
Njezine administrativno-teritorijalne jedinice (regije) e biti oformljene na osnovi etiri
kriterija: (1) ekonomski, (2) kulturni, (3) historijski i 4) etniki. Preuzimajui zadau izrade
cjelovitog koncepta administrativno-teritorijalnog organiziranja Republike, u skladu s tim
kriterijima, Vlada Republike Bosne i Hercegovine razmotrila je rezultate znanstvenog
prouavanja postojeih iskustava u administrativno-teritorijalnom ustrojstvu. U skladu s tim,
na sjednicama odranim 12. i 16.jula 1992. godine, usvojila je principe dalje razrade i
pravnog reguliranja administrativno-teritorijalnog ustrojstva.
1. Bosna i Hercegovina je organsko jedinstvo razliitosti.
Decentraliziranje dravne vlasti u Republici Bosni i Hercegovini bit e ostvarena uz
uvaavanje injenice da Bosna i Hercegovina, kao kulturno-historijska i politika zasebnost,
nije prost zbir razliitosti ve, naprotiv, organska povezanost razliitih politikih, religijskih i
nacionalnih zasebnosti. Decentraliziranje dravne vlasti ostvarivat e se, u skladu s tim, preko
opina i regija, kako bi prirodni, ekonomski, kulturni, historijski, etniki i politiki inioci
jedinstva razliitosti djelovali to je mogue slobodnije i skladnije. Nije prihvatljivo
organiziranje administrativno-teritorijalnih jedinica u Bosni i Hercegovini koje bi ugroavalo
to naelo jedinstva razliitosti svojstveno cijeloj teritoriji Republike.
2. Uvaavanje historijskog iskustva razvoja Republike postojeih gravitacionih sredita.
Naelo decentraliziranja dravne vlasti ne moe se sprovesti bez uvaavanja
historijskih tokova koji su u dugotrajnom djelovanju uticali na formiranje veeg broja
regionalnih sredita. U skladu s tim, u Republici Bosni i Hercegovini mogu postojati najmanje
etiri regije sa administrativnim sjeditem u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Regije
oblikovane na ovim principima, bez obzira na njihov broj, temelje se na prirodnim,
ekonomskim, kulturnim i historijskim razlozima. One istodobno reproduciraju bie Republike
Bosne i Hercegovine, u kojoj su ravnopravni gradjani i narodi. Odnos izmedju institucija
vlasti na razini drave, regije i opine polazit e od naela cjelovitosti pravnog poretka,
ekonomske efikasnosti i ravnopravnosti gradjana i naroda.
3. Regije e djelovati kao inilac ravnotenog ekonomskog-razvoja
Restauriranje privatne svojine, kao preduvjeta slobodnog poduzetnitva i trine
privrede, bit e ostvarena na osnovi ustava i zakona s punim uvaavanjem iskustava
razvijenog svijeta. Oko postojeih regionalnih sredita zbivao se neprirodan demografski
obrat u odnosu grad-sela na tetu ivota i rada na selu. To je proizvelo brojne socioloke
*
IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina; Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 293-296.
Dokument je nastao za potrebe Vlade RBiH, izraen je 16. srpnja 1992.
27/08/2007
116
napetosti koje se ispoljavaju kao inilac s negativnim utjecajem na ekonomski, kulturni i

politiki ivot u Republici. Regije bi, zato, djelovale kao inilac ravnopravnosti uvjeta ivota i
rada u gradu i selu.
4. Ustrojstvo vlasti u opini, regiji i Republici osniva se na jedinstvenoj zatiti pojedinca.
U Republici nije mogue organizirati administrativno-teritorijalne jedinice koje bi se
osnivale na iskljuivoj primjeni etnikog kriterija. Zbog toga pravo pojedinca bit e u sreditu
jedinstvenih zakonskih rjeenja, a iz njega e biti izvodjena sva ostala prava, ukljuujui i
prava naroda. Tako opredjeljenje potvrdjuje ukupno historijsko iskustvo zajednikog ivota u
Bosni i Hercegovini, kao i rezultati svih do sada provedenih multidisciplinarnih istraivanja u
ovome podruju. Politike, religijske i nacionalne zasebnosti u Republici mogu se ispoljavati
u svim oblicima organiziranja koji ne iskljuuju ista takva prava drugih i koji ne ugroavaju
razvoj bosanskohercegovakog obrasca jedinstva razliitosti. Svaki bosanskohercegovaki
narod ima pravo i mogunosti da titi i razvija svoj jezik, svoju nacionalnu kulturu, odgoj i
obrazovanje u skladu sa svojim kulturno-historijskim nasljedjem na svim razinama
administrativno-teritorijalnog ustrojstva drave.
Istraivanja pokazuju da postoji potreba za odredjenim promjenama u teritorijalnog
strukturi opina. Mejutim, to je mogue i potrebno raditi nakon okonanja rata odnosno
uspostave jedinstvene i stabilne demokratske vlasti na itavoj teritoriji Republike, uz
uvaavanje znanosti i u cilju optimiziranja lokalne uprave.
5. Zalaganja za povezivanje etnikih prava i "etnikih teritorija" kao dijela Republike,
generira sukobe i nestabilnost.
Svaki pokuaj da se na jedinstvenoj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine odrede
administrativno-teritorijalne jedinice na osnovi samo etnikih kriterija suprotan je kulturnohistorijskom, ekonomskom i politikom biu Republike Bosne i Hercegovine. Sadanji
brojani odnosi u opinama, regijama i cijeloj Republici ne mogu biti izvor veeg prava
jednog naroda nad drugim. Kulturno-historijska bia sva tri bosanskohercegovaka naroda su
neodvojivo povezana s cijelom teritorijom Bosne i Hercegovine. Podsticanje ideologije i
programi etnikog ienja teritorija je glavni uzrok agresije i terorizma protiv Republike
bosne i Hercegovine.
6. Bosna i Hercegovina i njene regije e uspostavljati veze sa susjednim dravama i
regijama
Uvaavajui prirodne, ekonomske, kulturne, historijske i etnike razlike, Republika e
uspostavljati veze sa drugim dravama. To mogu initi i pojedine regije Bosne i Hercegovine
sa regijama iz drugih drava u skladu sa medjudravnim ugovorima. Ove veze ne smiju biti u
suprotnosti s cjelovitou i interesima Republike kao cjeline kao i svakog od naroda koji u
njoj ive.
7. Kompetencije Republike se zasnivaju na jedinstvenom sistemu dravne vlasti.
Polazite za regulisanje temeljnih ustavno-pravnih odnosa u Republici treba da bude
jedinstvo zakonodavne, sudske i izvrne vlasti na cijeloj teritoriji Republike, uz temeljitu
decentralizaciju na regije i opine. To bi posebno znailo da Republika ima:
- jedinstvenu odbranu i unutranje poslove,
27/08/2007
117
- jedinstvenu politiku medjunarodnih odnosa,

- jedinstveni pravni sistem, i
- trino zasnovan i efikasan privredni sistem sa jedinstvenom monetarnom
institucijom i novcem
Ustavnim rjeenjima e biti precizirane kompetencije opina, regija i Republike na
principima izloenim u Platformi Predsjednitva i ovom dokumentu uz uvaavanje, zatite
gradjanskih i ljudskih prava kao i ravnopravnih naroda u Bosni i Hercegovini. O tome bi
odluka bila donesena uz uvaavanje principa prava neposrednog demokratskog izjanjavanja
svih gradjana.
NAPOMENA: Razrada ovdje predstavljenih naela bit e provedena preko ekspertnih grupa.
27/08/2007
118
60.
Konferencija o Jugoslaviji EZ: Tekst Sporazuma o Bosni i
Hercegovini (London, 17. 7. 1992.)
LONDON:, 17. srpnja 1992. - Predsjednik konferencije EZ o Jugoslaviji lord Carrington

proitao je novinarima cijeli tekst sporazuma kojeg su u Londonu potpisali predstavnici triju
nacionalnih zajednica u Bosni u Hercegovini. :
Tekst sporazuma
"Dogovorili smo prekid vatre koji e stupiti na snagu u nedjelju u 18 sati po mjesnom
vremenu na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Prekid vatre e se nastaviti tijekom 14
dana. Za to vrijeme sve se strane obvezuju da e nastaviti traiti mjere za jaanje dugotrajnog
prekida vatre. Pored toga sve su se strane obvezale da nee otvarati vatru ak ni u sluaju
provakacije.
Dogovorili smo da prijavimo i da stavimo pod meunarodni nadzor svo teko naoruanje
(borbene zrakoplove, oklopna borbena sredstva, topnitvo, minobacae, lansere raketa itd.).
Zahtjevamo od Vijea sigurnosti UN da to je mogue prije poduzmu mjere za takav nadzor.
Predsjednik konferencije EZ u potpunosti podupire taj zahtjev.
Dogovorili smo se da se dopusti svim izbjeglicama da se vrate u mjesta odakle su protjerani i
da se osobama koje su se, zbog vojne situacije, nali u klopci, dade sloboda kretanja.
Pozdravljamo odluku lorda Carringtona da se 27. srpnja 1992. godine u Londonu nastave
pregovori o buduem ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Gore spomenuti sporazum ne
prejudicira krajnji rezultat tih razgovora."
Tekst su potpisali ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdi, elnik hrvatske zajednice u
BiH Mate Boban i elnik srpske zajednice Radovan Karadi.
IZVOR: HINA, Baza EVA, HNA170216:1, 17. 7. 1992/3418.
27/08/2007
119
61.
Ministarsko vijee EZ: Tekst Deklaracije o Jugoslaviji
(Bruxelles, 20. 7.1992.)

Deklaracija o Jugoslaviji Ministarskog Vijea EZ
"Europska zajednica i drave lanice iskazuju svoju duboku zabrinutost zbog toga to
sporazum to su ga strane u BiH potpisale u Londonu 17. srpnja pod okriljem EZ, jo nije
proveden. Sve se strane moraju u potpunosti i odmah ponaati u skladu s njim i strogo
potivati prekid vatre u cijeloj BiH. EZ pozdravlja brzu akciju Vijea sigurnosti UN koje je
blisko suraivalo s Konferencijom o Jugoslaviji EZ, kako bi se ostvario nadzor nad tekim
naoruanjem, predvien Londonskim sporazumom.
EZ i njezine drave lanice potvruju punu privrenost Konferenciji kojom predsjeda lord
Carrington. Ona ima sredinju ulogu u traenju pravednog i trajnog politkog rjeenje
problema u bivoj Jugoslaviji, ukljuujui ustavno ustrojstvo BiH. Zauzimaju se za bliske
konzultacije izmeu Konferencije EZ, KESS-a i UN ime bi se poduprli trajni napori
meunarodne zajednice glede jugoslavenske krize. Te bi konzultacije mogle voditi
proirivanju i intenziviranju sadanje Konferencije.
EZ i njezine drave lanice osuuju sve politike etnikog ienja i prisilnog protjerivanja.
Napadi na nenaoruane civile, kao oni to ih izvode srpske snage na Sarajevo i Gorade, u
potpunoj su suprotnosti s osnovnim postavkama meunarodnog humanitarnog prava. Namjera
je EZ i njezinih zemalja lanica da u sklopu KESS-a energino istrae mogunosti slanja
izvjetajnih misija na mjesta odakle je javljeno o napadima.
Znatna sredstva hitno su potrebna za pomo izbjeglicama, po mogunosti u podrujima to su
najblia dosadanji mjestima stanovanja. Odmah se stavlja na raspoloenje dodatna svota od
120 milijuna Ecua na ime hitne pomoi. Sva pomo te vrste, kao i odgovarajui napori
poduzeti u kontekstu G 24 moraju biti usmjereni na mjesta u bivoj Jugoslaviji gdje su
najpotrebniji i u svrhe to su najhitnije. EZ i njezine drave lanice toplo pozdravljaju odluku
UNHCR da u neposrednoj budunosti sazove konferenciju o valu izbjeglica u bivoj
Jugoslaviji i iz nje, a koja e hitno morati razmotriti odgovarajue rjeenje problema to ga
izaziva potencijalni priliv izbjeglica u susjedne zemlje. Oni e u potpunosti suraivati s tom
konferencuijom, prihvatiti svoje odgovornosti u tom kontekstu i pozvati ministre unutarnjih
poslova i pravde da hitno posvete pozornost tom pitanju. Oni pozivaju sve strane da ubrzaju
dopremu humanitarne pomoi, osobito onim podrujima u BiH kojima je pomo oajno
potrebna, ukljuujui i uspostavljanje humanitarnih koridora.
EZ i njezine drave lanice pozdravljaju miljenje Arbitrane komisije Konferencije o
Jugoslaviji kojom predsjeda M. Badinter. Na Srbiji je i Crnoj Gori da odlue hoe li osnovati
novu federaciju. No, ta nova federacija na moe biti prihvaena kao jedini nasljednik bive
SFR Jugoslavije. U svjetlu toga EZ i njezine drave lanice opirat e se sudjelovanju
Jugoslavije u meunarodnim tijelima. Predsjednitvo e zaduiti misije EZ i njezinih drava
lanica u meunarodnim organizacijama da pripreme prijedloge provoenja te politike.
Sankcije UN protiv Srbije i Crne Gore i sve rezolucije UN moraju ostati na snazi i biti strogo
IZVOR: Vjesnik, 22.7.1992.
27/08/2007
120
primjenjivane. U tom pogledu EZ i njezine drave lanice pozdravljaju odluke WEU i NATO
o uvoenju pomorskog nadzora provoenja sankcija UN.
EZ i njezine drave lanice impresionirani su hrabrim djelovanjem i praktinim
svojih promatrakih misija. Oni su spremni pojaati te aktivnosti u bliskoj
UNPROFOR. Promatraka misija koja djeluje na osnovi mandata KESS-a bit
spremna nadzirati osobito osjetljiva granina podruja u regiji. Predsjednitvo
povesti razgovore s pojedinim stranama.
rezultatima
suradnji s
e takoer
e o tome
EZ i njezine drave lanice izraavaju aljenje zbog nedavne pogibije na dunosti dvojice
francuskih pripadnika UNPROFOR. Oni izraavaju svoju suut njihovim obiteljima, vladi i
narodu Francuske.
27/08/2007
121
62.
Republika
Bosna
Hercegovina
Republika
Hrvatska:
Sporazum o prijateljstvu i suradnji (Zagreb, 21. 7. 1992.)
Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i

Hercegovine i Republike Hrvatske
Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske,
Polazei od zajednikih interesa njihovih zemalja u zatiti njihove nezavisnosti i teritorijalne
cjelovitosti;
Ozbiljno zabrinuti zbog nastavka agresije ostataka Jugoslavenske narodne armije bive SFRJ i
srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i neregularnih snaga na njihova podruja;
Prihvaajui rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 752 (1992) od 15. srpnja
1992., br. 757 (1992) od 30. svibnja 1992; br. 758 /1992) od 8. lipnja 1992., br. 760 (1992)
od 18. lipnja 1992., br. 761 (1992) od 29. lipnja 1992., br. 762 (1992) od 30. lipnja 1992. i
br. 764 (1992) od 13. srpnja 1992;
Prihvaajui miljenja koja je do dananjeg dana donijela Arbitrana komisija Konferencije o
Jugoslaviji, napose ona o prestanku postojanja dosadanje Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, o potrebi prestanka njezinog lanstva u meunarodnim
organizacijama i o naelima na kojima treba rijeiti pitanja sukcesije;
Svjesni potrebe da sporazumo rijee pitanja koja su od ivotne vanosti za njihovu
meusobnu suradnju i zajedniko suprotstavljanje agresiji;
Dogovorili su se o slijedeem:
1. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike
Hrvatske suglasili su se da e budue dravno ureenje Bosne i Hercegovine polaziti od
naela pune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda: Muslimana, Hrvata i Srba. Ustavnopolitiko ureenje zemlje temeljit e se na konstitutivnim jedinicama, pri osnivanju kojih e
se voditi rauna o nacionalnim, povijesnim, kulturnim, gospodarskim, prometnim i drugim
elementima.
2. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska e suraivati i meusobno se
sporazumijevati, polazei od potivanja svojih posebnih interesa i svjesni povezanosti interesa
njihovih zemalja, o pitanjima gospodarske i financijske suradnje, industrijske i energetske
suradnje, koritenja voda i zatite ljudske okoline, suradnje u obnovi ivota na njihovim
podrujima, rjeavanja imovinskih pitanja fizikih i pravnih osoba jedne drave u drugoj
dravi, usklaenja drutvenih djelatnosti u njihovim dravama, napose na polju rada i
socijalne politike, zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture i fizike kulture, znanstvene i
tehnike suradnje, kulturno-prosvjetne suradnje, informiranja, i o pitanjima regije.
IZVOR: Novi Vjesnik, 22. 7. 1992.
27/08/2007
122
3. Dravna delegacija Republike Bosne i Hercegovine izraava zahvalnost Republici

Hrvatskoj na prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz Republike Bosne i Hercegovine iznad njenih
mogunosti. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, suoene s goruim
problemom masovnih progona, posebno muslimanskog i hrvatskog puanstva Bosne i
Hercegovine, suraivat e na zbrinjavanju izbjeglica u Republici Hrvatskoj i drugim
zemljama, skupljanju humanitarne i financijske pomoi, izgradnji izbjeglikih centara u
sigurnim zonama u Bosni i Hercegovini, te na povratku izbjeglica iz Republike Hrvatske u
Republiku Bosnu i Hercegovinu. U tu svrhu potpisat e se poseban protokol o suradnji.
4. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska suraivat e takoer, polazei od
zajednikih i posebnih interesa, na podruju unutranjih poslova i pravosua.
Hrvatske sporazumjeli su se da e se, u nastavku dosadanje suradnje, oni redovno sastajati
najmanje dva puta godinje, a njihove vlade i pojedina ministarstva odravati periodine
meusobne sastanke na kojima e razmatrati postignute rezultate i eventualna nerijeena
pitanja i sva ta pitanja nastojati rjeavati to je prije mogue, u mjeri u kojoj to ulazi u
djelokrug njihova odluivanja, odnosno upuivati svoje prijedloge za rjeenje takvih pitanja
drugim nadlenim tijelima dravne uprave.
6. Oruani dio Hrvatskog vijea obrane sastavni je dio jedinstvenih oruanih snaga Republike
Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijee obrane e imati svoje predstavnike u zajednikom
zapovjednitvu oruanih snaga Bosne i Hercegovine. Privremena civilna vlast, nastala u
ratnim uvjetima u okviru Hrvatskog vijea obrane, uskladit e se to prije s ustavnopravnim
poretkom Republike Bosne i Hercegovine, o emu e se odmah povesti razgovori u duhu
naela iz toke 1. ovog Sporazuma.
7. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska uzajamno e omoguiti svojim
dravljanima stjecanje dvojnog dravljanstva.
Hrvatske, polazei od injenice da se nastavlja agresija srpskih i crnogorskih vojnih snaga na
Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali velikim dijelom i na Republiku Hrvatsku, s graninih
podruja Republike Bosne i Hercegovine, pozivaju meunarodnu zajednicu, posebno
Organizaciju Ujedinjenih naroda, Europsku zajednicu i Sjedinjene Amerike Drave, da
poduzmu stvarne i djelotvorne mjere za energino zaustavljanje agresije na njihove drave, za
spreavanje daljnjih ljudskih rtava, proganjanja i iseljavanja njihovih graana i unitavanja
materijalnih dobara. U tom cilju obje e drave nastaviti dosadanju uspjenu suradnju i
stalnu koordinaciju svojih obrambenih djelatnosti u graninim zonama izmeu njih. Svjesni
injenice da, ako se hitno ne zaustavi agresija na njih, objema dravama prijete daljnja
razaranja i unitavanja njihovog dravnog bia i cjelovitosti, one e, u sluaju da napori
meunarodne zajednice ostanu bezuspjeni, razmotriti i poduzeti sve potrebne oblike ire
suradnje na vojnom polju i usklaenje vojnih operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti
koja im prijeti.
Hrvatske sloili su se da se odmah potpie sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa
izmeu dviju drava na razini ambasada.
10. Vlade dviju drava organizirat e, u najkraem roku, prema potrebi, svoje sastanke i
sastanke ministarstava svojih drava radi zakljuenja sporazuma iz njihove nadlenosti prema
ovom Sporazumu.
27/08/2007
123
U Zagrebu, 21. srpnja 1992.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuman
27/08/2007
Republike Bosne I Hercegovine
Alija Izetbegovi
124
63.
Predsjednitvo RBiH: Uredba o oruanim snagama Republike

Na osnovu amandmana LI tacka 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine,
Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine donosi
Uredba sa zakonskom snagom o izmjeni i dopuni uredbe sa zakonskom

snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine
lan 1.
U uredbi sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine
(Slubeni list RBiH", br. 4/92, 7/92 i 9/92), lan 2. mijenja se i glasi:
"Oruane snage Republike ine Armija Republike (u daljem tekstu: Armija).
Sastavni dio Armije ine postrojbe Hrvatskog vijea obrane i drugi naoruani sastavi koji se
stave pod jedinstvenu komandu Armije.
Za vrijeme ratnog stanja, pored Armije, oruane snage ine policija jedinice fizikog
osiguranja u poduzeima i drugim pravnim licima, jedinice carinske slube i drugih
pograninih organa, koji se predpoine pod jedinstvenu komandu oruanih snaga".
lan 2.
U lanu 11. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Za vrijeme ratnog stanja
Predsjednitvo Republike moe odredjene poslove rukovodjenja i komandovanja Armijom, iz
take 11. lana 9. ove Uredbe prenjeti na komandante jedinica i ustanova Armije i
komandanta tabova obrane."
Dosadanji stav 3. postaje lan 4.
lan 3.
U lanu 15. stav 5. Uredbe mijenja se i glasi:
"U formiranju jedinica i ustanova Armije, pri popunu sa vojnikim i starjeinskim kadrom i
licima na profesionalnom radu u Armiji, vodi se rauna o ravnomjernoj zastupljenosti
konstitutivnih naroda i pripadnika ostalih naroda Republike".
lan 4.
U lanu 36. Uredbe rijei: "objedinili u Teritorijalnu obranu Republike" zamjenjuju se
rijeima:"stavile pod jedinstvenu komandu Armije Republike.
lan 5.
U lanu 37. Uredbe rijei Teritorijalne obrane, zamjenjuju se rijei Armija.
IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 306-307.
27/08/2007
125
lan 6.
U lanu 39. Uredbe rije strane zamjenjuje se sa rijei snage.
lan 7.
Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja o obavie se u Slubenom listu RBiH.
PR Broj: 1266/92
Predsjednik
06.08.1992. godine
Predsjednistva RBiH
Sarajevo
Alija Izetbegovi
27/08/2007
126
III Dio
Od poetka rada Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji
do odbacivanja
Vance-Owenova mirovnoga plana
64.
Predsjednitvo BiH: Ustavni principi unutranjeg ureenja
Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 8. 1992.)*

Zajednika komisija Vlade i Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine za izradu
platforme za uee na mejunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji
Grupa za izradu dijela platforme o politikim i ustavnim principima unutranjeg
ustrojstva RBiH
Politiko-ustavni principi unutranjeg ureenja Republike Bosne i

Hercegovine
1. Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna drava gradjana, konstitutivnih i
ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive.
Republika Bosna i Hercegovina je zbog vienacionalnog sastava u svom istorijskom
odredjenju zajednika drava konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i
pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive. Narodi, pored svojih pojedinanih nacionalnih
interesa, imaju i interese koji proistiu iz vievjekovnog zajednikog ivljenja i etnike
izmijeanosti na prostoru Bosne i Hercegovine.
2. Republika se konstituie na principima parlamentarne gradjanske demokratije, to, kao i u
drugim dravama Evrope i svijeta, podrazumijeva ljudska prava i slobode, trinu ekonomiju,
viepartijski sistem, vlasniki pluralizam i princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudsku.
3. Unutranje ustrojstvo Republike zasniva se na ideji regionalne autonomije i lokalne
samouprave. Regije se obrazuju na ekonomskim, kulturnim, istorijskim i etnikim kriterijima.
Regije imaju autonomiju u uredjivanju i organizaciji privrednog i kulturnog razvoja.
Autonomne regije obrazuju svoje skuptine koje imaju vijee gradjana i vijee naroda.
Nadlenost organa autonomnih regija uredjuje se Ustavom i zakonom. Istorijsku i kulturnu
osobenost regije ispoljavaju kroz autonomnu organizaciju prosvjetnih, kulturnih i
informativnih institucija. U Republici se obrazuje vie autonomnih regija o emu odluuju
gradjani i narodi referendumom.
Prema ekonomskom i istorijskom, kulturnom i etnikom kriteriju u Bosni i Hercegovini je
mogue obrazovati vie autonomnih regija.
Prema istorijskom kontinuitetu i naunim saznanjima kao mogue optimalno rjeenja smatra
se obrazovanje regija: Sarajevo, Banja luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Doboj, Biha, Gorade i
Trebinje.
Grad Sarajevo bi imao poseban status. Teritorijalna organizacija optina u okviru regija
zasniva se na etnikim, kulturnim i ekonomskim kriterijima. Nova teritorijalna organizacija
optina primarno e uvaavati ekonomske, kulturne i etnike kriterije.
IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina:Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str 317.-319.
128
4. Suverenitet drave ostvaruje se na cijeloj teritoriji koju odredjuju jedinstvene granice

priznate od medjunarodne zajednice. U nadlenosti centralnih dravnih organa utvrdjuju se
pitanja osnova ekonomskog i politikog sistema i jedinstvo sistema vlasti narodna odbrana,
bezbjednost i monetarni sistem.
5. Zakonodavni organ je Skuptina Republike BiH. Sastoji se od dva vijea: Vijea gradjana i
Vijea naroda.
Vijee gradjana predstavlja gradjane drave kao cjeline i gradjani ga biraju neposrednim i
tajnim glasanjem. Nadleno je za odluivanje o svim pitanjima iz nadlenosti Skuptine, osin
onih koja se neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih narode U ovom vijeu odluke se
donose veinom glasova.
Vijee naroda ine predstavnici tri konstitutivna naroda, Muslimana, Srba i Hrvata. Nadleno
je za odluivanje o pitanjima koja se neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih naroda,
uvtrdjenih Ustavom Republike.
U ovom Vijeu odluke se donose _________________.
6. Nacionalna prava i nacionalna ravnopravnost Hrvata, Muslimana i Srba garantuju se
Ustavom i zakonima.
Nacionalna ravnopravnost u Republici obezbjedjuje se izborom jednakog broja predstavnika
tri konstitutivna naroda u Vijeu naroda Skuptine Republike i Predsjednitvu Republike
/princip pariteta/ i konsenzualnim nainom odluivanja u ovim organima.
Princip pariteta primjenjuje se i u izboru Vlade, Ustavnog suda, rukovodioca Glavnog i
okrunih tabova oruanih snaga, sudija Vrhovnog suda, diplomatskih predstavnika i
upravnim odborima javnih preduzea i institucija /alternativa/.
U organima regija i optina.takodje se sprovodi princip ravnopravnog uea u vrenju vlasti
svih pripadnika naroda i narodnosti to se obezbjedjuje odgovarajuim instrumentima
ugradjenim u Ustav, zakone i druge propise.
Sastav Grupe koja je pripremila tekst:
dr Mirko Pejanovi, lan Predsjednitva RBiH - koordinator grupe,
dr Miodrag Simovi, potpredsjednik Vlade RBiH,
Sahbaz Dihanovi, sekretar Vlade RBiH,
dr azim Sadikovi, prof.
dr Mustafa Imamovi, prof.
r Zdravko Grebo, prof.
dr Ismet Dautbai, prof.
Mariofil Ljubi, potpredsjednik Skuptine RBiH
Avo ampara, generalni sekretar Skuptine RBiH
Mile Akmadi, generalni sekretar Predsjednitva RBiH
Ranko Nikoli, ministar pravosuja i uprave
Hakija Turajli, potpredsjednik Vlade RBiH
(tekst je dovren 16.8.1992. kao priprema za londonsku konferenciju 26-28. 8)
129
65.
Londonska konferencija: Predstavljen dokument s kojim
predstavnici Srba iz BiH idu u London (Beograd, 21. 8. 1992.)
U Beogradu je danas predstavljen dokument s kojim predstavnici Srba iz BiH idu na

londonsku konferenciju, te nacrt "ustavnog sporazuma BiH", u kojemu se predviaju budui
odnosi tri naroda u BiH, javio je Radio-Beograd.
U dokumentu srpskoga predstavnitva za londonsku konferenciju stoji da tzv. Srpska
republika BiH prihvaa da sa druge dvije nacionalne zajednice ustroji zajednicu drava BiH u
okviru postojeih vanjskih granica, a da unutranje granice budu rijeene na konferenciji u
Londonu.
Tzv. Srpska republika BiH ne prihvaa "teritorijalne tenje susjednih drava na svoj teritorij,
predlae apsolutni prekid vatre, te da kontrolu primirja ini UNPROFOR", stoji dalje u tom
dokumentu.
Takoer se predlae potpisivanje ugovora o povratku izbjeglica i slobodnom kretanju civila,
te razgovori predstavnika nacionalnih zajednica BiH.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8210128:1, 21. 8. 1992.
130
66.
Predsjednitvo i Vlada BiH: Usvojena stajalita delegacije BiH
na Londonskoj konferenciji (Sarajevo, 22. 8. 1992.)

Stajalite BiH za London
Na zajednikoj sjednici Predsjednitva i Vlade BiH usvojena su stajalita za nastup

bosanskohercegovakoe delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u Londonu. Sjednici su bili
nazoni i predstavnici bosanskohercegovakih parlamentarnih stranaka, te je ona odrana u
funkciji Skuptine BiH.
Kako je reeno u raspravi delegacija BiH mora imati stav o buduem ureenju drave, jer bez
odgovora na to pitanje nema stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U usvojenom stajalitu
Predsjednitva i Vlade navodi se da e BiH biti decentralizirana drava s razvijenom
regionalnom i lokalnom samoupravom, te sa suverenitetom graana i ravnopravnou nacija.
Takoer se navodi kako u Londonu treba objasniti da etnike zajednice "nikad nisu postojale
kao ustavne kategorije", te da je teritorijalno razgranienje nacionalnih kantona nemogue.
Ravnopravnost nacija e, prema danas usvojenom stajalitu, biti osigurana dvodomnom
strukturom Skuptine BiH i paritetnim sastavom organa vlasti na razini Republike.
Drugo bitno pitanje, o kome je delegacija BiH traila jasno stajalite za londonsku
konferenciju, je nain dolaenja do mira. "Pregovori o miru mogu uspjeti samo pod uvjetom
potivanja svih rezolucija koje je Vijee sigurnosti donijelo o agresiji na BiH, a osobito
rezolucije 752 o povlaenju agresora i njegovog tekog naoruanja s teritorija BiH". Uz to e
na londonskoj konferenciji biti zatraeno uspostavljanje kontrolnih punktova na cestama koji
vode prema Srbiji i Crnoj Gori, kako bi se sprijeio dotok novog agresorskog naoruanja i
ljudstva u BiH, za to bi bilo potrebno manje od tisuu vojnika.
Bosna i Hercegovina e inzistirati na kanjavanju odgovornih za agresiju, genocid i ratne
zloine u BiH, a predvia i iroku amnestiju za sve koji nisu direktno odgovorni za zloine.
Jedan od zahtjeva, koji e biti postavljen na londonskoj konferenciji, podrazumijeva i
vraanje opljakane imovine, budui da su cijela poduzea demontirana i odvuena u Srbiju,
te naknadu ratne tete.
IZVOR: Vjesnik, 23. 8. 1992.-
131
67.
Londonska konferencija: Nacrt izjave o naelima i Program
akcije Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji (London, 25.

8. 1992.)
Nacrt izjave o naelima

Londonska konferencija usvojila je sljedea naela kao osnove za iznalaenje rjeenja putem
pregovora za probleme u bivoj Jugoslaviji:
imperativna potreba da sve strane i ostali kojih se to tie, odmah obustave borbe i uporabu
sile, potuju dogovorene sporazume o prekidu vatre te sprijee one koji ih kre ili ih
provokacijama ele naruiti:
potivanje najviih standarda prava pojedinca i temeljnih sloboda u demokratskom drutvu,
kako je utvreno Meunarodnim konvencijama Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima,
Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim protokolima, kao i ostalim
instrumentima UN, instrumentima Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) i
Vijea Europe:
primjena jamstava za ljudska prava i temeljne slobode osoba koje pripadaju etnikim i
nacionalnim zajednicama i manjinama te unaprijeenje tolerancije u skladu s obvezama
preuzetima u okviru KESS-a i Konferencije EZ o Jugoslaviji:
potpuna osuda prisilnih protjerivanja i pokuaja da se promijeni etniki sastav stanovnitva i
potpora sigurnom povratku njihovim domovima svih osoba raseljenih zbog
neprijateljstava, a koje to ele:
prihvaanje od strane svih osoba obveza prema meunarodnom humanitarnom pravu i
posebice prema enevskoj konvenciji od 12. kolovza 1949. i osobna odgovornost onih
koji kre i izdaju nareenja za ozbiljna krenja konvencija:
potivanje nepovredivosti svih granica i teritorijalnog integriteta u skladu s Poveljom UN,
zavrnim aktom KESS-a i Parikim dokumentom. Odbacivanje svih pokuaja za
osvajanjem teritorija i nasilnom promjenom granica:
odbijanje svih pokuaja da se prednost postigne silom ili politikom svrenog ina i odbijanje
da se padne pod utjecaj takvih pokuaja:
potreba da se sve strane kojih se to tie aktivno angairaju izravno ili putem posrednika u
pregovorima na osnovama tih naela kako bi rjeile politike nesporazume koji su doveli
ili mogu dovesti do oruanog sukoba:
zahtjev da konano rjeenje svih pitanja sukcesije bive SFRJ bude sporazum svih bivih
konstitutivnih republika SFRJ te obveza za sve strane da potuju pravni status drugih
strana i prava po bilo kojem takvom sporazumu:
IZVOR: Vjesnik, 26.8.1992.
132
dunosti svih drava i strana da u potpunosti ispunjavaju sve rezolucije Vijea sigurnosti UN
o krizi u bivoj SFRJ te da uloe maksimalne napore za njihovu provedbu:
vitalna potreba za humanitarnom pomoi koja se mora dopremiti pod odgovarajuom zatitom
te u potpunoj suradnji s lokalnim vlastima kako bi stigla do stanovnitva kojemu je
potrebna:
dunost svih strana da iskreno surauju u meunarodnim promatrakim i mirovnim akcijama
u podrujima bive SFRJ te da konstruktivno pridonesu suzbijanju nasilja u cijelom
podruju.
Nacrt programa akcije

Londonska e konferencija trajati sve dok se ne postigne konano rjeenje problema bive
Jugoslavije. Stalni supredsjednici bit e ef drave/vlade predsjedavajue zemlje Europske
zajednice i glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Oni e ponovno sazvati plenarno zasjedanje
konferencije u odlunoj fazi mirovnog procesa, s ijim se odabiranjem trenutka na preporuku
Upravnog komiteta oni moraju suglasiti.
Upravni komitet
Bit e uspostavljen Upravni komitet na visokoj razini. Njime e predsjedavati predstavnik
predsjednitva EZ-a i predstavnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. On e se sastajati
esto kako bi osigurao novi poticaj mirovnom procesu, razmotrio napredak radnih grupa,
pripremio osnove za ope rjeenje i koordinirao rad koferencije s istovremenim radom u
drugim meunarodnim organizacijama. Supredsjednici Upravnog komiteta e, ako bude
potrebno, takoer pripremati sastanke s republikama bive Jugoslavije.
Radne grupe
Bit e uspostavljeno est radnih grupa. One e odmah zapoeti s radom.
A) Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu - Zadae radne grupe su :
- podupirati ustavno rjeenje u Bosni i Hercegovini:
- pregovarati o politikim uvjetima kako bi se omoguilo hitno izvravanje humanitarnih
aktivnosti bez postavljanja prethodnih uvjeta:
- pregovarati o trenutanom odlasku svih vanjskih snaga s teritorija Bosne i Hercegovine i
prekidu svih nasilnih protjerivanja stanovnitva (etniko ienje):
- nadgledati rad koordinacijskog komiteta u Bosni i Hercegovini kojem predsjedava osobni
predstavnik lorda Carringtona:
- nastaviti prekinute pregovore s glavnim stranama u Bosni i Hercegovini kako bi se dolo
do trajnog prekida vatre i sporazuma o dezangamanu snaga u podruju Sarajeva i oko
drugih gradova:
133
- povezati se sa svim drugim meunarodnim organizacijama involviranim u Bosni i

Hercegovini, posebno s Ujedinjenim narodima, kako bi se svi napori mogli usmjeriti
prema zajednikom traenju mira:
b) Radna grupa za humanitarna pitanja
Zadae grupe su:
- koordinirati napore drava sudionica kako bi se podrao rad na humanitarnoj pomoi
meunarodnih organizacija:
- povezati se s agencijama Ujedinjenih naroda i drugim humanitarnim organizacijama kako
bi se zadovoljile potrebe na podruju bive SFRJ:
- poticati doprinose drava koje sudjeluju u naporima za humanitarnu pomo i misijama
koje istrauju i izvjeuju o krenjima meunarodnog humanitarnog zakona:
- podrati glavnog tajnika UN-a u njegovom prikupljanju informacija koje su mu podnijele
drave lanice UN-a u skladu s Rezolucijom Vijea sigurnosti 771 o moguim
krenjima humanitarnog zakona.
c) Radna grupa za manjine
Zadae grupe su:
- usklaivati rad podgrupa kako bi se osigurao poticaj za opi mirovni proces i osigurao
dosljedan pristup pitanjima manjina na temelju dogovorene Izjave o naelima:
- preporuivati nove inicijative i pristupe pitanjima manjima u podgrupama koje se bave
posebno s Kosovom, Vojvodinom, Sandakom i poloajem Albanca u Makedoniji.
d) Radna grupa za nasljedstvo drava (sukcesiju)
Radna grupa e raditi na pitanjima koja proizlaze na podruju nasljedstva drava koje su
nastale raspadom SFRJ.
e) Radna grupa za gospodarske odnose
Rad e se nastaviti na mjerama kako bi se ponovno uspostavili meurepubliki trgovinski i
gospodarski odnosi im to omogue uvjeti na terenu. Grupa e takoer nastaviti svoj rad na
popisu imovine i dugova bive SFRJ. Grupa bi se takoer trebala baviti konkretnim koracima
za ponovnu gospodarsku obnovu bivih jugoslavenskih republika.
f) Radna grupa za mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti
Zadae grupe su ustanovljavanje i podupiranje mjera za izgradnju povjerenja kao to su:
- sporazum o transparentnosti i drugim mjerama izgradnje povjerenja koje pokrivaju
izmeu ostalog kretanje vojnog osoblja i opreme i prijevoz oruja unutar bive SFRJ:
- sporazum o ogranienjima, ukljuujui ogranienje kretanja osoblja ili opreme unutar
odreenih zemljopisnih podruja:
- procedure za provjeravanje i procjenu od svih strana i vanjskih drava:
134
- usklaivanje razmjetaja, aktivnosti i izvjetavanja promatraa koje je koordinirano od

strane razliitih meunarodnih organizacija.
Arbitrana komisija
Konferenciji se ostavlja mogunost da zatrai pomo Arbitrane komisije kojom predsjedava
Robert Badinter.
Tajnitvo
Bit e uspostavljeno malo tajnitvo kojim e upravljati izvrni direktor ije e osoblje biti
lanovi osoblja Mirovne konferencije EZ-a i Ujedinjenih naroda.
Primjena programa akcije
(I) Tijela konferencije moraju biti kadra ukljuiti sve strane i pojedince u njihovom radu bez
obzira na njihov meunarodni status. Strane iz bive Jugoslavije sudjelovat e na
sastancima radne grupe bez postavljanja preduvjeta.
(II) Konferencija e se nadograditi na dosadanji rad konferencije lorda Carringtona, posebno
na ve donijete sporazume i dokumente. To vrijedi osim ako se ne izmjeni sporazumom.
(III) Okvir ove konferencije bit e fleksibilan tako da moe doi do promjena u djelokrugu
organizacije i predstavnicima radnih grupa putem sporazuma izmeu grupa i Upravnog
komiteta.
(IV) Predsjedatelji radnih grupa zadravaju pravo da zatrae usluge pojedinica ili organizacija
u izvravanju svojih zadataka ako to budu smatrali odgovarajuim.
(V) Osnovna e biti bliska povezanost predstavnika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda,
promatrake misije Europske zajednice, KESS-a i predsjednitva Europske zajednice.
Povezanost e biti potrebna:
- kako bi se osiguralo da su u potpunosti koordinirane aktivnosti Ujedinjenih naroda,
KESS-a i promatrake misije Europske zajednice u podruju:
- da bi konferencija bila u potpunosti obavijetena o odravanju mira, nadgledanju sankcija
i promatrakih aktivnosti u podruju:
(VI) Rad konferencije nee ponavljati ili ometati postojee operacije Ujedinjenih naroda i
drugih meunarodnih tijela koje e se i dalje odvijati na podrujima pod njihovom
nadlenou.
135
68.
Londonska
konferencija:
Izjava
Bosni
Hercegovini
(London, 27. 8. 1992.)

Londonska konferencija: Izjava o Bosni i Hercegovini
Sudionici Londonske konferencije o bivoj SFRJ osuuju neprekidno nasilje u BiH i
nastojanja da se teritorij stekne uporabom sile. Oni odbacuju kao nehumano i nezakonito
protjerivanje civilnog puanstva iz njihovih domova kojim se eli izmijeniti etniki sastav ma
kojeg podruja. Oni pozdravljaju usvajanje Rezolucije 771 i drugih rezolucija Vijea
sigurnosti UN kao i Rezolucije Komisije UN za ljudska prava o prilikama glede ljudskih
prava na podruju bive Jugoslavije. Oni se obvezuju da prikupljaju utemeljene informacije o
krenjima meunarodnih humanitarnih zakona i da te informacije dostavljaju UN. Oni
potvruju da su za krenja ljudskih prava osobno odgovorne osobe koje izravno kre ili
nareuju krenje odredaba enevskih konvencija.
Politiko rjeenje u BiH mora ukljuivati sljedee odredbe:
a) potpun i trajan prekid neprijateljstava, prestanak svakog nasilja i represije ukljuujui i
protjerivanje puanstva;
b) priznanje BiH od strane svih bivih jugoslavenskih republika;
c) potivanje integriteta postojeih granica, osim ako se one ne promijene meusobnim
sporazumom;
d) primjenu jamstava za sva prava osoba koja pripadaju pripadnicima svih nacionalnih
zajednica i manjina u skladu s Poveljom UN i odredbama KESS-a;
e) pravedne i ravnopravne postupke prema ljudima koji su nasilno protjerani iz svojih
domova, ukljuujui i pravo povratka te nadoknade teta i gubitaka;
f) uspostavu demokratskih i legalnih organa vlasti koji e na odgovarajui nain tititi prava
svih u BiH ukljuujui i nacionalne zajednice i manjine;
g) jamstva da nee doi do vanjskog vojnog uplitanja, bilo regularnih ili neregularnih jedinica,
osim onih koje su utvrene odgovarajuim rezolucijama Vijea sigurnosti UN;
h) potivanje svih meunarodnih ugovora i sporazuma
i) ponovna uspostava trgovine i drugih veza sa susjednim zemljama.
Daljnje hitne mjere sada su neophodne kako bi se postiglo rjeenje. Sudionici Londonske
konferencije pozivaju sve strane da odmah i bez prethodnih uvjeta nastave pregovore o
buduem ustavnom ureenju u okviru ove konferencije. Sve ukljuene strane moraju u tim
pregovorima sudjelovati s iskrenom eljom da se osigura mir i uz potivanje interesa drugih
strana.
Pregovorima e takoer morati biti obuhvaena sljedea rjeenja:
a) stvaran i trajan zavretak sukoba u cijeloj BiH i povratak teritorija zauzetih silom;
136
b) prestanak svakog vanjskog mijeanja, bilo ljudstvom ili materijalnom pomoi, u sadanji
sukob;
c) grupiranje tekog naoruanja pod meunarodnom kontrolom;
d) demilitarizacija veih gradova i nadzor meunarodnih promatraa nad tim;
e) uspostava centara za izbjeglice i za pomo za one graane BiH kojima su domovi razoreni
ili su iz njih protjerani, sve dok im ne bude omoguen povratak;
f) proirenje humanitarne pomoi na sva podruja BiH gdje je ona potrebna uz suradnju
lokalnih organa;
g) pod okriljem UN, a na temelju odluke Vijea sigurnosti UN mogle bi biti osnovane
meunarodne snage za ouvanje mira s ciljem da odravaju prekid vatre, nadziru pokrete
vojske i poduzimaju druge mjere za jaanje povjerenja.
Kada strane u sukobu budu pripravne da na ovim tenmeljima postignu sporazum,
meunarodna e im zajednica pomoi u opsenom programu obnove kako bi rijeili
humanitarne potrebe i obnovili gospodarske aktivnosti.
Tijekom sastanka s dravnim ministrom u Foreign Officeu Douglasom Hoggom, gospoda
Karadi i Koljevi, kao predstavnici bosanskih Srba, naznaili su svoju suglasnost sa
sljedeim:
a) da e bosanski Srbi u roku od 96 sati obavijestiti UN o poloajima svog tekog oruja koje
e biti grupirano oko gradova Sarajeva, Bihaa, Gorada i Jajca, pri emu e to skupljanje
biti dovreno u roku od 7 dana. Nakon toga teko e oruje biti stavljeno pod stalni nadzor
promatraa UN. Predstavnici bosanskih Srba e oekivati da vlasti BiH poduzmu
recipronu akciju, no to ne postavljaju kao preduvjet za svoje djelovanje koje e biti
jednostrano. Predstavnici bosanskih Srba nadalje se obvezuju da e odmah poduzeti da
njihovo teko naoruanje ne bude prvo koriteno.
b) Predstavnici bosanskih Srba prhvatili su da e u buduim pregovorima izmeu tri strane u
sukobu u BiH oni pristati na povlaenje sa znatnog dijela teritorija kojeg sada kontroliraju
njihove snage.
137
69.
SDA i HDZ BiH: Zajedniko priopenje sa sastanka u
Meugorju (Meugorje, 27. 8. 1992.)

Zakljuci sa zajednike sjednice elnika SDA i HDZ-a BiH od 27.
kolovoza 1992. u Meugorju
Bosanskohercegovaka novinska agencija BH press danas je prenijela tekst Zakljuaka sa
sastanka elnika SDA i HDZ-a BiH 27. kolovoza ove godine u Meugorju. Zakljuke su u
ime SDA potpisali dr. Ismet Hadiahmanovi, Muhamed Cero i amil Sarakovi, a u ime
HDZ-a dr. Milenko Brki, Mariofil Ljubi, Ivan Markei i eljko osi. U preambuli
Zakljuaka se navodi da su prihvaeni zakljuci u funkciji provedbe Sporazuma o prijateljstvu
i suradnji izmeu republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su potpisali predsjednici
Tuman i Izetbegovi.
Nakon temeljite analize sporazuma, kae se nadalje u preambuli, Zakljuci su prihvaeni i
predloeni Predsjednitvu BiH. Prvi zakljuak istie da e se ustavno-politiko ureenje
Republike Bosne i Hercegovine temeljiti na konstitutivnim jedinicama, pri emu e se
potivati prirodna, povijesna, etnika, gospodarska, demografska, prometna i druga naela.
Predsjednitvu BiH se, u tom zakljuku, predlae stvaranje etiriju konstitutivnih jedinica
koje bi se sastojale od vie regija.
U drugom zakljuku, prenosi BH-press, zajednika komisija predlae da u BiH zakonodavnu
vlast ima Ratno predsjednitvo, a izvrnu Ratna vlada. Ratna vlada bi se, prema zakljuku,
sastavila na paritetnim naelima od predstavnika pobjednikih stranaka, odnosno SDA i
HDZ-a. Predsjednitvo i vlada bi odluivali o vanjskim poslovima, obrani, novarskoj
politici, opeprivrednim i privrednim odnosima te svim drugim pitanjima koja se odnose na
dvije i vie konstitutivnih jedinica kao to su transport, energetika, pota, vodoprivreda i
drugo.
Na razini republike ustrojile bi se jedinstvene oruane snage od pripadnika HVO-a i Armije
BiH sa zajednikim paritetnim zapovjednitvom. Do novih bi se demokratskih izbora u
konstitutivnim jedinicama uredbom Predsjednitva BiH rezimiralo da zakonodavno tijelo,
skuptinu konstitutivne jedinice, tvore predstavnici ratnih predsjednitava opina.
Izvrnu vlast u konstitutivnim jedinicama trebalo bi organizirati na proporcionalnom naelu,
odnosno prema izbornim rezultatima pobjednikih stranaka. Skuptine i vlade konstitutivnih
jedinica imale bi ovlasti u katastru, prostornom planiranju, stambenim pitanjima, ekologiji,
zdravstvenom i socijalnom osiguranju, socijalnoj skrbi, nadzoru nad dobrotvornim
ustanovama, obrazovanju, znanosti, kulturi, sportu, rekreaciji, zatiti povijesne batine,
redarstvu i sigurnosti graana, trgovini i turizmu, poljoprivredi i umarstvu, lovu i ribolovu,
protupoarnoj zatiti, zatiti nacionalnih dobara, transportu unutar konstitutivnih jedinica, u
podruju cjevovoda i vodovoda, rudarstvu, vodoprivredi, elektroprivredi, pravosuu i opoj
upravi.
Zakonodavana tijela konstitutivnih jedinica svojim e uredbama odrediti broj ovlasti svojih
regija, navodi se u treem zakljuku sa sastanka predstavnika SDA i HDZ-a. Po sljedeem
IZVOR: Veernji list: 9. 8. 1992.
138
zakljuku zakonodavnu vlast u opinama tvore zakonito izabrane skuptine i ratna

predsjednitva, izabrana od tih skuptina. U opinama, u kojima je zbog rata suspendirana ili
opstruirana legalno izabrana zakonodavna vlast i uspostavljena privremena civilna vlast, tamo
gdje je to mogue reafirmirat e se civilna vlast u obliku skuptine ili ratnog predsjednitva.
U opinama, gdje su uvjeti sloeni, osloboenjem prostora stranakim e se sporazumom
osnovati ratna predsjednitva, koja e imenovati svoje izvrne organe.
Na kraju Zakljuaka sa zajednike sjednice elnika SDA i HDZ-a BiH 27. kolovoza u
Meugorju navodi se da e Predsjednitvo BiH odmah nakon konzultacija o uredbama i
zakonskim aktima poeti realizirati te zakljuke.
139
70.
Londonska konferencija: Povjerenje, izgradnja sigurnosti i
verifikacija (London, 8. 9. 1992.)

Povjerenje, izgradnja sigurnosti i verifikacija
Svrha
1. Postoji hitna potreba utvrivanja i promicanja koraka na vojnom planu u cijeloj ili u
dijelovima bive SFRJ, koji bi doveli do prekida neprijateljstava i trajnog politikog rjeenja.
U tu svrhu konferencija je donijela neke hitne odluke i uspostavila Radnu skupinu za
promicanje mjera za izgradnju povjerenja koja e se baviti pitanjima pokreta vojnih jedinica i
prijenosa i ogranienja naoruanja, kao i mjere za njihovo nadgledanje i verifikaciju. Ovim
e poslovima upravljati supredsjedatelja Upravljakog odbora (vidi: Radni program).
Rezultati e biti usklaeni s mjerama odobrenim od Vijea sigurnosti s obzirom na akcije
ouvanja mira Ujedinjenih naroda u bivoj SFRJ.
2. Takve vojne mjere moraju se promatrati u kontekstu mjera politike i humanitarne prirode,
ukljuujui, npr. konvoje pod okriljem Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) te
razmjene ratnih zarobljenika pod okriljem Meunarodnog komiteta Crvenog Kria (CICR).
Trenutane odluke konferencije
3. Najvanija zadaa je olakati patnje u BiH kroz kontinuirano izvjeivanje o mjestu
stoera i imenima zapovjednika za sve vojne jedinice, ukljuujui i one paravojne.
4. Supredsjedatelji Upravljakog odbora e preporuiti kako bi se te mjere trebale
primjenjivati, razmatrajui mjere ouvanja mira i druge srodne aktivnosti koje se provode na
tom podruju. O krenjima dogovorenih mjera konferencija e biti obavijetena od strane
supredsjedatelja (s naznakom, kad je mogue, tko je odgovoran), a prema potrebi obavijestit
e se i Vijee sigurnosti od strane glavnog tajnika UN.
5. Prednost bi trebalo dati trenutanom provoenju dogovora o meunarodnoj kontroli svog
minobacakog i tekog oruja u BiH, prema dogovorenoj proceduri, koja ukljuuje
oznaavanje, nadgledanje, deaktiviranje, stavljanje pod mjesnu kontrolu te na kraju i
eventualno prikupljanje takvog oruja na jednom mjestu. Supredsjedatelji Upravljakog
odbora e odluiti da li e taj posao primjerenije izvriti Radna skupina za izgradnju
povjerenja, sigurnost i verifikaciju ili Radna skupina za BiH.
Program radne skupine (za mjere povjerenja, sigurnost i verifikaciju)
6. Radna skupina bi trebala ustrajati na to skorijem dogovoru o mjerama kojima je svrha
ojaati prepoznatljivost meu sukobljenim stranama u bivoj SFRJ. Cilj tih odredbi bilo bi
izgraditi povjerenje i osigurati trajnosti prekida vatre. Takve mjere bi, meu ostalim, mogle
ukljuivati:
140
- razmjenu podataka o broju i razmjetaju odreenih vrsta opreme (bit e definirana) koje
ima svaka strana;
- prethodno obavjetavanje o pokretima osoblja/jedinica ili pokretima/razmjetaju opreme;
- obavjetavanje o sastavu zapovjednitava i o broju jedinica iznad odreene snage;
- proirivanje promatrakih misija na meurepublike granice i unutar podruja pojedinih
republika.
- inspekcije na licu mjesta uz prethodnu najavu (unutar 24 sata) u sluaju sumnjivih
djelatnosti.
7. Nadalje, iako moda u razliitom vremenskom periodu, druge mjere mogle bi biti
razmatrane u bivoj Jugoslaviji, ukljuujui:
- ogranienje pokreta vojnih i paravojnih jedinica;
- zabrana dobavljanja odreenih vrsta opreme;
- mjere demilitarizacije, npr. proglaavanje zona oko odreenih mjesta kao to su
izbjegliki logori ili veliki gradovi u kojima ne bi trebalo biti odreenih vrsti opreme;
- druge mjere verifikacije, npr. posjete sukobljenih strana u svrhu procjene pridravanja
dogovorenih odredbi, ili inspekcijski letovi zrakoplova treih drava;
- sustavnije odredbe za meusobnu vezu, na primjer uspostavljanje stalnih lokalnih
komisija za vezu, prestanak neprijateljstava i sigurnost isporuka humanitarne pomoi.
Postizanje tih ciljeva moe se znaajno olakati dogovorom o mjerama kojima je cilj
pojanjenje vojne situacije u Bosni i Hercegovini i pojaavanje mogunosti za vezu i
verifikaciju. Kao prvi korak, konfereencija je odluila usvojiti sljedee mjere glede
Bosne i Hercegovine:
- poboljane komunikacije meu stranama, ukljuujui izravne i neposredne veze izmeu
zapovjednika na prvim linijama fronte, npr. putem lokalnog radija ili vruim
telefonskim linijama;
- poboljanje kontakta meu stranama, npr. posjeti ljudi zaduenih za vezu te
uspostavljanje zajednikih ekipa za rjeavanje lokalnih incidenata;
- trenutano prihvaanje izviakih ekipa koji bi pripremili razmjetaj promatraa oko
dogovorenih lokacija;
- razmjetaj promatraa na BiH-srpskoj, BiH-crnogorskoj te BiH-hrvatskoj granici;
- trenutano prihvaanje naela da se pod meunarodni nadzor stavljaju svi minobacai i
teko naoruanje te kao prvi korak, obavijestiti UN o razmjetaju i tipovima oruja u
roku od 96 sati kao uvod u njihovo iskljuivanje iz sukoba;
- zabrana vojne upotrebe zrakoplova i helikoptera.
- razmjena podataka o strukturi zapovjednitava u koje e biti ukljueni strani promatrai,
kao to su promatrai EZ i vojni promatrai UN-a;
- ostale mjere za ogranienje naoruanja.
8. Iako e se radna skupina usredotoiti na nove mjere, bit e takoer vano osigurati da se
postojee obveze, prema Bekom dokumentu 92., koji se odnosi na dostupnost informacija, u
potpunosti primjenjuju. Potrebno je takoer u bivoj Jugoslaviji dati znaaj primjeni nekih od
141
mehanizama Bekog dokumenta koji imaju svrhu jaanja prepoznatljivosti, na primjer

neuobiajene vojne aktivnosti, verifikacija i kretanja u graninim podrujima.
Organizacija radne skupine
9. Supredsjedatelji Upravljakog odbora e odluiti kako razvijati rad u tom smjeru to je
prije mogue.
142
71.
Ured Predsjednika BiH: Priopenje o dogovoru iz Meugorja
(Sarajevo, 9. 9. 1992.)*
SARAJEVO, 9. rujna (Hina) - U povodu objavljivanja izvjea radnih skupina Stranke
demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, koje su krajem
kolovoza u Meugorju radile na iznalaenju moguih rjeenja otvorenih vojnih i politikih
pitanja na terenu, veeras je iz Ureda predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia
upueno priopenje za javnost, koje prenosi Radio BiH.
"Radi se o stranakim komisijama, koje su razmatrajui i druga pitanja ponudile jedno vienje
budueg ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine", kae se u priopenju. U priopenju se, uz
ostalo, navodi da je Predsjednitvu BiH dostavljeno izvjee o radu tih skupina, ali da ono
"nije iniciralo rad tih komisija niti ima bilo kakve veze s tim". O radu komisija SDA i HDZ
BiH predsjednik Izetbegovi upoznat je, kako se navodi u priopenju, "u neformalnom
razgovoru prigodom zadnjeg boravka u Zagrebu". "Karta regionalne organizacije BiH koja je
predloena uz izvjee, bez obzira na svoje dobre i loe strane, oito nije sastavljena
iskljuivo po etnikom kriteriju", kae se u priopenju iz Ureda predsjednika Predsjednitva
BiH koje prenosi Radio BiH, te dodaje da "kartu treba kritiki razmotriti zajedno s drugim
prijedlozima te vrste".
143
72.
Londonska konferencija: Cjelovit tekst zajednikog priopenja
- Vance, Owen, osi , Pani (Beograd, 11. 9. 1992.)

Zajedniko priopenje
I. Danas smo potvrdili nae potpuno suglasje s odlukama donesenim u Londonu na
Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji, posebice da se sva tu istaknuta pitanja moraju
rjeavati mirnim sredstvima, na temelju postojeih granica i u procesu hitnih i stalnih
pregovora.
II. Glede Bosne i Hercegovine, suglasili smo se oko sljedeih praktinih koraka i ciljeva:
- Obveza o prikupljanju i nadgledanju tekog naoruanja, do dogovorenog datuma 12.
rujna 1992. godine, treba biti striktno nadzirana;
- Treba se hitno suglasiti o snabdjevanju Sarajeva strujom i vodom, pod meunarodnim
vodstvom;
- Sve nazone strane moraju se ne samo obvezati, ve i poduzeti sve praktike korake kako
bi se to prije dokonala sva neprijateljstva u i oko Sarajeva;
Pozdravljamo predstojee ponovno zapoinjanje pregovora, bez preduvjeta, o ustavnim
sporazumima za Bosnu i Hercegovinu uz sudjelovanje svih strana. Ti e se pregovori odrati
u enevi, u okviru stalnog i neprekidanog procesa, sve dok se ne postigne konani sporazum.
Suglasni smo da je poeljno smjetanje promatraa na granice drava koje granie s Bosnom i
Hercegovinom, kao to je zatraio premijer Pani. Postignut je naelni sporazum o
smjetanju promatraa na vojne aerodrome, a konani e sporazum biti postignut nakon
savjetovanja s Ujedinjenim narodima i vladama zemalja kojih se to tie.
III. Glede humanitarnih pitanja:
- Izraavamo nau potpunu osudu svih djelovanja povezanih s "etnikim ienjem" i
obvezujemo se pomoi pri uklanjanju posljedica onoga to se ve dogodilo.
- Suglasni smo da su bez ikakve valjanosti sve izjave i obveze date pod prinudom, posebice
one koje se odnose na zemlju i imanja;
- Pozivamo sve zainteresirane strane da potpuno, spremno i bezuvjetno surauju u
sadanjim naporima, posebice naporima Meunarodnog komiteta Crvenog kria i
Visokog komesarijata UN za izbjegice, da se oslobode svi zatoenici, zatvore svi
zatoeniki logori i zajami siguran prolaz bivim zatoenicima u sigurna podruja;
- Takoer pozivamo sve strane da olakaju sigurnu dostavu svih oblika humanitarne
pomoi;
- Snano podravamo napore svih lokalnih i meunarodnih organizacija koje pomau
raseljenim osobama na svim podrujima bive Jugoslavije.
IV. Glede odnosa s Hrvatskom:
IZVOR: Glas Slavonije, 14. 9. 1992.
144
- Pozdravljamo sporazum o skorom ponovnom otvaranju ceste izmeu Beograda i Zagreba

i o njezinom simbolinom imenovanju "Cestom mira";
- Obvezali smo se uiniti sve napore za poveavanje sigurnosti oko Maslenikog mosta
kako bi se mogli izvriti popravci i kako bi se most otvorio za promet to je prije
mogue;
- Suglasni smo da se o statusu "Jugoslavenskog naftovoda" odre hitni razgovori u okviru
radnih skupina Meunarodne konferencije;
- Pozdravljamo ponudu predsjednika osia predsjednicima Hrvatske, Makedonije i
Slovenije da se uspostave mjeoviti odbori za normalizaciju i promicanje gospodarske i
praktine suradnje. U okviru Meunarodne konferencije, radne skupine za gospodarske
odnose i pitanja nasljedstva dat e koristan pridonos tome djelovanju;
- Postignut je naelni sporazum glede poluotoka Prevlaka. Konani e se sporazum
donijeti nakon savjetovanja s glavnim tajnikom UN, Vijeem sigurnosti UN i vladama
zemalja kojih se to tie;
- Napominjemo vanost djelovanja Zajednike komisije koju je uspostavio UNPROFOR
kako bi se bavila pitanjima povezanim s "ruiastim zonama" i pozivamo na
intenzivniju suradnju s tim naporima, ukljuujui napore za zatitu civilnog puanstva;
- Pozivamo sve strane da se dosljedno dre Mirovnog plana UN i posebice da dadu potporu
naporima UNPROFOR-a u zatienim podrujima kako bi se iskorjenila nelegalna
djelovanja neregularnih i paravojnih formacija te kriminalnih elemenata, sa srpske kao i
hrvatske strane;
- Napominjui vanost snabdijevanja regije vodom i strujom, naglaavamo hitnu potrebu
postizanja sporazuma u vezi s branom Perua;
V. Obvezujemo se na meusobnu suradnju kako bi vrsto unaprijedili mirovni proces za
smanjivanje nasilja i spreavanje dopreme oruja. Obvezujemo se da emo brzo primijeniti
odluke Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji.
Dobrica osi
Milan Pani
Cyrus R. Vance
David Owen
145
73.
Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska:
Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji (New York, 21. 9.

1992.)
"Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i Predsjednik

Hrvatske dr. Franjo Tuman, polazei od Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu
Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske od 21. srpnja, a nakon razgovora
delegacija Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji su odrani 21. rujna
1992. godine u New Yorku tijekom 47. zasjedanja Generalne skuptine Ujedinjenih
naroda,
Svjesni vanosti zajednikih interesa njihovih zemalja u zatiti njihove neovisnosti,
suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, ozbiljno zabrinuti zbog nastavka agresije ostatka
Jugoslavenske narodne armije bive SFRJ i srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i
neregularnih snaga na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te vodei rauna da ostaci tzv. JNA
bive Jugoslavije jo dre pod okupacijom teritorij Republike Hrvatske juno od
Dubrovnika, da srpske snage napadaju teritorij Republike Hrvatske s teritorija Republike
Bosne i Hercegovine, te da dio srpskih iregularnih odreda u Hrvatskoj, preruenih u
lokalnu miliciju, prua otpor UNPROFOR-u u provedbi mirovnog plana Cyrusa Vancea:
Polazei od temeljnih naela lanka 51 Povelje Ujedinjenih Naroda koji jami legitimno
pravo suverenih draava na samoobranu:
Pozdravljajui mirovnu akciju i humanitarne napore Ujedinjenih Naroda:
Pozdravljajui Rezoluciju 777 Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Naroda i Rezoluciju 47/1
Generalne skuptine Ujedinjenih Naroda o delegitimizaciji Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije:
Spremni i dalje provoditi zakljuke Londonske konferencije i odnosne rezolucije Vijea
Sigurnosti Ujedinjenih Naroda, te aktivno promicati enevske mirovne procese:
suglasili su se da potpiu:
Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji

izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
1. Dosadanji diplomatski, politiki i humanitarni napori meunarodne zajednice nisu
zaustavili agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, suverene lanice
Ujedinjenih Naroda, niti mu bitno ublaili stradanja civilnog puanstva. Stoga Republika
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska zahtijevaju energinu akciju meunarodne
zajednice u zatiti od strane agresije, u skladu s odredbama Sedmog poglavlja Povelje
Ujedinjenih Naroda.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0009, 24.9.1992/2101.
146
2. Iznova se istie potreba jaanja napora na iznalaenju politikog rjeenja za prestanak rata i
provedbu naela o ustrojstvu Republike Bosne i Hercegovine kao ravnopravne i cjelovite
zajednice triju konstitutivnih naroda.
3. U skladu s pravom na samoobranu i zajedniku obranu od agresije, osnovat e se zajedniki
Odbor radi usklaivanja obrambenih napora, sve dok agresija u potpunosti ne prestane.
4. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska zajedniki e zatraiti ukidanje
embarga na izvoz oruja u Republiku Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, propisan
Rezolucijom 713 Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.
5. Ustrajno e se i dosljedno, u skladu s obiajnim i kodificiranim meunarodnim pravom,
promicati politika zatite ljudskih prava, progoniti i kanjavati ratni zloinci, poglavito
poinitelji zloina genocida"
147
74.
Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Srpska Krajina:
Protokol o saradnji (Banja Luka, 22. 9. 1992.)

PROTOKOL
o saradnji izmeu Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina
U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odrana zajednika sjednica Vlada Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom eriem i sa g. Zdravkom Zeeviem,
predsjednicima Vlada.
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i drutvenog
ivota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.
I
U razgovorima se polo od injenice da na teritoriju dvije republike ivi jedan narod
tradicionalno povezan istim obiajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izmeu njega
nije postojana stvarna dravna granica. Raspadom Jugoslavije, koje je bila zajednika drava
za sav srpski narod, pokuavaju se razdvojiti Srbi bez uvaavanja prava na samoopredjeljenje
i organizovanje svoje drave.
Rat, koji sa nesmanjenom estinom bjesni ovim prostorima, i iji je glavni cilj istrebljenje
srpskog naroda, te meunarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost
oslonca jedne republike na drugu.
II
Vlada obje republike e, preko nadlenih ministarstva, izanalizirati sva postojea ustavna i
zakonodavna rjeenja i predloiti Skuptinama potrebna usaglaavanja. To se posebno odnosi
na uspostavljanje istog oblika vladavine i politikog sistema ( istovrsna struktura skuptine, na
jedan nain regulisan viestranaki izborni sistem, pitanje vlasnitva i sl. ), odreivanje istih
dravnih simbola.
III
Obje strane su se sloile da granice i graninih prelaza izmeu republika nee biti. Promet
roba poslovnih partnera nee biti optereen plaanjem carina.
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SP Jugoslaviji i inostranstvu
zajedniki e obavljati carina Republike Srpske.
IV
Platnim sporazumom bie regulisani detalji finansijskog poslovanja i odnosa jedne napomene
banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije.
V
IZVOR: HIC, Zagreb, Dokumentacija, dokument br.: L-A 002/041
148
Obje vlade zaduuju nadlena ministarstva da saine detaljnu analizu postojeih industrijskih
kapaciteta, promjene uslove, mogunosti i rokove njihovog oivljavanja, nabavke
repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.
Prioritetno e se osposobiti za saobraaj dionice puta Benkovac Bjelina, eljeznika pruga,
obezbjedi e se jedinstveni sistem za prijenos elektrine energije, osnovati zajedniko javno
preduzee za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.
Utvrdit e se zajednika koncepcija budueg ekonomskog razvoja imajui u vidu i odnos
prema privatizaciju i metodama njenog provoenja, demografskom, prostornom, regionalnourbanom i drugim oblicima razvoja.
VI
U ratu i u svim drugim sluajevima ugroenja interesa srpskog naroda zajedniki e se
organizovati i vriti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje
republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva , protiv vaz
dune odbrane, formiranjem zajednikih snaga za obezbjeenje dravnih granica i
uspostavljanjem jedinstvene komande.
U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vrie se usklaenje mjera i rjeenja i planovima
razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah e se razmotriti potrebe i
Mogunosti izmetanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo stavljanje u
proizvodnju.
Organi MUP-a saraivae u poslovima dravne i javne bezbjednosti, razmjene informacija i
pruanja pravne pomoi. Zajedniki e biti planirani kolovanje popuna i upotreba jedinica
milicije.
VII
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulturne treba da bude osnovni faktor
duhovnog povezivanja naroda koji za sada ivi u dvije drave.
To, prije svega podrazumjeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje
mree viih kola i fakulteta, saradnju i oblasti izdavatva, filmskih, pozorinih kua,
biblioteka, galerija, udruenja umjetnikih, naunih instituta i arhiva, sporta i fizike kulture.
VIII
Saradnja uk oblasti zdravstvene i socijalne zatite podrazumjeva, prije svega, izgradnju
sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja na istim principima to e omoguiti
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tjenju povezanost u obezbjeivanju zdravstvene i
socijalne zatite i punovanost zdravstvene dokumentacije i linih zdravstvenih ispada i obje
republike.
Obje republike e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih iz zone ratnih
dejstava, u organizovanju zajednikog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i distribuciju
lijekova u sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i sprovoenju
preventivno medicinske zatite i sl.
Obje vlade posebno istiu znaaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa
razuenim programskim sadrajima, to bi omoguilo nesmetani protok informacija.
149
Tehnikom e se pomoi stvaranje tehnolokog jedinstva radio i TV difuzije. Srpski Glas iz

Banja Luke i nedjeljnik Javnost prepasti e u zajednika pisana glasila.
Stvori e se uslovi da novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.
X
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje definie ovaj protokol se i odgovorna su
nadlena ministarstva, javna preduzea, narodne banke i slube drutvenog knjigovostva.
XI
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.
VLADA
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: ______________
Broj: ____________________
Datum: 22. septembra 1992. g.
Datum: 22. septembra 1992. g.
PREDSJEDNIK VLADE:
PREDSJEDNIK VLADE:
Branko eri
Zdravko Zeevi
150
75.
Londonska konferencija: Tekst zajednike izjave predsjednika
RH dr.
Franje Tumana i predsjednika SRJ Dobrice osia
(eneva, 30. 9. 1992.)

Zajednika izjava predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i
predsjednika SR Jugoslavije Dobrice osia
"Sastajui se pod okriljem supredsjedatelja meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji u
enevi potpisnici ele objaviti sljedee:
(1) Dvojica predsjednika ponovno potvruju odrednicu meunarodne konferencije u
Londonu o nepovredivosti postojeih granica osim promjena postignutih mirnim
sporazumom, te se suglaavaju da intenziviraju rad na normalizaciji odnosa izmeu SR
Jugoslavije i Republike Hrvatske na temelju uzajamnog priznanja. Sva pitanja sukcesije bive
SFRJ bit e rjeavana u sklopu meunarodne konferencije ili, gdje je to odgovarajue,
bilateralno.
(2) Vlasti Republike Hrvatske i SRJ e, blisko suraujui s UNPROFOR-om, poduzeti hitne
zajednike mjere kako bi osigurali miran povratak njihovim domovima u Zatienim
podrujima UN svih raseljenih osoba koje to ele. U tu svrhu oni predlau hitnu uspostavu
etvorostranog mehanizma - sastavljenog od predstavnika vlasti Hrvatske, lokalnih srpskih
predstavnika, predstavnika UNPROFOR-a i UNHCR-a - kako bi se osigurao napredak tog
procesa. Srpsko i hrvatsko stanovnitvo koje je ranije nastavalo podruje Republike Hrvatske
i SR Jugoslavije treba imati jednaka prava da se mirno vrati svojim bivim domovima.
Postignut je sporazum o odlunijoj akciji radi povratka raseljenih osoba njihovim kuama i
omoguavanja dobrovoljnog i humanog ponovnog naseljavanja osoba koje to ele izmeu
dviju drava.
(3) Dvojica predsjednika su se sporazumjeli da e jugoslavenska armija napustiti Prevlaku do
20. listopada 1992. godine u skladu s Vanceovim planom. Sigurnost u tom podruju bit e
ostvarena demilitarizacijom i rasporeivanjem promatraa UN. Pregovorima koji e uslijediti
rijeit e se pitanje ukupne sigurnosti Boke Kotorske i Dubrovnika.
(4) Dvojica predsjednika su se suglasila da se osnuje zajedniki meudravni odbor na kojem
bi se razmatrala sva otvorena pitanja i koji bi radio na normalizaciji odnosa izmeu suverenih
Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. Kako bi se to je prije mogue uspostavio trajan mir
posebna pozornost bit e posvea normalizaciji prometa i gospodarskih veza.
(5) Dvojica predsjednika potvruju svoje uvjerenje da svi problemi izmeu njihovih dviju
drava moraju biti rjeavani na miran nain. U tom cilju oni e poduzimati sve napore. U
vezi s tim oni e upotrijebiti sav svoj utjecaj kako bi se ostvarilo pravedno i mirno rjeenje
sadanje krize u Bosni i Hercegovini.
(6) Dvojica predsjednika izraavaju svoju posvemanju osudu svakog djelovanja koje je u
vezi s "etnikim ienjem" i obvezuju se da pomognu ispraviti ono to je ve uinjeno. Oni
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 2. 10. 1992.
151
takoer izjavljuju da su izjave ili ugovori dati pod pritiskom, posebice oni koji se tiu zemlje i
vlasnitva, u potpunosti nitavni i nevaei. Oni pozivaju sve zainteresirane strane da u
cijelosti surauju, hitno i bezuvjetno, u sadanjim nastojanjima, posebice Meunarodnog
komiteta Crvenog kria (CIRC) i Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR), za
oslobaanje svih zarobljenika, zatvaranje svih zarobljenikih logora i osiguranje sigurnog
prolaza bivim zarobljenicima do sigurnih i osiguranih podruja. Oni nadalje pozivaju sve
strane da omogue sigurnu dostavu svake humanitarne pomoi.
(7) Dvojica predsjednika pozdravljaju to skorije rasporeivanje meunarodnih promatraa u
zrakoplovne luke u njihovim zemljama kao dio mjera za jaanje povjerenja.
(8) Dvojica predsjednika suglasna su da se sa supredsjedateljima ponovno sastanu 20.
listpoda. Oni izraavaju svoju zahvalnost dvojici supredsjedatelja za sazivanje dananjeg
sastanka."
152
76.
Predsjednitvo BiH: Naredba predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia za deblokadu grada Sarajeva (Konjic. 16. 10.

1992.)
PREDSJEDNITVO BOSNE I HERCEGOVINE
Kabinet Predsjednika
Po ukazanoj potrebi, a na osnovu odgovornosti i ovlaenja koja imam kao predsjednik Savjeta
za narodnu odbranu i predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine, donosim
NAREDBU
1. Oruane snage Bosne i Hercegovine (Armija BiH i HVO) pristupie odmah pripremama
akcije za deblokadu grada Sarajeva vojnim sredstvima (u svim daljnim aktima: sarajevska
akcija, skraeno: operacija
"
S"). Akciju pripremiti i izvriti u najkraem moguem roku.
Za zapovjednika akcije, sa punim ovlaenjima, imenuje se JASMIN JAGANJAC, a za njegovog

zamjenika Mirsad ati. Ostali lanovi taba akcije su: Zejnil Delali i Ferid Buljubai.
Ljudstvo i materijalno-tehnika sredstva za izvrenje akcije, kao i zona ovlaenja i odgovornosti,
utvrdie se posebnom naredbom. Prijedlog naredbe pripremie zapovjednik akcije u roku od
sedam dana.
4. Sve radnja za izvrenje ove akcije smatraju se hitnim i prioritetnim, te se nalae svim
komandama i tabovima OS Bosna i Hercegovine da ovu akciju pomognu u zahtjevanom
obimu.
Konjic, 16. oktobra 1992.
IZVOR: Fotokopija dokumenta s potpisom, u arhivi autora.
153
154
77.
MKBJ: Tekst zajednike izjave predsjednika Predsjednitva
BiH Alije Izetbegovia i predsjednika SRJ Dobrice osia

(eneva, 19. 10. 1992.)
Zajedniko priopenje predsjednika Predsjednitva Bosne i Hercegovine
Alije Izetbegovia i predsjednika SR Jugoslavije Dobrice osia
ENEVA, 19. listopada (Reuter/Hina) - Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegovi i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica osi suglasili su se na svom
dananjem sastanku u enevi da e raditi na normalizaciji odnosa izmeu dviju drava kroz
meusobno diplomatsko priznavanje.
Nakon sastanka u enevskoj Palai naroda (UN), Izetbegovi i osi su izdali zajedniko
priopenje u kojem su se zaloili za nastavak mirovnmog procesa i osudili etniko ienje u
osi je, javlja britanska agencija Reuter, napustio sastanak dva sata prije njegovog zavretka,
ostavljajui visoke dunosnike SRJ da nastave pregovore u njegovo ime.
Prema ocijeni supredsjedatelja enevske konferencije Syrusa Vancea, Dobrica osi se
osjeeo "lagano indisponiran". Nakon naputanja sastanka osi je u oblinjem hotelu, u
kojem je odsjeo, izvijeivan o tijeku pregovora, da bi na kraju petosatnog sastanka i
formalno odobrio zajedniku izjavu koju su usvojile dvije strane.
Prema deklaraciji, osi i Izetbegovi "pristaju intenzivirati djelovanje s ciljem normalizacije
odnosa izmeu SR Jugoslavije i Republike Bosne i Hercegovine na osnovu uzajamnog
priznavanja".
Oni su takoer potvrdili svoju privrenost naelima za rjeavanje sukoba u bivoj Jugoslaviji,
usvojenima u kolovozu na Londonskoj konferenciji, ukljuujui i naelu nepovredivosti
postojeih granica.
U zajednikoj izjavi, koju je po zavretku sastanka novinarima proitao Cyrus Vance (Sajrus
Vens), se nastavlja: "Dvojica predsjednika izraavaju svoju bezrezervnu osudu svih postupaka
povezanih s 'etnikim ienjem', i obvezuju se da e pomoi da se taj proces preinai tamo
gdje se ve dogodio".
Dvojica su predsjednika u svojoj izjavi naglasila da obje strane trebaju nastaviti s naporima za
prekid neprijateljstava u Bosni i Hercegovini. Oni su se takoer suglasili o hitnoj potrebi
okonanja blokade Sarajeva i demilitarizaciji tog grada.
Supredsjedatelji enevske konferencije Cyrus Vance i lord David Owen, javlja Reuter, taj
dogovor ocijenjuju prioritetnim.
osi i Izetbegovi su takoer izrazili svoju podrku premijetanju zrakoplova bosanskih Srba
u SR Jugoslaviju kako bi se izbjegla krenja odluke UN o zabrani letenja nad BiH.
IZVOR:.HINA, Baza Eva, Vijest HNAA190212:1, 19. 10. 1992/2122.
155
U zajednikoj se izjavi navodi osieva tvrdnje na sastanku da su ti zrakoplovi ve zatvoreni

u hangare. Po povratku u Beograd on, prema vlastitoj izjavi, namjerava potpisati sporazum s
predstavnicima bosanskih Srba kojim bi se slubeno utanailo premjetanje zrakoplova na
aerodrome u SRJ.
Dvojica su se predsjednika takoer: - suglasila o potrebi da se sve zaraene strane u BiH stave
pod nadzor i da se "eliminiraju naoruane bande, paravojne skupine te kriminalni i plaeniki
elementima od kuda dolazili".
- pozivaju sve strane da surauju s Meunarodnim Crvenim kriem i Visokim komesarijatom
UN za izbjeglice kako bi se oslobodili svi zatoenici, zatvore zarobljeniki logori i osigura
siguran prolaz bivih zatoenika do podruja sigurnosti. Oni takoer pozivaju sve strane
da pomognu u dostavi humanitarne pomoi Bosni i Hercegovini.
- zabiljeila usvajanje rezolucije 780 Vijee sigurnosti UN kojom je ustanovljena komisija za
ratne zloine i izraavaju svoje uvjerenje da svi "poinitelji kriminalnih djela izvrenih
tijekom oruanog sukoba" trebaju biti izvedeni pred sud.
- suglasila da se ponovo sastanu naknadno utvrenog dana.
156
78.
MKBJ: Sporazum predsjednika SRJ Dobrice osia i Adila
Zulfikarpaia (eneva, 19. 10. 1992.)

Tekst sporazuma
Sagovornici su se saglasili da se rjeenje sukoba u Bosni i Hercegovini odmah potrai na
osnovi sljedeih principa:
momentalne obustave oruanih sukoba i traenja politikog rjeenja u Bosni i

Hercegovini na bazi dogovora tri konstitutivna naroda;
demilitarizacija i deblokada Sarajeva i drugih gradova uz pomo i pod

kontrolom UNPROFOR-a;
hitnog omoguavanja dostave humanitarne pomoi stanovnitvu;
povratka svih protjeranih i izbjeglih, koji to ele, u svoje domove;
oslobaanja puteva i uspostavljanje potpune slobode kretanja stanovnitva;
momentalnog obustavljanja etnikog ienja, ma sa koje strane ono dolazilo.
IZVOR: A. Zulfukarpai, V. Gotovac, M. Tropalo, I. Banac. Okovana Bosna. Zurich: Bonjaki institut,
1995., str. 122-123. .
157
79.
MKBJ: Zajednika izjava predsjednika RH dr. Franje Tumana
i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 20. 10. 1992.)*

Tekst izjave
Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije g. Dobrica osi i predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman sastali su se u enevi 20. listopada 1992., pod pokroviteljstvom
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Cyrusa Vancea i lorda
Ovwena. Dvojica predsjednika razmotrila su provedbu svoje Zajednike izjave od 30. rujna,
te, kako bi osigurali njenu daljnju provedbu, izjavljuju sljedee:
1. Predsjednici sa zadovoljstvom konstatiraju da su ve poduzete razne odreene mjere radi
provedbe nekoliko temeljnih pitanja obuhvaenih Zajednikom izjavom, tj. Sporazuma o
Prevlaci, razmjetanju promatraa na aerodromima, u Saveznoj Republici Jugoslaviji i
Republici Hrvatskoj, te osnivanja Zajednikog meudravnog odbora i njegovih pet
komisija.
2. Predsjednici konstatiraju da je Meudravni odbor odrao prvi sastanak. Kako bi se
pospjeio i unaprijedio rad Odbora, te radi osiguranja uvjeta za normalizaciju odnosa,
predsjednici su se suglasili da e osnovati urede za vezu Meudravnog odbora u svojim
prijestolnicama, Beogradu i Zagrebu. Uredi za vezu e pod vodstvom Odbora koordinirati
djelatnosti u svezi sa svim otvorenim pitanjima izmeu Republike Hrvatske i Savezne
Republike Jugoslavije, te e se prvenstveno pozabaviti slijedeim:
- ponovno otvaranje cestovnih, eljeznikih i telekomunikacijskih veza izmeu Republike
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, kao i ponovno uspostavljanje meunarodnih
veza preko dviju zemalja;
- rjeavanje pitanja osobne imovine, mirovina i doznaka, te ostalih problema povezanih s
gospodarskim blagostanjem svojih naroda;
- razmatranje pitanja povezanih s dvojnim dravljanstvom.
3. Ponovno potvrujui opredjeljenje izraeno u toki 2 svoje Zajednike izjave od 30. rujna,
oba su se predsjednika suglasila da bi etvero strani mehanizam koji je utvren u navedenoj
toki, trebao poeti s radom to je prije mogue. Prvenstvena zadaa tog mehanizma bila bi
organiziranje i olakavanje povratka prognanih osoba i skupina, te njihovo preseljavanje
pod humanim uvjetima. Dva su se predsjednika na dalje suglasila da e njihovi predstavnici
osigu rati razmjenu informacija o nestalim osobama.
4. Dva su se predsjednika suglasila s osnivanjem zajednike meudravne komisije za
razmatranje svih pitanja sigurnosti Boke Kotorske i Dubrovnika. Na granici e se uspostaviti
zajednike carinske kontrole.
5. Dva su se predsjednika suglasila da e ra spraviti, u okviru svojih nadlenosti, sve
elemente koji se tiu provedbe Vanveovog plana na svom sljedeem sastanku s dvojicom
supredsjedatelja.
158
6. Dvojica predsjednika ponovno potvruju da e odluno upotrijebiti sav svoj utjecaj radi
postizanja pravednog, miroljubivog rjeenja sukoba u Bosni i Hercegovini. Predsjednici
pozivaju sve strane u sukobu da uloe sve potrebne napore u cilju prestanka neprijateljstava i
pregovora o ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine na temelju sporazuma izmeu tri
konstitutivna naroda. U svezi s dostavom humanitarne pomoi, predsjednik osi izvijestio je
prisutne da je njegova vlada izvrila potrebne pripreme za sigurnu dostavu navedene pomoi
na pravcu Beograd - Sarajevo.
7.. Dvojica predsjednika izraavaju svoju zahvalnost supredsjedateljima na sazivanju
dananjeg sastanka, te su suglasni da se ponovno sa stanu u vrijeme koje e se naknadno
odrediti.
159
80.
HDZ BiH: Politika povelja Glavnog odbora HDZ-a BiH
(Posuje, 24. 10. 1992.)*
Glavni odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH na sjednici odranoj 24. listopada 1992. u
Posuju donosi
Politiku povelju
I
Hrvatska demokratska zajednica BiH je sastavni dio jedinstvene Hrvatske demokratske
zajednice kao to su hrvatski narod i njegova povijest u BiH dio istoga hrvatskoga narodnoga
bia. Zahvaljujui uvjerljivo izraenom povjerenju na proteklim izborima, HDZ BiH je
legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U svojoj politici zastupa
njegove interese onako kako odgovara vitalnim interesima itavog hrvatskog naroda,
vodei rauna o politikim, gospodarskim, drutvenim i kulturnim okolnostima sredine u
kojoj djeluju, jednako kao i o medjunacionalnom, medjudravnom i medjunarodnom
kontekstu slobodnih drava u Europi.
II
Nakon slobodnih i demokratskih izbora 1990. HDZ BiH zauzimala se za konfederalni odnos
medju dravama na podruju bive Jugoslavije, kao i za jednakopravnu zastupljenost
hrvatskog naroda u unutarnjem ustroju BiH.
Kada BiH nakon Slovenije i Hrvatske postaje rtvom velikosrpske agresije Hrvatska
demokratska zajednica BiH spremno organizira obranu svog naroda i svog ivotnog
prostora. S tim ciljem nastaju hrvatske zajednice, te Hrvatsko vijee obrane koji prvi
uspjeno pruaju otpor agresoru.
Uz svesrdnu pomo Republike Hrvatske matine drave svih Hrvata, sprijeena su stradanja
veih razmjera i osiguran prostor na kojem se organizira ivot kroz privremenu izvrnu vlast
izraenu kroz Hrvatsko vijee obrane.
Uspjenost obrane i uspostava vlasti na tom prostoru sprijeili su potpuno okupaciju
BiH i njeno pripojenje velikoj Srbiji.
III
Hrvatska demokratska zajednica zauzima se za hitno zaustavljanje rata u BiH, te
unutarnju ustrojbu BiH po sljedeim naelima:
1. BiH je suverena, neovisna i medjunarodno priznata drava.
2. BiH nastanjuju tri konstitutivna jednakopravna naroda, Hrvati, Muslimani i Srbi.
IZVOR: Kopija dokumenta u arhivi autora
160
3. U unutarnjem uredjenju BiH Hrvatska demokratska zajednica polazi od naela

utvrdjenih u okviru Europske zajednice, te sporazumima Tudjman-Izetbegovi.
Hrvatska demokratska zajednica je za BiH kao dravu konstitutivnih jedinica, kao
jedinog mogueg rjeenja koje e jamiti sva gradjanska i nacionalna prava Hrvata.
IV
U ovim presudnim povijesnim trenucima hrvatskog naroda koji je nakon 9 stoljea stvorio
svoju nacionalnu dravu Hrvatska demokratska zajednica BiH e jedinstveno i odluno
temeljem ove povelje izboriti i osigurati prava hrvatskog naroda u BiH kao dijelu svog
povijesnog i etnikog prostora.
V
Zbog oruanih sukoba postrojbi Hrvatskog vijea obrane i muslimanskih jedinica, HDZ BiH
poziva predstavnike muslimanskog naroda na hitne razgovore radi zaustavljanja sukoba,
dogovora o privremenom razgranienju i potivanju autoriteta vojne i civilne vlasti stvorene
na teritoriju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, do definitivnog politikog i ustavno-pravnog
uredjenja BiH.
Ovi razgovori su nuan preduvjet radi spreavanja daljnjih sukoba i opstanka BiH kao
samostalne i suverene drave.
Posuje, 24. listopada 1992.
Glavni odbor HDZ BiH
161
81.
Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo
predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 27. 10. 1992.) *

Pismo predsjednika Predsjednitva Republike BiH Alije Izetbegovia
predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu
Posljednji dogaaji u Bosni i Hercegovini nalau mi da Vam se obratim ovim pismom.
Jedinice HVO planirano su izazvale sukobe u Novom Travniku, Vitezu i Prozoru. U sukobima
je bilo rtava i razaranja. Zatvoreni su svi putovi kroz zapadnu Hercegoviunu, ak i za
humanitarnu pomo. Istovremeno u hrvatskim medijima vodi se propagandni rat protiv
Bosne i Hercegovine i njene legalne vlasti. Izmiljaju se, a zatim uporno ponavljaju, vijesti o
tobonjem dravnom udaru u BiH, spekulira o promjenama na vlasti i uporno ignorira borba
koju Armija BiH, u krajnje neravnopravnim uvjetima, vodi protiv etnika. Na narod, koji je
od strane etnika pretrpio teke fizike udarce eli se sada i moralno dotui i ostaviti bez
nade. Ovaj drugi dio posla ini se da su na sebe uzela hrvatska sredstva informiranja.
Istina je, kao to znate, da nikakvog dravnog udara u Sarajevu nije bilo. Takoer je istina - i
to itav svijet osim HTV zna -da se Armija BiH hrabro bori u Goradu, Sarajevu, Konjicu,
Jajcu, Gradacu, epi, Maglaju, Viegradu, Brkom i na drugim mjestima. Zato se sve ovo
ignorira i sije beznae?
Istina je isto tako da su tenkovi pucali na Prozor i uli u taj grad a to nisu bili tenkovi vojske
BiH. Naa vojna oprema, presudna za otpor etnikoj najezdi u BiH, zaustavljena je u
Zagrebu i Grudama. Posljedice su oigledne.
U enevi se pregovara o buduem ureenju Bosne i Hercegovine. Istovremeno se silom
sprovodi politika svrenog ina, ime se pregovori u Londonu i enevi obezvreuju i ine
bespredmentim. HVO je preao granicu legitimne obrane od etnika i pristupio sistematskom
rasturanju legalne civilne vlasti i uspostavljanju paradravnih institucija.
U cjelini gledano, stie se nepobitan utisak da se eli iskoristiti teka situacija Bosne i
Hercegovine, moda najtea u njenoj historiji, da bi joj se nametnulo rjeenje suprotno volji
veine njenih graana.
Tko bi meu razlonim ljudima u naoj i svjetskoj javnosti mogao povjerovati u prie da smo
mi, dok vodimo teke borbe protiv etnika, otvorili i front protiv HVO? Ne lii li ovo prije na
onu etniku priu o tome da mi sami sebe bombardiramo u Sarajevu?
Bosna i Hercegovina nikada nee prihvatiti podjelu na iskljuivo etnikoj osnovi i nee
prihvatiti nikakvo rjeenje nametnuto silom. Za svoj otpor ona ima dovoljno snaga i dovoljno
prijatelja u svijetu. Meu ove prijatelje Bosna i Hercegovina je prije svega ubrajala
Hrvatsku i hrvatski narod. Ona e, usprkos svemu, nastaviti da vjeruje u to prijateljstvo i da
se u skladu s tim ponaa.
162
Molim Vas, gospodine Predsjednie, da upotrijebite Va nesumnjiv utjecaj, da se uklone

smetnje na tom putu, kao bi se nai odnosi razvijali u skladu s Ugovorom o prijateljstvu i
suradnji izmeu nae dvije zemlje.
Uz izraze potovanja, Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine", stoji na kraju pisma to ga je s potpisom Alije Izetbegovia objavila Bosanskohercegovaka press-sluba Be.
163
82.
MKBJ: Nacrt ustavnog ustrojstva za BiH radne skupine
enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji (eneva, 28. 10.

1992.)
Predloeno ustavno ustrojstvo za BiH
1. Ope ustrojstvo
A. BiH bi bila decentralizirana drava u okviru svojih sadanjih meunarodnih granica (tj.
granica koje je imala u bivoj SFRJ),
B. BiH bi bila podijeljena na 7 do 10 autonomnih provincija:
a) Granice provincija odredile bi se tako da provincije budu geografski to koherentnije,
uzimajui u obzir etnike, geografske (tj. prirodne karakteristike, npr. rijeke), povijesne,
prometne (tj. postojee cestovne i eljeznike mree), gospodarske i ostale relevantne
inioce. Mnoge provincije (premda se to ne mora odnositi na sve provincije) vjerojatno
e imati znaajnu veinu jedne od tri glavne etnike skupine, a u veini e biti znaajno
zastupljene manjine.
b) Granice provincija utvrdile bi se u Ustavu i ne bi se mogle mijenjati bez promjena za
koje bi bila potrebna znaajna veina (III.A.3). Slino tome, nijedna provincija ne bi se
mogla odvojiti bez takve ustavne promjene (amandmana).
c) Nijedna provincija ne bi imala naziv koji bi je specifino poistovjeivao s jednom od
glavnih etnikih skupina. d) Na granicama izmeu provincija ne bi bile granine
kontrole i u cijeloj bi zemlji trebalo osigurati potpunu slobodu kretanja.
C. U Ustavu treba uzeti u obzir injenicu da postoje tri glavne "etnike" (nacionalne/vjerske)
skupine, kao i skupina "ostalih".
D. Ustav treba predvidjeti da bi, na prijelaznoj osnovi, u nekima od ustavnih tijela bile
postavljene osobe koje imenuje Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji (ICFY), te da
bi neke funkcije bile pod meunarodnim nadzorom.
1. Navedeno obuhvaa slijedee:
a) Ustavni sud (IV.A.d)c)
b) etnika ravnotea i integracije vojnih snaga (V.A.2)
c) nediskriminatorni sastav policije (V.B.1/b/)
d) Meunarodna komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu (VI.B.1)
e) javni pravobranioci (zatitnici prava graana od samovolje vlasti) (VI.B.2)
(Ombudsmen)
164
f) Sud za ljudska prava (VI.B.3)

2. Trajanje tih aranmana moglo bi biti slijedee:
a) Ogranieno na odreeno razdoblje (npr. IV.A.2/b)
b) Odreeno od strane ICFY ili nasljednika (npr. VI.A.2)
c) Odreeno objektivnim iniocima (npr. VI.B.5)
d) Ako se drukije ne odredi (npr. IV.A.3 /c), sve dok se ne promijeni Ustav radi ukidanja
ili promjene odgovarajue odredbe, pri emu bi trebalo odrediti odluivanje dovoljno
znaajnom veinom tako da se amandmani mogu postii samo znaajnim konsenzusom
skupina (III.A.3/c/).
II. Podjela dravnih funkcija
A. Centralna bi vlada bila iskljuivo odgovorna za slijedee:
1. Inozemni poslovi (ukljuivi lanstvo u meunarodnim organizacijama)
2. Narodna obrana (V.A.)
3. Meunarodna trgovina (carine, kvote)
4. Dravljanstvo (ukljuivi dvojno) (VI.C.1-2)
5. Oporezivanje u svrhe centralne vlade /*/
B. "Neovisni" organi (tijela), koji bi obuhvaali predstavnike svih provincija, bili bi
odgovorni za slijedee:
1. Centralna banka a) emisija valute b) funkcije regulacije provincijskih banaka
2. Infrastruktura za meunarodne i meuprovioncijske komunikacije: eljeznice //, kanali /2/,
naftovodi/plinovodi /2/, kontrola zranog prostora, PTT
C. Centralna vlada i provincije dijelile bi odgovornost za slijedee:
1. zatita okolia, pri emu bi centralna vlada odreivala minimalna mjerila koja svaka
provincija moe postroiti
2. sudstvo (IV.A.3 i IV.B.3)
D. Provincije bi openito bile iskljuivo odgovorne za slijedee:
1. Obrazovanje, ukljuivi visoko (tj. sveuilita)
2. Kulturne ustanove i programi
3. Radio i TV
4. Izdavanje dozvola za obavljanje profesionalnih i obrtnikih djelatnosti
*
Ako sve provincije nisu gospodarski sposobne, ili ako su neke znatno siromanije od drugih, mogao bi se meu
njima predvidjeti nekakav oblik prijenosa sredstava koristei se poreznim ovlatenjima centralne vlade.
Eventualno kao dio meunarodnog tijela; Elektroenergetska mrea
165
5. Koritenje prirodnih resursa, npr. poljoprivreda, umarstvo, lov i ribolov, rudarstvo

6. Zdravstvena zatita, socijalne slube i socijalno osiguranje
7. Provincijske komunikacije (npr. lokalne ceste, aerodromi)
8. Proizvodnja energije
9. Kontrola poslovnih banaka i tedionica, te ostalih financijskih ustanova
10.Policija (V.B.1)
11. Oporezivanje za provincijske namjene Provincijama se ne bi doputalo odravanje
slubenih meunarodnih ili meuprovincijskih veza osim uz dozvolu centralne vlade, one ne
bi imale meunarodnopravni subjektivitet.
III. Ustavi
A. Centralni
1. Dogovoriti i usvojiti u okviru ICFY
2. Vrhovni zakon BiH i svih provincija
3. Teko mijenjati (tj. zahtijeva se znaajna veina u oba zakonodavna doma, a moda i
referendum s potrebom znaajne apsolutne i/ili relativne veine), pri emu slijedee odredbe
uivaju posebnu zatitu (npr. zahtijeva se jo znaajnija veina ili ak jednoglasnost):
a) Odredbe o ljudskim pravima i pravima skupina (VI.A.2 (a)-b) i odgovarajua
proceduralna sredstva (VI.b)
b) Granice provincija ili doputanje bilo kojoj da se odvoji (I.B.b)
c) Odreene odredbe za prijelazni meunarodni nadzor (I.D.2 d)
B. Provincijski:
svaka bi provincija usvojila vlastiti, ovisno jedino o nacionalnom ustavu u skladu sa svim
odlukama Ustavnog suda (IV.A.3 c) (i).
IV. Dravna struktura
A. Centralna vlada
1. Zakonodavna tijela
a) Donji dom: bira se na osnovi proporcionalne zastupljenosti u BiH kao cjelini. To
znai da svaka skupina moe osnovati jednu ili vie stranaka - ali mogua su takoer i
stranke na posve politikoj, provincijskoj ili ideolokoj osnovi.
b) Gornji dom: zastupnike imenuju provincijske vlade iz svojih redova
Zakonodavna djelatnost, ukljuujui odobravanje vanih meunarodnih angamana i ustavnih
promjena (III.A.3), openito bi zahtijevala sudjelovanje obaju Domova, iako njihove funkcije
ne moraju biti istovjetne glede svega navedenog, a za pojedine bi se akcije mogla utvrditi
razliita veina.
2. Izvrna tijela
166
a) "Predsjednitvo" bi se sastojalo od "guvernera" svih provincija, pod predsjedavanje

predsjednika, bez izvrnih funkcija ve jedino s odgovornou imenovanja visokih
dunosnika, osobito slijedeih: predsjednik (IV.A.2 b), ministri (IV.A.2/d), suci
najvieg apelacionog suda (sudova) (IV.A.3/a), predstavnici BiH u Sudu za ljudska
prava (VI.B.3) i Ustavnom sudu (IV.A.3 c), naelnici vojnog taba (V.A.2) - to bi sve
zahtijevalo bilo rotaciju po skupinama ili ravnoteu /4*/ s mogunou priziva
Ustavnom sudu (IV.A.3 (c) /IV). Nema zahtjeva za jednoglasnou ili kosenzusom kako
bi se izbjegla mogua paraliza.
b) Predsjednika (uglavnom ceremonijalnog efa drave / /) bira Predsjednitvo s
ogranienim mandatom i on podlijee rotaciji meu skupinama.

c) Predsjednik vlade /4/ - bira ga Donji dom zakonodavnog tijela.
d) Ministre postavlja predsjednik Vlade uz odobrenje Predsjednitva, uzimajui u obzir
ravnoteu meu skupinama; u svakom sluaju, ministar inozemnih poslova i ministar
obrane moraju biti iz razliitih skupina.
e) dravna uprava ustrojena na principu ravnotee /4/ izmeu skupina
3. Sudstvo
a) Najvii prizivni sud (sudovi) koji e zahtijevati postizanje ravnotee meu skupinama.
(Prvostepeni sudovi i prizivni sudovi na meurazini bili bi provincijski // (IV.B.3),
b) Sud za ljudska prava (VI.B.3)
c) Ustavni sud, prvenstveno // za rjeavanje sporova: i/ izmeu centralne vlade i jedne ili
vie provincija; ii/ izmeu provincija iii/ izmeu glavnih organa centralne vlade; iv/ u
svezi s rotacijom skupina ili ravnoteom dunosnika to ih imenuje Predsjednitvo
/IV.A.2/a). Taj bi Sud sluio i kao sjud za razmatranje priziva o ustavnim pitanjima
dostavljenih od strane najviih prizivnih sudova (VI:A.3/e)). Sud bi obuhvaao po
jednog BiH suca iz svake skupine, kojega bi imenovalo Predsjednitvo, te pet
inozemnih sudaca, koje bi u prvom redu imenovala ICFY, dok bi zamjene imenovala
odgovarajua meunjarodna ustanova koju bi odredila ICFY.
B. Provincijska struktura (utvrene ustavom svake provincije)
1. Zakonodavno tijelo: po mogunosti jednodomno, eventualno dvodomno ali izabrano na
drukijim osnovama.
2. Izvrna vlast: po jedan "guverner" za svaku provinciju
* Trebat e naznaiti da li rije "ravnotea" znai "jednaku" ili "razmjernu" zastupljenost.

Ustavu e trebati tono specificirati podjelu odgovornosti izmeu Predsjednika i Predsjednika vlade.
U pravilu prizivi nacionalnih prizivnim sudovima trebali bi biti predmet nacionalnog prava (tj.ukljuivati ustav, dravnu zakonodavnu djelatnost ili
meunarodne sporazume), a za veinu drugih pitanja provincijski prizivni sud bio bi najvie tijelo
Ustavni sud, ije bi prvenstvene funkcije bila rjeavanje sporova meu ustavnim organima, bio bi prvostepeni sud za takve sluajeve - tj. takvi bi se sporovi
podnosili neposredno Ustavnom sudu i mogli bi se rijeiti traenom brzinom - za razliku od prizivne jurisdikcije Suda specificirane u klauzu.li koja
siljedi iza nekoliko pod-paragrafa
167
3. Sudstvo: prvostepeni sudovi (graanski, krivini, upravni, radni, itd.) i prizivni sudovi na
meurazini.
V. Snage izvrne vlasti
A. Vojne snage
1. Potpuno pod kontrolom izvrnog vijea centralne vlade.
2. Stoer zahtijeva ravnoteu meu skupinama i rotaciju na kljunim poloajima; sve bi
jedinice trebale biti integrirane (tj. ne formirane na osnovi pripadnosti skupinama); poetne
aranmane za postizanje ravnotee i integracije nadzirala bi ICFY, a zatim odgovarajue tijelo
to ga odredi ICFY.
B. Policija
1. Provincijska: sva uniformirana policija bila bi na provincijskoj ili lokalnoj razini: a) policija
pod kontrolom izvrne provincijske vlasti b) policija se mora pridravati istih pravila - to se
tie nediskriminacije itd. - kao i ostale grane uprave (VI.A.2/b); poetne arnamane u svezi s
nediskriminacijom nadzirat e ICFY, a zatim odgovarajue tijelo to ga odrediti ICVY.
2. Nacionalna: samo upravno tijelo (tj. nema uniformiranih, oruanih snaga) s ciljem: a)
koordinacije provincijske policije b) struna pomo (npr. kriminalistiki laboratoriji) c)
koordinacija s meunarodnim i inozemnim policijskim ustanovama
C. Zabrana drugih oruanih snaga:
Osim vojnih snaga i, tamo gdje je to potrebno, policije, u zemlji se ne mogu formirati nikakve
javne ili privatne oruane jedinice.
VI. Ljudska prava i prava skupine/manjina
A. Sutinski aspekti
1. Izvor: Najvia razina meunarodno priznatih prava kako su ona izloena u dokumentima
(prvenstveno meunarodnim sporazumima i nekim deklaracijama ICO - koje su potakli UN,
Vijee Europe i KESS) koje treba navesti u Ustavu (vidi Dodatak ovome).
2. Vrste
a) Ope ljudska prava, osobito graanska i politika prava
b) Prava skupina, osobito "manjina" /*/, ukljuivi obavezu odravanja ravnotea izmeu
skupina u dravnim tijelima koja donose odluke kao i u raznim centralnim i
provincijskim graanskim, policijskim i drugim slubama (ili, kao minimum, stroga
nediskriminacija).
c) Ekonomska, drutvena i kulturna prava - koja e se u znatnoj mjeri moda morati
utvrditi kao tenje i ciljevi, a ne ovisno o krutoj zatiti ostalih gore navedenih prava.
*
Ovaj e izraz zahtijevati posebnu panju i definiciju u odnosu na BiH jer, s jedne strane, nijedna etnika ili
druge skupine nije u apsolutnoj veini u BiH u cijelini, tako da su u odreenom smislu sve skupine
manjine, premda je vjerojatno da e u mnogim podrujima jedna skupina biti u oitoj veini.
168
B. Proceduralni aspekti:
Opa ljudska, graansko-politika i grupna prava treba zatititi nizom domaih i
meunarodnih proceduralnih aranmana, ukljuivi slijedee /*/:
1. Meunarodna komisija za ljudska prava za BiH, sa irokim ovlatenjima za istraivanje i
primanje albi, i obavezom izvjetavanja nadlenih meunarodnih tijela (UN, KESS, i Vijee
Europe) ukljuujui, po potrebi, Vijee sigurnosti. Komisiju e osnovati ICFY za odreeno
razdoblje (npr. 5 godina), s time da je mogue produenje odlukom ICFY ili neke druge
odgovarajue meunarodne institucije koju ICFY odredi.
2. etiri javne pravobranioca (ombudsmena), po jedan iz svake skupine, koje e isprva
imenovati ICFY, a kasnije Donji dom zakonodavnog tijela. Oni moraju imati odgovarajue
osoblje i vrsta ovlatenja za istraivanje; obvezni su podnositi izvjetaje svim nadlenim
dravnim tijelima na svim razinama, i moraju biti ovlateni za podnoenje priziva ili
intervenciju na sudovima radi zatite prava. Trebali bi biti posebno odgovorni za ukidanje
procesa etnikog ienja.
3. Sud za ljudska prava koji moe razmatrati prizive od svih sudova (provincijskih ili
nacionalnih) u svezi s ljudskim pravima. Sud bi se isprva osnovao kao dio mehanizma Vijea
Europe i sastojao bi se od po jednog BiH suca iz svake skupine imenovanog sa strane
Predsjednitva, te najmanje pet inozemnih sudaca koje bi imenovali predsjednici Europskog
suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava. Sud bi se zadrao barem dok BiH
ne postane lanom Vijea Europe i potpie Europsku konvenciju o ljudskim pravima (a
moda i iza toga).
4. Neogranieni pristup pojedinaca i priznatih skupina sudovima u svim okolnostima, s
pravom neposrednog oslanjanja na ustavne odredbe i na odredbe meunarodnih sporazuma
to ih je BiH potpisala ili koji se spominju u Ustavu bez obzira na to da li postoji provedbeno
zakonodavstvo ili ne.
C. Dravljanstvo (tijesno povezano s mnogim odredbama o ljudskim pravima i pravima
skupina):
1. Dravljanstvo BiH, treba odrediti centralna vlada u skladu s Ustavom i zakonima BiH
2. Treba dopustiti dvojno dravljanstvo
3. Nema "provincijskog dravljanstva"
4. Nema slubene etnike identifikacije graana (npr. na osobnim iskaznicama)
Uz nie navedene aranmane, treba takoer uzeti u obzir meunarodni nadzor, koji osiguravaju na normalnoj
osnovi posebna tijela formirana na temelju meunarodnih sporazuma o ljudskim pravima to e ih BiH
morati potpisati (utvrditi u Ustavu/IV.A.1( - vidi par./c/ Dodatka ovome)
169
83.
Predsjednitva R BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 30. 10. 1992.)*

Pismo predsjednika Republike Hrvatske dr. FranjeTumana predsjedniku
Predsjednitva Republike BiH Aliji Izetbegoviu
"tovani gospodine Predsjednie,
primio sam Vae pismo od 27. listopada 1992. u kojem me molite da utjeem na uklanjanje
smetnji koje stoje na putu djelotvornom oivotvorenju sporazuma kojeg smo u ime naih
drava potpisali u Zagrebu 21. srpnja i njegova dodatka u New Yorku 21. rujna 1992.
godine.
Uvjeravam Vas s punom odgovornou da Republika Hrvatska, pa i ja osobno, dosljedno
radimo na ostvarenju naela oko kojih smo se sporazumjeli, a da smetnje o kojima govorite
dolaze zapravo s vae strane.
Hrvatska je priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ona je ve odredila i svog
veleposlanika u toj dravi i djelatno se zalae da Bosna i Hercegovina opstane kao
jedinstvena drava koja e biti konstitutivna zajednica triju ravnopravnih i suverenih naroda.
Budui da je jedan od njih hrvatski narod i budui da se povijesno, prostorno i gospodarski
meusobno proimamo, to je za Hrvatsku, a uvjeren sam i za Bosnu i Hercegovinu, dugoroni
strateki interes. Hrvatska, iako i sama ratom uasno pogoena, u mnogim krajevima
razruena i teko osiromaena, podnijela je i podnosi u materijalnom smislu za Bosnu i
Hercegovinu vei teret, rekao bih, i od nje same. Sjetite se samo da i danas zbrinjavamo vie
od pet stotina tisua izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, od prvog dana etnike i velikosrpske aresije na nju,
organizirano je ustao u obranu svojih ognjita i, pomognut od svoje matice - Republike
Hrvatske, uz mnoge rtve uspio je osloboditi i obraniti vei dio teritorija na kojem ivi.
Budite uvjereni, gospodine Predsjednie, da bi bez tog otpora Bosna i Hercegovina ve
odavno bila u sastavu "Velike Srbije", odnosno njene tree Jugoslavije.
Ja sam voe tog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a i Vas i Vae suradnike, koji vodite
muslimanski narod, neprestano poticao, pa to i sada inim, da se sporazumijete i poveete na
temeljima pune ravnopravnosti, danas radi obrane, a sutra radi izgradnje suverene drave
Bosne i Hercegovine tako ureene da s njom budu zadovoljni i Hrvati i Muslimani i Srbi.
Hrvatski narod kod toga ima teko iskustvo zlosretne Jugoslavije u kojoj je ak i u Bosni i
Hercegovini zbog srpske i muslimanske politike smanjivan u udjelu u ukupnom stanovnitvu i
bio narod drugoga reda, ne samo politiki nego i gospodarski, i u podruju kulture, kolstva i
sredstava priopavanja. Stoga Hrvati iz BiH ne mogu prihvatiti ureenje drave na slinim i
istim principima zbog kojih je postao jedan od najiseljenijih naroda svijeta. Hrvati su se u
obrani od srpske agresije u Bosni i Heregovini dobro organizirali, kako u vojnom tako i
politiko-graanskom smislu, i u njihovim legalnim predstavnicima, vjerujem, nai ete
*
IZVOR: HINA, Baza EVA, vijest HNAA300161-1, 30. 10. 1992. - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuman uputio je danas bosanskohercegovakom predsjedniku Predsjednitva Aliji Izetbegoviu
pismo u kojem mu odgovara na njegovo pismo od 27. listopada.
170
odgovorne i dobrohotne sugovornike na polju obrane i izgradnje vae zajednike drave

Takoer Vas molim da pri tome ne dozvolite pribjegavanje nikakovim, lako uoljivim
trikovima, niti prebacivanju krivnje na hrvatska sredstva javnog priopavanja, a osobito da
zaustavite one dijelove muslimanskih snaga koje su orujem krenule na Hrvate.
Treba li posebno podsjetiti da, osim zbrinjavanja polmilijunskog mnotva izbjeglica, sva
pomo u Bosnu i Hercegovinu dolazi preko ili iz Hrvatske. Hrvati iz Bosne i Hercegovine nas
neprestano pozivaju da uinimo sve da ta pomo ne bude usmjerena protiv njih.
Uvjeravam Vas da emo sa strane Republike Hrvatske dosljedno provoditi sve odredbe
naega sporazuma. U tome nas moe sprijeiti jedino vojna akcija Muslimana protiv Hrvata,
do koje, uvjeren sam, Vi osobno, niti muslimansko vodstvo, neete dozvoliti da doe. Puno
prijateljstvo te iskrena i djelatna suradnja, ivotni su, vitalni interes naih obiju drava, pa je
i obveza, moja i Vaa, da na tome intenzivno radimo", kae se u pismu kojega je Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne
i Hercegovine Aliji Izetbegoviu.
171
84.
MKBJ: Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta ustavnog
ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.)*

MEUNARODNA KONFERENCIJA O BIVOJ JUGOSLAVIJI
Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta Ustava Bosne i Hercegovine
1. Supredsjedatelji Upravnog odbora Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji (ICFY),
Cyrus Vance i lord Owen, dre da se u ovom trenutku mora izvijestiti o tome to se dosad
postiglo u izradi Ustava Bosne i Hercegovine te u glavnim crtama izloiti to dalje
namjeravaju poduzeti.
I. OKVIR PREGOVORA
2. Valja podsjetiti da je Konferencija o Jugoslaviji Europske zajednice (EC-COY), koja je
pod predsjedanjem lorda Carringtona radila od rujna 1991. do kolovoza 1992, u veljai 1992.
zapoela niz razgovora o buduem ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Pod
predsjedanjem portugalskoga veleposlanika Josea Cutilheira, uz sudjelovanje viih
predstavnika triju glavnih bosanskohercegovakih politikih stranaka, odrano je deset
krugova razgovora.
3. U petom krugu tih razgovora postignut je 18. oujka 1992. naelni dogovor o
"Priopenju o naelima novog ustavnog poretka Bosne i Hercegovine", kojemu je dodano
nekoliko dopunskih naela o ljudskim pravima proirenih u estom krugu razgovora.
Meutim, ti su naelni sporazumi ubrzo odbaeni. Na sljedeim razgovorima pod
pokroviteljstvom EC-COY nisu postignuti novi sporazumi o ustavu.
4. Na sjednici u Londonu, odranoj 26. i 27. kolovoza 1992, nove Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji, koja je zamijenila EC-COY, sve su vlade i strane koje su
sudjelovale na Konferenciji konsenzusom prihvatile nekoliko deklaracija, ukljuujui i
"Priopenje o Bosni" (LC/C5(FINAL)), kao i "Program rada Konferencije", koji je ukljuivao
i osnivanje, "Radne skupine zaduene za Bosnu i Hercegovinu, ija je zadaa zalaganje za
prekid sukoba i uspostavljanje ustavnoga poretka Bosne i Hercegovine;" (LC/C4(FINAL),
par. 4. (a)), kao jedne od svojih est Radnih skupina.
5. Predsjedateljem Radne skupine zaduene za Bosnu i Hercegovinu imenovan je G. Martti
Ahtisaari. Dogovoreno je da sve strane u enevi imaju stalne predstavnike, iako od vremena
do vremena neki ili svi lanovi delegacije mogu otputovati. S obzirom na to da se svi ti
predstavnici nisu bili voljni susretati s predstavnicima ostalih delegacija, Predsjedatelj Radne
skupine sastajao se sa svakom delegacijom posebno. Otkako je poeo rad Radne skupine
odrano je dvadeset i pet takvih sastanaka. Osim toga, odrani su brojni sastanci
Predsjedatelja Radne skupine odnosno njegovih zastupnika s voama ili pojedinim lanovima
*
ZAGREB, HINA, Baza EVA, Vijest HNABO50214:1, 5. 11. 1992. - HINA je 28. listopada objavila Nacrt
ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu, izraenog u Radnoj skupini enevske konferencije o bivoj
Jugoslaviji. Danas objavljujemo integralni tekst izvjea supredsjedatelja enevske konferencije o izradi
nacrta ustava BiH te Dodatak u kome se navode meunarodni sporazumi o ljudskim pravima i ostali akti koje
bi, kako smatraju autori, trebalo potivati pri izradi ustava Bosne i Hercegovine.
172
delegacija. Uz pristanak delegacija, Predsjedatelj Radne skupine na kasnijim je sastancima

izvjeivao ostale o stajalitima svake delegacije i, na istoj osnovi, distribuirao izvjea o
stajalitima bilo koje od delegacija. U radu skupine aktivno su sudjelovali i g. Vance i lord
Owen.
6. Radna je skupina usredotoila pozornost na obje znaajke svoje zadae: zalaganje za
prekid sukoba i uspostavljanje ustavnoga rjeenja, na nekoliko sastanaka posveenih tim
pitanjima i ostalim sastancima posveenim samo ili uglavnom jednom.
7. Razmatrajui ustavno rjeenje, Predsjedatelj Radne skupine podijelio je stranama nekoliko
dokumenata: 1. Popis ustavnih naela; 2. Ispravljen popis dokumenata o meunarodnim
ljudskim pravima, primjenjivih za Ustav Bosne i Hercegovine (BiH); 3. Popis ljudskih prava
koja bi se mogla unijeti u ustav ili drugih, koja bi se mogla zatititi Ustavom BiH; 4. Uvodne
prijedloge za raspravu o primjeni, nametanju ili jamstvu potivanja ljudskih prava u Ustavu
BiH; i 5. Podjelu obveza Vlade izmeu sredinje Vlade i konstitutivnih jedinica - uz zahtjev
da svaka strana naznai osobite sklonosti.
Na zahtjev Predsjedatelja Radne skupine, strane su dale usmene ili pismene primjedbe na
dokumente o ljudskim pravima koje je pripremio sekretarijat, kao i pismene odgovore na
upitnik o podjeli obveza Vlade. Svi su ti dokumenti predani i ostalim delegacijama uz
pristanak delegacije koja ih je podnijela. Strane su predale, pod uvjetom da se ne podijele,
svoja stajalita u pogledu konstitutivnih jedinica ili podruja koja bi se, prema njihovu
miljenju morala uspostaviti u Bosni i Hercegovini.
8. Na temelju stajalita triju strana koja su se oblikovala poslije tih sastanaka i razgovora, i
na temelju bliskih savjetovanja triju strana s Predsjedateljem Radne skupine zaduene za
Bosnu i Hercegovinu, g. Vance i lord Owen donijeli su zakljuke o kojima se u nastavku
raspravlja i pripremili priloeni dokument o "Moguoj ustavnoj strukturi Bosne i
Hercegovine".
II. DRAVNA STRUKTURA
A. Temeljne pretpostavke
9. Od samog se poetka priznavalo da su gledita triju strana u pogledu strukture budue
Bosne i Hercegovine razliita. Jedna je strana u poetku zastupala centraliziranu,
unitaristiku dravu, podijeljenu na nekoliko podruja, koja bi imala samo administrativnu
funkciju. Druga je strana drala da bi se zemlja morala podijeliti na tri neovisne drave,
muslimanskoga, srpskoga i hrvatskog naroda, od kojih bi svaka imala vlastiti meunarodni
zakonski identitet, a meusobno bi te tri drave mogle tvoriti labavu konfederaciju radi
usklaivanja nekih aktivnosti. Trea je strana podupirala kompromisno gledite.
10. Temelj za razmatranje ovog pitanja bilo je Priopenje o naelima koje je prihvatila
Meunarodna konferencija u Londonu (LC/C2(FINAL)), a osobito njezina potpuna osuda
prisilnoga protjerivanja puanstva i ponitavanje onih koja su se ve dogodila (paragraf VI),
kao i potivanje nepovredivosti svih granica te odbacivanje svih napora da se silom promijene
granice (paragraf VIII). Ta su naela ponovljena i u paragrafima (c) i (e) navedenog
Priopenja o Bosni.
11. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine nerazdvojivo je pomijeano. Prema tome, nema
naina da se stvore tri teritorijalno odvojene drave utemeljene na etnikim ili vjerskim
naelima. Bilo koji plan da se to uini, podrazumijevao bi udruivanje velikoga broja
173
pripadnika drugih etnikih/vjerskih skupina, ili bi se teritorij sastojao od mnogobrojnih

odvojenih enklava svake etnike/vjerske skupine. Takvim bi se planom jedinstvenost i
koherentnost granica mogla postii jedino procesom prisilnoga preseljavanja puanstva - to
je ve osudila Meunarodna konferencija, kao i Glavna skuptina (A/RES/46/242, Preambula
i paragraf 6) i Vijee sigurnosti (S/RES/771 (1992), paragraf 2). Prema tome, g. Vance i lord
Owen procijenili su da se mora odbaciti svaki model koji bi se temeljio na tri zasebne drave
utemeljene na etnikom/vjerskom naelu. Osim toga, konfederacija koju bi inile takve tri
drave bila bi vrlo nestabilna, jer bi barem dvije od njih potpuno sigurno uspostavile vre
veze sa susjednim dravama bive Jugoslavije nego s ostale dvije jedinice Bosne i
Hercegovine.
12. Dvojica supredsjedatelja priznali su, meutim, da centraliziranu dravu ne bi prihvatile
barem dvije glavne etnike/vjerske skupine u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da ne bi
titila njihove interese poslije krvavoga graanskog sukoba koji sada razdvaja zemlju.
13. Prema tome, g. Vance i lord Owen dre da je jedino mogue i postojno rjeenje ono koje
se ne miri s ve provedenim etnikim ienjem, ni s drugim meunarodno neprihvatljivim
postupcima, a to je, kako se pokazalo, osnivanje decentralizirane drave. To znai drave u
kojoj bi mnoge njezine glavne funkcije, osobito one koje se izravno odnose na pojedince,
preuzelo nekoliko autonomnih pokrajina. Sredinja bi Vlada, zauzvrat, preuzela minimalne
obveze nune za fukcioniranje drave kao takve, a svoje bi obveze ispunjavala kao lanica
meunarodne zajednice. Predloena decentralizacija, ini se, prema njihovim odgovorima na
upitnik o raspodjeli obveza Vlade spomenut u 7 paragrafu ovog dokumenta, odraava elju
svih strana.
B. Broj pokrajina
14. U razmatranju broja jedinica, provizorno nazvanih "pokrajine", na koje bi se mogla
podijeliti Bosna i Hercegovina, svakako se moraju uzeti u obzir gledita svih strana. Jedna
strana i dalje ustraje na tome da je odgovrajui broj pokrajina tri, s obzirom da odgovara broju
glavnih "konstitutivnih naroda" u zemlji. Meutim, strana koja je u poetku zagovarala
centraliziranu dravu s 95 administrativnih jedinica, sada predlae da u decentraliziranoj
strukturi broj pokrajina bude izmeu est i osamnaest.
15. U odluivanju o tome koliki e se broj ili raspon brojeva predloiti stranama, moraju se
uzeti u obzir razliita razmiljanja. Poeljno je da svaka od tih pokrajina bude
administrativno i gospodarski samostalna jedinica, a taj e se cilj teko postii bude li broj
jedinica vei od deset. Vie od deset jedinica vjerojatno bi znailo da e neke od njih imati
manje od etvrt milijuna stanovnika. S druge strane, bude li broj pokrajina premalen, bit e
teko ostvariti etniku homogenost bez krenja naela geografske koherentnosti ili
prihvaanja rezultata etnikoga ienja. Prema tome, da bi se pomirili ti kriteriji, broj
pokrajina moe biti izmeu sedam i deset, a toan broj moraju odrediti strane na pregovorima,
u okvirima predloenih granica izmeu pokrajina.
C. Granice pokrajina
16. Granice pokrajina moraju se odrediti tako da tvore geografski to koherentnija podruja,
uzimajui u obzir etniki faktor, geografski (na primjer: prirodna obiljeja, poput rijeka),
povijesni, prometni (na primjer: postojea cestovna i eljeznika mrea), faktor gospodarske
samostalnosti i ostale relevantne faktore (Aneks, I.B.1). S obzirom na demografski sastav
zemlje, vjerojatno e mnoge pokrajine (ali ne nuno i sve) imati zamjetnu veinu jedne od
174
triju najveih skupina. Tako e veliki postotak svake skupine ivjeti u pokrajini u kojoj ima
brojanu veinu, iako e veina pokrajina imati i znaajne brojane manjine.
17. Koristei se, prema naelima povjerljivosti, kartama svake pojedinane strane, izrauju
se prijedlozi mogue podjele Bosne i Hercegovine na pokrajine koje e odraavati gore
navedena razmiljanja. Namjera je da se to uini im prije, uz pomo strunih savjetnika.
D. Priroda granica
18. Granice pokrajina mora odrediti Ustav, a moi e se mijenjati samo amandmanom, ako
veina (ili parlamentarna ili referendumska, ili obje) pokae da sve tri glavne skupine
prihvaaju promjenu (vidi Aneks, I.B.2).
19. Granice izmeu pokrajina nisu nalik dravnim granicama, nema, primjerice, pogranine
ili drugih kontrola koje bi ometale promet ljudi i robe kroz cijelu zemlju (Aneks, I.B.4). E.
Priznavanje etnikih i drugih skupina
20. Sve se strane slau s time da u Bosni i Hercegovini ive tri glavna "konstitutivna naroda"
ili etnike/vjerske skupine, poimence: Muslimani, Srbi i Hrvati, te kategorija koja se oznaava
kao "ostali". Dvije su se strane sloile da u stvaranju vlade prevladavajuu ulogu moraju
preuzeti ti "konstitutivni narodi". Trea strana dri da ne smije biti takva oitoga priznanja,
iako priznaje da su politike procese u zemlji karakterizirali i da e ih najvjerojatnije i dalje
karakterizirati vjersko/etniki initelji. Priloeni dokument stoga predlae da se Ustavom na
dva naina prizna postojanje skupina: odredbom da se odreeni poloaji ili dunosti
preuzimaju rotacijom ili proporcionalnom zastupljenou priznatih skupina (npr. Aneks,
IV.A.2(a)), ali i svjesnom zatitom prava pojedinih skupina ili manjina (Aneks, VI.A.2(b) i
dopuna, dio C).
III. PODJELA FUNKCIJA VLADE
21. Zadau davanja preporuka o podjeli obveza i funkcija Vlade izmeu sredinje Vlade i
pokrajna, olakali su odgovori delegacija na ve navedene upitnike, te injenica da su se ti
odgovori uglavnom poklapali. Svi su odgovori upuivali na to da se prednost daje vrlo
decentraliziranoj dravi, u kojoj bi sredinjoj vlasti bio povjeren minimum obveza.
22. Sredinja Vlada (Aneks, II.A) morala bi preuzeti: vanjske poslove (ukljuujui lanstvo
u meunarodnim organizacijama), vanjsku trgovinu, obranu i dravljanstvo. U zemlji e
postojati samo jedno dravljanstvo, iako svaki pojedinac moe imati dvostruko dravljanstvo
(Aneks, VI.C). Sredinja Vlada moi e odreivati poreze za ove ograniene namjene. Iako
se predvia uspostavljanje gospodarski samostalnih pokrajina, ako se to ne moe u potpunosti
ostvariti ili ako neke pokrajine budu siromanije od drugih, moe se razmotriti mogunost
prijenosa sredstava izmeu njih, moda pomou poreza koji prikuplja sredinja Vlada.
23. Predloeno je da ispunjavanje odreenih zadaa bude centralizirano. Meutim, nee ih
ispunjavati sredinja vlada, nego neovisne vlasti u kojima bi bili predstavnici svih pokrajina.
One bi mogle preuzeti djelotvorne i odreujue zadae. Takvu e vlast imati Sredinja banka,
koja e izdavati nacionalnu valutu i odreivati banke i sline financijske institucije u zemlji.
Za uspostavljanje nekih transnacionalnih veza, mogu se uspostaviti druge vlasti koje mogu
biti u sastavu meunarodnih vlasti.
24. Sredinja i pokrajinske vlasti neke funkcije mogu obavljati zajedniki, ili prema naelu
podjele odgovornosti (Aneks, II.C).
175
25. Kako je ve naznaeno, veina vladinih funkcija obavljat e se na pokrajinskoj ili ak

lokalnoj razini. To se odnosi na policiju, koja je gotovo u svim sluajevima potpuno pod
nadzorom pokrajina (Aneks V.2). Osim toga, gotovo sva podruja u kojima vlada izravno
djeluje na pojedinca - poput obrazovnih i kulturnih djelatnosti; izdavanja dozvola za obrt,
osnivanje tvrtke i bavljenje slobodnom profesijom; zdravstva, socijalne skrbi i osiguranja provode se na lokalnoj razini. Te su funkcije osobito bitne za one koji ele odrati odvojena
nasljea konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Prava manjina koje bi mogle ivjeti u
svakoj pokrajini, kako je navedeno u paragrafu 39 (b), titit e se na primjeren nain. Koliko
je to mogue, pokrajine e biti odgovorne za vlastito gospodarstvo i infrastrukturu. (Aneks,
II.D)
IV. STRUKTURA VLASTI
26. I sredinja i pokrajinske vlasti moraju imati strukturu u skladu s klasinim modelom,
moraju, na primjer, imati zakonodavne, izvrne i sudske ogranke.
A. Sredinja vlast
27. Nacionalni PARLAMENT mora se sastojati od dvaju domova:
a) Donji se dom bira prema naelu proporcionalne zastupljenosti u zemlji koja se smatra
cjelinom (Aneks, IV.A.1(a)). U skladu s tim njegov e sastav vjerojatno odgovrati
etnikom sastavu drave. Mogue je osnivanje eventualnih politikih stranaka koje se ne
temelje na etnikom principu, nego na politikoj ili regionalnoj orijentaciji ili drugim
principima (na pr. ekolokim).
Donji dom imenuje predsjednika Vlade (Aneks,
IV.A.2(c)) i, eventualno, parlamentarne zatitnike prava graana od samovolje dravnih
organa vlasti /puki pravobranitelji/ (Aneks, VI.B2). Osim toga, s Gornjim domom dijeli
zakonodavnu obvezu, iako se moe odrediti - kako je sluaj u mnogim zemljama - da
Donji dom, kao jednio izravno birano nacionalno tijelo, ima presudnu ulogu u sluaju
neslaganja izmeu dvaju domova, te da ima posebnu obvezu u odreivanju poreza i
dravnog prorauna.
b) Gornji dom imenuju i u njega ulaze lanovi pokrajinskih vlada (Aneks, IV.A.1(b)). S
obzirom na to da e u pokrajinama najvjerojatnije jedna etnika skupina imati veinu,
sastav toga doma najvjerojatnije e grubo odraavati etniki sastav cijele drave.
28. IZVRNA VLAST dijeli se na odreeni broj pojedinaca i tijela:
a) Predsjednitvo ine guverneri (na primjer glavna izvrna vlast) svih pokrajina - koje e
time grubo odraavati etniki sastav drave (vidi gornji paragraf 27(b) ((Aneks IV.A.2(a)).
Na elu Predsjednitva je predsjednik. Ovo tijelo ima ovlasti imenovanja viih
dunosnika: Predsjednika, najviih apelacionih sudaca i vojnih zapovjednika, te potvruje
ministre koje je imenovao predsjednik Vlade. Prilikom svih ovih imenovanja mora se
uzeti u obzir ili rotacija izmeu nekoliko skupina (za jedinstvene poloaje poput
predsjednikoga) ili ravnotea (za kolektivna tijela poput kabineta). U sluaju krenja tih
naela Ustavnom se sudu moe uloiti alba. lanovi Ustavnoga suda, bar u poetku, bit
e uglavnom meunarodni suci (Aneks, IV.A.3(c)).
b) Predsjednitvo na ogranieno razdoblje bira Predsjednika, iz vlastitih krugova ili izvana
(to primjerice moe biti ugledni graanin, koji ne mora nuno biti i politiki opredijeljen).
Predsjednika je funkcija podlona pravilu skupne rotacije - na primjer dva lana iste
skupine ne mogu naslijediti jedan drugoga. Njegova/njezina funkcija efa drave
176
uglavnom je ceremonijalna, ali su njegove trenutane ovlasti potanko odreene Ustavom

(Aneks, IV.A2(b)).
c) Predsjednik Vlade ima funkciju efa Vlade, a kao i u veini parlamentarnih demokracija,
bira ga Donji dom (Aneks, IV.A.2(c)). Kako je ve naznaeno, podjela vlasti izmeu
Predsjednika Vlade i Predsjednika mora biti odreena Ustavom.
d) Ministri i Predsjednik Vlade ine Kabinet. Predsjednik/predsjednica Vlade odreuje
ministre, a umjesto da ih potvruje Donji dom, potvruje ih Predsjednitvo - tijelo
zadueno za odravanje ravnotee izmeu skupina. Nije utvreno da ministri moraju biti
lanovi bilo kojeg doma, iako se i to moe osigurati.
e) Nacionalna dravna sluba, koja e najvjerojatnije biti mala zbog ogranienih funkcija
sredinje Vlade, podlona je propisima o normalnoj dravnoj/administrativnoj slubi.
Njezin sastav mora uzeti u obzir obvezu odravanja ravnotee izmeu skupina.
29. O SUDSTVU zajedniku brigu vode sredinja i pokrajinske vlasti. Osobito se predlae
da se 'prvostepeni' sudovi (to jest, oni kojima se najprije predaje neki sluaj), kao i oni koji
razmatraju prvi stupanj albi, konstituiraju iskljuivo u pokrajinama. Za daljnje albe
nadleni su vii sudovi (na primjer graanski, krivini, administrativni sud i sud rada) koji se
osnivaju na nacionalnoj razini. Suce tih sudova imenuje Predsjednitvo. Ta instanca
nadlena je jedino za pitanja koja se odnose na Ustav ili pitanja nacionalnoga zakonodavstva
ili meunarodnih ugovora. Za iskljuivo pokrajinska pitanja, najvia je prizivna instanca
pokrajinska (Aneks, IV.A.3(a) i IV.B.3).
30. Osim tih sudova, bar u poetku, postojat e jo dva via suda, u kojima e uglavnom biti
meunarodni suci:
a) Jedan od tih sudova je i Sud za pitanja ljudskih prava (Aneks, VI.B.3), koji moe preuzeti
albu koja se odnosi na bilo koje pitanje o ustavno definiranim ljudskim pravima koje
proizlazi iz odluke bilo kojega drugog suda, a na koju inae ne postoji pravo albe. Moe
se osigurati i da se apel prihvati ako bilo koji drugi sud neopravdano odgodi proceduru, ili
ako takav sud uputi pitanje Sudu za ljudska prava, s tim da odgovore koji obvezuju daje
sud koji ih je uputio. Nacionalne suce tog Suda imenuje Predsjednitvo tako da bude
zastupljena svaka skupina. Donekle vei broj sudaca imenuje Predsjednik Europskoga
suda za pitanja ljudskih prava i Predsjednik Europske komisije za pitanja ljudskih prava.
To se provodi posebnim dogovorom s Vijeem Europe. Politika tijela Vijea ve
razmatraju novi, opi mehanizam za to (to jest, neki koji se nee odnositi samo na Bosnu i
Hercegovinu) koji je predloio lord Owen Parlamentarnoj skuptini Vijea. Nadamo se da
e nadlena tijela Vijea ubrzo djelovati kako bi se stvorio nuni mehanizam, te da e se
tada na to pozivati i Ustav Bosne i Hercegovine.
b) Drugi sud bio bi Ustavni sud (Aneks IV.A. 3), ija bi osnovna funkcija bila da presuuje
u sporovima izmeu ustavnih sutina (npr. Predsjednitva, Predsjednika, Predsjednika
Vlade, Vlade, Donjeg i Gornjeg doma Parlamenta). On bi takoer bio nadlean da rjeava
prizive na predsjednikovo pravo imenovanja (Aneks, IV.A.2(a)), a sluio bi i kao najvii
apelacioni sud za ustavne sporove pokrenute na drugim suditima. Sud bi se sastojao od
sudaca iz BiH, koje bi imenovalo Predsjednitvo, no veina sudaca bili bi stranci, koje bi u
poetku imenovala Meunarodna Konferencija o bivoj Jugoslaviji, a kasnije bilo koje
meunarodno tijelo koje odrerdi Konferencija (npr. predsjednik Meunarodnog suda
pravde ili glavni tajnik Ujedinjenih naroda). Sudite takvog tipa predvieno je ve u
177
Naelima dogovorenim meu stranama 18. oujka 1992. (vidi paragraf 3 u gornjem
tekstu).
B. Pokrajinski sudovi
31. Nije predvieno da Ustav poblie razrauje odredbe pokrajinskih ustava niti ustroj
pokrajinske vlade. U skladu s naelima decentralizacije, ta bi pitanja trebalo prepustiti samim
pokrajinskim vladama i glasaima. Meutim, odredbe pokrajinskih ustava i svih zakona koji
se na njima temelje moraju se uskladiti sa saveznim ustavom i zakonima. Svi sporovi u vezi s
tim pitanjima rjeavaju se na Ustavnom Sudu (Aneks, III.B).
32. Svaka pokrajina trebala bi imati zakonodavno tijelo; hoe li ono biti jednodomno ili
dvodomno ovisi o ustavu dotine pokrajine (Aneks, IV.B.1.) Naravno, odredbe ustava koje se
odnose na ljudska prava osigurat e da nain izbora zakonodavnog tijela bude potpuno
demokratski.
33. Takoer, saveznim ustavom nee biti odredjen niti nain imenovanja guvernera
pokrajine (Aneks, IV.B.2) - da li izravnim, openarodnim izborima, ili imenovanjem jednog
ili obaju domova provincijskog parlamenta.
34. to se pak tie pokrajinskih sudova (Aneks, IV.B.3), i to prvostepenih i niih apelacionih
sudova, oni e biti dio cjelovitog pravosudnog sustava zemlje i podloni najviim dravnim
sudovima, ukljuujui Ustavni sud i sudove za pitanja ljudskih prava (paragrafi 29-30 gore).
No, pojedinosti ustroja pokrajinskih sudova nisu odreene Ustavom, iako mogu biti
predmetom nekih saveznih zakona.
V. ORGANIZACIJA I KONTROLA IZVRNE VLASTI
35. Budui da je sredinja vlada jedina nadlena za obranu, oruane snage bit e potpuno
pod njezinom kontrolom. Tek e se utvrditi koji organ e vriti tu kontrolu, no drimo da bi u
sastavu vieg kadra, imenovanog od Predsjednitva (Annex IV.A.2(a)), morale biti
zastupljene sve priznate skupine, iji bi se predstavnici trebali izmjenjivati na mjestu
naelnika glavnog stoera. Nadalje, sve vojne jedinice morale bi biti mjeovite i iskljuiti
svaku diskriminaciju.
Provoenje naela zastupljenosti, rotacije, mjeovitosti i
nediskriminacije trebala bi, barem u prvo vrijeme, nadzirati neka meunarodna instancija,
koju e oznaiti ICFY, budui da je razumljivo da stapanje triju vojski koje se trenutano
ogoreno meusobno bore nee uspjeti bez pomoi i posredovanja sa strane (Aneks, V.A.2).
36. Ustav ima odrediti da jedino gore opisane snage koje nadzire sredinja vlada smiju
rapolagati oruanom silom u Bosni i Hercegovini (Aneks, V.C.). Dakle, niti pokrajine, niti
ikoje drugo javno ili privatno tijelo, nemaju pravo stvarati oruane jedinice ili posjedovati
teko oruje. Naoruanje civilne policije bit e odreeno dravnim zakonom.
37. Sve uniformirane policijske jedinice nadzirat e pokrajine, odnosno nie lokalne vlasti
(Aneks, V.B. 1 (A)). Sve policijske snage moraju biti mjeovite, te bi i taj uvjet u prvo
vrijeme potpadao pod nadzor meunarodne instancije odreene na Meunarodnoj
konferenciji, iz razloga navedenih u odjeljku o vojnim snagama (Aneks, V.B. 1 (b)). Nije
predviena uniformirana i naoruana policija na dravnoj razini, na kojoj e postojati samo
ured za koordinaciju sa zadaom da pomogne pokrajinskoj policiji i odrava kontakte s
meunarodnim i stranim policijama, npr. Interpolom (Aneks, V.B. 2). Ured za koordinaciju
bit e takoer duan da se brine za provoenje eventualnih obveza Bosne i Hercegovine po
meunarodnim ugovorima (npr., u vezi s borbom protiv terorizma i zabranjene trgovine
opojnim drogama).
178
VI. LJUDSKA PRAVA

38. Izjave strana u dosadanjim razgovorima (navedeni paragrafi 2 i 3), kao i njihove usmene
i pismene primjedbe Radnoj grupi suglasne su u tome da sve strane ele da Ustav odraava, a
drava potuje, najvie meunarodne standarde ljudskih prava. Takoer se slau da se ta
prava trebaju zasnivati na meunarodnim aktima donesenim od strane ili pod okriljem
Ujedinjenih naroda, Vijea Europe i Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (CSCE),
kao to je predvieno u Priopenju o naelima Medjunarodne konferencije (LC/C2(FINAL,
lanak (IV)). Takoer se slau da se praktino ostvarivanje tih prava nadzire, barem neko
vrijeme, meunarodnim mehanizmima. Popis reenih akata i opis navedenih mehanizama
dostavljeni su stranama (navedeni paragraf 7, toke 2-4), koje su listom reagirale pozitivno.
39. Stoga se predlae da se Ustav pozabavi veim brojem ljudskih prava, koja bi bila svrstana
u tri kategorije:
a) Opa ljudska prava, osobito graanska i politika, u skladu s aktima kao to je
Meunarodna konvencija o graanskim i politikim pravima iz 1966. i pripadajui
Protokol, te Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda s
pripadajuim Protokolom (Aneks, VI. A. 2(A) i dodatak, dio A);
b) Grupna prava s naglaskom na prava manjina, u skladu s aktima kao to su Nacrt
Deklaracije o pravima pripadnika nacionalnih odnosno etnikih, vjerskih i jezinih manjina
(A/47/ ) iz 1992. te u Preporuci br. 1134 (iz 1990.) Parlamentarne Skuptine Vijea
Europe o pravima manjina (Aneks, VI.A.2(b) i dodatak, dio B); te
c) Ekonomska, drutvena i kulturna prava u skladu s Meunarodnom konvencijom o
ekonomskim, drutvenim i kulturnim pravima iz 1966. i s Europskom socijanom poveljom
i pripadajuim protokolom iz 1961. Predvieno je da se mnoga od prava iz ove toke
navedu samo kao tenja, budui da ekonomski i drugi potencijali nove drave nee biti u
poetku dovoljni za njihovu primjenu (Aneks, VI.A.1 i dodatak, dio C). 40. Predlae se
da se ta prava izriito spomenu u Ustavu, onoliko opirno koliko je to primjereno takvom
aktu. U svakom sluaju, meunarodni ugovori i ostali akti u kojima se spominju ta prava, i
koji e biti nabrojeni u Ustavu ili njegovom Aneksu, samim spominjanjem postaju dijelom
Ustava (Aneks, VI.A.1 i dodatak). Takoer je predvieno da e Ustav obvezati novu
dravu da pristupi navedenim sporazumima to je prije mogue. Kako je drava
prethodnica, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, potpisnica veine navedenih
sporazuma pod okriljem Ujedinjenih naroda, bit e dovoljno da se izjava o sljednitvu
urui glavnom tajniku. to se pak tie sporazuma meu lanicama Vijea Europe, Bosna i
Hercegovina nee im moi pristupiti dok ne bude primljena u lanstvo Vijea (Aneks,
dodatak, lanak 6 (B)).
41. Pitanje koje je naroito zanimalo strane bilo je kako osigurati da se ta iroka ljudska
prava zajamena Ustavom potuju u praksi. Od naina provedbe predloenih tokom
diskusije, koji su dijelom ugradjeni u priloeni dokument, navodimo slijedee:
(a) Sve osobe u Bosni i Hercegovini, bile one graani ili ne, uivaju u svako doba pravo
neometanog pristupa sudovima (Aneks, VI.B.4).
(b) I pokrajinski i nacionalni sudovi duni su primjenjivati odredbe ovog Ustava koje se
odnose na ljudska prava, kao i sline odredbe akata koji su citirani u Ustavu, kao da su
vaei zakonski akti, bez obzira na to da li je provedbeno zakonodavstvo ve stupilo na
snagu (Aneks, VI.B.4 i dodatak, par. (a)).
179
(c) Imenovat e se etiri puka pravobranitelja, po jedan iz svake priznate skupine, koji e
imati iroke ovlasti da istrauju, bilo na osnovu albi, bilo vlastitom inicijativom, sve
sluajeve koji potpadaju pod odredbe o ljudskim pravima, ukljuujui i one povezane s
etnikim ienjem, da kontaktiraju s instancama odgovornima za zloupotrebe i o tome
izvjeuju parlament i ostala nadlena vladina tijela. Pravobranitelji takoer uivaju pravo
pristupa sudovima. U poetku, pravobranitelje e imenovati ICFY, a kasnije Donji dom
parlamenta, kao to je to sluaj u mnogim zemljama (Aneks, VI.B.2.)
(d) Uvodi se i institucija Suda za pitanja ljudskih prava, to smo ga opisali u lanku 30 (a) u
gornjem tekstu (Aneks, VI.B.3)
(e) Osnovat e se takoer i Meunarodna komisija za ljudska prava, i to ne kao ustavno tijelo,
ve kao organ ICFY. Ona e uivati iroke ovlasti da sasluava i istrauje albe po cijeloj
zemlji, te o njima izvjeuje nadlena meunarodna tijela (Aneks, VI.B.1).
(f) Najzad, s obzirom da je Bosna i Hercegovina duna pristupiti raznim meunarodnim
sporazumima o ljudskim pravima, koji predviaju razne mehanizme promatranja, nadzora i
presuivanja u sporovima (koji su poimence pobrojani u dodatku), ona se samim tim
podvrgava djelovanju tih tijela, to e biti dodatna mjera meunarodnog nadzora. Za
razliku od privremenih mjera (vidi lanak 44, dolje), rad navedenih tijela nastavit e se i
dalje, kao i u drugim zemljama potpisnicama tih sporazuma.
VII. PRIVREMENE MEUNARODNE MJERE NADZORA
42. Iako Ustav, onako kako je zacrtan u aneksu, ima za svrhu da omogui uspostavu Bosne i
Hercegovine kao drave, i njezino normalno funkcioniranje unutar meunarodne zajednice,
bit e nuno da se neki vidovi funkcioniranja zemlje na odreeno vrijeme postave pod
meunarodni nadzor i kontrolu. Ta se potreba pravda nastavkom nasilja i drugih aktivnosti,
koje e po svoj prilici ometati povratak normalnoj suradnji medju stranama, kako je
predvieno Ustavom. ini se da takvo ureenje odraava i elje samih strana, koje su stavile
do znanja da e izvjesna koliina meunarodne kontrole biti potrebna jo neko vrijeme.
43. U skladu s reenim, predvieno je vie privremenih mjera meunarodnog nadzora
(Aneks, I.D.1(a)) -(f)):
(a) Dvije su od njih predloeni Ustavni sud i Sud za pitanja ljudskih prava, opisani u lanku
30 (a) i (b) gore;
(b) Jedna od mjera bila bi i predloena Meunarodna komisija za ljudska prava u Bosni i
Hercegovini, opisana u navedenom lanku 41 (e);
(c) Imenovanje pukih pravobranitelja od strane ICFY u prvo vrijeme, kako je opisano u
lanku 41 (c) gore.
(d) Mjere nadzora nad proporcionalnou i mjeovitou oruanih snaga i nad potivanjem
propisa o nediskriminaciji koji vae za pokrajinsku policiju opisane su u lancima 35 i 37
gore.
44. Rok primjene odreen je razliito za svaku od tih privremenih mjera (Aneks, I.D.2(a)(d)). Nekima je tono odreena vremenska granica, a o drugima je odluivanje preputeno
Konferenciji (ICFY) ili njezinom pravnom sljedniku. Naposljetku, sve te mjere (osim isto
meunarodne institucije Komisije za ljudska prava, koja ne proizlazi iz Ustava), ukljuujui i
one za koje ne postoji izriita odredba o isteku, mogu se brisati iz Ustava amandmanom. No,
za usvajanje takvog amandmana bit e potrebna dovoljno velika veina kao jamstvo da se sve
180
vee skupine slau da je prolo dovoljno vremena da se te odredbe mogu brisati iz Ustava
(Aneks, III.A.3(C)).
VIII. OSTALE MJERE
45. Oekuje se da e nakon uruenja ovog dokumenta stranama koje imaju predstavnike u
Radnoj skupini zaduenoj za Bosnu i Hercegovinu, otpoeti pregovori meu stranama, bilo
izravno ili putem Predsjedatelja Radne skupine. Tokom tih pregovora, strane e odredbe
zacrtane u aneksu unijeti u ustavni tekst uz pomo sekretarijata ili ICFY. U tom procesu
valjat e se dogovoriti o mnogim pojedinostima koje su ostavljene otvorenima ili samo
naznaene.
46. Vaan elemenat u ustavnim pregovorima bit e i potreba da se postigne sporazum o broju
i tonim granicama pokrajina (vidi navedene paragrafe 14-16), tako da se to moe uvrstiti u
Ustav. Prijedlozi o granicama bit e pravovremeno podastrti stranama (vidi navedeni paragraf
17).
47. Nakon to sve tri strane koje imaju predstavnike u Radnoj skupini prihvate Ustav,
oekuje se da e ga one i usvojiti u okviru Konferencije. Tom se prilikom mora utvrditi i
datum stupanja na snagu, pri emu se mora voditi rauna da su potrebne pripremne radnje
kako bi se omoguilo njegovo primjenjivanje odmah po stupanju na snagu.
DODATAK
Meunarodni sporazumi o ljudskim pravima i ostali akti (biljeka 10) na koje se poziva
Ustav Bosne i Hercegovine i koji time bivaju uvrteni u isti Svrha tog uvrtavanja jest:
(a) da se odredbe tih akata uine izravno primjenjivima u sudskoj praksi Bosne i
Hercegovine. S tim u vezi valja naznaiti da drave u naelu pravno obvezane samo
sporazumima, i to samo onima kojima su dobrovoljno pristupile. Iako se drave
mogu obvezati na potivanje drugih akata, kao to su npr. deklaracije, mnogi od tih
akata nisu formulirani tako da ih se moe lako primjenjivati kao izvor pozitivnog
prava. Takodjer, zahtjev da se neka drava pridrava takvih akata stavlja istu u
nezavidan poloaj, budui da je malo drava koje su dragovoljno pristale i podvrgle se
takvim obvezama. Stoga, prije nego to traimo od Bosne i Hercegovine da se ustavno
obvee potivati bilo kakav akt koji nije sporazum, svaki od tih akata trebalo bi
paljivo ispitati i uvjeriti se da je primjeren.
(b) Obvezati Bosnu i Hercegovinu da pristupi onim nabrojenim aktima koji imaju karakter
sporazuma, i to im je prije mogue, tj. odmah u sluaju sporazuma Ujedinjenih
Naroda, a sporazumima Vijea Europe im postane lan te institucije. to se pak tie
sporazuma kojima je potpisnica bila biva Jugoslavija (biljeka 11), bit e dovoljno
da Bosna i Hercegovina urui izjavu o sljednitvu generalnom sekretaru.
(c) Omoguiti medjunarodni nadzor, putem promatraa ili na drugi nain, povjeren
tijelima koja proizlaze iz nekih od tih sporazuma (biljeka 12).
Strane koje sudjeluju u ustavnim pregovorima mogu
drugih akata u Ustav (biljeka 13).
se
dogovoriti o uvrtavanju i
A. Ljudska prava openito, naroito gradjanska i politika prava

(a) Sistemski akti Ujedinjenih Naroda:
181
1. Konvencija o prevenciji i kanjavanju zloina genocida* iz 1948.

2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948, lan 1-21
3. Internacionalna konvencija o gradjanskim i politikim pravima* i pripadajui
Neobvezujui protokoli iz 1966. (pravo albe Komitetu za ljudska prava) i (eventualno)
iz 1989. (ukidanje smrtne kazne) (Komitet za ljudska prava)
4. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije* iz 1965.
(Komitet za ukidanje rasne diskriminacije (CERD))
5. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.
(Komitet za ukidanje diskriminacije ena (CEDAW))
6. Konvencija o pravima djeteta* iz 1989. (Komitet za prava djeteta)
7. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, nehumanih i degradirajuih postupaka i
kazni (Komitet protiv torture)
8. Konvencija o statusu izbjeglica* iz 1951. i dopunski Protokol iz 1966. (Visoki
komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
(b) Akti Vijea Europe (C/E)
9. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950., te pripadajui
protokoli 10 (Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava)
10. Europska konvencija o prevenciji torture, odnosno nehumanih i degradirajuih
postupaka i kazni (Europski komitet za prevenciju torture, odnosno nehumanih i
degradirajuih postupaka i kazni - primjenjiv na lanak 3 gore navedenog akta 9) (c)
Akti Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji
11. Zakljuni akt (Helsinke) konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, dio 1 (a)
(VII) i Koara III.
B. Zatita manjina (14) (biljeka 14)
(a) Sistemski akti Ujedinjenih naroda
12. Nacrt Deklaracije o pravima pripadnika nacionalnih odn. etnikih, vjerskih i jezinih
manjina
(b) Akti Vijea Europe (C/E)
13. Preporuka Parlamentarne skuptine Vijea Europe o pravima manjina, br. 1134 iz 1990.,
lanak 10-13
(c) Akti KESS-a
...
C. Ekonomska, socijalna i kulturna prava

(a) Sistemski akti U.N. 2.* Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.,
lanci 22-27
182
14. Medjunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim

(ECOSOC Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava)
i kulturnim pravima*
(b) Akti Vijea Europe

15. Europska socijalna povelja i pripadajui Protokol (struna komisija)
(c) Akti KESS-a
...
D. Dravljanstvo i nacionalnost (biljeka 15)

(a) Sistemski akti U.N.
16. Konvencija o nacionalnosti udatih ena iz 1957.
17. Konvencija o smanjivanju broja osoba bez dravljanstva
(b) Akti Vijea Europe
...
(c) Akti KESS-a

...
Biljeke:
10) U priloenom popisu, sporazumi su ispisani masnim slovima,
deklaracije) obinim slovima.
a ostali akti (npr.
11) U ovom dokumentu, ti su sporazumi oznaeni zvjezdicom (*).

12) Takva su tijela u ovom dokumentu dvostruko potcrtana.
13) Ovaj popis ne ukljuuje dvanaestak akata, medju kojima je i nekoliko KESS-ovih
deklaracija koje bi potpadale pod kategorije A il B, ali koje ne zadovoljavaju kriterije
pod a) ili nije vjerojatno da e od B-H biti zatraeno da ih uvrsti u ustav. Ti su dokumenti,
medjutim, uvrteni u popis dokumenata o ljudskim pravima koji je bio dostavljen
stranama kao informativni prilog.
14) Ovdje navedeni akti odnose se iskljuivo na prava manjina. Osim toga, u nekima od
akata navedenih u odjeljku A takodjer se nalaze odredbe s tim u vezi.
15)
Ovdje navedeni akti odnose se iskljuivo
na
pitanja dravljanstva i
nacionalnosti. Osim toga, u nekima od akata navedenih u odjeljku A takodjer se nalaze
odredbe s tim u vezi.
183
85.
Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina Republike
Srpske: Prijedorska Deklaracija (31. 10. 1992.)*

Smatrajui da je pravo naroda na samoodreenje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi
svoj politiki status istorijsko, prirodno, sveto i neotuivo;
Potvrujui da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijima na kojima ivi,
garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;
Nalazei da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji (Povelja o pravima ovjeka,
Rezolucija 1803/XVIII/ Generalne skuptine od 14.12.1962. i dr., finalni akt KEBS-a i dr.,
Brionska deklaracija EZ o Jugoslaviji iz 1991, Principi londonske Konferencije o
Jugoslaviji /V/ i dr.);
Konstatujui da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dravni entiteti koji su,
nakon secesionistikog komadanja SFRJ, nastali ovaploenjem prava na samoodreenje i
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno
sporazumijevaju o saradnji;
Istiui svoju privrenost normama meunarodne zajednice, a u skaldu sa evropskim
nastojanjimaka jaanju meunarodne saradnje u svim vidovima koje obje strane smatraju
korisnim i na dobrobit svog naroda;
Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina Republike Srpske, na zajednikoj sjednici od
31.10.1992. godine odranoj u Prijedoru, usvajaju sljedeu:
DEKLARACIJU
o saradnji i tenjama za ujedinjenjem Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine
1. Dvije skuptine objavljuju da e pravni sistemi u Republici Srpska Krajina i Republici

Srpskoj biti identini.
2. Dvije Skuptine objavljuju da graani Republike Srpske i Republike Srpska Krajina imaju
srpsko dravljanstvo, i da su dravni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinutitetom
srpskog naroda.
Grb je tradicionalni grb Nemanjia sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela
trobojka i himna Boe pravde
3. Dvije skuptine objavljuju da Republika Srpska i Republika Srpska Krajina stupaju u
odbrambeni savez, iji je zadatak da podjednako titi slobodu i integritet dviju rpeublika
do iznalaenja konanog politikog rjeenja;
*
IZVOR: Sran Radulovi. Sudbina Krajine. Beograd: Dan Graf, 1996., str. 154 -155.
184
4. Dvije skuptine objavljuju da nadlene ustabove u Republici Srpskoj i Republici Srpska

Krajina treba da osiguraju da svi stepeni obrazovanja budu programski jedinstveni.
5. Dvije skuptine objavljuju da Republika Srpska Krajina i Republika Srpska stupaju u
monetarnu i carinksu uniju.
6. Dvije skuptine objavljuju spremnost Republike Srpska Krajina i Republike Srpske za sve
vidove povezivanja kulture, informisanja, transporta i komunikacija, socijalne i
zdravstvene zatite, ekonomskih aktivnosti, trgovine, energije, ekologije i dr.
7. Dvije skuptine objavljuju da e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti
zajednike odnose iz oblasti fiskalne politike i politike platnog sistema.
8. Skuptina Republike Srpske i Skuptina Republike Srpske Krajine donose odluku da se
izbori za politika tijela obiju republika odgaaju do kraja rat. PO zavretku rata,
referendumom e se odluiti o daljim oblicima saradnje izmeu ove dvije republike,
ukljuujui i mogunost ujedinjenja.
9. Skuptina Republike Srpska Krajina i Skuptina Republike Srpske zaduuju nadlene
organe dviju republika da odmah formiraju odgovarajua zajednika tijela radi postizanja
objavljenih ciljeva. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni
odbor u koji ulaze: predsjednici republika, predsjednici skuptina republika predsjednici
republikih vlada.
10. Radi razvijanja i koordinisanja navedenih oblika saradnje Skuptina Republike Srpske i
Skuptina Republike Srpska Krajina e odravati zajednike sjednice.
11. Svi vidovi saradnje e se ponuditi i drugim srpskim dravama.
12. Pokrenue se inicijativa za sazivanje svesrpskih skuptina (Republike Srpska Krajina,
Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore), gdje e se razmatrati
politika, ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od opteg interna za svesrpski
narod.
13. Skuptina Republike Srpske i Republike Srpska Krajina objavljuju opredjeljenje srpskog
naroda u ovim republikama za dravno ujedinjenje. Ovo ujedinjenje se odlae do isteka
plana Ujedinjenih nacija o zatiti Krajine.
14. Ova Deklaracija e se objaviti u Slubenim glasnicima obje Republike.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Mile Paspalj
REPUBLIKE SRPSKE
Momilo Krajinik
185
86.
MKBJ: Prijedlog ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine
delegacije Republike Srpske: (1. 11. 1992.)
Kopredsjednicima konferencije o bivoj Jugoslaviji

Novembar 1992.
Uvodne napomene
Delegacija Republike Srpske na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji Radna
grupa za Bosnu i Hercegovini - odmah je proslijedila tekst Izvjetaj kopredsjednika o
napretku postignutom u razvoju ustava za Bosnu i Hercegovinu Narodnoj skuptinin kao
najviem organu vlasti, Predsjednitvu i Vladi Rapublike Srpske. Na zasjedanju od 1.
novembra 1992. godine u Prijedoru Skuptina Republike Srpske je zauzela naelan stav o
ponuenom dokumentu (zakljuci koji su ve dostavljeni Radnoj grupi) i obavezala ovu
delegaciju da izradi vlastiti predlog ustavnog aranmana za Bosnu i Hercegovinu. Drei se
akta koje je Skuptina ranije usvojila, Ustava Republike Srpske i stavova potvrenih u
zakljucima, deklaracija Republike Srpaske podnosi , dakle, ovaj predlog . Ona s pravom
oekuje da e njen napor i dobra volja da se pronadje politiko rjeenje za ratni sukob u Bosni
i Hercegovini u daljem radu Grupe biti tretirani ravnopravno sa Izvjetajem kopresjednika.
U izradi ovog dokumenta polo se od uzroka sadanjeg sukoba, od istorijskog i aktuelnog
fakticiteta, od normi meunarodnog javnog prava i akata meunarodne zajednice, od trenda
iznalaenja demokratskih oblika saradnje drava u krilu Evropske unije, i od iskrene namjere
da se ratni sukob u Bosni i Hercegovini obustavi i pronae pravino, a to znai i trajno,
politiko rjeenje, koje bi bilo podjednako prihvatljivo za tri konstitutivna naroda bive
federalne jedinice Bosne i Hercegovine.
Neposredni uzrok sadanjeg sukoba koji je prerastao u tragediju ljudi i naroda BiH je pokuaj
muslimansko-hrvatske koalicije da se srpski narod Bosne i Hercegovine na silu izvede iz
Jugoslavije i nad njim, i na nain dravni, uspostavi dominacija. Tako je otcjepljenje bive
Federalne republike Bosne i Hercegovine od SFR Jugoslavije provedeno izriito protiv volje
srpskog naroda; nezavisnost je takorei traena protiv njegove volje, mada se do tako krupnih
promjena politikog statusa, i po tada vaeem republikom i saveznom ustavu, moglo doi
samo koncezusom tri suverena i ravnopravna naroda.
Opta mobilizacija koju je Predsjednitvo Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine,
inae bez punog dravnog kapaciteta, naredilo 4. aprila 1992. godine dovela je do otpora Srba
koji je prerastao u ustanak srpskog naroda odnosno u njegovu borbu za goli opstanak. Naime,
pouen istorijom , srpski narod nije mogao ekati skrtenih ruku novi genocid nad sobom,
koji je, uostalom, muslimansko-hrvatska koalicija na njegove oi pripremala ve od poetka
1991. godine. Ne samo mnogovjekovna turska vladavina nego i Prvi i Drugi svjetski rat
donijeli su neuveno stradanje naroda; u Drugom svjetskom ratu genocid koji su izvrile
hrvatsko-muslimanske ustae odnio je oko 500.000 Srba.
IZVOR: www.karadzic.org/rat/mir_stol_buha_print.html
186
U osnovi svih genocidnih radnji protiv Srba i srpskog odgovora na njih, stoje vjerske,
civilizacijske i kulturnoistorijske razlike izmeu tri naroda koje su tokom istorije politiki
produbljene i koje su uinile da je zajedniki ivot ovih triju naroda, istorijski i ljudski
gledano neodriv. Moe se rei da su tri naroda - Srbi, Muslimani i Hrvati - do sada
dobrovoljno zajedno ivjeli samo pod stranim okupatorom (Turska i Austrougarska) ili pod
diktaturom (prva i druga Jugoslavija). im bi nastale prisilne istance, otpoinjalo je svoenje
vievjekovnih rauna, gotovo po pravilu na tetu srpskog naroda.
Legitimni predstavnici srpskog naroda u bivoj federalnoj jedinici Bosni i Hercegovini izvukli
su iz ovog istorijskog iskustva i sadanje situacije jedino poten i politiki ispravan
zakljuak: da sva tri suverena i ravnopravna naroda Bosne i Hercegovine pojedinano
dravno organizuje i da potom, kao dobri susjedi ive jedni pored drugih. Republika Srpska
spremna je respektujui stavove meunarodne zajednice, da se spoljne granice bive federalne
jedinice Bosne i Hercegovine zadre, ali da se ona organizuje kao zajednica tri nacionalne
drave tri suverena naroda: Srba, Muslimana i Hrvata.
Na predlog je u skladu sa aktuelnom politikom situacijom. I prije izbijanja rata u bivoj
federalnoj republici Bosni i Hercegovini postojala su dva, u dobroj mjeri formirana dravna
entiteta: Republika Srpska i Zajednica hrvatskog naroda Herceg Bosna, dok je muslimanska
Bosna i Hercegovina ostala nedoreena zbog tenje Muslimana da zagospodare cijelom
Bosnom i Hercegovinom. Ovi dravni entiteti su se u meuvremenu jo snanije profitirali,
tako da se danas za prva dva dravna entiteta moe kazati da imaju sve atribute prave drave
(teritorije, stanovnitvo, suverenu vlast, monetu, vojsku i dr.) Organizovanje muslimanske
drave i dalje kasni, zbog navedenog razloga.
U koncipiranju naeg predloga poli smo od Izjave o naelima za nove ustavne aranmane za
BiH od 18. marta 1992. godine koje su tri strane bile prihvatile u okviru Konferencije o Bosni
i Hercegovini pod pokroviteljstvom Evropske zajednice. Ne vidimo razloga zbog ega su
kopresjednici dopustili da se ovaj dokument dezavuie. Za nas je on, kao baza pregovora,
nezaobilazan.
Takoe smo uzeli u obzir one predloge iz Izvjetaja kopresedavajuih o napretku postignutom
u razvoju ustava Bosne i Hercegovine, koji po, naem miljenju, zasluuje respekt. Rije je
prije svega o problematici ljudskih prava i prava manjina, mada istrumentri koji se u tu svrhu
predviaju za nas ne mogu biti prihvatljivi. Oni bi narode na prostorima Bosne i Hercegovine
direktno stavili pod tue starateljstvo.
Moramo na alost, konstatovati da Izvjetaj kopresedavajuih... ignorie pravo naroda/nacija
na samoopredeljenje, potrebu etnikog razgranienja i faktiko stanje u bivoj federalnoj
jedinici Bosni i Hercegovini. Bez respektovanja ovih momenata ne moe se nai pravedno i
trajno politiko rjeenje. U predlogu koji vam dostavljamo uzeli smo u obzir prevashodno ove
momente, i nadamo se da e Konferencija u svojim daljim koracima polaziti od njihovog
ozbiljnog uvaavanja.
1. OPTI PRINCIPI
A) Bosna i Hrcegovina
a) Bosna i Hercegovina je demokratska i dobrovoljna zajednica/savez tri slobodno udruene
konstitutivne drave, koje su nastale na osnovu prava naroda na samoodreivanje i
samoopredeljenje, u postupku sporazumnog razgranienja etnikih i istorijskih teritorija tri
187
nacionalne zajednice Srba, Hrvata i Muslimana koje su ranije ulazile u sastav SR

Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice u sastavu SFR Jugoslavije.
b) Bosna i Hercegovina se kao dobrovoljna zajednica/savez tri konstitutivne drave
organizuje u okviru granica koje je ranije imala SR Bosne i Hercegovine kao federalna
jedinica u sastavu SFR Jugoslavije.
c) Suverenitet pripada narodima i graanima. Narodi i graani ostvaruju svoja suverena prava
u konstitutivnim dravama, a u zajednici/savezu kada je to izriito utvreno aktom
ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o ureivanju odnosa izmeu
konstitutivnih drava.
Konstitutivne drave mogu slobodno i dobrovoljno uspostavljati i druge meusobne
ugovorne odnose izvan sluajeva predvienih u aktu ustavnog karaktera o osnivanju
zajednice/saveza i o utrvrivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava.
d) Bosna i Hercegovina kao zajednica/savez ima pravo aktivnog i pasivnog diplomatskog i
konzularnog poslanstva u meunarodnim odnosima u okviru funkcija u meunarodnim
odnosima koje su joj aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o ureivanju
odnosa izmeu konstitutivnih drava delegirale konstitutivne drave kao i pravo lanstva u
meunarodnim organizacijama u istim okvirima.
) U istim okvirima Bosna i Hercegovina ima ugovorenu sposobnost u meunarodnim
odnosima. Meunarodne ugovore ratifikuje zakonodavni organ Zajednice, a odluka o
ratifikaciji donosi se koncenzusom delegacije konstitutivnih drava u zakonodavnom tijelu.
e) Svi organi Bosne i Hercegovine kao zajednice/saveza dobrovoljno udruenih konstitutivnih
drava organizuje se primjenom principa paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava.
B) Naela o ureenju Bosne i Hercegovine u ustavnom ureenju konstitutivnih drava
Aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o utvrivanju odnosa izmeu
konstitutivnih drava utvruje se i garantuje:
1. potpuna ravnopravnost konstitutivnih drava u vrenju funkcija koje su delegirale
zajednici i u organizovanju organa zajednice;
2. ljudska prava u skladu sa najviim standardima utvrenim u istrumentima OUN i
KEBS-a;
3. dodatni mehanizam zatite ljudskih prava iz predhodne take;
4. prava nacionalnih, etnikih i jezikih manjina u skladu sa usvojenim istrumentima
OUN i KEBS-a;
5. efikasno vrenje funkcija koje su konstitivne drave delegirale zajednici/savezu.
Ustavima konstitutivnih drava utvruje se i garantuje:
1. ljudska prava u skladu sa najviim standardima utvrenim u istrumentima OUN i
KEBS-a;
2. prava nacionalnih etnikih i jezikih manjina u skladu sa usvojenim istrumentima
OUN i KEBS-a;
3. jednakost graana pred zakonom i zabrana bilo kog oblika diskriminacije;
188
4. efikasan sudski nain zatite ljudskih i manjinskih prava;

5. trina privreda zasnovana na privatnoj svojini i slobodnom preduzetnitvu;
6. pluralistiki politiki sistem i parlamentarna demokratija;
7. slobodni izbori, opte i jednako pravo glasa, tajno glasanje;
8. vladavina prava;
9. podjela vlasti;
10. efikasan sistem zatite ustavnosti i zakonitosti;
11. sekularna vlast i odvojenost crkve od drave.
2. PODJELA FUNKCIJA VLASTI
Konstitutivne drave delegiraju zajednici/savezu:
1. zakonodavno ureivanje
o
zajednikog trita
zatite ovjekove okoline
transporta energije,
saobraaja za odnose koji prevazilaze znaaj jedne konstitutivne drave,
telekomunikacija,
obraunske jedinice u ekonomskim odnosima izmeu konstitutivnih drava,
organizovanja i naina rada organa zajednica/saveza,
dravljanstva zajednice/saveza.
2. sudsku zatitu ljudskih prava i prava nacionalnih, etnikih i jezikih manjina putem
organizovanja posebnog suda za ljudska prava,
3. sudsku zatitu sprovoenja akta ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i
ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava putem Suda zajednice,
4. sudsku zatitu obaveza
zajednica/saveza,
konstitutivnih
drava
da
finansiraju
djelatnosti
5. usklaivanje akata iz nadlenosti konstitutivnih drava i koordinaciju njihove politike

u tim oblastima.
Konstitutivne drave:
1. donose svoje usluge
2. zakonima reguliu drutvene odnose osim onih koji su u zakonodavnoj nadlenosti
zajednice/saveza,
3. izvravaju zakone zajednice/saveza,
4. izvravaju zakone konstitutivnih drava,
5. mogu biti lanice meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija osim u sluajevima
kada je odreeno da lanica moe biti samo zajednica/savez,
189
6. uspostavljaju odnose sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama osim u

sluajevima kada takve odnose moe uspostavitisamo zajednica/savez.
3. STRUKTURA VLASTI ZAJEDNICE DRAVA
1. Zakonodavno tijelo
Skuptina drava je jednodomno zakonodavno tijelo zajednice/saveza, organizovano na
naelu paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava. ine je delegacija drava sastavljene od
jednakog broj aposlanika. Delegacije sebiraju na nain utvren ustavom konstitutivne drave.
zakone iz svoje nadlenosti Skuptina drava donosi koncenzusom delegacije konstitutivnih
drava.
Skuptina drava:
donosi zakone iz nadlenosti zajednice/saveza,
razmatra i usklauje predloge i akte koje donose konstitutivne drave,
koordinie spoljnu politiku,
usklauje politiku konstitutivnih drava u oblasti odbrane, unutranjih poslova i

ekonomskih odnosa.
2. Izvrni savjet
Izvrni savjet podnosi podnosi Skuptini drava prijedloge akata iz njene nadlenosti i prati
izvrenje zakona zajednice/saveza.
Izvrni savjet ima 9 lanova. Svaka drava bira u Izvrni savjet 3 lana na nain predvien
njenim ustavom. lanovi vlade konstitutivne drave mogu u isto vrijeme biti lanovi Izvrnog
savjeta.
O pitanjima iz svoje nadlenosti Izvrni savjet odluuje veinom od 4/5 ukupnog broja svojih
lanova.
Izvrni savjet ima predsjednika kog abira sam. Mandat predsjednika Izvrnog savjeta traje 6
mjeseci. Po isteku mandata za presjednika mora biti izabran lan Izvrnog savjeta iz druge
konstitutivne drave, po redoslijedu koji se utvruje u aktu ustavnog karaktera o osnivanju
zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava. Presjednik Izvrnog
savjeta predstavlja zajednicu/savez unutra i u meunarodnim odnosima u okviru njene
nadlenosti.
3.Komisije
Komisije prate sprovoenje akata organa zajednice/saveza i koordiniu djelatnosti
konstitutivnih drava u oblastima iz njihove zakonodavne nadlenosti.
Organizuje se sledea komisija:
1. Komisija za spoljnu politiku (Komisiju sainjavaju ministri inostranih poslova
konstitutivnih drava. Predsjednik komisije se mijenja svakih est mjeseci po
redoslijedu koji se utvruje u aktu o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa
izmeu konstitutivnih drava);
190
2. Komisija za zajedniku odbranu (Komisija razmatra pitanja zajednike odbrane s

obzirom na to da zajednica/savez nema stalnu vojsku i da se u sluaju rata od policije i
nacionalnih gardi konstitutivnih drava formiraju zajednike oruane snage na bazi
paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava. Predsjednik Komisije se mijenja svakih
est mjeseci po redoslijedu koji se utvruje u aktu o osnivanju zajednice/saveza i
ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava);
3. Komisija za ekonomska i monetarna pitanja;
4. Komisija za zatitu ljudskih prava;
5. Komisija za ekonomske odnose sa inostranstvom;
6. Komisija za transport elektrine energije, vodoprivredu i cjevovode;
7. Komisija za zatitu ivotne sredine;
8. Komisija za saobraaj;
9. Komisija za borbu protiv meunarodnog kriminala i droge;
10. Finansijska komisija.
4. Sud Zajednice
Sud zajednice/saveza nadlean je za reavanje sporova koji nastaju izmeu zajednice/saveza i
konstitutivne drave ili izmeu konstitutivnih dravasamih u sprovoenju akata
zajednice/saveza. Sud u ovim sporovima odluuje veinom od 4/5 ukupnog broja svojih
sudija i njegove odluke su konane.
Sud sainjava 9 sudija, od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain predvien
ustavom konstitutivne drave.
5. Sud za ljudska prava
Sud za ljudska prava odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka sudova i drugih organa i
konstitutivnim jedinicama kojima se potvruju ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
etnikih i jezikih manjina.
U sluaju ukidanja takve odluke, Sud e vratiti predmet sudu konstitutivne jedinice, sa
moguim uputima kako da rijei sluaj.
Sud sainjava 9 sudija, od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain utvren
ustavom
6. Ombudsman
U zajednici/savezu organizuju se etiri ombudsmana, po jedan za svaku od tri nacionalne
zajednice i etiri za ostale etnike i jezike grupe koje ive u zajednici /savezu.
Ombudsmani istrauju povrede ljudskih prava po inicijativi subjekata povrijeenih prava ili
po vlastitoj inicijativi i pokreu postupke pred nadlenim organima zajednice/saveza i
konstitutivnih drava i ulau pravne lijekove protiv njihovih odluka.
Ombudsmane imenuje Skuptina drava.
191
7. Finansiranje djelatnosti zajednice

Djelatnost zajednice/saveza finansiraju konstitutivne drave putem kotizacije.
Finansijski sud zajednice/saveza odluuje o sporovima koji nastanu izmeu zajednice/saveza i
konstitutivne drave u izvravanju obaveza finansiranja djelatnosti zajednice/saveza.
Finansijski sud sainjava 9 sudija od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain
predvien njenim ustavom. Sud e donositi odluke veinom od 4/5 ukupnog broja svojih
sudija.
4. STRUKTURA VLASTI U KONSTITUTIVNIM DRAVAMA
1. Zakonodavno tijelo
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast vri jednodoma skuptina u okviru ustavotvorne i
zakonodavne nadlenosti konstitutivne drave.
Poslanici se biraju putem neposrednih izbora, na osnovu opteg prava glasa i tajnim
glasanjem.
Ustavima konstitutivnih drava obezbeuje se i garantuje proporcionalna zastupljenost
nacionalnih zajednica u zakonodavnom tijelu.
2. Presjednik drave
Predsjednik drave predstavlja konstitutivnu dravu u odnosima sa drugim konstitutivnu
dravu u odnosima sa drugim konstitutivnim dravama, drugim dravama i meunarodnim
organizacijama, u granicama nadlenosti konstitutivne drave.
Predsjednik ima i druga ovlaenja u skladu sa ustavom konstitutivne drave.
Predsjednik se bira na nain utvren ustavom konstitutivne drave.
3. Vlada
Vlada je izvrni organ konstitutivne drave koji izvrava zakone zajednice/saveza i zakone
konstitutivne drave.
Organizacija, sastav i nadlenost vlade ureuje se ustavom konstitutivne drave.
Ustavom konstitutivne drave obezbeuje se i garantuje da sastav vlade to vie odrava
nacionalni sastav stanovnitva konstitutivne jedinice.
4. Uprava
Vrste, organizacija i sastav organa uprave ureuju se ustavima konstutivnih drava.
Redovni i ustavni sudovi konstitutivnih drava tite u okviru svoje nadlenosti ljudska prava
utvrena u ustavnom aktu o osnivanju zajednice/saveza i ustavima konstitutivnih drava.
Sud za ljudska prava zajednice/saveza odluuje o pravim lijekovima protiv odluka sudova i
drugih organa konstitutivnih drava kojima se potvruju ljudska prava.
6. PRAVA NACIONALNIH, ETNIKIH I JEZIKIH MANJINA
192
Aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu

konstitutivnih drava i ustavima konstitutivnih drava utvruju se i garantuju nacionalnim,
etnikim i jezikim manjinama prava u skladu sa najviim standardima o pravima
nacionalnih, etnikih i jezikih manjina, utvrenim u instrumentima UN i KEBS-a.
193
87.
Predsjednitvo RBiH: Odluka o usvajanju ostavke lana
Na osnovi Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine,

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 10. studenog 1992. godine,
donijelo je
Odluku o usvajanju ostavke lana predsjednitva RBiH

I.
Usvaja se ostavka STJEPANA KLJUJIA na dunost lana Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine.
II.
Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH".
Broj 02-111-850/92
Sarajevo, 10. studenog 1992. godine.
Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, s.r.
za studije novinarstva, 1998, str 256
194
88.
Predsjednitvo RBiH: Zakon o izboru i opozivu lanova
Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)
Na osnovi Amandmana LI toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine,

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donosi
Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopuni zakona o izboru i

opozivu lanova Predsjednitva RBiH
lanak 1.
U Zakonu o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
("Slubeni list SRBiH", br. 29/90 i 28/90 i "Slubeni list RBiH broj 2/92), u lanku 1. iza
stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "lanove Predsjednitva RBiH za vrijeme ratnog
stanja bira Skuptina Republike Bose Hercegovine."
Dosadanji stavak 4. postaje stavak 5.
lanak 2.
Za vrijeme ratnog stanja ne primjenjuju se odredbe: l. 4. i 5. st. 4. i 5. l. 6., lanci 7. do 12. i
l. 15. i 16. Zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine.
lanak 3.
Postupak predlaganja i utvrivanja kandidata za lanove Predsjednitva RBiH i izbora
lanova Predsjednitva RBiH vri se uz odgovarajuu primjenu Poslovnika Skuptine
Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list RBiH", br. 8/91 i 32/92).
lanak 4.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu RBiH".
PR. broj 1397/92
Sarajevo, 24. prosinca 1992. godine
Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, s.r.
za studije novinarstva, 1998, str. 253-254.
195
89.
Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru lana Predsjednitva

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. prosinca 1992. godine,
donosi
Odluku o izboru lana Predsjednitva RBiH

I.
Za lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabran je MIRO LASI.
II.
Broj 02-111-920/92
Sarajevo, 24. prosinca 1992. godine.
za studije novinarstva, 1998, str. 257.
196
90.
Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru lana Predsjednitva

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. prosinca 1992. godine,
donosi
Odluku o izboru lana predsjednitva RBiH

I.
Za lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabrana je dr. TATJANA
LJUJI-MIJATOVI.
II.
Ova odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH".
Broj 02-111-921/92.
Sarajevo, 24. prosinca 1992.
Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, v.r.
za studije novinarstva, 1998, str. 257.
27/08/2007
197
91.
Vance-Owenov mirovni plan: Nacrt dogovora o Bosni i
Hercegovini (eneva, 02/05. 01. 1993.)*

Nacrt dogovora o Bosni i Hercegovini
Mi potpisani
Voeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Ope deklaracije o ljudskim pravima i
Deklaracije o pravima manjina;
Pozivajui se na Izjavu o principima i Izjavu o Bosni prihvaenu od Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji na zasjedanju u Londonu i Program akcije glede
humanitarnih pitanja dogovoren na ovome zasjedanju;
Cijenei odluke Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda glede bive Jugoslavije i
Reafirmirajui njihovo prihvaanje mira i sigurnosti meu dravama nasljednicama bive
Jugoslavije
Slaemo se sa sljedeim:
I. ODREIVANJEM GRANICA POKRAJINA
Podjela Bosne i Hercegovine na pokrajine bit e sukladna priloenome zemljovidu.
II. USTAVNIM OKVIROM ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Tripartitni e se pregovori nastaviti kontinuirano u enevi, pod okriljem Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji, sa zadaom dovrenja ustrojstva Bosne i Hercegovine
sukladno sljedeim principima:
1. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava, a veinu funkcija vlasti imat e njezine
pokrajine.
2. Pokrajine nee biti meunarodne pravne osobe i nee moi sklapati dogovore sa stranim
dravama ili meunarodnim organizacijama.
3. Puna sloboda kretanja bit e doputena irom Bosne i Hercegovine, djelomino osigurana
odravanjem meunarodno nadziranih putova.
4. Ustav e priznavati tri konstitutivna naroda kao i skupinu ostalih.
5. Sva pitanja od bitnoga znaenja za svaki od konstitutivnih naroda bit e regulirana
ustavom koji se po tim pitanjima moe mijenjati samo konsenzusom konstitutivnih naroda,
a obini vladini poslovi nee biti podloni vetu nijedne od skupina.
6. Pokrajine i sredinja vlast imat e demokratski izabrana zakonodavna tijela, demokratski
izabranu izvrnu vlast i neovisno sudstvo. Predsjednitvo ima biti sainjeno od tri izabrana
predstavnika svakoga od triju konstitutivnih naroda. Prvi e izbori biti pod nadzorom
Ujedinjenih naroda/Europske zajednice/KESS-a
*
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 15.-18. 1. 1993.
27/08/2007
198
7. Ustavni sud, sa lanom iz svake skupine i veinom od nebosanskih lanova koje e za

poetak postaviti Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji, rjeavat e sporove
izmeu sredinje vlasti i pokrajina, te meu organima prve.
8. Bosna i Hercegovina e se progresivno demilitarizirati pod nadzorom UN/EZ.
9. Najvia razina meunarodno priznatih ljudskih prava bit e zajamena ustavom, koji e
takoer jamiti njihovu primjenu kroz domae i meunarodne mehanizme.
10.Stanoviti broj meunarodnih sredstava nadzora i kontrole bit e osiguran za ustrojstvo, a
ostat e na terenu najmanje dokad se tri konstitutivna naroda konsenzusom ne dogovore o
njihovu razrjeenju.
III.
SURADNJA GLEDE HUMANITARNIH NAPORA
1. Maksimalna suradnja pruit e se Visokome komesarijatu UN za izbjeglice,

Meunarodnome komitetu Crvenoga kria, UNPROFOR-u i drugim humanitarnim
organizacijama angairanim na pruanju pomoi izbjeglicama i raseljenim osobama.
2. Puna suradnja takoer e se pruiti Visokome komesarijatu za izbjeglice u izradi i
provedbi programa povratka izbjeglica i raseljenih osoba u njihove domove.
ALIJA IZETBEGOVI
svjedoci: CYRUS VANCE
RADOVAN KARADI
MATE BOBAN
DAVID OWEN
PRILOG
Sljedei tekst je tekst Ustavne strukture Bosne i Hercegovine, predloen od
supredsjedatelja 27. listopada 1992. godine, i 16. studenoga posebice prihvaen od Vijea
sigurnosti (rezolucija 787. lanak 1) kao osnova za pregovore o politikom rjeavanju sukoba
u Bosni i Hercegovini, te neznatno izmijenjen kako bi se uvaile konzultacije sa
zainteresiranim stranama o tome prijedlogu te da bi se istaknule neke dodatne toke koje su
supredsjedatelji unijeli 2. sijenja 1993. godine u vezi sa zemljovidom predloene podjele na
pokrajine, a sve kako je izneseno u Ustavnim principima za Bosnu i Hercegovinu.
PREDLOENA USTAVNA STRUKTURA

BOSNE I HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava sa znaajnim funkcijama prenesenim na
10 autonomnih pokrajina.
I. SVEUKUPNA STRUKTURA
27/08/2007
199
A. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirna drava unutar svojih sadanjih meunarodnih

granica (onih koje je imala u bivoj SFRJ)
B. Bosna i Hercegovina se dijeli na deset autonomnih pokrajina:
1. Granice pokrajina odreene su na priloenome zemljovidu. Mnoge e pokrajine imati
znaajnu veinu jedne od triju glavnih etnikih skupina, a veina e imati i znaajnu
zastupljenost manjina.
2. Granice pokrajina odredit e se Ustavom i nee se moi mijenjati bez izrazite veine. Isto
tako, nijednoj pokrajini nee se dopustiti izdvajanje bez takove veine.
3. Nijedna od pokrajina nee moi imati ime koje se specifino poistovjeuje s jednom od
glavnih etnikih, grupa.
4. Nee postojati granina kontrola na meupokrajinskim granicama i puna sloboda kretanja
bit e doputena irom cijele zemlje. Posebni meupokrajinski putevi (koji e biti
oznaeni u dodatnome zemljovidu) bit e pod meunarodnim nadzorom, kako bi se
zajamio slobodan protok prometa i sprijeilo da se vojne snage ili odreeni ratni
materijali kreu izmeu pokrajina, sve dok se Ustav ne nadopuni.
C. Ustav e priznavati tri konstitutivna naroda kao i skupinu drugih.
D. Ustav e omoguiti da na prijelaznoj osnovi nekim od ustavnih tijela rukovode osobe
postavljene od Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, a stanovite e funkcije biti
pod meunarodnim nadzorom.
1. To ukljuuje:
a) Meupokrajinske putove; b) Ustavni sud; c) Progresivnu demilitarizaciju zemlje; d)
Nediskriminatorni sastav policije; e) Meunarodnu komisiju za ljudska prava u Bosni i
Hercegovini; f) Parlamentarne zatitnike prava graana od samovolje dravnih organa vlasti;
g) Sud za ljudska prava
2. Trajanje tih dogovora bit e: a) Ogranieno na odreeno razdoblje; b) odreeno po
Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji ili njezinu nasljedniku; c) Odreeno
objektivnim okolnostima; d) Ako nije drugaije odreeno, dok se promjenama Ustava ne
ukinu ili izmjene privremene mjere, za to mora biti uspostavljena dovoljno velika veina
kako bi se to postizalo samo vrstim konsenzusom skupina.
II. RASPODJELA FUNKCIJA VLASTI
A. Sredinja e vlast imati iskljuivu odgovornost za:
1. Vanjske poslove (ukljuujui lanstvo u meunarodnim organizacijama)
2. Meunarodnu trgovinu (carine, kvote)
3. Dravljanstvo (ukljuujui i dvojna)
4. Oporezivanje za potrebe sredinje vlasti
B.
za:
Neovisne vlasti, sastavljene od predstavnika svih pokrajina, bit e odgovor ne

1. Sredinju banku: a) emisiju novca; b) regulativne funkcije nad pokrajinskim bankama
27/08/2007
200
2. Infrastruktura za meunarodne i meupokrajinske komunikacije: eljeznice, kanale,

cjevovode, zranu kontrolu, potu, telefone i telegrafe
3. Elektrinu dalekovodnu mreu
C. Sredinja vlast i pokrajine dijelit e odgovornost za:
1. Kontrolu okolia, tako da e sredinja vlast odrediti najnie standarde, a svaka od
pokrajina ih moe pootriti.
2. Sudstvo
D. Pokrajine e openito biti iskljuivo odgovorne za
1. kolstvo, ukljuujui i vie (sveuilita)
2. Kulturne institucije i programe
3. Radio i televiziju
4. Odobravanje poslova i trgovine
5. Koritenje prirodnih resursa: poljodjelstvo, umarstvo, lov i ribolov, rudarstvo
6. Zdravstvena skrb, socijalne slube i osiguranje
7. Pokrajinske komunikacije: lokalne ceste, aerodromi
8. Proizvodnja energije
9. Kontrola komercijalnih banaka, tedionica i drugih financijskih ustanova
10. Policija
11. Oporezivanje za pokrajinske potrebe
Pokrajinama nee biti doputena uspostava slubenih meunarodnih veza, osim uz doputenje
sredinje vlasti; one nisu meunarodne pravne osobe
27/08/2007
201
Dogovor o miru u Bosni i Hercegovini

Potpisani,
Prihvaajui s dobrodolicom poziv supredsjedatelja Upravljakog komiteta Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji da sudjeluju u razgovorima o obnovi mira u Bosni i
Hercegovini;
Raunajui na konstruktivnu atmosferu pregovora odranih u enevi od 2. do 5. sijenja i uz
pomo zapovjednika snaga UNPROFOR-a generallajtnanta Satisha Nambiara;
Imajui na umu principe Meunarodne konferencije i rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih
naroda, posebice rezolucije 752 i 787, to se odnose na povlaenje svih stranih snaga iz
Bosne i Hercegovine;
elei sukob u Bosni i Hercegovini privesti kraju bez bilo kakvih daljnjih odgaanja i
uspostaviti mir irom zemlje;
elei izraditi dogovore za provoenje prekida neprijateljstava i za njihovo nadziranje kako bi
zajamili njihovu djelotvornost i trajnost.
Slaemo se sa sljedeim:
1. Mjerama za postizanje bezuvjetnog prekida neprijateljstava irom Bosne i
Hercegovine, kako je izloeno u Prilogu I.
2. Mjerama za obnovu infrastrukture u Bosni i Hercegovini, kako je izloena u Prilogu
II.
3. Mjerama za otvaranje puteva, kako je izloeno u Prilogu III.
4. Dogovorima o razdvajanju snaga, kako je izloeno u Prilogu IV.
5. Mjerama za demilitarizaciju Sarajeva, kako je izloeno u Prilogu V.
6. Mjerama za nadzor granica Bosne i Hercegovine, kako je izloeno u Prilogu VI.
7. Povratku snaga u odreene pokrajine, kako je izloeno u Prilogu VII.
Sefar Halilovi
Ratko Mladi
Mlllvoj Petkovi
Svjedoci:
Radovan Radinovi
Aton Tus
Cyrus Vance
27/08/2007
David Owen
202
92.
MKBJ: Devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je uvjetno
prihvatio Radovan Karadi (eneva, 12. 1. 1993.)*

Tekst devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je danas uvjetno
prihvatio voa Srba u BiHRadovan Karadi.
1. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava, a njezinim ustavom e biti priznata tri
konstitutivna naroda. Veina dravnih funkcija e biti dodijeljena provincijama.
2. Provincije nee imati nikakav meunarodni pravni subjektivitet i nee moi zakljuivati
ugovore sa stranim dravama ili meunarodnim organizacijama.
3. U cijeloj Bosni i Hercegovini bit e doputena potpuna sloboda kretanja. Ona e se
djelomino osigurati odravanjem koridora za prolaz pod meunarodnom kontrolom.
4. Sva pitanja od ivotnog interesa za svaki konstitutivni narod e biti odreena ustavom koji
e se moi mijenjati jedino konsenzusom konstitutivnih naroda. Redovni poslovi vlade nee
moi biti predmetom veta niti jedne grupe.
5. Provincije kao i sredinja vlada trebat e imati parlamente izabrane demokratskim putem, i
efove izvrnih organa izabranih demokratskim putem, te neovisnu sudsku vlast.
Predsjednitvo e biti sastavljeno od triju predstavnika koje e demokratski izabrati tri
konstitutivna naroda. Prvi izbori odrat e se pod nadzorom Ujedinjenih naroda, Europske
zajednice i KESS-a.
6. Ustavni sud s jednim lanom svake grupe i s veinom lanova koji nisu iz Bosne i
Hercegovine, koje e u poetku odrediti Konferencija o bivoj Jugoslaviji, trebat e rijeiti
sporove izmeu sredinje vlade i provincija.
7. Bosna i Hercegovina postupno e se demilitarizirati pod kontrolom Ujedinjenih naroda i
Europske zajednice.
8. Ustav e tititi prava ovjeka po najstroim meunarodnim kriterijima i u njemu e se
predvidjeti unutarnji i meunarodni mehanizmi za njihovo potivanje.
9. Ustavom e biti predvieni mehanizmi meunarodnog nadzora i kontrole i oni e postojati
tako dugo dok konstitutivni narodi nee konsenzusom odluiti o njihovu ukidanju.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0220, 12. 1. 1993. - Objavljujemo cjelovit tekst devet toaka nacrta
"ustavnih naela" koje je danas uvjetno prihvatio voa Srba u BiH Radovan Karadi. :
27/08/2007
203
93.
Ministarstvo obrane BiH: Zapovijed ministra obrane BiH Boe
Rajia (Sarajevo, 16. 1. 1993.)*

Zapovijed ministra obrane BiH Boe Rajia
1. Sve postrojbe HVO koje se trenutno nalaze u prostorima provincija broj 1, 5 i 9,

koje su enevskim dogovorom proglaene muslimanskim provincijama, potinjavaju se
Glavnom stoeru Armije BiH.
2. Sve postrojbe Armije BiH, koje se trenutno nalaze na prostorima provincija broj 3.
8 i 10, koje su enevskim dogovorima proglaene hrvatskima, podinjavaju se Glavnom
stoeru HVO-a.
3. Sve postrojbe Vojske srpske u BiH imaju se povui, sa svim ljudstvom i tehnikom, u
prostore provincija 2, 4 i 6, koje su enevskim dogovorima proglaene srpskim provincijama.
4. Sve postrojbe HVO, Armije BiH i Vojske Srpske, koje se trenutno nalaze na
prostorima provincije 7, za koju se enevskim dogovorima predvia poseban status, moraju
bezuvjetno obustaviti sva neprijateljstva.
5. Zapovijed ostaje na snazi do konanog dogovora, potpisivanja i nove zapovijedi o
operacionalizaciji dogovora o miru z eneve.
6. Za izvrenje te zapovijedi ministar obrane BiH Raji imenovao je odgovornima
zapovjednika Glavnog stoera HVO brigadira Milivoja Petkovia, naelnika Glavnog stoera
Armije BiH pukovnika Sefera Halilovia te zapovjednika Vojske srpske u BiH generalpukovnika Ratka Mladia. Boo Raji zapovijedio je i da mu ti zapovjednici svakodnevno
dostavljaju dnevna izvijea, najkasnije do 20.00 sati.
Zapovijed stupa na snagu odmah, a rok za njeno izvrenje je 20. sijenja do ponoi.
Odluka Hrvatskog vijea obrane o podinjavanju

postrojbi HVO i A BiH
MOSTAR - Ured za informiranje Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
objavio je juer priopenje s izvanredne sjednice HVO Herceg-Bosne, koje objavljujemo u
cijelosti:
Suglasno dosad postignutim i potpisanim sporazumima Meunarodne konferencije o
bivoj Jugoslaviji i dogovorom o miru u Republici Bosni i Hercegovini, Hrvatsko vijee
obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na jueranjoj je izvanrednoj sjednici donijelo
odluku da se sve postrojbe Armije BiH, koje se u ovom trenutku nalaze na prostorima
provincija broj 3. 8 i 10 - koje su provincije enevskim dogovorima proglaene hrvatskima podinjavaju Zapovjednitvu Glavnog stoera Oruanih snaga Hrvatskog vijea obrane. Sve
postrojbe Oruanih snaga HVO koje se u ovom trenutku nalaze na prostorima provincija broj
1, 5 i 9 - a koje su enevskim dogovorom proglaene muslimanskima - podinjavaju se
*
27/08/2007
204
Zapovjednitvu Glavnog taba Armije BiH. Istodobno, postrojbe Hrvatskog vijea obrane
Kiseljaka i Kreeva - a te opine pripadaju provinciji broj 7 ostaju pod Zapovjednitvom
Glavnog stoera HVO do konanog dogovora o statusu te provincije.
U odluci HVO HZ Herceg-Bosne navodi se da je ona privremena i da e vrijediti do
konanog potpisivanja dogovora o ustrojstvu i o miru u Bosni i Hercegovini.
Kao rok za provoenje citirane odluke odreuje se 20. sijenja ove godine, odnosno
pet dana od njezina donoenja. Sukladno toj odluci Hrvatskog vijea obrane Hrvatske
zajednice Herceg-Bosne, predstojnik Odjela obrane HVO HZ HB izdao je danas
odgovarajuu zapovijed.
Odluka Hrvatskog vijea obrane HZ Herceg-Bosne proizlazi kako iz dokumenata
enevske konferencije koje je hrvatska strana potpisala s iskazanom spremnosti da ih u
cijelosti potuje, tako i iz ponaanja muslimanske strane na prostorima Hrvatske zajednice
Herceg-Bosne, o emu govore incidenti s tekim posljedicama u srednjoj Bosni, posebice u
Gornjem Vakufu, i u jo nekim mjestima. estoki napadi na postrojbe HVO i na naselja s
hrvatskim puanstvom, to ih posljednjih dana ine pripadnici Armije BiH ii travnikoj
provinciji, samovoljno i razbijako djelovanje zapovjednika IV. korpusa Armije BiH Arifa
Paalia i jo nekih oficira bive JNA, sada ukljuenih u zapovjednitva i postrojbe Armije
BiH. ne pridonose ciljevima zajednike borbe protiv srboetnikog agresora. Takvo ponaanje
zapravo slabi obranu od zajednikog neprijatelja i ujedno, potie i izaziva sukobe s Hrvatima.
Odluka HVO HZ Herceg-Bosne o podinjavanju svih postrojba Armije BiH
Zapovjednitvu Hrvatskog vijea obrane, s prateom zapovijedi predstojnika Odjela' obrane
HVO HZ HB, treba sprijeiti sve vrste dvovlasa, anarhije i samovoljnog preuzimanja ovlasti,
to u pojedinim mjestima na podruju HZ Herceg-Bosne bez ikakve osnove i pravnog
uporita pokuavaju uvesti zapovjednitva i organi Armije BiH. Istodobno. HVO HZ HB
obvezuje sve postrojbe HVO i zapovjednika na prostoru provincija broj 1, 5 i 9 da se stave
pod Zapovjednitvo Glavnog taba Armije BiH i da se ponaaju sukladno dokumentima
enevske konferencije
27/08/2007
205
94.
Predsjednitvo RBiH: Odluka Predsjednitva BiH o zapovijedi
ministra obrane Boe Rajia od 16.1.1993. (Sarajevo, 19. 1.

1993.)
REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

PREDSJEDNITVO
Na osnovu lana 8. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim, snagama Republike Bosne i
Hercegovine ("Slubeni list RBiH - broj 4/92) Predsjednitvo Republike Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, d o n o s i
Odluku
o proglaenju nevaeom zapovijedi ministra odbrane Republike
Bosne i Hercegovine
I
Proglaava se u cijelosti nevaeom zapovijed ministra obrane Republike Bosne i
Hercegovine Boe Rajia broj 01/93 od 16.01.1993. godine, kao neustavna i nezakonita, jer
je doneena od neovlatenog lica.
II
Za donoenje naredbe takve vrste ovlateno je Predsjednitvo RBiH kao vrhovna komanda
Oruanih snaga RBiH.
III
Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBIH".
P-broj
14O2/93 ______
PREDSJEDNIK
19. januara, 1993. godine

PREDSJEpNISTVA RBiH
IZVOR: Dokument, br.: P-broj 1402/93, 19. januara, 1993 godine. Fotokopija dokumenta u arhivi autora.
27/08/2007
206
Sarajevo
Obrazloenje odluke o proglaenju nevaeom zapovijedi ministra

obrane RBiH
Ministar obrane Raji Boo izdao je zapovijed o potinjavanju svih postrojbi Hrvatskog
vijea obrane koje se u ovom trenutku nalaze u prostorima provincija 1, 5 i 9, Glavnom tabu
Armije RBiH, svih postrojbi Armije RBiH koje se nalaze na prostorima provincija 3, 8 i 10,
Glavnom stoeru Hrvatskog vijea obrane i da se sve postrojbe tzv. "vojske srpske" u RBiH
imaju povui, sa svim ljudstvom i tehnikom u prostore provincija 2, 4 i 6.
Pomenutom zapovijeu nareeno je da sve postrojbe Hrvatskog vijea obrane, Armije RBiH i
tzv. "vojske srpske" koje se nalaze na prostorima provincije 7 imaju bezuvjetno obustaviti sva
neprijateljstva, te da zapovijed ostaje na snazi do konanog dogovora i potpisivanja
enevskog sporazuma i nove zapovijedi o operacionalizaciji dogovora o miru iz eneve.
Zapovijeu su odreeni i odgovorni za njeno izvrenje kao i rok.
lanom 8. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama RBiH ("Slubeni list RBiH" broj 4/925) propisano je da je Predsjednitvo Republike najvii organ rukovoenja i
komandovanja Armijom, a lanom 18. Uredbe sa zakonskom snagom o obrani ("Slubeni list
RBiH " - broj 4/92) propisano je da Ministarstvo obrane obavlja strune i tabne poslove u
djelokrugu obrane utvrene zakonom, drugim propisima i optim aktima za potrebe
Oruanih snaga RBiH.
Kako ministar obrane RBiH nije potpisao sveanu izjavu - zakletvu, to pravno nije imao
ovlatenje za izdavanje zapovijedi, a i da je potpisao sveanu izjavu - zakletvu, prema Uredbi
sa zakonskom snagom o Oruanim snagama i Uredbi sa zakonskom snagom o odbrani, to
ovlatenje je u izriitoj nadlenosti Predsjednitva RBiH kao vrhovne komande Oruanih
snaga RBiH.
Na sjednici Predsjednitva RBiH odranoj 19. 0l. 1993. godine, na prijedlog Vlade RBiH, taj
neustavni i nezakoniti akt je proglaen nevaeim.
27/08/2007
207
95.
Predsjednik RH dr. Franjo. Tuman: Pismo predsjedniku
Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 27. 1. 1993.)*

Nemili dogaaji koji se zbivaju ovih dana, u kojima muslimanski ekstremisti u sredinjoj
Bosni organizirano, zloinaki i brutalno napadaju hrvatska naselja, pucajui na civile i
branitelje, prisiljavaju me da Vam se obratim
Sino je, kao to Vi zasigurno dobro znadete, trideset i pet vojnika HVO poginulo branei
svoja sela u okolici Busovae pred naletom muslimanskih postrojbi. Ovi su uz to zapalili vie
hrvatskih sela. Taj je dogaaj duboko potresao vodstvo hrvatskog naroda u BiH, koji su se
obratili za pomo Hrvatskoj, kao i svekolikoj svjetskoj javnosti.
Stoga, duboko zabrinut, apeliram na Vas da zaustavite tu brutalnu agresiju, jer ona moe do
krajnjih granica pogorati odnose izmeu Muslimana i Hrvata u BiH, koje je u dobrom dijelu
Vae drave proteklih mjeseci povezivala borba protiv zajednikog agresora. Ona e, ako ne
bude zaustavljena, takoer pogorati odnose izmeu naih dviju drava, a i u potpunosti
onemoguiti protoke humanitarnim koridorima o kojima ovise mnogi ivoti u BiH.
Graani Hrvatske se pitaju da li je agresija na Hrvate u BiH odgovor na sve ono dobro to
Hrvatska radi za Vae sunarodnjake:
- u zatiti i zbrinjavanju pola milijuna izbjeglica;
- u organiziranju, potpori i dostavi goleme humanitarne pomoi;
- u omoguivanju funkcioniranja mnogih Vaih dravnih slubi u hrvatskim gradovima;
- u svekolikoj potpori za obranu od srpskog agresora;
- u podupiranju iznalaenja to pravednijeg rjeenja za konani ustroj BiH i uspostavi to
skorijeg mira, a u okviru Konferencije u enevi.
Koristim ovu priliku da se obratim neposredno hrvatskom i muslimanskom narodu u BiH da
obustave sva meusobna neprijateljstva i ostvare punu suradnju u obrani od zajednikog
agresora i u pronalaenju rjeenja za skladan suivot kao jednakopravno konstitutivni narodi
u BiH.
Nadam se da e Vaa hitra i energina naredba muslimanskim snagama da obustave agresiju
na Hrvate u BiH omoguiti da Hrvati i Muslimani u BiH zbiju snage u obrani od srpskocrnogorskog i jugo-komunistikog agresora To je ujedno i minimalan preduvjet da bi se u
hrvatskoj javnosti mogla odrati spremnost za daljnju brigu o izbjeglicama i pruanju ukupne
pomoi BIH uz golema vlastita odricanja.
27/08/2007
208
96.
MKBJ: Zajednika izjava predsjednika Predsjednitva BiH
Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana (eneva,

27. 1. 1993.)
Zajednika izjava o trenutnom prekidu sukoba izmeu Armije BiH i HVO.
Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Hrvatske

zajednice Herceg-Bosna Mate Boban sporazumjeli su se danas u enevi i potpisali zajedniku
izjavu o trenutnom prekidu sukoba izmeu Armije BiH i HVO. Tekst Izjave u cjelini glasi:
"1. Zapovijedamo da odmah prestanu sukobi izmeu Armije BiH i HVO. Pozivamo hrvatski i
muslimanski narod na punu podrku, jer sukobi koriste samo agresoru.
2. Zapovjednici Glavnog taba Armije BiH i Glavnog stoera HVO duni su odmah utvrditi
odgovornost za nastale sukobe na svim razinama i bez odlaganja formirati zajedniko
zapovjednitvo.
U enevi, 27. sijenja 1993."
Dokument nosi vlastorune potpise Alije Izetbegovia i Mate Bobana.
27/08/2007
209
97.
MKBJ:
Prijedlozi
zajednikih
izjava
predsjednika
Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate

Bobana koji nisu potpisani (eneva, 1. 2. 1993.)*
Prijedlog Mate Bobana
Polazei od injenice da je Republika Bosna i Hercegovina meunarodno priznata kao

suverena, nezavisna i demokratska drava u namjeri da se uspostavi trajan mir, da se omogui
to skoriji povratak izbjeglica i prognanika, te da se onemogui stjecanje bilo kojih prednosti
ostvarenih silom i etnikim ienjem teritorija, Alija Izetbegovi i Mate Boban, u prisustvu
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, sporazumjeli su se da daju
slijedeu:
Potvrujemo suglasnost na principe budueg ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine,
formulirane u 9. toaka na enevskoj konferenciji, odlunost za mirno rjeenje sukoba i
zajedniki otpor agresiji, ako se ona nastavi. Zapovijedamo da odmah prestanu sukobi izmeu
Armije BiH i HVO. Pozivamo hrvatski i muslimanski narod na punu podrku, jer sukobi
koriste samo agresoru.
Zapovjednici Glavnog taba Armije BiH i Glavnog stoera HVO duni su odmah
utvrditi odgovornost za nastale sukobe na svim razinama i bez odgaanja formirati zajedniko
zapovjednitvo. Suglasni smo da se odmah uspostavi slobodan protok ljudi i roba i ukinu sve
blokade na putovima. Nema spora izmedu hrvatskog i muslimanskog naroda o granicama
provincija broj 3, 8 i 10 kako su predloene na konferenciji u enevi.
Do uspostave novog ustavnog ureenja BiH, provincijama e privremeno upravljati
posebna tijela koja e definirati Konferencija u enevi. Ona e biti sastavljena na temelju
proporcionalnog broja Hrvata i Muslimana u svakoj provinciji.
Uvjereni smo da e ova izjava otkloniti sve nesporazume izmeu hrvatskog i muslimanskog
naroda u Bosni i Hercegovini.
Prijedlog Alije Izetbegovia
Polazei od injenice da je Republika Bosna i Hercegovina meunarodno priznata kao
suverena i nezavisna drava, u namjeri da se uspostavi trajan mir, da se omogui to skoriji
povratak izbjeglica i prognanika, te da se onemogui stjecanje bilo kojih prednosti ostvarenih
silom i etnikim ienjem teritorija, Alija Izetbegovi i Mate Boban, u prisustvu
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, sporazumjeli su se da daju
slijedeu zajedniku izjavu:
27/08/2007
210
- Potvrujemo svoju suglasnost na Principe budueg ustavnog ureenja BiH, svoju

privrenost mirnom rjeenju sukoba i svoju odlunost da se osigura zajedniki otpor
agresiji na Bosnu i Hercegovinu ukoliko se agresija nastavi.
Nareujemo da odmah prestanu sukobi jedinica Armije BiH i HVO. Oni koji iniciraju ove
sukobe rade za neprijatelja. Stoga pozivamo hrvatski i muslimanski narod i sve ostale graane
da prue punu podrku smirivanju stanja, jer ovi sukobi ugroavaju vjekovni skladan ivot
ova dva naroda i koriste samo agresoru. Odmah emo formirati zajedniku komisiju za
provoenje ove naredbe, koja e ispitati odgovornosti za nastajanje ovih sukoba. Ova e
komisija osnovati potkomisije s istim zadatkom u opinama gdje su se sukobi dogodili. Uinit
emo sve da se onemogui samovoljno djelovanje pojedinih jedinica ili neodgovornih
pojedinaca.
Bez odlaganja e se formirati ranijim dogovorima predviena zajednika komanda Armije
BiH i HVO. Naelnik taba zajednike komande bit e iz redova Armije BiH, a njegov
zamjenik iz redova HVO. Ovako sastavljeni tab e u najkraem roku pripremili prijedlog
sastava komandi niih tabova i jedinica. Suglasni smo da se odmah uspostavi slobodno
kretanje ljudi i roba na osloboenom teritoriju. Sve blokade na putovima bit e ukinute, a
kontrolne toke, gdje su potrebne, bit e sastavljene od mjeovitih patrola. Suglasni smo, ne
prejudicirajui konana rjeenja, da granice provincija Mostar i Travnik ostanu kako su ih
predloili kopredsjedavajui Konferencije, uz slijedee uvjete:
- Slubene oznake e ubudue sadravati naziv Republike Bosne i Hercegovine i naziv
provincije. Dravni organi niti institucije s javnim ovlatenjima ne mogu nositi ime ili
oznake koje znae, ili bi se moglo protumaiti da znae, svojatanje odnosne provincije ili
njeno pripadanje samo jednom narodu.
U upravljanju zajednikim, poslovima osigurat e se puna ravnopravnost muslimanskog,
hrvatskog i svih drugih naroda, kao i ljudska i graanska prava prema
standardima
prihvaenim u meunarodnoj zajednici. Do uspostavljanja novog ustavnog ureenja
provincijama e upravljati privremeni upravljaki komiteti sa slijedeim nacionalnim
sastavom:
Provincija Mostar - guverner provincije i pet lanova komiteta iz reda hrvatskog naroda,
viceguverner i tri lana iz reda muslimanskog naroda i po jedan lan iz reda srpskog naroda i
grupe ostali;
Provincija Travnik - guverner i etiri lana iz reda hrvatskog naroda, viceguverner i etiri
lana iz reda muslimanskog naroda te po jedan lan iz reda srpskog naroda i grupe ostali.
Sve vanije odluke donose se dvotreinskom, a ostale prostom veinom ukupnog broja
lanova upravljakog komiteta.
Postojee opine nastavljaju funkcionirati u sklopu njihovih sadanjih kompetencija uz
primjenu principa srazmjerne nacionalne zastupljenosti u svim njihovim organima.
Smatramo da su ovim sva sadanja sporna pitanja izmeu muslimanskog i hrvatskog naroda
rijeena. Sva eventualna budua sporna pitanja rjeavat e se, takoer, dogovorno.
27/08/2007
211
98.
Glavni tab ABiH i glavni stoer HVO: Potpisan zajedniki
dogovor naelnika glavnog taba Armije BiH i naelnika glavnog

stoera HVO (Sarajevo, 11. 2. 1993.)*
Na osnovu zajednikog dogovora Naelnika Glavnog taba Armije BiH i Naelnika Glavnog
stoera HVO, a s ciljem spreavanja daljih nesuglasica i sukoba izmeu sastava Armije BiH i
HVO radi organiziranja zajednike borbe protiv agresora
NAREUJEM - ZAPOVIJEDAM
1. Zapovjednik 3. korpusa Armije BiH i zapovjednik Operativne zone HVO srednja Bosna
(Hadihasanovi i Blaki) formirat e zajedniki koordinacijski tim od po tri lana, na ijem
e elu biti spomenuta gospoda. Zajedniki tim ima zadae i ovlatenja:
a) Izdavati zajednika nareenja - zapovijedi.
b) Izdati zapovjed da jedinice - postrojbe, odmah napuste poloaje izmeu HVO i Armije
BiH, zatrpaju sve rovove i bunkere ureene za tu svrhu te povuku ljudstvo na poloaje
prema agresoru.
c) Da se uklone sve barikade i prepreke u zoni odgovornosti i da se hitno osigura povratak
stanovnitva u domove te nesmetana komunikacija svih prometnica (stvoriti uvjete za
povratak legalnim organima vlasti).
d) Izdati zapovijed da se sve jedinice - postrojbe koje su dovedene s drugih prostora hitno
povuku na poloaje prije izbijanja sukoba.
e) Izvriti obilazak svih mjesta u kojima je dolo do sukoba, kako bi utvrdili stanje, razloge
i stupanj odgovornosti pojedinaca.
f) Na licu mjesta, odmah, osobnom nazonou, koordinacijski tim rjeava sve eventualne
incidentne situacije do kojih moe doi.
g) Odmah i bezuvjetno otpustiti sve zarobljene, a posebno zarobljene civile.
h) Rok za realizaciju je - poetak odmah, a zavretak najkasnije 15.02.1993. godine do
12,00 sati do kada podnijeti pismeni izvjetaj.
2. Postojei koordinacijski tim Armije BiH i HVO u Gornjem Vakufu ima iste zadae koje su
regulirane u toki broj 1 ove zapovijedi, a svoju nadlenosti e prenijeti i na grad Bugojno.
3. Koordinacijski tim, fomiran u Mostaru, na ijem elu su gospoda Miljenko Lasi,
zapovjednik Operativne zone jugoistona Hercegovina HVO i Arif Paali, zapovjednik 4.
korpusa Armije BiH. Zadae iz toke broj 1 ove zapovijedi provodit e u zoni odgovornosti.
Odmah e svoje angairanje usmjeriti na prostor Konjic - Jablanica.
*
27/08/2007
212
4. Svi koordinacijski timovi iz toaka 1, 2. i 3. ove zapovijedi, imaju i zadau pripremiti

prijedloge sastava zajednikog zapovjednitva u zonama odgovornosti, na temelju dogovora
gospode Alije Izetbegovia i Mate Bobana.
5. Svi zapovjednici u svojim zonama odgovornosti moraju to prije poduzeti mjere da
komunikacije budu otvorene i osposobljene za normalnu komunikativnost, a u sluaju bilo
kakvog naruavanja slobodne i nesmetane komunikativnosti, odmah se angairati i hitno
izvjestiti Glavni tab Armije BiH i Glavni stoer HVO. Sve zaustavljene transporte odmah
propustiti, a zapljenjenu robu odmah vratiti vlasnicima,
Naelnika Glavnog taba Armije BiH
Glavnog stoera HVO
Sefer Halilovi
Milivoj Petkovi
27/08/2007
213
99.
SAD: est toaka predsjednika Bila Clintona (Washington,
11.2.1993.)
Predsjednik Clinton odluio je poduzeti ovih est koraka, rekao je Warren

Christopher:
Prvo, Predsjednik je odluio da e se Sjedinjene Drave aktivno ukljuiti u VanceOwenove pregovore punom teinom amerike diplomacije. Svjesni smo da ti pregovori nee
biti laki. Znamo da je dosadanja neaktivnost smanjila broj opcija. Ne oekujemo uda, ali
vjerujemo da moemo uiniti pomak. Snano podrupiremo napore Ujedinjenih naroda i EZ
kroz pregovore Vancea i Owena u cilju da se postigne dogovor koji bi doveo do mira u BiH.
Da bismo osigurali najdjelotvorniju moguu komunikaciju, predsjednik Clinton je imenovao
jednog od naih najistaknutijih diplomata za izaslanika nae vlade pri ovim razgovorima.
Ambasador Reginald Bartholomew e biti taj izaslanik. Gospodin Bartholomew sluio je kao
na ambasador u Libanonu i panjolskoj, a sada je na ambasador pri NATO. Bio je i dravni
podtajnik. Ovakav krizni rad nije mu novost. Putem napora ambasadora Bartholomewa,
njegovom suradnjom s Vanceom i Ovvenom i na druge naine SAD e istraiti kreativna
rjeenja konflikta koja bimogla biti prihvatljiva svim stranama.
Drugo, Predsjednik poruuje Bosancima, Srbima i Hrvatima da su pregovori jedini put
za prekid ovog sukoba. Nikakvo se rjeenje ne moe nametnuti silom, kako iz naelnih
razloga, tako i zato to bi prisilno rjeenje bilo mnogo tee odrati nego ono koje su strane u
sukobu dobrovoljno postigle. Istodobno, vjerujemo da svaka strana mora prihvatiti rjeenje
koje e biti manje od njezinih najveih ciljeva. Mi dakle pozivamo strane da se ne uzdravaju
od iskrenih i potenih pregovora.
Odgovornost za uobliavanje djelotvornog dogovora u principu lei na sukobljenim
stranama, ali mi emo ponuditi svoju hitnu i iskrenu potporu ovim pregovorima.
Predsjednik e poduzeti korake da se uvrsti primjena ekonomskih sankcija, povea
politiki pritisak na Srbiju i odvrati Srbiju od irenja rata. Rekli smo Srbima da namjeravamo
podii ekonomsku i politiku cijenu agresije. Radit emo sa svojim saveznicima. Rusima i
drugima da to postignemo.
Ostat emo spremni da odgovorimo Srbima u sluaju konflikta na Kosovu koji bi izbio
zbog srpske akcije, a takoer radit emo na jaanju meunarodne prisutnosti u Makedoniji.
Predsjednik poduzima korake da se smanji krvoprolie i patnje
dok pregovori traju. On poziva sve strane da prekinu bombardiranje i druga nasilja. Svima
kojih se to tie objavio je da e se zona zabrane letenja provesti odlukom Ujedinjenih naroda.
Pozvao je da se omogui dostava humanitarne pomoi onima kojima je potrebna. Takoer
razmatramo daljnje korake za poveanje koliina dostavljene pomoi. K tomu osnivamo
vladin tim kojim emo hitno procijeniti potrebe za humanitarnom pomoi. Nadalje,
predsjednik trai osnivanje suda za ratne zloine pri UN, ne bi li se izrekla pravda i odvratilo
od daljnjih nasilja.
27/08/2007
214
Predsjednik je poduzeo to je potrebno da bi se svima jasno reklo da su SAD spremne

preuzeti svoj udio u primjeni i nametanju dogovora koji bi bio prihvatljiv svim stranama. Ako
se postigne odriv dogovor koji bi traio i sredstva za nametanje, SAD su se spremne
pridruiti UN, NATO i drugima u provoenju takvog dogovora, to ukljuuje i moguu
ameriku vojnu akciju.
Ovo je problem koji se dijeli, pa se i breme mora dijeliti.
Predsjednik je proveo iroke konzultacije s naim prijateljima i saveznicima o ovim
postupcima. On i ja smo razgovarali s desecima svjetskih voda o namjerama. Posebno danas,
predsjednik je telefonski razgovarao s predsjednikom Jeljcinom da bi zadovoljio njegov
osobni zahtjev da nae drave rade u tijesnoj suradnji u ovoj potrazi za mirnim rjeenjem.
On e takoer poslati ambasadora Bartholomewa u Moskvu da razjasni na pristup
prije nego to se ambasador vrati u New York gdje e sudjelovati u pregovorima.
27/08/2007
215
100. Vance Owenov plan: Sporazum o buduim odnosima Hrvata

i Muslimana u Bosni i Hercegovini - (New York, 3. 3. 1993.)*
U New Yorku su 3. oujka 1993. predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, ministar
vanjskih poslova BiH Haris Silajdi, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mate
Boban i premijer BiH Mile Akmadi potpisali neformalni hrvatsko-muslimanski sporazum
kojim se pojanjavaju i utvruju meusobni odnosi u prijelaznom razdoblju primjene VanceOwenova mirovnog plana i uloga prijelaznog Predsjednitva kao stoernog tijela za primjenu
tog plana. Tekst sporazuma objavljujemo u cijelosti:
Sporazum
1. Nakon potpisivanja opsenog mirovnog paketa od strane predsjednika Izetbegovia, obje
se strane suglaavaju da se e sve provincije smatrati dijelom teritorija Republike Bosne i
Hercegovine i da nee biti smatrane nacionalnim teritorijima.
2. Tijekom razdoblja prijelazne vlade, obje su strane suglasne u potpunosti potivati ovlatene
odluke Predsjednitva i Vlade Republike Bosne i Hercegovine.
3. Kad budu potpisani mirovni sporazumi, strane su suglasne podii sadanji stijeg Republike
Bosne i Hercegovine du meunarodnih granica Republike Bosne i Hercegovine te na
svim javnim zgradama, dok sve strane u skladu s novim ustavom ne donesu odluku o
novom stijegu.
4. Odgovornosti Predsjednitva, Vlade Republike Bosne i Hercegovine i Provincija bit e u
skladu sa slovom i duhom Ustavnih naela koja su strane prihvatile i potpisale. 5. U
svjetlu pisma o nadzoru tekog naoruanja to ga je 1. oujka 1993. napisao general
Nambiar, predsjednik Izetbegovi se suglasio potpisati vojni sporazum.
6. Strane su suglasne da e institucija Predsjednitva biti zadrana tijekom razdoblja
prijelazne vlade. Prijelazno Predsjednitvo e imati devet lanova, odnosno tri
predstavnika iz svakog od tri konstitutivna naroda. Budui da Republika Bosna i
Hercegovina treba biti demilitarizirana kao to se predvia Ustavnim naelom br. 7, glavni
zapovjednik Oruanih snaga nee nastaviti obnaati dunost u prijelaznom Predsjednitvu.
7. Devet lanova privremenog Predsjednitva odredit e jednog lana koji e vriti dunost
predsjednika Predsjednitva. Predsjednik e obnaati ulogu efa drave. Poloaj
predsjednika rotirat e se svakih est mjeseci meu predstavnicima konstitutivnih naroda u
skladu sa postojeim redoslijedom rotacije (Musliman, Srbin, Hrvat).
8.
Prijelazno Predsjednitvo donosit e odluke konsenzusom svojih devet lanova,

kvalificiranom veinom od sedam ili obinom veinom od pet glasova, ovisno o tome
odnose li se odluke na ustavna naela, posebno vana pitanja ili uobiajene poslove
Predsejdnitva. Ako lanovi prijelaznog Predsjednitva nee biti u stanju postii sporazum
na temelju veine, savjetovat e se sa Supredsjedateljima, ija e odluka biti obvezujua.
27/08/2007
216
9. Strane su predloile sljedeih est osoba koje bi trebale biti lanovi prijelaznog
Predsjednitva: Fikret Abdi, Mile Akmadi, Franjo Boras, Ejup Gani, Alija Izetbegovi
te Miro Lasi. Supredsjedatelji e zatraiti od bosanskih Srba da predloe tri srpska
predstavnike koji e sudjelovati u radu Predsjednitva.
10. Strane su suglasne da u prijelaznom razdoblju kontinuitet pravnih institucija Republike
Bosne i Hercegovine mora biti ouvan u obimu u kojem je mogu i sukladan s devet
Ustavnih naela.
27/08/2007
217
101. Vance-Owenov plan: Sporazum o privremenom ureenju za

Bosnu i Hercegovinu (New York, 25. 3. 1993.)
Sporazum o privremenom ureenju
Muslimansko i hrvatsko poslanstvo na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini potpisali

su u etvrtak u New Yorku (Nju Jork) dokument pod nazivom "Sporazum o privremenom
ureenju", koji ini dio mirovnog plana UN-EZ. To ureenje se odnosi na prelazno razdoblje,
od globalnog pristanka triju zaraenih strana na mirovni plan do odravanja slobodnih izbora.
To razdoblje bi moglo trajati izmeu jedne i dvije godine, kau meunarodni posredovatelji.
Dokument kojeg Srbi nisu potpisali obuhvaa ove lanke:
PRIVREMENO PREDSJEDNITVO I SREDINJA VLADA: Predsjednitvo e initi devet
lanova, po tri predstavnika svake zajednice (Muslimani, Srbi i Hrvati). Funkciju efa drave,
koji e se smjenjivati svakih est mjeseci, obnaat e jedan od tih devet lanova u svojstvu
"predsjednika predsjednitva". Sve tri zajednice imenovat e svog kandidata kad na njih doe
red. Predsjednitvo e morati imenovati premijera i osam ministara ije su dunosti naznaene
u dokumentu.
KOMISIJA ZA GRANICE: Ta e komisija biti zaduena za ispitivanje eventualnih
"graninih" promjena u vezi sa zemljovidom podjele na provincije, za vrijeme privremenog
razdoblja, i za izraavanje miljenja o razgraniavanju deset provincija, koje e biti ukljueno
u budui Ustav. Kao komisija UN, bit e sastavljena od pet lanova od kojih e tri preporuiti
svaka od triju zaraenih strana, a ostala dva odredit e posredovatelji Mirovne konferencije.
SARAJEVO: Glavni e grad imati privremenog nezavisnog gradonaelnika na elu Vijea,
ije e lanove imenovati zaraene strane u funkciji sastava stanovnitva grada, prema popisu
provedenom 1991. godine. Glavnim gradom e se upravljati "uz opu odgovornost
predsjednitva", ali ona ne smije utjecati u svakodnevnom voenju" gradskih poslova.
PRIVREMENE VLADE PROVINCIJA: Svaka od deset provincija imat e lokalnu vladu koja
e obuhvaati guvernera, vice-guvernera i jo deset lanova koje e imenovati zaraene strane
u funkciji etnikog sastava stanovnitva svake provincije, na temelju popisa iz 1991. godine.
POVLAENJE SNAGA: Provincija Sarajevo bit e smjesta demilitarizirana. Sve srpske
snage morat e se povui iz glavnog grada prema trima provincijama koje e kontrolirati
srpska zajednica. Hrvatske snage prisutne u provinciji Sarajevo morat e se povui u jednu od
dviju provincija u kojima bi Hrvati bili u veini (na sjeveru zemlje). Muslimanske snage
morat e se povui prema jednoj od provincija pod njihovim nadzorom, na zapadu Republike.
Sprovest e se proces demilitarizacije u devet preostalih provincija, pod nadzorom
UNPROFOR-a, u skladu s datumima navedenim u mirovnom planu.
27/08/2007
218
MEUNARODNE GRANICE: U poetku e ih nadzirati UNPROFOR, u suradnji sa

sredinjom vladom.
POLICIJSKE SNAGE: Pod nadzorom provincijskih vlada, njezini pripadnici morat e
odraavati etniki sastav lokalnog stanovnitva. Nee biti oruane i uniformirane policijske
snage na nacionalnoj razini.
ZATITA LJUDSKIH PRAVA I PREKID ETNIKOG IENJA: Potivanje ljudskih
prava morat e se provoditi uz pomo provincijskih i nacionalnih sudova, na koje e svi
dravljani BiH imati pravo, kao i privremenog suda za ljudska prava, uz prisustvo etiri
posredovatelja (eng. ombudsmen - parlamentarni zatitnici prava graana od samovolje
dravnih organa vlasti). Promatrai ljudskih prava i pripadnici civilne policije iz
UNPROFOR-a bit e rasporeeni na itavom teritoriju kako bi osigurali prekid prakse
"etnikog ienja".
MEUNARODNE VLASTI ZA NADZOR PUTEVA: Slobodan prolaz osoba i dobara bit e
osiguran izmeu provincija i prema susjednim republikama Srbiji i Hrvatskoj, posebno
putevima pod meunarodnim nadzorom. Kako bi osigurao provoenje tog principa,
UNPROFOR e postepeno preputati kontrolu nad putevima "Meunarodnim vlastima za
nadzor puteva" koje e obuhvaati i predstavnike sredinje vlade i provincijskih vlada.
27/08/2007
219
102. Vance-Owenov plan: Izetbegovi i Boban potpisali cjelokupni

mirovni plan Vance-Owen (New York, 25. 3. 1993.)
elnici bosanskohercegovakih Muslimana i Hrvata potpisali su u etvrtak uveer

preostale dokumente Vance Owenova mirovnog plana o Bosni i Hercegovini, javljaju
svjetske novinske agencije.
Predsjednik Izetbegovi i gospodin Boban potpisali su oba dokumenta - zemljovid i
sporazum o prelaznoj vlasti, izjavio je glasnogovornik mirovne konferencije Fred Eckhard.
elnik bosanskih Srba, Radovan Karadi, koji je takoer prisustvovao prvoj plenarnoj
sjednici sadanjeg kruga pregovora, zadrao je svoje ranije stajalite, dodao je Eckhard.
Sada sve zavisi od meunarodne zajednice, dodao je Alija Izetbegovi prije potpisivanja.
Od osoba bliskih mirovnim posrednicima saznaje se kako bi Muslimani dobili kontrolu nad
jednom dodatnom provincijom, u okviru projekta revidiranog zemljovida mirovnog plana.
Hrvatska delegacija s Matom Bobanom na elu trebala je takoer potpisati dva mirovna
dokumenta.
Plenarni sastanak u prisustvu triju delegacija otpoeo je im je Izetbegovi stigao u sjedite
UN. Sa srpske se strane nije oekivao nikakav potpis. Drugi lan misije BiH u UN, Ivan
Mii, izjavio je kako je Izetbegovi odluio parafirati cjelokupni mirovni plan nakon to je
dobio uvjerenje od strane SAD kako e se s ozbiljnou provesti mirovni plan.
Supredsjedatelj mirovne Konferencije o bivoj Jugoslaviji Cyrus Vance ocijenio je kako
potpisi Muslimana i Hrvata na cjelokupni mirovni plan o Bosni i Hercegovini predstavljaju
znaajan korak naprijed-.
Vance je na konferenciji za tisak u sjeditu UN u New Yorku "izrazio aljenje" to je trea
strana, izaslanstvo bosanskih Srba s Radovanom Karadiem na elu, odluila ne
potpisati plan i vratiti se kui.
27/08/2007
220
103. Vance-Owenov plan: Uvjeti Alije Izetbegovia za potpis VanceOwenova mirovnog plana (New York, 25. 3. 1993.)*
"Potpisujui Vance-Owenov mirovni plan za republiku BiH (devet ustavnih naela, vojni
sporazum, zemljovid predloenih provincija i dokumet o prijelaznom razdoblju) dravna
delegacija BiH:
1. Smatra da je meunarodna zajednica bila i da e biti ubudue obvezna zatititi neovisnost i
teritorijalnu cjelovitost BiH, kao napadnute drave, a u skladu s Poveljom UN, meunarodnim
pravom, odlukama Londonske konferencije, a osobito u skladu s relevantnim rezolucijama
Vijea sigurnosti UN koje se tiu agresije na BiH, i to neovisno o tome hoe li sve strane
potpisati navedene dokumente;
2. Nai e potpisi na predloenim dokumentima postati nevaei i smatrat emo ih nitavima
ako se ne ostvare slijedei uvjeti:
a) ako unutar razumnoga roka sve strane, a posebice agresor ne potpiu predloene
dokumente bez ikakvih izmjena ili uvjeta;
b) ako meunarodna zajednica ubrzo ne poduzme djelotvorne korake za primjenu
potpisanih dokumenata u mjeri i na nain koji situacija bude nametala;
c) ako se nastavi agresija;
3. Niti jedna odredba potpisanih dokumenata ne moe se tumaiti niti se moe shvatiti kao
odstupanje od suvereniteta BiH kao neovisne i nedjeljive dravne cjeline. Naprotiv, potpisani
se dokumenti trebaju tumaiti i razumijevati kao potvrda i put za zatitu i jaanje njene
cjelovitosti;
4. Podrazumijeva se da osobe proglaene ratnim zloincima ili za koje postoji utemeljena
sumnja da su poticale, organizirale ili vrile ratne zloine na podruju BiH nee i ne mogu biti
imenovane na elne dunosti dravne vlasti, ni u prijelaznom predsjednitvu ni u prijelaznoj
vladi;
5. Delegacija vlade BiH oekuje i trai od meunarodne zajednice i Vijea sigurnosti UN da
nastavi s nastojanjima da utemelji sud za ratne zloine poinjene na podruju BiH i bive
Jugoslavije;
6. Dananjim potpisivanjem dokumenata delegacija BiH pristupa mirnom zaustavljanju
agresije i otklanjanju njenih posljedica, ali se istodobno ne odrie legitimnog prava na
samoobranu u skladu s lankom 51. Povelje UN; Ako mirovni napori ne donesu rezultate,
predsjednitvo i vlada izjavljuju da e poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoga naroda te
u tom sluaju oekuju od Vijea sigurnosti da bez odlaganja ukine embargo na uvoz oruja u
BiH;
7. Delegacija BiH izraava zahvalnost Sjedinjenim dravama i njihovu posebnom izaslaniku u
ovim pregovorima, ambasadoru Reginaldu Bartholomewu za njihov bitan doprinos
svladavanju tekoa koje su se javljale tijekom ovih pregovora;
27/08/2007
221
8. Ovu izjavu dajemo u vezi s dananjim potpisivanjem dokumenata i predajemo je

Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji sa zahtjevom da bude ukljuena u slubene
dokumente Konferencije."
27/08/2007
222
104. Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman
predsjednik
Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava (Zagreb,

27. 3. 1993.)
Zajednika izjava predsjednika Tumana i Izetbegovia
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi nakon veeranjeg razgovora dviju delegacija u
Predsjednikim dvorima dali su sljedeu zajedniku izjavu, koju prenosimo u cijelosti:
"1. Republika Hrvatska pozdravlja potpisivanje Vance-Owenovog plana od strane gospodina
Alije Izetbegovia i gospodina Mate Bobana.
2. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi zahtijevaju od meunarodne zajednice da se VanceOwenov plan uinkovito i dosljedno provede, imajui u vidu loa iskustva sa nedjelotvornom
provedbom Vanceovoga plana u Republici Hrvatskoj koju sustavno onemoguuje srpska
strana.
3. Oba predsjednika skreu pozornost meunarodnoj zajednici da se agresija sa strane Srbije i
SR Jugoslavije nastavlja kako na Bosnu i Hercegovinu tako i na Hrvatsku, to treba imati u
vidu pri planiranju angairanja mirovnih snaga u BiH te produenju mandata UNPROFOR-a
u Hrvatskoj.
4. Ukoliko srpska strana ne udovolji zahtjevima meunarodne zajednice za provedbom
Vance-Owenovog plana i nastavi agresiju, predsjednici trae ukidanje embarga na uvoz
oruja u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
5. Predsjednici Tuman i Izetbegovi izraavaju spremnost za daljnjom najuom suradnjom
izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te istiu nunost za svekolikom
suradnjom izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, u provedbi Vance-Owenova
plana, a osobito u sluaju nastavka agresije" navodi se u zajednikoj izjavi koju su potisali
predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi.
27/08/2007
223

mirovnog procesa (Sarajevo, 2. 4. 1993) *
Duboko zabrinuti zbog nastavljanja politike pritisaka i nepravednog kanjavanja srpskog

naroda,
Suoeni s planom potpune razgradnje i unitenja naeg naroda,
Izraavajui vrsto opredjeljenje za mir i pravedno politiko rjeenje ratnog sukoba u bivoj
Bosni i Hercegovini,
Narodna skuptina Republike Srpske, nakon svestrane analize Vens-Ovenovog plana i
njegovih posljedica, na svojoj sjednici odranoj 2. aprila 1993. godine, donosi
Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa

1. Vens-Ovenov plan pokazuje da je podjela teritorije Bosne i Hercegovine na etnikom
principu neophodna i mogua i da je manji dio teritorija sporan meu stranama u
sukobu.
2. Prijedlog mapa u ovom obliku nije prihvatljiv zato to nepravedno dijeli povrinu,
rudna blaga, energetske potencijala, privredne objekte, saobraajnice i infrastrukturu,
predvia nefunkcionalne cjeline, ne odgovara etnikom sastavu stanovnitva jer
znaajan dio srpskog naroda nepotrebno ostavlja kao manjinu i ne odgovara
egzistencijalnim i politikim interesima srpskog naroda.
3. Odluno se zalaemo da se sadanje primirje produi do sklapanja ugovora o miru.
4. Mirovni proces treba nastaviti na osnovu dosadanjih pozitivnih dostignua. Dolo je
vrijeme da se mirovni proces dovri kroz direktne pregovore strana u sukobu, bez
kojih nema pravednog rjeenja konflikta.
5. Dravni organi Republike Srpske e i dalje obezbjeivati slobodno kretanje
humanitarnih konvoja i zatitu ugroenih civila.
6. Osuujemo politiku pritisaka i kanjavanja koje ekonomski ugroava cijeli balkanski
region. U sluaju nastavka te politike, prekinuemo svu saradnju s meunarodnim
institucijama koje kanjavaju cijeli srpski narod.
7. Potvrujemo svoju raniju odluku o zabrani prisustva stranih vojnih trupa na teritoriju
Republike Srpske.
broj 02-350/93
2. april 1993.
Predsjednik
Narodne skuptine
Mr. Momilo Krajinik
IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 3, Sarajevo, 12. 4. 1993.
27/08/2007
224
106. Predsjednik
Predsjednitva
BiH
Alija
Izetbegovi
predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajedniko priopenje (Zagreb,

18. 4. 1993).
Zajedniko priopenje o hrvatsko-muslimanskim odnosima

Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Hrvatske
zajednice Herceg-Bosna Mate Boban razgovarali su danas u Zagrebu o hrvatskomuslimanskim odnosima i zatim potpisali zajedniko priopenje za javnost.
U priopenju se kae:
"Prvo, sve nesporazume u odnosima hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini
treba rjeavati politikim sredstvima.
Drugo, nema razloga za sukobe izmeu Armije BiH i HVO-a.
Tree, zapovijeda se svim postrojbama da odmah prekinu sukobe, oslobode zarobljene i
dogovorima na svim razinama otklone uzroke.
etvrto, odmah utvrditi odgovornost i namjere postrojba i pojedinaca za poetak sukoba.
27/08/2007
225
107. Armija BiH i HVO: Sporazum o prekidu vatre izmeu HVO-a i

Armije BIH (Zenica, 21. 4. 1993.)*
1. Armija BiH i HVO su legalne vojne snage Republike Bosne i Hercegovine i tretiraju se
jednako.
2. Svi zapovjednici, na svim razinama, moraju potovati i provesti potpuni i trenutani prekid
vatre na itavom teritoriju Republike. Nije prihvatljivo krenje iz bilo kojih razloga. Oba
glavna zapovjednika su izdala naredbe da se to potpuno ispotuje.
3. Na razini treeg korpusa Armije BiH i operativne zone HVO za srednju Bosnu u Vitezu je
uspostavljen zajedniki operativni centar, kao zaetak zajednikog glavnog stoera koji u
sljedeih nekoliko dana u potpunosti treba biti osnovan. Tim zajednikim operativnim
centrom u poetku e upravljati zamjenici zapovjednika obiju strana i u njega e biti ukljueni
predstavnici svih brigada obiju strana. UNPROFOR e osigurati svu potrebnu potporu,
posebice glede sigurnosti. Lokalne zajednike komisije bit e istodobno osnovane na razini
zapovjednika brigada, kako bi se osigurala puna i izravna suradnja. Zajedniki operativni
centar poet e s radom u srijedu, 21. travnja na itavom podruju. Moi e izdavati
zajednike naredbe, koje e se na terenu neposredno primjenjivati.
4. Glavni zapovjednici sastajat e se svakog tjedna kako bi osigurali usku i stalnu suradnju po
svim pitanjima. Takvi e se sastanci organiziati naizmjenino u Mostaru i Zenici. Sljedei
sastanak e se odrati u Mostaru.
5. Svakodnevno e se prikupljati informacije o napretku na svim razinama. Svakodnevno e
se raditi zajedniko izvjee na razini zapovjednika korpusa i zapovjednika operativne zone
za neposredno informiranje glavnih zapovjednika.
Naelnika Glavnog taba Armije BiH
Glavnog stoera HVO
Sefer Halilovi
Milivoj Petkovi
svjedoci:
zapovjednik UNPROFOR-a u BiH, general Philippe Morillon
ef regionalnog centra Promatrake misije EZ (ECMM) u Zenici
Jean-Pierre Thebault
*
27/08/2007
226
108. lanovi Predsjednitva BiH, predsjednik i lanovi Vlade RBiH

iz redova hrvatskog naroda: Izjava (Mostar, 21. 4. 1993.)*
Izjava lanova Predsjednitva BiH Franje Borasa i Mire Lasia, te
predsjednika Vlade BiH Mile Akmadia
Na sastanku lanova Predsjednitva, predsjednika Vlade i lanova Vlade RBiH iz redova
hrvatskog naroda, odranom juer u Mostaru, a u povodu agresije muslimanskih postrojbi Armije BiH na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini prihvaena je izjava, koju objavljujemo u
cijelosti:
" 1. Izvjeujemo hrvatski narod u Republici Bosni i Hercegovini, iji smo legitimni
predstavnici u organima vlasti, kao i sve relevantne meunarodne imbenike, da smo
ponaanjem muslimanske strane onemogueni i sprijeeni u jednakopravnom sudjelovanju u
dravnoj vlasti, ime se negira nae pravo na domovinu i dravu BiH u kojoj je hrvatski narod
konstitutivan.
2. Pod demagokom propagandnom floskulom o takozvanoj jedinstvenoj, cjelovitoj i
graanskoj BiH, realizira se plan o BiH kao iskljuivo muslimanskoj dravi, ime se negiraju
prava sva tri konstitutivna naroda na tu dravu. Bez sudjelovanja, konzultiranja pa ak i
informiranja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u organima vlasti BiH, muslimanska
strana donosi odluke koje proglaava dravnim, a koje su esto izravno protivne interesima
Hrvata kao konstitutivnog dijela drave, kao to je na primjer sluaj sa otvorenom agresijom
muslimanskih postrojbi na HVO i civilno puanstvo na hrvatskim prostorima.
Izjednaavanjem Hrvata sa srpskim agresorima te kontinuiranim medijskim diskreditiranjem
legalnih hrvatskih dunosnika, izravno se potvruje ideja o BiH kao ekskluzivno
muslimanskoj dravi.
3. Suavanjem ustavno-pravnog okvira posve se diskreditira proklamirana jednakopravnost
hrvatskog naroda, u Republici BiH, ime se taj okvir praktiki stavlja u funkciju interesa
samo muslimanskog naroda. Koliki je stupanj negiranja prava hrvatskog naroda u
Predsjednitvu Republike BiH, pokazuje i injenica da je predsjednik Predsjednitva Alija
Izetbegovi po isteku drugog mandata 20. prosinca 1992. godine uzurpirao tu funkciju
protivno Ustavu i bez odrane sjednice Predsjednitva na kojoj bi se traila suglasnost sva tri
konstitutivna naroda na takav presedan.
4. Hrvatskim dunosnicima u vlasti muslimanska je strana zaprijeila uvid i u financijske
tijekove ime se pomo meunarodne zajednice za itavu BiH nekontrolirano rezervira
iskljuivo za Muslimane. Bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u Predsjednitvu Republike
koje je i u funkciji Skuptine BiH, formiraju se paradravne tvorevine u vidu isto
musliamnske vlati - takozvani okruzi na prostoru cijele BiH, i konano izvodi vojna agresija
na Hrvate u BiH, uz devastiranje civilnih, kulturnih i vjerskih objekata, te pokolj, hapenja i
progon hrvatskog civilnog puanstva, ime je nedvojbeno izraeno odbacivanje VanceOwenova plana za mirno rjeenje sukoba u BiH.
27/08/2007
227
5. Hrvatski narod iji smo mi predstavnici u vlasti ne smatra legitimnim sve diplomatskokonzularne dunosnike Republike BiH, jer su imenovani bez suglasnosti i sudjelovanja
hrvatske strane, ime je jo jednom naruena jednakopravnost Hrvata u BiH.
6. Mi dunosnici hrvatskog naroda u organima vlasti RBiH niti smo napustili niti se odriemo
sudjelovanja u dravnoj vlasti, ali zbog svega navedenog traimo da se jednakopravnost
Hrvata kao konstitutivnog naroda koji ini Republiku BiH zajami i omogui ako je potrebno
i uz arbitrau meunarodnih imbenika", kae se u izjavi koju su u Mostaru potpisali lanovi
Predsjednitva BiH Franjo Boras i Miro Lasi, te predsjednik Vlade BiH Mile Kamadi.
27/08/2007
228
109. Narodna skuptina RS: Odluka o raspisivanju referenduma u

Republici Srpskoj (25. 4. 1993.)*
Na osnovu lana 4. Zakona o referendumu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 4/93),
na zasjedanju odranom 25. aprila 1993. godine Skuptina donosi
Odluku o raspisivanju referenduma

o izjanjavanjau graana Republike Srpske
I
Raspisuje se referendum o izjanjavanju graana Republike Srpske o pitanjima:
1. DA LI STE ZA VENS-OVENOV PLAN:
(politiko-teritorijalno ureenje, ustavne principe, vojni sporazum, mape provincija i
sporazum o prelaznim organima vlasti u Bosni i Hercegovini)
2. DA LI STE ZA SAMOSTALNU REPUBLIKU SRPSKU, SA PRAVOM
REPUBLIKE DA STUPA U RAVNOPRAVNE ODNOSE SA DRUGIM
NARODIMA I DRAVAMA.
II
Referendum e se odrati 15. i 16. maja 1993. godine u vremenu od 7,00 do 19,00 asova.
III
Za sprovoenje referenduma formira se Komisija u sastavu:
1. PETKO ANAR, predsjednik
2. BRANKO SIMIN, zamjenik
3. Dr MILAN NOVAKOVI, lan
4. r RAJKO KASAGIN, lan
5. MIRKO MIJATOVI, lan
Zadatak Komisije je da referendum sprovede u skladu sa Zakonom i referendumu Republike
Srpske.
IV
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja a bie objavljena u Slubenom glasniku
Republike Srpske
*
27/08/2007
229
Predsjednik
Broj 02-447/93.
Narodne skuptine
25. aprila 1993. god.
r milo Krajinik
27/08/2007
230
110. Predsjednik
Predsjednitva
RBiH
Alija
Izetbegovi
predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajednika izjava o formiranju i

ustrojstvu
(Zagreb, 25. 4. 1993.)

Zajednika izjava predsjednika Izetbegovia i Bobana o formiranju i
Gospodin ALIJA IZETBEGOVI i gospodin MATE BOBAN, na sastanku koji su u Zagrebu
sazvali 24. travnja 1993. godine supredsjedatelj Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji Lord David Owen, u nazonosti veleposlanika Petera Halla, veleposlanika
Herberta Okuna, veleposlanika Geerta Ahrensa, brigadira Johna Wilsona, brigadira
Messervya-Whitinga, g. Fredericka Eckharda, g. D. Ludlowa, g. Bradea, dr. Jure Radia, g.
Vladimira eksa, g. Gojka uka, dr. Zdenka krabala, generala zbora Janka Bobetka,
veleposlanika Zdravka Sanevia, dr. eljka Matia, g. Ivana Jarnjaka, dr. Branimira Jakia,
brigadira Mile uka, g. Ejupa Gania, generala Sefera Halilovia, veleposlanice Bisere
Turkovi, veleposlanika Muhameda airbegovia, g. Kasima Trnke i general-bojnika
Milivoja Petkovia, donijeli su nakon sastanka slijedeu
Zajedniku izjavu
1. U skladu sa Sporazumom izmeu gospodina Alije Izetbegovia, g. Harisa Silajdia, g.
Mate Bobana i g. Mile Akmadia, zakljuenim u New Yorku dana 03. oujka 1993. g,
zapoet e radom u najkraem vremenu koordinacijsko tijelo od estorice lanova i to
gospoda: Alija Izetbegovi, Ejup Gani i Fikret Abdi, te Mate Boban, Mile Akmadi i
Franjo Boras.
Koordinacijsko tijelo e raditi na provedbi Plana Vance-Owen koliko god je to mogue s
obzirom na karakter odredaba i sadanje okolnosti.
2. U svezi s obnavljanjem sukoba dviju vojski (Armije BiH i HVO) u sredinjoj Bosni i u
nekim drugim dijelovima Republike Bosne i Hercegovine, koji su doveli do velikog broja
ljudskih rtava i do ozbiljnih krenja meunarodnog humanitarnog prava, to sve prijeti
dalekosenim politikim posljedicama, potpisnici ove Zajednike izjave nareuju svim
vojnim postrojbama Armije BiH i HVO da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva na svim
mjestima gdje se te vojne postrojbe nalaze u meusobnom dodiru.
3. Supotpisnici ove Zajednike izjave pozivaju sve zapovjednike i postrojbe Armije BiH i
HVO na bezuvjetno potivanje svih do sada postignutih sporazuma izmeu predstavnika
hrvatskog i muslimanskog naroda u Republici Bosni i Hercegovini. Napose pozivaju vojne
postrojbe Armije BiH i HVO da bez odlaganja zaponu izvravanje odredaba Sporazuma o
IZVOR: Fotokopija dokumenta s potpisima u arhivi autora.
27/08/2007
231
tome da su Armija BiH i HVO jednako legalne postrojbe i o ustanovljenju zajednikog

zapovjednitva tih snaga sastavljenog od predstavnika oba stoera (Dodatak 1).
4. Potpisnici Zajednike izjave ponovno potvruju da su sukobi snaga HVO i Armije BiH u
Republici Bosni i Hercegovini suprotni politici koju vode predstavnici ta dva naroda i da bi
daljnje nastavljanje sukoba stavilo u ozbiljnu opasnost ostvarenje njihovih politikih ciljeva:
neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine u okviru
Vance-Owen plana to su supotpisnici prihvatili i potpisali, kao i uspjeh u borbi protiv
agresora koji eli razbijanje te drave, okupaciju njezinog teritorija i prikljuenje okupiranih
teritorija "velikoj Srbiji".
5. Potpisnici Zajednike izjave najotrije osuuju svako krenje pravila meunarodnog
humanitarnog prava, bez obzira na to tko ih je uinio, a prema dosadanjim podacima obje
strane snose odgovornost, i obvezuju se da e hitno provesti zajednike i pojedinane istrage o
svakom pojedinom sluaju krenja, te bez odgaanja pokrenuti pitanje odgovornosti osoba za
sukobe i poinitelje zloina prema civilnom puanstvu. Potpisnici su takoer suglasni da
utvrenje injenica izvri posebna nezavisna meunarodna komisija.
6. Potpisnici sa svoje strane pozivaju da se obustavi meusobno optuivanje koje vodi do
medijskog rata.
Mate Boban
Alija Izetbegovi
uz svjedoenje
dr. Franje Tumana.
Zagreb, 25. travnja 1993. u 00:45 sati
Dodatak I
Ustrojstvu zapovjednitva Armije BiH i HVO
1. Armija BiH i HVO e zadrati svoje zasebne identitete i ustrojstvo zapovjednitva. Njihova
djelovanja e ukljuivati sve vidove osoblja, logistike, vodstva, obuke, morala i identiteta.
2. Oni e formirati Zajedniku komandu koja e biti odgovorna za kontrolu operacija vojnih
oblasti.
3. Zajednika komanda e se sastojati od dva vrhovna zapovjednika, generala Halilovia i
generala Petkovia, koji e se redovito sastajati, najmanje jedanput tjedno. Oni e osnovati
stalni zajedniki glavni stoer koji e biti smjeten u Travniku i sastojat e se najmanje tri
visoka asnika imenovana od svakog vrhovnog zapovjednika. Ovi asnici e raditi zajedno na
trajnoj osnovi na planiranju i kontroliranju operacija svih postrojbi Armije BiH i HVO.
4. Dva vrhovna zapovjednika e formirati vojne okruge pod zajednikim stoerom ija e
podruja djelovanja biti povezana sa zahtjevima zajednikih operacija a ne s privremenim
provincijskim granicama. Njihova podruja se nee preklapati. Svaki vojni okrug e imati
27/08/2007
232
zapovjednika i zamjenika kojeg e postaviti zajednika komanda. U svakom sluaju jedan e

biti izabran iz Armije BiH a drugi iz HVO.
5. Svaki vojni okrug imat e operacijsku kontrolu nad svim postrojbama Armije BiH i HVO u
svojim podrujima.
Alija Izetbegovi,
General Sefer Halilovi
Mate Boban
General-bojnik Milivoj Petkovi.
Zagreb, 25. travnja 1993. u 00:45 sati
27/08/2007
233
111. Zastupniki
dom
Sabora
Republike
Hrvatske:
Poziv
Muslimanima i Hrvatima u BiH da obustave sukobe (Zagreb, 30.

4. 1993.)
Na temelju lanka 113. Poslovnika Zastupnikog doma Sabora Republike Hrvatske,

Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 30. travnja 1993., donio je
ZAKLJUAK
1. Pozivaju se Muslimani i Hrvati, sukobljene strane u Republici Bosni i Hercegovini, radi
zatite ljudskih ivota, obrane povijesnog zajednitva i suvereniteta Bosne i Hercegovine od
velikosrpske agresije, da odmah obustave sve oruane sukobe na teritoriju Bosne i
Hercegovine, u skladu sa potpisanim ugovorom predstavnika oba naroda.
2. Pozivaju se sukobljene strane, koje se jo ne pridravaju potpisanog ugovora, da sve
postojee nesporazume rijee mirnim putem preko civilnih i vojnih predstavnika oba naroda.
3. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske ukazuje da je povijesno zajednitvo
Muslimana i Hrvata uvjet za opstanak oba naroda na dravnom teritoriju Bosne i Hercegovine
i temelj ouvanja suvereniteta i cjelovitosti drave Bosne i Hercegovine i njene budunosti.
4. Pozivaju se oba naroda da se zajednikim snagama odupru srpskoj imperijalistikoj agresiji
koja je usmjerena na zatiranje oba naroda i pripajanje Bosne i Hercegovine "velikoj Srbiji".
5. U cilju pruanja podrke mirnom rjeenju postojeih nesporazuma i ouvanja suvereniteta i
teritorijalne cjelovitosti prijateljske susjedne drave Bosne i Hercegovine, Zastupniki dom
Sabora Republike Hrvatske uputit e svoju viestranaku delegaciju u misiju mira i dobre
volje.
Klasa: 800-01/93-01/07
Zagreb, 30. travnja 1993.
ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupnikog doma Sabora
Stjepan Mesi, v. r.
IZVOR: Narodne novine, br. 43/1993.
27/08/2007
234
112. Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske:

Tekst zajednike deklaracije potpisane nakon slubenih turskohrvatskih razgovora (Ankara, 30. 4. 1993.)*
Zajedniku deklaraciju o krizi na prostoru bive Jugoslavije.

Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske, koje su, s hrvatske strane,
predvodili predsjednik dr. Franjo Tuman, a s turske, premijer Suleyman Demirel potpisale
su danas, nakon slubenih razgovora u Ankari, Zajedniku deklaraciju o krizi na prostoru
bive Jugoslavije. Tekst deklaracije prenosimo u cjelosti:
"Turska i Hrvatska su duboko uznemirene ozbiljnou situacije u bivoj Jugoslaviji i na
Balkanu. Dvije zemlje dijele zajedniku zabrinutost da produenje krize moe voditi do ireg
regionalnog sukoba ili moda globalnog sukoba s nepredvidivim posljedicama za svjetski
poredak i civilizaciju.
Turska i Hrvatska su dvije zemlje u regiji s posebnim interesom za ouvanje mira i stabilnosti
i promiu duh suradnje. Obje zemlje su uvjerene da sadanji sukob u regiji nije posljedica
etnike, vjerske ili kulturne mrnje proistekle iz povijesti.
Turska i Hrvatska dijele isto gledite da su uzroci krize u regiji militantni nacionalistiki
ekspanzionizam i rasistika politika koja ima za cilj stvaranje velike Srbije.
Obje zemlje snano osuuju nastavak agresije SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na
neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i jedinstvo susjednih drava Hrvatske i Bosne i
Hercegovine.
Oni takoer odluuno osuuju uasnu praksu genocidnog etnikog ienja kao metodu
stvaranja etniki homogenih entiteta, kao i druga djela zloina protiv ovjenosti i
meunarodnog prava.
Turska i Hrvatska su miljenja da politika osvajanja teritorija silom, koju provodi SR
Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) predstavlja stvarnu prijetnju za sigurnost zemalja u regiji.
Obje zemlje vjeruju da je zaustavljanje agresije na Bosnu i Hercegovinu i iznalaenje
politikog rjeenja za krizu, klju za uspostavljanje mira i stabilnosti u itavoj regiji.
Turska i Hrvatska su duboko razoarane neuinkovitou meunarodne zajednice u
poduzimanju odlunih mjera za zaustavljanje agresije na suverenu lanicu Ujedinjenih
naroda.
Turska i Hrvatska su osim toga nezadovoljne injenicom da meunarodna zajednica jo nije
mogla ili htjela nagovoriti bosanske Srbe da prihvate mirovni plan koji su potpisali bosanski
Muslimani i Hrvati.
27/08/2007
235
Obje zemlje vjeruju da je nekanjena srpska agresija jo jedan uzrok unutarnje nestabilnosti,
izvor nepovjerenja, razbijanja iluzija i frustracija na strani bosanskih Muslimana i Hrvata, to
dovodi do sporadinog izbijanja sukoba.
Turska i Hrvatska vjeruju da ti sukobi jedino slue cilju agresora i stvaraju ispriku za
odgaanje uinkovitijih mjera, potkopavajui tako dugorono strateke interese Bosne i
Hercegovine i Hrvatske, kao i muslimanske i hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Obje su se zemlje dogovorile da e osnovati zajedniku vladinu misiju dobre volje koju e
poslati u Bosnu i Hercegovinu kako bi procijenila situaciju izmeu muslimanske i hrvatske
zajednice i pomogla u uspostavljanju procesa graenja povjerenja i mehanizma za spreavanje
sukoba.
Turska i Hrvatska su spremne stvarno doprinijeti rjeenju krize u Bosni i Hercegovini u
kontekstu daljnjih nastojanja na meunarodnoj sceni. Dvije zemlje izraavaju spremnost da
odmah razmotre, kroz radni dijalog njihovih ministara vanjskih poslova, naine na koje mogu
pomoi meunarodnoj zajednici u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i iznalaenju
trajnog politikog rjeenja pod mandatom Ujedinjenih naroda.
U tom pogledu, one podupiru zadnji pokuaj supredsjedatelja Meunarodne konferencije o
bivoj Jugoslaviji da odre sastanak u Ateni uz sudjelovanje svih strana u sukobu kako bi se
postiglo mirno rjeenje krize. U tu svrhu one trae trenutano obustavljanje svih vojnih
aktivnosti u tom podruju.
Turska i Hrvatska vrsto vjeruju da, u odstustvu pozitivnog i kooperativnog pristupa te
stvarnog i iskrenog pristanka SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na provedbu meunarodno
prihvaenog mirovnog plana na sastanku u Ateni, meunarodna zajednica nee imati izbora
ve nametnuti mir vjerodostojnim i uinkovitim vojnim mjerama o emu treba odluiti Vijee
sigurnosti UN".
27/08/2007
236
113. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo glavnom tajniku UN

Boutrosu Ghaliju (Mostar, 7. 5. 1993.)
Predsjednik HZ Herceg-Bosne trai da meunarodna zajednica zaustavi
muslimansku agresiju na hrvatski narod u BiH.
MOSTAR - U povodu irenja muslimanske agresije na hrvatski narod u dijelu BiH,
koji povijesno naseljuju Hrvati, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
Mate Boban u pismu glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Butrosu Galiju poslanom
u petak izvjeuje da Muslimani, odbijajui mirovni plan, provode ideju o uspostavi
unitarne, muslimanski orijentirane drave.
Boban u pismu istie kako je s Alijom Izetbegoviem u Zagrebu. 24, travnja 1993..
potpisao Zajedniku izjavu o uspostavi mira i provedbi Vance-Owenova plana, s
potanko odreenim obvezama obiju strana, te da se takoer pokualo obustaviti
sukobe dviju vojska u pokrajinama 8 i 10, koje je planiranim napadima izazvala
muslimanska vojska vojska. Hrvatsko je izaslanstvo na mirovnim pregovorima o
Republici BiH u Ateni 1. i 2. svibnja 1993. izvijestilo i supredsjedatelje Mirovne
konferencije, lorda Owena, Van-cea i Stoltenberga te ostale nazone meunarodne
imbenike, o izvrenju preuzetih obveza s hrvatske strane iz Izjave.
Unato tomu to je hrvatska strana opetovano upozoravala na moguu odsutnost
potenih nakana, ovi dogaaji nedvojbeno upuuju na neiskren i nedosljedan pristup
muslimanske strane mirovnim naporima, Posrijedi je injenino odbijanje
mirovnog plana i provedba ideje o uspostavi unitarne, muslimanski orijentirane
drave, kae se u pismu.
Dodaje se da je muslimanska agresija u pokrajinama 8. i 10. poela kad je Alija
Izetbegovi jednostrano suspendirao tamonju privremenu vlast i postavio dr.
Safeta ibu za predsjednika konjike, jablanike i prozorske opine. Usuprot
odredbama o ustroju Republike BiH u prijelaznu razdoblju. Safet ibo cjelokupnim
djelovanjem nastoji ponititi potpisani plan, koji
naziva "takozvanim", kae se u pismu i dodaje kako je snana protu-hrvatska
kampanja svih muslimanskih medija, usmjerena na stvarnu neprovedbu mirovnog
Vance-Owenova plana, bila uvodom u brutalnu vojnu agresiju muslimanskih
postrojba na hrvatsko, puanstvo i pokrajine 8. i 10, te da je hrvatski odgovor na
agresiju bio uzaludan pokuaj mirnog rjeavanja problema.
Takav je pokuaj, navodi se u pismu, i Izjava od 25. travnja 1993., tijekom koje su i
nakon potpisivanja Izjave muslimanske snage pojaale napade, krei osnovna
naela 1, 3. i 4 enevske konvencije te Konvencije UN o genocidu.
U pismu se kae kako su muslimanske snage sprijeile sve meunarodne imbenike
- UNPROFOR, ICRC, EZ, UNHCR - da obiu i utvrde injenino stanje na
podrujima jablanike i konjike opine od 16. travnja do danas, unato vie puta
27/08/2007
237
postignutim sporazumima meu glavnim zapovjednicima dviju vojska, Milivoja

Petkovia i Sefera Halilovia. K tomu je, dodaje se, hrvatska strana osigurala
pristup u sva sela pod nadzorom postrojba HVO-a, u kojima je oevidom neovisnih
djelatnika UNPROFOR-a, EZ-a i ICRC-a utvreno stanje koje pobija muslimanske
tvrdnje.
Molimo Vas, da svojim utjecajem muslimansku stranu odmah i neodgodivo
obveete da do utorka. 11. svibnja 1993., oslobodi nekoliko tisua uhienih Hrvata
iz muslimanskih logora u Zenici, Konjicu, elebiu, Tarinu, Ovarima, Podoracu,
Ostrocu i drugdje, medu kojima su i politiki dunosnici hrvatskog naroda i
sveenici i asne sestre; da omogui slobodno kretanje Hrvata podrujima Zenice,
Konjica i Jablanice, hitan pristup okupiranim podrujima u konjikoj i jablanikoj
opini poradi pokopa mrtvih, izvlaenja ranjenika, bolesnika i nemonih te
slobodno kretanje svih koji to ele; da obustavi brutalno ponaanje prema civilnom
puanstvu. prestane unitavati materijalna dobra i trenutano zaustavi sve vojne
napade.
Neuinkovitost spomenutih meunarodnih imbenika s mandatom zatite i pomoi
ugroenom puanstvu usmjerit e nas na takve mjere kojima emo djelotvorno
zatititi hrvatsko puanstvo, imovinu sakralne objekte, povijesnu i kul-turnu batinu,
te sva ostala prava Hrvata u BiH. Nadamo se da e Vaa intervencija kod
muslimanskog vrhovnitva uinkovito ukloniti razloge, te da neemo morati
posegnuti za krajnjim sredstvima poradi zatite golih ivota, ranjenika, starih,
bolesnih i djece", istie se u pismu i dodaje:
"Hrvatski je narod u BiH cijelog ovoga krvavog rata pred meunarodnom
zajednicom svjedoio samo svoje obveze, ne traei i esto ustupajui svoja prava
drugima. Trenutak je da prvi put zatraimo i jednak odnos prema hrvatskom narodu
kad je on podmuklo, beskrupulozno i u vjeri napadnut. Duboko sam uvjeren da ete
se osobno zauzeti da ovo pismo bude predmetom rasprave svih politikih struktura
UN i EZ, jer hrvatski narod iz BiH nema diplomatskih predstavnika u svijetu", kae
se na kraju pisma predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Butrosu Galiju.
Pismo je poslao i predsjedniku i svim zemljama lanicama Vijea sigurnosti UN,
supredsjedatelju EZ lordu Davidu Owenu. supredsjedatelju UN Thorvaldu
Stoltenbergu, dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru, ministru vanjskih
poslova Ruske Federacije Andreju Kozirevu, ministru vanjskih poslova SR
Njemake Klausu Kinkelu, dravnom tajniku Velike Britanije Douglasu Hurdu,
ministru vanjskih poslova Republike Francuske Ala-inu Juppeu, ministru vanjskih
pso-lova Austrije Aloisu Mocku, predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji
Tumanu i gospodinu Aliji - Izetbegoviu.
27/08/2007
238
IV Dio
Od odbacivanja
Vance-Owenova mirovnoga plana
do odbacivanja
Owen-Stoltenbergova mirovnoga plana
114.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka predsjedniku
Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu i predsjedniku HZ HB Mati

Bobanu (Zagreb, 10. 5. 1993.)
"Do krajnosti uznemiren i zabrinut zbog ponovnog produbljivanja sukoba izmeu Hrvata i
Muslimana u dijelovima BiH" predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je
danas, kako je priopeno iz Ureda Predsjednika Republike, predsjedniku Predsjednitva BiH
Aliji Izetbegoviu i predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mati Bobanu sljedeu
poruku:
"Nakon temeljitih i otvorenih razgovora u noi 24/25. travnja 1993. potpisali ste u Zagrebu
Zajedniku izjavu o uklanjanju nesporazuma izmeu Hrvata i Muslimana u BiH i o stvaranju
zajednikih zapovjednitava Armije BiH i HVO, to su potpisali i vama podreeni generali
Sefer Halilovi i Milivoj Petkovi.
Taj va sporazum supotpisao sam kao svjedok u prisutnosti supredsjedatelja Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji lorda Davida Owena. Prvih dana nakon potpisa ove izjave
doista je dolo do smirivanja sukoba, no oni odnedavno ponovno poprimaju zabrinjavajue
razmjere, koji ako se nastave mogu izazvati tragine posljedice po oba naroda, a biti od
koristi samo srpskom agresoru.
Hrvatska je od tada, sa svoje strane, u nastojanju da se sukobi sprijee ve poduzela neke
korake:
1. Hrvatski Sabor uputio je u BiH viestranaku parlamentarnu delegaciju, kojoj jo uvijek
nije omogueno da posjeti krizna arita.
2. Prigodom mojeg nedavnog posjeta Turskoj postigli smo sporazum da uputimo u BiH
zajedniku vladinu hrvatsko-tursku delegaciju koja e od sljedeih dana u misiji dobre volje
raditi na smirivanju sukoba i uspostavi povjerenja.
3. Juer, 9. svibnja 1993. suglasio sam se s gospodinom efkom Omerbaiem, predsjednikom
Meihata Islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju, da poe s grupom hrvatskih djelatnika u
BiH takoer sa zadaom djelovanja na uspostavi mira i suradnje izmeu Hrvata i Muslimana.
Podsjeam vas i na sporazume o suradnji izmeu Hrvatske i BiH koje smo potpisali u
Zagrebu 21. srpnja 1992. i u New Yorku 21. rujna 1992. a u kojima smo usuglasili gledita u
odnosu na borbu protiv srpskog agresora potpomognutog od SR Jugoslavije.
Najotrije osuujem oruane sukobe izmeu Hrvata i Muslimana u BiH bez obzira na to tko ih
je prouzroio.
Pozivam vas da uinite sve da ti sukobi odmah prestanu, da se osigura suradnja izmeu
muslimanskih i hrvatskih oruanih postrojbi odnosno Armije BiH i HVO u zajednikoj borbi
protiv srpskog agresora i u stvaranju preduvjeta da mirotvorna akcija svjetske zajednice bude
mogua i uspjena.
27/08/2007
240
Posebno pozivam sve Muslimane kojima smo tijekom agresije pruili u Hrvatskoj zatitu i
utoite da utjeu na svoje sunarodnjake da se suzdre od sukoba s Hrvatima i da se osigura
suradnja. Pozivam takoer i sve Hrvate u BiH da ne nasjedaju provokacijama i da uine sve
da se izbjegne ovaj tetan sukob.
Jo jednom vas pozivam da odmah naredite svim svojim zapovjednicima i postrojbama, da
neodlono prekinu sve sukobe i zaponu suradnju u duhu ve potpisanih sporazuma i izjava",
stoji u poruci koju je dr. Franjo Tuman poslao Aliji Izetbegoviu i Mati Bobanu.
27/08/2007
241
115.
Predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi:
Pismo Vijeu
Sigurnosti UN-a (itluk, 11. 5. 1993.)
Zbog nekih neprovjerenih, jednostrano tumaenih i neosnovanih stajalita u Zajednikoj izjavi

o BiH, to ju je Vijee sigurnosti prihvatilo u povodu zadnjih sukoba u Mostaru, lanovi
Predsjednitva i Vlade Republike BiH, s dananjeg sastanka u itluku, poslali su pismo
Vijeu sigurnosti UN, glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju i supredsjedateljima
Konferencije o bivoj Jugoslaviji lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltebergu. U pismu
istiu da je nazivanje Hrvatskog vijea obrane "paravojnim postrojbama bosanskih Hrvata"
neprihvatljivo, lano i uvredljivo, jer su postrojbe HVO legitimirane i definirane kao prva, i
dugo vremena jedina, regularna obrambena vojska Republike BiH.
"To je, uostalom, dobro znano i Vijeu sigurnosti, jer u etvrtom stavku Izjave trai da HVO
jami sigurnost UNPROFOR-u. Kada bi to uistinu bile neregularne paravojne postrojbe, ne bi
imalo smisla od njih traiti da jame sigurnost i tovanje odluka Ujedinjenih naroda", kae se
u pismu koje je potpisao predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi.
"U Izjavi se izrijekom spominje navodna hrvatska ofenziva na Mostar, Jablanicu i Drenicu.
Postrojbe UNPROFOR-a mogu otii u Jablanicu i Drenicu i uvjeriti se da tamo nema
nikakvih sukoba. U ta mjesta UNPROFOR moe ui, za razliku od Konjica i 18 hrvatskih
sela u toj regiji u kojima muslimanska vojska mjesec dana prijei ulazak novinarima i svim
meunarodnim izaslanicima ne bi li prikrila zloine poinjene nad civilnim hrvatskim
puanstvom. Taj masakar, pak, Vijee sigurnosti ne spominje niti jednom rijeju.
Terminoloke nejasnoe izreene na kraju drugog stavka Izjave smatramo najgrubljom
pogrekom i netonou. Rije je o imenovanju strana supotpisnica dogovora o primirju kao
'Vlade Bosne i Hercegovine' i 'Bosanske Hrvatske stranke' ", stoji u pismu.
Na sastanku u itluku nazoni predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine, etiri
ministra u Vladi, zamjenik i pomonik ministra vanjskih poslova, kao i dva lana
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, upozoravaju Vijee sigurnosti da je
"neprihvatljiva zlouporaba legitimnosti i koritenje naziva Vlade Bosne i Hercegovine od
strane samo muslimanskoga dijela vlasti u Sarajevu, na to smo ve upozorili priopenjem sa
sastanka u Mostaru 29. travnja, kao i usmenom notom od 6. svibnja ove godine.
Podsjeamo na zakljuak da odriemo legitimnost muslimanskom dijelu Vlade u Sarajevu da
iskljuivo za sebe preuzima institucije vlasti, pravo na predstavljanje, zastupanje i uporabu
slubenih naziva u organima vlasti Republike Bosne i Hercegovine i veleposlanstvima
Republike BiH u svijetu.
Takoer, podsjeamo da u Republici BiH ne postoji nikakva Bosanska hrvatska stranka.
Hrvatski narod iskazuje svoju politiku volju kroz zastupnike i predstavnike Hrvatske
Demokratske Zajednice - HDZ, sukladno rezultatima demokratskih izbora graana BiH iz
1991. godine, kada je toj stranci slobodnim glasovanjem hrvatskog naroda dan potpun
legitimitet za izraavanje politike volje Hrvata u BiH i zastupanje njihovih interesa.
27/08/2007
242
Predsjednik HDZ BiH gospodin Mate Boban zastupa politiku volju Hrvata u BiH i kao
izabrani predsjednik Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna. Potpuno je nejasno kojim se
argumentima u Izjavi optuuje hrvatska strana za ponaanje 'u potpunosti nedosljedno' njezinu
potpisu na Mirovni plan za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Takvu ocjenu smatramo
jednostranom i neutemeljenom, jer je upravo hrvatska strana, kako tijekom pregovora tako i
nakon potpisivanja plana, iskazala visok stupanj kooperativnosti i spremnosti da se plan pone
to to prije primjenjivati. Ovakvom izjavom VS i samo sebe demantira, jer je nakon potpisa
Vance-Owenova plana od strane predstavnika muslimanskog naroda, gospodina Alije
Izetbegovia, na posebnoj sjednici VS-a dano priznanje izaslanicima hrvatskog naroda za
cjelokupan prinos mirovnim pregovorima.
Nasuprot tome, muslimanska je strana svojim ponaanjem i agresijom na hrvatske postrojbe i
civilno puanstvo ( o emu postoje podaci i dokumenti koji su ve predoeni Vijeu
sigurnosti, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, ministrima vanjskih poslova zemalja
Europske zajednice, svjetskim javni glasilima) iskazala nespremnost za prihvaanje plana,
pokazujui nakanu da njegove odredbe bitno promijeni aktivnostima na terenu, ukljuujui
nasilnu izmjenu demografske slike, pa ak i etnika ienja hrvatskog puanstva u
dijelovima provincija 8 i provincije 10 Vance-Owenova plana.
Ovakve terminoloke nepreciznosti i netone prosudbe mogu biti posljedicom nedovoljne
upuenosti i pogrene informiranosti, ili pak pristranosti. U oba sluaja rije je o postupcima
nespojivim s visokim ugledom i meunarodnim znaenjem Vijea sigurnosti Ujedinjenih
naroda.
Nadamo se da ete Vau greku ispraviti, ona je sigurno posljedica lanih informacija.
Hrvatski narod, jedan od tri konstitutivna i dravotvorna naroda u BiH, preko svojih legalnih
predstavnika i dalje e, potpuno racionalno i konstruktivno, suraivati sa svim meunarodnim
imbenicima, a posebno s Vijeem sigurnosti, u uspostavi mira i stvaranju nezavisne drave
Bosne i Hercegovine", navodi se u pismu koje je potpisao predsjednik Vlade BiH Mile
Akmadi.
27/08/2007
243
116.
Vijee
obrane i nacionalne sigurnost: Priopenje s
devete sjednice (Zagreb, 11. 5. 1993.)

Priopenje Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.
U Predsjednikim dvorima pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana odrana je u utorak naveer 9. sjednica Vijea obrane i nacionalne sigurnosti,
priopeno je iz Ureda Predsjednika Republike.
Vijee je razmatralo situaciju nastalu zbog ponovljenih oruanih sukoba izmeu hrvatskih i
muslimanskih postrojbi u BiH, osobito stoga to se u nekim sredstvima priopavanja i
meunarodnim intitucijama i Hrvatska navodi kao odgovorna za te skukobe. Vijee ponovno
istie ve u vie navrata iznijete stavove Hrvatske:
1. Energino se pozivaju sve muslimanske i hrvatske postrojbe koje su umijeane u sukobe
da trenutano prekinu neprijateljstva jer ona tete objema stranama a koriste samo srpskocrnogorskom agresoru.
2. Vijee ocjenjuje da je potrebno to prije, pod kontrolom meunarodne zajednice pristupiti
provedbi Vance-Owenova plana gdje god je to mogue a sukladno, u Zagrebu 25. travnja
1993. godine potpisanom sporazumu od strane muslimanskih i hrvatskih predstavnika iz BiH.
3. U navedenom sporazumu definirano je formiranje zajednikih zapovjednitava izmeu
jednako legalnih postrojbi Armije BiH i HVO, pa stoga zauuje proglaavanje HVO
paravojnom formacijom. Vijee smatra da je radi postizanja mira i suradnje ova zajednika
zapovjednitva potrebno i u praksi to hitnije osnovati. Jednako je predvieno formiranje
koordinacijskog tijela od po tri vodea predstavnika oba naroda. Predloeno je da se odmah
odri sastanak tog tijela kako bi se i s te razine utjecalo na smirivanje sukoba i izbjegavanje
daljnjih neprijateljstava.
4. Vijee odluno opovrgava glasine o prisutnosti i umijeanosti u ove sukobe legalnih
postrojbi Hrvatske vojske.
5. Hrvatska strana e uiniti sve da odmah zapone s radom Hrvatsko-turska vladina misija
dobre volje u BiH.
6. Na Vijeu je zakljueno da se predloi predsjedniku Predsjednitva BiH gospodinu Aliji
Izetbegoviu i predsjedniku Vlade BiH gospodinu Mili Akmadiu odravanje sastanka
dravnih delegacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Mostaru i to u najskorije vrijeme, a radi
utjecaja na zaustavljanje sukoba i otklanjanje neprijateljstava izmeu predstavnika hrvatskog i
muslimanskog naroda u BiH. Hrvatsku delegaciju predvodit e predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman. Hrvatska strana predlae da tom sastanku prisustvuju i
supredsjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, navodi se u priopenju.
27/08/2007
244
117.
Sporazuma
prekidu
neprijateljstva
Bosni
Hercegovini zakljuen izmeu generala Milivoja Petkovia i

generala Sefera Halilovia (12. 5. 1993.)
Tekst Sporazuma Petkovi - Halilovi
Ponovno potvrujui svoju volju da se uspostavi mir na teritoriju Bosne i Hercegovine;
Ponovno potvrujui da sve osobe i njihova imovina nee biti izloene oruanim napadima ili
bilo kojim neprijateljskim djelovanjima;
Ponovno potvrujui da su enevska konvencija od 12. kolovoza 1949. i protokol dodani
enevskoj konvenciji od 12. kolovoza 1949. u vezi sa zatitom rtava meunarodnih
oruanih sukoba (Protokol 1) u potpunosti primjenjivi u sukobu u Bosni i Hercegovini;
sloili su se o sljedeem:
lanak 1.
Sloboda kretanja
Apsolutna sloboda kretanja e se ponovno uspostaviti i bit e garantirana ne samo za
UNPROFOR, Europsku promatraku misiju i humanitarne agencije, nego i za svu logistiku
opskrbu za i konvoje za opskrbu obiju strana na svim cestama, a posebno na cestama;
1. Metkovi-Mostar-Jablanica-Konjic-Pazari-Tarin-Kiseljak-Visoko-Tuzla i
2. Posuje-Prozor-Gornji Vakuf-Travnik-Zenica-Vitez-Busovaa
Sloboda kretanja e takoer biti zagarantirana civilima da putuju kroz cijelu zemlju.
Jedino e civilna policija odravati kontrolu cesta. Mjeovite jedinice policije uz pomo
Civilne policije Ujedinjenih naroda uspostavit e kontrolne punktove i patrole na cestama.
Vojne postrojbe nee provoditi nikakvu kontrolu.
Na privremnoj osnovi sve do implementacije Vance-Owenova plana te e mjeovite jedinice
biti uspsotavljene u Mostaru, Travniku i Zenici, nakon sporazuma izmeu postojeih snaga
policije.
lanak 2.
Rasporeivanje UNPROFOR-a
Jedna eta panjolskog bataljuna bit e rasporeena i smjetena u Mostaru. eta e biti
rasporeena na obje strane rijeke Neretve. Rasporeivanje e poeti u 18 sati 12. svibnja
1993.
eta koja je rasporeena u Jablanici nastavit e patrolirati cestom Jablanica-Tarin, JablanicaKostajnica i poeti s patroliranjem na relaciji Ostroac Trusina-Seonica-Vrci.
27/08/2007
245
Britanski bataljun e nastaviti patrolirati cestom Jablanica-Prozor-Gornji Vakuf.

lanak 3.
Povlaenje oruanih snaga
U Mostaru, sve e se sve vojne postrojbe/jedinice povui i ostati u svojim vojarnama nakon
rasporeivanja UNPROFOR-a, do 12 sati 13. svibnja. U podruju Kostajnice i Konjica
postrojbe HVO e se razmjestiti u nekoliko sela u podruju oznaenom na priloenoj mapi.
Armija Bosne i Hercegovine e se povui sa toga prostora.
lanak 4.
Oslobaanje zatvorenika
Obje strane su suglasne da se odmah bezuvjetno oslobode svi civilni zatvorenici, a njihovo
oslobaanje bit e u potpunosti zavreno 13. svibnja 1993.
Nakon toga e uslijediti zamjena svih ratnih zarobljenika. Lista svih ratnih zarobljenika e biti
predoena Meunarodnom komitetu Crvenog kria najkasnije do 12 sati 13. svibnja 1993.
lanak 5.
Povratak raseljenih osoba
Obje strane e u potpunosti pomoi povratak raseljenih osoba na svoja imanja ili svoje
domove. Obje strane takoer jame sigurnost raseljenim osobama.
lanak 6.
Sva e se sporna pitanja razrijeiti pregovorima obiju strana u prisutnosti UNPROFOR-a i
Europske promatrake misije.
potpisani:
Gen. Sefer Halilovi,
Gen. Milivoj Petkovi

svjedoci:
Gen. potp. Philippe Morillon, predstavnik UNPROFOR-a

Ambasador Jean-Pierre Thebault, predstavnik Europske promatrake misije
27/08/2007
246
118.
Predsjednik RH dr.
Franjo Tuman: Pismo glavnom
tajniku UN Boutros-Boutros Ghaliju (Zagreb, 12. 5. 1993.)

Pismo dr. Tumana glavnom tajniku UN Boutros Ghaliju
"Proteklo je gotovo petnaest mjeseci od poetka mirotvorne operacije UNPROFOR-a na

podruju Republike Hrvatske. Naalost, mnogi ciljevi utvreni Vance-ovim planom, ukljueni
u Vae izvjetaje i potvreni relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti, nisu postignuti.
Stoga Vam se moram jo jednom obratiti i zatraiti daljnju akciju radi pojaanja i ponovnog
odreenja mandata UNPROFOR-a.
Koristim ovu prigodu da izrazim nau zahvalnsot na velikom trudu to ga ulau Ujedinjeni
narodi i zemlje lanice UN, Tajnitvo UN-a i Vijee sigurnosti, kao i na hrabrosti koju su
pokazale zatitne snage Ujedinjenih naroda i agencije UN u obavljanju svojih dunosti.
Duboko alimo zbog vojnih i civilnih pripadnika UNPROFOR-a koji su izgubili ivot u
obavljanju svoje plemenite zadae.
U pismu koje sam Vam uputio 19. oujka 1993. (S/25447) naglasio sam ope gledite
Hrvatske prema UNPROFOR-u i pozvao Organizaciju ujedinjenih naroda da poduzme
potrebne korake radi poveanja djelotvornosti UNPROFOR-a i postizanja glavnih zadaa
Vance-ovog plana.
S tim u vezi htio bih jo jednom potvrditi stanovite Republike Hrvatske, te naglasiti slijedee
injenice i nove situacije koje smatramo ivotno vanim radi postizanja mirnog rjeenja
problema uzrokovanih agresijom protiv Republike Hrvatske kao i krizom na cijelom podruju
bive Jugoslavije.
1. Na cijelom podruju zona UNPA "sve paravojne, neregularne ili dobrovoljake jedinice ili
osoblje trebalo bi ili povui iz zona UNPA ili, ako stalno borave u njima rasformirati i
demobilizirati" to je prije mogue, kako je naglaeno u Vance-ovu planu (S/23280, Aneks III,
par. 15d). Sadanja situacija u zonama UNPA nije u skladu s ovim odredbama. Srpska je
milicija teko naoruana i stalno topnitvom napada hrvatske civilne ciljeve, ukljuujui stare
obalne gradove kao to su Zadar, ibenik i Dubrovnik. Ratoborni srpski nacionalisti u
zonama UNPA koriste se svojom vojnom moi ne samo radi napada na hrvatske civilne i
vojne ciljeve, ve i radi teroriziranja umjerenih Srba koji ne ele slijediti njihovu radikalnu
politiku. Proces demilitarizacije djelovat e takoer vrlo pozitivno na mirovni proces u
susjednoj Republici Bosni i Hercegovini.
2. Hrvatskoj treba omoguiti da odmah ponovno uspostavi svoju dravnu vlast na cijelom
podruju tzv. "ruiastih zona". Moram naglasiti injenicu da ta podruja nisu dio zona
UNPA i smatraju se privremenim rjeenjem koje je hrvatska dobrovoljno prihvatila. U svom
izvjetaju S/24188 od 26. lipnja 1992. god. izjavili ste da treba poduzeti korake "kako bi se
osiguralo, uz meunarodni nadzor, korak po korak, ponovno uvoenje hrvatske dravne vlasti
u podruje koje je sada pod kontrolom srpskih snaga ...". Gotovo godinu dana poslije
usvajanja Rezolucije 767 (1992), kojom su uspostavljene "ruiaste zone", Republika
27/08/2007
247
Hrvatska jo uvijek eka da UNPROFOR aktivno doprinese postizanju navedenog cilja.

Stoga istiem potrebu poduzimanja potrebnih koraka radi ponovnog uspostavljanja hrvatske
dravne vlasti u "ruiastim zonama".
3. Bitno je da to prije zapone vraanje izbjeglica u njihove domove. To je ne samo
politiko pitanje od najvee vanosti, ve i gospodarsko pitanje. Beskrajna rijeka izbjeglica
namee teak teret hrvatskom gospodarstvu. Republika Hrvatska ve je uputila Opoj
skuptini i Vijeu sigurnosti brojne dokumente u svezi s ovim pitanjem. Meutim, htio bih jo
jednom naglasiti da u ovom trenutku Hrvatska zbrinjava vie od pola milijuna izbjeglica, od
kojih su 250.000 Muslimani iz susjedne Republike Bosne i Hercegovine.
Kako bi napokon zapoeo proces djelotvornog postizanja navedenih ciljeva, dopustite mi da
ukaem na slijedee potrebne korake:
a) Potpuna provedba Rezolucije Vijea sigurnosti 802 (1993) odlunim mjerama radi
pospjeenja pregovora koji se vode pod pokroviteljstvom Meunarodne konferencije o
bivoj Jugoslaviji i to kao prvi korak u procesu demilitarizacije svih zona pod zatitom
UN (UNPA).
b) Uspostavljanje potpune UNPROFOR-ove kontrole du meunarodne granice izmeu
Republike Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore), koja se sada nalazi na podruju UNPA
Istok, kako je naglaeno u Rezoluciji Vijea sigurnosti 769 (1993) i na taj nain
pojaanje provedbe rezolucija Vijea sigurnosti 757 (1992), 787 (1992) i osobito 820
(1993).
c) Otvaranje glavnih eljeznikih i cestovnih prometnica u zonama UNPA, naftovoda i
dalekovoda, kao mjera za uspostavljanje povjerenja te zbog njihove logistike vanosti
za predstojeu provedbu Vance-Owen-ova plana u Republici Bosni i Hercegovini.
d) Postavljanje meunarodnih promatraa na granicu izmeu Republike Hrvatske i
Republike Bosne i Hercegovine koja se nalazi uz zone UNPA, kako je navedeno u
Vaem izvjetaju S/24353 (par. 21 i 22), da bi se sprijeile vojne aktivnosti protiv tih
dviju republika i olakala provedba Vance-ova plana u Hrvatskoj i Vance-Owen-ova
plana u Bosni i Hercegovini.
Vance-ov plan za Hrvatsku i Vance-Owen-ov plan za Bosnu i Hercegovinu glavni su stupovi
na kojima poiva taj proces. Uspjeh mirotvorne operacije u Republici Hrvatskoj neposredno
je povezan s izgledima za trajni mir u Republici Bosni i Hercegovini i obrnuto. Premda u
potpunosti razumijem meusobnu povezanost sadanjeg mirotvornog procesa u tim dvijema
republikama, mirotvorni proces u Hrvatskoj ne bi se smio odlagati zbog razvitka situacije u
Bosni i Hercegovini ve bi, naprotiv, trebao posluiti kao uzor za uspjeno odravanje i
provoenje mira u Republici Bosni i Hercegovini. Nedavni tragini sukobi izmeu hrvatskih i
muslimanskih snaga u Republici Bosni i Hercegovini pokazuju da bi svako zakanjenje
podravanja i, ako se ukae potreba, prisilne provedbe mirovnih planova moglo jo vie
zamrsiti izglede na uspjeh.
Republika Hrvatska osobito pozdravlja Rezoluciju Vijea sigurnosti 815 (1993) u kojoj se
izjavljuje da su "zone UNPA sastavni dio podruja Republike Hrvatske". To je bitni temelj za
gradnju sveobuhvatnog mirotvornog procesa u ovom podruju i injenica koju moraju
priznati sve strane koje su u sukobu na podruju bive Jugoslavije.
Htio bih jo jednom naglasiti da Republika Hrvatska smatra mirotvorni proces najpoeljnijim
sredstvom za postizanje sveobuhvatnog rjeenja krize. Ne samo da je presudno sudjelovanje
27/08/2007
248
svih strana u tom procesu, ve i njihovo priznanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih
zemalja lanica UN u ovom podruju. Mi bismo eljeli da manjine u dravama te regije
poslue kao most za miroljubivu suradnju a ne kao casus belli. S tim na umu htjeli bismo Vas
izvijesiti da je hrvatska Vlada pripremila skup razliitih mjera za uspostavljanje povjerenja
koje su posebno usmjerene na normalizaciju stanja u UNPA zonama i postepeno ponovno
ukljuivanje tih podruja u Republiku Hrvatsku. Htio bih Vam osobito skrenuti pozornost na
nedavno osnovani Dravni savjet za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa i na njegove
aktivnosti. S druge strane, oni koji nastavljaju provoditi oruane napade na gradove, civile ili
hrvatske vojne ili policijske snage, moraju biti svjesni svoje odgovornosti i trebali bi se
napokon nai pred meunarodnim sudom za ratne zloine.
Imajui na umu Rezoluciju Vijea sigurnosti 815 (1993) kojom se produava mandat za
dodatno privremeno razdoblje koje zavrava 30. lipnja 1993. god, eljeli bismo da se nai
prijedlozi ozbiljno razmotre u ponovnom oblikovanju novog mandata UNPROFOR-a.
Usrdno se nadam da Republika Hrvatska nee biti dovedena u poloaj da preispita svoju
odluku o produenju mandata UNPROFOR-a, te bih Vas elio uvjeriti da mi u ovom trenutku
ostajemo privreni mirotvornom procesu pod okriljem Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji", kae se na kraju pismu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana.
27/08/2007
249
119.
Predsjedavajui Ministarskog vijea EZ Niels Helveg
Petersen: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu ( 12. 5.

1993.)
Pismo predsjedavajueg Ministarskog vijea Europske zajednice
danskog ministara vanjskih poslova Nielsa Helvega Petersena
Predsjedavajui Ministarskog vijea Europske zajednice danski ministar vanjskih poslova
Niels Helveg Petersen uputio je pismo predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu
ovoga sadraja:
"Vaa ekselencijo,
U ime Europske zajednice i njezinih drava lanica obraam Vam se u povodu situacije u
sredinjoj i zapadnoj Bosni i Hercegovini.
Europska zajednica i njezine drave lanice zaprepatene su stalnim hrvatskim napadima i
nasiljem nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini, posebno nedavnim dogaajima u
Ahiniima i Mostaru.
Bosanski Hrvati potpisali su Vance-Owenov mirovni plan, no ini se da se ne ponaaju u
skladu s njime. tovie, izvjetaji o izravnoj hrvatskoj umijeanosti u sukob u Bosni i
Hercegovini su uznemiravajui.
Zajednica i njezine drave lanice ve su ranije upozorile hrvatsko vodstvo da za hrvatske
europske prijatelje nee biti mogue nastaviti podravati Hrvatsku ako se nasilje, sukobi i
etniko ienje, koje su poinili Hrvati, ne zaustavi.
Pri razmatranju razvoja bliih odnosa s Hrvatskom, Zajednica i njezine drave lanice uzet e
u obzir suradnju bosanskih Hrvata kao i hrvatsku suradnju s mirovnim naporima i potivanje
meunarodno prihvaenih normi ponaanja.
Ako se hrvatsko loe ponaanje nesmanjeno nastavi, meunarodna e zajednica morati
raspraviti o poduzimanju stroih mjera protiv Hrvatske, sukladnih onima kojima je
odgovoreno na srpsku umijeanost i poinjanje grozota u Bosni i Hercegovini.
Europska zajednica i njezine drave lanice trae brzo, jasno i konkretno oitovanje, koje bi
jasno pokazalo da hrvatsko vodstvo ne samo da ini sve to moe zaustaviti krvoprolie u
Bosni i Hercegovini, ve da u tome i uspijeva."
27/08/2007
250
120.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo Nielsu
Helvegu Petersenu predsjedavajuem Ministarskom vijeu EZ

(Zagreb, 13. 5. 1993.)
Pismo Predsjednika Republike Hrvatske
"Ekselencijo,
Primio sam vae pismo od 12. svibnja 1993. koje mi je upueno kao predsjedniku Republike
sa strane Europske zajednice i njezinih drava lanica.
Kao to su Europska zajednica i njezine drave lanice zapanjene najnovijim dogaajima u
Republici Bosni i Hercegovini, tako sam i ja duboko uznemiren i koristim sav svoj utjecaj da
bi se okonali tragini dogaaji u susjednoj dravi. Europskoj zajednici i njezinim dravama
lanicama vjerojatno su u cijelosti poznati neki koraci koje sam poduzeo u posljednje vrijeme
otkako su izbila neprijateljstva izmeu Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. Moda e
biti suvino to ovdje ponavljati, ali u to svejedno ukratko uiniti radi spoznaje Vijea
ministara Europske zajednice.
1. Lord David Owen i ja pozvali smo 24/25. travnja 1993. na sastanak u Zagreb gospodina
Aliju Izetbegovia i gospodina Matu Bobana, a pratili su ih njihovi vojni zapovjednici.
Tom je sastanku bio nazoan i odreeni broj dunosnika UN, UNPROFOR-a i Europske
zajednice. Tijekom sastanka, izmeu ostalih odluka, izdata je zapovjed gospodina
Izetbegovia i gospodina Bobana svim vojnim postrojbama Armije BiH i Hrvatskog vijea
obrane da odmah obustave neprijateljstva.
2. Potpuno svjesni moguih katastrofalnih posljedica neprijateljstava izmeu hrvatskih i
muslimanskih snaga u BiH, njegova ekselencija Suleyman Demirel i ja smo, tijekom mog
dravnog posjeta Turskoj krajem travnja, izdali zajedniki poziv hrvatskim i muslimanskim
voama da odmah obustave borbe. Mi smo se nadalje sloili da e zajednika hrvatskoturska mirovna misija posredovati u BiH izmeu Hrvata i Muslimana. Misija je spremna
to uiniti sljedeih dana.
3. Prolog je tjedna hrvatski Sabor poslao viestranaku parlamentarnu delegaciju u BiH s
ciljem posredovanja meu suprotstavljenim stranama, ali su muslimanske snage sprijeile
pristup delegacije na krizna podruja.
4. 9. svibnja 1993. sastao sam se sa gospodinom evkom Omerbaiem, muslimanskim
vjerskim poglavarom za Hrvatsku i Sloveniju. Sloili smo se da e on, zajedno sa nekim
hrvatskim dostojanstvenicima, krenuti u BiH sa zadaom obnove mira i povjerenja izmeu
Hrvata i Muslimana.
5. 10. svibnja 1993. poslao sam vanu hitnu poruku gospodinu Izetbegoviu i gospodinu
Bobanu, podsjeajui ih na njihov sporazum od 24/25. travnja 1993. i snano osuujui
nastavljanje vojnih sukoba u BiH, te zahtijevajui od obje strane da prekinu borbe i da se
dre svojih obveza.
IZVOR: Vjesnik, 14. 5. 1993..
27/08/2007
251
6. 11. svibnja 1993. hrvatska je Vlada izdala odluno priopenje pozivajui Hrvate i
Muslimane u BiH da prekinu borbe koje prijete tekim posljedicama za oba naroda.
7.
11. svibnja 1993. Hrvatsko vijee za obranu i nacionalnu sigurnost, pod mojim
predsjedavanjem, pozvalo je sve muslimanske i hrvatske vojne formacije, umijeane u
sukobe, da odmah prekinu neprijateljstva, budui da ona mogu jedino nakoditi objema
stranama u korist srpsko-crnogorskog agresora. Vijee se suglasilo da predloi gospodinu
Izetbegoviu, gospodinu Mili Akmadiu, bosanskom prvom ministru, odravanje sastanka
dravnih delegacija Hrvatske i BiH u Mostaru u nadi da bi to moglo pomoi okonanju
sukoba i uklanjanju napetosti izmeu Hrvata i Muslimana. Bilo je predloeno da sastanku
budu nazoni supredsjedatelji Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Ponudio sam da
i sam odem u Mostar, uz znaajan osobni rizik, da bih pomogao postizanju pozitivnih
rezultata.
Mogu li, uz to, sugerirati da se Europska zajednica i njezine drave lanice, prije nego to
preuranjeno okrive samo Hrvate u Bosni, upoznaju sa sadrajem sastanka odranog 11.
svibnja 1993. u Grudama kojem su bili nazoni asnici UNPROFOR-a, promatrai Europske
zajednice i predstavnici Hrvata u BiH, te s priopenjem generala Philippea Morillona
izdanim tijekom tog sastanka, kao i s mjerama za koje je odlueno da e se provesti.
Koristim ovu priliku da jo jednom naglasim neke znaajne injenice.
Hrvatska je bila prva koja je priznala suverenu i neovisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu i s
njom je uspostavila diplomatske odnose. U tom je pogledu Hrvatska daleko ispred nekih
zemalja koje se sada pojavljuju kao najjai zagovaratelji neovisnosti BiH. Hrvatska je isto
tako pokazala svoju spremnost da sudjeluje u mirovnim naporima meunarodne zajednice i
da potuje meunarodno prihvaena pravila ponaanja tijekom tekog razdoblja u kojemu su
Ujedinjeni narodi i Europska zajednica pokuavali razrijeiti krizu politikim pregovorima i
miroljubivim sredstvima. To su Hrvatskoj esto puta priznali supredsjedatelji Upravljakog
odbora Meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji.
Dunost mi je takoer, Ekselencijo, da Vam skrenem pozornost na injenicu da Vae pismo ne
razlikuje Republiku Hrvatsku od Hrvata koji ive u BiH. Hrvatska ne moe biti ravnoduna
prema sudbini i dobrobiti Hrvata koji ive u BiH, ali s druge strane ne moe niti biti
odgovorna za sve dogaaje i mogua zlodjela poinjena na teritoriju druge suverene drave,
tj. za djela koja su na teritoriju koji Republika Hrvatska izravno ne kontrolira navodno
poinili Hrvati. Duboko smo uznemireni i osuujemo svaku povredu ljudskih prava i pravila
meunarodnog humanitarnog prava. Ukoliko bi na teritoriju Republike Hrvatske bile
uhiene osobe odgovorne za takve zloine, one e biti izruene nadlenim meunarodnim ili
nacionalnim sudovima. Meutim, Hrvatska se ne moe ni na koji nain smatrati odgovornom
za djela koja su na stranom teritoriju poinile osobe koje nisu hrvatski dravljani.
Moram priznati, Vaa ekselencijo, da sam bio prilino iznenaen novim pravnim standardom
koji je Europska zajednica uvela u meunarodno pravo, a koji se spominje u posljednjem
odlomku Vaeg pisma. Stoga se s pravom moe pitati: kako bilo tko moe kriviti Hrvatsku da
nije uinila sve da zaustavi krvoprolie u Bosni i Hercegovini, ako je svjestan svih injenica
spomenutih u ovom pismu? Mjerilo prosudbe iskrenosti i primjerenosti poduzetih napora
prema njihovoj uspjenosti teko bi se moglo primijeniti na djelovanje Ujedinjenih naroda i
Europske zajednice u krizi na podruju bive Jugoslavije, a da se ne doe do vrlo zanimljivih
zakljuaka.
27/08/2007
252
elio bih Vas takoer izvijestiti da hrvatsku politiku prema dogaajima u Bosni i
Hercegovini, te hrvatsko-muslimanskim razmimoilaenjima dijele turski i albanski dravnici s
kojima sam imao priliku razgovarati tijekom nedavnih dravnih posjeta.
Njegova ekselencija Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemake,
sutra dolazi u Zagreb da bi sa mnom raspravio nedavne dogaaje. Uvjeravam Vas, Vaa
ekselencijo, da namjeravam s gospodinom Kinkelom raspraviti sva pitanja otvoreno i iskreno,
u duhu iskrene suradnje s dravama lanicama Europske zajednice.
Svesrdno se nadam da e ovo moje pismo razjasniti postojee nesporazume.
Molim primite, Vaa ekselencijo, izraze mog najdubljeg uvaavanja.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuman
27/08/2007
253
121.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske: Pismo Vladi
Republike BiH (Zagreb, 18. 5. 1993.)

Gojko uak: poraz velikosrpske agresije preduvjet mira
U svezi s priopenjem sa sjednice Vlade Republike BiH od 13. svibnja 1993. Ministarstvo
obrane Republike Hrvatske poslalo je pismo veleposlanici Republike BiH u Republici
Hrvatskoj Biseri Turkovi. Pismo prenosimo u cijelosti:
"Molim Vas, da Vaoj Vladi proslijedite ovo pismo, a u svezi sa 'priopenjem Vlade Republike
Bosne i Hercegovine sa sjednice 13. svibnja 1993.' Vlada Republike Hrvatske sa
zadovoljstvom konstatira da Vlada Republike Bosne i Hercegovine visoko cijeni injenicu da
je Republika Hrvatska meu prvima priznala neovisnost i suverenost Republike BiH, da je
Republika Hrvatska otro reagirala na agresiju na Republiku BiH, koju su izvrile Srbija i
Crna Gora, te da je prihvatila veliki broj izbjeglica iz BiH.
Jednako tako sa zadovoljstvom prihvaa opredjeljenje Republike BiH da razvija s Republikom
Hrvatskom kao svojim najveim susjedom ravnopravne dobrosusjedske odnose.
Pozdravljamo i opredjeljenje Vlade Republike BiH o prihvaanju Vance-Owenova plana
cjelovito, ali i u dijelovima u duhu sporazuma Izetbegovi-Boban od 25. travnja 1993.
Republika Hrvatska je nastojala i nastojat e pridonositi mirnu rjeenju krize na prostoru
bive Jugoslavije, posebice okonanju rata u BiH. S tim u svezi poduprli smo Vance-Owenov
plan koji osigurava mir i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH, to je osnovni
preduvjet mira i svretka rata u Bosni i Hercegovini.
U svezi s vaim priopenjem sa sjednice od 13. svibnja 1993., u kojem se navodi niz netonih
podataka, posebice optuaba na raun Republike Hrvatske kojima se ona eli prikazati kao
agresor u BiH, elimo istaknuti sljedee injenice:
1. Navodi iz toke 1. 'Vlada Republike Hrvatske otvoreno podupire nezakonite akcije nekih
postrojba HVO-a u zadnjim sukobima u Mostaru i sredinjoj Bosni', nisu toni. U svezi s
navedenim istiemo da su nam poznate injenice o zloinima nad civilnim puanstvom u selu
Ahmiima kod Viteza. Tu su injenicu potvrdili i predstavnici HVO, pa prema tome nije rije
o zatakavanju. Republika Hrvatska se zauzima da se sve injenice utvrde to prije uz pomo
meunarodne komisije, te da se poinitelji zloina privedu pravdi. Meutim, zatakavanja
ipak ima, ali s vae strane, primjerice, kad su posrijedi nedavni zloini u hrvatskim selima
oko Konjica, kao i zatoenje vie od tisuu Hrvata u okolici Zenice.
2. Nije tona, odnosno nije istinita vaa sljedea tvrdnja: 'Po pouzdanim podacima na
teritoriju BiH nalaze se sljedee postrojbe regularne Hrvatske vojske: 113. splitska brigada i
dijelovi brigade iz Metkovia (u predjelu Bune, Dubrave i Stolca), 114. splitska i 123.
varadinska brigada (u podruju Lave) i jedna tenkovska postrojba (u predjelu vrsnice)',
jer se te, kao i ostale postrojbe HV, nalaze na podruju Republike Hrvatske. U
neutemeljenost takvih optuaba mogu se lako uvjeriti meunarodne organizacije (UN i EZ), te
27/08/2007
254
ih pozivamo da odmah na licu mjesta obave oevid te daju potpuno izvjee. Pri tome se
Republika Hrvatska obvezuje na punu suradnju i pomo.
Da bi bili do kraja precizni, istaknut emo: zanemarivo se mali dio postrojba Hrvatske vojske
nalazi na graninom podruju BiH (na granici Republike Hrvatske) u podruju Dubrovnika.
Te postrojbe su razmjetene u skladu s naelima meunarodnog prava i uz znanje
meunarodnih organizacija, da bi titile grad Dubrovnik i okolna mjesta od moguih napada
naeg zajednikog neprijatelja, srpskog agresora. Pripravni smo, im zavlada mir i sigurnost
na podruju Republike BiH, povui te postrojbe na podruje RH.
U svezi s tokom 3. moramo vas upozoriti da nitko od slubenih predstavnika Republike
Hrvatske nije govorio o konfederalizaciji Republike BiH u svrhu njezina 'komadanja', ve u
smislu njezine podjele na pokrajine na osnovi Vance-Owenova plana kao osiguravatelja
ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH i na taj nain ouvanja dravnosti
Bosne i Hercegovine. Neprekidno zalaganje muslimanskog vodstva za jedinstvenom
graanskom dravom Bosnom i Hercegovinom te neprihvaanje Hrvata u BiH takve politike
opcije slui za za to da se Republika Hrvatska optuuje za agresiju te izjednaivanje sa
Srbijom i Crnom Gorom. Uz to bi se u meunarodnoj javnosti stekao dojam o graanskom
ratu u BiH. To bi bio preduvjet za donoenje odgovarajuih odluka u meunarodnim
organizacijama koje bi ile u prilog vaim interesima o stvaranju unitarne graanske
Republike Bosne i Hercegovine.
4. Republika Hrvatska ne vodi medijski rat, nego njezin tisak i sredstva javnog informiranja,
koji nisu dravni, prenose informacije koje dobivaju iz raznih izvora i za koje urednitva
smatraju da izraavaju razliita gledita i da daju tone opise injenica i dogaaja.
Meutim, kao primjer propagandne aktivnosti navodimo vam dananje priopenje Press
centra Armije BiH, u kojem se potpisivanje primirja izmeu generala Petkovia i generala
Mladia, na poticaj generala Morillona, navodi kao dokaz i 'kruna' dosadanje suradnje
HVO-a i etnika'. Pri tome se zaboravlja da su takoer na poticaj generala Morillona takvo
primirje potpisali general Mladi i general Halilovi prije nekoliko dana.
Iskreno se nadamo da ete prestati iznositi takve neistinite optube kojima se skree pozornost
od biti rata u Republici Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, odnosno od velikosrpske
agresije kojoj vi takvim pristupom idete u prilog. Samo njezin konani poraz jedini je
preduvjet mira na prostoru Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, kao i na
itavom prostoru bive Jugoslavije", navodi se na kraju pisma, to ga je potpisao ministar
obrane Republike Hrvatske Gojko uak.
27/08/2007
255
122.
Vance-Owenov
plan:
Sporazum
iz
Meugorja
(Meugorje, 18. 5. 1993.)

Primjena Mirovnoga plana za Bosnu i Hercegovinu.
"Na sastanku sazvanom od predsjednika Tumana, a pod okriljem UNPROFOR-a, u
Meugorju 18. svibnja, u prisutnosti, na prvom dijelu sastanka, ministra vanjskih poslova
Danske, ministra obrane panjolske i gospodina Izetbegovia, gospodina Bobana i njihovih
delegacija i supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, dogovorena su
sljedea poglavlja sporazuma na temelju odlunosti strana da rade na primjeni Mirovnoga
plana za Bosnu i Hercegovinu. S tim na umu, strane su odluile da djeluju u svrhu
prihvaanja plana od strane bosanskih Srba, na primjeni Vance-Owenova plana u moguem
opsegu, vodei rauna o karakteru odredbaba i trenutanim okolnostima, kako je dogovoreno
u Zagrebu 24. travnja.
I. Privremena provincijska vlada
Privremena provincijska vlada provincija Mostar, Travnik i Zenica ustrojit e se odmah u
skladu sa sljedeim rasporedom (vidi paragraf d Sporazuma o privremenom ustrojstvu).
MOSTAR: Guverner Hrvat, viceguverner Musliman; raspodjela vladajueg tijela: 5 Hrvata, 3
Muslimana i 2 slobodna.
TRAVNIK: Guverner Hrvat, viceguverner Musliman; raspodjela vladajueg tijela: 5 Hrvata,
4 Muslimana i jedno slobodno
ZENICA: Guverner Musliman, viceguverner Hrvat; raspodjela vladajueg tijela: 6
Muslimana, 2 Hrvata i 2 slobodna.
Provincijska policija bit e pod kontrolom provincijske vlade, a sastav e biti u skladu sa
strukturom puanstva na osnovi popisa 1991. godine (vidi paragraf g Sporazuma o
privremenom ustrojstvu).
II. Privremeni opunomoenik za ljudska prava
Dogovoreno je da e privremeni opunomoenik za ljudska prava biti odreen u skladu s
raspravom i da e se osnovati Misija za nadgledanje ljudskih prava u mostarskoj, travnikoj i
zenikoj provinciji (vidi paragraf h Sporazuma o privremenom ustrojstvu).
III. Javni pravobranitelj
Dogovoreno je da supredsjedatelji odmah odrede jednog javnog pravobrantielja. Takoer je
dogovoreno da svaka od dviju strana predloi supredsjedateljima jednog javnog
pravobranitelja.
IV. Koordinacijsko tijelo
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5250153:1, 25. 5. 1993.: - Hrvatska zajednica Herceg-Bosna primila
je iz Ureda supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji tekst sporazuma dogovorenog na
sastanku u Meugorju 18. svibnja. Hina je danas pimila taj tekst i prenosi ga:
27/08/2007
256
Ponovno je ustvreno da e sljedee osobe initi Koordinacijsko tijelo kako je dogovoreno u

Zagrebu 24. travnja: g. Mate Boban, g. Mile Akmadi, g. Franjo Boras, g. Alija
Izetbegovi, g. Ejup Gani i g. Fikret Abdi. Supredsjedatelji zadravaju pravo da nakon
konzultiranja dviju strana pozovu bosanske Srbe da imenuju tri predstavnika u Koordinacijsko
tijeko kada se uvjere da postoje uvjeti za plodnu suradnju.
V. Sredinja vlada
Dogovoreno je da se, u skladu s postojeim ustrojstvom Bosne i Hercegovine, uine sljedee
promjene:
Ustanovljava se Vojno vijee etvorice (vidi poseban vojni sporazum) koje sainjavaju:
- g. Mate Boban
- g. Alija Izetbegovi
- g. Mile Akmadi
- g. Ejup Gani
Takoer je dogovoreno da lanovi Koordinacijskog tijela, iako nemaju ustavne ovlasti za
tvorbu privremenog predsjednitva, nee, unato tomu, drati mjesta u Vladi Bosne i
Hercegovine. Prema tomu, izabrani lanovi e napustiti svoja mjesta.
Dogovoreno je da gospodin Prli bude predsjednik Vlade. Gospodin Prli e, nakon sastanka
i konzultacija, predloiti izbalansiranu vladu, ukljuujui lanove ostalih strana,
Koordinacijskom tijelu na prihvaanje.
Ako ne bude konsenzusa, supredsjedatelji MKBJ bit e pozvani da rijee razlike.
Neovisno o ovom sporazumu, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim
narodima g. Muhamed Sairbej nastavit e s radom.
Veleposlanik u Washingtonu bit e zamijenjen i imenovan od strane hrvatske delegacije koja
e predloiti i ambasadora u Bonnu. Nedavno odreeni veleposlanik u Parizu ostat e na toj
dunosti.
VI. Vojni sporazum
Generali Petkovi i Halilovi sloili su se da oni jo nisu bili u mogunosti provesti sporazum
koji su potpisali 25. travnja u Zagrebu i 12. svibnja u Meugorju. Sloili su se da e to
uiniti sada, odmah i u potpunosti. Sporazumjeli su se da e prvi korak u tom procesu biti
prestanak neprijateljstava na podruju pod njihovom kontrolom, s nastupanjem 19. svibnja u
12 sati, praeno razdvajanjem snaga i povlaenjem u vojarne njihovih snaga, kao i provedba
ostalih mjera predvienih sporazumom od 12. svibnja. Nadalje, kada se situacija u zemlji
smiri, oni e ustrojiti strukture zajednikog zapovjednitva shodno odredbama sporazuma od
25. travnja. Dogovorili su i to da rade pod upravom Vojnog vijea u kojem su predsjednik g.
Mate Boban, g. Alija Izetbegovi, g. Mile Akmadi i g. Ejup Gani.
VII. Oslobaanje zatoenih
Dogovoreno je da se sve osobe koje su jo zatoene odmah oslobode a preporuke Zajednike
komisije, ustanovljene ovim zakljukom, provodit e se u dobroj volji. Voditelj Zajednike
komisije je Jan Egeland, dravni sekretar, Ministarstvo vanjskih poslova Norveke, zamjenik
g. Stoltenberga.
27/08/2007
257
VIII.
Sljedee Koordinacijsko tijelo odrat e se tijekom tjedna koji poinje 24. svibnjem i u tom
tjednu supredsjedatelji oekuju da posjete Beograd.
27/08/2007
258
123.
Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o
nastavku mirovnog procesa (19. 5. 1993.)*
Uvaavajui potrebu da se politiki, etniki i vjerski sukobi izmeu tri naroda i graanski rat
u bivoj Bosni i Hercegovini okonaju pronalaenjem trajnog i stabilnog politikog
rjeenja i tako prestanu patnje civilnog stanovnitva,
Smatrajui da normalan i organizovan ivot moe biti izgraen samo na osnovama prava
naroda na samoopredjeljenje na osnovu koga svaki narod ima pravo da samostalno odredi
svoj politiki status, ekonomski, socijalni i kulturni razvoj,
Ocjenjujui da se mirovni pregovori mogu efikasno voditi samo nakon obustave
neprijateljstava i uspostavljanje trajnog primirja,
Uzimajui u obzir realno stanje u Republici Srpskoj, rezultate upravo provedenog
referenduma, te injenicu da Vens-Ovenov plan nije prihvaen i imajui u vidu tok
dosadanjeg mirovnog procesa,
Narodna skuptina Republike Srpske, na osnovu lana 70. stav 1. toka 2. ustava Republike
Srpske, na svom zasjedanju odranom 19. maja 1993. godine donosi

I
Republika Srpska je zaustavila sva vojna dejstva svojih oruanih snaga i spremna je da
uspostavi trajan mir u skladu sa sporazumima o primirju koji su zakljueni sa drugim
stranama u sukobu.
II
Republika Srpska se zalae za nastavljanje mirovnog procesa i izraava svoju spremnost za
uee u svim mirovnim inicijativama, te poziva sve istaknute linosti meunarodnog
politikog ivota da se aktivno ukljue u rjeavanje krize i ratnog sukoba u bivoj Bosni i
Hercegovini davanjem novih mirovnih predloga i rjeenja.
III
Svi centralni i lokalni organi Republike Srpske e aktivno i u dobroj namjeri raditi na
nastavku i daljem unapreenju mirovnog procesa.
Narodna skuptina ovlauje svoju delegaciju da kao predstavnik republike Srpske nastavi
dalje mirovne pregovore.
IV
Ova deklaracija stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske
*
27/08/2007
259
Predsjednik
Bro 02-617/93
Narodne skuptine
19. m 1993. godine
r Momilo Krajinik
27/08/2007
260
124.
Narodna
skuptina
Republike
Srpske:
Odluka
proglaenju rezultata referenduma (19. 5. 1993.)*
Na osnovu lana 70. stav 1. toka 5 Ustava Republike Srpske, l. 1, 2, 15. i 16 Zakona o
referendumu i lana 114. Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske, Narodna skuptina
Republike Srpske na svom zasjedanju odranom 19. maja 1993 godine, donosi
Odluku
o proglaenju rezultata referenduma koji je odran 16. i 17. maja 1993.
godine
I
Usvaja se Izvjetaj Komisije za sprovoenje referenduma, koji je u Republici Srpskoj odran
15. 16. i 17, maja 1993. god., a za graane Republike koji borave na teritoriji SR Jugoslavije i
inostranstvu 16. i 17. maja, na kome su se graani Republike izjanjavali o referendumskim
pitanjima: Da li ste za Vens-Ovenov plan i Da li ste za samostalnu Republiku Srpsku sa
pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i dravama.
Izvjetaj Komisije za sprovoenje referenduma predstavlja sastavni dio ove odluke.
II
Na osnovu Izvjetaja Komisije za sprovoenje referenduma utvruje se i proglaava:
a) graani Republike veinom od 1.060.348 glasova ili 83,26% od ukupno upisanih
glasaa, odnosno 96% od izalih glasaa, nisu prihvatili Vens-Ovenov plan,
b) graani Republike su se veinom od 1.061.140 glasova ili 88,37% od ukupno upisanih
glasaa, odnosno 96% izalih glasaa, izjasnili za samostalnu Republiku Srpsku sa
pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i dravama.
III
Na osnovu navedenih rezultata Narodna skuptina ocjenjuje i zakljuuje da je referendum
potpuno uspio, da se narod Republike slobodno, politiki zrelo i odgovorno izjasnio i odluio
da je Vens-Ovenov plan u predloenom vidu i sadraju neprihvatljiv, a da je opstanak i samo
stalan dravno pravni razvoj Republike njegova izriita elja i odluka.
IV
Narodna skuptina zakljuuje da su pregovori nezamjenjiv i jedino prihvatljiv nain za
okonanje graanskog rata u bivoj Bosni i Hercegovini i na pronalaenju pravednog i trajnog
politikog rjeenja, te da mirovni proces treba intenzivno nastaviti uz uzimanje u obzir nekih
pozitivnih strana i rjeenja predloenog plana.
*
27/08/2007
261
Narodna skuptina ovlauje delegaciju da nastavi kontinuirano i aktivno uee u mirovnom

procesu i zakljuuje da je neophodno da ona u pregovorima nastupa kao zvanino
predstavnitvo Republike srpske.
Komisija za ustavna pitanja e razmotriti nain i oblik ustavnopravnog izraavanja
referendumskih odluka i na osnovu toga predloiti donoenje odgovarajuih akata.
VI
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom glasniku Republike
Srpske.
Predsjednik
Broj 02-616/93
19. maja 1993. godinine
27/08/2007
Narodne skuptine
Mr Momilo Krajinik, s. r.
262
125.
Pet lanica Vijea sigurnosti UN: Zajednika izjava o BiH
(22. 5. 1993.)
Zajednika izjava saveznika o BiH
"Francuska, Ruska Federacija, panjolska, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave
duboko su zabrinute zbog nastavka sukoba u Bosni i Hercegovini, unato gorljivim
nastojanjima meunarodne zajednice i supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji, a koje u potpunosti podravaju, za obustavu rata.
Nastavit emo urno raditi kako bismo obustavili taj uasan rat i postigli trajno i pravedno
rjeenje.
Dijelimo zajednika stajalita o najuinkovitijim mjerama koje trenutno moramo poduzeti. Te
bi mjere trebale voditi k provedbi odgovarajuih rezolucija Vijea sigurnosti to razradi
daljnjih koraka koje valja poduzeti.
1. HUMANITARNA POMO. Nastavit emo pruati humanitarnu pomo puanstvu Bosne i
Hercegovine te vrsto zahtijevati od sviju strana da bez zapreka dozvole prolaz humanitarnoj
pomoi.
2. SANKCIJE. Sve lanice Ujedinjenih naroda dune su strogo nametati gospodarske sankcije
koje je Vijee sigurnosti UN uvelo protiv Srbije i Crne Gore, sve do ispunjenja uvjeta
potrebnih za ukidanje sankcija, koji su utvreni Rezolucijom 820 Vijea sigurnosti,
ukljuujuli i povlaenje postrojbi bosanskih Srba sa silom okupiranih podruja.
3. ZATVARANJE GRANICA. Primili smo k znanju obeanje beogradskih vlasti da e
zatvoriti svoju granicu prema Bosni i Hercegovini kako bi primorale bosanske Srbe na
prihvaanje mirovnog plana. Nadziremo potuje li se stvarno zatvaranje granice. Iako prvotnu
odgovornost za provedbu takvih mjera preuzima Beograd, spremni smo sudjelovati u toj
akciji, primjerice rasporeivanjem promatraa du granice, pruanjem usluga tehnikih
pregleda ili provedbom zrane kontrole. Takoer smo primili k znanju spremnost vlasti iz
Zagreba da se provede nadzor granice izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
4. ZATIENE ZONE. Ideja "zatienih zona" u Bosni i Hercegovini, prema prijedlogu
Francuske i drugih zemalja, mogla bi biti vrijedan doprinos. Nastojat emo da Vijee
sigurnosti UN to prije usvoji novu rezoluciju o kojoj se sada raspravlja. Velika Britanija i
Francuska zajedno s drugim dravama ve su rasporedile svoje snage u okviru UNPROFOR-a
u "zatienim zonama". Postrojbe drugih zemalja, ukljuujui panjolsku i Kanadu, igraju
znaajnu ulogu na terenu. Ruska Federacija razmilja o upuivanju svojih snaga u BiH, pored
svojih postrojbi ve rasporeenih u Hrvatskoj. Sjedinjene Drave spremne su odrati obeanje
da pomognu zatititi snage UNPROFOR-a u sluaju da ove budu napadnute i da takvu akciju
zatrae. Daljnji bi doprinosi drugih zemalja bili dobrodoli.
5. ZONA ZABRANE LETOVA. Treba nastaviti nametati zonu zabrane letova iznad Bosne i
Hercegovine.
IZVOR: I. Bandi. Washingtonski sporazumi. Pretpostavke akteri ciljevi. Magistarski rad. Zagreb:
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija.
27/08/2007
263
6. SUD ZA RATNE ZLOINE. Podravamo brzu uspostavu suda za ratne zloine, kako bi se
poinitelji zloina izveli pred lice pravde.
7. TRAJAN MIR. Rjeenje bosanskohercegovakog sukoba putem pregovora, temeljeno na
Vance-Owenovu mirovnom procesu i na pojaanoj meunarodnoj suradnji i naporima,
predstavlja nain za postizanje trajnog mira. Francuska, Rusija, panjolska, Velika Britanija i
SAD pomagat e i aktivno sudjelovati u trajnom politikom procesu do postizanja tog cilja.
Ukoliko strane odlue hitno provesti zajednitki dogovorene klauzule Vance-Owenova plana,
pruit e im se pri tome podrka.
8. SREDNJA BOSNA I HERCEGOVINA. Duboko smo zabrinuti zbog sukoba izmeu
bosanskih Hrvata i snaga bosanske vlade te "etnikog ikenja" s time u svezi; stoga se
slaemo da se Hrvatskoj uputi upozorenje da, bude li pomagala snage bosanskih Hrvata u tom
sukobu, moe biti kanjena uvoenjem sankcija meunarodne zajednice.
9. OGRANIENJE SUKOBA. Usko emo suraivati na jaanju napora za ogranienje
sukoba i sprijeavanje tirenja sukoba na susjedne zemlje. Takav bismo razvoj dogadaja drali
krajnje ozbiljnjim.
10. BIVA JUGOSLAVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA. Bitno je da svi u regiji
shvate da bi agresija na podruje bive Jugoslavenske Republike Makedonije donijela ozbiljne
posljedice. Podrat emo pojaanu nazonost meunarodnih promatraa u toj zemlji u
dogovoru s vlastima a Skopju. Sjedinjene Drave predviaju da i one sudjeluju u toj akciji.
11. KOSOVO. Zalaemo se za pojaanu nazonost meunarodne kontrole na Kosovu.
Meunarodni standardi ljudskih prava trebaju se strogo potivati u bivoj autonomnoj
pokrajini Kosovo, iako ne podravamo proglase o nezavisnosti te pokrajine.
12. HRVATSKA. Jednake primjedbe odnose se i na hrvatska podruja nastanjena srpskim
puanstvom. Radit emo na obnovi i jaanju mandata snaga UNPROFOR-a. Hrvatska vlada i
lokalne srpske vlasti trebaju odrati prekid vatre i nastaviti konstruktivni dijalog za rjeenje
praktinih, gospodarskih, te konano i politikih problema meu njima.
13. DALJNJE MJERE. Drat emo otvorenim opcije za nove i stroe mjere, od kojih niti
jedna nije unaprijed predviena niti iskljuena.
Mi, pet lanica Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda vrsto smo jedinstvene i vrsto spremne
trenutno poduzeti ove mjere. Usko emo suraivati s Ujedinjenim narodima te odgovarajuim
regionalnim organizacijama kako bismo proveli ova nastojanja".
27/08/2007
264
126.
Predsjednik HZ HB mr. Mate Boban: Pismo predsjedniku
Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. (Mostar, 31. 05. 1993.)*

Zaustavite bezumlje!
MOSTAR - U povodu najnovijih dogaaja i alarmantnih izvjea iz Sarajeva o maltretiranju i
neshvatljivo loem odnosu prema Hrvatima u tome gradu, predsjednik HZ Herceg-Bosne mr.
Mate Boban uputio je pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. U pismu
stoji:
Traim i molim Vas osobni utjecaj poradi spreavanja svih onih postupaka koji mogu
proizvesti negativne posljedica po ionako vrlo naruene suodnosa Hrvata i Muslimana.
Zagrebaka izjava i meugorska konkretizacija njezina provoenja, dosljedno potovanje i
izvrenje obveza jedini su mogui nain razrjeenja svih pitanja i suzbijanja apsurdnih i
pogubnih napetosti. Sve ono to se dogaa Hrvatima u Sarajevu, stalna optuivanja jo od
poetka rata da su za stanja u tome gradu krivi oni, uz istodobno utjerivanje straha odvoenjem
civila na kopanje rovova, ak i na "niiju zemlju", samo navodi na poznate rijei kao u
Danteovu "Paklu": Svi vi koji ovamo ulazile, ostavite svaku nadu! Zar ja to ideal drave? Gdje
su tu sloboda, pravo i sigurnost? U svom dostojanstvu u obrani svoje samobitnosti i
pripadnosti svojoj zemlji Hrvati u Sarajevu nee biti niti ponieni, niti uvrijeeni.
Gospodine Izelbegoviu, ne mislite li i Vi da svi tragini nesporazumi kojima svjedoimo
svakodnevno rue mogunost suivota naih dvaju naroda, a istodobno spreavaju meunarodnu
javnost na jae i djelotvornije uinke? Ne mislite li i Vi da podmetanja i lai ne mogu biti
temelj ivota ni za koga, pa ni za Va narod? Nije li vrijeme da i Vi prihvatite i razumijete da vie
nikada nikome i nigdje Hrvatica i Hrvat nee pristali da budu neslobodni i neravnopravni?
Nije li vrijeme da i Vi cjelinu hrvatske rtve za BiH prestanete smatrali borbom za nekoga
drugog i neto drugo osim za dravu Bosnu i Hercegovinu? Nije li vrijeme da prestanete ne
priznavati istinu da je Herceg -Bosna sastavnica cjelovite BiH, a naa borba pokuaj da je iznova
sagradimo na vrstim i jasnim temeljima?
Smatram Vas najodgovornijim sugovornikom koji moe - ako to hoe -sve uiniti da se
zajedniki interes reintegrira, ovrsne i da se osposobimo za obranu i uspostavu zajednike
drave. Zaustavile, dakle, sa svoje strane ovo bezumlje i bezumnike i znajte da ete u nama
uvijek imati iskrenog i odlunog suputnika na ovome krinom putu.
Vama, gospodine Izetbegoviu, i svim vjernicima islamske vjere u BiH i izvan nje estitam
Kurban-bajram, blagdan rtve, koja je preduvjet mira u nama i oko nas, kae se na kraju pisma
Mate Bobana upuenoga Aliji Izetbegoviu.
27/08/2007
265
127.
Vojni zapovjednici triju strana u BiH: "Generalni
sporazum
prestanku
sukoba
Bosni
Hercegovini"
(Sarajevo, 15. 6. 1993.)

Tekst Generalnog sporazuma o prestanku sukoba u Bosni i Hercegovini
od 15. juna/lipnja 1993.
DOLJE POTPISANI PREDSTAVNICI STRANA.

Razmatrajui odluke Savjeta Bezbjednosti Ujedinjenih Nacija koje se tiu bive Jugoslavije,
posebno rezolucije 824 i 836 (1993), i sve ostale relevantne rezolucije.
Dalje priznavajui hitnost trenutne situacije i elei da okonaju konflikt u Bosni i
Hercegovini bez daljeg odlaganja,
DOGOVORILI SU se slijedee:
lan I
Prestanak neprijateljstava
1. Poevi od 1200 sati 18. juna/lipnja 1993.godine, sve tri Strane e izdati pisane naredbe svojim
snagama o prestanku vatre i zamrzavanju vojnih aktivnosti, ukljuujui vojne pokrete, razvoj
jedinica i dalju fortifikaciju.
2. Svaka Strana e obezbjediti da ovakve naredbe budu potpisane od strane glavnokomandujueg vojske te Strane, Ovakve naredbe e dostaviti ovlateni predstavnici
glavnokomandujueg lino komandantima brigada.
3. Strane e pruiti UNPROFOR-u svoju punu saradnju u nadgledanju prestanka
neprijateljstava. Nadalje, svaki komandant brigade svake Strane pripremie dnevni izvjetaj svom
glavnokomandujuem koji e sadravati sve detalje o vojnoj situaciji i naporima da se prestanak
neprijateljstava sprovede u djelo. Sve strane moraju smjesta prijaviti UNPROFOR-u
krenja prekida vatre.
4. Sve rasprave o prestanku neprijateljstava i drugim stvarima bie vodjene na Mjeovitoj
vojnoj radnoj grupi. Strane se slau da za hitne stvari (po ocjeni UNPROFOR-a), imaju
ovlatene predstavnike koji su na raspolaganju 24 sata dnevno.
5. Na Mjeovitoj vojnoj radnoj grupi u nastavku diskusije bie raspravljene, na to praktiniji
nain, odluke o vremenu i mjerama za razdvajanje snaga.
lan II
IZVOR: HDA, Registrator: IZM PROZOR 4722.. Vojni zapovjednici triju strana u BiH na sastanku
odranom pod predsjedavanjem zapovjednika UNPROFOR-a Larsa-Erica Wahlgrena, na sarajevskom
aerodromu 15. 6. 1993. potpisali su sporazum o prekidu vatre i zaustavljanju sukoba u BiH
27/08/2007
266
Osnovne odredbe
1..Generalni sporazum ukljuuje odredbe o prestanku neprijateljstava sadrane u lanu I i
osnovne odredbe sadrane u ovom lanu. Sve odredbe Generalnog sporazuma su u pravnoj
vezi.
2. Sve Strane garantuju svoju punu podrku Generalnom sporazumu. Bilo kakvo ometanje
sporovodjenja u djelo bilo koje odredbe od bilo koje Strane bie ocijenjeno kao krenje
Generalnog sporazuma.
3. Strane priznaju da ukoliko UNPROFOR-u ne obezbijede slobodu kretanja, ili ukoliko
ne ispotuju slovo i duh ovog sporazuma, razmjetanje snaga UNPROFOR-a, njihova
sigurnost i operacije e biti direktno ugroene.
4. Sve Strane priznaju da su pod obavezom, izmedju ostalog:
(a) uslovima svih prijanjih potpisanih sporazuma, ukoliko sve tri strane u prisustvu
UNPROFOR-a ne odrede da te odredbe vie nisu primjenjive;
(b) uslovima enevskih konvencija od 12. avgusta 1949. i Dodatnim protokolima,
kao i drugim instrumentima ratnog prava i zatitom ljudskih prava;
(c) da dozvole dostavljanje humanitarne pomoi i slobodu kretanja predstavnicima
medjunarodnih humanitarnih organizacija uz uobiajene mjere kontrole;
(d) onemoguavanja koritenja vode, gasa i struje kao oruja i potvrdno podravaju napore
da se oprave i odravaju objekti koji omoguavaju snabdijevanje vodom, gasom i
strujom.
(e) da dostave drugim Stranama spiskove sa svim ratnim zarobljenicima i
poginulim koji se nalaze u njihovoj vlasti, kao i njihove lokacije.
5.
Strane su saglasne da nastave pregovore, pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a, u
namjeri da rijee krizu.
Ovaj Generalni sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i ostaje na snazi do odluke sve
tri strane u prisustvu UNPROFOR-a..
SAINJENO NA Sarajevskom aerodromu 15.juna/lipnja 1993,godine u prisustvu
UNPROFOR-a.
POTPISNICI:
General potpukovnik Ratko Mladi
General Rasim Deli
General Milivoj Petkovi
SVJEDOCI UNPROFOR-a:
General potpukovnik Lars-Eric Wahlgren' Zapovjednik snaga
Cedric Thornberry Zamjenik efa misije
General potpukovnik Philippe Morillon, Zapovjednik UNPROFOR-a za BiH
27/08/2007
267
128.
Ministri vanjskih poslova zemalja Europske zajednice:
suglasnost o "temljenim naelima" za rjeavanje sukoba u BiH

(Kopenhagen, 20. 6. 1993.)
Na ministarskom sastanku EZ-a razmotrene implikacije novog mirovnog
plana za BiH
Ministri vanjskih poslova zemalja lanica Europske zajednice na svom su jueranjem
sastanku u Kopenhagenu postigli suglasnost o "temljenim naelima" koja moraju biti
potivana pri rjeavanju sukoba u BiH, zakljuivi da jedno od tih naela mora biti i
"ouvanje teritorijalnog integriteta BiH".
Lord David Owen, izaslanik EZ-a na mirovnim pregovorima, izvijestio je ministre o situaciji
u BiH u sklopu priprema za dananji sastanak efova drava ili vlada lanica Zajednice.
Na sastanku je istaknuto kako zbog nastavka borbi i pogoranja situacije postoji neodlona
potreba okonavanja rata koji traje ve gotovo 15 mjeseci.
Ocjenjujui novopredloeni mirovni plan za BiH oni su ustvrdili da prijedlog stvaranja tri
teritorijalne jedinice ne mora voditi do raspada republike i proirenja Srbije i Hrvatske na
raun Muslimana. "To je temeljno. Mi radimo na ouvanju BiH kao jedne drave", kazao je
danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen.
Lord Owen je naglasio kako dio onog pod ime se misli na "teritorijalni integritet" jest
zamisao da "teritorij ne bude zadobijen silom", implicirajui da bi muslimansko prihvaanje
tog plana sauvalo taj integritet.
Prema izjavama iz diplomatskih krugova, koje prenosi agencija Reuter, prolotjedno
odustajanje od Vance-Owenovog plana nije ministrima EZ ostavilo drugi izbor nego da
prihvate srpska osvajanja, stoga e oni zatraiti od lorda Owena da u pregovorima ishodi to
povoljnije rjeenje za Musliamne i da se bilo kakav novi sporazum ojaa jamstvima zatite
ljudskih prava i drugim elementima iz naputenog plana.
U okviru dogovorene podrke Muslimanima, na sastanku je, prema rijeima efa danske
diplomacije, odlueno da se Hrvatima uputi "ozbiljno upozorenje" zbog nastavljanja borbi, a
najavljeno je i poootravanje sankcija protiv Srbije i Crne Gore.
Na sastanku su efovi diplomacija zemalja EZ izrazili punu podrku naporima lorda Owena i
Thorvalda Stoltenberga i zatraili od njih da nastave s naporima na ovotjednom nastavku
mirovnih pregovora u enevi.
Oekuje sa da e sudionici dvodnevnog sastanka na vrhu EZ, koji danas poinje u
Kopenhagenu, detaljnije formulirati naela s kojima bi se trebao ojaati eventualni sporazum
o okonanju rata u BiH.
27/08/2007
268
129.
Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo svjetskim
dunosnicima (Mostar, 22. 6. 1993.)

Pismo predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Bobana
Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban uputio je juer pismo glavnom
tajniku Ujedinjenih naroda Boutrosu Boutrosu Ghaliu, Predsjedniku Sjedinjenih Amerikih
Drava Billu Clintonu, Predsjedniku Vijea Sigurnosti UN Don Juan A. Yanez-Barnuevu,
Predsjedniku Vijea ministara vanjskih poslova Europske zajednice Nielsu Helvegu
Petersenu, supredsjedateljima Konferencije o bivoj Jugoslaviji Thornvaldu Stoltenbergu i
lordu Davidu Owenu, u povodu tragine situacije hrvatskog puanstva u Bosni i Hercegovini
te u povodu novih hrvatskih inicijativa za mirno razrjeenje krize, izvijeeno je veeras iz
Ureda Predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Mate Boban u svom pismu navodi:
"Politika motrita Hrvata Bosne i Hercegovine bila su i ostala jasna i nedvojbena. Bosna i
Hercegovina treba i moe biti, kao neovisna i meunarodno priznata te kao subjekt
meunarodnog prava, ureena samo kao zajednica tri konstitutivna naroda, s jednakim
pravima na Bosnu i Hercegovinu i pravom na sebe u njoj. Unutarnji ustroj moe biti
definiran jedino kroz potpuno i pravedno zadovoljenje politike volje sva tri naroda. Vanjske
granice Bosne i Hercegovine smatramo neupitnim i nepovredivim, doim unutarnje crte
razgranienja mogu i moraju biti predmet politikih pregovora. U tom smislu sveukupan
angaman hrvatskog izaslanstva na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, pod
visokim pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice, koji traju ve dvadeset
mjeseci, bio je od samog poetka vrlo konstruktivan i od najviih meunarodnih imbenika
vrlo tovan.
U konstruktivnim nastojanjima naega izaslanstva da se doe do prihvatljivog politikog
rjeenja krize, nismo nailazili na potporu kod druga dva imbenika u ovom sukobu.
Podsjeam da je hrvatska strana prva potpisala Vance-Owenov mirovni plan, smatrajui ga
jednim od moguih modela politikog ustroja Bosne i Hercegovine. Zbog neuinkovitosti
meunarodne zajednice da provede plan iza kojeg je i sama stala, odnosno opstrukcije druge
dvije strane u samoj BiH da ga iskreno prihvate, hrvatska je strana voljna nastaviti mirovne
pregovore temeljem novih prijedloga, iznesenih od relevantnih meunarodnih imbenika,
ukljuivo i vas.
Ti prijedlozi idu ka konstituiranju Bosne i Hercegovine kao dravne zajednice tri naroda i
njihovih teritorijalno-politikih cijelina. Hrvatska e strana na mirovnim pregovorima u
enevi iznijeti svoje motrite temeljnih naela konstituiranja takve zajednice. Po naputku
supredsjedatelja Mirovne konferencije Torwalda Stoltenberga i lorda Davida Owena, a
temeljem zakljuaka sastanka odranog 16. lipnja u enevi, najvii politiki predstavnici
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini obavili su konzultacije glede svojih prijedloga s
najviim politikim predstavnicima muslimanskog i srpskog naroda. U tim razgovorima
ustanovljen je visok stupanj suglasnosti te je utvrena visoka razina spremnosti sve tri strane
da se rat prekine i otpone stvaran i uinkovit proces politikog razrjeenja krize.
27/08/2007
269
Na tom putu, dakako, postoje jo uvijek znaajne prepreke. Dio politikog vodstva
muslimanskog naroda ovih dana jasno eksplicira odsustvo volje za iznalaenje mirnog
rjeenja krize, te nastoji ratom i agresijom odgovoriti na opetovane pozive na mir i suradnju.
Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine, nepotvrenog mandata od 20. prosinca
1992., gospodin Alija Izetbegovi, voditelj je te struje muslimanskog politikog vrha, te ga
hrvatski narod i njegovo politiko vrhovnitvo smatraju najodgovornijim za nastavak rata i
agresiju na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Najvii hrvatski politiki interes je mir i sloboda za sve narode i graane Bosne i
Hercegovine. Na pragu smo mogueg postizanja tog cilja.
Traim da upotrijebite sav svoj utjecaj i omoguite dovoenje sve tri strane za pregovaraki
stol, odmah i bez preduvjeta na tlu Bosne i Hercegovine. To je jedini nain zaustavljanja ove
strane tragedije, kataklizmike po svojim posljedicama za sva tri naroda Bosne i
Hercegovine te ireg podruja Europe. Hrvati Bosne i Hercegovine i njihovo politiko
vrhovnitvo stoje vam glede toga na potpunoj usluzi", navodi se na kraju pisma Predsjednika
Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Bobana.
27/08/2007
270
130.
MKBJ: Devet ustavnih naela za BiH (eneva, 23. 6.
1993)
Devet ustavnih naela za BiH
ENEVA - Francuska novinska agencija France presse objavila je dokument, za koji kae da
je povjerljiv, a sadri ustavna naela koja su u srijedu u enevi dogovorili; supredsjedatelji
Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji s elnicima Hrvata i Srba iz Bosne i
Hercegovine Radovanom i Karadiem i Matom Bobanom.
Prema francuskoj agenciji, taj dokument ima sljedeih devet toaka:
1. Bosna i Hercegovina bit e konfederacija republika. Ustav e priznati tri konstitutivna
naroda, a veinu funkcija vlasti obnaat e same republike.
2. Republike nee moi sklapati sporazume sa stranim dravama ili meunarodnim
organizacijama ako bi time mogla tetiti drugim republikama.
3. Sloboda prometa bit e doputena u cijeloj Bosni i Hercegovini i zajamena djelomino
meunarodnim nadzorom.
4. Sva pitanja od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod i njihove republike trebaju biti
rijeena ustavima republika i ustavnim tripartitnim sporazumom koje je mogue mijenjati
jedino konsenzusom.
5. Republike moraju imati zakonodavne institucije izabrane demokratskim putem, te mora ju
demokratski birati izvrno tijelo i nezavisne pravne institucije. Predsjednitvo konfederacije
init e tri predsjednika republika.
Postojat e konfederalno vijee ministara sastavljeno od 9 lanova, po 3 iz svake republike.
Predsjednik konfederalnog vijea bit e premijer. Konfederalno vijee obu hvaat e
ministra vanj skih poslova. Mjesto pre mijera i mirtistra vanj skih poslova obnaat e
naizmjenino predstavni ci triju republika; o duini mandata dogovorit e se sporazumno tri
republi ke.
Konfederalni parlament birat e se posrednim glasovanjem putem zakonodavnih organa triju
republika. Prve izbore nadzirat e Ujedinjeni narodi, Europska zajednica i KESS.
6. Ustavni sud s po jednim lanom iz svake republike mora rijeiti sporove izmeu republika i
konfederacije te izmeu republika. U sluaju da ustavni sud ne moe rijeiti razmirice
konsenzusom, strane e se morati obratiti Prizivnom sudu sastavljenom od 5 sudaca
Meunarodnog suda pravde biranih drijebom.
7. Bosna i Hercegovina postupno e se demilitarizirati pod kontrolom Ujedinjenih naroda i
Europske zajednice.
8. Temeljna naela ljudskih prava moraju biti unesena u ustav koji e njihovu provedbu
osigurati puteni domaih i meunarodnih mehanizama.
9. Izvjestan broj instrumenata meunarodne kontrole bit e predvien ustavom i vait e sve
dok se tri republike ne sporazume konsenzusom o njihovu ukidanju.
27/08/2007
271
27/08/2007
272
131.
Predsjednik
RH
dr.
Franjo
Tuman:
Pismo
Predsjednitvu Republike BiH (Zagreb, 25. 6. 1993.)*
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je i petak sljedee

Predsjednitvu Bosne i Hercegovine.
pismo
"Hrvatska javnost s velikim ogorenjem i zabrinutou prati ve due vrijeme sukobe izmeu
HVO i Armije BiH koji su se izrodili u otvorenu agresiju i zlodjela muslimanske vojske Armije Bosne i Hercegovine - nad hrvatskim narodu u dijelovma BiH koji su prema VanceOwenovom planu podruja na kojima je trebala biti uspostavljena demokratska vlast
srazmjerno odnosima veinskog hrvatskog i drugih naroda u okviru konanog ustavnog
ureenja Bosne i Hercegovine.
Posljednjih dana primam alarmantne pozive predstavnika hrvatskog naroda i lokalnih vlasti,
svjetovnih i crkvenih ustanova iz srednje Bosne koji upuuju pozive da Hrvatska uini sve to
je mogue da se zaustavi tragedija hrvatskog naroda u Zenici, Kaknju, Vitezu, Busovai,
Kiseljaku, Kreevu, Travniku, Konjicu i na podruju epe i Usore, gdje se provodi potpuno
etniko ienje uz razaranje naselja i masakre civilnog stanovnitva. Do sada je ve preko
sto tisua Hrvata u izbjeglitvu ili u smrtnoj opasnosti.
Podsjeam vas da je Republika Hrvatska od prvog dana pruila svu moguu pomo Bosni i
Hercegovini, prihvatila i smjestila stotine tisua izbjeglica iz BiH, preteno Muslimana, prva
priznala Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i neovisnu dravu i uspostavila s njom
diplomatske odnose. Osim toga vlasti Bosne i Hercegovine slobodno zasjedaju u Zagrebu,
predstavnici tih vlasti slobodno se kreu na cijelom podruju Republike Hrvatske ne potujui
osnovna meunarodna pravila o najavljivanju i traenju suglasnosti za svoje djelovanje na
teritoriju druge suverene drave, a u mnogim mjestima Hrvatske djeluju brojni razliiti uredi
i logistiki centri politikih organizacija i vojske koja vri zloine i agresiju nad hrvatskim
narodom.
Sva ta pitanja razmotrena su na sjednici Vijea obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske te je
zakljueno da se Predsjednitvu i Vladi BiH dade znati da se prema daljnjoj provedbi takve
politike Hrvatska ne moe ravnoduno odnositi. Zbog toga e, ako se agresija i zloini odmah
ne zaustave, Republika Hrvatska ozbiljno preispitati sveukupnu svoju politiku prema Bosni i
Hercegovini.
Stoga apeliram na Predsjednitvo i Vladu BiH da neodlono poduzmu potrebne odlune
korake da se odmah prekinu progoni i stradanja hrvatskog puanstva, te da se odnosi
normaliziraju. Sa svoje strane Republika Hrvatska spremna je i nadalje svestrano razvijati
odnose s BiH i uloiti sav svoj utjecaj za postizanje suradnje sva tri naroda u BiH, osobito
muslimanskog i hrvatskog, uz uvjet da takvu spremnost oituju i dokau Predsjednitvo i
Vlada BiH.
Izvolite primiti, gospodo, izraze mog tovanja.
27/08/2007
273
132.
Predsjednik
Predsjednitva
BiH
Alija
Izetbegovi:
Interview za RT BIH (Sarajevo, 8. 7. 1993.)

SARAJEVO, 8. srpnja (AFP/Hina) - Bosna i Hercegovina e prihvatiti transformiranje u
konfederaciju ako joj to bude nametnuto i ako, u sluaju da odbije taj prijelog, bude morala
biti uvuena u "beskonani rat", izjavio je u etvrtak u Sarajevu predsjednik BiH Alija
Izetbegovi.
"Konfederacija je zapravo etnika podjela", izjavio je Izetbegovi u jednoiposatnom
interviewu za Radio-televiziju BiH. "Etnika podjela za nas nije prihvatljiva ili je, svakako,
teko prihvatljiva. Ona moe biti prihvaena jedino u sluaju da bude nametnuta kao rjeenje,
ako jednostavno ne budemo imali drugog izbora ili ako je alternativa prihvatiti takvu podjelu
ili biti uvuen u beskonani rat", kazao je predsjednik BiH.
"To je vrlo runa opcija, to je sve to vam u ovome trenutku mogu rei", dodao je on. Zamisao
o konfederaciji temelji se na etnikoj podjeli, no "neke se osobe ele skriti iza rijei. Stvari
treba imenovati", primijetio je Izetbegovi. Predsjednik Predsjednitva BiH je u interviewu
naglasio da odluku o prihvaanju konfederacije ne moe donijeti jedna osoba. "To je delikatno
pitanje koje moe biti prihvaeno samo zajedniki", dri on. Izetbegovi je, meutim, priznao
da je "etnika podjela u BiH ve izvrena orujem i silom."
"U odreenom smislu je uzaludno pred tom stvarnou zatvarati oi", kazao je on. Tijekom
meunarodnih pregovora "nisu mi prestajali postavljati pitanje: Srbi i Hrvati vie ne ele
ivjeti s vama; kako ete ih prinuditi?", rekao je Izetbegovi i dodao: "Zapravo, sve srpske
strukture to kau, a slino je i s Hrvatima."
"To su injenice i o njima treba voditi rauna", primjetio je on. "Radit emo na postizanju
mira u BiH, ljudi mogu biti sigurni da neemo ii u pravcu koji e nas odvesti u beskonani
rat. BiH nee izvriti samoubojstvo", naglasio je on. "BiH e i dalje na neki nain postojati",
dodao je predsjednik Izetbegovi.
"Ima ljudi koji vole iriti iluziju da emo se boriti sve dok zastava BiH s ljiljanima ponovo ne
zavijori u Banjoj Luci ili u drugim mjestima izvan BiH; to nije razumno. Ljudima treba
govoriti istinu", rekao je jo Izetbegovi.
27/08/2007
274
133.
Ured predsjednika BiH: Demanti izjave Alije Izetbegovia
da "pristaje na konfederalizaciju BiH." (Sarajevo, 9. 7. 1993.)

Opovrgnuta navodna izjava Izetbegovia
Ured predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izatbegovia u Sarajevu u petak je opovrgnuo
njegovu navodnu izjavu "da pristaje na konfederalizaciju BiH." Kako javlja dopisnik Hine iz
Sarajeva u demantiju Ureda se tvrdi da Alija izetbegovi "tako neto nije izjavio, niti moe
pristati na takvo rjeenje".
Prema tekstu demantija Ureda predsjednika BiH, toan navod njegove izjave, koju je dao
Radio-televiziji BiH, glasi:
"Kada se govori o konfederalizaciji, moramo biti naisto, radi se o etnikoj podjeli BiH. Ja
mislim da etnika podjela nije za nas. Ona je neprihvatljiva ili veoma teko prihvatljiva i
moe biti nametnuta samo kao rjeenje pod uvjetom da nema nikakvog drugog izbora,
odnosno ako se postavi izbor - ili to ili ulazak u bezizlazan rat, koji bi nas doveo dotle da
ponemo ivjeti u peinama".
Vojnu situaciju Izetbegovi je, kako navodi dopisnik Hine, opisao kao "veoma teku",
dodavi kako "ipak ima izgleda da se Armija BiH i dalje uspjeno odupire".
27/08/2007
275
134.
Predsjednitvo
BiH:
Priopenje
nakon
sastanka
odranog u Zagrebu (Zagreb, 11. 7. 1993.)
Predsjednitvo Republike BiH na svojoj sjednici odranoj u Zagrebu 11.07.1993. godine,

kojoj je predsjedao lan Predsjednitva dr. Ejup Gani, razmatralo je i dalje razraivalo
Prijedlog o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Postignuta je suglasnost da se
ustrojstvo Bosne i Hercegovine kao sloene drave iznalazi na tragu savezne drave, odnosno
federacije u kojoj se osigurava ravnopravnost graana i jednakopravnost tri konstitutivna
naroda.
Predsjednitvo je suglasno da se teritorije saveznih jedinica ne formiraju iskljuivo na
etnikom principu niti se mogu smatrati nacionalnim teritorijama. Isto tako je postignuta
suglasnost da meunarodnopravni subjektivitet pripada BiH, a savezne jedinice ne mogu
stupati u meunarodne sporazume i aranmane kojima se dovode u pitanje interesi i
teritorijalni integritet BiH, kao i ostalih saveznih jedinica.
Ovaj prijedlog dostavit e se supredsjedateljima Meunarodne mirovne konferencije, lordu
Owenu i Stoltenbergu, tako da bi predloeni plan na predstojeim pregovorima u enevi imao
ravnopravan status sa ostalim inicijativama pregovarakih strana, a koje su na tragu
uspostavljanja mira u Bosni i Hercegovini.
Na narednoj sjednici Predsjednitvo Republike BiH e zauzeti konani stav o Prijedlogu
ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu i odluiti o strategiji predstojeih pregovora u
enevi.
27/08/2007
276
135.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom
tajniku UN Boutrosu Boutrosu-Ghaliju (Zagreb, 16. 7. 1993.)

Pismo dr. FranjeTumana o otvaranju maslenikog mosta i zadarske
zrane luke, te situaciji u Bosni i Hercegovini
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio je danas pismo glavnom tajniku
UN Boutrosu Boutrosu-Galiju, predsjedavajuem Vijea sigurnosti UN Sir Davidu Hannayu,
predsjedavajuem Vijea ministara vanjskih poslova EZ Willyu Claesu i supredsjedateljima
Konferencije o bivoj Jugoslaviji Lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu.
"Na 16. sjednici Vijee obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske raspravljalo je
situaciju u svezi s otvaranjem Maslenikog mosta i zadarske zrane luke te o pritiscima na
Hrvatsku zbog njezine namjere o otvaranju tih objekata, kao i zbog njezine tobonje
odgovornosti za situaciju u Bosni i Hercegovini.
U svezi s tim stajalita Republike Hrvatske jesu:
1) Hrvatska poduzima uspostavu prometa preko Maslenikog mosta i zadarske zrane luke u
skladu s relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti UN i Vanceovim planom, budui je to od
ivotne vanosti u gospodarskom smislu za Junu Hrvatsku, a takoer za dostavu humanitarne
pomoi i to ne samo za Dalmaciju nego i za Bosnu i Hercegovinu. Nakon ruenja
Maslenikog mosta sav se promet odvijao preko trajekata i pakog mosta koji je tehniki u
takvom stanju da se prema nalazima strunjaka mora preko njega obustaviti sav kamionski
promet. To je jo jedan razlog zbog kojeg promet mora biti neodgodivo preusmjeren preko
novog pontonskog Maslenikog mosta.
Istiemo da uspostava prometa nije vojna provokacija nego je miroljubiva civilna akcija u
nudi i da ju poduzimamo nakon to su svi pokuaji izravnih i neizravnih pregovora s
lokalnim Srbima uz pomo predstavnika Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji i
UNPROFOR-a ostali bez rezultata. tovite, to je prilika da se pokau dobre namjere i
prekine taktika odugovlaenja pregovora sa srpske strane koja je protivna duhu i slovu
Vanceovog plana i relevantnih rezolucija Vijea sigurnosti UN.
Zbog toga traimo od meunarodne zajednice i zapovjednitva UNPROFOR-a da na temelju
opeg priznanja legitimnosti i opravdanosti naih zahtjeva (to ne spori niti posljednje
predsjedniko priopenje Vijea sigurnosti UN) prue svu potrebnu suradnju za uspostavu
prometa, jer je to od ivotne vanosti za Hrvatsku, te da izvre pritisak na pobunjene Srbe da
se uzdre od svake vojne akcije na Masleniki most koji je iskljuivo civilni, gospodarski i
humanitarni objekt.
Najotrije odbacujemo onaj dio pisma Glavnog tajnika UN iz kojeg bi se moglo zakljuiti da
se oekuje suglasnost ne samo lokalnih Srba nego i druge drave (Savezne Republike
Jugoslavije) za bilo kakvu aktivnost legitimnih hrvatskih vlasti unutar meunarodno priznatih
granica Republike Hrvatske, pa tako i za uspostavu prometa preko Maslenikog mosta.
27/08/2007
277
2) Vijee smatra da su pritisci i prijetnje Hrvatskoj zbog situacije u Bosni i Hercegovini

neosnovani iz slijedeih razloga:
a) Hrvatska je prva priznala cjelovitost i suverenost Bosne i Hercegovine te i dalje ostaje
kod priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne drave.
b) Nije bilo i nema nikakvih dogovora izmeu Hrvatske i Srbije o podjeli Bosne i
Hercegovine.
c) Hrvatska je i do sada bila vrlo kooperativna u traenju rjeenja sa supredsjedateljima
Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Hrvatska e podrati svako rjeenje
koje prihvate sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
d) Hrvatska podrava naelo neovisnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Smatramo da bi se rat u BiH mogao okonati na temelju sporazuma o ureenju te
drave kao sloene savezne trodjelne drave triju konstitutivnih naroda.
e) U Bosni i Hercegovini nema regularnih jedinica Hrvatske vojske, osim u graninim
podrujima u skladu s tokom 8. Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike
Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 21. srpnja 1992. U HVO su
otili oni pojedinci, pripadnici Hrvatske vojske iz Bosne i Hercegovine, koji su tijekom
srpske agresije na Hrvatsku dobrovoljno pristupili Hrvatskoj vojsci u obrani Republike
Hrvatske, a sada su se vratili zbog obrane svojih stoljetnih obitavalita.
f) Najbolja potvrda ovih naih stajalita jest u ranije iznesenom prijedlogu Hrvatske, kojeg
sada ponavljamo, da UNPROFOR provede uinkovitu kontrolu granica kako izmeu
BiH i Savezne Republike Jugoslavije tako i izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
ukljuujui itavu granicu, a ne samo granicu uz UNPA.
3) Hrvatska se zauzima za djelotvorno neodgodivo okonanje rata u BiH i za postizanje
sporazuma sva tri konstitutivna naroda o svim pitanjima u interesu odravanja BiH i mira u
Europi.
Podsjeamo da je Republika Hrvatska morala snositi najvei teret izbjeglike krize
uzrokovane srpskom agresijom na Republiku Hrvatsku, a potom i na Republiku Bosnu i
Hercegovinu. Kroz Republiku Hrvatsku je do sada na putu prema drugim europskim
zemljama prolo oko 650.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, najveim dijelom
muslimanske narodnosti, a trenutno Republika Hrvatska skrbi za vie od 250.000 prognanika
iz okupiranih podruja Hrvatske te za vie od 280.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a
procjenjuje se da je njih oko 196.000 muslimanske narodnosti.
Kao posljedica srpske agresije iz Bosne i Hercegovine je prognano vie od 200.000 Hrvata, a
kao posljedica muslimanske ofenzive u Sredinjoj Bosni protiv hrvatskih podruja i snaga
HVO protjerano je oko 40.000 Hrvata, a njih 100.000 jo je i dalje ugroeno.
4) Hrvatska je uvijek bila i dosljedno ostaje i dalje spremna u okviru Meunarodne mirovne
konferencije o bivoj Jugoslaviji i meunarodne zajednice za pregovore o mirnom i
politikom rjeenju u UNPA zonama, te za normalizaciju odnosa sa svim dravama koje su
nastale na podruju bive Jugoslavije, pa tako i sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno
Saveznom Republikom Jugoslavijom."
27/08/2007
278
136.
MKBJ: Polazite Predsjednitva BiH za pregovore u
enevi (Sarajevo, 17.7.1993.)

Polazita Predsjednitva BiH na pregovorima o rjeenju
bosanskohercegovake krize u enevi,
I Ustavna naela
1. BiH je u dosadanjim meunarodno priznatim granicama sloena drava u kojoj su i
federacija i federalne jedinice nositelji izvornih ovlasti, a najvei dio dravnih
kompetencija ostvaruje se u federalnim jedinicama.
2.
Granice federalnih jedinica uvedene su u Ustav BiH i ne mogu se mijenjati bez

kvalificirane veine u federalnom parlamentu i prethodnog neposrednog izjanjavanja
graana na referendumu.
3. Meunarodno pravni subjektivitet pripada BiH, a federalne jedinice ne mogu stupati u

meunarodne sporazume i aranmane kojima se dovode u pitanje interesi i teritorijalni
integritet BiH.
4. Ni jedna federalna jedinica nema ime koje bi se posebno identificiralo s nekom od glavnih
etnikih skupina.
5.
Ustav BiH osigurava najviu razinu meunarodno priznatih ljudskih prava, posebno
graanska i politika prava, te trino-liberalnu privredu i slobodu kretanja ljudi, roba i
kapitala na itavom dravnom prostoru. Ustav jami neprikosnovenost privatnog
vlasnitva, a postojea drutvena imovina pripada svim graanima BiH.
6.
U Ustavu je posebno istaknuto naelo nacionalne jednakopravnosti i ravnopravnosti

konstitutivnih naroda, te grupa "ostali", kao i institucionalna zatita kolektivnih
nacionalnih prava na cijelom teritoriju drave. Radi primjerenije zatite nacionalnih prava
Ustavom BiH se utvruju i aranmani meunarodnih institucija, odnosno meunarodni
nadzor zatite ovih prava.
7. BiH je sekularna drava, a Ustav BiH jami slobodu vjeroispovijedi i jednakopravnost svih
vjerskih zajednica.
8.
U nadlenosti Federacije je zatita ljudskih prava i sloboda, ostvarivanje nacionalne

ravnopravnosti, ouvanje teritorijalnog integriteta, vanjski poslovi, dravljanstvo, te
jedinstvena osnova ekonomsko-socijalnog sustava, dakle monetarni i platni sustav, carine,
vanjska trgovina i osnove poreznog sustava. U zajednikoj nadlenosti Federacije i
federalnih jedinica je makroekonomska politika, energetski sustav, infrastruktura za
meunarodne i meufederalne komunikacije, koritenje prirodnih resursa, zatita okolia,
te osnove zdravstvene zatite, socijalnih slubi i osiguranja. U iskljuivoj nadlenosti
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0085, 18. 7. 1993/1212.: Predsjednitvo BiH na jueranjoj je
sjednici, nakon konzultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka, sainilo konanu verziju polazita
koje e zastupati Predsjednitvo BiH na pregovorima o rjeenju bosanskohercegovake krize u enevi.
27/08/2007
279
federalnih jedinica su ostale funkcije vlasti po naelu pretpostavke nadlenosti u njihovu

korist. Sarajevo kao glavni grad Federacije ima poseban status.
9. Ustav BiH se prihvaa u okviru Meunarodne konferencije, ustavi federalnih jedinica koje
prihvaa svaka od njih ne mogu biti u suprotnosti s Ustavom BiH i odlukama Ustavnoga
suda.
10. Federalna vlast kao zakonodavno tijelo ima Parlament koji ima Donji dom biran na
osnovi proporcionalne zastupljenosti u BiH kao cjelini i Gornji dom imenovan od redova
vlasti federalnih jedinica. Izvrnu vlast ine Predsjednitvo i Vlada BiH pri emu se
osigurava paritetna zastupljenost pripadnika naroda i ostalih kao i ravnomjerno
sudjelovanje u federalinim organima predstavnika federalnih jedinica. Sudstvo na
federalnoj razini ine najvii albeni sud, sud za ljudska prava i ustavni sud pri emu se, u
njihovu izboru, ostvaruje paritetna nacionalna zastupljenost, a kod Ustavnog suda i od
sudaca koje bi imenovala Meunarodna konferencija ili neki drugi meunarodni organ.
Vlast u federalnim jedinicama ine parlament kao zakonodavno tijelo, guverner ili
predsjednik, vlada s proporcionalnom zastupljenou predstavnika svih naroda, te sudstvo,
prvostepeni sudovi i drugostepeni albeni.
11. Ustav BiH osigurava da se na privremenoj osnovi neka od ustavnih tijela sastave od
osoba koje bi imenovala Meunarodna konferencija, a neke od funkcija osiguravaju se pod
meunarodnim nadzorom kao to su meufederalni koridori, ustavni sud, demilitarizacija
zemlje, meunarodna komisija za ljudska prava za BiH, kongresmeni i sud za ljudska
prava.
12. BiH e biti iznova demilitarizirana.
II Naela konstituiranja federalnih jedinica:
1. Federalne jedinice ne mogu biti konstituirane iskljuivo na etnikom principu.
2. Pri konstituiranju federalnih jedinica uvaavaju se prirodno zemljopisni, gospodarski,
demografski, prometni, kulturni i tradicijski razlozi.
3. Pri odreivanju granica federalnih jedinica uzima se za osnovu popis puanstva iz 1991.
godine.
4. Teritoriji federalnih jedinica nisu nacionalni teritoriji bilo kojega naroda.
III Mirovni plan za BiH:
Prihvaa se mirovni plan kako je predloeno u Vance-Owenovu planu ukljuujui i plan o
zatienim zonama predvien u Rezoluciji 836 Vijea sigurnosti.
IV Suradnja sa susjednim dravama:
BiH je otvorena za svestranu suradnju sa susjednim dravama na naelima ravnopravnosti
suverenih drava, ponajprije radi gospodarskih, socijalnih i nacionalnih interesa.
V Londonska konferencija:
Podrava se ideja o ponovnom sazivanju Londonske konferencije po sljedeim uvjetima:
apsolutni prekid borbenih djelovanja, osiguranje elementarnih uvjeta za ivot stanovnitva,
27/08/2007
280
nesmetana dostava humanitarne pomoi, osiguranje dotoka struje, vode i plina te plavi
koridori. Na Londonskoj konferenciji probleme BiH treba rjeavati u kontekstu rjeavanja
krize na prostoru bive Jugosalvije.
VI Protektorat
Ako se na temelju ovoga prijedloga ustavnog ureenja BiH i uz pomo Organizacije
Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih initelja ne uspostavi mir u BiH, Predsjednitvo je
spremno predloiti Vijeu sigurnosti da donese odluku o stavljanju pod protektorat Republike
BiH.
27/08/2007
281
137.
MKBJ: Izjava predsjednika dr. Franje Tumana i
Slobodana Miloevia (eneva, 17. 7. 1993.)

Izjava Tumana i Miloevia
ENEVA - Predsjednik-Republike Hrvatske dr, Franjo Tuman i predsjednik

Republike Srbije Slobodan Milioevi, nakon sastanka odranog u organizaciji
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Thorvalda
Stoltenberga i lorda Owena, objavili su sljedeu izjavu:
1. Potpuno su neutemeljene pekulacije o podjeli Bosne i Hercegovine izmeu
Hrvatske i Srbije.
2. Jedini nain za postizanje trajnog mira u Bosni i Hercegovini nalazi se u
afirmaciji interesa svih triiju konstitutivnih naroda i postizanju suglasnosti o
uspostavljanju triju republika u okviru konfederacije.
3. Izraavajui zadovoljstvo rjeenjem problema za Masleniki most, Zemunik i
Peruu, predsjednici pozdravljaju postignuti dogovor o prekidu neprijateljstava, te
smatraju da svaki pojedinac ili grupa odgovorna za prekid sporazuma mora snositi
punu odgo vornost.
Predsjednici upuuju na znaenje postignutog sporazuma kao primjera rjeavanja sporova
mirnim putem, ocjenjui ga znaajnim korakom na putu normalizacije hrvatsko-srpskih
odnosa u cjelini.
27/08/2007
282
138.
Owen-Stoltenbergov plan: Ustavni sporazum o Uniji
Republika Bosne i Hercegovine (eneva, 30. 7. 1993.)

Ustavni sporazum o uniji republika Bosne i Hercegovine
ENEVA, 31. srpnja (AFP/Reuter/Hina) - Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i
Hercegovine zakljuen u petak u enevi predvia dravu od tri konstitutivne republike koja
e imati zajedniku vladu ali sa ogranienim ovlastima.
Sporazum je u stvari osnova ustava to prua minimun garancija koje omoguavaju da tri
konstitutivna naroda "ive zajedno".
Sporazum e stupiti na snagu kada se postigne suglasnost oko zemljovida i privitaka koji se
odnose na striktne garancije prava ovjeka.
Jedna od promjena koja je utvrena tijekom pregovora u petak u odnosu na prvotni tekst
Owen-Stoltenbergova plana odnosi se na pravo veta koje e imati svaka od republika.
Parlament Unije, koji e imati 120 zastupnikih mjesta, po treinu iz svake lanice Unije,
"moi e obinom veinom usvajati zakone iz svoje nadlenosti".
Pravo veta moe izavati probleme u funkcioniranju parlamenta ali isto tako potie tri naroda
na suradnju.
Na elu zajednikih institucija bit e Predsjednitvo, koje e sainjavati predsjednici triju
republika. "Predsjednitvo odluuje konsenzusom", a predsjedavajui se izmjenjuju svaka
etiri mjeseca. Ali u najnovijoj verziji on nee biti "ef drave", kako je bilo predvieno u
prethodnoj verziji sporazuma, ve e biti "predstavnik" Unije. I prvi ministar "vijea
ministara" Unije e se izmjenjivati svakih godinu dana.
Broj ministara vlade Unije nije odreen, ali je predvieno da "premijer i ministar vanjskih
poslova budu razliite nacionalnosti". U tekstu od 11 stranica eksplicitno se navode kao
jedine kompetencije Unije vanjski poslovi, vanjska trgovina i "funkcioniranje zajednikih
institucija i druge funkcije" koje e odrediti parlament. Sve druge ovlasti imaju republike.
Financijska oblast nije posebno utvrena jer nije bilo dovoljno vremena da bi se i o tome
raspravljalo.
"Niti jedna konstitutivna Republika nee moi izai iz Unije bez prethodnog sporazuma svih
Republika". U sluaju spora o tome e odluivati Ujedinjeni narodi.
"Niti Ujedinjene Republike Bosne i Hercegovine niti jedna konstitutivna republika nee
sauvati oruane sile" kae se u tekstu sporazuma koji predvia da "sve postojee snage budu
postepeno razoruane i demobilizirane pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Europske
zajednice".
Granice konstitutivnih Republika nee se moi mijenjati. To e moi uiniti samo petolana
komisija koju e imenovati glavni tajnik UN. Izmeu tih Republika nee biti kontrole
kretanja.
IZVOR: HINA, Baza Eva, Vijest HNA7310060:1, 31. 7. 1993.
27/08/2007
283
U prvom lanku se precizira da je "Unija Republika Bosne i Hercegovine lan Ujedinjenih

naroda" ali svi sporazumi koje je BiH zakljuila poslije 18. studenoga 1990. godine treba
prihvatiti parlament u roku od tri mjeseca.
U dokumentu se predvia dvostruko dravljanstvo kao i to da je "graanin jedne Republike
istovremeno i graanin Unije".
Predvieno je slobodno kretanje dobara i osoba preko granica ma gdje one bile te pravo svih
da dobiju odtetu zbog "etnikog ienja". Svi graani imaju slobodan pristup zgradama
Unije u Sarajevu, moru i rijeci Savi. "Svaka konstitutivna Republika e usvojiti vlastiti
demokratski ustav" koji e predvidjeti biranje zakonodavnog tijela, efa izvrne vlasti kao i
nezavisne sudske organe.
Prve izbore u svakoj republici e nadzirati UN i Europska zajednica. Dokument predvia i
osnivanje triju sudova: Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Suda za prava ovjeka.
27/08/2007
284
139.
Owen-Stoltenbergov plan: Predsjednik predsjednitva
BiH Alija Izetbegovi povlai svoje "da" (eneva, 31. 7. 1993.)

Izetbegovi povlai svoje "da" Owen-Stoltenbergovu planu
Predsjednik predsjenitva BiH, i elnik muslimanskog izaslanstva na enevskim pregovorima,
Alija Izetbegovi povukao je danas svoje prihvatanje mirovnog plana kojim bi se u BiH
stvorila "unija" triju republika.
Izetbegovi je u petak izjavio da prihvaa plan, no potom je uputio pismo mirovnim
posrednicima u kojem trai jamstva da e "unija" imati sve atribute drave.
Izetbegovi je u pismu mirovnim posrednicima lordu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu
naglasio kako njegovi savjetnici vjeruju da tekst plana ostavlja nedoumice glede pravnog
statusa nove "unije".
Njegov pravni savjetnik, profesor Francis Boyle sa sveuilita Illinois, rekao je novinarima
da sporazum, kakav je sada, nije prihvatljiv jer dovodi u pitanje kontinuirano lanstvo BiH u
Ujedinjenim narodima.
Boyle je istaknuo da je razgovorao sa pravnim savjetnikom supredsjedatelja Paulom Szaszom,
koji mu je potvrdio ova strahovanja. Prema njegovim rijeima Szasz je "jasno dao do znanja
da je svrha Owen-Stoltenbergovog plana podijeliti republiku Bosnu i Hercegovinu na tri
neovisne drave".
Boyle je kazao da odgovor supredsjedatelja Izetbegoviu, u kojem se kae da e "unija" biti
lanica UN, "ne vrijedi ni papira na kojem je napisan". "Ako nemamo jamstva Vijea
sigurnosti i Generalne skuptine, naa je neovisna egzistencija ugroena", dodao je.
Usprkos sporenjima, Izetbegovi je nastavio pregovore s Radovanom Karadiem i Matom
Bobanom o zemljovidima kojima bi se odredio teritorij svake od triju republika.
Diplomati iz krugova enevske konferencije izjavljuju da se rasprave kreu ka podjeli koja bi
Srbima dala oko polovicu teritorija, Musliamnima 29 posto ukljuujui i glavne industrijske
centre koje sada nadziru, i Hrvatima 21 posto.
27/08/2007
285
140.

Cijenjeni predsjednie Tuman,
S obzirom na izmijeanost hrvatskog i muslimanskog naroda na velikom dijelu Bosne i
Hercegovine i nemogunost da se napravi zadovoljavajua mapa razgranienja izmeu ova
dva naroda, predlaem Vam slijedee:
1. Svo podruje koje bi pripalo Bosanskoj i Hrvatskoj republici unutar budue Unije BiH, tj.
podruje od Neuma na moru do Oraja i Brkog na Savi, treba da ostane jedinstveno
podruje.
2. Na ovom podruju Muslimani i Hrvati bi imali jednako uee (paritet) u najvanijim
centralnim organima vlasti (Predsjednitvo, Vlada, Vrhovni sud itd.) kao i u generaltabu
objedinjenog HVO i Armije BiH. U optinama uee u vlasti bilo bi proporcionalno,
3. Osigurala bi se potpuna kulturna autonomnost nacionalnih zajednica. kolstvo, TV, radio i
sl. mogu biti dijelom zajedniki, dijelom posebni.
Ovim bi se postiglo slijedee:
1. Dolo bi do trenutnog poputanja zategnutosti i zaustavila rastua tendencija pogoranja
odnosa izmeu dva naroda i dvije drave,
2. Omogueno bi bilo zajedniko koritenje vanih kapaciteta i bogatstava u Centralnoj Bosni
i dolinom Neretve za koja su oba naroda ivotno zainteresirana i koja bi, u suprotnom, bili
uzrokom nastavka sukoba i nasilja,
3. Otvorile bi se komunikacije i poeo bi dotur pomoi iz svijeta,
4. Bilo bi trenutno zaustavljeno stradanje naroda, a svi izbjegli graani mogli bi se poeti
odmah vraati na svoja ognjita.
5. Hrvatski narod u BiH bi u budunosti ivio na 90 posto teritorija na kojima je povijesno
rasprostranjen, dok bi po sadanjem planu Hrvatska republika zahvatila Zapadnu
Hercegovinu i neznatne dijelove Centralne Bosne i Posavine,
6. Zajednika republika bi dobila kvalitetan izlaz na Savu i more i sigurno bi imala bolje
uslove za dobivanje pomoi i obnovu zemlje,
7. Ponovno bi se podcrtao jedan agresor, koji posljednjim napadima na hrvatske gradove i
objekte na Maslenici i Zemuniku pokazuje da nee odustati.
8. Hrvatska bi izbjegla ekonomske i politike tekoe na unutranjem i vanjskom planu koje
se poveavaju i koje su uzrokovane poremeenim odnosima sa BiH dravom.
Naravno, sve ovo podrazumijeva odlazak ljudi koji su krivi za sadanje stanje odnosa, na obje
strane.
Jednom rijeju, ima mnogo ozbiljnih razloga za to da se ovaj neprirodni i vjetaki izazvani
sukob izmeu dva naroda, koji se postepeno iri na dvije drave, to prije eliminie.
27/08/2007
286
Muslimanski narod je za to. Primite izraze potovanja

Alija Izetbegovi
27/08/2007
287
141.
"U svezi s Vaim pismom od 4. kolovoza 1993. godine, za kojeg sam naalost prvo saznao iz
tiska, dozvolite mi da Vam izloim stajalite Republike Hrvatske:
Hrvatska je priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu dravu, i
podrat e svako rjeenje o kojem se dogovore predstavnici sva tri njena konstitutivna naroda
i koje e im prije dovesti do trajnog i stabilnog mira na ovim prostorima.
Hrvatska drava pozdravlja i podupirat e svaku inicijativu koja se zauzima za ostvarenje
najue suradnje izmeu muslimanske i hrvatske konstitutivne jedinice u buduoj Uniji
republika Bosne i Hercegovine, ali taj dogovor trebaju postii vodstva i legitimni predstavnici
tih republika. Razumije se da takva inicijativa podrazumijeva prije svega trenutno i
bezuvjetno zaustavljanje napadaja muslimanskih vojnih postrojbi i etnikog ienja podruja
na kojima vjekovno obitava hrvatsko puanstvo u Bosni i Hercegovini.
Dobra suradnja izmeu Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini preduvjet je za
uvrivanje dobrih odnosa izmeu Republike Hrvatske i dananje Republike, pa tako i
budue Unije republika Bosne i Hercegovine, to je od obostranog interesa" kae se na kraju
pisma predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8110167:1, 11. 8. 1993.: Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuman uputio je pismo predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviu koje
prenosimo u cjelosti.
27/08/2007
288
142.
MKBJ: Bilateralni razgovori Izetbegovi - Karadi o
istonoj Bosni (eneva, 17. 8. 1993.)

Razgovori o teritorijalnom razgranienju izmeu tri sastavna dijela
budue bosanskohercegovake unije republika
Glasnogovornik Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji John Mills (Don Mils)

ocijenio je povoljnom atmosferu u kojoj se odvijao dananji bilateralni sastanak
muslimanskog i srpskog voe Alije Izetbegovia i Radovana Karadia o muslimanskim
enklavama u istonoj Bosni.
"Atmosfera je bila dobra", kazao je Mills komentirajui sastanak na kojem je, kako
naglaavaju svjetske agencije, muslimanska strana prvi put iznijela svoje prijedloge budueg
teritorijalnog razgranienja BiH. U razgovorima o teritorijalnom razgranienju izmeu tri
sastavna dijela budue bosanskohercegovake unije republika pojavile su se, iznio je Mills, tri
potekoe. Rije je o pitanju Brkog, gdje bi Muslimani trebali dobiti pristup rijeci Savi,
zatim statusu Sarajeva i triju muslimanskih enklava u istonoj Bosni, rekao je John Mills.
Naelni sporazum o privremenom statusu Sarajeva, koji je postignut u ponedjeljak, stupio bi
na snagu tek nakon zavrnog potpisivanja mirovnog sporazuma, doznaje se iz krugova
konferencije.
Muslimansko izaslanstvo je priopilo da "nije postignut nikakav napredak" tijekom susreta
Izetbegovi-Karadi. To je potvrdio i glasnogovornik izaslanstva bosanskih Srba Jovan
Zametica, koji je odgovornost za to prebacio na muslimanansku stranu, koja je, prema njemu,
postavila "maksimalistike zahtjeve na itavo podruje".
"Ipak, srpsko je izaslanstvo pripravno razmotriti pitanje Srebrenice, epe i Gorada", dodao je
Zametica.
Muslimansko izaslanstvo sastalo se rano popodne i s izaslanstvom bosanskohercegovakih
Hrvata, priopio je Mills. Pitanje razgranienja izmeu Muslimana i Hrvata bilo je u sreditu
razgovora koji je trajao sat i petnaest minuta, doznaje se iz krugova Konferencije.
Trilateralni sastanak uz posredovanje supredsjedatelja Konferencije lorda Owena i Thorvalda
Stoltenberga predvien je za danas poslijepodne.
27/08/2007
289
143.
MKBJ: Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju
Hrvatske Republike Herceg-Bosne (Grude, 28. 8. 1993.)
Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike HercegBosne

"Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, stjecajem povijesnih okolnosti, suoio se s
bezobzirnom agresijom kojom su ugroena njegova povijesna i prirodna prava na ivot i
opstojnost, samobitnost i konstitutivnost, njegov kranski i kulturni identitet, politiki,
gospodarski i ini interesi u Bosni i Hercegovini.
Svoja prava koja su u temeljenim aktima dosadanje Republike BiH sadrana u odrednici o
konstitutivnom narodu, hrvatski je narod ostvarivao skupa s ostalim konstitutivnim narodima,
u unitarnoj dravnoj zajednici, i iz takve zajednice pokrenuta je na njega, njegova prava i
interese - agresija.
Nalazei da postojei unitarni oblik politikog i dravnog ustroja ne osigurava hrvatskom
narodu njegova prava u BiH i na Bosnu i Hercegovinu, odluan je da ta prava obrani, izmeu
ostalog, mijenjajui svoj poloaj tako to na dijelu teritorija BiH uspostavlja svoju dravnu
zajednicu, te prenosi dio konstitutivnih prava na budui savez republika i pristaje na
sudjelovanje u pojedinim zajednikim institucijama i slubama od zajednikog interesa u
BiH, kako se to uredi trojnim ustavnim sporazumom konstitutivnih naroda.
Sukladno istaknutom, a:
- polaze od neotuivog, nepotronog, nedjeljivog i neprenosivog prava hrvatskog naroda u
BiH, kao konstitutivnog naroda,
- izjavljujui da hrvatski narod uvaava jednaka prava drugih konstitutivnih naroda
dosadanje BiH,
- u tenji da s ostalim konstitutivnim narodima jednakopravno, demokratski i mirnim putem
uredi sva pitanja iz dosadanjeg i budueg zajednikog ivota,
- prihvaajui temeljne meunarodne akte o ljudskim i graanskim pravima i slobodama, i,
- sukladno politikim odlukama Hrvatske demokratske zajednice za BiH, kao legitimnog
prezenta politike volje hrvatskog naroda, Zastupniki dom Hrvatske Republike HercegBosne, donosi:
TEMELJNU ODLUKU
o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne
27/08/2007
290
lanak 1.
Uspostavlja se i proglaava Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, utemeljena Odlukom o uspostavi Hrvatske zajednice
Herceg-Bosne, uspostavlja se i proglaava Hrvatskom Republikom Herceg-Bosna (u daljnjem
tekstu: Republika).
lanak 2.
Teritorij Republike je podruje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a konane granice
Republike utvrdit e se Ustavom Republike.
lanak 3.
Republika je jedinstvena i nedjeljiva demokratska drava hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini zasnovana na ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i socijalnoj pravdi.
lanak 4.
Suverenitet Republike je nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv, a odreena prava i dunosti
Republike moe ostvarivati u zajednikim tijelima Saveza Republika.
Republika se slobodno udruuje u Savez Republika.
lanak 5.
Narod ostvaruje svoja suverena prava u Republici. U Republici vlast proizilazi iz naroda i
pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast
izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
lanak 6.
Dravna vlast ustrojena je na naelima parlamentarne demokracije, organizacijske i
funkcionalne podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast obavlja Zastupniki dom Republike.
Republike. Sudsku vlast obavljaju neovisni sudovi.
Izvrnu vlast obavlja Vlada
lanak 7.
Predsjednika Vlade i lanove Vlade Republike bira i razrjeava Zastupniki dom Republike
na prijedlog Predsjdnika Republike.
lanak 8.
Predsjednik Republike zastupa i predstavlja Republiku u zemlji i inozemstvu, izraava njeno
konstitutivno jedinstvo i brine se za jedinstveno djelovanje svih tijela dravne vlasti.
Predsjednik Republike vrhovni je Zapovjednik Oruanih snaga Republike, postavlja i
razrjeava vie vojne dunosnike uz pribavljeno miljenje Vlade Republike.
lanak 9.
Republika ima grb, zastavu i himnu. Grb, zastava i himna Republike uredit e se Ustavom
Republike.
27/08/2007
291
lanak 10.
Glavni grad Republike je Mostar.
lanak 11.
Do donoenja Ustava Republike i konstituiranja njezinih tijela, na teritoriju Republike
primjenjivat e se vaei propisi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, kao i propisi dosadanje
Republike Bosne i Hercegovine kada nisu u suprotnosti s propisima Hrvatske Republike
Herceg-Bosna.
lanak 12.
Funkcije dravne vlasti do izbora i imenovanja tijela dravne vlasti po odredbama ove odluke,
obnaat e tijela vlasti Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Do izbora Predsjednika Republike ovu dunost obavlja Predsjednik Hrvatske zajdnice
Herceg-Bosna.
lanak 13.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
Predsjednik Zastupnikog doma
Perica Juki
27/08/2007
292
144.
MKBJ: etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCR-u i ICRC-
u izaslanstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne: (eneva, 1. 9.

1993.)
Izjava Mate Bobana u enevi
Izaslanstvo Hrvatske Republike Herceg-Bosne u enevi u srijedu naveer objavilo je izjavu
predsjednika Mate Bobana, voditelja izaslanstva s etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCRu i ICRC-u, kako bi pozitivno pridonio novoj rundi mirovnih pregovora.
"1. Hrvati podravaju bezuvjetnu dostavu humanitarne pomoi Mostaru i podrujima Bosne i
Hercegovine pod hrvatskim nadzorom, te oekuju da isto uine srpska i muslimanska
strana u podrujima pod njihovim nadzorom, naroito u srednjoj Bosni.
2.
Hrvati pozivaju ICRC (Meunarodni odbor Crvenog kria) da posjeti sva mjesta
zatoivanja u podrujima pod hrvatskom, srpskom i muslimanskom kontrolom, kako bi
utvrdio stvarno stanje i odnos prema zatoenicima.
3. Hrvati su spremni, sa svoje strane, izruivati zarobljene pripadnike muslimanske vojske

izravno ICRC-u, tako da ne mogu napadati Hrvate, a istodobno trae putanje ranjenih i
zarobljenih Hrvata, koje dre Muslimani.
4. Hrvati oekuju od UNPROFOR-a, UNHCR-a i ICRC-a da pravodobno izvjeuju javnost
u svezi s koracima koje poduzimaju hrvatska, srpska i muslimanska strana u svrhu
uspostavljanja mira i pronalaenja politikog rjeenja za Bosnu i Hercegovinu.
Usprkos ovim mjerama dobre volje, s nae strane, neka sredstva javnog izvjeivanja i dalje
pripisuju strane probleme u dananjoj Bosni i Hercegovini iskljuivo bosanskim Hrvatima.
Mi smo jednako bili potreseni slikama iz Jablanice kao i vi. Meutim, moramo vas podsjetiti
da u Jablanicu nemamo pristup od 1. travnja, kada je muslimanska vojska tamo poela svoju
ofenzivu, te da su svi Hrvati etniki oieni iz Jablanice od 20. travnja.
Ne elimo rei da nije bilo krenja ljudskih prava s nae strane, koja najstroe osuujemo. U
isto vrijeme, primjeujemo da su samo bosanski Hrvati poduzeli korake, kao to su gore
navedeni, kako bi se s nae strane pridonijelo poboljanju stanja.
Danas nam se u mnogim izvjeima prigovara ak i kada putamo ljude, dok druge dvije
strane jo zabranjuju pristup svojim logorima. Moramo Vas podsjetiti na to da muslimanska
vojska u 34 logora dri najmanje 4.500 hrvatskih zatoenika, uglavnom u srednjoj Bosni.
Juer smo vam predoili popis.
Muslimanski zloini protiv Hrvata su za medije tabu tema. Duboko smo razoarani takvim
jednostranim izvjeivanjem. Moramo Vas podsjetiti da su bosanski Hrvati, od tri zajednice u
Bosni i Hercegovini, zbog muslimanske ofenzive, koja je poela 16. travnja, sada postali
zajednica s najvie rtava. etrdeset i etiri posto naeg stanovnitva je izbjeglo ili raseljeno,
a 1,5 posto je ubijeno.
27/08/2007
293
elimo naglasiti da je najbolji nain za zaustavljanje tragedije u Bosni i Hercegovini da i

druge dvije strane poduzmu iste, bezuvjetne mjere kao to su gore navedene, te da se
poduzmu sve mjere za to bre postizanje sporazuma ovdje, u enevi. Kriviti stranu s najvie
rtava za sve, pa ak i za dobru volju, nee pomoi situaciji niti ovdje ni na terenu", kae se
na kraju izjave za javnost mr. Mate Bobana, predvoditelja hrvatskog izaslanstva na mirovnim
pregovorima u enevi koju prenosi HBNA.
27/08/2007
294
145.
MKBJ: Dogovor HVO-a i muslimanskih predstavnika
(Meugorje, 1. 9. 1993.)
Bezuvjetan mir i sloboda UNPROFORU-u
U Meugorju su juer razgovarali predstavnici Hrvatskog vijea obrane i muslimanske strane,
uz vodstvo pukovnika Moralesa iz panjolskog bataljuna i sudjelovanje Cedrica Thornberryja,
direktora za civilna pitanja UNPROFOR-a. Postignut je sporazum s ciljem, kako se kae, da
umanji patnje naroda Mostara na obje strane rijeke Neretve.
U sporazumu stoji:
1. Obje strane e i u Mostaru bezuvjetno potovati prekid vatre prema sporazumu koji su
potpisali njihovi najvii zapovjednici i odmah e uiniti sve da se osigura primjena tog
sporazuma.
2. Obje su se strane sloile da e obavljati zamjenu zarobljenih civila i vojnika po naelu
jedan za jedan dok se ne postigne konaan dogovor na vioj razini u enevi.
3. Obje strane e jamiti potpunu slobodu kretanja UNPROFOR-u, tako da se omogui
primjena mandata UNPROFOR-a.
4. Obje strane e takoer jamiti potpunu slobodu kretanja promatraima EZ-a, tako da mogu
nadzirati primjenu potpisanog sporazuma.
5. Da bi se nadzirao sporazum o prekidu vatre, UNPROFOR e u sklopu mandata razmotriti
rasporeivanje potrebna broja vojnih promatraa UN na obadvije strane Mostara.
6. Obje strane se slau da e osigurati neometan i bezuvjetan prolaz za sve humanitarne
konvoje i jame da dopremu dobrotvorne pomoi nee niim drugim uvjetovati.
7. Obje strane se slau da e uspostaviti zajedniku mjeovitu komisiju koja e se sastajati i
nastaviti razgovor i rjeavanje bilo kojeg problema. Nadalje, slau se da e uspostaviti radne
skupine koje bi se bavile specifinim problemima od zajednikog interesa (infrastruktura,
zamjena zarobljenika, evakuacija).
8. Svi sporovi e se rjeavati uz posredovanje UNPROFOR-a i uz uzajamno razumijevanje.
27/08/2007
295
146.
MKBJ: Sporazum o miru i o Uniji repubika BiH koji nije
potpisan
(Geneva, 1. 9. 1993.)*
Potpisnici
Vodeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i
Deklaracije o pravima ljudi koji pripadaju nacionalnim, etnikim,, vjerskim i jezinim
manjinama,
Podsjeajui na izjavu o naelima meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji sa sjednice
u Londonu i Program akcije na humanitarnim djelatnostima, koji je dogovoren na toj
sjednici.
Uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti UN o bivoj Jugoslaviji, i ponavljajui njihovo
zalaganje za mir i sigurnost izmeu drava koje nasljeduju bivu Jugoslaviju,
ovim se sporazumijevaju u slijedeem:
I. Ustavni sporazum o Uniji republika Bosne i Hercegovine
a) Ustavni sporazum o Uniji republika Bosne i Hercegovine dodaje se ovdje, u prilogu br. 1.
Tri strane slau se da on stupa na snagu tjedan dana nakon to Vijee sigurnosti uzme na
znanje ovaj sporazum, potvrdi da Unija republika Bosne i Hercegovine nastavlja biti
lanom Ujedinjenih naroda kako je specificirano u Rezoluciji Vijea sigurnosti broj 859 i
odobri potporu Ujedinjenim narodima za primjenu ovog sporazuma
b) Tri strane uzimaju na znanje da e Vijee sigurnosti razmotriti pitanje sankcija u sklopu
cjelokupnog rjeenja najvanijih pitanja koja se odnose na Jugoslaviju. Bez obzira na to,
oni uzimaju na znanje da e Vijee sigurnosti, uzimajui u obzir ovaj sporazum istodobno
s primjenom mirovnog plana odobriti postupno ukidanje sankcija koje se primjenjuju na
Saveznu Republiku Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru), osobito glede situacije u Bosni i
Hercegovini pod uvjetom da se pokau jasni dokazi o dobroj volji za primjenu svih
aspekata ovog sporazuma, a osobite povlaenje snaga iz dogovorenih linija razgranienja
triju republika koje ine BiH.
c) Dogovoreni planovi koji se tiu ustavnog dogovora priloeni su u prvom i drugom dijelu
priloga II.
II Prekid sukoba
Strane ponavljaju suglasnost za sporazum o potpunom prekidu svih borbenih aktivnosti to su
ga njihovi vojni zapovjednici potpisali 30. srpnja 1993. u Parizu [u prilogu III) i Vojni
sporazum o miru u Bosni i Hercegovini to su ga vojni zapovjednici potpisali 11. kolovoza
1993. (prikazan u I dijelu priloga III) i odluuju da e se ovaj potonji sporazum dopuniti
onako kako je prikazano u treem dijelu priloga III, te stupiti na snagu dan nakon to Vijee
sigurnosti odobri potporu UN za primjenu ovog sporazuma.
III Suradnja u humanitarnim naporima
*
IZVOR: Vjesnik, 4. 9. 1993., Alija Izetbegovi je odbio potpisati ovaj Prijedlog Sporazuma
27/08/2007
296
a) Pruit e se najvea mogua suradnja Visokom povjerenitvu UN za izbjeglice,

Meunarodnom odboru Crvenog kria, Unproforu, Promatrakoj misiji EZ i ostalim
humanitarnim organizacijama koje rade na pomaganju izbjeglicama i prognanicima.
b) Pruit e se puna suradnja Visokom povjerenitvu UN za izbjeglice u pripremi i
provedbi programa za povratak izbjeglica i prognanika kuama.
IV Prethodni sporazum s Republikom Hrvatskom o provedbi Konvencije o tranzitnoj
trgovini zemalja bez izlaska na more iz 1965.
im ustavni sporazum stupi na snagu Unija republika Bosne i Hercegovine zakljuit e s
Republikom Hrvatskom preliminarni sporazum za primjenu Konvencije o provedbi
Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaska na more iz 1965. godine.
V Sporazum o zamjeni teritorija
a)
Meu muslimanskom i srpskom stranom postignut je zasebni sporazum da e prometni

pravac koji povezuje Gorade i epu, a koji se spominje u lanku II prvog dijela priloga a)
ustavnom sporazumu biti irok tri kilometra i da e imati dva prijelaza izmeu toaka koje
se nalaze unutar republike sa srpskom veinom.
b) Nadalje, dogovoreno je da e se nakon povlaenja svih snaga unutar linija razgranienja

republika unutar BiH, nastaviti dobronamjerni i poteni pregovori o razmjeni teritorija u
kojima unutar republike sa srpskom veinom ivi muslimanska veina za teritorije unutar
republike s muslimanskom veinom, kao to je planina Ozren gdje ive veinom Srbi.
Slini su pregovori takoer dogovoreni izmeu hrvatske i muslimanske strane.
VI Pristup moru
a) Postignut je odvojeni dogovor izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavljanju
izlaza na more za republiku s muslimanskom veinom kroz republiku s hrvatskom
veinom kroz koridor od Poplata do Neuma i da e republika s muslimanskom veinom
dobiti komad zemljita na obali Jadranskog mora oko Neuma ili na prevlaci Klek gdje bi,
bude li tehniki i ekoloki mogue, razvila taj teren kao komercijalnu luku.
b) Takoer su se sve tri strane dogovorile da bi republika sa srpskom veinom mogla
sklopiti sporazum s Republikom Hrvatskom o zamjeni teritorija u istonoj Hercegovini s
ciljem uspostavljanja izlaza na Jadran.
VII Politiki sporazum
Sve su tri strane suglasne da e se prvi izbori u republikama odrati pod nadzorom UK i EZ
najkasnije dvije godine nakon stupanja ustavnog sporazuma na snagu. Svi izbori u
zakonodavna tijela republika i opina bit e na naelu proporcionalne zastupljenosti. Sve
politike stranke registrirane su u bilo kojoj od republika, mogu se organizirati i slobodno
djelovati bilo gdje na teritoriju Unije republika Bosne i Hercegovine pod uvjetom da su
njihove aktivnosti u skladu s ustavnim.
U enevi danas, rujna. 1993.
A. Izetbegovi
27/08/2007
297
R. Karadi
M. Boban
Svjedoe: T. Stoltenberg, D. Owen
27/08/2007
298
147.
HR HB mr. Mati Bobanu (Zagreb, 6. 9. 1993.)

Poziv predsjednika Tumana na najstrou primjenu meunarodnog
ratnog i humanitarnog prava
"tovani gospodine predsjednie,
Obraam se Vama i svim tijelima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, s osjeajem duboke i
povijesne odgovornosti, u trenutku koji je presudan za opstojnost i budunost hrvatskog
naroda u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini i za budunost Bosne i Hercegovine kao
dravne cjeline triju jednakopravnih naroda. Pozdravili smo proglaenje Hrvatske Republike
Herceg-Bosne kao neizbjean ishod tekih i traginih zbivanja izazvanih prvo srpskom, a
onda, i muslimanskom agresijom, kao izraz politike volje hrvatskog naroda u Bosni i
Hercegovini i kao jamstvo njegove suverenosti i jednakopravnosti u svim dijelovima cjelovite
i neovisne Bosne i Hercegovine.
Polazei od toga, elio bih Vam jo jednom, uputiti najsnaniji apel da se u svim svojim
akcijama upravljate potivanjem ljudskog dostojanstva, temeljnih ljudskih vrijednosti i prava,
te najstroom primjenom meunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Srpska agresija, a
zatim i muslimanska protiv hrvatskih podruja, odnosno strani rat u cjelini donijeli su
nepodnoljive patnje nevinog puanstva, ena, djece, staraca, bolesnika, ranjenika,
zatoenika i stanovnika u opkoljenim gradovima i naseljima. Obveza je svih onih koji mogu
na to stanje utjecati da uine sve da se te patnje sprijee, uklone ili ublae. To je obveza pred
vlastitom savjeu, pred savjeu svog naroda i pred licem svjetskog javnog mnijenja.
Stoga snano apeliram na Vas da, uz najotriju osudu svih naruavanja meunarodnog
ratnog i humanitarnog prava, uinite sve potrebno na podruju Hrvatske Republike HercegBosne da se u zatoenikim centrima odmah osigura humano postupanje sa zatoenicima u
skladu s meunarodnim humanitarnim pravom i enevskim konvencijama.
Pozivam Vas, takoer, da se odmah omogui, tamo gdje to nije jo uinjeno, slobodni pristup
Meunarodnog komiteta Crvenog kria ratnim zarobljenikim centrima, radi nesmetana
popisa ratnih zarobljenika, njihova putanja na slobodu ili razmjenu po naelu svi-za-sve,
sukladno meunarodnim konvencijama.
Podsjeajui Vas na moje dosadanje intervencije radi omoguivanja nesmetana prolaska
humanitarnih konvoja, ponovno apeliram na vas da ne dopustite bilo kakve zapreke u
dostavljanju humanitarne pomoi svim potrebitim te da sa svoje strane pruite svu pomo
meunarodnim humanitarnim organizacijama i UN u njihovoj humanitarnoj misiji. Ujedno
pozivam i sve ostale zaraene strane u Bosni i Hercegovini da uine isto kako bi se, konano,
stalo na kraj humanitarnoj mori koja pritie civilno puanstvo Bosne i Hercegovine ve
gotovo dvije godine, te kako bi se i na taj nain, pridonijelo mirovnom procesu i nalaenju
pravednog mira u interesu svih naroda na prostoru napaene Bosne i Hercegovine, ali i u
27/08/2007
299
interesu mira i stabilnosti u cijelom podruju", stoji u pismu predsjednika Republike Hrvatske
dr. Franje Tumana.
27/08/2007
300
148.
Predsjednik HR HB Mate Boban: Pismo predsjedniku
Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu (Mostar, 13. 9. 1993.)

Pismo Mate Bobana predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji
Tumanu
"Vae pismo, kojim ste upozorili na moju odgovornost i odgovornost svih tijela Hrvatske
Republike Herceg-Bosne u presudnom trenutku za opstojnost i budunost hrvatskog naroda u
Bosni i Hercegovini i uputili snaan apel da se u naim zadaama upravljamo potivanjem
ljudskog dostojanstva, temeljenih ljudskih vrijednosti i prava, te najstroom primjenom
meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, novi su poticaj za na savjestan rad na
ublaavanju patnji nevinog puanstva i svakog ovjeka ponaosob, patnji koje su posljedica
srpske i muslimanske agresije protiv hrvatskog naroda i njegovih prava u Bosni i
Hercegovini.
Nesporne su strahovite posljedice rata u Bosni i Hercegovini, ali je tragika upravo u injenici
da je napadaima u njihovoj iracionalnoj superiornosti, doputeno ugroavanje prava drugih
silom. Agresijom, prvo srpskom, a potom muslimanskom, hrvatski puk Bosne i Hercegovine
doivio je nevieno nasilje, razaranje i teke povrede dostojanstva, jednakosti i temeljnih
ljudskih prava.
Poznato Vam je da smo uvijek vodili samo obrambeni rat i ustrajavali u namjeri da se mir
postigne politikim pregovorima tri jednakopravna naroda. To i stoga to smo se kao
najmalobrojniji konstitutivni narod i na taj nain nastojali zatititi od potpune destrukcije sile
druga dva naroda. Stalno smo se pozivali na nepovredivost prava na ivot, prava na obitelj i
dom, to naalost, drugima malo znai u postizanju iracionalnih ciljeva silom.
U ime mira, jednakog prava, dostojanstva i moralnog digniteta naeg naroda, u ime visoke
cijene obrane slobode uvijek smo u nae ponaanje inkorporirali nedopustivost krenja
temeljnih ljudskih i nacionalnih vrijednosti i prava.
Uasni nametnuti rat omoguio je i pojedinane odgovornosti u krenju tih naela i
uvjeravam Vas da su ili e svi krivci biti sankcionirani. Vae pismo je na svim razinama
prihvaeno kao posebna odgovornost za ponaanje hrvatskih ljudi, dunosnika i vojnika.
Utvrdili smo obveze svakog hrvatskog ovjeka i institucija Hrvatske Republike Herceg-Bosne
i odluili ili uinili: kao i do sada voditi samo obrambeni rat; strogo se pridravati
meunarodnog ratnog i humanitarnog prava; u zatoenikim centrima ratnim zarobljenicima
odmah osigurati humano postupanje u skladu s meunarodnim humanitarnim pravom i
enevskim konvencijama; dopustiti slobodan pristup Meunarodnom Komitetu Crvenog kria
ratnim zarobljenicima i svim svjetskim medijima; pustiti ratne zarobljenike i o tome smo ve
dali jamstva Meunarodnom Komitetu Crvenog kria; omoguili i kao trajan proces
dogovorili nesmetan i bezuvjetan protok humanitarne pomoi UNHCR-a, UNICEF-a, ICRC-a
na cjelokupnom teritoriju Hrvatske Republike Herceg-Bosne; kao i do sada UNPROFOR-u ne
ometati provoenje njegova mandata; zapovjedili smo svim postrojbama HVO-a obvezatno
tovanje ovih odluka i uputili ih na konzekvence za sluaj ponaanja suprotno ovim
27/08/2007
301
odlukama; pri Uredu Predsjednika utemeljen je Odjel za ljudska prava i humanitarna pitanja,
a proelnik Odjela odgovoran je za provedbu ovih naela u Hrvatskoj Republici HercegBosni.
Gospodine Predsjednie, uvjeravam Vas kako e sve ovo biti odluno provedeno", navodi se
na kraju pisma predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Bobana predsjedniku
Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu.
27/08/2007
302
149.
MKBJ: Zajednika deklaracija predsjednika RH dr.
Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije

Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)
Zajednika deklaracija Tumana i Izetbegovia
Nakon dananjih razgovora u enevi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i
predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi potpisali su zajedniku Deklaraciju iji
tekst objavljujemo u cjelosti.
"Predsjednici Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi,
Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila
Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budue Unije Bosne i Hercegovine;
Vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskoga i muslimanskog naroda;
Odluni da odmah doe do prekida neprijateljstava i stvaranja uvjeta za trajan mir na prostoru
Hrvatske i Bosne i Hercegovine;
Uvjereni u potrebu stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te
poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru;
Spremni da odmah pristupe normalizaciji odnosa sa srpskim narodom u svjetlu predloenih
rjeenja Mirovne konferencije u enevi;
Sporazumjeli su se da e:
I.
1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu postrojbi Armije BiH i
HVO u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993. godine, odmah a najkasnije do 18. rujna
1993. u 12,00.
2. Osigurati obostrano i bezuvjetno rasputanje svih zatoenikih logora i oslobaanje
zatoenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO, odmah a najkasnije do 21.
rujna 1993. godine u 12,00, uz obostrano preuzimanje odgovornosti za njihovu zatitu i
zbrinjavanje.
3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i neometan prolaz svih humanitarnih
konvoja i aktivnost dobrotvornih organizacija.
4. Osnovati radnu skupinu za nadzor i zatitu ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom
Armije BiH i HVO, u skladu s naelima i predloenim rjeenjima Mirovne konferencije o
BiH.
27/08/2007
303
5. Osnovati radnu skupinu za pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije Republike u

predvienoj Uniji BiH, ukljuujui i pitanje izlaska na more kao zajednikog razvojnog
interesa.
6. Osnovati radnu skupinu za razradu i praenje provedbe cjelovitih mjera za obnovu i jaanje
povjerenja i suivota izmeu hrvatskoga i muslimanskog naroda, ukljuujui medijske i
druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja.
II.
Radi ureenja stabilnih odnosa izmeu dviju drava kao zajednikog doprinosa regionalnom
miru, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su osnovati:
1. Radnu skupinu za rjeavanje humanitarnih, statusnih, materijalnih i drugih pitanja u svezi s
poloajem izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj i njihova povratka u
Bosnu i Hercegovinu.
2. Radnu skupinu za pripremanje meudravnih ugovora, ukljuujui i sporazume o
koritenju energetskih i lukih kapaciteta, prometnica, komunikacija i drugih gospodarskih
potencijala.
3. Obojica predsjednika suglasni su da e uloiti svoj utjecaj na osiguranju odgovarajue
potpore meunarodnih politikih i financijskih organizacija obnovi i razvoju dviju drava.
III.
Radi hitne, cjelovite i vjerodostojne realizacije svih dogovorenih mjera i aktivnosti iz ove
Zajednike deklaracije, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su
imenovati svoje osobne povjerenike s punim ovlastima i odgovornou za osiguranje potpune
realizacije dogovora iz ove Deklaracije.
Predsjednik dr. Franjo Tuman imenovao je za svojeg povjerenika dr. Matu Grania,
potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Predsjednik Alija Izetbegovi imenovao je za svojeg povjerenika dr. Harisa Silajdia,
ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
Obojica Predsjednika i njihovi osobni povjerenici zatrait e i osigurati pomo i suradnju
meunarodnih politikih, humanitarnih, politikih i drugih orgnaizacija i imbenika radi
cjelovite realizacije svih mjera ove Deklaracije, u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti
u ovom dijelu svijeta".
Zajedniku deklaraciju potpisali su dr. Franjo Tuman, predjsednik Republike Hrvatske, Alija
Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine a u zakljuenju su Deklaracije
sudjelovali: in. Hrvoje arini, dr. eljko Mati, dr. Miomir uul i Hidajet Bievi iz
Republike Hrvatske, te dr. Haris Silajdi, dr. Ejub Gani, dr. Muhamed Filipovi i dr.Ivo
Komi iz Republike Bosne i Hercegovine.
27/08/2007
304
150.
MKBJ: Tajni sporazum o konfederaciji predsjednika
RH dr. Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH

Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)
Tajni sporazum o konfederaciji
Polazei od rezultata Mirovne konferencije o BIH i njezina konstituiranja kao Unije
Republika, kao i od opih regionalnih i meunarodnih kretanja i povijesnih interesa
hrvatskog i muslimanskog naroda na prostoru jugoistone Europe, predsjednici dr.
Franjo Tuman i Alija Izetbegovi suglasni
da se odnosi izmeu bosansko-muslimanske republike i hrvatske republike u okviru
Unije Bosne i Hercegovine razvijaju na svim podrujima s ciljem stvaranja
zajednike drave koja e istodobno stupiti u konfederalni odnos s Republikom
Hrvatskom.
S tim ciljem obojica e predsjednika osigurati hitnu, cjelovitu i neodgodivu
provedbu svih odredaba iz zajednike Deklaracije potpisane 14. rujna u enevi.
Obojica su se predsjednika suglasili da odravaju stalne konzultacije glede razvoja
regionalnih i meunarodnih prilika u svjetlu iskazane spremnosti za osnivanje
zajednike drave Hrvata i Muslimana u Uniji Bosne i Hercegovine i njezina
istodobnog stupanja u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom.
Obojica su predsjednika suglasni da pokrenu odgovarajuu politiku i diplomatsku
aktivnost radi propitivanja meunarodnih okolnosti i potpore toj zajednikoj
inicijativi.
Oba su se predsjednika suglasili da e radi stvaranja politikih, pravnih i drugih
institucionalnih pretpostavki za realizaciju ove inicijative osnovati stalnu radnu
skupinu.
(Slijede potpisi predsjednika Tumana, predsjednika Izetbegovia i njihovih
suradnika)
27/08/2007
305
151.
MKBJ: Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija Alije
Izetbegovia, i Momila Krajinika (eneva, 16. 9. 1993.)

Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija
Prihvaajui principe Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja predloena na

enevskoj Mirovnoj konferenciji o ustavnom ureenju Unije Bosne i Hercegovine, odluni da
trenutno doe do prekida neprijateljstava i stvaranje uvjeta za mir u Bosni i Hercegovini,
uvjereni da se rjeenje krize mora postii politikim, a ne vojnim sredstvima, spremni na
trenutnu normalizaciju odnosa s hrvatskim narodom u svjetlu rjeenja predloenih na
Mirovnoj konferenciji u enevi, pristali su na sljedee:
I
1. Osigurati trenutan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu Armije Bosne i
Hercegovine i Vojske bosanskih Srba u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993., po
mogunosti odmah i ne kasnije od 18. rujna u 12 sati, te osigurati uspostavu direktnih
komunikacija (vrue linije) izmeu vojnih zapovjednika na svim razinama.
2. Osigurati bilateralno i bezuvjetno ukidanje svih zarobljenikih logora i oslobaanje
zarobljenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i bosanskih Srba, i to odmah, poevi
s oslobaanjem zatoenih u logoru Tarin (207 zarobljenika) i Kula (207 zarobljenika). To
treba uiniti najkasnije do 21. rujna u 12 sati, s tim da obje strane preuzmu potpunu
odgovornost za zatitu i njegu zatoenika.
3. Obostrano stvoriti uvjete za nesmetan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za
djelatnost humanitarnih organizacija, te za sigurno i neometano kretanje svih civila.
4. Osnovati radne grupe za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijama pod kontrolom
Armije BiH i vojske bosanskih Srba u skladu s principima i rjeenjim predloenim na
Mirovnoj konferenciji o Bosni i Hercegovini.
5. Osnovati radnu grupu za nerijeena pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije
republike u zamiljenoj Uniji Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruje Brkog, Bosanske
krajine, doline Neretve, istone Bosne i planine Ozren, a vodei rauna o prirodnom pravu
pristupa moru ovih dviju republika. Ovo se dodaje ve preuzetim obvezama o traenju trajnog
rjeenje za upravu nad podrujem Sarajeva u idue dvije godine. Nakon pronalaska obostrano
prihvatljivoga rjeenja teritorijalnog razgranienja triju republika koje e initi Uniju, a za
vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O
datumu odravanja moraju se sloiti sve tri strane, a pitanje graanima svake od republika bit
e da li se slau da i dalje ostanu u Uniji ili je ele napustiti.
U sluaju raspada Unije, sva prava Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i
lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito
muslimanskim stanovnitvom.
IZVOR: Veernji list, 17. 9. 1993..
27/08/2007
306
II
Da bi se stvorili stabilni odnosi i kao zajedniki doprinos miru u regiji, potpisnici su odluili
osnovati:
1. Radnu grupu koja e se baviti humanitarnim statusom, materijalnim i drugim pitanjima
vezanim za izbjeglice i raseljene osobe iz Bosne i Hercegovine.
2. Radnu grupu za sastavljanje sporazuma, ukljuujui i sporazume o koritenju energije,
luka, prometnih arterija, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala.
III
Radi brze, sveobuhvatne i vjerodostojne provedbe svih mjera i aktivnosti predvienih ovom
Zajednikom deklaracijom potpisnici su odluili imenovati povjerenike, s punim ovlastima i
odgovornou, za potpunu provedbu sporazuma predvienih ovom deklaracijom. Alija
Izetbegovi imenovao je za svoga povjerenika Harisa Silajdia. Radovan Karadi
imenovao je za svoga povjerenika Momila Krajinika. Potpisnici i povjerenici trait e i
bit e im osigurana pomo i suradnja s meunarodnim politikim, humanitarnim i drugim
organizacijama i imbenicima, a sve to radi sveobuhvatne provedbe svih mjera predvienih
ovom deklaracijom, a u interesu trajnog mira i stabilnosti u tome dijelu svijeta.
Na kraju, postignut je dogovor da supredsjedatelji Meunarodne mirovne konferencije o
bivoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na sastanak koji e se odrati na sarajevskom
aerodromu u utorak 21. rujna u 11 sati, gdje e se uzeti u razmatranje potpisivanje mirovnog
paketa kao cjeline, a u kojem e, izmeu ostalog, biti ova Zajednika deklaracija, te
Zajednika deklaracija koju su 14. rujna potpisali Hrvati i Muslimani. Supredsjedatelji e u
meuvremenu obilaziti strane u bivoj Jugoslaviji u nastojanju da postigne daljnje sporazume.
(Deklaraciju su u enevi, 16.09.1993., potpisali: Alija Izetbegovi i Momilo Krajinik
umjesto Radovana Karadia. Kao svjedoci su potpisani Thorwald Stoltenberg i David Owen.
Na Dokumentu nedostaju potpisi Slobodana Miloevia i Momira Bulatovia. Faksimil
potpisa objavljen u Veernjem listu.)
27/08/2007
307
152.
MKBJ: Dogovor zapovjednika Vrhovne komande Armije
BiH Rasima Delia i zapovjednika Glavnog stoera HVO Milivoja

Petkovia (Sarajevo, 17. 9. 1993.)
Deli i Petkovi: dogovor u sarajevskoj zranoj luci
U sarajevskoj zranoj luci u petak su se susreli zapovjednik Vrhovne komande Armije BiH
Rasim Deli i zapovjednik Glavnog stoera HVO Milivoj Petkovi. Sastankom je predsjedao
zapovjednik mirovnih snaga UN za BiH Francis Briquemont. Govorilo se o konkretizaciji
Deklaracije koju su potpisali predsjednici Tuman i Izetbegovi, javio je radio BiH.
Dogovoreno je:
1. da se obustava vatre ostvari, u skladu sa zajednikom Deklaracijom, dana 18. rujna s
poetkom u 12.00 sati. Postojbe su dobile nareenja da e 18. rujna u jutarnjim satima
asnici za vezu s UN stupiti u meusobni kontakt radi rjeavanja konkretnih problema na
terenu;
2. 19. rujna susrest e se komisije koje e realizirati dogovor o putanju svih zarobljenika;
3. Od 18. rujna u 12 sati omoguit e se nesmetani prolazak svih konvoja s humanitanom
pomoi. Kontrola konvoja obavljat e se u skladu s odredbama zajednike Deklaracije;
4. Osigurat e se nastavak evakuacije ranjenika iz bolnice u Novoj Biloj u skladu s
dogovorom koji su potpisali zapovjednici Deli i Petkovi;
5. Naelno su dogovoreni detalji oko popravka mosta u Bijeloj koji bi zapoeli predstavnici
UNPROFOR-a 22. rujna;
6. Predvieno je da se nakon 21. rujna odri sastanak predstavnika HVO, Armije BiH i
srpskih snaga na kojem bi se dogovorili svi detalji implementacije potpisanog vojnog
sporazuma od 30. srpnja ove godine. Sastanak na najvioj vojnoj razini eventualno bi se
odrao nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
27/08/2007
308
153.
Owen-Stoltenbergov plan s Invinciblea: Sporazum o
Bosni i Hercegovini (Jadransko more, 20. 9. 1993.)*

Sporazum koji nije potpisan na nosau Invincible
Mi, potpisani
Vodeni naelima Povelje UN, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Deklaracije o
pravima ljudi koji pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama,
pozivajui se na Izjavu o naelima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji na
zasjedanju u Londonu i Program djelatnosti na humanitarnim pitanjima, dogovoren na toj
sjednici,
uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti UN o bivoj Jugoslaviji,
potvrujui odanost miru i sigurnosti medu zemljama nasljednicama bive Jugoslavije,
ovime se suglaujemo o slijedeem:
l) Ustavni sporazum o Uniji republika BiH
a) Ustavni sporazum prilae se u prilogu I. Strane su suglasne da e on stupiti na snagu tjedan
dana poto Vijee sigurnosti uzme k znanju ovaj sporazum, potvrdi da Unija republika BiH
nastavlja svoje lanstvo u UN, kako je navedeno u Rezoluciji 859 (1993) Vijea sigurnosti,
i ovlasti potporu UN za provedbu ovog sporazuma.
b) Tri strane uzimaju k znanju da e Vijee sigurnosti razmotriti ira pitanja sankcija u skladu
s opim rjeenjem glavnih pitanja koja se tiu bive Jugoslavije. Bez obzira na to, one
uzimaju k znanju da e Vijee sigurnosti, uzimaju i u obzir ovaj sporazum, usporedo s
provedbom mirovnog plana, odobriti postupno ukidanje sankcija nad Saveznom
Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora] s obzirom na situaciju u Bosni i
Hercegovini, pod uvjetom da postoje jasni dokazi o potenoj provedbi, svih vidova ovog
sporazuma, osobito povlaenju snaga na dogovorene crte razgranienja triju republika koje
ine Uniju kako pie u Aneksu A, dio I.
c) dogovoreni aranmani o Ustavnom sporazumu izneseni su u 1. i 2. dijelu Priloga II.
2) Prekid sukoba
Stranke potvruju Sporazum o potpunom prestanku svih borbenih djelatnosti koji su njihovi
vojni zapovjednici potpisali 30. srpnja 1993. priloen u prvom dijelu Priloga 3, i Vojni
sporazum o miru u Bosni i Hercegovini koji su njihovi vojni zapovjednici potpisali 11.
kolovoza 1993, iznesen u 2. dijelu ovog Priloga III, i odluuju da e potonji biti dopunjen
kako je izneseno u 3. dijelu priloga III, a stupit e na snagu dan nakon to Vijee sigurnosti
odobri potporu za primjenu
3) Suradnja u humanitarnim naporima
*
IZVOR: Vjesnik, 23. 9. 1993.,
27/08/2007
309
a) Najvea e se suradnja pruiti Visokom

povjereniku
UN
za
izbjeglice,
Meunarodnom odboru Crvenog kria, Zatitnim snagama UN, Promatrakoj misiji EZ i
ostalim humanitarnim organizacijama koje rade na dostavi pomoi izbjeglicama i
prognanicima.
b) Sva e se suradnja pruiti Visokom povjereniku UN za izbjeglice u planiranju i provedbi
programa za povratak izbjeglica i prognanika kuama.
4) Preliminarni sporazum s Republikom Hrvatskom za provedbu Konvencije o
tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more iz 1965.
im Ustavni sporazum stupi na snagu. Unija republika BiH sklopit e s Republikom
Hrvatskom preliminarni sporazum za provedbu Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez
izlaza na more kako je izneseno u Prilogu IV.
5) Sporazum o zamjeni teritorija
a) Izmeu muslimanske i srpske strane postignut je poseban sporazum da e cesta koja
povezuje Gorade i epu, a spominje se u lanku 2. 1. dijela aneksa A Ustavnom
sporazumu, biti tri kilometra iroka i imat e dva prijelaza izmeu toaka u Republici sa
srpskom veinom. Dogovorene su i izmjene na zemljovidima kako je prikazano u
Aneksu A. dio 1.
b) Nadalje, dogovoreno je da se izmeu muslimanske i srpske strane osnuje
radna skupina za preostala pitanja koja se tiu teritorijalnog razgranienja meu
republikama u predvienoj Uniji republika BiH, a to se odnosi na podruja Brkog,
Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i Ozrena, uzimajui u obzir prirodno
pravo dviju republika na prilaz moru. Ovo se dodaje ranijim obvezama o nalaenju trajnog
rjeenja za upravljanje kotarom Sarajevo na dvije godine. Poto se postigne obostrano
prihvatljivo rjeenje teritorijalnog razgranienja triju republika u Uniji, i u prve dvije
godine postojanja Unije, omoguit e se referendum koji bi se odrao uzajamno
dogovorenog dana u republikama Unije s pitanjem pristaju li graani svake pojedine
republike lanice ostati u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Unije sva prava Unije
republika BiH, kao i lanstvo u UN automatski pripadaju Republici s muslimanskom
veinom. (fusnota: Ovo je razraeno u Zajednikoj muslimansko-srpskoj deklaraciji
potpisanoj u enevi, 16. rujna 1993 i izloenoj u prilogu V)
c) Hrvatska i muslimanska strana takoer su se sporazumjele da osnuju radnu skupinu za
pitanja koja se odnose na teritorijalno razgranienje izmeu dviju republika u Uniji
Republika Bosne i Hercegovine tako da budu u zajednikom razvojnom interesu (fusnota:
Ovo je razraeno u zajednikoj muslimansko-hrvatskoj deklaraciji potpisanoj u enevi 14.
rujna 1993. i izloenoj u prilogu VI)
6) Pristup moru
Posebni su sporazumi postignuti:
a) Izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavi izlaza na more za republiku s
muslimanskom veinom, kroz republiku s hrvatskom veinom cestom pod upravom
posebnog tijela od Poplata do Neuma, i da republika s muslimanskom veinom zadrava
27/08/2007
310
zemljite na obali Jadrana, na poluotoku-prevlaci Kosa (Klek), te o uspostavi zajednike

uprave dviju republika za razvoj turistike privrede u tom podruju.
b) Izmeu hrvatske i muslimanske strane dogovoreno je da e luki objekti za republiku s
muslimankom veinom biti izmeu Viia i eljeva na Neretvi i sposobni za preuzimanje
plovila koja bi plovila iz Ploa i takoer izravno iz ostalih luka na Jadranu, te da e se
juna granica republike s muslimanskom veinom pomaknuti nanie od Reica do
neposredno iznad Viia. Za poetak tamo e postojati cesta pod posebnom upravom
cestovnim pravcem od Reica do Tasovia i do izlaza kod eljeva. Zemljite za luku
odredit e se juno od kua du ceste za eljevo, zapadno od kua uz cestu za Vesie, na
sjeveru do izgraenog podruja Viia, zatim istonom obalom Neretve. Ako se luka
izgradi, od republike s muslimanskom veinom oekuje se da izgradi nadvonjak na
krianju eljevo i novu cestu dogovorenom trasom do Reica, klonei se koliko je god
mogue postojeih naselja, a ta e cesta, sa zemljitem po pola kilometra sa svake strane i
podrujem luke biti dijelom republike s muslimanskom veinom.
c) Republika Hrvatska pristaje na 99-godinji najam za posebne luke objekte u luci Ploe za
republiku s muslimanskom veinom, a detalji o upravi nad tim lukim ureajima uredit e
se u sporazumu izmeu Republike Hrvatske i Unije republika Bosne i Hercegovine, kako
je izloeno u Prilogu VII
im se odnosi izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna
Gora) normaliziraju, napravit e se ugovor o razmjeni teritorija u kojem bi sudjelovala i Unija
Republika Bosne i Hercegovine i u kojem e se uzeti u obzir potreba stratekih jamstava za
Dubrovnik i strateka vanost Prevlake za Kotorski zaljev, potreba republike sa srpskom
veinom za pristup moru u podruju izmeu Otrog Rta i Molunta i potrebe da se Republici
Hrvatskoj nadoknadi teritorij tako da za Republiku Hrvatsku ne bude gubitka teritorija,
7) Politiki sporazumi
Sve su strane sporazumne da e se pod nadzorom UN i Europske zajednice prvi izbori u
republikama koje ine Uniju odrati najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu
Ustavnog sporazuma. Svi izbori za zakonodavna tijela republika i opina bit e po naelu
razmjerne zastupljenosti. Sve politike stranke registrirane u bilo kojoj od republika mogu se
slobodno organizirati i djelovati na cijelom teritoriju Unije Republika BiH, pod uvjetom da
njihove djelatnosti budu u skladu s Ustavnim sporazumom.
U potpisu:
Alija Izetbegovi
Radovan Karadi
Mate Boban
Momir Bulatovi
Slobodan Miloevi
Franjo Tuman
27/08/2007
311
svjedoci: T. Stoltenberg, D. Owen
27/08/2007
312
154.
Predsjednitvo RBiH: Uredba sa zakonskom snagom o
izmjenama i dopunama Zakona o izboru i opozivu lanova


Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donosi
Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama zakona o izboru

i opozivu lanova Predsjednitva RBiH
lanak 1.
U Zakonu o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
("Slubeni list SRBiH", broj 21/90, 28/90 i 29/90 i "Slubeni list RBiH", broj 23/92) iza
lanka 13. dodaje se novi lanak 13a. koji glasi:
lanak 13a.
Za vrijeme ratnog stanja lan Predsjednitva RBiH moe biti opozvan, ako iz bilo kojih
razloga izgubi povjerenje Skuptine RBiH.
Opoziv lanova Predsjednitva RBiH provodi se na nain i po postupku utvrenom za njegov
izbor, ako Zakonom o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH nije drukije odreeno.
Postupak za opoziv za lanove Predsjednitva RBiH pokree se na prijedlog najmanje
dvadeset poslanika. Prijedlog za opoziv dostavlja se Skuptini RBiH, a za vrijeme ratnog
stanja, ako se Skuptina RBiH ne moe sazvati, Predsjednitvu RBiH.
O opozivu lanova Predsjednitva RBiH odluuje Skuptina RBiH na nain i po postupku
utvrenom za izbor lana Predsjednitva RBiH.
lanak 2.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu RBiH".
PR broj 1556/93
Sarajevo, 28. rujna 1993. godine
IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar, Sveuilite u Mostaru Centar
za studije novinarstva, 1998., str. 254-255
27/08/2007
313
155.
Owen-Stoltenbergov plan: Mirovni paket o Bosni i
Hercegovini nova izmijenjena verzija (eneva, kraj rujna

*
1993)
Mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini

Dolje potpisani, voeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima i Deklaracije o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim,
vjerskim i jezinim manjinama
Pozivajui se na principe Meunarodne koferencije o bivoj Jugoslaviji, potvrene na
londonskom zasjedanju i na Programu djelovanja za humanitarna pitanja takoer
dogovorena na tom zasjedanju
Uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda povezane s bivom
Jugoslavijom
Ponovno potvrujui svoje obvezivanje na mir i sigurnost meu dravama nasljednicama
bive Jugoslavije
Ovdje su se sloili sa sljedeim
I.
Ustavni sporazum o Savezu republika Bosne i Hercegovine
a) Ustavni sporazum Saveza republika Bosne i Hercegovine izloen je ve u Dodatku I. Tri

strane su se sloile da e on stupiti na snagu tjedan dana nakon to Vijee sigurnosti
razmotri sadanji Sporazum, potvrdi da e Savez republika Bosne i Hercegovine nastaviti
biti lanom Ujedinjenih naroda kako je specificirano u Rezoluciji 859. (1993. godine)
Vijea sigurnosti, te nakon to potvrdi podrku Ujedinjenih naroda provedbi sadanjeg
Sporazuma.
b) Tri strane se slau da e Vijee sigurnosti razmotriti ire pitanje sankcija uzimajui u obzir
sveobuhvatno rjeenje goruih pitanja povezanih s bivom Jugoslavijom. Oni se takoer
slau da e Vijee sigurnosti, uzimajui u obzir sadanji sporazum, paralelno s provedbom
mirovnog plana, odobriti postupno ukidanje sankcija koje su nametnute Saveznoj
Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora), uzimajui u obzir situaciju u Bosni i
Hercegovini, a pod uvjetom da postoje jasni dokazi dobre volje za provedbu svih aspekata
sada njeg Sporazuma, a naroito to se tie povlaenja snaga u dogovorene granice
konstitutivnih republika kao to je to napisano u Prikljuku A, dio I.
c) Postignuti sporazumi, koji se tiu Ustavnog sporazuma ve su izloeni u dijelovima 1. i 2.
Dodatka II.
II.
Okonanje sukoba
Tri strane potvruju Sporazum o potpunoj obustavi svih borbenih aktivnosti koji su potpisali
njihovi vojni zapovjednici 30. srpnja 1993., a koji je ve izloen u dijelu I. Prikljuka III. i
*
IZVOR: Veernji list,, 30. 9. 1993.
27/08/2007
314
Vojni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, koji su potpisali njihovi vojni zapovjednici
11.kolovoza 1993., a koji je ve izloen u dijelu II. Prikljuka III., te odluuju da e posljednji
biti dopunjen kao to stoji u dijelu III. Prikljuka III. i da e stupiti na snagu dan nakon to
Vijee sigurnosti potvrdi podrku Ujedinjenih naroda provedbi sadanjeg Sporazuma.
III.
Suradnja u vezi s humanitarnim naporima
(a) Maksimalno e se suraivati s Visokim komesarijatom Ujedinjenih naroda za izbjeglice,

Meunarod-nim odborom Crvenoga kria, Zatitnim snagama Ujedinjenih naroda
(UNPROFOR-om, op. prev.), Promatrakom misijom Europske zajednice i drugim
humanitarnim organizacijama koje rade na pruanju pomoi izbjeglicama i raseljenim
osobama.
(b) U potpunosti e se suraivati s Visokim povjerenitvom Ujedinjenih naroda za izbjeglice u
sainjavanju i provedbi planova za povratak izbjeglica i raseljenih osoba u njihove
domove.
IV.
Preliminarni sporazum s Republikom Hrvatskom za provedbu Konvencije o
tranzitnom prometu zemalja bez izlaza na more iz 1965.
im Ustavni sporazum stupi na snagu, Savez republika Bosne i Hercegovine zakljuit e s
Republikom Hrvatskom Preliminarni sporazum za provedbu Konvencije o tranzitnom
prometu zemalja koje nemaju izlaz na more, ve izloen u Prikljuku IV.
V.
Sporazum o zamjeni teritorija
(a) Postignut je odvojeni sporazum izmeu muslimanske i srpske strane da e cesta koja
povezuje epu i Gorade, a o kojoj se govori u odjeljku 2. dijela I. Dodatka A Ustavnog
sporazuma, biti iroka tri kilometra i da e na njoj biti dva nadvonjaka koji e povezivati
toke koje se nalaze na teritoriju srpske republike. Dogovorena je takoer prilagodba
zemljovida kao to stoji u Dodatku A, dio I.
(b) Nadalje, srpska i muslimanska strana sloile su se da oforme radnu grupu za istaknuta
pitanja vezana uz teritorijalna razgranienja izmeu dviju republika u zamiljenom Savezu
republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruja Brkog, Bosanske krajine, doline
Neretve, istone Bosne i Ozren-planine, ukljuujui i prirodno pravo dviju republika na
pristup moru. Ovo je u svezi s ve dogovorenom obvezom za pronalaenje trajnog rjeenja
za upravu nad podrujem Sarajeva u roku dvije godine. Nakon pronalaenja uzajamno
prihvatljiva rjeenja teritorijalnog razgranienja triju konstitutivnih republika Saveza, a za
vrijeme prve dvije godine postojanja Saveza, osigurat e se uvjeti za provoenje
referenduma, koji e se odrati onoga datuma koji bude odgovarao svim trima stranama, a
na kojem e se graani svake od konstitutivnih republika izjanjavati ele li da njihova
republika ostane u Savezu ili da ga napusti. U sluaju raspada Saveza, sva prava Saveza
republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e
automatski prenesena na republiku s preteito muslimanskom veinom. (Napomena: Ovo
je detaljnije razraeno u Zajednikoj srpsko-muslimanskoj deklaraciji potpisanoj u enevi
16. rujna 1993. a izloenoj u Dodatku V.)
(c) Hrvatska i muslimanska strana takoer su se sloile da formiraju radnu grupu koja e raditi
na pitanjima vezanim uz teritorijalno razgranienje izmeu dviju konstitutivnih republika
Saveza republika Bosne i Hercegovine, kao pitanjima zajednikoga razvojnog interesa.
27/08/2007
315
(Napomena: Ovo je ve razraeno u Zajednikoj muslimansko-hrvatskoj deklaraciji

potpisanoj u enevi 14. rujna 1993. godine a izloenoj u Dodatku VI.)
VI. Pristup moru
Postignuti su odvojeni sporazumi: (a) Izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavi
izlaza na more republike u kojoj ivi muslimanska veina kroz republiku u kojoj ivi
hrvatska veina, prolazom od Poplata do Neuma, te da muslimanska republika dri dio
jadranske obale na prevlaci Kosa (Klek) i da uspostavi zajedniko upravljako tijelo dviju
republika kako bi se na tome podruju mogla razvijati turistika privreda.
(b)Izmeu hrvatske i muslimanske strane da luka za muslimansku republiku bude izmeu
Viia i eljeva na Neretvi, te da bude u mogunosti prihvaati brodove koji dolaze iz
Ploa ili izravno iz Ploa ili izravno iz drugih jadranskih luka.
Takoer, da juna granica muslimanske republike bude pomaknuta s Reice do podruja
iznad Viia. U poetku postojat e prolaz koji e ii cestom od Reice do Tasovia i do
skretanja za eljevo. Zemljite za gradnju luke smjeteno je juno od kua uz cestu za
Celjevo, zapadno od kua na cesti za Viie, sjeverno od sagraenog podruja u viiima, a
zatim e slijediti istonu obalu Neretve. Ako se luka sagradi, od muslimanske republike
oekuje se da sagradi nadvonjak na krianju cesta kod eljeva, novu cestu, du
ugovorene rute, prema Reici, izbjegavajui pri tome da ta cesta proe kroz ijedno naselje.
Ova cesta, podruje uz nju irine pola kilometra sa svake strane i podruje luke bit e
teritorij muslimanske republike.
(c) Republika Hrvatska pristala je na 99-godinji najam posebnog dijela luke Ploe
muslimanskoj republici, a detalji oko upravljanja ovim dijelom luke bit e dogovoreni
izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika Bosne i Hercegovine.
(d) im se normaliziraju odnosi izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije
(Srbija i Crna Gora), poet e pregovori koji e obuhvaati zamjenu teritorija, ukljuujui
takoer i Savez republika Bosne i Hercegovine, a u kojima e se voditi rauna o potrebama
stratekog osiguravanja Dubrovnika i strateke vanosti rta Prevlake za Bokokotorski
zaljev, a takoer i o potrebi srpske republike za pristupom moru u podruju izmeu Otrog
rta i Molunata, te o potrebi da se Republici Hrvatskoj kompenzira teritorij tako da na kraju
Republika Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih gubitaka.
VII. Politiki sporazumi
Sve tri strane su se sloile da e se prvi izbori u sve tri konstitutivne republike odrati pod
nadzorom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice, ne kasnije od dvije godine nakon stupanja
na snagu Ustavnog sporazuma. Biranje u sva zakonodavna tijela konstitutivnih republika i
opina temeljit e se na razmjernoj zastupljenosti. Sve politike stranke registrirane u nekoj
od konstitutivnih republika mogu se organizirati i djelovati slobodno na cijelom teritoriju
Saveza republika Bosne i Hercegovine, uz uvjet da je njihova djelatnost u skladu s Ustavnim
sporazumom.
Trebaju potpisati: A. Izetbegovi R. Karadi M. Boban M. Bulatovi S. Miloevi F.
Tumani i kao svjedoci T. Stoltenberg i D. Owen
27/08/2007
316
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: Dodataka I:

Ustavni dogovor o Savezu Republika Bosne i Hercegovine
I. Savez republika Bosne i Hercegovine
lanak 1.
Savez republika Bosne i Hercegovine sastavljen je od tri konstitutivne republike i obuhvaa
tri konstitutivna naroda: Muslimane, Srbe i Hrvate, kao i grupu drugih naroda. Savez
republika Bosne i Hercegovine bit e dravom lanicom Ujedinjenih naroda, i kao drava
lanica obratit e se za lanstvo u drugim organizacijama sustava Ujedinjenih naroda.
lanak 2.
Zastavu i grb Saveza republika Bosne i Hercegovine odredit e zakon koji e prihvatiti
Savezni parlament
lanak 3.
(a)
Dravljanstvo Bosne i
e prihvatiti Savezni parlament
Hercegovina
odredit
se
zakonom
koji
(b) Svaka osoba koja je pri stupanju na snagu ovog Ustavnog dogovora imala pravo biti
dravljaninom Republike Bosne i Hercegovine imat e pravo biti dravljaninom
konstitutivne republike kao i Saveza republi ka Bosne i Hercegovine.
(c) Dopustit e se dvojno dravljanstvo.
(d) Odluke o dravljanstvu donosit e odreeni organi konstitutivnih republika, podloni
prizivu nadlenim sudovima.
lanak 4.
Niti Savez republika Bosne i Hercegovine, niti ikoja od konstitutivnih republika, nee zadrati
nikakvu vojnu snagu, a bilo koje snage koje e postojati na nadnevak stupanja na snagu ovog.
Ustavnog sporazuma progresivno e se razoruati i rasputati pod nadzorom Ujedinjenih
naroda i Europske zajednice.
II. Konstitutivne republike i njihove odgovornosti
lanak 1.
(a) Granice konstitutivnih republika bit e kako je izloeno u Prikljuku A, dijelu I. Osim
kako je omogueno u (b), granice republika mogu se mijenjati samo procedurom
omoguenom za popravljanje ovog Ustavnog sporazuma.
(b) Marginalne promjene granica izloene u Prikljuku A moe uiniti Predsjednitvo na
preporuku Graninog povjerenitva, koje e dobiti dokaze od onih koji su njima posebno
pogoeni. Povjerenitvo e initi pet osoba postavljenih od glavnog tajnika Ujedinjenih
naroda, od kojih e trojica biti osobe predloene od predstavnika triju konstitutivnih
naroda.
27/08/2007
317
(c) Prostori navedeni u Prikljuku A, dijelu II., iako su unutar podruja i pod jurisdikcijom
neke konstitutivne republike, dodijelit e se Savezu republika Bosne i Hercegovine, u
svrhu osiguranja pristupa svih dravlja na zgradama Saveza u Sarajevu, moru u Neumu i
rijeci Savi.
(d) Nee biti graninih nadzora na granicama izmeu konstitutivnih republika, a bit e
slobodan protok osoba, dobara i usluga kroz sve podruje Saveza republika Bosne i
Hercegovine.
lanak 2.
Svaka od konstitutivnih republika usvojit e vlastiti ustav, koji e omoguiti demokratski
oblik vladanja, ukljuujui demokratski izabrana zakonodavna tijela i glavne izvritelje i
neovisna sudska tijela, kao i najvie standarde ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ni jedna
odredba tih ustava ne moe biti u neskladu s Ustavnim dogovorom.
(b) Poetne izbore u svakoj od konstitutivnih republika nadzirat e Ujedinjeni narodi i
Europska zajednica.
lanak 3.
Sve vladine dunosti i moi, osim onih dodijeljenih ovim Ustavnim sporazumom Savezu
republika Bosne i Hercegovine ili ikojoj od njegovih ustanova, bit e one konstitutivnih
republika.
lanak 4.
Sve ine koje poduzme nadleno vladino tijelo ikoje od konstitutivnih republika prihvatit-e
kao vaee ostale konstitutivne republike.
III. Zajednike ustanove Saveza republika Bosne i Hercegovine
lanak 1.
(a) Predsjednitvo Saveza republika Bosne i Hercegovine init e predsjednik, ili neki
postavljenik zakonodavnog tijela, svake od konstitutivnih republika.
(b) Predsjedanje Predsjednitvom smjenjivat e se svaka etiri mjeseca meu lanovima
Predsjednitva. Predsjedajui Predsjednitva predstavljat e Savez republika Bosne i
Hercegovine.
(c) Predsjednitvo e donositi sve svoje odluke konsenzusom.
lanak 2.
(a) Glava Ministarskog vijea Saveza republika Bosne i Hercegovine bit e prvi ministar,
kojeg e postaviti i moe smijeniti Predsjednitvo. Tu e dunost svake godine naizmjence
obnaati imenovanici predsjednika razliitih konstitutivnih republika.
(b) Predsjednitvo e takoer po staviti i moe smijeniti ministra vanjskih poslova. Tu e
dunost svake godine naizmjence obnaati imenovanici predsjednika razliitih
konstitutivnih republika
(c) Premijer i ministar vanjskih poslova bit e iz razliitih konstitutivnih republika.
27/08/2007
318
(d) Ostale ministre moe postaviti Predsjednitvo. Oni i premijer i ministar vanjskih poslova
init e Ministarsko vijee, s odgovornou za politiku Saveza republika Bosne i
Hercegovine u odnosu na vanjske poslove, meunarodnu trgovinu i rad zajednikih
ustanova, kao i bilo koje druge dunosti i ustanove koje savezni parlament moe s vremena
na vrijeme navesti zakonom.
lanak 3.
(a) Parlament Saveza republika Bosne i Hercegovine init e 120 predstavnika, treinu kojih
e izabrati odnosni zakonodavci konstitutivnih republika.
(b) Savezni parlament moe jednostavnom veinom lanova iz svake konstitutivne republike
usvojiti zakone unutar nadlenosti Saveza republika Bosne i Hercegovine.
lanak 4.
Savez republika Bosne i Hercegovine imat e sljedee sudove:
(i) Vrhovni sud, koji ine etiri suca postavljena od Predsjednitva, od kojih nee biti
dvojica iz istih naroda, koji e, osim kako je navedeno u odjeljku (iii), biti konani
sud za prizive iz sudova konstitutivnih republika.
(ii) Ustavni sud, koji ine tri suca postavljena od Predsjednitva, od kojih nee biti
dvojica iz iste konstitutivne republike, koji e biti nadlean da rjeava konsenzusom
sporove meu konstitutivnim republikama, izmeu bilo koje od njih i Saveza
republika Bosne i Hercegovine ili bilo koje od njegovih ustanova, i meu bilo kojom
od tih ustanova. Ne uspostavi li se taj Sud, ili bude u nemoi da rijei neki spor, ona
e se uputiti za obvezujuu odluku stalnom arbitrarnom suditu koje ine suci
Meunarodnog suda pravde ili lanovi Stalnog suda za arbitriranje, iz kojih e svaki
po jednoga izabrati predsjednik svake od konstitutivnih republika, a dvojicu od kojih
e izabrati Predsjednitvo, ili, ako nije sposobno to uiniti, glavni tajnik Ujedinjenih
naroda i predsjednik Ministarskog vijea Europske zajednice.
(iii) Sud za ljudska prava ima se uspostaviti u skladu s Rezolucijom 93(6) Odbora
ministara Vijea Europe, iji e toan sastav i nadlenost biti kako je izloeno u
dogovorenom Prikljuku B.
lanak 5.
Udruene vlasti izmeu dvije ili vie konstitutivnih republika mogu se uspostaviti
dogovorom republika kojih se to tie ako se potvrdi zakonom prihvaenim od saveznog
parlamenta.
IV. Meunarodni odnosi
lanak 1.
(a) Savez republika Bosne i Hercegovine obratit e se za lanstvo europskih i meunarodnih
ustanova i organizacija, kako odlui Predsjednitvo. Svaka od konstitutivnih republika
moe se obratiti za lanstvo neke meunarodne organizacije, ako takvo lanstvo ne bi
bilo neskladno s interesima Saveza republika Bosne i Hercegovine ili bilo kojeod ostalih
konstitutivnih republika
27/08/2007
319
lanak 2.
(a) Savez republika Bosne i Hercegovine ostat e strana u svim meunarodnim ugovorima na
snazi za Republiku Bosnu i Hercegovinu na nadnevak stupanja na snagu ovog Ustavnog
dogovora, osim ako savezni parlament ne odlui poduzeti korake da otkae bilo koji od
takvih ugovora. Meutim, ugovore u koje se ulo nakon 18. studenoga 1990. razmatrat e
savezni parlament unutar razdoblja od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustavnog
dogovora i ostat e na snazi samo ako savezni parlament tako odlui.
(b) Savez republika Bosne i Hercegovine nastavit e sve diplomatske odnose dok
Predsjednitvo ne odlui da ih nastavi ili ih prekine.
(c) Savez republika Bosne i Hercegovine moe postati stranom u meunarodnim ugovorima
ako takvo sudjelovanje odobri savezni parlament. Parlament moe zakonom omoguiti
sudjelovanje u odreenim vrstama meunarodnih sporazuma odlukom Predsjednitva. Do
mjere u kojoj bi takvo sudjelovanje ukljuilo odgovornosti koje trebaju iznijeti
konstitutivne republike, treba unaprijed osigurati suglasnost za njih, osim u odnosu na
ugovore o kojima je rije u lanku V.3.
(d) Bilo koja konstitutivna republika moe, ako je prihvatljiva, postati stranom u nekom
meunarodnom ugovoru, ako takvo sudjelovanje ne bi bilo nesklapno s interesima Saveza
republika Bosne i Hercegovine ili bilo koje od ostalih konstitutivnih republika.
V. Ljudska prava i temeljne slobode
lanak 1.
(a) Podlono lanku V.2., sve osobe unutar podruja Saveza republika Bosne i Hercegovine
bit e ovlatene uivati prava i slobode omoguene sredstvima ispisanim u Prikljuku C.
(b)
Bude li ikakva nesuglasja izmeu prava i sloboda navedenih u ikojem od tih

sredstava, ili izmeu ikojeg od tih i prava i sloboda navedenih u ikojem drugom
zakonskom propisu na snazi, primijenit e se propis koji omoguuje veu zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda.
lanak 2.
Svi sudovi, administrativne agencije i drugi vladini organi Saveza republika Bosne i
Hercegovine i konstitutivnih republika primijenit e se i pokoriti pravima i slobodama
navedenim u sredstvima ispisanima u dijelovima I. i IV. Prikljuka C. Prava navedena u
sredstvima ispisanima u dijelovima II. i III. Prikljuka C smatrat e se tenjama koje treba
dosei koliko je god brzo mogue; svi zakonodavni, sudbeni, administrativni i drugi vladini
organi Saveza i republike vlade uzet e ta prava prikladno u obzir proglaavajui,
izvravajui i tumaei ikoje zakonske propise odreene ili drugaije prikladne za primjenu
takvih prava i drugaije provodei dunosti tih organa.
lanak 3.
Savez republika Bosne i Hercegovine postat e koliko je to god skoro mogue stranom
svakog od meunarodnih ugovora ispisanih u Prikljuku C.
lanak 4.
27/08/2007
320
Svi organi Saveza i republike vlade suraivat e s nadzornim tijelima uspostavljenim bilo
kojim od sredstava ispisanim u Prikljuku C, kao i s" Meunarodnim poslanstvom za
motrenje ljudskih prava za Bosnu i Hercegovinu, uspostavljenim od Ujedinjenih naroda.
lanak 5.
Svi e dravljani imati pravo naseliti se na bilo kojem dijelu podruja Saveza republika Bosne
i Hercegovine. Oni e imati pravo da im se vrati sve vlasnitvo kojega su bili lieni tijekom
etnikog ienja i da im se nadoknadi sve vlasnitvo koje im se ne moe vratiti.
(b) Savezni parlament, kao i zakonodavna tijela konstitutivnih republika, propisat e zakone
da pomognu primjenu tih prava.
lanak 6.
Kako bi se pomogla primjena prava i sloboda navedenih u ovom poglavlju, a posebno u
lanku V.5.(a), ombudsmani e se postaviti i poetno e provoditi dunosti, kako je navedeno
u zakonu prihvaenom od saveznog parlamenta.
VI. Financije
lanak 1.
(a) Savezni parlament svake e godine, na prijedlog prvog ministra i sa susljednim
odobrenjem Predsjednitva, usvojiti proraun koji pokriva izdatke nune za provedbu samo
onih dunosti Saveza republika Bosne i Hercegovine koje se odnose na odravanje
njegovih zajednikih ustanova i udovoljenje njegovim meunarodnim obvezama, kao i
takve druge dunosti o kakvima se moe s vremena na vrijeme dogovoriti savezni
parlament
(b) Ako se nikakav takav proraun ne usvoji u zadanom roku, proraun za prethodnu godinu
rabit e se na privremenoj osnovici.
lanak 2.
(a) Izdaci omogueni proraunom pokrit e se, osim u mjeri u kojoj su drugi prihodi dostupni
ili ako je drugaije navedeno u zakonu usvojenom od saveznog parlamenta, jednakim
udjelom svake od konstitutivnih republika.
(b) Drugi izvori prihoda, kao carinske pristojbe, naknade za usluge ili pristojbe za odreene
djelatnosti, mogu se odrediti zakonom.
VII. Ustavni dogovor
lanak 1.
(a) Ustavni dogovor moe se popraviti odlukom saveznog parlamenta, kad takav popravak
odobri svaka od konstitutivnih republika, sukladno svom ustavnom postupku.
(b) Ne moe se usvojiti nikakav popravak koji odbacuje ili smanjuje bilo koje od prava ili
sloboda navedenih u Poglavlju V.
lanak 2.
27/08/2007
321
(a) Ovaj Ustavni dogovor ne moe se odbaciti i ni jedna od konstitutivnih republika ne moe
se povui iz Saveza republika Bosne i Hercegovine bez prethodne suglasnosti svih
republika. Na takvu odluku moe uloiti priziv Vijeu sigurnosti svaka od konstitutivnih
republika, a odluka Vijea bit e konana.
(b) Povue li se ikoja od konstitutivnih republika iz Saveza republika Bosne i Hercegovine,
prostori navedeni u Prikljuku A, dijelu II., koji su unutar podruja takve Republike
ostat e dijelom Saveza republika Bosne i Hercegovine.
lanak 3.
Ovaj Ustavni dogovor stupit e na snagu kad ga odobre kao dio ukupnog mirovnog rjeenja
predstavnici triju konstitutivnih naroda, i na nadnevak koji oni navedu.
Prikljuak A, DIO I.
Granice konstitutivnih republika
1. Granice konstitutivnih republika bit e kako je pokazano na zemljovidu ispod, podlone
svakim promjenama koje se mogu uiniti u skladu s lankom ll.1(b) Ustavnog sporazuma.
Granino povjerenitvo e osigurati da podruje muslimanske veinske republike ne bude
manje od 30 posto ukupnog podruja Saveza republika Bosne i Hercegovine.
2. Cesta oznaena na zemljovidu koja povezuje Gorade sa epom init e dio muslimanske
veinske republike, koja e biti odgovorna za njeno odravanje i policijski nadzor.
3. Koliko je god mogue grada Gornjeg Vakufa bit e u muslimanskoj veinskoj republici,
podlono
hrvatskoj
veinskoj
republici
koja
zadrava cestovni pristup Prozoru sjeverno od Gornjeg Vakufa, i Novom Travniku du
ceste koja prolazi sjeverno od sela Ploe prema cestovnom spoju sjeverno od Bistrice.
Gradnja novih cesta moe biti nuna, a posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a e,
nakon odgovarajueg vijeanja, arbitrirati u sluajuprepirke.
Slino tome, glavni e se tajnik UN-a zaduiti da arbitrira granicu izmeu muslimanske
veinske republike i hrvatske veinske republike gdje ona slijedi crtu povuenu juno od
rijeke Lave u Travniku, kako bi se to je vie mogue hrvatskih selaukljuilo u hrvatsku
veinsku republiku.
Na zahtjev bilo koje konstitutivne republike, Predsjednitvo moe odluiti da neka vjerska ili
kulturna zgrada smjetena u drugoj konstitutivnoj republici bude pod posebnom zatitom i
odgovornou republike koja to zatrai.
27/08/2007
322
Prikljuak A, DIO II.

Prostori dodijeljeni Savezu Republika Bosne i Hercegovine
1. Prostor opisan kao sadanja opina Neum i onaj dio sadanje opine Stolac koji lezi ispod
june granice konstitutivne republike koja se iri gore kroz Sarajevo do Brkogana Savi.
2. Onaj dio eljeznike pruge od Tuzle koji prolazi preko Brkog do eljeznikog mosta na
Savi.
3. One javne zgrade u podruju Sarajeva i na okolnom prostoru koje su odreene od
Predsjednitva da ih koriste savezni parlament, Ministarsko vijee, Vrhovni i Ustavni sud i
Sud za ljudska prava i administrativne ustanove Saveza.
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK II

Dogovoreni aranmani o ustavnom sporazumu Saveza republika Bosne I
Hercegovine
1. Ime svake konstitutivne republike odreivat e nadlena vlasti te republike.
2. Pristupna vlast:
(a) U skladu s lankom III. 5 Ustavnog sporazuma uspostavit e se, odmah nakon stupanja
na snagu toga sporazuma, Pristupna vlast koja e biti ovlatena za pomo u provoenju
lanka II. 1(d) Sporazuma, u kojem se zahtijeva slobodno kretanje osoba, roba i usluga
na
cjelokupnom
teritoriju
Saveza
republika
Bosne
i
Hercegovine.
(b) Cilj te vlasti bit e da jami punu slobodu kretanja u odreenim kljunim podrujima
izmeu i unutar konstitutivnih republika, a takoer izmeu tih konstitutivnih republika i
Republike Hrvatske i Republike Srbije.
(c) lanovi te vlasti bit e tri osobe koje e imenovati predsjednitvo svake od
konstitutivnih republika. Sjedite te vlasti bit e u gradu Sarajevu ili u njegovoj okolici.
(d) lako bi ta vlast trebala postati djelatna odmah nakon stupanja na snagu Ustavnog
dogovora, neizbjeno e postojati i poetno razdoblje u kojem e UNPROFOR preuzeti
iskljuivu odgovornost za kretanje ve dogovorenim plavim rutama oko Sarajeva i
prolazima, te osiguravati slobodu kretanja kljunim cestama i eljeznikim prugama
u cijeloj zemlji. Nakon toga dolazi razdoblje zajednike odgovornosti UNPROFOR-a i
Vlasti, za vrijeme kojega e se odgovornost UNPROFOR-a za navedene, dogovorene
rute, postupno ukidati, a preuzimat e ih prometna policija Pristupne vlasti. Ovaj
27/08/2007
323
trensfer odgovornosti zahtijeva da se svi lanovi Vlasti s njim sloe, prometna policija
bit e popunjena iz redova policijskih snaga Konstitutivnih republika i stavljena u
nadlenost Vlasti.
(e) Ove e rute kontrolirati Pristupna vlast:
I. cestu i eljezniku prugu od Metkovia, na granici s Hrvatskom, do grada
Sarajeva
II. eljezniku prugu od grada Sarajeva do Doboja i Samca
III. takozvanu Unsku prugu od Bosanskog Novog, kroz Biha i juno do granice s
Hrvatskom
IV. cestu od Nevesinja do mostarskog aerodroma
V. cestu od Srebrenice do Kladnja
VI. cestu od Gorada preko ajnica do granice s Crnom Gorom
VII. sarajevski aerodrom
VIII. takozvanu tranzitnu cestu kroz juni dio grada Sarajeva
IX. cestu izmeu Sarajeva i krianja sjeverno od Trnova, a kojom se omoguava
pristup Goradu
X. cestu od Bosanskog Broda (kroz Derventu, Doboj i Zenicu) do Sarajeva
XI. cestu od granice s Republikom Hrvatskom, pored Velike Kladue (kroz Cazin,
Biha, Klju, Jajce i Donji Vakuf) do Mostara
i. cestu od Donjeg Vakufa (kroz Travnik) do Zenice
XII. cestu od Poplata do Neuma
DIO II.
A. Oblast Sarajeva
1. U razdoblju specificiranom u odjeljku 2.(dolje), bit e uspostavljena oblast Sarajeva ija
e vanjska granica biti naznaena na priloenom zemljovidu. Ta granica bit e podlona
promjenama od Komisije za.granicu, u skladu s lankom II. 1(b) Ustavnog sporazuma.
Komisija bi na prvom mjestu trebala razmotriti pitanja ukljuenja u oblast Sarajeva mjesta
ekria, Ratkovaca, atia i Draevia, a zatim bi trebali razmotriti i ukljuivanje opina
Kiseljak i Kreevo.
2. Planirano je da razdoblje sudjelovanja Ujedinjenih naroda u upravljanju oblau Sarajeva
traje dvije godine. Strane se obvezuju da e tijekom tog razdoblja iznai trajno rjeenje.
Razdoblje prisustva UN-a moe, dakle, biti i skraeno ako to preporui Predsjednitvo,
razumijevajui da e sudjelovanje Ujedinjenih naroda upravljanju oblau Sarajeva u
svako vrijeme biti onakvo kako odredi Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda.
3. Oblast Sarajeva imat e upravne funkcije i ovlasti koje su specificirane za konstitutivne
republike u Ustavnom sporazumu, no ono nee imati predstavnika u Predsjednitvu.
Opine u oblasti Sarajeva imat e one upravne funkcije i ovlasti koje imaju opine po sa
danjem zakonu, a bit e podlone vlasti upravitelja Ujedinjenih naroda koje e on moi
27/08/2007
324
koristiti u iznimnim okolnostima. Zakoni koje prihvati parlament Saveza primjenjivat e

se takoer i u oblasti Sarajeva.
4. Oblau Sarajeva upravljat e upravitelj UN kojeg e imenovati glavni tajnik Ujedinjenih
naroda. Upravitelj UN-a radit e pod nadzorom posebnog predstavnika i glavnog tajnika i
u tijesnoj suradnji sa Zdruenim povjerenitvom za oblast Sarajeva, a koje je osnovano
nakon potpisivanja Vojnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. UN upravitelj
dobivat e savjete od savjetodavnog tijela u kojem e bjti etiri predstavnika Muslimana,
tri predstavnika Srba i dva predstavnika Hrvata i jedan predstavnik manjina u oblasti ovog
posljednjeg imenovat e supredsjedatelj. Savjetodavno tijelo donosit-e preporuke
konsenzusom.
5. UN upravitelj uspostavit e prvostepene sudove i prizivni sud u svakoj opini koja je
ukljuena u oblast Sarajeva. albe iz tih sudova mogu se proslijediti dalje sudovima
Saveza republika. Bosne i Hercegovine na isti nain kao i albe iz prizivnih sudova
konstitutivnih republika.
6. Unutar oblasti Sarajeva Povjerenitvo za granice, predloit e nove opinske granice
uzimajui u obzir sljedee imbenike:
(a) granice koje su postojale na dan 1. sijenja 1991. godine;
{b) provizorne promjene granica koje su provoene nakon 1. sijenja 1991. godine;
(c) liniju prekida vatre;
(d)razmjetaj stanovnitva, prema podacima iz popisa stanovnitva i iz drugih izvora;
(e) elje onih koji su posebno pogoeni, a koje su utvrene plebiscitom ili drukije;
(f) stajalita savjetodavnog tijela i UN upravitelja.
O prijedlozima opinskih granica Povjerenitva za granice, odluivat e Predsjednitvo.
B. Gradska opina Mostar

1. U razdoblju specificiranom u odjeljku 2. (dolje), bit e uspostavljena gradska opina
Mostar, ija e vanjska granica biti naznaena u priloenom zemljovidu. Ta granica bit e
podlona promjenama od Povjerenitva za granice, a u skladu s lankom II. 1(b) Ustavnog
sporazuma.
2. Planirano je da e razdoblje u kojem e Europska zajednica sudjelovati u upravljanju
gradskom opinom Mostar trajati dvije godine. Strane se .obavezuju da e u tom razdoblju
iznai trajno rjeenje. Razdoblje prisutnosti Europske zajednice moe biti skraeno ako
tako, predloi Predsjednitvo, razumijevajui.da e sudjelovanje Europske zajednice u
upravljanju gradskom opinom Mostar biti u svakom trenutku odreeno od Ministarskog
vijea Europske zajednice.
3. Gradska opina Mostar, u kojoj e biti zgrade za glavni grad republike & preteito
hrvatskim stanovnitvom, imat e upravne funkcije i ovlasti koje su specificirane za
konstitutivne.republike u Ustavnom sporazumu. Gradska opina Mostar imat e one
upravne funkcije i ovlasti koje opine imaju u; sada vaeim zakonima, a bit e podlona
vlasti upravitelja Europske zajednice, a koju e on korisitjti u iznimnim okolnostima.
Zakoni koje usvoji parlament Saveza primjenjivat e se i u gradskoj opini Mostar.
27/08/2007
325
4. Gradskom opinom Mostar upravljat e upravitelj Europske zajednice kojeg e imenovati

predsjednik Vijea Earope. Upravitelj EZ-a radit e pod nadzorom posebnog predstavnika
glavnog tajnika UN-a i u tijesnoj suradnji sa. Zdruenim regionalnim povjerenitvom koje
je osnovano nakon potpisivanja Vojnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini. EZ
upravitelj dobivat e savjete od savjetodavnog tijela u kojem e biti 3 predstavnika
Hrvata, 3 predstavnika Muslimana i 3 predstavnika Srba, te jedan predstavnik manjina
koje ive u gradu; kojeg e imenovati supredsjedatelj.
5. EZ upravitelj uspostavit e prvostepene sudove i prizivni sud u gradskoj opini Mostar.
albe se iz tih sudova mogu proslijediti dalje, sudovima Saveza republika Bosne i
Hecegovine, na isti nain kao i albe iz prizivnih sudova konstitutivnih republika.
6. Gradsku opinu Mostar demilitarizirat e Zdrueno regionalno povjerenitvo, a u skladu s
Vojnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini. UNPROFOR i druge specijalizirane
agencije Ujedinjenih naroda djelovat e u gradu na isti naina kao i u cijeloj zemlji.
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK III

Vojni sporazumi
Dio prvi
Sporazum o potpunom prekidu svih borbenih aktivnosti izmeu svih
strana u sukobu od 30.srpnja 1993.
DOLJE POTPISANI VOJNI ZAPOVJEDNICI, kao predstavnici strana u sukobu.

Uvaavajui odluke njihovih glavnih zapovjednika donesene nedavno pod pokroviteljstvom
Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji,
Imajui na umu njihove obveze prema vaeim fe-zolucijama Vijea sigurnosti, ukljuujui i
osiguranje sigurnosti UNPROFOR-a i njihovu slobodu kretanja,
Priznajui apsolutnu hitnost sadanje situacije i svim snagama zauzimajui se da se ovaj
Sporazum potuje,
Sloili su se sa sljedeim:
lanak 1.
Prekid svih borbenih aktivnosti
27/08/2007
326
1. Poevi odmah nakon potpisivanja ovoga Sporazuma, sve snage svih triju strana prekinut
e vatru i zaustaviti sve vojne aktivnosti, ukljuujui pokrete vojske, razmjetaj snaga i
uspostavu utvrda.
2. Dolje potpisani vojni zapovjednici trebaju izdati napisane zapovijedi kojima se nareuje
takav prekid borbenih aktivnosti to je prije mogue nakon potpisi vanja ovoga Sporazuma.
lanak 2.
Humanitarna pomo i sloboda kretana
Dolje potpisani vojni zapovjednici trebaju, to je prije mogue, a odmah po potpisivanju
ovoga Sporazuma, izdati napisane zapovijedi kojima se omoguuje:
a) slobodan prolazak za UNPROFOR;
b) slobodan prolazak za konvoje UNPROFOR-a i njihovu pratnju, koji podlijeu rutinskoj
kontroli broja osoblja i komada oruja koji ulaze i naputaju teritorij pod kontrolom jedne
od strana; i
c) slobodan prolazak za konvoje s humanitarnom pomoi, koji podlijeu razumnoj
kontroli njihova sadraja i osoba koje ga prate, i to na jednoj kontrolnoj toki.
UNPROFOR priznaje da svaka od strana ima opravdano pravo biti zabrinuta pokretima
unutar vlastitog teritorija. UNPROFOR e unaprijed dati obavijest o kretanju konvoja.
lanak 3.
Potvrda pristajanja na ovaj sporazum
1. Dolje potpisani vojni zapovjednici potvrdit e UNPROFOR-u izdavanje zapovijedi na
koje se poziva ovaj Sporazum. Pruit e se puna pomo UNPROFOR-u, doputajui mu
nadgledanje provedbe ovoga Sporazuma. asnicima UNPROFOR-a koji se nalaze na
terenu moe se obratiti ako je potrebna pomo u provedbi ovoga Sporazuma.
2. Dolje potpisani vojni zapovjednici, ili njihovi ovlateni zastupnici, nastavit e se svaki dan
u odreeno vrijeme sastajati kada se glavni zapovjednici svih strana budu nalazili na
sastancima u enevi, ili kada to bude potrebno, na izriit zahtjev bilo koje od strana. U
skladu s preporukom koju su u enevi dali glavni zapovjednici strana, izmeu ostalog e
se razgovarati i o nacrtu Vojnog sporazuma o'prekidu neprijateljstava.
3. Za hitna pitanja vojni zapovjednici i njihovi predstavnici koji su ovlateni za donoenje
odluka moraju biti na raspolaganju 24 sata na dan (i to putem pouzdanih sredstava
komunikacije).
Ovaj Sporazum, koji je u skladu s odlukama glavnih zapovjednika svih strana u enevi, stupit
e na snagu nakon to bude potpisan.
Sastavljeno na sarajevskom aerodromu 30. srpnja 1993. u dvije verzije - na engleskom i na
jezicima strana. Tamo gdje se jave razlike u tumaenju izmeu dviju verzija, engleska verzija
sluit e za provjeru.
Trebaju potpisati: R. Deli, R. Mladi, M. Petkovi,
27/08/2007
327
i kao svjedoci J. Cot, i F. Briquemont
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK IV

Preliminarni sporazum izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika
Bosne i Hercegovine za provedbu konvencije o tranzitnoj trgovini
zemalja bez izlaza na more iz 1965
Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine
Uzimajui u obzir da kao nasljednici Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, koja je
bila jednom od strana u Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more,
zakljuenoj u New Yorku 8. srpnja 1965. (dalje u tekstu Konvencija), Republika Hrvatska i
Savez republika Bosne i Hercegovine moraju meusobno primjenjivati odredbe
Konvencije,
Ako se nadalje uzme u obzir da se Savez republika Bosne i Hercegovine treba smatrati
dravom bez izlaza na more unutar znaenja te Konvencije i da je s obzirom na Bosnu i
Hercegovinu Republika Hrvatska tranzitna drava unutar znaenja Konvencije,
U elji da se zakljui sporazum, te da na temelju uzajamnosti a u skladu s lankom 3.(1)
Konvencije o glavnim morima navedenoj u Preambuli Konvencije o tranzitnom prometu te
s lankom 15. te Konvencije utvrdi pravila, kao to je predvieno u paragrafu 2. lanka 2.
Konvencije, za upravljanje tranzitnim prometom i upotrebom prijevoznih sredstava koja
proteze preko hrvatskog podruja izmeu teritorija Saveza republika Bosne i Hercegovine i
Jadranskog mora i kada prolaze preko teritorija Saveza republika Bosne i Hercegovine u
tranzitu izmeu mjesta ulaska i izlaska smjetenih na hrvatskom teritoriju, te da se takoer
reguliraju druge stvari predviene Konvencijom.
Ovime daju svoju suglasnost kako slijedi:
lanak 1.
a) Sloboda tranzita prema uvjetima ovog Preliminarnog sporazuma dodijelit e se objema
stranama na temelju uzajamnosti.
b) Hrvatske luke Ploe i Rijeka odreuju se kao one u koje e Savez republika Bosne i
Hercegovine imati pristup, kao to je predvieno Konvencijom, a za prometnice, bilo
cestovne bilo one eljeznike, izmeu Ploa i Sarajeva, te izmeu Rijeke i Bihaa donijet
e se posebna pravila.
c) Ceste na podruju Saveza republika Bosne i Hercegovine:
(i) izmeu hrvatske granice blizu Velike Kladue (prema Cazinu, Bihau, Kljuu,
Jajcu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Jablanici i Mostaru) i hrvatske granice na jugu,
27/08/2007
328
kao i cesta izmeu Donjeg Vakufa (prema Travniku) i Zenice gdje se ta cesta
spaja s cestom pod (II);
(ii) izmeu Bosanskog Broda (prema Derventi, Doboju, Zenici, Sarajevu i Mostaru)
i hrvatske granice na jugu; bit e prometnice za koje e sloboda tranzita, u
skladu s Konvencijom, biti dodijeljena Republici Hrvatskoj.
d) Ista sloboda tranzita bit e dodijeljena Republici Hrvatskoj na tzv. Unskoj pruzi na
podruja, Saveza republika Bosne i Hercegovine izmeu Bosanskog Novog (prema
Bihau) i hrvatske granice na jugu u smjeru Knina.
e) Upuivanje na posebne luke Hrvatske te ceste i eljeznike pruge unutar Saveza republika
Bosne i Hercegovine, i na posebne toke ulaza iz Hrvatske i Saveza republika Bosne i
Hercegovine, te iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, nema za cilj iskljuiti olakavanje
obima dravama tranzitnog prometa preko drugih luka ili ulaznih toaka.
lanak 2.
Strane e odmah poeti pregovarati, u namjeri da do 1. prosinca 1993. zakljue sporazum koji
e se odnositi na sve aspekte izvrenja Konvencije i ovog Preliminarnog sporazuma, imajui
na umu posebno sljedee:
1. Specifikaciju primarnih prometnica, cestovnih kao i eljeznikih, od luka do gradova
navedenih u lanku1.(a);
2. Pravila koja e upravljati prijevoznim sredstvima na prometnicama i eljeznikim
prugama navedenim u lanku 1. (l. 2.(2) Konvencije);
3. Postojee olakice ili one koje tek treba ustanoviti, unutar specificiranih luka, a koje e
biti posebno posveene prometu unutar Saveza republika Bosne i Hercegovine mogle bi
biti doputene u smislu djelovanja i razvijanja uz pristanak Republike Hrvatske;
4. Mogue nametanje posebnih tranzitnih pristojbi, tarifa, vozarina (lanci 3. i 4.
Konvencije);
5. Posebne carine" i druge mjere za olakavanje tranzitnog prometa (l. 5. Konvencije);
6. Uvjeti smjetaja robe u tranzitu (l. 6. Konvencije);
7. Mogue ustanovljenje slobodnih zona u odreenim lukama (l. 8. Konvencije);
8. Iznimke na osnovi javnog zdravstva, sigurnosti i zatite intelektualne svojine (l. 11/
Konvencije);
9. Iznimke u sluaju hitnosti (l. 12. Konvencije);
10. Primjena sporazuma u vrijeme rata (l. 13. Konvencije);
11. Rjeavanje sporova prema lanku 16. Konvencija
lanak 3.
Dok se ne zakljui sporazum naznaen u lanku 2., Republika Hrvatska i Savez republika
Bosne i Hercegovine olakavat e, koliko je to mogue, meusobni tranzitni.promet kao to je
definirano u ovom Sporazumu.
27/08/2007
329
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK V

Zajednika deklaracija
Prihvaajui principe Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja predloena na
enevskoj Mirovnoj konferenciji o ustavnom ureenju Saveza Bosne i Hercegovine,
odluni da trenutno doe do prekida neprijateljstava radi ostvarenja uvjeta za mir u Bosni i
Hercegovini,
uvjereni da se rjeenje krize mora postii politikim, a ne vojnim sredstvima,
spremni na trenutnu normalizaciju odnosa s hrvatskim narodom u svjetlu rjeenja predloenih
na Mirovnoj konferenciji u enevi
pristali su na sljedee:
I.
1. Osigurati trenutan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu Armije Bosne i
Hercegovine i vojske bosanskih Srba u skladu sa sporazumom od 30.srpnja 1993., po
mogunosti odmah i ne kasnije od 18.rujna u 12 sati, te osigurati uspostavu izravnih
komunikacija (vrue linije) izmeu vojnih zapovjednika na svim razinama.
2. Osigurati bilateralno i bezuvjetno ukidanje svih zarobljenikih logora i oslobaanje
zarobljenika na te ritorijima pod kontrolom Armije BiH i bosanskih Srba, i to odmah,
poevi s oslobaanjem zatoenih u logoru Tarin (207 zarobljenika) i Kula (207
zarobljenika). To treba uiniti najkasnije do 21. rujna u 12 sati, s tim da obje strane
preuzmu potpunu odgovornost za zatitu i njegu zatoenika.
3. Obostrano stvoriti uvjete za nesmetan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za
djelatnost humanitarnih organizacija, te za sigurno i nesmetano kretanje svih civila.
4. Osnovati radne skupine za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijima pod
kontrolom Armije BiH i vojske bosanskih Srba u skladu s principima i rjeenjima
predloenim na Mirovnoj konferenciji o Bosni i Hercegovini.
5. Osnovati radnu skupinu za nerijeena pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije
republike u zamiljenom Savezu Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruje Brkog,
Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i planine Ozren, a vodei rauna o
prirodnom pravu pristupa moru ovih dviju republika. Ovo se dodaje ve preuzetim
obvezama o traenju trajnog rjeenje za upravu nad podrujem Sarajeva u idue dvije
godine. Nakon pronalaska obostrano prihvatljivoga rjeenja teritorijalnog razgranienja
triju republika koje e initi Savez, a za vrijeme prve dvije godine postojanja toga Saveza,
mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu odravanja moraju se sloiti sve
tri strane, a pitanje graanima svake od republika bit e da li se slau da i dalje ostanu u
Uniji ili je ele napustiti.
U sluaju raspada Saveza, sva prava Saveza republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i
lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito
muslimanskim stanovnitvom.
II.
27/08/2007
330
Da bi se stvorili stabilni odnosi i kao zajedniki doprinos miru u regiji, potpisnici su odluili
osnovati:
1. Radnu skupinu koja e se baviti humanitarnim statusom, materijalnim i drugim
pitanjima vezanim za izbjeglice i raseljene osobe iz Bosne i Hercegovine.
2. Radnu skupinu za sastavljanje sporazuma, ukljuujui i sporazume o koritenju
energije, luka, prometnih arterija, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala.
III.
Radi brze, sveobuhvatne i vjerodostojne provedbe svih mjera i djelatnosti predvienih ovom
Zajednikom deklaracijom potpisnici su odluili imenovati povjerenike, s punim ovlastima i
odgovornou, za potpunu provedbu sporazuma predvienih ovom deklaracijom. Alija
Izetbegovi imenovao je za svoga povjerenika Harisa Silajdia. Radovan Karadi imenovao
je za svoga povjerenika Momila Krajinika.
Potpisnici i povjerenici trait e i bit e im osigurana pomo i suradnja s meunarodnim
politikim, humanitarnim i drugim organizacijama i imbenicima, a sve to radi sveobuhvatne
provedbe svih mjera predvienih ovom deklaracijom, a u interesu trajnog mira i stabilnosti u
tome dijelu svijeta.
Na kraju, postignut je dogovor da supredsjedatelji Meunarodne mirovne konferencije o
bivoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na sastanak koji e se odrati na sarajevskom
aerodromu u utorak 21. rujna u 11 sati, gdje e se uzeti u razmatranje potpisivanje mirovnog
paketa kao cjeline, a u kojem e, izmeu ostalog, biti ova Zajednika deklaracija, te
Zajednika deklaracija koju su 14. rujna potpisali Hrvati i Muslimani. Supredsjedatelji e u
meuvremenu obilaziti strane u bivoj Jugoslaviji u nastojanju da postignu daljnje sporazume.
Potpisali: Momir Bulatovi, Alija Izetbegovi, Radovan Karadi, Slobodan Miloevi i kao
svjedoci Thorvald Stoltenberg i David Owen
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK VI.

Zajednika deklaracija
Predsjednici Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike
Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi
Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila
Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budueg Saveza Bosne i
Hercegovine;
Vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskog i muslimanskog naroda;
Odluni da odmah doe do prekida neprijateljstava i stvaranja uvjeta za trajan mir na prostoru
Hrvatske i Bosne i Hercegovine;
27/08/2007
331
Uvjereni u potrebu stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te

poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru;
Spremni da odmah pristupe normalizaciji odnosa sa srpskim narodom u svjetlu predloenih
rjeenja Mirovne konferencije u enevi; Sporazumjeli su se da e:
1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu postrojbi Armije
BiH i HVO-a u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993., odmah a najkasnije do 18.
rujna 1993. u 12 sati.
2. Osigurati obostrano i bezuvjetno rasputanje svih zatoenikih logora i oslobaanje
zatoenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO-a, odmah a najkasnije do
21. rujna 1993. u 12 sati, uz obostrano preuzimanje odgovornosti za njihovu zatitu i
zbrinjavanje.
3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i neometan prolaz svih humanitarnih
konvoja i djelatnost dobrotvornih organizacija.
4. Osnovati radnu skupinu za nadzor i zatitu ljudskih prava na teritorijima pod
kontrolom Armije BiH i HVO-a, u skladu s naelima i predloenim rjeenjima
Mirovne konferencije o BiH.
5. Osnovati radnu skupinu za pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije republike
u predvienom Savezu BiH, ukljuujui i pitanje izlaska na more kao
zajednikog razvojnog interesa.
6. Osnovati radnu skupinu za razradu i praenje provedbe cjelovitih mjera za obnpv i
jaanje povjerenja i suivota izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, ukljuujui
medijske i druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja.
Radi ureenja stabilnih odnosa izmeu dviju drava kao zajednikog doprinosa regionalnom
miru, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su osnovati:
1. Radnu skupinu za rjeavanje humanitarnih, statusnih, materijalnih i drugih pitanja u
svezi s poloajem izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj i njihova
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
2. Radnu skupinu za pripremanje meudravnih ugovora, ukljuujui i sporazume o
koritenju energetskih i lukih kapaciteta, prometnica, komunikacija i drugih
gospodarskih potencijala.
3. Dvojica predsjednika suglasni su da e uloiti svoj utjecaj radi osiguranja
odgovarajue potpore meunarodnih politikih i financijskih organizacija obnovi i
razvoju dviju drava.
Radi hitne, cjelovite i vjerodostojne realizacije svih dogovorenih mjera i aktivnosti iz ove
Zajednike deklaracije, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su
imenovati svoje osobne povjerenike s punim ovlastima i odgovornou za osiguranje potpune
provedbe dogovora iz ove Deklaracije.
Predsjednik dr. Franjo Tuman imenovao je za svojeg povjerenika dr. Matu Granica,
potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Predsjednik Alija Izetbegovi imenovao je za svojeg povjerenika dr. Harisa Silajdia,
ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
27/08/2007
332
Dvojica predsjednika i njihovi osobni povjerenici zatrait e i osigurati pomo i suradnju

meunarodnih politikih, humanitarnih, politikih i drugih organizacija i imbenika radi
cjelovite provedbe svih mjera ove Deklaracije, u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti
u ovom dijelu svijeta.
Potpisali: F. Tuman i A. Izetbegovi, a u zakljuenju sudjelovali: H. arini, M. uul,
H.Bievi, H. Silaj-di, E. Gani, M. Filipovi i I. Komi
Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK VII

Sporazum izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika Bosne i
Hercegovine kojim se omoguuje zajedniki pristup Jadranu preko
podruja Republike Hrvatske
Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine

S obzirom na to da je poeljno da Savez republika Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu
Savez), a posebno veinski muslimanska republika imaju osiguran i neogranien pristup
Jadranskom moru kopnom i u zrakom preko teritorija Republike Hrvatske (dalje u tekstu
Hrvatska)
OVIME DAJU SVOJU SUGLASNOST KAKO SLIJEDI:
lanak 1.
a) Hrvatska e veinski muslimanskoj republici za vrijeme trajanja ovog Sporazuma dati u
zakup parcelu unutar luke Ploe, ukljuujui dokove i pripadajue dijelove luke opisane u
Prilogu A (dalje u tekstu zakupljeno podruje).
b) Hrvatska se slae da e zakupljeno podruje uivati status slobodne zone u kojoj nee
vrijediti carine ili porezi nametnuti od strane Hrvatske.
lanak 2.
(a) Hrvatska e dopustiti pristup u zakupljeno podruje i iz njega:
(i) brodovima iz Jadranskog mora, preko teritorijalnih voda Hrvatske pod uvjetom da
ti brodovi udovoljavaju vaeim meunarodnim propisima;
(ii) brodovima ili tegljaima rijekom Neretvom do toke gdje ta rijeka ulazi u podruje
veinski muslimanske republike;
(iii) eljeznikom prugom izmeu Ploa i Sarajeva do toke gdje ta pruga ulazi u
podruje Saveza;
(iv) cestom izmeu Ploa i Sarajeva do toke gdje ta cesta ulazi u podruje Saveza.
27/08/2007
333
(b) Brodovi, tegljai, automobili, kamioni i druga cestovna vozila koja se koriste
prometnicama naznaenim u paragrafu (a) a nose zastavu Saveza ili su obiljeeni oznakom
Saveza ili veinski muslimanske republike nee biti provjeravani i u njih nee ulaziti
organi vlasti Hrvatske.
(c) Ogranienja u vezi s veliinom i specifikacije karakteristika brodova, tegljaa, automobila,
kamiona i drugih vozila naznaenih u paragrafu (b) i u vezi s opsegom prometa na
prometnicama naznaenim u paragrafu (a) moe postaviti zajednika komisija ustanovljena
u skladu s lankom 4.
(d) Ako bi ogranienja postavljena u skladu s udovoljavaju vaeim meunarodnim propisima
o zranom prometu.
lanak 4.
(a) Strane ovime utvruju zajedniku komisiju koja e pomagati pri izvrenju ovog
Sporazuma na nain da:
(i) ustanovljuje pravila i standarde potrebne za izvrenje Sporazuma, a posebno lanka
2.(c), ukljuujui za bilo koju konstrukciju;
(ii) organizira promatranje potrebno radi spreavanja zlouporabe Sporazuma;
(iii) rjeava, u skladu s lankom 6., sve sporove vezane uz tumaenje ili primjenu
Sporazuma.
(b) Hrvatska i veinski muslimanska republika imenovat e tri lana svaka u zajedniku
komisiju a oni e zajednikim usuglaavanjem imenovati jo tri lana, od
kojih e jedan biti predsjednik. Ako se u vezi s jednim ili vie imenovanja ne moe postii
suglasnost u roku od tri mjeseca, imenovanje e obaviti glavni tajnik Ujedinjenih naroda na
zahtjev jedne od strana.
(c) Zajednika komisija donijet e svoja vlastita pravila postupaka. Njezine odluke zahtijevat
e pet usuglaenih glasova.
lanak 5.
Ovaj Sporazum je nepristran prema pravima i obvezama koje proizlaze iz Preliminarnog
sporazuma izmeu strana ovog Sporazuma za izvrenje Konvencije o tranzitnom prometu
zemalja bez izlaza na more iz 1965. ili bilo kojeg sporazuma koji bi se mogao zakljuiti
izmeu strana radi izvrenja ili izmjene toga Preliminarnog sporazuma.
lanak 6.
Ako se drukije ne dogovori, svaki zakonski spor u vezi s tumaenjem ovog Sporazuma jedna
od strana moe predoiti Meunarodnom sudu pravde.
27/08/2007
334
156.
Predsjednik HR HB mr. Mate Boban:
zapovjedniku
UNPROFOR-a
za
BiH
Pismo glavnom
generalu
Francisu
Briquemontu (Mostar, 1. 10. 1993.)

O ultimatumu zapovjedniku Brigade HVO "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva
"Dana 22. rujna Zapovjednitvo 1. Korpusa muslimanske vojske uputilo je ultimatum

zapovjedniku Brigade HVO "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva, kojim trae da, kako stoji u
dokumentu str. pov. br. 05/7-419 "... komanda Brigade "Kralj Tvrtko" zajedno s
odgovornim starjeinama iz MUP-a koji budu upueni za navedeni zadatak izvrit e
komandantsko-brigadirsko izvianje, a zatim u narednih 18 sati predati liniju (poloaj)
jedinici MUP-a". Nadalje trai se da "... od momenta predaje linije (poloaja) Brigada HVO
"Kralj Tvrtko" e se povui i smjestiti u svoje baze i od tog trenutka biti u ulozi interventne
jedinice 1. Korpusa za obranu Grada Sarajeva." Zahtijeva se da rok izvrenja ove sramne
zapovjesti bude dne 24. rujna do 22,00 sata.
Vaim posredovanjem omoguen je dana 23. rujna susret zapovjednika HVO Brigade "Kralj
Tvrtko" Slavka Zelia s Alijom Izetbegoviem, vrhovnim zapovjednikom muslimanske vojske,
te je na tom susretu provedba ultimatuma odgoena za dana 1. listopada 1993. Tijekom
susreta s zapovjednikom Zeliem, dne 21. listopada 1993. izvijeen sam da muslimanska
strana nije odustala od svoje namjere. Zapovjednik je potvrdio da Stoer i vojnici Brigade
HVO "Kralj Tvrtko" ne mogu pristati na takve zahtjeve.
Hrvatsko vijee obrane, pa tako i Brigada "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva, samostalan je politiki i
vojni subjekt hrvatskog naroda u Sarajevu, organiziran porad obrane Sarajeva od agresije.
U obrani Sarajeva u proteklih 17 mjeseci najveu rtvu podnijeli su upravo Hrvati. Od
ukupnog broja poginulih bojovnika ak je 20 posto hrvatskih branitelja, usprkos injenici da
Hrvati ine samo osam posto ukupnog broja puanstva Sarajeva. Uope prvi poginuli
bojovnik u obrani grada bio je Hrvat Vinko amanovi, olimpijski reprezentativac.
Ovakvu zapovijed smatramo flagrantnom povredom autonomnog prava na obranu hrvatskog
puanstva Sarajeva s nesagledivim traginim posljedicama. To je jedan od najotvorenijih
poziva ikada javno upuenih za etniko ienje i genocid nad Hrvatima.
Zahtjevam:
1.
Potpuno povlaenje zapovijedi od dana

donositelja zapovijedi.
2.
Potpuno odustajanje muslimanske strane od ovakvih nakana, izravno usmjerenih na

fiziko eleminiranje ne samo Hrvatskog vijea obrane kao privremene, politike i vojne
izvrne vlasti hrvatskoga naroda, nego i svih Hrvata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
3.
Da UNPROFOR sukladno svom mandatu osigura punu zatitu crte bojinice, koju
Hrvatsko vijee obrane dri ve 17 mjeseci, te onemogui pokolj vojnika HVO-a i Hrvata
civila.
22.
rujna 1993.
godine i sankcioniranje
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 3. 10. 1993.-
27/08/2007
335
4. Upozorite muslimansku stranu na autonomnost vojnog i politikog subjektiviteta Brigade

HVO "Kralj Tvrtko" uz neprijeporno pravo obrane ivota i imovine Hrvata Sarajeva.
5. Potivanje svih do sada preuzetih obveza potpisanih od strane gospodina Izetbegovia,
ukljuivo i Zajedniku Deklaraciju od dne 14. rujna 1993. godine.
U skladu s tim, muslimanska vojska ne moe i nema pravo postavljati bilo kakve ultimatume
hrvatskome narodu i njegovoj vojsci u Sarajevu.
Gospodine generale, traim da sprovedete djelatne mjere i aktivnosti sukladno mojim
zahtjevima, te opravdate visoku odgovornost zadae koju obnaate", - kae se na kraju pisma
mr. Mate Bobana upuenoga generalu Francisu Briquemontu.
27/08/2007
336
157.
Zastupniki
dom
HR
HB:
Zakljuci
obvezama
hrvatskih pregovaraa u enevi. (Neum, 1. 10. 1993.)*
Pred zoru, nakon desetosatnog zasjedanja, juer je Zastupniki dom Hrvatske Republike
Herceg-Bosna donio je zakljuke o obvezama hrvatskih pregovaraa u enevi. Na temelju
izlaganja Predsjendika Hrvatske Republike Herceg-Bosna i temeljem saznanja o tome da je
muslimanska skutina odbila mirovni plan, Zastupniki dom je zakljuio:
Ako obje strane ne prihvate aktualni mirovni plan do 15. listopada 1993. godine, znai u
sljedeih petnaest dana, hrvatskim predstavnicima u pregovorima se nalae da:
1. Povuku sve teritorijalne koncesije, to znai pravo na sve slobodne hrvatske teritorije kao i
pravo na sva privremeno okupirana hrvatska podruja, te povratak svih prognanika.
2. Odbiju svaku raspravu o bilo ijem protektoratu nad Mostarom, glavnim gradom Hrvatske
republike Herceg-Bosna.
3. Odbiju svaku raspravu o pristupu moru Hrvatske Republike Herceg-Bosna u smislu
teritorijalne koncesije.
4. Ujedno se nalae vrhovnom zapovjedniku vojske Hrvatske Republike Herceg-Bosna, vladi
Hrvatske Republike Herceg-Bosna, Ministarstvu obrane i Glavnom stoeru izvrenje svih
potrebnih radnji za obranu hrvatskog naroda i njegova prava.
5. Podrava se ispunjenje zajednike deklaracije Tuman-Izetbegovi od 14. rujna 1993. i
nalae se dravnim organima izvrenje svoje obveza iz iste, te se ovlauju da nakon potpisa
Deklaracije Izetbegovi-Krajinik koja je na tetu ouvanja integriteta Bosne i Hercegovine,
pripreme Deklaraciju o miru sa predstavnicima srpskog naroda".
27/08/2007
337
158.
Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o
nastavku mirovnog procesa (2. 10. 1993.) *
Na osnovu lana 70. stav 1. toka 11. Ustava Republike Srpske, Narodna skuptina Republike
srpske, na sednici odranoj 2. oktobra 1993. godine, donosi

1. Republika Srpska izraava spremnost da, uprkos odbijanju muslimanske strane da
odmah prihvaa mirovni plan, u dobroj veri nastavi mirovni proces u okviru Konferencije o
bivoj Jugoslaviji a u duh do sada usaglaenih elemenata mirovnog paketa, ukljuujui i
zajedniku srpsko-muslimansku deklaraciju, posebno s obzirom na teritorijalno razgranienje,
kao i odravanje primirja.
2. Republika Srpska je prisiljena da zbog odbijanja muslimanske strane povue sve
koncesije koje je tokom mirovnog procesa dala kao uslov za potpisivanje mira.
Republika Srpska zadrava sadanje granice svoje dravne teritorije, ali doputa
mogunost da se nakon potpisivanja mirovnog sporazuma teritorijalni sporovi mogu razreiti
putem bilateralnih pregovora.
3. Republika Srpska apeluje na meunarodnu zajednicu da odmah ukine neosnovane i
nehumane sankcije protiv srpske nacije.
Upuujemo apel svim zemljama sveta, a naroito Ruskoj federaciji, narodnoj
Republici Kini, Indiji, Ukrajini, Japanu, kao i susednim zemljama, da jednostrano ukinu
sankcije i otponu ekonomsku saradnju sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i Republikom
Srpskom.
4. Republika Srpska objavljuje da odbija svaku mogunost prisustva stranih
oruanih snaga na svojoj dranoj teritoriji, ukljuujui i bilo kakvo angaovanje snaga
NATO-a.
Vojska Republike Srpske e garantovati doslednu i potpunu primenu mirovnog
sporazuma na dravnoj teritoriji Republike Srpske.
Predsjednik
Bro 02-1182/93
Narodne skuptine
2. oktobra 1993. godine
r Momilo Krajinik
27/08/2007
338
159.
Predsjednitvo
RBiH:
Odluka
opozivu
lanova
Na temelju Amandamana LI. toka 5. i 3. na Ustav RBiH i lanka 13a. Zakona o

izboni i opozivu lanova Predsjednitva RBiH, Predsjednitvo RBiH, na sjednici od 20.
listopada 1993., donijelo je
Odluku o opozivu dunosti lanova predsjednitva RBiH

I
Opozivaju se dunosti lana Predsjednitva RBiH FRANJO BORA i MIRO LASI s
20. listopadom 1993.
II
Broj 02-111-628/93.
Sarajevo, 20. listopada 1993.
za studije novinarstva, 1998., str. 258
27/08/2007
339
160.
Predsjednitva
RBiH:
Odluka
izboru
lanova
predsjednitva RBiH (Sarajevo, 20. 10, 1993)
Na temelju Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav RBiH, na prijedlog parlamentarnih

stranaka, Predsjednitvo RBiH, na sjednici od 20. listopada 1993., donijelo je
Odluku o izboru lanova Predsjednitva RBiH

I
Za lanove Predsjednitva RBiH biraju se:
dr. NIJAZ DURAKOVI, iz reda Muslimana i
dr. IVO KOMI i STJEPAN KLJUJI, iz reda Hrvata.
II
Broj 02-111-629/93.
Sarajevo, 20. listopada 1993.
za studije novinarstva, 1998., str. 258
27/08/2007
340
161.
o
MKBJ: Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia

okonanju
sukoba
neustavnim
promjenama
Predsjednitvu RBiH (Zagreb, 21. 10. 1993.)

Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia
"Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila
Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budue Unije Bosne i Hercegovine;
vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskoga i muslimanskog naroda; uvjereni u potrebu
stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te poduzimanja
djelotvornih mjera u tom smjeru; uvaavajui Deklaraciju i dogovore iz eneve izmeu
predstavnika Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, od 14. rujna 1993. g., predsjednik
Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban i predsjednik Autonomne pokrajine Zapadna
Bosna Fikret Abdi, nakon viesatnih razgovora u Zagrebu potpisali su kasno veeras
zajedniku izjavu".
"1. Pozivajui se na dosadanju vrlo dobru suradnju izmeu Hrvata i Muslimana u
Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna, ugroenoj oruanim napadom Armije BiH na legalnu
vlast i civilno, preteito muslimansko stanovnitvo Autonomne pokrajine, odluni su uloiti
napore u cilju okonanja svih sukoba na podruju Unije Republika te trenutano uspostaviti
trajni mir na podruju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. U tom smislu postrojbe HVO
Biha e kao i do sada biti u sastavu oruanih snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.
2. Promjene u sastavu Predsjednitva BiH, donijete od strane dijela Predsjednitva na elu s
Alijom Izetbegoviem, smatramo neustavnim i nasilnim, jer do istih moe doi jedino
ostavkom lana Predsjednitva ili njegovim opozivom od strane izbornog tijela. Ovim inom
je ukinuta zadnja demokratski izabrana institucija BiH, a istodobno je u izrazitoj suprotnosti
sa enevskim sporazumom i dogovorima od 14. rujna 1993. godine, o stvaranju pretpostavki
za nove suodnose prijateljstva i suradnje hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i
Hercegovini.
3. Potpisnici ove izjave zauzimaju se za jaanje i uspostavu to tjenjih odnosa Autonomne
pokrajine Zapadne Bosne i Hrvatske Republike Herceg Bosna u Uniji Republika BiH.
4. Istodobno, pozivamo sve strane na strogo potivanje meunarodnog ratnog i humanitarnog
prava, potpunu slobodu kretanja humanitarnih konvoja i civila, te zatitu ljudskih prava i
sloboda", stoji u zajednikoj izjavi predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate
Bobana i predsjednika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikreta Abdia.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNAA220014:1, 22. 10. 1993.
27/08/2007
341
162.
Republika Srpska i Autonomna Pokrajina Zapadna
Bosna Republike Bosne: Mirovni sporazum (Beograd, 22. 10.

1993.)
Sporazum o miru Radovana Karadia i Fikreta Abdia
"Na poziv predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloevia motiviranim ciljem da se
izmeu Srba i Muslimana na prostorima bive jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine
zakljui trajni mir, u Beogradu su se sastali predsjednik Republike Srpske Radovan Karadi i
predsjednik Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne Pikret Abdi :. odluili da,
zajedniki i uz angairanje predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloevia, donesu sljedeu
DEKLARACIJU
1. Republika Srpska uvaava postojanje, volju graana i legalnu vlast Autonomne Pokrajine Zapadne
Bosne Republika Bosne, jedne od triju konstitutivnih republika Unije Bosne i Hercegovine, kako
je predvieno Mirovnim planom Owena i Stoltenberga.
2. Autonomna Pokrajina zapadna Bosna Republike Bosne uvaava postojanje, volju graana i
legalnu vlast Republike Srpske, jedne od triju konstitutivaih republika Unije Bosne i
Hercegovino, kako je predvieno Mirovnim planom Owena i Stoltenberga.
3. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi, u ime svojih graana i vlada, sveano
zakljuaju mir i objavljuju poetak izgradnje dobrosusjedskih odnosa i svestrane suradnje na
politikom, ekonomskom, prometnom, kulturnom, portskom i drugom planu.
4. Jami se potpuna sloboda kretanja svih graana Autonomne Pokrajine zapadne Bosne
Republike Bosne kroz itav teritorij Republike Srpske i graana Republike Srpske kroz itav
teritorij Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, uz pokazivanje slubene putne ili
osobne isprave izdane od nadlenih organa Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne, odnosno
Republike Srpske.
5. Granice izmeu Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne
otvorit e se na mjestima, koja odrede predstavnici vlada Republike Srpske i Autonomne
pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, 48 sati poslije objavljivanja ove Deklaracije, a
granini prijelazi u cjelini otvorit e se i urediti, na temelju suglasnosti dviju strana, u roku
sedam dana po objavljivanju ove Deklaracije.
6. Obostrano se jame sve temeljne slobode i ljudska prava sadrana a relevantnim
meunarodnim pravnim instrumentima i politikim dokumentima, u skladu s Mirovnim
planom Owena i Stoltenberga.
7. Sve osobe, za koje se slubeno utvrdi da su povrijedile pravila meunarodnog ratnog prava,
odgovarat e pred redovnim sudovima Republike Srpske, odnosno Autonomne Pokrajine
Zapadne Bosne Republike Bosne.
27/08/2007
342
8. Svim osobama, koje su zbog graanskog rata napustile svoja ognjita, priznaje se pravo da
se na njih vrate, ako.to ele.
9. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi imenovat e u roku sedam dana Komisiju za
razgranienje, s mandatom da precizira granice izmeu Republike Srpske i Autonomne
Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, u emu najvaniji zadatak predstavlja
preciziranje granica na podruju grada Krupe na desnoj obali rijeke Une.
10. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi ponovno potvruju da e se svim
konvojima meunarodne humanitarne pomoi omoguiti slobodan prolaz na cijelom teritoriju
Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne u svrhu pruanja
pomoi, svima kojima je potrebna.
11. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi izraavaju nadu da e se vodstvo Republike
Bosne u Sarajevu prikljuiti ovoj Deklaraciji i istiu spremnost da o tome s njim odmah
povedu razgovore.
12. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi izraavaju zahvalnost predsjedniku
Republike Srbije Slobodanu Miloeviu na velikom doprinosu koji je dao zakljuenju
pravednoga i trajnog mira izmeu Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne
Republike Bosne.
U Beogradu, 22. listopada 1993.
Predsjednik Republike Srpske - dr. Radovan Karadi
Predsjednik Autonomne Pokrajine
Zapadne Bosne Republike Bosne - Fikret Abdi
Svjedoi o postignutom sporazumu i preuzima obvezu da posreduje u sluaju nastanka
tekoa u njegovu provoenju
Predsjednik Republike Srbije
Slobodan Miloevi".
27/08/2007
343
163.
Ured Predsjednika RH: Priopenje u vezi sa Stupnim
Dolom (Zagreb, 30. 10. 1993.)*

Rasvijetliti poinjene i sprijeiti budue zloine
U svezi s komentarima zloina u Stupnom Dolu koji su se pojavili u svjetskoj javnosti, te u
svezi s izjavama pojedinih politikih imbenika, Ured Predsjednika Republike daje sljedee
priopenje:
"Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman ve je 6. rujna ove godine odluno
reagirao na zloinake pojave, uputivi predsjedniku Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mati
Bobanu i svim tijelima HR Herceg-Bosne "najsnaniji apel" za "potivanje ljudskog
dostojanstva, temeljnih ljudskih vrijednosti i prava, te za najstroiju primjenu meunarodnog
ratnog i humanitarnog prava". Ujedno je predsjednik Tuman najotrije osudio sva
naruavanja meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, a pozivom vlastima Herceg-Bosne
da se "u zatoenikim centrima odmah osigura humano postupanje u skladu s meunarodnim
humanitarnim pravom i enevskim konvencijama" i neometano dostavljanje humanitarne
pomoi "svima potrebitima".
Nakon vijesti o zloinu u Stupnom Dolu, predsjednik Tuman uloio je sav svoj utjecaj,
traei rezolutno da se to prije provede temeljita istraga i da se kazne poinitelji. U svojoj
izjavi, od 28. listopada, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Grani
ponovio je Predsjednikova stajalita, zahtijevajui da vlasti Hrvatske Republike HercegBosne u suradnji s UNPROFOR-om rasvijetle okolnosti u kojima se zloin dogodio i utvrde
tko su bili njegovi poinitelji. Tu se meu ostalim navodi da su zloini poinjeni u hrvatskoj
enklavi koja je ve mjesecima pod dugotrajnom i snanom opsadom muslimanskih snaga,
dakle na podruju s kojim je komunikacija ve otprije bila vrlo oteana, a posebice za vrijeme
muslimanske ofenzive, kada se i dogodio pokolj u Stupnom Dolu.
Republika Hrvatska otro osuuje sve zloine neovisno o poiniteljima. Meutim,
meunarodna javnost mora biti upoznata da istovremeni zloini nad Hrvatima ne dobivaju
takvu medijsku pozornost, a ni zabrinutost politikih krugova, za razliku od sluajeva u
kojima stradavaju Muslimani. Tako primjerice mnogi ugledni listovi i TV-postaje, koji sada
najotrije osuuju bosanske Hrvate, a meu kojima su CNN, ARD, "New York Times",
"Washington Post", "Sueddeutsche Zeitung", "Der Standard" i drugi, nisu gotovo nikakvu
pozornost posvetili zloinima poinjenima nad 35 hrvatskih civila od strane muslimanske
vojske u selu Uzdol, zatim nad 42 u selu Doljani, 24 u Trusini, te onima u epu, Maljinama,
Rastovcima, kao ni mnogim drugim zloinima to su ih muslimanske postrojbe poinile nad
Hrvatima u Travniku, Bugojnu, Konjicu i drugim mjestima.
Sada se pak istie kako UNPROFOR-u nije tri dana bio dozvoljen ulazak u Stupni Dol, a
preuuje se notorna injenica da UNPROFOR ve mjesecima nema pristupa nekim mjestima
u BiH (Konjic, Jablanica, Nova Bila) u kojima su zatoeni i zlostavljani Hrvati, te da je nekim
hrvatskim enklavama pod muslimanskom opsadom onemoguena dostava najnunije
humanitarne i medicinske pomoi, kao to je ve dugo sluaj s Novom Bilom.
IZVOR: Novi list, 31. 10. 1993.
27/08/2007
344
Iz svega toga mogao bi se izvui zakljuak da postoje dvostruka mjerila kada je rije o
hrvatskim odnosno muslimanskim rtvama, to je neprihvatljivo. Dapae, takav pristup
utvrivanju krivnje pojedinih strana u sukobu ne pomae postizanju pravednoga mira na
podruju BiH. Republika Hrvatska iskreno eli suradnju s meunarodnom zajednicom u
zaustavljanju neprijateljstava u BiH i privoenju pravdi svih onih koji su zloine poinili.
Hrvatska ujedno oekuje da Srbi i Muslimani ponude isto takvu suradnju, da bi se u BiH
sprijeili daljnji zloini.
Isto tako, Hrvatska oekuje od meunarodne zajednice i Meunarodnog suda za ratne zloine
da rasvijetli i sve zloine poinjene na teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme srpske
agresije, od Vukovara do kabrnje i do Dubrovnika, gdje ni do danas nije utvreno to je s
tisuama nestalih hrvatskih graana.
Treba podsjetiti i na to da e sve osude i napori meunarodne zajednice biti nedostatni ako se
ne poduzmu odluniji koraci na zaustavljanju etnikih i vjerskih sukoba, jer oni posvuda i
uvijek uzrokuju krvoprolie kako to pokazuju dogaaji u Abhaziji, ili u Sjevernoj Irskoj i
drugim podrujima u Europi i svijetu" kae se na kraju priopenja iz Ureda Predsjednika
27/08/2007
345
V Dio
Washingtonski sporazumi
27/08/2007
346
164.
MKBJ: Mirovna inicijativa predsjednika RH dr. Franje
Tumana (Zagreb, 2. 11. 1993.)

Mirovna inicijativa predsjednikaTumana
"Duboko zabrinut zastojem enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji i neuspjehom svih
drugih nastojanja za zaustavljanje rata i oruanih sukoba na podruju Republike Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, smatram svojom dravnikom dunou predloiti meunarodnoj
zajednici, osobito svim relevantnim svjetskim imbenicima, mirovnu inicijativu kojom bi se
zaustavio rat i strahote koje on donosi i otvorio put prema miru i razumijevanju, te rjeavanju
politikih i gospodarskih problema na podruju bive Jugoslavije.
I. Prijedlog provedbe mirovnog plana na podruju pod zatitom Ujedinjenih naroda
(UNPA) u Hrvatskoj
Radi to hitnije provedbe Rezolucije br. 871 Vijea sigurnosti UN (i ostalih rezolucija na
koje se ta rezolucija poziva), Republika Hrvatska predlae kako slijedi:
1.
Hrvatska Vlada spremna je u roku od 15 dana zakljuiti sporazum o prekidu svih

neprijateljstava s predstavnicima lokalnih Srba dajui im jamstva za lokalnu i kulturnu
autonomiju.
2. U tu svrhu predlaemo da se u istom roku obnovi rad zajednike komisije za rjeavanje

svih pitanja koja navodi Vanceov plan, te provedbu odredaba Rezolucije vijea sigurnosti
br. 871, uz sudjelovanje predstavnika UNPROFOR-a i Europske zajednice.
3. Predlaemo da se odmah pristupi normalizaciji cijelog drutvenog i gospodarskog ivota u
UNPA i to:
3.1. Otavaranjem, bez odgode, svih cestovnih i eljeznikih prometnica na cijelom podruju
Republike Hrvatske, a napose na prometnicama Zagreb-Knin, Zagreb-Slavonski Brodupanja, Novska-Okuani-Pakrac-Daruvar, Sisak-Glina-Bosanski Novi, Osijek-Beli
Manastir-madarska granica, Osijek-Vukovar i Osijek-Vinkovci-Ilok, itd.;
3.2. Otvaranjem Jadranskog naftovoda i popravkom, te putanjem u redovni rad, postrojenja
za prijenos nafte, elektrine energije i vodoopskrbe na cijelom podruju Hrvatske;
3.3. Povratkom, bez odlaganja, svih prognanika na njihova obitavalita pod nadzorom i uz
djelotvornu pomo UNPROFOR-a i vlasti Republike Hrvatske;
3.4. Poduzimanjem mjera za uspostavu normalnog ivota u UNPA, ukljuujui uspostavu
svih komunikacija, opskrbu svega, tj. i srpskog stanovnitva (bez diskriminacije) u
predstojeem zimskom razdoblju, obnovu socijalne i zdravstvene zatite, normalan rad
kolstva, opskrbu elektrinom energijom i ostalim energentima, isplate mirovina, primanje
u slubu svih dravnih slubenika, te ukljuenje svih ostalih djelatnosti u svekupan
gospodarski i pravni sustav Republike Hrvatske;
IZVOR: Vjesnik, 3. 11. 1993. Tekst Mirovne inicijative predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana, predsjednik je izloio veleposlanicima stranih zemalja akreditiranima u Hrvatskoj 2. 11. 1993.
27/08/2007
347
3.5. Izradom planova i poduzimanjem mjera za ravnopravno ukljuenje podruja UNPA u

gospodarsku obnovu Hrvatske.
4. Radi politikog rjeenja sukoba i normalizacije sveukupnog drtvenog ivota Hrvatska je
spremna, u okviru svog ustavnopravnog poretka, osigurati u UNPA primjenu svojih
propisa ali i meunarodnih konvencija o zatiti prava i sloboda srpske etnike zajednice. U
tom cilju poduzet e se sljedee:
4.1. Davanje pune lokalne autonomije (samouprave) u okviru Ustavnog zakona u kotarevima
Knin i Glina, u kojima Srbi ine natpolovinu veinu stanovnitva;
4.2. Osiguranje prava na kulturnu autonomiju srpske etnike zajednice na cijelom podruju
Hrvatske, a osobito pravo na odgoj i obrazovanje na njihovu jeziku i pismu prema
posebnim nastavnim programima, te dvojezino ispisivanje toponima na podruju gdje
imaju natpolovinu veinu;
4.3. Provedba izbora za lokalne - kotarske i opinske - samoupravne vlasti, pod
meunarodnim nadzorom;
4.4. Osnivanje posebnih policijskih uprava u kotarevima Knin i Glina s tim da nacionalni
sastav slubenika odgovara nacionalnom sastavu puanstva prema posljednjim popisima.
5. Radi osiguranja pune graanske i politike ravnopravnosti i djelotvorne zatite graanskih
i etnikih prava Srba u Hrvatskoj, Hrvatska je spremna prihvatiti osnivanje posebnog
meunarodnog tijela za nadzor, te posebnog Suda za prava ovjeka, kojem e se moi
obratiti svaki graanin nakon iscrpljivanja redovnog pravnog puta. Kotarevi Knin i Glina
moi e se, radi zatite posebnh prava, obratiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske
ustavnom tubom, ako smatraju da su povrijeene slobode i prava ovjeka ili prava etnike
zajednice na njihovu podruju.
6.
Radi stvaranja punog povjerenja Hrvatska je spremna predloiti primjenu posebnog

meunarodnog nadzora misije KESS-a za posredovanje izmeu manjinskog i veinskog
stanovnitva.
7.
Republika Hrvatska pripravna je pristupiti pregovorima o politikom rjeenju svih

otvorenih problema osim onih koji bi dovodili u pitanje njezin teritorijalni integritet i
suverenitet.
II. Prijedlog za okonanje rata i uspostavu mira u Bosni i Hercegovini
U sudbinskom trenutku kad se ini da nema izlaza iz traginog slijeda dogaanja u Bosni i
Hercegovini i kad nije vjerojatno da bi orijentacija na sazivanje novih dugotrajnih
meunarodnih konferencija donijela ploda, predlaem da meunarodni imbenici obnove rad
enevske konferencije, na do sada postignutim sporazumima o ustavnom ureenju Bosne i
Hercegovine kao Unije republika.
Da bi obnovljena Konferencija bila to djelotvornija, predlaem da uz supredsjedatelje
Upravljakog odbora sudjeluju u daljnjem radu predstavnici onih drava koje mogu
najdjelotvornije utjecati na rjeenje krize u BiH i na podruju bive Jugoslavije: Francuske,
Njemake, Ruske Federacije, Sjedinjenih Amerikih Drava, Turske i Velike Britanije.
1. Novi saziv enevske mirovne konferencije trebao bi sve tri strane u sukobu privoljeti, pod
prijetnjom sankcija, da u roku od 14 dana:
27/08/2007
348
1.1. Potpiu sporazum o bezuvjetnom prekidu neprijateljstava i svih oruanih akcija bez
odgaanja, a ako to ne uine da se od Vijea sigurnosti UN zatrai donoenje rezolucije
kojom se taj prekid nalae pod prijetnjom oruane prisile;
1.2. Potpiu deklaraciju o prihvaanju Ustavnog sporazuma o Uniji republika Bosne i
Hercegovine i sporazuma koji su mu dodani.
2.
Predlaem da se sporna pitanja razgranienja izmeu republika Unije BiH rijee u

bilateralnim pregovorima, a ako se ne postigne sporazum da se konana odluka povjeri
posebnom (arbitranom) tijelu koje e odrediti supredsjedatelji Upravljakog odbora i
ostali sudionici Konferencije.
3. Predlaem da se sve sukobljene strane obveu da e bez odlaganja:

3.1. Osigurati, i jamiti slobodan i nesmetan prolaz humanitarne pomoi svim stranama, na
svim podrujima gdje je to potrebno;
3.2. Odmah pristupiti razmjeni svih zatoenika i raspustiti sve zatoenike centre, te da snose
punu odgovornost za postupak sa zatoenicima prema pravilima meunarodnog
humanitarnog prava;
3.3. Omoguiti meunarodni nadzor i slobodno kretanje predstavnicima meunarodnih
organizacija koje e nadzirati provedbu gore navedenih mjera.
4. Provedba mirovnog plana moe se osigurati upotrebom snaga NATO (u ulozi koju je do
sada imao UNPROFOR), s ovlatenjem upotrebe sile, ukljuujui zrane udare, prema
svima koji prekre prekid neprijateljstava, ili budu onemoguavali dostavljene humanitarne
pomoi i meunarodni nadzor nad provedbom postignutih sporazuma.
III. Prijedlog mjera za trajno uvrenje mira
Da bi se trajno odrao i uvrstio jednom postignuti mir, predlaem da sve drave s podruja
bive Jugoslavije, u okviru Mirovne konferencije i pod pokroviteljstvom Glavnog tajnika i
Vijea sigurnosti UN:
1. Potpiu sveanu deklaraciju o meusobnom priznanju samostalnosti i suverenosti svih
novonastalih drava, u njihovim meunarodno priznatim granicama;
2.
Da u roku od 3 mjeseca potpiu sporazum o sukcesiji prava i obveza svih drava

nasljednica bive Jugoslavije na osnovi odluka Arbitrane komisije;
3. Da pristupe pregovorima o zakljuenju, u okviru europskih integracijskih procesa, ugovora

izmeu sebe i s ostalim europskim dravama, o ureenju i promicanju gospodarskih i
prometnih veza i trgovine i drugih pitanja od interesa za odnose izmeu suverenih i
neovisnih drava koje ele dobre susjedske odnose, a takoer od interesa za stabilnost
meunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta;
4. Da se u okviru konferencije potpie sveana deklaracija o potivanju prava nacionalnih
manjina i etnikih zajednica, prema meunarodnim standardima i konvencijama, uz
uspostavu meunarodne kontrole primjene tih sporazuma;
5. Da odmah ponu pregovori o zakljuenju sporazuma o regionalnoj sigurnosti zemalja s
podruja bive Jugoslavije, u okviru opeg sustava ogranienja konvencionalnog
naoruanja unutr KESS-a;
27/08/2007
349
6. Smatram da sankcije Vijea sigurnosti UN koje su donesene u odnosu na odreene drave

s podruja bive Jugoslavije, trebaju ostati na snazi sve dok se ne ostvare svi rezultati
predloenog mirovnog procesa. im mirovni plan bude ostvaren, sankcije bi trebalo bez
odlaganja ukinuti.
Pozivam sve meunarodne imbenike da razmotre ove moje prijedloge i da poduzmu odlune
mjere za zaustavljanje sukoba i sve potrebne korake koji e donijeti mir i stvoriti pretpostavke
za stvaranje stabilnog meunarodnog poretka u ovom podruju na dobrobit svih drava u
ovom dijelu Europe i svijeta."
27/08/2007
350
165.
Premijer BiH Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade RH i
ministra vanjskih poslova Mate Grani: Zajednika deklaracija

(Sarajevo, 12. 11. 1993.)
Sarajevska zajednika deklaracija
Tijekom svoga sastanka u Sarajevu, 12. studenoga 1993., predsjednik Vlade Republike Bosne
i Hercegovine dr. Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova
Republike Hrvatske dr. Mate Grani, u njihovom svojstvu predsjednikih povjerenika za
praenje enevske deklaracije od 14. rujna 1993. godine, uz nazonost i aktivno sudjelovanje
Njegove Ekscelencije gospodina Hikmeta Cetina, ministra vanjskih poslova Republike
Turske, sveobuhvatno su razmotrili trenutanu politiku i vojnu situaciju u Bosni i
Hercegovini.
U tijeku ovih razgovora poseban je naglasak stavljen na nedavno razbuktavanje borba izmeu
Armije Bosne i Hercegovine i HVO snaga u Bosni i Hercegovini, posebice na podruju
sredije Bosne i na hitnu potrebu da se zaustavi sva neprijateljstva i vojne aktivnosti.
Tri strane su takoer podrobno razmotrile potrebu da se oivi mirovni proces kako bi se dolo
do trenutaog, sveobuhvatnog i trajnog rjeenja krize u Bosni i Hercegovini i ovoj regiji,
napose u svjetlu traginog pogoravanja humanitarnih uvjeta.
Sloili su se da su Osnovna naela enevskog mirovnog sporazuma, Zajednike deklaracije,
koju su potpisali predsjednici dr. Franjo Tuman i gospodin Alija Izetbegovi, kao i njihova
Beka izjava, osnova za sveobuhvatno rjeenje odnosa izmeu dviju strana koje je usmjereno
k postizanju konanog sporazuma vezanog za krizu u Bosni i Hercegovini. U ovom kontekstu
posebna je pozornost posveena najnovijim mirovnim inicijativama.
U ovom pogledu sloili su se da e uloiti svaki politiki napor na bilaterarnoj i
multilaterarnoj razini, kako bi se zaustavilo dalje pogoranje odnosa izmeu bosanskih Hrvata
i Bonjaka i stvorio pozitivan okvir za ponovno uspostavljanje mirovnog procesa.
Kako bi se provela ova naela, dr. Haris Silajdi i dr. Mate Grani, u svojstvu predsjednikih
povjerenika, i uz aktivno sudjelovanje gospodina Hikmeta Cetina, dogovorili su sljedee:
1. Da se pripremi i organizira hitan sastanak politikog i vojnog rukovodstva Armije Bosne i
Hercegovine i HVO-a na najvioj razini, najkasnije u roku od 5 do 7 dana, kako bi se
postigao sveobuhvatan sporazum o vojnim pitanjima u vezi sa uspostavljanjem prekida
vatre i konane obustave svih neprijateljstava i vojnih aktivnosti. Dogovoreno je da e se u
tijeku priprema za ovaj sastanak obje strane strogo suzdravati od svih vojnih aktivnosti.
2. Odgovarajui predstavnici vlasti na najvioj razini dat e hitna uvjerenja i garancije za
slobodan i neometan prolaz konvoja humanitarne pomoi za sve strane i u sva podruja. U
cilju realizacije gore navedenog, strane su se sloile o sljedeem:
a) da zajedniki apeliraju na Vijee sigurnosti UN-a, Europsku zajednicu i NATO kako bi
se osigurao slobodan prolaz humanitarnih konvoja svim sredstvima, ukljuujui i silu.
27/08/2007
351
b) da se odmah otvori humanitarni koridor na putu Ploe-Metkovi-apljina-MostarJablanica-Tarin-Kiseljak-Visoko.

c) da se koristi koridor Kamensko-Tomislavgrad-Gornji Vakuf-Novi Travnik-TravnikZenica, sve dok gore spomenuti koridor bude dostupan.
d) da se odmah organiziraju dva konvoja za podruje sredinje Bosne, tj. jedan za Novu
Bilu i drugi za Maglaj.
e) da se uspostavi Zajednika komisija, s mandatom da koordinira sve aktivnosti koje se
odnose na humanitarne konvoje, i da surauju s UNPROFOR-om, UNHCR-om i
drugim humanitarnim organizacijama.
f) da koordiniraju svoje aktivnosti kao bi se osigurao popravak energetskih sistema.
5. Da nastave s oivljavanjem aktivnosti prethodno uspostavljenih Zajednikih grupa za
razmjenu svih zatoenika u suradnji sa ICRC (Meunarodnim komitetom Crvenog kria) i
drugim meunarodnim organizacijama.
6. Sva preostala kontroverzna politika, vojna, teritorijalna i druga pitanja izmeu bosanskih
Hrvata i Bonjaka bit e razrijeena samo putem politikih sredstava i bez uporabe sile, a
poseban mehanizam za koordinaciju aktivnosti u vezi sa zatitom prava i interesa dvaju
naroda bit e uspostavljen uz diplomatsko posredovanje Turske i drugih zemalja.
7. Strane e nastaviti svoj radni dijalog na ministarskim i drugim razinama o svim otvorenim
pitanjima s ciljem postizanja rjeenja hrvatsko-bosanskih odnosa i priprema za
reaktiviranje mirovnog procesa.
Dr. Haris Silajdi i dr. Mate Grani izrazili su svoju zajedniku zahvalnost Republici Turskoj
i Ministru Hikmetu Cetinu osobno za izuzetno dragocjenu i kontinuiranu politiku podrku i
humanitarnu pomo Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini u iznalaenju
dugoronog rjeenja krize u ovom regionu.
Sarajevo 12. studenoga 1993.
Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani
U nazonosti: Nj. E. Hikmeta Cetina, ministra vanjskih poslova Republike Turske."
27/08/2007
352
166.
"Neposredno po povratku u Zagreb iz Bruxellesa - gdje smo tek prije nekoliko sati, zajedno s
ministrima Europske Unije i supredsjedateljima Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji, razgovarali ne samo o okonanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini,
nego i o buduoj suradnji i prijateljstvu hrvatskog i muslimanskog naroda, kao i njihovih
dravnih zajednica, ukljuujui i suradnju hrvatske i muslimanske republike u Uniji republika
Bosne i Hercegovine - doekalo me je niz vijesti iz kojih sam stekao duboko zabrinjavajuu
sliku o najnovijim zbivanjima, poglavito na prostorima sredinje Bosne.
Dobro su Vam poznati ciljevi akcije 'Bijeli put', kao to Vam je dobro poznata i injenica da
je slian konvoj to ga je organiziralo Veleposlanstvo Republike Bosne i Hercegovine u
Zagrebu stigao u Maglaj jo u ponedjeljak, 20. prosinca, bez ijednog incidenta. No, unato
svim sporazumima naih povjerenika, gospode Silajdia i Grania, kao i jamstva to ih je
opetovano davao zapovjednik Vaih snaga i njegovi podruni zapovjednici, humanitarni
konvoj "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu" doivio je pravu kalvariju kojoj bi se teko
moglo nai presedana u povijesti slinih humanitarnih akcija.
elio bih Vas podsjetiti da je za put od stotinjak kilometara 'Bijelom putu' trebalo vie od
deset dana, da su sudionici konvoja ostali pedeset sati na otvorenom polju na bosanskoj zimi
bez ikakva valjana razloga, da lijenicima iz konvoja naposljetku nije doputeno da pomognu
ni najteim ranjenicima u franjevakoj bolnici u Novoj Bili, da se pucalo po obinim
vozaima - dragovoljcima, lijenicima-humanistima, sveenicima, asnim sestrama i
novinarima.
Takoer bih elio uti od Vas objanjenje zato je otvarana vatra na prazne kamione pri
povratku, zato je ubijen voza Ante Vlai i jo nekoliko osoba ranjeno, zato je oteto
tridesetak praznih kamiona i zato su koriteni u vojnim operacijama muslimanskih snaga
protiv HVO-a. Sve se to zbivalo dok su u Bruxellesu i enevi voeni pregovori o miru i
budunosti i Vaeg i mog naroda. Za te kljune i presudne faze razgovora poela je jedna od
dosad najeih ofanziva muslimanskih postrojbi na preostala hrvatska podruja u sredinjoj
Bosni. U nesmiljenim napadima na epe, Vitez, Novi Travnik, Novu Bilu, Busovau,
Kiseljak, Kreevo i Uskopaljsku dolinu dosad je poginulo 24 i ranjeno 47 ljudi, ukljuujui i
jednog japanskog novinara.
Stvarne ciljeve te ofanzive najbolje otkriva uhvaena poruka dozapovjednika 3. korpusa
Armije Bosne i Hercegovine Deme Merdana: 1. "... unititi svu ivu silu, ukljuivi ene,
djecu i starce na prostoru Novoga Travnika, Nove Bile, Viteza i Busovae radi spajanja s
muslimanskom enklavom Stari Vitez-Kruica. U tu svrhu upotrijebiti sva raspoloiva
sredstva, pjeadiju, raspoloiva kemijska sredstva i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja u
slavu uzvienoga All'aha d.s..." 2. "... po izvrenju naredbi forsirati pravac Pavlovica-Gornji
Vakuf uz podrku artiljerije 'S' strane ..." Sve to, ukljuujui stradanja ljudi u konvoju 'Bijeli
put', zbivalo se u svjetlu kako nedavnog trostranog sporazuma iz eneve o potpunoj slobodi
kretanja humanitarnih konvoja na teritoriju BiH, a tako i samo nekoliko sati prije efektivnog
stupanja na snagu praznikog primirja u Bosni i Hercegovini.
*
IZVOR: Veernji list, 24-26. 12. 1993.
27/08/2007
353
Ovakvi nedoputeni postupci Vaih vlasti i zloinake akcije vojnih postrojbi, ukljuujui i
brojne strane plaenike - posve suprotni ne samo naim uzajamnim dogovorima i
sporazumima ve i temeljnim naelima meunarodnog ratnog i humanitarnog prava - imat e
krajnje nepovoljan uinak po daljnje humanitarne napore meunarodne zajednice, ali
jednako tako i na tijek mirovnih pregovora i svekoliku budunost odnosa naih drava i
naroda. Jednako tako elio bih Vas jo jednom upozoriti da poloaj gotovo etvrt milijuna
izbjeglica i prognanika iz BiH, koji su nali utoite na teritoriju Republike Hrvatske i za koje
skrbi i brine Hrvatska od samog poetka rata, ne ovisi samo o dobroj volji, mogunostima ili
pak obvezama to ih je preuzela Vlada Republike Hrvatske, ve i o raspoloenju hrvatske
javnosti.
Nedopustivim postupcima u svezi s konvojem 'Bijeli put', kao i opom nesmiljenom ofanzivom
na sredinju Bosnu, budite uvjereni da u hrvatskoj javnosti raspirujete neraspoloenje prema
takvoj politici muslimanskog vodstva, niti ste kod bilo koga produbili razumijevanje za dubinu
tragedije BiH. Naprotiv, takvi postupci nanijeli su golemu tetu ivotnim interesima Vaih
sunarodnjaka i oteali njihov poloaj, a da i ne spominjem koliko su suprotni stvaranju
prijateljstva izmeu muslimanskog i hrvatskog naroda.
Stoga osjeam potrebu i dunost da Vas jo jednom pozovem i zamolim da smjesta svojim
postrojbama naredite trenutani prekid vatre i svih napadakih djelovanja na podruju
sredinje Bosne kao prvi korak i znak da se pregovori o kojima sam govorio mogu nastaviti u
dobroj vjeri"
27/08/2007
354
167.
Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog i cjelovitog
mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u

Bosni i Hercegovini i o osnovama daljnjeg zajednikog ivota
(Bonn, 10. 01. 1994.)
Prijedlog predsjednika Republike Franje Tumana

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, u ime Republike Hrvatske, te Mile
Akmadi, ministar za meu-republiku suradnju i meunarodne odnose Hrvatske Republike
Herceg-Bosne, u ime hrvatskog naroda na podruju Bosne i Hercegovine, i Predsjednik
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Vlade
Republike Bosne i Hercegovine Haris Silajdi, u ime Republike Bosne i Hercegovine i
bonjako-muslimanskog naroda na podruju te drave, (u daljnjem tekstu: Potpisnici)
zakljuili su dana (...) sijenja 1994. godine u Bonnu (Savezna Republika Njemaka), u duhu
prijedloga Plana akcije Europske Unije te uz svjedoenje ministara vanjskih poslova
Francuske Republike Alaina Juppea i Savezne Republike Njemake Klausa Kinkela i
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji lorda Davida Owena i
Thorvalda Stoltenberga
slijedei
Ugovorni sporazum
o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i osnovama daljnjeg
zajednikog ivota
I. Uvod
Potpisnici ovog ugovornog sporazuma
Odluni su oznaiti povijesni korak u nastojanjima za postizanjem trajnog mira,
razumijevanja, prijateljstva, suradnje i suivota hrvatskog i bonjako-muslimanskog
naroda;
Polazei od toga da je zajedniki ivot u prijateljskim odnosima hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine povijesna nunost s
obzirom na njihovu teritorijalnu vezanost, povijesna iskustva i zajednike strateke
interese;
*
IZVOR: Vjesnik, 11.01.1994. Prijedlog predsjednika Tumana u Bonnu su 10.sijenja pozitivno ocijenili i
muslimasko izaslanstvo i supredsjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji.
27/08/2007
355
elei poticati i unapreivati meusobne odnose svih triju naroda, hrvatskog, bonjakomuslimanskog i srpskog, uvajui njihov nacionalni identitet,, ljudska, etnika i kulturna
prava i stvarajui time uvjete za trajan mir na ovim prostorima;
Odluni da treba u svakom sluaju, ostvariti usku suradnju izmeu hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda u okviru Bosne i Hercegovine i Hrvatske Republike Herceg-Bosne,
te Bonjako-muslimanske Republike s Republikom Hrvatskom - radi osiguranja njihove
zajednike budunosti na osnovama zdravog gospodarstva, sigurnosti na cijelom tom
podruju, potivanja ljudskih, etnikih i manjinskih prava svakog pripadnika ili grupe
njihovih naroda, te stvaranja zajednice osnovane na najboljim civilizacijskim
dostignuima;
Potvrujui da im je konaan cilj skladan ivot u takvom suodnosu u kojem e biti ostvareno i
olakano slobodno kretanje ljudi, novanih sredstava i davanje usluga uz istovremeno
jamenje sigurnosti temeljnih i opravdanih nacionalnih interesa, sigurnosti pojedinca i
njegovih prava, kao i samostalnosti u ureenju . unutranjih odnosa svakog naroda;
Ugovorili su kako slijedi:
II. Prestanak neprijateljstava
lanak l.
(l) Potpisnici se obvezuju da e svim postrojbama strana potpisnica biti izdane naredbe za
bezuvjetan prekid vatre i svih oblika neprijateljstava odmah nakon to bude potpisan ovaj
Ugovorni sporazum (u daljnjem tekstu: Ugovor). Sva neprijateljstva izmeu tih postrojbi na
cijelom podruju Bosne i Hercegovine moraju-prestati najkasnije do 15. sijenja u 24.00 sati.
Modaliteti e se utvrditi posebnim sporazumom posebno ovlatenih vojhih izaslanika obiju
strana.
(2) Potpisnici ovog Ugovora osobno jame da e strane potpisnice izdati sve potrebne
zapovijedi i upute i osiguravati njihovo izvrenje, odnosno da e u sluaju nepotivanja ili
nepridravanja daljnjih zapovijedi ili uputa odmah poduzeti djelotvorne korake za njihovo
potpuno i bezuvjetno izvrenje.
lanak 2.
(1) Potpisnici se obvezuju da e se sve postrojbe strana potpisnica pridravati svih propisa
meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, i to odmah i bezuvjetno.
(2) Potpisnici se obvezuju da e sve postrojbe pripadnika svakog naroda odmah staviti pod
svoju kontrolu i zapovjednitvo, a ako se ne podrede njihovu zapovjednitvu, razoruati ih i
raspustiti, ako je potrebno i uz uporabu sile.
(3) Potpisnici
se
takoer obvezuju da e sve pojedince, za koje postoje dokazi ili
utemeljene sumnje da su poinili ratne zloine protiv ovjenosti, odmah predati svojim
sudskim (vojnim ili graanskim) vlastima radi provoenja krivinog postupka.
lanak 3.
(1) Potpisnici se obvezuju da e najkasnije do 31., sijenja 1994. raspustiti sve zatoenike
centre na svojim podrujima i osloboditi sve zarobljenike i zatoenike koji jo nisu
osloboeni.
27/08/2007
356
(2) Potpisnici se obvezuju da e se bezuvjetno i strogo pridravati svih obveza koje su

preuzeli u okviru Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji (na zasjedanju u enevi 29.
studenoga 1993. godine) o slobodnom i neometanom prolazu humanitarnih konvoja i
dopreme humanitarne pomoi.
lanak 4.
(l) Potpisnici se obvezuju da e na podruju pod svojom kontrolom odmah i bezuvjetno
osigurati punu ravnopravnost pripadnika hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda,
potivanje svih graanskih i ljudskih prava bez ikakve diskriminacije ukljuujui slobodno
izraavanje nacionalne i vjerske pripadnosti, slobodu govora i uvjerenja, osobna i politika
prava i slobode te pravo na pravnu zatitu.
(2) Potpisnici su suglasni da svaka strana moe zatraiti od meunarodnih tijela (Vijee
Europe, Europska Unija i KESS) osnivanje posebnog tijela za nadzor te posebnog suda za
prava ovjeka koji e pratiti ostvarivanje tih prava, a u spornim pitanjima potraiti pravorijek
meunarodne arbitrae.
(3) Svjedoci ovog Ugovora koji su navedeni u zaglavlju mogu i bez pristanka potpisnika,
izravno ili putem tijela koja budu imenovali, pratiti primjenu gore navedenih odredbi i
podnositi o njihovoj provedbi svoja izvjea i prijedloge.
III. Ureenje meusobnih odnosa u Uniji Republika Bosne i Hercegovine
lanak 5.
Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da je za okonanje rata u Bosni i Hercegovini i trajno
osiguranje mira najbolje rjeenje ve postignuti naelni sporazum o uspostavljnju Unije
Republika Bosne i Hercegovine jer to rjeenje jami ouvanje interesa svih triju konstitutivnih
naroda, a posebno interesa hrvatskog naroda na cijelom njegovu etnikom prostoru,
osiguranje stratekih interesa Republike Hrvatske, te osiguranje i ouvanje interesa
bonjako-muslimanskog naroda i interesa Bonjako-muslimanske Republike.
lanak 6.
Potpisnici ovog Ugovora e, u cilju trajnog teritorijalnog rjeenja s politikih, gospodarskih i
vojnih gledita, do 18. sijenja -1994. zakljuiti meusobni sporazum o razgranienju izmeu,
Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Bonjako-muslimanske Republike. Razgranienje e se
izvriti tako da podruje HR Herceg-Bosne obuhvaa 17,5 posto podruja Republike Bosne i
Hercegovine, a podruje Bonjako-muslimanske Republike 33,33 posto podruja Republike
Bosne i Hercegovine, i to tako da razgranienje bude provedeno na nain koji e objema
Republikama osigurati podruje koje je, to se tie povezanosti i sustava, takvo da u najveoj
moguoj mjeri osigurava mogunost ivota i razvitka, napose u odnosu na susjedna podruja.
lanak 7.
(1) Potpisnici su suglasni da se sva sporna pitanja meusobnih odnosa moraju rjeavati
iskljuivo politikim putem u okviru Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji, bez
pribjegavanja sili.
(2) Potpisnici se obvezuju da e odmah nakon stupanja na snagu Sporazuma o ureenju Bosne
i Hercegovine kao Unije republika bez nepotrebnog odlaganja ispuniti sve odredbe tog
sporazuma.
27/08/2007
357
lanak 8.
(1)
Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da e osigurati Bonjako-muslimanskoj
Republici pristup moru na nain koji nee ugroziti suverenitet i cjelovitost Republike.Hrvaske
i interese Hrvatske Republike Herceg-Bosne, vodei rauna o potrebama i opravdanim
interesima
Bonjako-muslimanske Republike i na nain koji e osigurati trajnu suradnju.
(2)
Republika Hrvatska i Unija republika Bosne i Hercegovine zakljuit e, nakon
stupanja na snagu Sporazuma o ureenju Bosne i Hercegovine u okviru Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji, ugovore o koritenju slobodnih lukih zona u lukama Ploe
i Rijeka prema naelima i odredbama Konvencije UN o tranzitnoj trgovini drava bez izlaza
na more od 8. srpnja 1965. godine, na naelima koja su prihvaena u nacrtu Sporazuma o
Bosni i Hercegovini na brodu Invincible.
(3) U sluaju prestanka postojanja Unije republika Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska
se obvezuje da e Bonjako-muslimansku Republiku smatrati nasljednicom svih prava i
obveza iz ugovora o koritenju slobodnih lukih zona koji su navedeni u st. 2. ovog lanka.
lanak 9.
(1) Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da e u razdoblju od dvije (2) godine nakon stvaranja
Unije republika Bosne i Hercegovine grad Mostar, ije e podruje biti posebno odreeno, biti
pod upravom Europske Unije.
(2) Grad Mostar bit e glavni grad Hrvatske Republike Herceg-Bosne i sjedite njezinih tijela
vlasti.
(3) Potpisnici e se posebnim sporazumom dogovoriti o osiguranju povratka graana Mostara
koji su odande otili zbog ratnih operacija i uspostavljanju demografske strukture koja je
postojala prije poetka neprijateljstava.
(4) Sudjelovanje u savjetodavnim tijelima gradske prave Europske Unije u Mostaru bit e
odreeno sukladno Sporazumu o ureenju Unije Bosne i Hercegovine.
lanak 10.
Potpisnici ovog Ugovora jame da e na podruju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i
Bonjako-muslimanske Republike osigurati dobrovoljan i siguran povratak svih izbjeglica i
prognanika na mjesto njihovih nekadanjih prebivalita, te prihvaaju kontrolu i nadzor
meunarodnih tijela nad izvrenjem te obveze.
lanak 11.
Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da na snazi ostanu sva utanaen ja Zajednike
deklaracije iz eneve od 14. rujna 1993. godine koji su potpisali Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman i Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegovi, ukoliko nisu preuzeta ili podrobnije ureena ovim Ugovorom. Isto se
odnosi i na rad zajednikih radnih skupina koje su ustanovljene Zajednikom deklaracijom,
kao i na rad osobnih povjerenika dvojice predsjednika.
IV. Ureenje odnosa u sluaju prestanka Unije Republika Bosne i Hercegovine
lanak 12.
27/08/2007
358
(1)
Unija republika Bosne i Hercegovine mogua je i odriva samo kao savez triju
konstitutivnih naroda.
(2) Svako jednostrano odvajanje imat e za posljedicu prestanak postojanja Unije republika
(3) Prestankom Unije republika Bosne i Hercegovine ne dolazi do promjene u postignutom
razgranienju HR Herceg-Bosne i Bonjako-muslimanskeRepublike.
lanak 13.
U sluaju da se iz Unije republika Bosne i Hercegovine izdvoji republika s veinskim srpskim
stanovnitvom, HR Herceg-Bosna i Bonjako-muslimanska Republika imaju pravo, vodei
rauna o trajnim interesima hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, kao i o potrebi
stvaranja i odravanja regionalne sigurnosti, gospodarske suradnje, razvitka i napretka svojih
naroda i svih svojih graana, razmotriti i odrediti oblike, karakter i sadraj svojih odnosa s
Republikom Hrvatskom.
lanak 14.
(1) U sluaju koji je navedenu l. 13. ovog Ugovora, i u sluaju da Bonjako-muslimanska
Republika iskoristi kao pravo sukcesije iza Unije lanstvo u Ujedinjenim narodima,
Hrvatska Republika Herceg-Bosna ima se pravo pripojiti Republici Hrvatskoj.
(2) Republika Hrvatska jami u tom sluaju Bonjako-muslimanskoj Republici sva prava iz
ovog Ugovora koja se odnose na meusobne odnose HR Herceg-Bosne i Bonjakomuslimanske Republike (l. 8, 9, 10 i 11)
lanak 15.
(1) Republika Hrvatska smatra da je u sluaju koji je naveden u l. 13. ovog Ugovora mogue
i potrebno radi zatite i ostvarivanja interesa hrvatskog naroda i bonjako-muslimanskog
naroda osnovati Savez izmeu Republike Hrvatske i Bonjako-muslimanske Republike koji
e imati gospodarski i obrambeni karakter.
(2) Republika Hrvatska je spremna s Bonjako-muslimanskom Republikom osnovati i
savez drava koji e imati slijedee ciljeve:
- osiguranje trajnog prijateljstva i suradnje;
- osiguranje gospodarskog i drutvenog napretka na zajednikom gospodarskom prostoru
uz postupno stvaranje zajednikog trita, carinske unije te usklaenje monetarne i
financijske politike s konanim ciljem stvaranja monetarne unije;
- osiguranje suradnje na podruju pravosua i unutranjih poslova;
- usklaivanje zajednike vanjske politike;
- stvaranje zajednike obrambene politike i zakljuenje ugovora o suradnji na podruju
obrane i sigurnosti.
(3) Republika Hrvatska i Bonjako-muslimanska Republika e u sluaju navedenom u st. l. i
2. ovog lanka pristupiti pregovaranju i zakljuivanju posebnih ugovora radi ostvarenja
navedenih ciljeva.
lanak 16.
27/08/2007
359
Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.
27/08/2007
360
168.
MKBJ: Prijedlog Deklaracije koju je hrvatsko izaslanstvo
ponudilo muslimansko-bonjakom izaslavstvu (eneva, 19. 1.

1994.)*
Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuman, predsjednik Predsjednitva BiH Alija

Izetbegovi, i predstavnik HR Herceg-Bosna Mile Akmadi u cilju obustave rata i odreenja
dugoronih odnosa izmeu Hrvatskog i Bonjako-muslimanskog naroda na sastanku u
Genevi 19.01.1994. godine usvojili su:
Deklaraciju
1. Odmah se obustavljaju svi ratni sukobi izmeu Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i
omoguava provedba sporazuma o prolazu konvoja i ostalim humanitarnim pitanjima.
2. Ukoliko se prema prijedlogu Konferencije o bivoj Jugoslaviji uspostavi Unija BiH
sastavljena od tri republike, predlae se Uniji da, sukladno prijedlogu predsjednika Tumana
od 10.sijenja 1994. i odgovoru predsjednika Izelbegovia od 15.sijenja 1994, stupi u
konfederativni odnos s Republikom Hrvatskom.
3. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, ne doe do ostvarenja Uinije od tri republike, predlae se
ostvarenje konfederacije izmeu Bonjako-muslimanske republike i Republike Hrvatske.
4. Odreuje se zajednika Komisija koja e razmotriti sporna pitanja razgranienja i odreenja
33.33% od ukupnog teritorija BiH za Bonjako-muslimanski narod i 17 50% od ukupnog
teritorija BiH za Hrvatski narod, te eventualna ostala sporna pitanja koja istakne bilo koja od
strana, i u roku od trideset dana predloiti rjeenje u duhu inicijative Europske Unije i
dosadanjih postignua Konferencije.
5. Oba naroda pokuat e odmah postii sporazume sa Srpskim narodom, u okviru
Konferencije i u bilateralnim razgovorima, i cilju okonanja rata i ostvarenja pretpostavki za
uspostavu trajnog i stabilnog mira na ovom podruju.
Dr. Franjo Tuman
Mile Akmadi
Alija Izetbegovi
IZVOR: Veernji list, 25. 1. 1994. Deklaracija je odbijena od strane Alije Izetbegovia; Faksimil Deklaracije
tiskan u Veernjem listu 25. 1. 1994.
27/08/2007
361
169.
Zastupniki dom Sabora RH: Rezolucija o provoenju
vanjske politike (Zagreb, 2. 2. 1994.)

Prihvaajui izvjee potpredsjednika Vlade i ministra dr. Mate Grania Zastupnikom domu
Sabora Republike Hrvatske 26. sijenja 1994. godine Zastupniki dom donosi slijedeu
Rezoluciju
1. Potvrujui jo jednom odlunost i dosljednost Hrvatske da se do trajnog mira, sigurnosti i
stabilnosti na ovim prostorima doe poglavito politikim sredstvima, odnosno pregovorima, a
potovanjem i uvaavanjem kako pojedinanih interesa, tako i svekolikih interesa i nastojanja
meunarodne zajednice, a posebno Europske unije i Ujedinjenih naroda, Zastupniki dom
Sabora Republike Hrvatske izraava svoju potporu Zajednikoj deklaraciji Republike
Hrvatske i SR Jugoslavije (Srbije/Crne Gore) od 19. sijenja 1994. godine, to ju je u enevi
u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao potpredsjednik i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Grani, a u ime Vlade SR Jugoslavije ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanovi.
2. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske dri da je takav korak posve u skladu s
temeljnim nastojanjima meunarodne zajednice, a poglavito Akcijskog plana Europske unije,
te da slijedi osnovni smisao i znai konkretan korak u provedbi Mirovne inicijative
Predsjednika Republike, dr. Franje Tumana. Jednako tako, Zajednika deklaracija - kao prvi
ali i bitan korak k uzajamnom priznanju dviju suverenih drava i presudan in za trajno
rjeenje krize u ovom dijelu Europe - vaan je imbenik mogue i eljene dinamizacije i
uinkovitosti Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, kao i daljnje provedbe
Rezolucije 871 Vijea sigurnosti UN. Zajednika deklaracija time otvara put i postizanju
politikog rjeenja za privremeno okupirane dijelove hrvatskog teritorija, koji nas vodi
konanom i bezuvjetnom ukljuenju UNPA-podruja u svekolikost sustava Republike
Hrvatske.
3. Zastupniki dom Sabora stoga pozdravlja enevsku Zajedniku deklaraciju kao dokument
od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku. Deklaracija izraava uvjerenje da je rije o
vanom i presudnom koraku koji e pridonijeti ne samo normalizaciji stanja i odnosa dviju
drava potpisnica, nego i poetku ope normalizacije stanja kao pretpostavke za uspostavu
novoga meunarodnog poretka i promicanju stabilnosti i sigurnosti na cijelom europskom
jugoistoku. Izriito priznanje svih drava u njihovim legitimnim, meunarodnim granicama, a
u skladu s Poveljom UN i osnovnim dokumentima KESS-a, bitan je prvi korak na tom putu.
4. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske osobito istie da je enevska Zajednika
deklaracija uslijedila u sklopu brojnih i razgranatih mirotvornih napora Predsjednika i Vlade
Republike Hrvatske. Meu tim naporima najvanije mjesto pripada opetovanim ponudama
predstavnicima Muslimana za opu normalizaciju odnosa i suradnju dvaju naroda i dravnih
entiteta, odnosno o pregovorima o savezu, kako je to izloeno i u najnovijem hrvatskom
prijedlogu "Ugovornog sporazuma o uspostavi trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i
bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i temeljima zajednikog ivota".
27/08/2007
362
Izraavajui aljenje to razgovori u Bonnu-Petersbergu, a potom na temelju istovjetnog

prijedloga i u enevi, dosad nisu urodili plodom, jo jednom pozivamo obje strane da
razgovore nastave i uspjeno zakljue. Time bi se poelo vraati uzajamno povjerenje i s
vremenom omoguila dugorona i za oba naroda korisna suradnja.
5. Na crti te trajne ponude - a u nadi da se takav dogovor moe ostvariti u interesu obaju
naroda, kao i mira u ovom dijelu Europe, te slijedom Akcijskog plana Europske unije i
Mirovne inicijative Predsjednika Republike Hrvatske - Zastupniki dom Sabora jo jednom
poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutno zaustave svako napadako djelovanje
protiv podruja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na podruju sredinje Bosne.
Obustavom takvih ratnih djelovanja stvorili bi se povoljniji uvjeti za trajno sreenje hrvatskomuslimanskih odnosa, te trajnu, stabilnu i prijateljsku suradnju dviju drava.
6. Ako muslimanske snage ne obustave ofenzivu u sredinjoj Bosni, Zastupniki dom Sabora
smatra da bi Vlada i Predsjednik Republike trebali razmotriti i preispitati trenutno stanje
diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te u skladu s
ocjenom tog stanja poduzeti sve odgovarajue korake.
7. Zastupniki dom Sabora jo jednom najotrije osuuje sva nedjela, sve zloine i sve
postupke suprotne meunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, bez obzira na to koja ih
strana poinila. Zastupniki dom takoer poziva sve strane u Bosni i Hercegovini da smjesta
raspuste sve logore, bezuvjetno oslobode ili razmijene preostale zatoenike, te takoer
pozdravlja izjave Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske koji su podrali osnivanje
meunarodnog suda za ratne zloine na podruju cijele bive Jugoslavije i poziva ih da usko
surauju u djelatnostima tog suda. Zastupniki dom sve strane jo jednom poziva da zajame i
djelatno potvrde slobodu kretanja humanitarnih konvoja na podruju Bosne i Hercegovine te
oituju spremnost da dosljedno potuju sve norme i odredbe meunarodnog ratnog i
humanitarnog prava. Time bi se uinio bitan korak naprijed u onemoguavanju djelovanja
svih onih kojima prvenstveni cilj nisu mir, sigurnost i suivot na ovim prostorima, ve
nastavak rata i produljenje stradanja.
8. Zastupniki dom Sabora duboko je uasnut golemim stradanjima i krajnje je zabrinut
stvarnom prijetnjom opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima u
Bosni. Izraavajui spremnost da mu u tome u svakom trenutku pomogne, Zastupniki dom
potie i Predsjednika i Vladu Republike Hrvatske, da u skladu s lankom 10. toka 2. Ustava
Republike Hrvatske, na diplomatskom, politikom, humanitarnom i svakom drugom planu
uini sve i iskoristi sva sredstva kako bi se zajamila trajna prisutnost i osigurao normalan i
ovjeka dostojan ivot Hrvata u Bosni i Hercegovini, kako je uostalom i predvieno
temeljnim dokumentima i Republike i Unije republika Bosne i Hercegovine, jer ni jedna
strana i ni jedan narod nemaju pravo ni u kojem smislu uzurpirati Bosnu i Hercegovinu. U
tom smislu Zastupniki dom Sabora podrava i pismo potpredsjednika Vlade i ministra
vanjskih poslova dr. Mate Grania Vijeu sigurnosti od 30. sijenja 1994. godine.
9. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske poziva sve sukobljene strane da dosljedno i
do kraja ustraju u naporima kako bi se okonanjem rata, pregovorima i politikim putem
dolo do pravednog i trajnog rjeenja prihvatljivog za sva tri naroda.
27/08/2007
363
170.
Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti:
Priopenje sa 36. sjednice (Zagreb, 5. 2. 1994.)

Na sjednici je razmotrena aktualna vanjskopolitika situacija u svezi s Rezolucijom Sabora
Republike Hrvatske od 2. veljae 1994. i s Predsjednikom izjavom Vijea sigurnosti UN od
3. veljae 1994. Sasluavi takoer izvjee ministra vanjskih poslova dr. Mate Grania o
rezultatima slubenog posjeta Italiji i Vatikanu i diplomatskim dodirima s drugim zemljama,
Vijee je nakon rasprave o tim i drugim pitanjima donijelo sljedee zakljuke:
I.
1. Vijee je ozbiljno razmotrilo Predsjedniku izjavu Vijea sigurnosti UN i zakljuilo da
treba poduzeti sve potrebne korake da bi se Vijeu sigurnosti UN, oko provedbe zahtjeva
Republici Hrvatskoj, objasnila sva sporna pitanja koja proizlaze iz te izjave, kako bi glavni
tajnik UN u predvienom roku mogao donijeti mjerodavno, na injenicama zasnovano,
izvjee Vijeu sigurnosti.
2. Ocijenjeno je da je Predsjednika izjava Vijea sigurnosti UN, donijeta na temelju
nepravednog i na injenicama neutemeljenog zahtjeva Harisa Silajdia i optuaba o
angairanju 30.000 pripadnika hrvatske vojske u ratu u BiH, poduprtog od nekih islamskih
zemalja, s oitom namjerom meunarodnog pritiska na Republiku Hrvatsku i na sve
sukobljene strane u BiH, s ciljem postizanja politikog rjeenja. U svezi s tim Vijee istie da
je Hrvatska, sukladno odredbama svog Ustava i Sporazuma o prijateljstvu i suradnji to su ga
potpisali Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednik predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine 12. srpnja 1992., od poetka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, pruala
potporu obrani hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i time omoguila da
itava Bosna ne padne u sastav "velike Srbije". Hrvatska je uz to prihvatila vie od pola
milijuna izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a i danas skrbi za 282.000 izbjeglica, od kojih su
veina Muslimani.
3. Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti s iznenaenjem je primilo kako optube
sarajevske Vlade tako i Predsjedniku izjavu Vijea sigurnosti UN, s obzirom na injenicu da
je Hrvatska po opem priznanju meunarodnih imbenika pokazala najveu kooperativnost u
traenju rjeenja za okonanje rata i politikom rjeenju krize u BiH.
Vijee smatra da Hrvatska treba i dalje ustrajati na mirotvornoj politici. Cilj takve politike jest
da se osigura opstojnost hrvatskog naroda u BiH, ugroenog najprije od srpske agresije, a
zatim i od muslimanske agresije, to je od izravnog interesa ne samo za hrvatski narod u BiH,
nego i za sigurnost hrvatske drave. U svezi s tim Vijee ukazuje na potrebu da meunarodna
zajednica poduzme djelotvorne korake, kako radi okonanja rata izazvanog srpskom
agresijom, tako i prestanka ofenzive muslimanskih oruanih snaga protiv hrvatskih podruja u
BiH, osobito u sredinjoj Bosni, gdje su u pojedinim enklavama ugroeni deseci tisua
hrvatskog civilnog puanstva.
4. to se tie optuba o umijeanosti elemenata Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini,
Vijee istie da se postrojbe HV-a nalaze samo na graninom podruju BiH i Hrvatske - iznad
Dubrovnika, prema Stolcu i Neretvi, na linijama obrane protiv Srba, a u skladu s naprijed
27/08/2007
364
navedenim Sporazumom o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike BiH i Republike

Hrvatske.
Vijee ponavlja da je Hrvatska dopustila odlazak do 2000 dragovoljaca iz Republike
Hrvatske, koji su podrijetlom iz BiH, kako bi pruili pomo svojim sunarodnjacima u Bosni,
da bi se zatitili od agresije i etnikog ienja. Svijetu je poznato da ti dragovoljci u sastavu
HVO-a nisu poduzimali nikakve operacije za osvajanje tuih prostora, nego brane svoja
vjekovna ognjita. U tome im je hrvatska javnost pruila pomo, i zbog toga jer su oni sami i
njihovi sunarodnjaci iz tih podruja sudjelovali u HV-u u obrani Hrvatske od
jugokomunistike i srpske agresije. Nasuprot ovim hrvatskim dragovoljcima na muslimanskoj
se strani bori trostruko vie mudahedinskih fundamentalista iz stranih zemalja, te nije samo
Hrvatska nego i Europa zabrinuta jaanjem i irenjem fundamentalizma.
5. U svezi s navodima da se regularne postrojbe Hrvatske vojske nalaze u sredinjoj i junoj
Bosni, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske predloit e potrebne korake u duhu zahtjeva
Predsjednike izjave Vijea sigurnosti UN. Hrvatska ve sada izraava ne samo spremnost
ve i postavlja zahtjev da se izvri meunarodna kontrola o stvarnom stanju i istinitosti
navoda na osnovi kojih treba donijeti dalje zakljuke Vijea sigurnosti.
II.
1. Vijee je posebno razmotrilo svu aktualnost zahtjeva Rezolucije hrvatskog Sabora u kojoj
se meu ostalim govori da "... Zastupniki dom Sabora jo jednom poziva bosanske
Muslimane da bezuvjetno i trenutano zaustave svako napadako djelovanje protiv podruja i
gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na podruju sredinje Bosne" i "Ako muslimanske
snage ne obustave ofenzivu u sredinjoj Bosni, Zastupniki dom Sabora smatra da bi Vlada i
predsjednik Republike Hrvatske trebali razmotriti i preispitati trenutano stanje diplomatskih
odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te u skladu s ocjenom tog
stanja poduzeti sve odgovarajue korake".
2. Vijee poziva na trenutaan i bezuvjetan prekid vatre i na nastavak pregovora radi
postizanja hrvatsko-muslimanskog sporazuma u duhu prijedloga Ugovornog sporazuma o
uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda
u Bosni i Hercegovini i o osnovama daljeg zajednikog ivota, to ga je Predsjednik
Republike iznio na sastanku s bosanskom delegacijom u Bonnu 10. sijenja 1994.
3. Ako ti napori ne urode plodom, Hrvatska treba preispitati ukupnost odnosa s Vladom u
Sarajevu, te se zaduuje i Vlada Republike Hrvatske da napravi evidenciju svih
predstavnitava i organizacija BiH, koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Vijee ocjenjuje da je
nedopustivo da se Vlada u Sarajevu koristi teritorijem Republike Hrvatske za organiziranje i
logistiku svojih ratnih djelovanja kojima dolazi do protjerivanja i etnikog ienja Hrvata.
4. Vijee zahtijeva od meunarodne zajednice da ugroena hrvatska podruja u BiH proglasi
zatienim zonama i potpomogne osiguranje opstanka hrvatskog naroda.
III.
1. Vijee je prihvatilo prijedlog o pristupu programu NATO-a "Partnerstvo za mir" i poduprlo
namjeru Republike Hrvatske da se prikljui tom procesu. U svezi s tim zadueno je
Ministarstvo vanjskih poslova da pripremi o tome konaan prijedlog i konkretne korake u tom
pravcu.
27/08/2007
365
2. U svezi s pitanjima o pretvorbi "Dalmacijacementa" koja se javljaju u zadnje vrijeme,

povezano sa sudskim procesima u Italiji, konstatirano je da s hrvatske strane nije bilo
nikakvih nepravilnosti koje bi naruile interese hrvatske drave. U vrijeme pregovora sa
stranim partnerima bilo je prisutno vie ponuda s talijanske strane za ulaz kapitala u Hrvatsku,
a tada je prihvaeno da se u smislu nedvosmislenog hrvatskog opredjeljenja prema
privatizaciji razmotri pretvorba "Dalmacijacementa". Djelatnici hrvatske vlasti koji su na bilo
koji nain sudjelovali u razgovorima o toj prodaji morali su voditi rauna o borbi Hrvatske za
svoje meunarodno priznanje, pri emu je tada Italija igrala vanu ulogu u Europskoj
zajednici. Radilo se o omoguavanju ulaska stranog kapitala u hrvatsko gospodarstvo i
prevladavanju socijalistikog samoupravnog sustava, a i o direktnim financijskim razlozima,
pri emu je tijekom pregovora ugovorena cijena vie nego udvostruena. Kako do prodaje nije
dolo, nelogine su bilo kakve optube o tome da hrvatski dunosnici nisu vodili rauna o
zatiti interesa hrvatske drave.
3. Vijee je upoznato s poduzetim koracima u provedbi Deklaracije o normalizaciji odnosa
izmeu Hrvatske i SR Jugoslavije, pri emu je ukazano da treba odmah pristupiti
oivotvorenju, ne doputajui bilo kakve pekulacije u vezi s tim. Vijee je posebno istaklo da
naelni sporazum o normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa nije uperen protiv Muslimana, ve
ga naprotiv treba shvatiti kao prilog brem postizanju rjeenja krize u BiH.
4. Vijee u potpunosti podupire nastojanja Vlade Republike Hrvatske da se to prije rijee sva
sporna pitanja sa susjednom Republikom Slovenijom, pri emu ukazuje na potrebu
istovremenog rjeavanja problema Piranskog zaljeva i povezivanja Hrvatske s Europom, stoji
u priopenju.
27/08/2007
366
171.
Zastupniki dom HR HB: Deklaracija za neovisnu BiH
kao uniju jednakopravnih republika (Livno, 8. 2. 1994.)

"Kao batinici trinaeststoljetne kulturne i civilizacijske pripadnosti hrvatskog naroda
zapadnoeuropskoj kranskoj uljudbi, trajno opredjeljeni za mir, voeni naelima Povelje
Ujedinjenih Naroda, uvaavajui sve Rezolucije Vijea sigurnosti, mi zastupnici
Zastupnikog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u ovim sudbonosnim danima za
hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, donosimo
Deklaraciju
I
Zastupniki dom Hrvatske Republike Herceg Bosne kao jedina legitimna zakonodavna vlast
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, iji su svi zastupnici iz reda hrvatskog naroda
zadobili povjerenje na prvim viestranakim demokratskim izborima, ima pravo i obvezu
zastupati i ostvariti njegovu nacionalnu, vjersku, kulturnu i gospodarsku slobodu i
samostalnost, ouvati povijesnu i kulturnu batinu i oivotvoriti njegovu dravotvornost.
Zauzimali smo se i dalje se zauzimamo za neovisnost Bosne i Hercegovine u meunarodno
priznatim granicama, kao drave triju jednakopravnih dravotvornih naroda.
Hrvatski narod i njegovi legalni i legitimni predstavnici u politikoj, zakonodavnoj i izvrnoj
vlasti drave Bosne i Hercegovine, oitovali su svoju pripravnost za rad u dravnim tijelima i
glasovanjem na referendumu za neovisnost drave u kojoj stoljeima ive, omoguivi tako
njezino priznanje. Ispravnost stajalita i djelovanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda
u traenju rjeenja dravne krize Bosne i Hercegovine potvrena su na meunarodnim
mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini od zaetka do danas.
II
Uvaavajui novonastalo stanje i odnose u Bosni i Hercegovini, vodei rauna o sadanjem
meunarodnom poretku, shvaajui i prihvaajui ga dinamikim procesom, potvrujui
svoje trajno opredjeljenje za mir, zauzimamo se za hitnu obustavu rata, te politiko rjeenje
dravne krize u Bosni i Hercegovini na sljedeim naelima:
1. Ouvanje drave Bosne i Hercegovine, kao neovisne i meunarodno priznate drave, jedino
je mogue uz privolu svakoga od triju jednakopravnih dravotvornih naroda (Hrvata, Srba,
Muslimana) i svih zajedno, kroz Uniju Republika Bosne i Hercegovine.
2. Pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na samopredjeljenje i oivotvorenje
dravnosti, samostalnosti i neovisnosti ostvariti i jamiti kroz Hrvatsku Republiku Herceg
Bosnu u Uniji Republika Bosne i Hercegovine, potujui pravo drugih dvaju dravotvornih
naroda (Srba, Muslimana) da isto osiguraju na jednakom principu.
IZVOR: Vjesnik, 9. 2. 1994. Deklaraciju je usvojio Zastupniki dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne na
izvanrednom zasjedanju u Livnu 8. 2. 1994..
27/08/2007
367
3. Sva prava pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, neovisno o unutarnjem

ureenju drave, na itavom njezinom teritoriju moraju biti osigurana kroz Mirovni dogovor o
Bosni i Hercegovini uz posredovanje meunarodne zajednice, osiguravi primjenu najviih
svjetskih standarda u oblasti ljudskih i politikih prava, jednako traei ista za druga dva
dravotvorna naroda (Srbe i Muslimane). Zalaemo se za kulturnu, vjersku i nacionalnu
autonomiju i lokalnu samoupravu svakog naroda u svakoj od triju republika.
4. Unija Republika Bosne i Hercegovine mora biti ureena kao demokratska, viestranaka
parlamentarna drava, koja osigurava i jami sva osnovna prava i slobode svakom njezinom
dravotvornom narodu, kao i graaninu, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskom
svjetonazoru, politikom uvjerenju, spolnoj pripadnosti, te socijalnom statusu.
5. Jamimo stalan napor i borbu ukupnog legitimnog politkog vodstva hrvatskog naroda
Bosne i Hercegovine za osiguranja svih nacionalnih, kulturnih, gospodarskih i ljudskih prava
Hrvatima izvan prostora Hrvatske Republike Herceg Bosne na osnovi reciprociteta s druga
dva dravotvorna naroda.
III
Mostar je prijestolnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kojemu pripadaju sva prava
stolnog grada jednog suverenog dravotvornog naroda, kako je to svugdje u civiliziranom
svijetu. Mostar je politiko, vjersko, kulturno, povijesno, gospodarsko, znanstveno,
komunikacijsko i svako drugo sredite hrvatskog naroda Hrvatske Republike Herceg Bosne u
Uniji Republika Bosne i Hercegovine, nedjeljiva urbana cjelina i mora biti garant opstanka i
razvoja hrvatskog naroda Hrvatske Republike Herceg Bosne.
IV
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini rtva je genocida srpske i muslimanske agresije.
Ubijeno je oko 8.000 Hrvata, a oko 25.000 Hrvata je ranjeno. Etniki su oieni prostori na
kojima su Hrvati prije genocida predstavljali znatan dio populacije: Bosanska Posavina
(Derventa, Bosanski Brod, Odak, Modria, dio Bosanskog amca), Bosanska Krajina
(Tesli, Kotor Varo, Skender Vakuf, Banja Luka), Kupres, Jajce, Travnik, Konjic, Kakanj,
Fojnica, Bugojno, Vare. Potpuno je etniki oieno, opljakano, spaljeno i porueno 377
naselja u kojima su Hrvati inili apsolutnu ili relativnu veinu. U masakrima nad hrvatskim
civilnim stanovnitvom, od svibnja 1992. do sijenja 1994., dosad je evidentirano 480
umorenih Hrvata. Samo u muslimanskom zatoenitvu nalazi se oko 13.000 civila i 1900
pripadnika HVO-a. Iz svojih domova izgnano je gotovo 350.000 Hrvata. Svjetski politiki
imbenici nijemo promatraju ovaj zloin golemih razmjera. Stoga najodlunije traimo od
Europske Unije i Ujedinjenih Naroda najdjelotvorniji utjecaj poradi zaustavljanja ove
tragedije.
V
Zauzimamo se za oivotvorenje potivanja meunarodnog humanitarnog prava na itavom
teritoriju Bosne i Hercegovine, pozivajui i traei to i od druga dva dravotvorna naroda
(Srba i Muslimana). Mi, zastupnici hrvatskog naroda u Zastupnikom domu Hrvatske
Republike Herceg Bosne izabrani na prvim demokratskim izborima izglasali smo Deklaraciju
o prihvaanju dokumenata o zatiti i ostvarenju ljudskih prava.
Apsolutno i bezuvjetno podravamo napore na svim razinama i sprovodimo sve potrebne
mjere da humanitarna pomo u organizaciji meunarodnih i drugih humanitarnih organizacija
27/08/2007
368
nesmetano i sigurno stigne eljenom cilju, do onih kojima je ta pomo potrebna, neovisno o
nacionalnoj, vjerskoj i drugoj pripadnosti.
Traimo da vojnik Hrvatskog vijea obrane tuje sve odredbe meunarodnog humanitarnog i
ratnog prava.
Jednako pozivamo i traimo od druga dva dravotvorna naroda (Srba i Muslimana) na
zauzetost i uinkovito provoenje meunarodnog humanitarnog prava.
VI
Kao batinici kulture na koju smo ponosni i koja nas obvezuje, energino osuujemo svaki
nasilni in i barbarizam spram povijesne i kulturne batine svakog od triju dravotvornih
naroda (Hrvata, Srba, Muslimana) i drugih naroda u Bosni i Hercegovini.
Kultura, kao izriaj jednog odreenog naroda, bitno je vezana na taj narod, istodobno je
kozmika i opeljudska vrednota i vlasnitvo, te niti jedan narod niti pojedina ne moe
unitavati ni svoju, a pogotovu ne, kulturnu batinu drugih naroda.
Traimo od tijela i organa Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosna da uine svekolike napore
na ouvanju i zatiti povijesne i kulturne batine na prostorima nad kojima vlada.
Jednako pozivamo i traimo od druga dva dravotvorna naroda da uloe napore oko ouvanja
povijesne i kulturne batine na prostorima koje kontroliraju.
Pozivamo sve meunarodne institucije koje bdiju nad zatitom svjetske kulturne batine da
pomognu u ouvanju povijesne i kulturne batine drave Bosne i Hercegovine.
VII
Pozdravljamo utemeljenje i poetak rada Suda za ratne zloine na prostorima bive
Jugoslavije. Ne dvojimo o njegovoj pravinosti, nadamo se njegovoj spremnosti i
djelotvornosti glede osude svakog zloina.
VIII
Trajno opredjeljeni za mir, prihvaamo i podupiremo mirovnu inicijativu i nastojanja
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana oko obustave rata i uspostave mira u
Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Pozdravljamo potpisivanje sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Republike Jugoslavije
(Srbije i Crne Gore) glede uspostave vladinih ureda u Beogradu, odnosno Zagrebu,
razumjevajui ih kao poetak procesa trajnog ureenja meusobnih odnosa i meudravnog
priznanja. Pozivamo i one koji dosad nisu prihvatili mirovnu iniciajtivu dr. Franje Tumana,
da rjeenje dravne krize u BiH ne trae u nastavljanju rata."
27/08/2007
369
172.
MKBJ: Zajednika izjava ministra Grania i premijera
Silajdia (eneva, 10. 2. 1994.)

Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade
i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani, nakon sastanaka u enevi 9.
i 10. veljae 1994. koji su odrani u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi dogovorili su
slijedeu
Zajedniku izjavu
1. Obje zemlje obratit e se Vijeu sigurnosti pismima kojima e ponovno zahtijevati
meunarodnu kontrolu granica Bosne i Hercegovine u cilju postizanja mirnog rjeenja.
2. Dvije strane suglasile su se da se zapovjednici HVO i Armije BiH, generali Ante Roso i
Rasim Deli, sastanu u iduih sedam dana kako bi konkretizirali postignuti dogovor o
potpunom prekidu vatre izmeu Armije BiH i HVO na svim bojitima kao prvom koraku u
rjeenju svih pitanja od interesa za hrvatski i muslimanski narod.
3. Obje strane ubrzat e pregovore o bezuvjetnoj razmjeni svih zatoenika, posebno
"mostarske grupe" i suraivat e u traenju nestalih osoba.
4. Dogovoreno je da se nastave zapoeti razgovori o svim modelima buduih bonjakomuslimanskih i hrvatskih odnosa u Bosni i Hercegovini i buduih odnosa dviju drava,
uvaavajui do sada postignute dogovore.
5. Postignuta je suglasnost da se, bez obzira na budua politika rjeenja, osigura povratak
svih izbjeglica njihovim domovima nakon uspostave mira.
6. Postignut je dogovor da se razgovori nastave i intenziviraju.
27/08/2007
370
173.
Glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso i glavni
zapovjednik Armije BiH, general Rasim Deli: Sporazum o

prekidu vatre (Zagreb, 23. 2. 1994.)
Generali Roso i Deli potpisali sporazum o prekidu vatre
Glavni zapovjednik Hrvatskog vijea obrane, general Ante Roso i glavni zapovjednik Armije
BiH, general Rasim Deli potpisali su u srijedu naveer u Zagrebu sporazum o prekidu vatre
uz nazonost i posredovanje zapovjednika UNPROFOR-a za podruje bive Jugoslavije i
podruje BiH, generala Jeana Cota i Michaela Rosea.
"Dvije su se strane dogovorile sljedee:
1. Prekid vatre s trenutanim i potpunim prekidom neprijateljstava koji stupa na snagu 25.
veljae u 12 sati ukljuuje sljedee elemente: nema daljnjih ofenzivnih akcija ili napada;
prekid svih oblika propagande jedne strane protiv druge; linije dodira i poloaji trebaju ostati
onakvi kakvi se zateknu 25. veljae u 12 sati.
2. Razmjetanje UNPROFOR-a u osjetljivim podrujima i kljunim lokacijama kako bi se
osiguralo potovanje prekida vatre;
3. Stavljanje svega tekog naoruanja kalibra iznad 12.7 mm pod nadzor UNPROFOR-a ili
povlaenje toga naoruanja na minimalnu udaljenost od 10 km od linije dodira za minobacae
i 20 km za tenkove i artiljeriju do 12 sati. 7. oujka 1994. godine.
4. Uspostavljanje zajednike komisije pod predsjedanjem UNPROFOR-a 25. veljae 1994.
godine u Kiseljaku, u koju e biti ukljueni predstavnici obiju strana, a koja bi bila zaduena
da razmotri pitanja iz aneksa koji je sastavni dio ovoga sporazuma.
Aneks mirovnog sporazuma

1. Sljedee se mora provesti prema prioritetima:
a. Otvaranje sljedeih puteva za humanitarnu pomo i konvoje UNPROFOR-a,
trgovinski promet i prolaz civila, posebice, iako ne i iskljuivo izmeu:
Zenica - Stari Vitez
Mostar - Jablanica - Konjic - Sarajevo
Kiseljak - Vare
Kiseljak - Bilalovac - Busovaa
b. Jedine nadzorne postaje na tim putovima moraju biti pod nadzorom UNPROFOR-a,
ali mogu biti voene i zajedniki.
c. Otvaranje logora, oslobaanje zatvorenika i razmjena tijela u suradnji s
organizacijama poput Meunarodnog odbora Crvenog kria (ICRC).
27/08/2007
371
d. neometana i pravedna raspodjela humanitarne pomoi od strane UNHCR-a,

ukljuujui i dostavu naftnih derivata.
e. Ponovna uspostava elektrine i vodoopsrkrbne mree.
2. Sve gore navedene mjere trebaju biti poduzete s ciljem povratka normalnog ivota za narod
3. Ovaj sporazum ni u kojem sluaju ne prejudicira nikakve politike rasprave ili sporazume
koji mogu ili e biti postignuti u budunosti.
4. Pored toga dogovoreno je da bi se jednom mjeseno trebali odravati sastanci na visokoj
razini izmeu generala Rosea, Delia i Rose (ili njihovih predstavnika ako oni ne mogu
prisustvovati), ili ee ako se za to ukae potreba.
Opaska:
1. Bosanskohercegovake vlasti inzistiraju na povlaenju pripadnika regularne Hrvatske
vojske iz Bosne i Hercegovine.
2. General Roso je odbacio tvrdnje da se takve postrojbe nalaze na teritoriju BiH.
27/08/2007
372
174.
Republika Srpska i AP Zapadna Bosna: Sporazum
miru (Beograd, 23. 2. 1994.)

Abdi i Karadi potpisali sporazum o miru
Predsjednik Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi potpisao je u etvrtak u
Beogradu sporazum s voom bosanskih Srba Radovanom Karadiem kojim se jami mir "na
svim granicama" Autonomne oblasti Zapadna Bosna i samoproglaene srpske republike u
BiH.
Kako je izvjestila srpska televizija sporazumn je postignut "uz posrednitvo predsjednika
Srbije Slobodana Miloevia".
Karadi i Abdi su jo 22. listopada prole godine usvojili tzv. beogradsku izjavu o prekidu
svih neprijateljstava.
Vlade AP Zapadne Bosne i tzv. republike srpske, kako je utvreno sporazumom, "zajedniki
e osigurati uvjete i poduzimati mjere kojima se omoguava ostvarivanje komunikacija,
prometa i trgovine. Granice izmeu AP Zapadne Bosne i republike srpske bit e konano
utvrene, a u skladu s programskom deklaracijom, iskljuivo izmeu legalnih organa AP
Zapadne Bosne i republike srpske".
Televizija tzv. SRJ je objavila izvjee i o susretu predsjednika samoproglaene republike
srpske krajine na okupiranim dijelovima Hrvatske Milana Martia i predsjednika Autonomne
Pokrajine Zapadne Bosne Fikreta Abdia u Beogradu. Dvojica predsjednika izrazila su
zadovoljstvo zajednikom konstatacijom da, kako je reeno u televizijskom dnevniku, "ne
postoje ni sukobi niti napetosti na crti dodira" izmeu Srba iz Hrvatske i vojske i snage AP
Zapadne Bosne.
Nakon beogradskih razgovora sa srpskim elnicima predsjednik Autonomne Pokrajine
Zapadna Bosna Fikret Abdi dao je izjavu RTS-u: "Naravno da elim dati izjavu jer sam
doao javno, u funkciji sam mira. Poznato je da smo sainili i sporazum o prekidu vatre i svih
neprijateljstava, ali ima jo uvijek krenja tog sporazuma. To je bio povod da se obratim
Slobodanu Miloeviu da pozove Radovana Karadia kako bi se nali ovdje u Beogradu i
ponovno razmotrili deklaraciju koju smo potpisali 22 listopada prole godine, a iji je
supotpisnik Slobodan Miloevi. S osobitim zadovoljstvom mogu konstatirati da je gospodin
Miloevi iskazao spremnost da pozove Karadia i da je ostao na svim onim naelima koja
smo dogovorili 22 listopada. Zato smo i zakljuili sporazum. Ovim sporazumom mogu
jamiti graanima Bihaa, a samim tim i graanima Zapadne Bosne - mir, a to je najvanije.
Ono to meni zamjeraju jest to da se previe zauzimam za mir u AP Zapadna Bosna, a da se
ne zauzimam za mir na cijelom podruju BiH. Po mom miljenju, mir mora od nekud poi. A
najrealnije je da krene upravo iz AP Zapadna Bosna i na naelima tog mira mislim da
moemo uspostaviti mir na cijelom prostoru BiH", zakljuio je Fikret Abdi.
27/08/2007
373
175.
Washingtonski
sporazumi:
Okvirni
sporazum
Federaciji u BiH (Washington, 1. 3. 1994.)

Izjava o suglasnosti s Okvirni sporazum o Federaciji u BiH i Nacrtu
prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i
Federacije
Nie potpisani suglasili su se s priloenim Okvirnim sporazumom kojim se uspostavlja
Federacija na podrujima Republike Bosne i Hercegovine s veinskim bonjakim i hrvatskim
puanstvom i s priloenim Nacrtom prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike
Hrvatske i Federacije.
Oni su se nadalje suglasili da e osnovati Prijelazni odbor na visokoj razini, koji e poduzeti
hitne i konkretne korake radi osnivanja Federacije i Konfederacije. Odbor e zapoeti radom
4. oujka 1994. u Beu i nastojat e do 15. oujka 1994. donijeti slijedee:
(1) Ustav Federacije;
(2) Prethodni sporazum o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i predloene Federacije;
(3) Sporazum o vojnom rasporedu na podruju predloene Federacije;
(4) Prijelazne mjere za ubrzanje osnivanja Konfederacije i Federacije, ukljuujui, gdje je to
mogue, stvaranje dravnog ustroja kako je to naznaeno u Okvirnom sporazumu; kao i sve
ostale mjere koje e se smatrati potrebnima.
Kreimir Zubak
Haris Silajdi
Mate Grani
OKVIRNI SPORAZUM O FEDERACIJI BiH

I OSNIVANJE
Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opom deklaracijm o pravima ovjeka i
Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim ili jezinim
manjinama, Izjavom o naelima koju je na sastanku u Londonu donijela Meunarodna
konferencija o bivoj Jugoslaviji, kao i odlukama Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi
s bivom Jugoslavijom;
te
27/08/2007
374
Na temelju suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, narodi i

graani Bosne i Hercegovine, odluivi osigurati punu nacionalnu jednakost, demokratske
odnose i najvie standarde, prava ovjeka i ljudskih sloboda, ovime osnivaju Federaciju.
Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) i graani Republike Bosne i
Hercegovine, u vrenju svojih suverenih prava, pretvaraju unutranje ustrojstvo podruja s
veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju
koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o
ustavnom ustrojstvu podruja Republike Bosne i Hercegovine s veinskim srpskim
puanstvom donijet e se tijekom pregovora o mirnom rjeenju i na Meunarodnoj
konferenciji o bivoj Jugoslaviji.
II. PODJELA ODGOVORNOSTI
1. Sredinja vlada bit e iskljuivo odgovorna za:
- vanjske poslove;
- narodnu obranu: ukljuujui zajedniko zapovjednitvo, zajedniko vojno ureenje
unutar Konfederacije i zatitu nacionalnih granica;
- dravljanstvo;
- gospodarsku politiku, ukljuujui planiranje i obnovu;
- trgovinu, ukljuujui carinu, meunarodnu trgovinu i financiranje, trgovinu unutar
Federalne republike, komunikacije;
- financije: nacionalnu valutu, monetarnu i fiskalnu politiku, ureivanje financijskih
institucija, zajedniko ureenje unutar Konfederacije;
- borbu protiv meunarodnih zloina, maukantonalnog kriminala i ostalih zloina od
posebnog interesa za sredinju vladu (npr. terorizam, promet drogama i organizirani
kriminal); te suradnju s Interpolom;
- financiranje sredinje vlade (porezi, zaduivanje);
- dodjela radiotelevizijskih frekvencija;
- energetska politika i infrastruktura, ukljuujui pitanja u svezi s raspodjelom/dodjelom
meu kantonima.
2. Sredinja vlada i kantoni bit e odgovorni za slijedee:
- ljudska prava;
- zdravstvo;
- politiku okolia;
- infrastrukturu za komunikacije i promet;
- politiku socijalne zatite;
- dravljanstvo, provedbu zakona i propisa;
- useljenje i azil;
- turizam;
- iskoritavanje prirodnih bogatstava.
27/08/2007
375
Primjereno sluaju, te se odgovornosti mogu obnaati zajedniki ili zasebno, ili ih mogu
obnaati kantoni onako kao to su usklaene od sredinje vlade.
3. Kantoni e biti odgovorni za sva pitanja koja nisu izriito u nadlenosti sredinje vlade.
Kantoni e biti nadleni napose nad:
- policijom (jednake odore Federacije, s kantonalnim znakovljem);
- odgojem i obrazovanjem;
- kulturom;
- stambenom politikom;
- javnim slubama;
- namjenom povrina (zoniranjem);
- financiranjem kantonalne uprave (porezi, zaduivanje);
- mjesnim poslovnim i dobrotvornim djelatnostima (ureenje, olakice);
- proizvodnjom energije (organizacija mjesnih postrojenja za proizvodnju);
- radiom i televizijama;
- socijalnim slubama (osiguranje);
- turistiki razvitak.
III. USTROJSTVO VLASTI
I. Sredinja vlada
A. Izvrna vlast
1. Predsjednik i potpredsjednik
(a) Zakonodavno tijelo e izabrati jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji e naizmjenino, u
jednogodinjem mandatu, obnaati dunost predsjednika odnosno potpredsjednika tijekom
etverogodinjeg razdoblja.
(b) Predsjednik e biti poglavar drave.
2. Vlada:
(a) Vlada e obuhvaati predsjednika vlade, zamjenika predsjednika vlade i ministre; svaki e
ministar imati zamjenika. Nijedan zamjenik (ukljuujui zamjenika predsjednika vlade) ne
moe pripadati istom konstitutivnom narodu kojem pripada i ministar kojega zamjenjuje.
(b) Predsjednik e uz suglasnost potpredsjednika imenovati vladu, koju e birati Zastupniki
dom. Hrvati e imati najmanje jednu treinu ministarskih dunosti.
3. Nadlenosti predsjednika odnosno predsjednika vlade i vlade bit e utvren ustavom.
4. Odluke vlade koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda moraju se
donositi konsenzusom.
B. Zakonodavno tijelo
27/08/2007
376
1. Zakonodavno tijelo sastojati e se od dva doma:

(a) Zastupniki dom birat e se demokratski na proporcionalnoj osnovi u cijeloj Federaciji.
(b) Dom naroda imat e jednak broj bonjakih i hrvatskih delegata. Svakom e se kantonu
dodijeliti odreni broj mjesta koja e zauzimati bonjaki delegati i odreeni broj mjesta
koja e zauzimati hrvatski delegati, razmjerno tim dvjema skupinama u zakonodavnom
tijelu kantona; bonjake i hrvatske delegate iz svakog kantona birat e bonjaki odnosno
hrvatski predstavnici u zakonodavnom tijelu kantona.
2. Odluke zakonodavnog tijela moraju odobriti oba doma.
(a) Odluke koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda mora odobriti, u
Domu naroda, veina bonjakih predstavnika i veina hrvatskih predstavnika.
(b) Promjene ustava moraju se izglasati veinom koja je poblie odreena gore pod (a) u
Domu naroda, a dvotreinskom veinom u Zastupnikom domu.
(c) Ostale odluke donosit e se obinom veinom u oba doma.
C. Sudstvo
1. Postojat e Ustavni sud koji e biti nadlean za rjeavanje sporova izmeu kantona, izmeu
bilo kojeg od kantona i Federacije, izmeu bilo koje opine i njezina kantona ili Federacije,
odnosno izmeu pojedinih tijela Federacije ili unutar dijelova tih tijela. Suce e imenovati
predsjednik, a izabrati e ih zakonodavno tijelo, a iz svakog konstitutivnog naroda bit e
izabran jedan broj sudaca; tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina, jednu treinu sudaca
imenovat e predsjednik Meunarodnog suda izmeu osoba koje nisu dravljani Federacije.
2. Postojat e Sud za prava ovjeka koji e biti osnovan u skladu s Rezolucijom 93 (6) Odbora
ministara Vijea Europe, a njegov e sastav i nadlenost biti poblie odreen Ustavom.
3. Postojat e Vrhovni sud koji e imati selektivnu prizivnu sudbenost u odnosu na kantonske
sudove, te sudbenost utvrenu Ustavom i zakonima. lanove suda imenovat e predsjednik a
izabrat e ih zakonodavno tijelo, tako da e se sud sastojati od jednakog broja sudaca iz
svakog konstitutivnog naroda.
II. Kantonalne vlasti
Svaki e kanton poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje zatite prava i sloboda predvienih
dokumentima navedenima u Dodatku, te e djelovati dosljedno Ustavom Federacije. Svaki e
kanton izvravati svoje odgovornosti uz duan obzir prema puanstvu svake opine. Kanton
moe prenijeti prikladna ovlatenja na opinu, a mora to uiniti kad je veinsko puanstvo
opine manjina u kantonu kao cjelini.
A. Izvrna vlast
1. Predsjednik: kantonalni predsjednik birat e se po ujednaenom postupku koji e biti
poblie odreen Ustavom Federacije i preuzet u ustave kantona.
2. Vlada: kantonalnu vladu imenovat e kantonalni predsjednik, a odobrit e je kantonalno
zakonodavno tijelo. Sastav svake kantonalne vlade mora brojano odraavati sastav puanstva
kantona.
27/08/2007
377
3. U izvravanju svojih odgovornosti u odnosu na kantonalnu policiju kantonalna vlada mora

osigurati da sastav policije brojano odraava sastav puanstva u kantonu, s time da sastav
policije u svakoj opini mora brojano odraavati sastav puanstva u toj opini.
B. Zakonodavno tijelo
Svaki e kanton imati zakonodavno tijelo, izabrano demokratski na razmjernoj osnovi u
kantonu kao cjelini.
C. Sudstvo
Svaki e kanton imati sudove nadlene za odluivanje o prizivima protiv odluka opinskih
sudova, te e imati izvornu sudbenost u sluajevima koji nisu u nadlenosti tih sudova. Suce
e imenovati kantonalni predsjednik, a izabrati e ih kantonalno zakonodavno tijelo i to tako
da sastav sudaca u cjelini brojano odraava sastav puanstva u kantonu.
III. Opinska uprava
1. Opine e imati pravo na samoupravu u pitanjima koja su mjesnog znaaja.
2. Izvrna vlast opine: svaka e opina imati osobu s izvrnim ovlastima koju e izabrati
njeno Upravno vijee.
3. Svaka e opina imati Upravno vijee koje e biti izabrano demokratski na razmjernoj
osnovi.
4. Svaka e opina osnivati sudove ija e se sudbenost poblie odrediti kantonalnim
zakonodavstvom.
IV. Vijea kantona
Kantoni s veinskim bonjakim ili veinskim hrvatskim puanstvom mogu osnovati Vijea
kantona radi usklaivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajednikog interesa za njihove
zajednice, te radi savjetovanja svojih predstavnika u Domu naroda.
V. Prava ovjeka
Nie navedena naela, kao i prava i slobode predviene dokumentima koji su navedeni u
Dodatku, primjenjivat e se na cijelom podruju Republike Bosne i Hercegovine.
U Federaciji:
1. Sve osobe na podruju Federacije imat e pravo na najviu razinu meunarodno priznatih
prava i sloboda predvienih dokumentima koji su navedeni u Dodatku.
2. Sve izbjeglice i prognanici imat e pravo na slobodan povratak u svoje prvobitne domove.
3. Sve osobe imat e pravo na vraanje sve imovine koje su bile liene tijekom etnikog
ienja, te na naknadu za svu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve izjave dane ili obveze
preuzete pod prisilom, osobito one koje se odnose na odricanje od prava na zemlju ili
imovinu, smatrat e se nitavnima i nepostojeim.
4. Svi sudovi, upravna tijela i druga dravna tijela Federacije primjenjivat e i postupati
suglasno s pravima i slobodama predvienima u dokumentima koji su navedeni u Dodatku.
Osnovat e se Sud za prava ovjeka; njegov e se sastav i nadlenost utvrditi Ustavom.
27/08/2007
378
5. Federacija e suraivati sa svim meunarodnim mehanizmima za praenje prava ovjeka

koja su uspostavljena za Bosnu i Hercegovinu, te s nadzornim tijelima koja su uspostavljena
na osnovi dokumenata koji su navedeni u Dodatku.
6. Radi pomoi o provedbi prava i sloboda poblie odreenih u Ustavu, KESS e imenovati
javnog pravobranitelja (Ombudsmana) iz svake priznate skupine: Bonjaka, Hrvata i ostalih.
Svaki e javni pravobranitelj imati urede u cijeloj Federaciji prema vlastitoj procjeni, te e biti
odgovoran za provoenje potpune istrage u stvarima koje se odnose na sigurnost, prava i
slobode, te za podnoenje izvjea nadlenim dravnim ustanovama, ukljuujui i
predsjedniku vlade Federacije kao i KESS-u.
VI. Vojni dogovori
Obje su strane suglasne s osnivanjem ujedinjenog vojnog zapovjednitva oruanih snaga
Federacije.
Strane e izraditi razraene prijelazne dogovore u tom cilju unutar vojnog sporazuma.
Tijekom prijelaznog razdoblja:
- sadanji zapovjedniki ustroji ostat e na mjestu;
- snage obiju strana e se odmah razdvojiti s ciljem povlaenja na sigurnu udaljenost koja e
biti poblie odreena vojnim sporazumom;
te
- sve inozemne vojne snage, osim onih koje su prisutne u sporazumu s republikom Bosnom i
Hercegovinom ili uz ovlatenje Vijea sigurnosti UN, napustiti e podruje Federacije.
VII. Odobravanje ustava
Ustav Federacije proglasit e Ustavotvorna skuptina koja e se sastojati od onih predstavnika
koji su izabrani na izborima 1990. godine za Skuptinu Republike Bosne i Hercegovine a iji
je mandat jo na snazi. Za odobravanje Ustava potreban je konsenzus izmeu izaslanstva
hrvatskog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike hrvatske narodnosti i izaslanstvo
bonjakog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike bonjake narodnosti.
VIII. Dogovor tijekom prijelaznog razdoblja
Dvije su strane suglasne s osnivanjem Odbora na visokoj razini koji e pripremiti nacrt
Ustava Federacije i usklaivati ostala pitanja vezana s provedbom Okvirnog sporazuma.
Odbor e zapoeti radom u Beu 4. oujka 1994.
Do stupanja na snagu Ustava Federacije, vrijediti e sadanje upravno ureenje posvuda u
Bosni i Hercegovini ako Odbor konsenzusom ne odlui drugaije, osim u opini Mostar
kojom e, kako su se suglasile obje strane, do najvie dvije godine upravljati Upravitelj
Europske Unije.
27/08/2007
379
DODATAK
Dokumenti o ljudskim pravima koji su obuhvaeni ustavnim
sporazumom
A. Ljudska prava openito, te posebno graanska politika prava
1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948.
2. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. l. 1-21.
3. enevske konvencije I-IV iz 1949. o ratnom pravu, te enevski protokoli I-II. iz 1977. u
svezi s navedenim konvencijama
4. Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda iz 1950, te Protokoli 1-10 u
svezi s navedenom konvencijom
5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951, te Protokol u svezi s navedenom konvencijom iz
1966.
6. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.
7. Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima iz 1966, te Fakultativni
protokoli u svezi s navedenim sporazumom iz 1966. i 1989.
8. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.
9. Deklaracija (UN) o ukidanju svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili
uvjerenja iz 1981.
10. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili
kanjavanja iz 1984.
11. Europska konvencija o spreavanju torture i neljudskih ili poniavajuih postupaka ili
kanjavanja iz 1987.
12. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
B. Zatita skupina i manjina
13. Preporuka o pravima manjina Parlamentarne skuptine Vijea Europe iz 1990. paragr. 1013
14. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i
jezinim manjinama iz 1992.
C. Gospodarska, socijalna i kulturna prava
15. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948, l. 22-27
16. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u svezi s navedenom poveljom
17. Meunarodni sporazum o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.
D. Dravljanstvo i nacionalnost
18. Koknvencija o dravljanstvu udatih ena iz 1958.
27/08/2007
380
19. Konvencija o smanjenju apatridije (nepostojanja dravljanstva) iz 1961.
27/08/2007
381
176.
Washingtonski
sporazumi:
Tekst
prethodnog
sporazuma o konfederaciji Republike Hrvatske i Federacije

Bosne i Hercegovine (Washington, 1. 3. 1994.)
Nacrt prethodnog sporazuma o konfederacije izmeu RepublikeHrvatske
i Federacije Bosne i Hercegovine
Oekuje se da e se uspostaviti Konfederacija izmeu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu
"Hrvatska") i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu "Federacija")
Koraci prema uspostavljanju Konfederacije bit e slijedei:
(1) Prethodni sporazum, koji e se zakljuiti to je prije mogue;
te
(2) Konani sporazum, koji e se zakljuiti izmeu Hrvatske i Federacije im potonja bude
uspostavljena.
I.
Uspostavljanje Konfederacije nee promijeniti meunarodni identitet ili pravnu osobnost niti
Hrvatske niti Federacije.
II.
Donoenje propisa i na druge naine, Konfederacija e:
(1) uspostaviti zajedniko trite koje e omoguiti slobodan protok roba, usluga i kapitala;
i
(2) olakati suradnju i razvitak zajednikih politika na slijedeim podrujima:
(i) prometa; (ii) energetike; (iii) okolia; (iv) gospodarske politike, ukljuujui zakone i
propise kojima se ureuje razvitak slobodnih trita, financija i carina; (v) obnove
gospodarstva; (vi) zdravstvene zatite; (vii) kulture, znanosti i obrazovanja; (viii)
standardizacije proizvoda i zatite potroaa; (ix) migracije, useljenja i azila; (x) prisilne
provedbe zakona, osobito u svezi s terorizmom, krijumarenjem, zloupotrebom droga i
organiziranim kriminalom.
III.
Hrvatska i Federacija e to prije donijeti unutranje propise i zakljuiti sporazume pod
okriljem Kkonfederacije, koji su potrebni za uspostavljanje:
(1) carinske unije; (2) monetarne unije, te (3) obrambenih dogovora, ukljuujui usklaenje
obrambenih politika i uspostavljanje zajednikih zapovjednikih stoera u sluaju rata ili
neposredne opasnosti za bilo koju stranu.
27/08/2007
382
IV.
Strane e to prije zakljuiti sporazume kojima se Federaciji daje neogranieni pristup
Jadranu kroz Hrvatsku i Hrvatskoj daje neogranieni tranzit kroz Neum, kao to je poblie
odreeno u priloenom Dodatku.
V.
Radi usklaivanja svojih politika i djelatnosti kako je to predvieno ovim Sporazumom,
strane e osnovati Konfederalno vijee u kojem e svaka strana imati jednaki broj lanova.
Zakljuci Vijea moraju se donositi veinom glasova lanova svake strane.
Predsjednika Konfederalnog vijea izabrat e vijee na rok od jedne godine, naizmjenino iz
redova lanova svake strane.
27/08/2007
383
177.
Washingtonski sporazumi: Sporazum izmeu Republike
Hrvatske i Federacije BiH o pristupu Jadranskom moru preko

podruja Republike Hrvatske (Washington, 1. 3. 1994.)
Republika Hrvatska i Federacija, smatrajui poeljnim da Federacija (u daljnjem tekstu

"Federacija") ima siguran i neogranien pristup Jadranskom moru na kopnu i u zraku preko
podruja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu "Hrvatska),
Suglasile su se ovim kako slijedi:
lanak 1.
(a) Hrvatska e iznajmiti Federaciji, za vrijeme trajanja ovog Sporazuma, dio zemljita unutar
luke Ploe, zajedno s gatovima i dijelovima luke koji im pripadaju, a koji su navedeni u
Dodatku (u daljnjem tekstu "Iznajmljeno podruje").
(b) Hrvatska je suglasna s time da Iznajmljeno podruje ima status slobodne zone u kojoj se
nee nametati nikakve pristojbe ili dabine to ih propisuje Hrvatska.
lanak 2.
(a) Hrvatska e dozvoliti pristup Iznajmljenom podruju u oba pravca:
(i) brodovima iz Jadranskog mora kroz teritorijalne vode Hrvatske, s time da se navedeni
brodovi dre svih meunarodnih propisa koji se primjenjuju;
(ii) brodovima ili teglenicama na rijeci Neretvi do mjesta gdje ta rijeka ulazi u podruje
Federacije; (OPASKA PREVODITELJA: Trebalo bi biti: "gdje istjee sa podruja
Federacije")
(iii) eljeznicom na pruzi izmeu Ploa i Sarajeva do mjesta gdje ta pruga ulazi u podruje
Federacije;
(iv) cestom izmeu Ploa i Sarajeva do mjesta gdje ta cesta ulazi u podruje Federacije.
(b) Nijedno tijelo javne vlasti Hrvatske nee ulaziti u niti pregledavati brodove, teglenice,
vagone, te kamione i ostala cestovna vozila, koji koriste puteve navedene u paragrafu (a), a
oznaene su znakom Federacije.
(c) Zajednika komisija osnovana s lankom 4. moe nametnuti ogranienja u pogledu
veliine i pobliih oznaka karakteristika brodova, teglenica, vagona, te kamiona i ostalih
cestovnih vozila, navedenih u paragrafu (b) kao i koliine prometa na putevima navedenim u
paragrafu (a).
(d) Ako ogranienja odreena u skladu s paragrafom (c) ograniavaju koliinu prometa to ga
Federacija smatra potrebnim odrati, Federacija se moe, o svom troku, te u skladu s
27/08/2007
384
planovima to ih odobri Zajednika komisija, urediti da se kapacitet puteva navedenih u

paragrafu (a) povea.
(e) Federacija e preuzeti svu odgovornost to se tie potivanja meunarodnih propisa i
obveza za sav promet osoba ili roba koji se obavlja u skladu s ovim lankom.
lanak 3.
Hrvatska odobrava Federaciji pravo da odobri prelet svake vrste letjelica preko podruja
Hrvatske, ukljuujui i njezine teritorijalne vode, s time da se navedene letjelice pridravaju
svih propisa koji se primjenjuju u meunarodnom zranom prometu.
lanak 4.
(a) Strane ovime osnivaju Zajedniku komisiju koja e pomoi u provedbi ovog Sporazuma
(i) donoenjem svih pravila i standarda koji su potrebni za provedbu Sporazuma,
osobito lanka 2. (c), ukljuujui i onih za bilo koju izgradnju;
(ii) uvoenjem bilo kojeg nadzora koji je potreban da bi se sprijeile zloupotrebe
Sporazuma;
(iii) rjeavanjem, ovisno o lanku 6. svih sporova koji se odnose na tumaenje ili
primjenu Sporazuma.
(b) Hrvatska i Federacija e imenovati po tri lana u Zajedniku komisiju te e sporazumno
imenovati jo tri lana od kojih e jedan biti predsjednik. Ako se ne postigne sporazum o
jednom ili vie zajednikih imenovanja u roku od tri mjeseca, Glavni tajnik Ujedinjenih
naroda izvrit e ta imenovanja na zahtjev jedne ili druge strane.
(c) Zajednika e komisija prihvatiti vlastiti pravilnik o radu. Za donoenje valjane odluke
potrebno je najmanje pet suglasnih glasova.
lanak 5.
Ovaj se Sporazum moe nadopuniti drugima ija je svrha provedba Konvencije o tranzitnoj
trgovini drava bez morske obale iz 1965.
lanak 6.
Ako se drugaije ne dogovori, svaka strana moe podnijeti bilo koji pravni spor u svezi s
tumaenjem ovog Sporazuma arbitranom sudu koji e donijeti obvezujuu odluku; svaka e
strana imenovati po jednog lana tog suda, a zajedniki e imenovati predsjednika; ako bilo
koje imenovanje ne bude uinjeno u roku od tri mjeseca, moe ih, na zahtjev jedne ili druge
strane, uiniti predsjednik Meunarodnog suda.
lanak 7.
Ovaj e Sporazum ostati na snazi za razdoblje od 99 godina, osim ako se strane drugaije ne
sporazume.
Zakljueno dne ______________ 1994. u _____________, tri primjerka,

na engleskom, hrvatskom i bonjakom jeziku, od kojih je svaki jednako vjerodostojan.
27/08/2007
385
178.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka naciji
(Zagreb, 3. 3. 1994.)
Poruka naciji Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman obratio se u etvrtak naveer preko
Hrvatske radio-televizije javnosti u povodu potpisivanja washingtonskog sporazuma. U
poruci naciji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman je rekao:
"Hrvatskom narodu u domovini i u svijetu, svim graanima Hrvatske!
U utorak 1. oujka u Washingtonu je, izmeu predstavnika hrvatskoga i bonjakomuslimanskog naroda, potpisan preliminarni sporazum o ustrojstvu Bosne i Hercegovine na
federativnim osnovama, kao zajednice izvorno suverenih naroda, u Saveznu Republiku Bosnu
i Hercegovinu, i o njezinu stupanju u Konfederalni Savez s Hrvatskom.
S obzirom na njegov sadraj, i na okolnosti u kojima je nastao, taj sporazum ima dalekoseno,
pa i sudbonosno povijesno znaenje.
Sporazum je postignut pod izravnim pokroviteljstvom Sjedinjenih Amerikih Drava i uz
suglasnost glavnih europskih drava. Sporazum zbog toga prije svega znai korjenitu
promjenu njihova odnosa prema rjeavanju krize na tlu bive Jugoslavije.
Najvaniji meunarodni imbenici - na elu sa SAD - napokon su doli do zakljuka da treba
poduzeti odlune korake, da bi se okonala trogodinja kriza zapoeta agresijom jugokomunistike armije i Srbije protiv Slovenije, Hrvatske i BiH, i zavrio rat u Bosni, koji je
prouzroio jednu od najveih tragedija naega doba, prijetei proirenjem ratne katastrofe,
pae i u svjetskim razmjerima.
Puna jamstva Hrvatskoj
To su bili, i jesu, razlozi zbog kojih je bila, i radi kojih e dravna politika demokratske
Hrvatske ostati, usmjerena na postizanje, i na zatitu, bitnih nacionalnih interesa u skladu s
meunarodnim okolnostima.
Zbog principijelnosti i dosljednosti nae politike u tom smislu, Hrvatska je postupno sve vie
zadobivala naklonost i onih to nisu bili skloni njezinoij suverenosti i samostalnoj politici, da
bi, napokon, sada dobila i puna jamstva najodgovornijih svjetskih imbenika za sigurnost
svoje drave i budunost hrvatksog naroda.
Ona je zadobivala sve vee povjerenje svjetske demokratske javnosti i odgovornih dravnika,
od preporuke da hrvatski narod sudjeluje na referendumu za odranje BiH, i bezodvlane
uspostave diplomatskih odnosa s vladom u Sarajevu; od poticanja i prihvaanja prijedloga za
rjeenje krize u BiH na osnovama kantonalnog, zatim provincijskog i napokon konfederalnog
ureenja (kao Unije Republika), to su redom odbacivale srpska ili muslimanska strana, do
sadanjeg potpisivanja washingtonskog sporazuma.
27/08/2007
386
Ostvarenje sporazuma - to su ga u Washingtonu potpisali potpredsjednik Vlade i ministar

vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Grani, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Haris
Silajdi i predsjednik Predsjednikog vijea Hrvatske Republike Herceg Bosne Kreimir
Zubak - u interesu je i hrvatskog naroda, i bonjako-muslimanskog naroda, i meunarodne
zajednice.
Za nas je od prvotne vanosti prestanak ratnog razraunavanja izmeu muslimanskog i
hrvatskog naroda u Bosni. Taj sukob prouzrokuje goleme ljudske i materijalne rtve
bosansko-hercegovakim Hrvatima, a Hrvatskoj prijeti meunarodnim sankcijama zbog
pomoi, koje im je pruala u obrani najprije od srpske agresije, a zatim i od ugroenosti od
muslimanskih ekstremistikih snaga.
Sporazum hrvatsko-muslimanske strane uvjetuje, da se i sa srpskom stranom nae rjeenje i
razgranienje, prihvatljivo za sva tri naroda unutar BiH. Meunarodni imbenici moraju,
meutim, ustrajati i u pronalaenju razboritog razgranienja u cjelini, radi stvaranja
pretpostavki za normalne susjedske odnose izmeu novog hrvatsko-bonjakog
Konfederalnog saveza, s jedne strane, i Srbije odnosno Jugoslavije, s druge strane. I to radi
toga to se time odreuje, za dulja vremena, nova razlunica izmeu meunarodnih silnica,
to se vjekovima prepliu i suprotstavljaju, na ovome prijelomnom podruju razliitih
civilizacija.
Potpuna jednakopravnost
Svi nacionalno-politiki subjekti, to na bilo koji nain sudjeluju u rjeavanju krajnje
zamrenog bosanskog problema, trebali bi, u interesu europskog i opeg mira, uiniti sve da
se postigne suglasnost izmeu tri sukobljena naroda i njihovih matinih drava. Ali takoer i s
glavnim svjetskim imbenicima - UN, EU, SAD, i Ruskom Federacijom - da bi se stvorile
pretpostavke za stabilnost novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe, ba zbog toga
to je njegovo raanje prouzrokovalo nesluene ratne strahote i prijetnje sukoba civilizacija.
Oivotvorenjem washingtonskog sporazuma osigurat e se opstojnost i budunost hrvatskoga
naroda, ne samo u granicama, u obrambenom ratu uspostavljene, Hrvatske Republike HercegBosne, nego i na itavom onom teritoriju Bosne koji nee pripasti izdvojenoj srpskoj
republici. tovie, tim sporazumom Hrvatima se zajamuje puna nacionalna suverenost u
hrvatskim kantonima, to e se hrvatski vjerojatno zvati veleupe, koje oblikuju Hrvatsko
vijee kao posebno predstavnitvo Hrvatske zajednice, zatim potpun paritet i posvemanja
jednakopravnost u sveukupnim dravnim poslovima Savezne Republike Bosne i Hercegovine.
A sve to imat e i dodatno jamstvo u priznanju dvojnog, tj. i hrvatskog, dravljanstva svim
pripadnicima hrvatskog naroda, a takoer i Konfederalnim Savezom izmeu Hrvatske i
Savezne Republike Bosne i Hercegovine.
Taj konfederalni savez zasnivat e se na zajednikim interesima u razvijanju svestranih
odnosa na svim podrujima, osobito meunarodne i obrambene politike, gospodarstva,
znanosti i kulture. Predvia se uspostava zajednikog zapovjednitva obrambenih snaga, te
carinske i monetarne unije u sklopu zajednikog trita.
U svrhu usklaivanja zajednike politike i djelatnosti uspostavit e se stalno Konfederalno
vijee.
27/08/2007
387
Oivotvorenje predviene federacije izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u

Bosni i Hercegovini, i njene Konfederacije s Hrvatskom, pretpostavlja stvaranje potrebnih
politikih i ustavno-pravnih osnova.
Povijesno i nuno rjeenje
Hrvati trebaju shvatiti da je takvo rjeenje povijesno nuno i svrhovito, radi odranja
hrvatstva u Bosni, a i radi zatite stratekih interesa hrvatske drave. Bonjakim
muslimanima savez s Hrvatima osigurava, kako njihovu opstojnost na ovom prostoru, tako i
povezivanje sa zapadnom civilizacijom i demokratskim zemljama.
Protiv djelotvorne provedbe sporazuma, o jednom i drugom Savezu, to je od ivotnog
interesa oba naroda, ali i zapadnog demokratskog svijeta, mogu biti jedino pobornici
uskogrudno-nacionalistikog i ekstremno fundamentalistikog shvaanja.
Nasuprot takvim iznimkama, golema veina Hrvata i Bonjaka, a ne samo oni muslimani koji
su se i do sada izjanjavali Hrvatima, zduno e prionuti izgradnji zajednike budunosti.
U svezi sa svim reenim, smatram za potrebno posebno istaknuti da hrvatsko-bonjakomuslimanski savez nije uperen protiv Srba, niti se stvara za nastavak rata, ve za neodlono
postizanje mira. Hrvatska e ostati dosljedna svojoj politici za miroljubivo politiko rjeenje
svih spornih pitanja, pa prema tome i za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, na osnovama
meusobnog priznanja suverenosti i teritorijalnog integriteta.
Da bi se to postiglo potrebno je da Srbija (SRJ) odustane od podravanja dalje okupacije
hrvatskih podruja naoruavanjem, uvoenjem zajednike monete i tsl. Vrijeme je da krajiki
Srbi konano izvuku zakljuke o bezizglednosti nastavljanja otpora protiv ukljuivanju u
ustavno-pravni poredak Hrvatske, jer im se dalje izigravanja Rezolucija Vijea sigurnosti
nee vie doputati, kako sa stanovita hrvatskih tako i meunarodnih interesa.
Hrvatska im jami sva ljudska, graanska i etnika prava, ali ne moe trpjeti odlaganje
povratka svojih prognanika, povezivanje svog dravnog teritorija i uspostave normalnog
stanja za svoju dalju gospodarsku i kulturnu izgradnju.
Potpora svijeta
Potpisanim Sporazumom u Washingtonu uinili smo velik korak na tegobnu putu osiguranja
budunosti hrvatskoga naroda, stabilnosti i prosperiteta hrvatske drave.
Sa svoje strane uinit emo sve da ga to prije dovrimo u ustavno-pravnom smislu i
oivotvorimo u stvarnosti.
U razgovorima to smo ih, na ministar vanjskih poslova i ja osobno, vodili s predstavnicima
mnogih stranih drava, na dan potpisa i s predsjednikom SAD Clintonom, od najodgovornijih
dravnika i svjetskih imbenika dobili smo uvjeravanja o pruanju potpore Hrvatskoj u
rjeavanju svih njezinih ivotnih i goruih problema.
Izrijekom nam je obeana svestrana i odluna pomo za to skorije ukljuenje podruja pod
zatitom mirovnih snaga u sveukupni ivot Hrvatske. Obeana nam je pomo za obnovu. Bit
e nam otvorene svjetske, a time i sve meunarodne financijske institucije za dobivanje
kredita i financiranje razliitih gospodarskih i investicijskih programa, to nam je do sada bilo
uskraeno. Otvaraju nam se vrata europskih integracija, i primanja u zatitni sustav NATO-a
po programu "partnerstva za mir".
27/08/2007
388
To svjedoi o tome, da glavni meunarodni imbenici smatraju danas Hrvatsku vanim,

tovie jednim od kljunih subjekata za uspostavu mira i novog meunarodnog poretka u
ovom dijelu Europe. Sve nam to daje osnove za zakljuke da smo se pribliili kraju ratnog
stanja, a poetku novog razdoblja u izgradnji suverene i demokratske hrvatske drave. U tim
novim okolnostima moi emo sve svoje sile posvetiti gospdarskom preporodu i kulturnoj
izgradnji nae domovine.
Uvren demokratski poredak
Preliminarni washingtonski sporazum stvara, dakle, pretpostavke za politiko rjeenje krize,
za prestanak ratnih razaranja, stradanja i progonstva ljudi, za njihov povratak normalnom
ivotu. Ukratko navjeuje mir!
A sve to svjedoi o pravilnosti i svrhovitosti nae dosljedne dravne politike, kojoj je uvijek
najviim ciljem bilo osiguranje slobode hrvatskog naroda i suverenosti Hrvatske uz to manje
ljudskih rtava.
Uvrstili smo demokratski poredak i meunarodni poloaj hrvatske drave, voeni vlastitim
prosudbama, zrelou i potporom goleme veine hrvatskoga naroda i svih graana Hrvatske.
Budimo ponosni zbog ostvarenih rezultata i novih otvorenih perspektiva, ali i svjesni obveza i
teine zadaa to stoje pred nama i u novim povoljnijim meunarodnim okolnostima!", kazao
je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman u obraanju javnosti.
27/08/2007
389
179.
Washingtonski sporazumi: Vojni predstavnici HVO i
Armije BiH potpisali dokument o prihvaanju naela za

ustrojavanje savezne vojske Bosne i Hercegovine (Split, 12. 3.
1994.)
Vojni predstavnici HVO i Armije BiH potpisali sporazum
Poslije splitskih razgovora izmeu zapovjednika Armije BiH i HVO, generala Rasima Delia
i general Ante Rose, te amerikog posrednika generala Johna Galvina, objavljena je izjava,
dijelove koje prenosimo:
Vojni predstavnici potpisali su dokument o prihvaanju odreenih naela kojih se treba
pridravati u ustrojavanju Savezne vojske Bosne i Herccegovine. Ovaj dokument snano
potvruje i dodaje znaajan detalj Okvirnom ugovoru potpisanog u Washingtonu. Preambula
ovog dokumenta glasi:
"U kontekstu Okvirnog sporazuma kojim se uspostavlja Federacija na podruju Bosne i
Hercegovine te nacrta prethodnog sporazuma o naelima i osnovama za uspostavljanje
konfederacije izmeu Republike Hrvatske i Federacije, mi dolje potpisani odreujemo naela
i aktivnosti kojh se treba pridravati u ustrojavanju budue Savezne vojske Bosne i
Hercegovine."
Ove toke, doslovce ponovljene iz Okvirnog ugova, glase:
- sadanje zapovjedne strukture ostaju;
- snage e se odmah odvojiti jedne od drugih u cilju povlaenja na siguran razmak koji e
biti odreeno vojnim sporazumom;
- sve postrojbe stranih drava, osim onih koje imaju suglasnost Republike Bosne i
Hercegovine ili dozvolu Vijea sigurnosti UN napustit e teritorij Federacije.
Vojni lideri sloili su se prihvatiti odgovarajue postupke i zadae koji e biti usmjereni
prema transformaciji u Saveznu vojsku. Zdrueni stoeri, odreeni od strane zapovjednika,
razradit e planove koji e pokrivati sve vojne zadae. Znaajan dio ovog stoernog rada
ukljuiti e zdrueno zapovjedanje, nadzor i obavjetajnu djelatnost kao i operativne planove.
Tijekom transformacije odravat e se tijesne veze s UNPROFOR-om.
Takoer su sporazumno prihvaene znaajne mjere za uspostavljanje povjerenja te poetni
sporazumi o ustroju budue Savezne vojske, ukljuujui postavljanje zapovjednika vojnih
podruja i njihovih zamjenika od postojeih snaga Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog
vijea obrane.
Vojni lideri su se nadalje sloili u pogledu poduzimanja dodatnih koraka u razvoju Savezne
vojske skuladno odredbama Ustava razraenog u Beu.
27/08/2007
390
180.
Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o prihvaanju
prijedloga Ustava Federacije BiH i Preliminarnog sporazuma o

gospodarskoj i vojnoj suradnji (Washington, 18. 3. 1994.)
"Danas prihvaamo prijedlog Ustava Federacije BiH, jednako kao i Preliminarni sporazum o
buduoj gospodarskoj i vojnoj suradnju izmeu Federacije i Republike Hrvatske. Ovi
sporazumi oznaavaju nau zajedniku elju da uspostavimo mir u BiH kao i u cijelom
prostoru. Slaemo se da e nai napori biti intenzivniji u traganju za cjelovitim rjeenjem koje
osigurava zatitu ljudskih prava i ouvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih drava
u ovom podruju.
Bonjaka i hrvatska delegacija potvruju svoju suglasnost da predloe ovaj Ustav
ustavotvornoj skuptini, kao osnovu da Federacija osigura punu nacionalnu jednakost,
demokratske odnose i najvie standarde ljudskih prava i sloboda. Obje delegacije podupiru
naela konfederacije, koja mogu biti temelj prosperitetnijuj i sigurniju budunosti za narode
ovoga podruja.
Unakani da proirimo nau suradnju, odluili smo da emosmjest:
(1) Formirati zajedniku skupinu da slui kao pojedinani predstavnik Bonjaka i Hrvata u
svim pregovorima sa Srbima glede cjelovitoga rjeenja rata u Bosni i Hercegovini.
(2) Zamoliti Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) da odredi predstavnika za
BiH, s mandatom koji je opisan u prijedlogu Ustava.
(3) Pozvati Europsku uniju da organizira svoju administrativnu upravu u podruju Mostara,
to je prije mogue.
(4) Nastaviti punu i promptnu implementaciju mjera koje su dogovorene od strane mjeovite
vojne komisije u Splitu 12. oujka te ohrabriti razvoj sporazuma za buduu demilitarizaciju
vojnih snaga.
Alija Izetbegovi
Haris Silajdi
Franjo Tuman
Kreimir Zubak
Washington, 18. oujka 1994.
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 19.3.1994. -
27/08/2007
391
181.
Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o okvirnom
sporazumu o konfederaciji BiH i Hrvatske (Washington, 18. 3.

1994.)
Ovime potvrujemo priloeni tekst Preliminarnog sporazuma o uspostavi konfederacije
izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao to smo se sloili na
sastanku Prijelaznog komiteta u Beu izmeu 4. i 14. oujka 1994. godine.
Preliminarni sporazum utemeljuje serije progresivnih koraka glede ekonomske suradnje
Federacije i Hrvatske, s ciljem uspostave konfederacije. Prilog ovom sporazumu su sporazumi
koji jame Federaciji neogranien pristup Jadranskom moru, a Hrvatskoj neogranien prolaz
kroz Neum.
Mi emo uiniti sve to je u naoj moida se oivotvori ovaj sporazum
sveukupnog dogovora u regiji.
Alija Izetbegovi
u kontekstu
Franjo Tuman
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 19. 3. 1994
27/08/2007
392
182.
Washingtonski sporazumi: Sporazum o kantonalnom
ureenju Federacije Bosne i Hercegovine u srednjoj Bosni

(Washington, 18. 3. 1994.)
Sporazum
Federacija e ukljuiti dva paralelna kantona u srednjoj Bosni prema modelu kantona 6
(kanton s bonjakom veinom) i 8 (kanton s hrvatskom veinom) to je predloeno u veljai
1994. godine na zemljovidu pod naslovom 'Kantonalna podjela BiH' ( prilog). Definitivne
granice tih kantona bit e odreene u kontekstu sveukupnog sporazuma o teritorijalnom
razgranienju federacije.
Postojat e puni slobodni i neogranieni prolaz u i kroz oba kantona, ukljuujui sve vrste
komunikacije i sredstva prometa.
Haris Silajdi
Kreimir Zubak
Svedok: Mate Grani
27/08/2007
393
183.
Washingtonski
sporazumi:
Tekst
sporazuma
slobodnom prolazu podrujem Neuma (Washington, 18. 3.

1994.)
Sporazum izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske kojim se
Hrvatskoj jami slobodan prolaz podrujem Federacije
Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu federacija) i Republika Hrvatska (u
daljnjem tekstu Hrvatska), smatrajui poeljnim da Hrvatska ima zajamen i neogranien
tranzit preko opine Neum, sporazumjele su se o slijedeem:
lanak l
Federacija e omoguiti neogranien tranzit u i iz Hrvatske cestom preko Neuma izmeu
istonih i zapadnih granica Neuma s Hrvatskom.
lanak 2
A. Kamioni i druga cestovna vozila koja koriste cestu na koju se odnosi lanak 1 za tranzit iz
i u Hrvatsku nee biti otvarana niti pregledavana od vlasti federacije.
B. Ogranienja glede veliine i znaajki kamiona i drugih cestovnih vozila na koje se odnosi
stavak A., kao i koliina prometa cestom na koju se odnosi lanak l, mogu biti ustanovljena
od Zajednikog odbora utemeljenog u skladu sa lankom 3.
C. Ukoliko ogranienja uspostavljena u skladu sa stavkom B. ograniavaju opseg prometa
kojeg Hrvatska smatra neophodnim, tada Hrvatska moe na svoj troak i u skladu s
planovima koje odobri Zajedniki odbor poveati koliinu prijevoza cestom na koju se
odnosi lanak l.
D. Hrvatska preuzima odgovornost za pridravanje meunarodnoga prava i obveza za sav
prijevoz osoba i dobara izvren u skladu s lancima 1 i 2.
lanak 3
A. Federacija i Hrvatska (u daljnjem tekstu strane) ovime uspostavljaju Zajedniki odbor radi
provedbe ovog sporazuma i to:
1. Radi uspostavljanja pravila i standarda potrebnih za primjenu sporazuma, napose lanka
2 B. ukljuujui i sve gradnje;
2. Radi uspostave nadzora potrebnog kako bi se sprijeile zloupotrebe sporazuma;
3. Radi rjeavanja svih sporova glede interpretacije ili primjene sporazuma, a u skladu s
lankom 4.
27/08/2007
394
B. Svaka e strana imenovati tri lana u Zajedniki odbor a oni e u meusobnom dogovoru
imenovati jo tri lana od kojih e jedan biti predsjedavajui. Ako se u roku od 3 mjeseca
ne bude mogao postii sporazum o imenovanju jednoga ili vie ovih lanova Glavni tajnik
UN e ih imenovati na traenje bilo koje od strana.
C. Zajedniki odbor e usvojiti svoja pravila rada. Odluke e se donositi veinom od 5
glasova.
lanak 4
Ako nije drugaije dogovoreno, svi pravni sporovi koji se tiu interpretacije ovog sporazuma
bit e na traenje bilo koje strane rjeavani obvezujuom odlukom arbitranog suda u koji e
svaka strana imenovati po jednog lana a predsjednik e biti imenovan zajedniki. Ukoliko u
roku od 3 mjeseca ne bude obavljeno ma koje od ovih imenovanja, moe ga obaviti
predsjednik Meunarodnog suda pravde na zahtjev bilo koje strane.
lanak 5
Ovaj sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i vrijedi za razdoblje od 99 godina osim
ako se strane drugaije ne dogovore.
27/08/2007
395
184.
Washingtonski sporazumi:
Odluka o proglaenju
Ustava i Ustav Federacije BiH (Sarajevo, 30. 3. 1994.)
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Na temelju lana IX, (1) i (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Ustavotvorna skuptina
Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Ustavotvorne skuptine odranoj 30. ozujka
1994. godine, donosi
Odluku
o proglaenju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
Proglaava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skuptina
Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Ustavotvorne skuptine odranoj 30. oujka 1994.
godine.
Ustav Fedracije Bosne i Hercegovine stupa na snagu u pono 30. oujka 1994. godine.
US broj 1/94
30. oujka 1994.godine
Sarajevo
IZVOR: www.parlamentfbih.gov.ba/hrv/parlament/o_parlament/ustavfbih.html
27/08/2007
396
USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Uvjereni da demokratske institucije temeljene na potivanju ljudskih prava i sloboda najbolje
stvaraju sklad izmeu sebe i svojih zajednica,
Odbijajui nasilje rata,
U elji da pridonesu unapreenju mira,
U elji da promiu slobodu pojedinca i razvijaju slobodno trite,
Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Izjavom i naelima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji usvojenim na
zasjedanju u Londonu, kao i o odlukama Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se
odnose na bivu Jugoslaviju,
Na temelju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine,
Narodi i graani Bosne i Hercegovine, odluni da osiguraju punu nacionalnu jednakost,
demokratske odnose i najvie standarde ljudskih prava i sloboda, ovim osnivaju Federaciju
I. USPOSTAVA FEDERACIJE
lanak 1.
(1) Bonjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i graani Republike Bosne
i Hercegovine, ostvarujui svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s
veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju
Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i
odgovornostima.
(2) Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s veinskim srpskim
puanstvom donijet e se tijekom pregovora o miru na Meunarodnoj konferenciji o bivoj
Jugoslaviji.
lanak 2.
Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metode i postupci
fizikog odreivanja granica izmeu kantona utvrdit e se federalnim propisima. Kantoni e
se imenovatii iskljuivo po gradovima sjeditima kantonalnih vlasti ili po regionalnozemljopisnim karakteristikama.
lanak 3.
Slubeno je ime Federacije: Federacija Bosne i Hercegovine.
lanak 4.
Glavni je grad Federacije Sarajevo.
lanak 5.
27/08/2007
397
(1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i peat, kao i druga znamenja kako odlui Parlament
Federacije u skladu s tokom (2) ovog lanka.
(2) Za prihvaanje znamenja potrebna je veina glasova u svakom domu Parlamenta
Federacije, ukljuujui veinu glasova bonjakih izaslanika i veinu glasova hrvatskih
izaslanika u Domu naroda.
lanak 6.
(1) Slubeni su jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski jezik. Slubeno je pismo latinica.
(2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave.
(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao slubeni veinom glasova u svakom domu Parlamenta
Federacije, ukljuujui veinu glasova bonjakih izaslanika i veinu glasova hrvatskih
izaslanika u Domu naroda.
II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE
A. OPE ODREDBE
lanak 1.
Budui da se naela, te prava i slobode utvrena instrumentima navedenim u Dodatku ovog
ustava primjenjuju na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, slijedee se odredbe
odnose se na Federaciju.
lanak 2.
Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda
utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku. Osobito:
(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uzivaju slijedea prava:
a) na ivot;
b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po zakonu;
c) na jednakost pred zakonom;
d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boji koe, spola, jezika, vjere ili uvjerenja,
politikih ili drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla;
e) na pravian krivini postupak;
f) na zabranu muenja, te okrutnog ili nehumanog postupka ili kanjavanja;
g) na privatnost;
h) na slobodu kretanja;
i) na azil;
j) na zatitu obitelji i djece;
k) na imovinu;
l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu miljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu
vjere, ukljuujui privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja,
27/08/2007
398
ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima, te slobodu neudruivanja; slobodu

na rad;
m) na izobrazbu;
n) na socijalnu zatitu;
o) na zdravstvenu zatitu;
p) na prehranu;
r) na utoite; i
s) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina;
2) Svi graani uivaju slijedea prava:
a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; i
b) na politika prava: sudjelovanje u javnim poslovima; jednakopravnog pristupa javnim
slubama; da biraju i da budu birani.
lanak 3.
Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima svog podrijetla i
obitavanja.
lanak 4.
Sve osobe imaju pravo, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom, na povratak
svekolike imovine koje su lieni tijekom etnikog progona, te na nadoknadu svekolike
imovine koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom,
posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imutak, smatraju se
nitavnima.
lanak 5.
Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon,
uz slijedee uvjete:
a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na nain koji bi je ostavio bez
dravljanstva; i
b) svi graani imaju pravo zadrzati i dravljanstvo druge drave.
lanak 6.
Svi sudovi, upravne ispostave tijela koja obnaaju javna ovlatenja i druga tijela federalne
vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u dokumentima navedenim u
Dodatku. Sud za ljudska prava osnovat e se u skladu sa lankom IV.C. 18.
lanak 7.
Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suradjivat e sa svim meunarodnim promatrakim
tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima
osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.
27/08/2007
399
B. PRVA IMENOVANJA I FUNKCIJE OMBUDSMANA

1. Ope odredbe
lanak 1.
(1) Postoje tri ombudsmana: jedan Bonjak, jedan Hrvat i jedan druge nacionalnosti, koje
imenuje Parlament Federacije, u skladu sa zakonom koji donosi tri godine nakon stupanja na
snagu ovog ustava.
(2) Svaki ombudsman, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog ili vise
zamjenika. Oni posebice nastoje imenovati zamjenike u opinama s puanstvom koje ne
odrazava nacionalni sastav kantona u cjelini. Mjerodavne vlasti potpomazu ta nastojanja.
(3) Trajanje mandata ombudsmana i njihovih zamjenika jednako je trajanju mandata
predsjednika i sudaca Vrhovnog suda.
(4) Svaki ombudsman imenuje dodatno osoblje prema sredstvima prorauna koja u tu svrhu
odobri Vlade Federacije ili na poetku, Premijer:
lanak 2.
(1) Ombudsmani duni su stititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene ovim
ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na
otklanjanju posljedica povreda tih prava i sloboda, a osobito posljedica etnikog progona.
(2) U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i naelima
udorea i pravde.
lanak 3.
Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u ovom ustavu drukije
predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obnaanju bilo koje od svojih dunosti.
lanak 4.
Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se osoba ili dravno tijelo ne
smije mijeati u te dunosti.
2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana
lanak 5.
Ombudsmani mogu ispitivati djelatnosti bilo koje ustanove Federacije, kantona ili opina, kao
i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode,
ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini etnikim progonom ili odravanjem njegovih
posljedica.
lanak 6.
(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i intervenirati u
postupcima koji su u tijeku, ukljuujui i postupke na Sudu za ljudska prava.
(2) Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, ombudsman ima pravo traiti pomo sudbene
policije.
27/08/2007
400
lanak 7.
(1) U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve slubene dokumente,
ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe,
ukljuujui i slubene, posebice suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata
i spisa. Ombudsman moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima
drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe liene slobode i
prekontrolirati ga.
(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja prema toki (1)
ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima
postupati u skladu sa vaeim propisima, osim u sluaju predvienom u lanu II. B. 8.
3. Izvjea ombudsmana
lanak 8.
(1) Svaki ombudsman podnosi godisnje izvjee Premijeru i zamjeniku Premijera,
predsjednicima svih kantona i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji.
(2) Ombudsman moe, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebno izvjee mjerodavnom
federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su
odgovoriti u roku koji odredi ombudsman.
(3) U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe ukljuiti bilo koji
materijal opisan u lanku II. B. 5. i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju
tajnost.
4. Propisi ombudsmana
lanak 9.
Svaki ombudsman sastavlja ili ombudsmani zajedniki sastavljaju, propise koji odreuju
njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi se objavljuju u slubenom glasilu
Federacije. Parlament Federacije moe zakonom promjeniti te propise.
III. PODJELA OVLASTI IZMEU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI

lanak 1.
U iskljuivoj su ovlasti Federacije:
a) voenje vanjskih poslova;
b) organiziranje i voenje odbrane Federacije i zatita njezinih granica, ukljuujui i osnivanje
zajednikog zapovjednitva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom
proizvodnjom i zakljuivanje vojnih sporazuma;
c) dravljanstvo;
d) utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja
zemljita na federalnoj razini;
27/08/2007
401
e) donoenje propisa o trgovini, ukljuujui carine, o meunarodnoj trgovini i financijama,

trgovini unutar federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasnitvo, o standardizaciji
proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikacijama;
f) donoenje propisa o financijama i financijskim institucijama, ukljuujui uspostavu i
nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje
sredinje banke;
g) suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala, posebice terorizma, neovlatene
trgovine drogom i organiziranog kriminala, te saradnju sa Interpolom;
h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju, te u druge svrhe;
i) utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona te osiguranje i
odravanje potrebne infrastrukture; i
j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti pod pokroviteljstvom federalne vlasti,
oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.
lanak 2.
Ovlasti su federalne vlasti i kantona slijedee:
a) jamenje i provedba ljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) ekoloka politika;
d) komunikacijska i prometna infrastruktura;
e) socijalna politika;
f) provedba zakona i drugih propisa o dravljanstvu;
g) useljavanje i azil;
h) turizam; i
i) iskoritavanje prirodnih bogatstava.
lanak 3.
(1) Prema potrebama, ovlasti iz lanka III. 2. mogu se ispunjavati zajedniki ili zasebno, ili od
strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) U skladu s tim kantoni i federalna vlast meusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi glede
svojih ovlasti.
(3) U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je rije o zakonima i propisima koji su obavezujui na
cijelom podruju Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije,
federalna vlast djeluje potujui ovlasti kantona, specifinu situaciju u pojedinim kantonima i
potrebu za fleksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi
zakone glede svake od ovih ovlasti.
(4) U ispunjavanju ovih ovlasti, u skladu s ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom,
kantoni se obraaju meukantonalnom vijeu za usklaivanje meukantonalnih pitanja i za
dosljedno rjeavanje pitanja to ukljuuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica,
te provode, dopunjavaju i u sluaju potrebe razrauju ili predlau odluke u zakonodavnim
27/08/2007
402
tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede svake
od ovih ovlasti.
lanak 4.
Kantonima pripadaju sve ovlasti koje nisu izriito dodjeljene federalnoj vlasti. Posebice su
mjerodavni za slijedee:
a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s
kantonalnim oznakama,
b) stvaranje naobrazbene politike, ukljuujui donoenje propisa o naobrazbi te osiguranje
naobrazbe;
c) stvaranje i provedba kulturne politike;
d) stvaranje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa o ureivanju i izgradnji
stambenih objekata;
e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih slubi;
f) donoenje propisa o korienju lokalnog zemljita, ukljuujui zoniranje;
g) donoenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo
unapreivanje;
h) donoenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti;
i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje ukljuujui donoenje propisa o
radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada;
j) provedba socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite;
k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turistikih resursa;
l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, posudbom ili
drugim sredstvima.
IV. USTROJ FEDERALNE VLASTI
......
V. KANTONALNE VLASTI
......
VI. OPINSKA VLAST
.....VII MEUNARODNI ODNOSI
.....
VIII AMANDMAN NA USTAV
27/08/2007
403
.......
IX PRIHVAANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA TE PRIJELAZNE MJERE
lanak 1.
(1) Ustavotvorna skuptina sastavljena od zastupnika izbranih na izborima 1990. godine u
Skuptinu Republike Bosne i Hercegovine s jos uvijek vaeim mandatom, prihvatit e i
proglasiti Ustav Federacije.
(2) Za prihvaanje Ustava potrebna je dvotreinska veina u Ustavotvornoj skuptini
ukljuujui konsenzus izmeu veine poslanstva hrvatskog naroda, sastavljenog od svih
zastupnika hrvatskog naroda i veine poslanstva bonjakog naroda, sastavljenog od svih
zastupnika bonjakog naroda.
(3) Ovaj Ustav stupa na snagu u pono onog dana kad ga prihvati Ustavotvorna skuptina.
lanak 2.
(1) Ustavotvorna skuptina:
a) prihvaa Ustav Federacije u skladu sa lankom IX. 1.;
b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, Dopredsjednika Federacije u
prijelaznom razdoblju i Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, kako je utvreno prema
odredbama lanka IX. 3. (3); te
c) usvaja izborni zakon za prijelazno razdoblje, u skladu sa lankom IX. 3. (4) i lankom IX.
4. (1).
(2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skuptina ostaju na snazi tek do isteka pet mjeseci
nakon to je prvi put sazvan Parlament Federacije, osim ako ih Parlament ne potvrdi.
lanak 3.
(1) Do prvog saziva Zastupnikog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu obavlja
Ustavotvorna skuptina iz lanka IX 1. (1).
(2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije po ovom ustavu obavljat e Ustavotvorna
skuptina. Kod odluivanja za koje je izriito potrebno zasebno glasovanje bonjakih i
hrvatskih izaslanika u Domu naroda, glasovanja poslanstva Bonjaka i Hrvata u
Ustavotvornoj skuptini ispunit e taj zahtjev.
(3) im ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skuptina bira Predsjednika Federacije i
Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujui na odgovarajui nain
odredbe lanka IV. B. 2. Zajedno s tokama (1) i (2). Ti dunosnici u prijelaznom razdoblju,
primjenjujui odredbe lanka IV. B. 5. zajedno s tokom (1), kao i suce sudova Fedreacije u
prijelaznom razdoblju, potom imenuju Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju,
primjenjujui odredbe lanka IV. C. 6. (b). Predsjednik Federacije i Dopredsjednik Federacije
u prijelaznom razdoblju te lanovi Vlade Federacije u prijelaznom razdoblju obavljaju
funkcije odgovarajuih stalnih dunosnika po ovom ustavu sve dok se ne zamijene
dunosnicima biranim ili imenovanim u skladu s lankom IX. 4.(2).
(4) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava ustanovljuju se kantonalna
zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju koja se sastoje od pet odbornika u svakoj
27/08/2007
404
opinskoj skuptini koje izmeu sebe biraju odbornici svake takve skuptine izabrani na
izborima 1990. godine, s jos uvijek vaeim mandatom. Ta zakonodavna tijela u prijelaznom
razdoblju u roku od 10 dana biraju sva druga tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim
ustavom.
(5) im ovaj ustav stupi na snagu, odbornici u svakoj opinskoj skuptini izabrani 1990.
godine, s jo uvijek vaeim mandatom, u najkraem moguem roku biraju tijela u
prijelaznom razdoblju u skladu s ovim ustavom.
lanak 4.
(1) Izbori za Zastupniki dom i Dom naroda odravaju se u roku od est mjeseci nakon
stupanja na snagu ovog ustava, a za kantonalna zakonodavna tijela i opinska vijea u roku od
pet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava. Tim izborima ravna zakon koji treba
usvojiti Ustavotvorna skuptina veinom glasova, ukljuujui veinu glasova bonjakih
zastupnika i veinu glasova hrvatskih zastupnika, a nadziru ih Ujedinjeni narodi i
Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji.
(2) U roku od dva tjedna nakon to se po prvi put sazove svaki od domova Parlamenta
Federacije, domovi biraju Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. U roku od dva tjedna
nakon toga izbora, Predsjednik Federacije, u saglasju s Dopredsjednikom Federacije, imenuje
Vladu Federacije, a Zastupniki dom po hitnom postupku razmatra imenovanja Vlade.
(3) Na javne dunosti u Federaciji ne biraju se osobe osudjene za ratne zloine ili one protiv
kojih je pokrenut sudski postupak zbog ratnih zloina.
lanak 5.
(1) Svi zakoni, drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji na dan stupanja na
snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj se ne kose s ovim ustavom, ukoliko
mjerodavno tijelo vlasti ne odredi drukije.
(2) Svi meunarodni ugovori i sporazumi na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog
ustava ostaju na snazi ukoliko ih ne opozove Predsjednik Federacije prema lanku VII. 4. (2).
lanak 6.
Sve osobe na nekoj dravnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava
zadravaju tu funkciju dok ne budu razrjeene u skladu s odgovarajuim zakonom, ili pak dok
se ta funkcija ne ukine.
lanak 7.
Objavljeni e se rezultati popisa puanstva iz 1991. godine na odgovarajui nain koristiti za
sva izraunavanja koja zahtijevaju demografske podatke.
lanak 8.
Svi aktualni postupci pred sudovima ili upravnim tijelima to djeluju na podruju Federacije
na dan stupanja na snagu ovog ustava nastavljaju se ili ih se prenosi na druge sudove ili tijela
koja se imaju ustanoviti prema ovom ustavu a u skladu sa zakonodavstvom koje odreuje
ovlasti tih sudova i tijela.
lanak 9.
27/08/2007
405
Slijedee odredbe u svezi s odreenim prijelaznim meunarodnim aranmanima primjenjuju

se na razdoblja navedena kako slijedi:
a) Dok Federacija ne usvoji propise predviene lankom IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu
primjenjivati propise koji se ne kose s ovim ustavom.
b) Tijekom prijelaznog razdoblja predsjednik Vrhovnog suda moe sklapati aranzmane s
odgovarajuim meunarodnim tijelima radi obavljanja funkcija koje se ovime dodjeljuju
sudskoj policiji.
c) Tijekom prvih pet godina nakon stupanja Ustava na snagu trojicu sudaca Ustavnog suda, iz
redova stranaca i koji nisu dravljani nijedne susjedne drave, imenovat e predsjednik
Meunarodnog suda pravde nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom
Federacije;
d)
(I) Sud za ljudska prava djelovat e u okviru mehanizma kojeg je ustanovilo Vijee Evrope
Rezolucijom 93 (6) svojega Ministraskog odbora, s tim da se ta rezolucija moe
mijenjati sve dok bude primjenjivana na Federaciju.
(II) Sud za ljudska prava u poetku se treba sastojat od sedam sudaca, od kojih e trojica
biti imenovana i obnaati dunosti u skladu s odredbama lanka IV. C. 6. Ministarski
odbor Vijeca Europe imenuje etvoricu sudaca u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Ti suci
e biti stranci koji nisu dravljani nijedne susjedne drave;
(III) Ukoliko Sud za ljudska prava zakljui da mu je za rad potrebno sudjelovanje vise
sudaca kako bi se izbjeglo nepotrebno zavlaenje predmeta, Predsjednik Federacije
dogovara s Vijeem Europe imenovanje dodatnih sudaca, u skladu s omjerom domacih i
inozemnih sudaca navedenim u lanku IX. 9. d) (II).
e) Tijekom razdoblja ne manjeg od tri godine i u sluaju dok Parlament Federacije ne donese
zakon u svezi s imenovanjem obdusmana, njih imenuje i razrjeava Konferencija o
europskoj sigurnosti i suradnji nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom
Federacije.
lanak 10.
Ovaj ustav primjenjuje se u distriktu Sarajevo i opini grada Mostara dok su pod
meunarodnom upravom, ako drukije ne odlui meunarodni upravitelj koji ne smije
odstupati od poglavlja II. o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije
tijekom razdoblja meunarodne uprave konzultira se s meunarodnim upraviteljim glede
olakavanja pune primjene ovog ustava u tim opinama im se to razdoblje okona.
lanak 11.
(1) Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, izabrana 1990. godine nastavlja raditi s
odgovornostima navedenim u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, dok se ne postigne i
provede konani mirovni sporazum glede Bosne i Hercegovine.
(2) Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Bosne i Hercegovine
zadravaju svoje ovlasti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine dok konani mirovni
sporazum ne postigne i provede, s tim da ovlasti ne smiju utjecati na bilo kakve ovlasti
dravnih tijela uspostavljenih ovim ustavom.
27/08/2007
406
(3) Dok se ne izaberu federacijski, kantonalni i opinski dunosnici u prijelaznom razdoblju u

skladu sa lankom IX. 3. sadanji administrativni aranmani ostat e na snazi u okviru
Federacije, osim u opini grada Mostara, kojom e upravljati upravitelj Europske unije kroz
dvije godine.
DODATAK USTAVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

INSTRUMENTI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU
USTAVNIH ODREDABA
1. Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida, 1948.
2. Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1948.
3. enevske konvencije I-IV. o zatiti rtava rata, 1949. i enevski dopunski protokoli I-II.
1977.
4. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., te Protokol uz
nju.
5. Konvencija u svezi s pravnim statusom izbjeglica, 1951. te dopunski protokoli iz 1966.
6. Konvencija o nacionalnosti udanih ena, 1957.
7. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dravljanstva iz 1961.
8. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u dodatku.
9. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.
10. Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima iz 1966. i dodatni Opionalni
protokoli iz 1989.
11. Meunarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966.
12. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, 1979.
13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije
temeljene na vjeri ili uvjerenju iz 1981.
14. Konvencija protiv muenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponizavajueg postupanja ili
kanjavanja iz 1984.
15. Europska konvencija o sprijeavanju muenja i nehumanog ili poniavajueg postupanja
ili kanjavanja iz 1987.
16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i lanova njihovih
obitelji iz 1990.
18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Dio IV iz
1990.
19. Preporuke parlamentarne skuptine Vijea Europe o pravima manjina, toke 10.13 iz
1990.
27/08/2007
407
20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje su pripadnici nacionalnim ili
etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama iz 1990.
21. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz 1992.
27/08/2007
408
VI Dio
Od Washingonskih
do Daytonskih sporazuma
185.

Istodobno osloboditi sve zatoenike
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je pismo predsjedniku
Predsjednitva Republike BiH u vezi s trajkom glau bonjako-muslimanskih zatoenika u
mostarskom zatvoru "Helidromu, njihovim putanjem na slobodu kao i istovremenim
putanjem na slobodu zatoenih Hrvata i pripadnika HVO-a iz zenikih i travnikih zatvora.
"S velikim sam iznenaenjem saznao vijest da 225 bonjako-muslimanskih zatoenika trajka
glau u mostarskom zatvoru "Helidrom" zbog otezanja s dogovorom hrvatske i bonjakomuslimanske strane o njihovom putanju na slobodu uz istovremeno putanje na slobodu
zatoenih Hrvata i pripadnika HVO iz zenikih i travnikih zatvora. Za ove potonje, kojih
navodno ima 99, nema suglasnosti sa strane Vaih vlasti, zbog toga to im je sueno za
sudjelovanja u neprijateljskoj vojsci, tj. HVO i zbog neodazivanja pozivu za mobilizaciju.
Smatram da je takvo postupanje, i jedne i druge strane, suprotno duhu sporazuma potpisanih
u Washingtonu, a izriito je u neskladu s to. 3. Zajednike izjave iz eneve od 10. veljae
1994. godine koju su potpisali predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris
Silajdi i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate
Grani, a supotpisao general Ante Roso.
Zbog toga sam odmah dao uputu potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova dr.
Graniu da to pitanje hitno raspravi s predsjednikom Vlade dr. Silajdiem, a Vas ovime
molim da uinite sve da zatoenici s jedne i druge strane budu istovremeno puteni na
slobodu, i to prije mog posjeta Republici Bosni i Hercegovini. To bi trebalo uiniti bez obzira
da li su meu zatoenicima i osobe pod istragom ili ve osuene pri emu za njih predlaemo
i aboliciju i amnestiju, uz obvezu obje strane da po uspostavi mira i novog federalnog poretka
provedu primjerene postupke sukladno zajedniki doneenim zakonima i meunarodnim
konvencijama.
Gospodine Predsjednie, pozivam Vas, da zajedno uinimo sve to je potrebno da se ta
situacija koja samo moe tetiti naim naporima za provedbu dogovora u Washingtonu, to
prije otkloni. Neka to bude vidan i konkretan prilog uspostavljanju meusobnog povjerenja na
svim podrujima zajednikog ivota", kae se na kraju pisma predsjednika Tumana.
27/08/2007
410
186.
Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi:
Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 13. 4.

1994.)
"Potovani gospodine Predsjednie,
Potpuno se slaem i podupirem Va stav da se iz mostarskih logora hitno puste svi zatoeni
Bonjaci, a iz zenikog i travnikog vojnog zatvora svi vojnici HVO-a. U tom smislu ve smo
bili pripremili potrebne odluke i naredbe. Ta bi razmjena ve bila provedena da nije
prisutano, nama nerazumljivo, stajalite komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika. Naime, ta
komisija inzistira da se u razmjenu ukljue i etiri osobe za koje je utvreno da su uinile
zloin nad civilnim stanovnitvom. Nijedna drava na svijetu ne moe abolirati tu vrstu
zloina, ma kojem narodu pripadali izvritelji. Vi sigurno znate da je u Sarajevu prole
godine grupa naih vojnika osuena na dugogodinje kazne zatvora zbog ubojstva dvoje
Hrvata, te da upravo traje proces osobama osumnjaenim za ubojstvo fratara u fojnikom
samostanu.Nekanjavanje takvih zloina poljulalo bi temelje prava i sigurnosti koje je naa
drava, usprkos svemu, uspjela do sada sauvati.
Iz Vaeg pisma zakljuujem da Vi niste bili upoznati s tim injenicama, pa Vas molim da se
lino zauzmete kako bi se prekinula patnja 340 ljudi koji su u zatvorima u Mostaru, Zenici i
Travniku, i kako se njihova sudbina ne bi vezala za sudbinu etvorice optuenih za ratne
zloine.
Potovani gospodine Predsjednie, uvjeravam Vas da je narodu i Vladi Republike BiH veoma
stalo do uklanjanja svih nesporazuma izmeu Hrvata i Bonjaka. Protekla dva mjeseca mira
jasno su potvrdila mogunost da ta dva naroda pristupe izgradnji zajednike drave i obnovi
ivota kakav su batinili pet stoljea, sve do nedavnih, potpuno nepotrebnih, i za obje strane
tetnih sukoba.
U tom duhu oekujemo Va posjet Bosni i Hercegovini, uvjereni da e on dati snaan poticaj
obnovi povjerenja izmeu naih naroda i zemalja, kae se u Izetbegovievu odgovoru.
IZVOR: Vjesnik, 14. 4. 1994. Predsjednik Predsjednitva Republike BiH Alija Izetbegovi odgovorio je danas
na pismo predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana od 11. travnja.
27/08/2007
411
187.
Predsjednik
Predsjednitva
RBiH
Alija
Izetbegovi:
Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 30. 4.

1994.)
"Potovani gospodine Predsjednie,
Prije vie od mjesec dana zajedniki smo potpisali Washingtonski sporazum, koji je otvorio
novu perspektivu odnosa bonjakog i hrvatskog naroda, kao i Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Uskoro po usvajanju ovog politikog dokumenta, prestali su meusobni sukobi,
a u izvjesnoj mjeri su otvorene i ceste za prolaz humanitarnih konvoja.
Meutim, provedba drugih vanih odredaba ovog Sporazuma, kao i mogunosti koje on
prua, oigledno kasne.
Ovim pismom elim da potvrdim na interes za brzu i cjelovitu implementaciju
Washingtonskog sporazuma. Uvjeren da dijelite isti interes, molim Vas da upotrijebite Va
nesumnjivi uticaj za hitno i efikasno sprovoenje u ivot ovog dokumenta.
Smatram da bez odlaganja treba da se sastanu delegacije Bonjaka i Hrvata, sa zadatkom da
predloe rjeenja za sva preostala otvorena pitanja, ukljuujui mapu kantona, kadrovska
pitanja budue Vlade i Predsjednitva, formiranje zajednike vojne komande i dr.
U prioritete, takoer spada i donoenje programa vraanja izbjeglica na njihova ognjita i
otvaranje svih komunikacija.
Delegacije su se do sada dva puta sastajale, ali vanost i obim posla zahtijevaju ne nekoliko
sati, nego nekoliko dana rada. Nakon to se usaglase prijedlozi i stavovi, trebalo bi bez
odlaganja sazvati Skuptinu, koja bi ratificirala dogovoreno.
Vjerujem da moemo raunati na Vau suradnju u suzbijanju protivnika Washingtonskog
sporazuma. Takvih, na alost, jo uvijek ima, pa, uprkos volji politikih vrhova, na terenu ne
prezaju ni od barbarskih postupaka, da bi potkopali zapoeti proces normalizacije i situaciju
vratili u stanje konflikta.
Gospodine Predsjednie, uvjeren sam takoer da bi Va skori dolazak u najavljenu posjetu
Bosni i Hercegovini doprinio ostvarivanju ciljeva, iz ovog pisma.
Molim Vas da primite izraze mog potovanja".
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5010090:1, 1. 5. 1994.: Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u
Zagrebu dostavila je Hini tekst pisma to ga je Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi uputio
Predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu.
27/08/2007
412
188.

to prije oivotvoriti sporazum
"Primio sam Vae pismo u kojem potvrujete interes za brzu i cjelovitu provedbu
Washingtonskog sporazuma.
Drim da je ve sada mogue ustvrditi da je nakon potpisivanja ovog Sporazuma dolo u biti
do pozitivnog razvitka bonjako-hrvatskih odnosa, te da u cjelini moemo biti zadovoljni
postignutim poetnim rezultatima. Meutim, suglasan sam s Vama da treba uiniti sve kako bi
se sporazum im prije do kraja oivotvorio, te da se u svim prilikama na jednoj i na drugoj
strani onemogue oni koji ometaju taj pozitivni proces.
vrsto vjerujem, da sva pitanja koja spominjete, mogue je i potrebno rijeiti na obostrano
zadovoljstvo, te ponovno istiem da moete u potpunosti raunati da u koristiti sav svoj
utjecaj da se sporazumi potpisani u Washingtonu to bre u potpunosti oivotvore.
Vjerujem da e moj skori posjet Sarajevu, na koji sam spreman im to tehniki i prometno
bude mogue, doprinijeti brem rjeavanju svih otvorenih pitanja i daljem razvitku
meusobnog razumijevanja i suradnje izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda,
te izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Izvolite primiti, gospodine Predsjednie, izraze mog osobitog tovanja, " kae se na kraju
pisma Predsjednika RH dr. Franje Tumana predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji
Izetbegoviu.
IZVOR: Veernji list, 3. 5. 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman odgovorio je na pismo
predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia.
27/08/2007
413
189.
Beki
sporazumi:
Kriteriji
za
odreivanje
teritorija
Federacije BiH, Naela konstituiranja kantona, Sporazum o

raspodjeli najviih dunosti (Be, 8.-11. 5. 1994.)
Kriteriji za odreivanje teritorija Federacije BiH .

Teritorij Federacije utvruje se na osnovu sljedeih kriterija: .
1. Teritorij Federacije, prema lanku 1. poglavlja I Ustava Federacije BiH, ine podruja s
veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom.
2. Ova podruja ine opine u kojima su, prema objavljenim podacima o popisu stanovnitva
1991. g. veinu stanovitva inili Bonjaci i Hrvati.
3. Granice podruja iz toke 2. u rubnim opinama korigiraju se iskljuivanjem podruja
naseljenih mjesta s veinskim srpskim stanovnitvom, odnosno ukljuivanjem podruja
naseljenih mjesta s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom iz susjednih opina.
4. Temeljni interes odreivanja podruja Federacije je da se u njega obvezno ukljue
podruja s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom u Istonoj Bosni - uz rijeku
Drinu - u Bosanskoj Posavini i u Zapadnoj Bosni.
NAPOMENA:
a) Kao poseban tehniki projekt pripremit e se prijedlog moguih koridora kao
mogua osnovica za nastavak mirovnih pregovora.
b) Mjesta s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom izvan
Federacije bit e predmet nastavka mirovnih pregovora.
podruja
c) Podrazumijeva se da e se, uz pomo i odgovornost meunarodne zajednice,

izbjeglice, prognanici i raseljena lica vratiti u mjesta svog stanovanja na cijelom
teritoriju Republike BiH. To je neodvojivi dio ukupnog mirovnog sporazuma za
Bosnu i Hercegovinu.
Sastavni dio ovih kriterija je zemljovid Federacije.
Kreimir Zubak
Haris Silajdi
U amerikom veleposlanstvu u Beu, 8. svibnja 1994.
Naela konstituiranja kantona .

1. Kantoni su oblik teritorijalne organizacije drave BiH.
2. Kantoni su federalne jedinice i oblik decentralizacije drave.
*
27/08/2007
414
3. Kantoni e se imenovati iskljuivo po gradovima-sjeditima kantonalnih vlada ili po

regionalno-zemljopisnim karakteristikama.
4. Kantoni su zajedniki ivotni prostor konstitutivnih naroda i graana koji tu ive.
5. Kantoni se teritorijalno organiziraju na etnikom, ekonomsko-funkcionalnom, prirodnogeografskom i komunikacijskom naelu.
6. Podruja kantona ine opine u kojima su, prema objavljenim podacima o popisu
stanovnitva u 1991. godine, veinu stanovintva inili Bonjaci i Hrvati.
7. Granice rubnih opina mogu se korigirati iskljuivanjem, odnosno ukljuivanjem, podruja
naseljenih mjesta s veinskim bonjakim, odnosno hrvatskim, stanovnitvom u odgovarajui
kanton.
8. Opine ije veinsko stanovnitvo nije stanovnitvo koje ini veinu u kantonu kao cjelini
imat e poseban status u skladu s Ustavom Federacije.
9. Granice izmeu kantona ne mogu se mijenjati bez donoenja odluke u
Federacije po kriterijima donoenja odluka od vitalnog interesa za jedan narod.
Parlamentu
10. Za precizno odreivanje i oznaavanje granica na temelju gornjih naela ustanovit e se

Zajednika parlamentarna (mjeovita) komisija bonjakog i hrvatskog naroda, koja e svoje
odluke donositi konsenzusom.
11. Na granicama izmeu kantona ne postoji granina kontrola.
NAPOMENA:
Posebnim sporazumom - aneksom ovog dokumenta regulirat e se pitanje podruja koja
dosad nisu bila organizirana u opine, a postoje razlozi za konstituiranje opine radi
ostvarivanja prava iz Gl. V, l. 2.2 Ustava Federacije.
U Beu, 8. svibnja 1994.
Kreimir Zubak
Haris Silajdi
Sporazum o raspodjeli najviih dunosti u Federaciji BiH

(Be, 11. 5. 1994.)
U skladu s odlukama Ustavotvorne skuptine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlateni
predstavnici, na sastanku odranom u Beu od 7. do 11. 05. 1994, zakljuili su slijedei
27/08/2007
415
SPORAZUM
I. Ustavotvornoj skuptini BiH bit e predloeno da prvi predsjednik Federacije u prijelaznom
razdoblju od 6 mjeseci bude kandidat iz reda hrvatskog naroda, a dopredsjednik Federacije u
istom razdoblju iz reda bonjakog naroda.
Istekom razdoblja od 6 mjeseci, dunost predsjednika obavljat e predstavnik iz reda
bonjakog naroda, a dunost dopredsjednika predstavnik iz reda hrvatskog naroda.
Prvi predsjednik Federacije nakon isteka prijelaznog perioda birat e se iz reda bonjakog
naroda.
II. Pri rekonstrukciji Vlade osigurat e se da dunost premijera obavlja predstavnik iz reda
bonjakog naroda, a dunost zamjenika premijera predstavnih iz reda hrvatskog naroda.
Zamjenik premijera Vlade bit e na elu Ministarstva obrane.
Predloit e se Zakon o Vladi Federacije Bih tako da Vlada Federacije sainjavaju
predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih ministara i 4 ministra bez portfelja.
Ministri iz reda bonjakog naroda bit e na elu slijedeih ministarstava: - Ministarstva
unutarnjih poslova; - Minsitarstva vanjskih poslova; - Ministarstva prometa i komunikacija; Ministarstva energetike i industrije; - Ministarstva prostornog ureenja, resursa i okolia; Ministarstva izbjeglica i socijalne politike; - Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.
Ministri iz reda hrvatskog naroda bit e na elu: - Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade);
- Ministarstva financija; - Ministarstva pravde; - Minsitarstva trgovine; - Ministarstva
zdravlja.
Od 4 ministra bez portfelja, jedan e biti iz reda hrvatskog naroda.
III. Teritorij Federacije utvren je na temelju zajedniki usvojenih kriterija koji su priloeni
uz ovaj sporazum.
Sastavni dio ovog sporazuma ine mape s oznaenim teritorijem Federacije i oznaenim
podrujima kantona.
IV. U Federaciji BiH uspostavit e se dva kantona s posebnim reimom, i to Srednjobosanski
i Neretvanski kantoni (radni naziv kantona).
Sukladno prednjem, predlau se izmjene u Ustavu Federacije, tako da ovi kantoni, analogno
rjeenjima u Federaciji, osiguravaju ravnopravnost konstitutivnih naroda Federacije BiH.
Usuglaeni tekst prijedloga izmjena Ustava Federacije BiH sastavni je dio ovog sporazuma.
Sve opine u kantonima s posebnim reimom imat e nadlenosti iz lanka V, 1,2(2) Ustava
Federacije BiH, ako takav status zatrae. Predsjednici ova dva kantona ne mogu istovremeno
biti iz istog konstitutivnog naroda.
V. Potpisnici sporazuma obvezuju se odmah pristupiti uspostavi opinskih tijela vlasti u
skladu s Ustavom Federacije BiH.
Tamo gdje postoji opravdan interes, na temelju jedinstvenih kriterija utvrenih u skladu s
Ustavom, omoguit e se konstituiranje i izmjena granica opina (npr. Usora).
VI. Uspostavit e se paritetna komisija za traenje nestalih osoba.
VII. Potpisnici su suglasni da e Ustavotvornoj skuptini Federacije BiH predloiti da
sukladno ovom sporazumu donese odgovarajue akte iz svoje nadlenosti.
27/08/2007
416
Potpisnici sporazuma izraavaju zahvalnost predstavnicima Vlade SAD i Ambasadi SAD u

Beu na dobrim uslugama i pomoi u tijeku pripreme ovog sporazuma.
U Beu, 11. svibnja 1994.
Kreimir Zubak
27/08/2007
dr. Haris Silajdi
417
190.
Kontaktna skupina: Za brzo i trajno rjeenje sukoba u
Bosni i Hercegovini (eneva, 13. 5. 1994.)

Priopenje sa enevskog sastanka o BIH
Ministri vanjskih poslova SAD, Rusije i pet zemalja EU postigli su u petak u enevi dogovor
o zajednikoj strategiji za rjeavanje sukoba u BiH. Ministri su objavili zajedniku izjavu koju
donosimo u cijelosti, u prijevodu s engleskog jezika:
Ministri vanjskih poslova Grke, Belgije i Njemake te europski povjerenik Hans Van Den
Broek, koji predstavlja Trojku Europske unije, te ministri vanjskih poslova Francuske, Ruske
Federacije, Velike Britanije i Sjedinjenih Drava sastali su se 13. svibnja u enevi. Zajedno sa
supredsjedateljima Upravnog odbora Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, oni su
razmotrili ozbiljnu situaciju u Bosni i Hercegovini i njihove zajednike napore da privedu
kraju sukob i postignu politiko rjeenje.
Ministri naglaavaju svoju odlunost i jedinstvo u namjeri da djeluju na postizanju brzog i
trajnog rjeenja bosanskog sukoba. Oni ponavljaju da se sukob u Bosni i Hercegovini ne moe
rijeiti vojnim sredstvima i da mora biti rijeen putem pregovora. Samo mirno rjeenje imat e
potporu meunarodne zajednice i dati narodima Bosne i Hercegovine izglede za budunost.
Ministri potvruju svoju potporu rjeenju kojim bi se ouvala Bosna i Hercegovina kao
jedinstvena Zajednica unutar meunarodno priznatih granica i osigurava ustavne odredbe
kojima bi se uspostavile veze izmeu bonjako-hrvatske i bosanskosrpske zajednice. Ministri
se obvezuju uiniti sve to mogu kako bi potaknuli takvo rjeenje.
Oni takoer naglaavaju spremnost njihovih zemalja da na odgovarajui nain sudjeluju u
provedbi dogovorenog rjeenja i u davanju potpore obnovi ratom unitene Bosne i
Hercegovine.
Ministri izraavaju veliku zabrinutost injenicom da je zbog nedavnog napada bosanskih Srba
na zatienu zonu Gorade proces pregovora zakoen. Oni upozoravaju sve strane na
neprihvatljivost i opasnosti nastavka uporabe vojnih rjeenja. S obzirom na to, oni podravaju
odlunost meunarodne zajednice da poduzme potrebnu akciju za zatitu sigurnosnih zona u
Bosni i Hercegovini, uspostavljenih u skladu s rezolucijama 824 i 836 Vijea sigurnosti. Oni
zahtjevaju da se strane u potpunosti pridravaju odredbi i uvjeta relevantnih rezolucija Vijea
sigurnosti , odluka koje su u svezi s tim donesene od usvajanja rezolucija, i svih sporazuma
koje su strane zakljuile. Oni izraavaju punu podrku striktnom provoenju tih rezolucija,
odluka i sporazuma. Ministri zahtjevaju da sve strane dopuste neometanu dostavu
humanitarne pomoi u skladu s postojeim sporazumima. Ministri inzistiraju na oslobaanju
zatoenih pripadnika humanitarnih organizacija.
Ministri sa zabrinutou biljee nedavne vojne akcije vezane za Brko i podupiru mjere koje
je nedavno poduzeo UNPROFOR i koje trenutno poduzima Vijee sigurnosti UN da bi se
sprijeile ofenzivne akcije u zatienim zonama a posebno u i oko Brkog i da bi se smanjile
napetosti u ostalim podrujima BiH.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5130219:1., 13.5.1994.
27/08/2007
418
Ministri su se dogovorili o hitnim koracima usmjerenim ka skorom rjeenju u BiH. Oni

pozivaju strane na sklapanje sveobuhvatnog prekida neprijateljstava i na istovremeni
nastavak, bez ikakvih preduvjeta, ozbiljnih napora za postizanje politikog rjeenja.
Sporazum o prekidu neprijateljstava mora ukljuiti razdvajanje snaga, povlaenje tekog
naoruanja i razmjetanje pripadnika UNPROFOR-a izmeu sukobljenih strana. Na temelju
prijanjih razgovora sa stranama, ministri vjeruju da bi sporazum trebao biti sklopljen na
razdoblje od etiri mjeseca, uz mogunost produavanja. Ministri naglaavaju potrebu da UN
i strane uspostave nune mehanizme kako bi se osiguralo potpuno pridravanje s ovim
sporazumom. Da bi se u potpunosti obavio zadatak u zatienim zonama i osigurala podrka
prekidu neprijateljstava UNPROFOR-u e trebati dodatna pojaanja.
Prijanji pregovori uspostavili su koncept teritorijalnog kompromisa temeljenog na 51 posto
za bonjako-hrvatski entitet i 49 posto za entitet bosanskih Srba. Ministri preporuuju
stranama da postignu sporazum na toj osnovi.
Ministri primaju na znanje korake za uspostavljanje bonjako-hrvatske federacije. Oni
vjeruju da konani sporazum o federaciji mora toj federaciji omoguiti teritorij koji bi bio
pogodan za ivot, realistian i razuman te konzistentan s gore opisanim konceptom.
Postojee rezolucije Vijea sigurnosti UN moraju se striktno provoditi i ministri se slau da su
neprihvatljivi bilo kakvi napori koji bi olakavanje sankcija uinili preduvjetom za nastavak
pregovora. Dobra volja pri provedbi mirovnog sporazuma, koja ukljuuje i omoguavanje
povlaenja u dogovorene teritorijalne okvire, vodit e ka postupnoj suspenziji sakcija koje su
nametnuli Ujedinjeni narodi.
S ciljem postizanja skorog sporazuma unutar ovog okvira, ministri pozivaju strane da ponu
stvarne pregovore pod pokroviteljstvom Kontaktne grupe unutar idua dva tjedna. Kontaktnoj
grupi je naloeno da odmah zapone sve potrebne bitne pripreme usmjerene ka omoguavanju
skorog sporazuma.
Ministri e pozorno pratiti tijek ovih pregovora i ponaanje strana na terenu. Oni su se sloili
da se ponovno sastanu kad to bude potrebno"
27/08/2007
419
191.
Predstavnici
predstavnik
hrvatsko-bonjake
bosanskih
Srba:
federacije
Dokument
te
prekidu
neprijateljstava u cijeloj Bosni i Hercegovini (eneva, 8. 6.

1994.)
Tekst dokumenta to su ga u enevi potpisali Ejup Gani, Mile Akmadi
i Nikola Koljevi
Prenosimo neslubeni prijevod s engleskog dokumenta to su ga u srijedu u enevi potpisali

predstavnici hrvatsko-bonjake federacije Ejup Gani i Mile Akmadi te predstavnik
bosanskih Srba Nikola Koljevi, a kao svjedok Yasushi Akashi.
"1. Kao prvi korak prema globalnom prekidu neprijateljstava u cijeloj Bosni i Hercegovini,
obje strane u sukobu suglasne su da nee pokretati nikakve ofenzivne vojne operacije ili druge
provokativne radnje bilo koje vrste tijekom razdoblja od mjesec dana poev od 10. lipnja
1994. godine u 12 sati.
2. To je razdoblje vojne stabilizacije zatraeno kako bi se dalo vremena za razmiljanje koje
bi vodilo obnavljanju pregovora o globalnom prekidu neprijateljstava u sljedeih nekoliko
dana i pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a. U meuvremenu bit e provedeno neodlono i
potpuno oslobaanje svih zatoenih osoba, ukljuujui ratne zatoenike, te davanje svih dosad
prikupljenih informacija o nestalim osobama, to je skorije mogue, a pod nadzorom i u
skladu s planom akcije Meunarodnog odbora Crvenog kria.
3. UNPROFOR e nastaviti motriti i izvjetavati o svim vojnim aktivnostima du sadanje
crte sukoba.
4. Mi, potpisnici, suglasni smo s gore navedenim prijedlogom."
IZVOR: Vjesnik, 9. 6. 1994. -
27/08/2007
420
192.
Kontaktna skupina: Prijedlog o teritorijalno-politikom
ustroju BiH (eneva, 4. 7. 1994.)*
Strane u BiH imat e dva tjedna da razmotre i odgovore na prijedlog o

teritorijalno-politikom ustroju BiH
ENEVA, 5. srpnja (Hina) - Strane u BiH imat e dva tjedna da razmotre i odgovore na
prijedlog o teritorijalno-politikom ustroju BiH koji su danas poslijepodne u enevi
jednoduno podrali ministri vanjskih poslova Britanije, Francuske, Grke, Njemake, Rusije
i SAD.
Nakon njihova trosatnog razgovora u zgradi ruskog veleposlanstva pri europskom sjeditu
UN-a ministri su na konferenciji za novinare govorili o prijedlogu kontaktne skupine koji e
sutra biti predoen predstavnicima bonjako-hrvatske federacije i Srbima iz BiH.
Domain sastanka ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev naglasio je da su bitni
elementi plana ouvanje jedinstvene BiH u njenim meunarodno priznatim granicama,
ustavna rjeenja za zajednicu Bonjaka, Hrvata i Srba u BiH kao i povratak izbjeglica i
prognanika svojim domovima.
Douglas Hurd, Claus Kinkel i Alain Juppe (Alen ipe) naglasili su da plan odraava jedinstvo
ovih zemalja i to ne samo oko naela teritorijalne podjele 51:49 posto nego i o konkretnim
razgranienjima kao i o mjerama koje e se primjeniti ako strane prihvate ili odbace prijedlog.
"Strana koja odbije plan bit e suoena s odlunim odgovorom meunarodne zajednice",
kazao je Kinkel.
Ameriki dravni tajnik Worren Christopher napomenuo je da su estorica ministara posebno
podrobno razgovarala to uiniti ako bosanski Srbi ne prihvate prijedlog Kontaktne skupine.
"Sankcije e biti pojaane", kazao je Kozirev a u krajnjem sluaju "predloit e se Vijeu
sigurnosti UN da ukine embargo na isporuke oruja za Vladu BiH". Objema stranama bit e
jasno reeno to ih eka ako prihvate odnosno ne prihvate prijedlog.
Warren Christopher je napomenuo da predloenu teritorijalnu podjelu treba promatrati kao
jedino razumnu. Prihvate li obje strane prijedlog Kontaktne skupine federacija e dobiti punu
pomo meunarodne zajednice radi stvarne uspostave nadzora nad teritorijem koji joj pripada
a srpska se strana moe nadati postupnom ublaavanju sankcija, zakljuili su ministri.
Klaus Kinkel je kao predsjedavajui Vijea ministara EU napomenuo da sadanji prijedlog
podravaju i Ujedinjeni narodi, Europska unija i obje velesile - Rusija i SAD.
"U BiH sada vlada polumir", ocijenio je Douglas Hurd. "Na stranama je da izaberu hoe li
prihvatiti mir koji im se nudi ili e se strmoglaviti u sveopi rat".
Istu je ocjenu izrekao i Andrej Kozirev rekavi da je tijekom dananjeg sastanka "stvoren
jedinstveni front protiv onih koje je rat liio razuma".
*
IZVOR: HINA, Baza EVA, HNA7050159:1, 5. 7. 1994.
27/08/2007
421
Grki ministar vanjskih poslova Karolos Papuljas upozorio je da proputanje sadanje prilike
za uspostavu mira moe dovesti do irenja rata na cijeli Balkan.
Predsjedavajui dananjeg enevskog sastanka Andrej Kozirev zakljuno je kazao kako su
estorica ministara vanjskih poslova i povjerenik EU za meunarodne odnose Hans van den
Broek (fan den Bruk) razgovarali i o cjelini krize na podruju bive Jugoslavije. Njihov je
zakljuak da potaknu to skorije meusobno priznanje drava nastalih na tom prostoru a
zauzeli su se i za neodloan nastavak pregovora o rjeenju problema UNPA u Hrvatskoj.
Ministri vanjskih poslova est zemalja trebali bi se, kako je najavljeno, ponovno sastati 20.
srpnja u enevi kada e uti i odgovore bosansko-hercegovakih strana na svoj prijedlog.
27/08/2007
422
193.
Predsjednik
Republike
Turske
RH
dr.
Franjo
Suleyman
(Zagreb, 16. 07. 1994.)
Tuman
Demirel:
predsjednik
Zajednika
izjava
Zajednika tursko-hrvatska izjava

"Na poziv Njegove Ekselencije Franje Tumana, predsjednika Republike Hrvatske, Njegova
Ekselencija Suleyman Demirel, predsjednik Republike Turske, doao je u slubeni posjet
Hrvatskoj od 15. do 16. srpnja 1994. godine. U pratnji predsjednika Demirela bili su i
Njegova Ekselencija Hikmet Cetin, ministar vanjskih poslova, i Njegova Ekselencija general
Dogan Gures, naelnik glavnog stoera turske vojske.
Dva predsjednika su na elu svojih delegacija razgovarali o pitanjima od meusobnog interesa
i razmotrili napredak postignut u odnosima Turske i Hrvatske. Predsjednici su sa
zadovoljstvom naznaili da su njihova stajalita glede raznih meunarodnih i regionalnih
pitanja i dalje vrlo bliska te su odluili da na tom meusobnom razumijevanju prodube
meusobnu suradnju na svim podrujima.
Predsjednici su izrazili svoje potpuno zadovoljstvo ritmom razvoja u bilateralnim odnosima i
naglasili njihovo uvjerenje da potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu dvije
zemlje predstavlja jo jedan vaan korak prema uspostavi nunog okvira za daljnji razvoj
politikih, privrednih, trgovinskih, socijalnih i kulturnih odnosa i suradnje izmeu Turske i
Hrvatske.
Dva predsjednika smatraju da meusobna suradnja Turske i Hrvatske, utemeljena na velikoj
ulozi i odgovornosti dviju zemalja pri donoenju mira i stabilnosti u regiji, predstavlja vaan
imbenik za izgradnju novog poretka sigurnosti u jugoistonoj Europi i podruju Balkana.
Predsjednici su takoer naglasili da e sporazumi o privrednoj i trgovinskoj suradnji, kao i oni
o financijskoj suradnji kroz kredit turske "Eximbanke", koji e biti zakljueni u skoroj
budunosti, doprinijeti naporima dviju strana na produbljivanju odnosa bilateralne suradnje i
njihovoj raznolikosti.
Predsjednici su razmotrili pozitivna zbivanja koja su se u mirovnom procesu u BiH dogodila u
svjetlu Washingtonskih i Bekih sporazuma, a kojima se nastoji u potpunosti ostvariti
postojanje bonjako-hrvatske Federacije, te su potvrdili svoju iskrenu potporu primjeni
sporazuma o Federaciji na cjelokupnom teritoriju Federacije. Predsjednici su takoer izrazili
svoju punu potporu trenutnom procesu priprema za uspostavu konfederalnih odnosa izmeu
bonjako-hrvatske Federacije i Republike Hrvatske kao kljunom doprinosu rjeenju krize i
buduem uravnoteenom regionalnom poretku stabilnosti i sigurnosti.
Dva predsjednika nadalje su ponovo izrazila svoje uvjerenje da Sporazum o federaciji
predstavlja vrst temelj i daje nuan okvir za pravedno i trajno rjeenje za BiH, koje e
osigurati jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH i ouvati njen multietniki,
multikulturni i multireligijski identitet, utemeljen na strogom pridravanju i potivanju
etnikih i ljudskih prava i jednakopravnosti svih ustavotvornih naroda u skladu s
demokratskim naelima i idealima. Predsjednici su raspravljali i o nedavnim meunarodnim
*
IZVOR: Vjensik, 17. 07. 1994.
27/08/2007
423
inicijativama u mirovnom procesu i izrazili njihovo razumijevanje i potporu za najnovije

napore Kontakt-grupe usmjerene na postizanje pravednog i trajnog mira u BiH i otvaranje
puta za izgradnju stabilnosti u ovom dijelu Europe.
Predsjednici su ponovo potvrdili svoju veliku uvjerenost da sporazum o bonjako-hrvatskoj
Federaciji daje okvir za trajno rjeenje krize u BiH, uz pozitivne odraze na rjeavanje ostalih
otvorenih pitanja u regiji. Predsjednici su posebno pozvali na suradnju SRJ (Srbija i Crna
Gora) kako bi se prihvatio prijedlog Kontakt-grupe i zapoela njegova primjena i proces
izgradnje mira meu zemljama regije radi stvaranja novog regionalnog poretka stabilnosti.
Oni su nadalje izrazili svoje uvjerenje da e meusobno priznanje svih drava u regiji u
okviru meunarodno priznatih granica i takoer osiguranje sveobuhvatnog i konstruktivnog
sudjelovanja Srba u mirovnom procesu otvoriti put normalizaciji stanja u regiji i rjeavanju
svih otvorenih pitanja mirnim putem i politikim sredstvima.
Dva predsjednika pozvala su, u skladu s tim, meunarodnu zajednicu na poduzimanje svih
nunih koraka za postizanje tog cilja, a posebno glede primjene mirovnog plana. Predsjednici
su takoer razmotrili problem privremeno okupiranih podruja u Hrvatskoj, naglaavajui
hitnu potrebu reintegracije tih podruja u ustavni i administrativni sustav Republike Hrvatske.
Turska je glede toga izrazila svoju potporu hrvatskoj inicijativi ukljuivanje tog pitanja u
dnevni red skorog zasjedanja Ope skuptine UN.
Predsjednici su potvrdili odlunost i politiku volju svojih zemalja za jaanjem bilateralne i
trilateralne suradnje zajedno s BiH na svim moguim podrujima i za poduzimanje
zajednikih inicijativa radi razvoja konkretnih projekata za obnovu i infrastrukturni, privredni
i socijalni oporavak BiH. Predsjednik Demirel ponovo je potvrdio odluku Turske da obnovi
mostarski most i izrazio svoju zahvalnost za suradnju koju je Hrvatska obeala u tom
projektu. Predsjednik Hrvatske pozdravio je nedavno rasporeivanje turskih mirovnih snaga u
okviru UNPROFOR-a u BiH i izrazio svoju zahvalnost za uravnoteen i uinkovit doprinos
Turske mirovnom procesu u BiH i na podruju bive Jugoslavije.
Njegova Ekselencija predsjednik Demirel pozvao je Njegovu Ekselenciju predsjednika
Tumana u slubeni posjet Turskoj. Njegova Ekselencija predsjednik Tuman prihvatio je
poziv i datum posjeta bit e utvren diplomatskim putem".
27/08/2007
424
194.
Trilateralna brijunska deklaracija predsjednika Republike
Hrvatske, Republike Turske i Republike Bosne i Hercegovine

(Brijuni, 17. 7. 1994.)
Trilateralna brijunska deklaracija
"Na poziv Njegove Ekselencije Franje Tumana, predsjednika Republike Hrvatske, Njegova
Ekselencija Suleyman Demirel, predsjednik Republike Turske i Njegova Ekselencija Alija
Izetbegovi, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine odrali su konzultacije u kojima je
sudjelovao i predsjednik Federacije BiH Kreimir Zubak, na Brijunima, 17. srpnja 1994.
godine.
Predsjednici su procijenili i utvrdili teko stanje u regiji, koja se nalazi na kljunom raskriju,
te da takvo stanje ima ozbiljni uinak na regionalni i globalni mir i stabilnost. Sa zahvalnou
su zabiljeili da meunarodna zajednica postie potreban konsenzus i odlunost u
pronalaenju trajnog politikog rjeenja za krizu u regiji, osobito u Bosni i Hercegovini, kako
to pokazuju najnovije meunarodne inicijative.
Predsjednici su potpuno uvjereni da se sva potpora mora proiriti na prihvaanje i potpunu
provedbu plana Kontaktne skupine kojega je cilj postii trajan mir u Bosni i Hercegovini te
osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Oni pozivaju srpsku stranu
da privhati plan bezuvjetno i nedvosmisleno. Oni trae od Kontaktne skupine da preuzme
potpunu odgovornosti za njihovu inicijativu glede prihvaanja i djelotvorne provedbe. U
sluaju da Srbi odbace plan Kontaktna skupina i meunarodna zajednica trebali bi zaprijetiti i
poduzeti sve potrebne mjere kako bi sprijeili ponovno izbijanje agresije i osigurala sva
sredstva samoobrane za napadnutu stranu.
Predsjednici dre da zajednika suradnja Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine predstavlja
najvei doprinos mirovnom procesu i izgradnji stabilnosti i suradnje u regiji. Oni su takoer
istakli da su njihove trilateralne politike i druge konzultacije, osobito na ministarskoj razini,
od najveeg znaaja za taj cilj, te su dogovorili nastavak bliske suradnje.
Predsjednici su ponovo izrazili potporu pozitivnom razvoju dogaaja nakon Washingtonskih i
Bekih sporazuma kako bi Federacija Bosne i Hercegovine stvarno zaivjela te su dali
najveu potporu brzoj, potpunoj i cjelovitoj provedbi sporazuma o federaciji. Osobito su
naglasili potrebu poduzimanja nunih mjera za omoguavanje sigurnog i organiziranog
povratka izbjeglica iz Bosne i Hercegovine njihovim domovima.
Predsjendici Tuman i Demirel dogovorili su da e Hrvatska i Turska nastaviti s dobrim
uslugama i pruanjem pomoi pri realizaciji Washingtonskih sporazuma o Federaciji Bosne i
Hercegovine diplomatskim putevima i putem vlada dviju zemalja.
Predsjednici su takoer izrazili potpunu potporu postojeem procesu priprema za uspostavu
konfederalnih odnosa izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske kao doprinos za rjeenje
krize i za uspostavu budue regionalne stabilnosti i sigurnosti.
27/08/2007
425
Predsjednici su nadalje izrazili uvjerenje da e meusobno priznavanje drava u regiji u

njihovim meunarodno priznatim granica i osiguranje konstruktivnog sudjelovanja Srba u
BiH i u Hrvatskoj u mirovnom procesu, utrti put za normalizaciju stanja u regiji. Predsjednici
su stoga pozvali meunarodnu zajednicu da poduzme potrebne korake u tom cilju.
Predsjednici su potvrdili odlunost i politiku volju svojih zemalja za jaanjem trilaterlne
suradnje izmeu Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine na razliitim podrujima, te osobito
u poduzimanju zajednikih inicijativa za razvoj konkretnih projekata za ponovnu izgradnju i
obnovu infrasturkture, gospodarstva i socijalnih slubi Bosne i Hercegovine, te u tom cilju da
nastave zajednike aktivnosti na meunarodnom planu. Oni su pozvali meunarodnu
zajednicu da svoju velikodunu pomo i financijski doprinos proiri na obnovu Bosne i
Hercegovine i Hrvatske.
Predsjednici su pozdravili nedavno rasporeivanje turskih mirovnih snaga u sastavu
UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini te izrazili zahvalnost za uravnoteen i uinkovit
doprinos Turske mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini.
Predsjednici su nadalje izrazili vrsto uvjerenje da e posjet Njegove Ekselencije predsjednika
Suleymana Demirela, te susret s predsjednicima na Brijunima uvrstiti veze prijateljstva i
trilateralne suradnje izmeu Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine, te stvoriti model za
buduu suradnju u regiji".
27/08/2007
426
195.
Kontaktna skupina: Prijedlog elemenata za ustav Unije
Bosne i Hercegovine (19. 7. 1994.)

Radni dokument: Elementi za ustav Unije Bosne i Hercegovine
1.
Unija Bosna i Hercegovina biti e sastavljena od bonjako- hrvatskog entiteta i
bosansko srpskog Entiteta ("Entiteta") da predstavlja Bonjake, Srbe, Hrvate kao i druge
narode.
2.
Unija e naslijediti meunarodo pravni poloaj Republike Bosne i Hercegovine i
imat e funkcije i ovlasti potrebne to initi, t.j. da nastavi egzistirati kao lanica
Ujedinjenih Naroda i drugih meunarodnih organizacija.
3.
Sve ostale vladine funkicje i ovlasti biti e izvravane od strane Entiteta.
4.
Svi dravljani bilo kojeg Entiteta biti e graani Unije. Dvojno dravljanstvo e biti
dozvoljeno.
5.
Osigurati e se slobodno kretanje pojedinaca kroz itavu teritoriju Unije.
6.
Svaki Entitet imati e svo;j Ustav, koji mora osigurati demokratski nain vlasti,
ukljuivi demokratski izabrana zakonodavna tijela, glavna izvrna tijela i nezavisno
sudstvo kao i najvie standarde ljudskih prava i osnovnih sloboda, Prvi izbori u svakom
Entitetu biti e pod nadzorom UN-a i KESS-a nakon stupanja na snagu Ustava.
7.
Nijedan Entitet ne smije prijetiti ili upotrebljavati silu protiv drugoga Entiteta. Pod
bilo kojim uvjetom oruana snaga bilo kojeg Entiteta ne smije prei ili ostati unutar
teritorije drugog Entiteta bez njihove suglasnosti.
8.
Sabor Unije moe usvojiti zakone kroz dvotreinsku veinu ukupnog broja
sabornika, ukljuivo istovremenu veinu svake od strana: bonjake, srpske i hrvatske.
9.
Predsjednitvo Unije biti e sastavljeno od jednog predstavnika bonjakog, srpskog
i hrvatskog naroda. Predsjednitvo e izvravati sve svoje odluke kroz konsensus.
Predsjednitvo e mijenjati predsjedavajueg svaka etri mjeseca.
10.
Vijee Ministara Unije e biti voeno od Premijera i dva zamjenika Premijera (jedan
od zamjenika e biti Ministar Inozemnih Poslova), isti e biti imenovani od strane
Predsjednitva. Ova mjesta su promjenjiva svake godine, a uvijek e biti sastavljena od
triju razliitih naroda. Predsjednitvo ima pravo izvriti imenovanje drugih ministara u
Vijee.
11.
Sud Unije e rijeavati sve sporove:

- izmeu Entiteta,
- izmeu Entiteta i organa Unije,
- izmeu organa Unije.
IZVOR: MVP RH, Dokumentacija
27/08/2007
427
Sud Unije e odluivati i o drugim stvarima koje su pod njihovom nadlenou po

Ustavu, Kao i o drugim stvarima, a na osnovi ovlasti Predsjednitva. Sud e se
sastojati od sudaca imenovanih od svih lanova Predsjednitva i od dva druga
suca, koji ne trebaju biti graani Unije. Ta dva druga Sudca mogu biti
imenovana od Predsjednitva ili, ako ono nije u mogunosti da to uini, tada
imenovanje vri Predsjednik Meunarodnog suda pravde.
12.
(a) Unija e osigurati primjenu najviih standarda meunarodno priznatih prava i
sloboda propisanih u meunarodnim i europskim dokumentima. Posebno se istie da
e sve izbjeglice i prognanici imati pravo na slobodan povratak u svoje domove, a sve
osobe liene zemljinog posjeda ili ostalog privatnog vlasnitva za vrijeme etniko
ienje, imati e pravo na vraanje istoga ili na nadoknadu za ono to ne moe biti
vraeno. Sve izjave za koje se utvrdi da su date pod prinudom, a tiu se materijalnih
prava, smatrati e se pravno bezvrijednim.
(b) Za ove svrhe svaki Entitet e napraviti aranman sa Vijeem Europe za osnivanje
Suda za Ljudska Prava (u skladu sa Rezolucijom 93(6) Komiteta Vijea Ministara) i
aranman za imenovanje ombudsmen-a (puki pravobranitelj).
Prvo imenovanje
ombudsmen-a izvriti e se od strane KESS-a.
13.
(a) Unija nasljeuje pravo lanstva Republike Bosne i Hercegovine u UN-u i
srodnim organizacijama, a moe se ulaniti u europske i druge meunarodne institucije, a
na osnovu odluke Predsjednitva.
(b) Svaki Entitet ima pravo ulaniti se u meunarodne organizacije u kojima Unija jo
nije lan, pod uvjetom da ovo ulanjenje nije u suprotnosti sa interesima Unije ili
drugog Entiteta.
(c) Svaki Entitet smije ii u aranmane suradnje i u konfederacije, pod uvjetom da isti
ne znae promjenu meunarodnog identiteta ili pravne osobenosti Entiteta, odnosno da
isti ne budu u suprotnosti sa interesima Unije ili drugog) Entiteta.
(d) Unija e naslijediti subjektivitet Republike Bosne i Hercegovine u meunarodnim
ugovorima i to poev od dana stupanja na snagu Ustava, osim ako Sabor ne odlui
drugaije.
(e) Unija se moe pojaviti kao strana u meunarodnim ugovorima samo po osnovu
odluke Sabora Unije.
(f) Bilo koji Entitet smije, ako ispunjava uvjete, moe biti strana u meunarodnim
ugovorima, pod uvjetom da takvo sudjelovanje nije u suprotnosti sa interesima Unije ili
drugog Entiteta.
(g) Bilo koji spor zbog tobone nedosljednosti primjene naprijed navedenih stavki: (b),
(c).ili (f) biti e rijeen od strane Suda Unije.
14. Izdaci Unije biti e pokriveni dvo-treinski od strane bonjako- hrvatskog Entiteta i
jedna-treinski od strane bosansko-srpskog Entiteta.
15. Zakonodavstvo Unije moe mijenjati Ustav uz odobrenje oba Entiteta, pod uvjetom da
nijedan amandman ne smije umanjiti bila koja prava i slobode spomenute u lanku 12.
16. Ustav ne smije biti negiran ili na drugi nain osporen i nijedan Entitet ne moe se povuci
iz Unije bez prethodne suglasnosti drugog Entiteta. Ovi aranmani mogu biti revidirani
uz meusobnu suglasnost nakon zavretka teritorijalnog rjeenja za Sarajevo.
27/08/2007
428
196.
Skuptina
Republike
Srpske:
Deklaracija
planu
kontaktne skupine (19. 7. 1994.)

"Polazei od stvarnosti da na teritoriju bive Republike Bosne i Hercegovine postoje dvije
drave, Republika Srpska i Muslimansko-Hrvatska Federacija, skuptina Republike Srpske
usvojila je na svojoj 42. sjednici, odranoj 18. i 19. srpnja 1994. godine sljedeu deklaraciju
koju je potrebno tretirati u cjelini.
1) Skuptina Republike Srpske nije u poziciji da odluuje o mirovnom planu Kontaktne
skupine budui da:
(a) svi elementi mirovnog plana nisu poznati Skuptini Republike Srpske (ustavni
aranmani, sporazum o prekidu neprijateljstava, pitanje Sarajeva, pitanje pristupa moru
za Republiku Srpsku, sporazum o provedbi mirovnog sporazuma, sporazum o ukidanju
sankcija protiv srpskog naroda) i
(b) potreban je daljnji rad na predloenom zemljovidu.
2) Skuptina Republike Srpske obvezuje se na trajni mir i ovlauje svoje pregovarako
izaslanstvo da vodi daljnje pregovore.
3) Prijedlog Kontaktne skupine o teritorijalnom razgranienju moe u velikoj mjeri posluiti
kao osnova za daljnje pregovore.
4) Nakon daljnjih pregovora, Skuptina Republike Srpske odluit e o cjelovitom mirovnom
planu.
Skuptina Republike Srpske zakljuuje da provedba pojedinih elemenata mirovnog plana
moe otpoeti tek nakon usvajanja cjelovitog mirovnog plana za bivu Republiku Bosnu i
Hercegovinu.
5) Skuptina Republike Srpske odbacuje mogunost nazonosti bilo koje strane oruane sile u
regiji bez njezine prethodne suglasnosti".
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7210100:1., (eneva, 21.07.1994.Hina/Reuter): Prema dokumentu
koji su voe bosanskih Srba u srijedu predali Kontaktnoj skupini, oni su spremni za nastavak pregovora o
cjelovitom mirovnom planu. Reuter je u etvratak objavio cjelovit tekst deklaracije bosanskih Srba o
posljednjem mirovnom planu:
27/08/2007
429
197.
Izaslanstava
Republike
Hrvatske,
Republike
BiH
Federacije BiH: Zajedniko priopenje (Zagreb, 14. 9. 1994.)

Najhitnije ostvariti washingtonske sporazume
Nakon dvodnevnih razgovora izaslanstava Republike Hrvatske, Republike BiH i Federacije
BiH objavljeno je zajedniko priopenje kojeg prenosimo u cijelosti.
"Dana 13. i 14. rujna 1994. sastala su se u Zagrebu u Predsjednikim dvorima izaslanstva
Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koje
su vodili Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, Predsjednik Predsjednitva
Republike Bosne i Hercegovine g. Alija Izetbegovi i Predsjednik Federacije Bosne i
Hercegovine g. Kreimir Zubak.
U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su nazoni: g. Nikica Valenti, predsjednik Vlade
Republike Hrvatske, dr. Jure Radi, predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, g.
Hrvoje arini, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, dr. Mate
Grani, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, dr. Borislav
kegro, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, g. Gojko uak, ministar obrane
Republike Hrvatske, g. Boo Prka, ministar financija Republike Hrvatske, g. Nadan
Vidoevi, ministar gospodarstva Republike Hrvatske, dr. Zdravko Sanevi, veleposlanik
Republike Hrvatske u Republici Bosni i Hercegovini, dr. Miomir uul, veleposlanik,
savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske, dr. eljko Mati, savjetnik za vanjsku politiku
Predsjednika Republike Hrvatske i dr. Slobodan Lang, veleposlanik, savjetnik Predsjednika
Republike Hrvatske.
U izaslanstvu Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine bili su
nazoni: dr. Haris Silajdi, predsjednik Vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine,
dr. Ivo Komi, lan Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, g. Mariofil Ljubi,
predsjednik Ustavotvorne skuptine Federacije Republike Bosne i Hercegovine i
potpredsjednik Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, dr. Jadranko Prli, zamjenik
predsjednika Vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine, g. Edhem Bicaki,
predsjednik Komisije za meunarodnu suradnju Skuptine Republike Bosne i Hercegovine,
dr. Irfan Ljubijanki, ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, mr. Faruk
Smajlbegovi, ministar energetike i industrije Vlade Republike i Federacije Bosne i
Hercegovine, dr. Kasim Trnka, veleposlanik Republike Bosne i Hercegovine u Republici
Hrvatskoj, dr. Kasim Begi, savjetnik Predsjednika Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine, g. Safet Oruevi, gradonaelnik istonog dijela grada Mostara, g. Mile
Brajkovi, gradonaelnik zapadnog dijela grada Mostara i g. Bakir Sadovi, sekretar
Predsjednika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.
Razgovorima je bio nazoan i general zbora Ante Roso, lan Zdruenog stoera Armije Bosne
i Hercegovine i Hrvatskog Vijea Obrane.
Izaslanstva su razmotrila dosadanje rezultate u provoenju Washingtonskih sporazuma i
donijela odluke o daljnjem provoenju tih sporazuma koje treba najhitnije ostvariti.
Ustanovljeno je da je nakon zakljuenja spomenutih sporazuma dolo do potpunog prekida
27/08/2007
430
neprijateljstava, da su u dosadanjem ostvarivanju tih sporazuma postignuti znaajni rezultati,

ali da treba to prije rijeiti odreena pitanja koja su bitan uvjet njihovog daljnjeg provoenja.
Izaslanstva su izrazila svoju jedinstvenu i neupitnu politiku volju da se Washingtonski
sporazum dosljedno i u cijelosti provede te su u svezi s tim donijela sljedee
Z a k lj u k e
I. Odnosi izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine
1. S ciljem unapreenja gospodarske suradnje, izaslanstva su se suglasila o sadraju Ugovora
o carinskoj suradnji, te obostrano utvruju da je taj Ugovor spreman za potpisivanje.
Postignut je visok stupanj suglasnosti o Sporazumu o eljeznikom prometu, s time da e
preostala pitanja ureenja meusobnih odnosa glede nepokretne imovine koja je u svezi sa
eljeznikim prometom, biti ureena posebnim ugovorom.
Slijedeih e se dana, na razini grupa strunjaka, nastaviti pregovori o zakljuivanju Ugovora
o gospodarskoj suradnji.
Izaslanstva su se suglasila da se u to kraem roku pristupi usklaivanju stajalita o sadraju
ugovora kojim e se urediti pitanja zatite imovine, koritenja luke Ploe i prolaska kroz
opinu Neum.
2. Republika Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina sporazumjele su se da, do potpune
uspostave diplomatsko-konzularne mree jedne i druge drave, u dravama u kojima jedna od
navedenih drava ima diplomatsko-konzularno predstavnitvo, moe obavljati diplomatskokonzularne usluge za potrebe druge drave, vodei rauna o zatiti interesa te drave i njenih
graana.
U ovom trenutku taj e se zakljuak odnositi na sljedee drave: Tunis, Katar, Libiju,
Saudijsku Arabiju, Pakistan i Maleziju (u kojima e postojea diplomatsko-konzularna
predstavnitva Republike Bosne i Hercegovine obavljati diplomatsko-konzularne poslove za
potrebe Republike Hrvatske i njenih graana), te na: Japan, Kinu, Indiju, Junoafriku
Republiku, Portugal, ile i Argentinu (u kojima e postojea diplomatsko-konzularna
predstavnitva Republike Hrvatske obavljati diplomatsko-konzularne poslove za potrebe
Republike BiH i njenih graana).
3. Odmah treba imenovati zajedniku grupu Hrvatske televizije i Televizije Bosne i
Hercegovine, koja e izraditi zajedniki program ili emisiju putem koje e jednom tjedno
obavjetavati javnost Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o razvitku
meusobnih odnosa i suradnji, te o razvitku Federacije i o uspostavi konfederalnih odnosa
izmeu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.
II. Provedba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
1. Izaslanstva su zakljuila da se u svim opinama Federacije Bosne i Hercegovine formiraju
prijelazni organi vlasti u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine do 30. rujna 1994.
godine, a kantonalni organi do 31. listopada 1994. g. Takoer je zakljueno da se usporedno
izvri i popuna federalnih tijela s tim da se odmah pone s procesom dopune Vlade (slubi i
ministarstava), kako bi se osigurala odgovarajua zastupljenost kadrova hrvatskoga i
bonjakog naroda.
27/08/2007
431
Ako u tom roku ne budu osnovana prijelazna ustavna tijela kantona, Vlada e imenovati
privremene povjerenike ija e zadaa biti da osiguraju konstituiranje tih tijela. Federacija e
preporuiti Ustavotvornoj skuptini Federacije da pristupe donoenju propisa o lokalnoj
samoupravi, to podrazumijeva utvrivanje postupka za osnivanje novih opina (sukladno
"Bekom sporazumu").
2. Sukladno "Splitskom sporazumu" treba staviti u potpuno djelovanje zajedniko
zapovjednitvo Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog Vijea Obrane, a ujedno e se
nastaviti s radom na pripremi federalnih propisa o konanom ureenju vojske u Federaciji,
suglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Izaslanstva predlau tijelima Federacije da u to kraem roku donesu odgovarajue propise
i mjere kojima e se osigurati slobodan protok ljudi, roba i usluga, te uskladiti reim naplate
svih dabina kao preduvjet ekonomske integracije svih podruja Federacije Bosne i
Hercegovine.
4. Radi osiguranja slobodnog kretanja ljudi i nesmetanog protoka roba u okviru Federacije,
izaslanstva su se suglasila da cestovni promet izmeu Metkovia (Doljani) i Doboja, kao i
eljeznika pruga od granice Republike Hrvatske do Sarajeva, u prijelaznom razdoblju do
konstituiranja kantonalnih tijela osiguravaju iskljuivo federalna tijela.
Sastav federalne policije, ija je neposredna zadaa kontrola spomenutih komunikacija, biti e
nacionalno ujednaen, a odraavati e nacionalni sastav kantona na ijem se podruju ove
prometnice nalaze.
Vlada Federacije e, sukladno Ustavu, urediti reim koritenja ovih prometnica, carinski
nadzor, ukljuujui i predcarinsku kontrolu (npr. zdravstvena, veterinarska i slina) i druga
pitanja u svezi s uvozom i robnim prometom na ovim prometnicama, u roku od 14 (etrnaest)
dana.
Radi potpunijeg koritenja ovih prometnica, Vlada e prioritetno osigurati zaobilaenje
pontonskih mostova na cestovnom smjeru, kao i popravak odnosno zaobilaenje mostova na
trasi eljeznike pruge.
5. Povratak prognanih, izbjeglih i raseljenih osoba jedan je od najvanijih preduvjeta za
uspjeno ostvarenje Federacije. Strane su suglasne da se svim tim osobama, po mogunosti
prije nastupa zimskog perioda, osigura povratak na njihova ognjita koji nee biti niim
uvjetovan i uz jamenje sigurnosti njihovih osoba i imovine.
Posebno se jami sloboda kretanja i djelovanja svim humanitarnim organizacijama,
zdravstvenim radnicima i ustanovama.
Svi prognanici i izbjeglice imaju se pravo vratiti u svoje domove, a napose sve rtve
meusobnog sukoba Hrvatskog Vijea Obrane i Armije Bosne i Hercegovine.
S ciljem ostvarenja povratka odmah e se pristupiti izradi programa povratka i njegovoj
provedbi.
Program e izraditi i provoditi Federacija, a Republika Hrvatske pruiti e strunu i drugu
pomo.
Odmah e se imenovati dunosnici Vlade, koji su odgovorni u Federaciji za program i
provedbu povratka prognanika i izbjeglica.
Za rtve srpske agresije biti e izraen poseban program povratka, obnove domova i
cjelokupnog ivota (primjerice: gospodarstva, kolstva, zdravstva).
27/08/2007
432
U izradi i provedbi ovih programa zatraiti e se meunarodna suradnja i pomo.

6. Dogovoreno je da se u svim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima osigura adekvatna
nacionalna zastupljenost u skladu s Ustavom, tako da u diplomatskim predstavnitvima u
kojima je na elu predstavnitva osoba iz redova bonjakog naroda, prvi ministar savjetnik
treba biti iz redova hrvatskog naroda, i obratno.
Usklaeno je da od dvije misije pri Ujedinjenim narodima, u jednoj (eneva) na elu bude
bosanski Hrvat, te da veleposlanici u Sjedinjenim Amerikim Dravama i u vicarskoj budu
iz reda drugog naroda u odnosu na efove misija pri Ujedinjenim narodima u tim zemljama.
Zakljueno je da e iz reda bosanskih Hrvata biti imenovani efovi sljedeih diplomatskokonzularnih predstavnitava: Rim, Budimpeta i Ljubljana, te Bonn ili Washington.
Usklaeno je da se uspostave dva nova diplomatsko-konzularna predstavnitva - Australija i
Kanada - od kojih e na elu diplomatsko-konzularnog predstavnitva u Kanadi biti bosanski
Hrvat, a onog u Australiji Bonjak.
Kandidatura efova diplomatsko-konzularnih predstavnitava izvrit e se, u skladu sa
navedenim stanovnitvom, u roku od 14 (etrnaest) dana.
Posebno e se dogovoriti raspored mjesta u zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka".
27/08/2007
433
198.
R. Karadi R. Mladi: Sporazum o primirju za Bosnu i
Hercegovinu ( Pale, 19. 12. 1994.) *

Mirovno posredovanje predsjednika Jimmyja Cartera
Mi dole potpisani, saglasni smo da emo kao i oni pod naom komandom:
1. Otpoeti pregovore o sporazumu o obustavi neprijateljstava 27. decembra 1994. sa
namerom da sporazum zakljuimo do 15. januara 1995. Ovaj sporazum bio bi odmah
prfmenjen uspostavljanjem primirja, rasporeivanjem mirovnih snaga Ujedinjenih nacija du
linija sukoba, obustavom svih vojnih aktivnosti, razmenom zarobljenika itd. Ovo primirje
uspostavlja se na etiri meseca, ili na dui period ukoliko se o tome saglase obe strane.
2. Za vreme trajanja primirja pregovarati o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, sa
predlogom kontakt grupe kao osnovom za pregovore o svim takama. To e biti uinjeno na
mestu prihvatljivom za obe strane, pod pokroviteljstvom kontakt grupe i uz angaovanje
posrednika koje kontakt grupa predloi prihvaenih od obeju strana. Sva pitanja treba da budu
reena u punoj saradnji, sa kontakt grupom. Obe strane e po svim pitanjima imati jednak
tretman.
3. Tokom ovog perioda omoguiti neometano kretanje humanitarnih konvoja, korienje
sarajevskog aerodroma u skladu sa postojeim dogovorima i obnavljanje humanitarnih
aktivnosti koje vre zvanine institucije i nevladine organizacije. Obe strane mogu se
prikljuiti inspektorima UNPROFOR-a kako bi se uverile da poiljke ne sadre oruje i
drugu vojnu opremu.
4. Obe strane na teritoriji koju kontroliu bie odgovorne za potpunu obustavu i spreavanje
vatre iz svih vrsta naoruanja koje bi moglo ugroziti ljude ili imovinu.
5. Obe strane na teritoriji koje kontroliu bie odgovorne za zatitu ljudskih prava u skladu
sa meunarodnim standardima. Svi ljudi, bez obzira na uzrast, pol ili etniko poreklo imae
pravo da ive tamo gde sami izaberu. Meunarodni posmatrai, ukljuujui i specijalnog
izvetioca Komisije za ljudska prava, imae punu slobodu u nadgledanju potovanja ovog
sporazuma.
6. Svi zarobljenici bie blagovremeno razmenjeni, pod pokroviteljstvom Meunarodnog
komiteta Crvenog krsta (MK CK) i u skladu sa enevskom konvencijom. MK CK e imati
neometan pristup svim zarobljenicima, kako bi se uverio da se odredbe ovog sporazuma
potuju.
7. U konanom sporazumu, o svemu mora biti postignuta saglasnost, u suprotnom, nema
nikakvog sporazuma.
Uoeno je da postoje i druga teka pitanja i nereeni problemi koji e morati da budu reeni.
To e biti uinjeno na miran nain i, zavisno od potrebe, uz korienje usluga kontakt grupe
ili UNPROFOR.
Potpisano 19. decembra 1994.
Radovan Karadi
*
IZVOR: Meunarodna politika, 1-2., M 1995.
27/08/2007
434
Ratko Mladi
Dimi Karter (kao svedok)
ANEKS SPORAZUMU
Tekst dodatnog sporazuma koji je u prisustvu Dimija Kartera 20. decembra 1994. potpisao
Radovan Karadi.
1. Dogovoreno je da e pregovori o potpunom prekidu neprijateljstava poeti 23.
decembra 1994. sa ciljem da sporazum bude postignut do 1. januara 1995.
2. Potpuno primirje u itavoj Bosni i Hercegovini stupie na snagu 23.
decembra 1994. u podne obustavom svih vojnih aktivnosti, i nadgledae ga
snage UN du svih linija sukoba.
3. Na osnovu garancija o slobodnom kretanju konvoja i obavljanju humanitarnih
aktivnosti, bosanske snage povui e se iz demilitarizovane zone na Igmanu,
u skladu sa postojeim sporazumom, pre poetka pregovora o kojima govori
taka 1.
Potpisano 20. decembra 1994.
Dimi Karter (kao svedok)
27/08/2007
Radovan Karadi
435
199.
predsjedniku
Republike
Hrvatske
dr.
Franji
Tumanu
(Sarajevo, 12. 11. 1994.)

"Kao to Vam je poznato, ve deset dana traju snani vojni napadi na zatienu zonu Biha.
Najvei dio ovih napada dolazi iz pravca Hrvatske, poglavito iz UNPA zona sa podruja Vae
zemlje.Takoer postoje pouzdane informacije da je u UNPA zonama u toku gomilanje novih
snaga koje se spremaju da iz vie pravaca poduzmu neposredne napade na Biha i Veliku
Kladuu.
Prije tri dana regija je bila napadnuta i iz zraka. Zrakoplovi su doletjeli sa aerodroma
Udbine, dakle opet sa podruja Hrvatske.
Iako su nam poznate specifine okolnosti pod kojima se teritorij Hrvatske koristi za pripreme
i izvrenje napada na teritorij Bosne i Hercegovine, traimo da u duhu odredaba
meunarodnog prava bez odlaganja poduzmete sve potrebne mjere da se sprijee napadi na
Bosnu i Hercegovinu sa teritorija Vae zemlje.
Oekujemo da ove mjere poduzmete i u duhu odredbe l. 8. o vojnoj suradnji u graninim
podrujima izmeu dvije zemlje iz naeg Sporazuma o prijateljstvu i suradnji od 21. srpnja
1992. i Dodatka ovom Sporazumu od 13. rujna 1992. ".
IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografski zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001., str. 179.
27/08/2007
436
200.
Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, glavni
zapovjednik Armije BiH general Rasim Deli, te Radovan

Karadi i general Ratko Mladi: Sporazum o prekidu vatre u
BiH (Sarajevo - Pale, 23. 12. 1994.)*
Sporazum o prekidu vatre u BiH

Predstavnici bosanskih Srba potpisali su u petak sporazum o prekidu vatre u BiH. Sukladno
odredbama sporazuma, prekid vatre trebao bi stupiti na snagu u subotu u podne.
Tekst sporazuma potpisali su petak uveer u Sarajevu predsjednik Predsjednitva BiH Alija
Izetbegovi i glavni zapovjednik Armije BiH general Rasim Deli, a neto prije, na Palama,
sporazum su potpisali Radovan Karadi i Ratko Mladi.
Nakon razgovora u Predsjednitvu BiH, posebni je izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi
Akashi izjavio da bi u subotu trebali poeti novi pregovori o potpunom prekidu
neprijateljstava na cijelom prostoru BiH. Takav bi sporazum trebao biti zakljuen do 1.
sijenja sljedee godine. Nakon toga predvien je i nastavak pregovora o cjelovitom
mirovnom rjeenju.
Unato traenju Unprofora i suglasnosti Vlade BiH da se odmah pristupi razmjeni ratnih
zarobljenika, oslobaanju zatvorenika te dostave informacije o nestalima, Srbi su takav
prijedlog odbili, pa je tekst sporazuma o prekidu vatre zakljuen bez te odredbe.
Dopredsjednik Federacije BiH Ejup Gani to je popratio izjavom kako se Srbi boje svoje
odgovornosti za poinjene ratne zloine, pa stoga izbjegavaju priznati to se dogodilo sa 16
tisua ljudi koliko ih je na popisu nestalih.
27/08/2007
437
201.
Generali T. Blaki, R. Deli, R. Mladi: Sporazum o
prekidu neprijateljstava u BiH (Zrana luka, Sarajevo, 12. 1.

1995.) *
Sporazum o prekidu neprijateljstava u BiH
1. Sve e se strane suzdravati uporabe jezika koji potkopava sporazum o potpunom prekidu
neprijateljstava i da e se openito suzdravati od uporabe provokativnog jezika u
masovnim medijima.
2. Sastanci regionalnih zajednikih komisija odravat e se na crti dodira, kao to su to
dogovori na razinama zapovjednika ili centralne zajednike komisije.
3. Postojeu crtu dodira definirat e Unprofor u sporazumu sa stranama i tako e definirane
mape dogovoriti za 31. sijenja ove godine. to se tie crte dodira oko grada Sarajeva, crte
e se vratiti na poloaj od 9. veljae 1994. godine.
4. Unprofor e pripremiti nacrt sporazuma o punoj slobodi kretanja sa stranama do 18.
sijenja ovegodine.
5. Inspekcija o povlaenju Armije BiH s Igmana obavit e pregled 14. sijenja.
Budue aktivnosti:
1. Strane e definirati svoju obvezu potpune primjene pridravanja sporazuma od 23. i 31.
prosinca 1994. godine u smislu postizanja potpunog trajnog mirovnog sporazuma prije
isteka njegova roka.
2. Mapa koja e oznaavati toke prelaska du linije dodira i promatrake toke e biti
razmotrene na centralnoj zajednikoj komisiji najavljenoj za 19. sijenja.
3. Bit e odran sastanak regionalne zajednike komisije 14. sijenja u oblasti Bihaa kako
bi se olakala provedba sporazuma od 23. i 31. prosinca 1994. godine i posebno
izvlaenje svih prisutnih stranih trupa te uspostavile promatrake toke.
4. Bit e odran sastanak regionalne zajednike komisije u oblasti Livna i Kupresa kako bi
se olakala provedba sporazuma od 23. i 31. prosinca prole godine.
Potpisnici: generali Blaki, Deli, Mladi)
27/08/2007
438
202.
Plan od devet toaka za potporu Federacije BiH
(Mnchen, 5. 2. 1995.)
Sadraj mnchenskog plana potpore Federaciji BiH
U organizaciji amerike Vlade na kojem su sudjelovali elnici Federacije BiH, predstavnici
Vlade Republike Hrvatske i zemalja lanica Kontaktne skupine dogovoren je plan od devet
toaka za potporu Federaciji BiH. Tim je planom predvieno:
1. Bit e imenovan meunarodni arbitar koji e odluivati o svim pitanjima za koja mu se
obrati jedna ili druga strana kako bi se postigao napredak u provedbi Washingtonskih
sporazuma, Bekog sporazuma i Federacije. Arbitar e odluivati na osnovu
Washingtonskih sporazuma, Bekog sporazuma, Ustava Federacije i na osnovu pravednih
naela. Njegove odluke bit e obvezujue za sve strane. Arbitra e imenovati osoba
izabrana meusobnim sporazumom strana.
2. Uspostavit e se stalna komisija u Sarajevu kako bi nadgledala i pratila razvoj Federacije.
Odredit e se lista prioriteta i odrediti datumi za provedbu.
3. Bit e poslani strunjaci za ustav, kako bi pomogli razvoj institucionalnih aranmana.
4. Vladama i meunarodnim organizacijama skrenut e se pozornost na problem povratka
prognanika koji je kljuan za odrivost Federacije.
5. Bit e ponueno slanje meunarodnih posrednikih ekipa kako bi se pomoglo u rjeavanju
razlika u odreenim zajednicama.
6. Predloit e se da te radne ekipe rade zajedno s dunosnicima Europske unije u Mostaru i
ispitaju irenje suradnje s Europskom Unijom u drugim podrujima.
7. Predlae se da se institucionaliziraju konzultacije svakih est mjeseci kako bi se razmotrio
razvoj i problemi Federacije.
8. Razmotrit e se program za pomo kako bi se moglo bre odgovoriti na stvarne potrebne.
9. Organizirat e se seminari za izobrazbu dunosnika Federacije u podruju javne uprave.
Osim toga Sjedinjene Drave e poslati vieg umirovljenog asnika kako bi pomogao u
integraciji federalnih vojnih institucija.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA2050140:1., 5. 2. 1995.
27/08/2007
439
203.
Predsjednik
Republike
Turske
RH
dr.
Franjo
Sulejman
Tuman
Demirel:
predsjednik
Zajednika
izjava
(Brijuni, 21. 07. 1995.)*

Nakon susreta predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i predsjednika Republike
Turske Sulejmana Demirela na Brijunima u petak naveer objavljenja je zajednika izjava.
Zajednika izjava
"21. srpnja 1995. predsjednik Republike Turske Nj. E. Sulejman Demirel stigao je na Brijune
u radni posjet Republici Hrvatskoj na poziv predsjednika Republike Hrvatske Nj. E. dr. Franje
Tumana.
Dvojica Predsjednika zajedno s najviim dravnim izaslanstvima dviju zemalja razgovarali su
o najnovijem razvoju politikih i vojnih okolnosti u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te izrazili
svoju zabrinutost glede pogoranja krize u regiji zbog nastavka srpskog ekspanzionizma. Oni
su zgranuti humanitarnom katastrofom i povredama ljudskih prava uzrokovanih tom
agresijom i pozvali meunarodnu zajednicu, a posebice organizacije za ljudska prava da
odgovore na trenutne potrebe svih izbjeglica i prognanika.
Najotrije su osudili najnovije ofenzive na i invaziju zatienih zona Ujedinjenih naroda u
BiH od strane bosanskih Srba, kao i njihovo trajno pobijanje svih mirovnih napora, posebice
Mirovnog plana Kontaktne skupine.
Isto su tako osudili napade hrvatskih Srba na podruja BiH oko Bihaa i njihove pokuaje da
izazovu napetost kao dio stategije odbijanja mirne reintegracije hrvatskih okupiranih
podruja.
Predsjednik Tuman izvijestio je predsjednika Demirela da e Hrvatska, ukoliko
meunarodna zajednica i Ujedinjeni narodi ne poduzmu odgovarajuu akciju u okviru svog
mandata, biti prisiljena poduzeti mjere kako bi obranila svoje sigurnosne interese u svijetlu
vrlo teke situacije na bihakom podruju.
Dvojica Predsjednika istaknuli su da bi trenutna eskalacija vojnih akcija od strane srpskih
snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mogla voditi, ne samo nastavku sukoba, nego i
daljnjoj destabilizaciji stanja u regiji. Posebice su istaknuli da odgovornost snosi vlada u
Beogradu koja odbija prihvatiti uzajamno priznanje drava u regiji. Ona nastavlja s
operativnom, vojnom i tehnikom potporom neregularnim srpskim snagama kako u Hrvatskoj
tako i u Bosni i Hercegovini, i ima svoje snage na podruju Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dvojica su Predsjednika konsternirani nedostatkom volje meunarodne zajednice da
poduzme primjerene mjere za spreavanje i ublaavanje sadanjeg vrlo opasnog razvoja
dogaaja, a posebice nedjelotvornou UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini i UNCRO-a u
Hrvatskoj. Ponovili su svoje uvjerenje da Hrvatska i Bosna i Hercegovina kao rtve agresije
imaju pravo na samoobranu.
27/08/2007
440
Ponovno su istaknuli svoje uvjerenje da ozbiljnost situacije potvruje potrebu za neposrednim

i potpunim provoenjem Washingtonskih sporazuma. To je vitalno za ouvanje nacionalnih i
teritorijalnih interesa bosanskih Hrvata i Bonjaka.
Izrazili su bezrezervnu potporu Federaciji Bonjaka i Hrvata i pojaanju konfederalnih veza
izmeu Federacije i Republike Hrvatske. Posebice su istaknuli vanost suradnje izmeu
bosanskih Hrvata i Bonjaka na podruju zajednike obrane u ovom trenutku krize.
Dvojica Predsjednika suglasili su se da e poduzeti koordinirane diplomatske napore na
meunarodnoj razini za neposrednu akciju kako bi se sprijeio opasan razvoj krize i
oivotvorio mirovni proces.
Pozvali su Kontaktnu skupinu da poduzme konkretne i odlune mjere kako bi sprijeili
daljnju srpsku agresiju i pozvali su sve demokratske drave da daju najveu moguu potporu
Republici Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Tuman ponovio je zahvalnost hrvatske Vlade i naroda za pozitivnu ulogu
turskog bataljuna u obnavljanju povjerenja izmeu Hrvata i Bonjaka u Bosni i Hercegovini.
Dvojica Predsjednika izrazili su svoje zadovoljstvo s odlinim razvojem bilateralnih odnosa
izmeu Hrvatske i Turske te razgovarali o raznim nainima poboljanja njihove suradnje."
27/08/2007
441
204.
Izaslanstva Republike Hrvatske, Republike Bosne i
Hercegovine, i Federacije BiH: Deklaracija o ivotvorenju

sporazuma iz Washingtona i zajednikoj obrani od srpske
agresije (Split, 22. 7. 1995.)
Splitska deklaracija
Izaslanstvo Republike Hrvatske predvoeno predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom
Tumanom, izaslanstvo Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine
predvoeno predsjednikom Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alijom
Izetbegoviem i predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine Kreimirom Zubakom, nakon
razgovora u Splitu, dana 22. srpnja 1995. godine usvojili su
DEKLARACIJU
o oivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednikoj obrani od
srpske agresije i postizanju politikog rjeenja sukladno naporima
meunarodne zajednice
Potvrujui vrsto opredjeljenje i politiku volju za jaanje suradnje i saveznitva hrvatskog i
bonjakog naroda u sudbonosnim trenucima za opstojnost dvaju naroda suoenih s
pojaavanjem nasilja na okupiranim podrujima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s
neizvjesnou mirovnog procesa i s nedjelotvornou meunarodne zajednice;
Utvrujui da su zaposjedanje i napadi na "zatiene zone" UN u Bosni i Hercegovini i
zajednike vojne operacije bosanskih i hrvatskih Srba protiv "zatiene zone" UN u
Bihau, oruane provokacije u drugim podrujima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te
odbijanje svakog mirovnog plana sa strane bosanskih i hrvatskih Srba, dio jedinstvene i
zajednike strategije nastavka agresije i pokuaja zadravanja okupiranih podruja
Hrvatske i Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja "velike Srbije" pod vodstvom i uz punu
odgovornost politikog i vojnog vrha "SRJ" (Srbije i Crne Gore);
Utvrujui da nastavak agresije i nasilnih pokuaja zadravanja okupiranih podruja u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj, te nedostatni rezultati mirovnog procesa, nalau vodstvima
Hrvatske i Bosne i Hercegovine da temeljito i cjelovito razmotre stanje u regiji sa
stanovita ouvanja nacionalne opstojnosti hrvatskog i bonjakog naroda i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine;
Iskazujui neopozivu potporu provedbi Sporazuma iz Washingtona o uspostavi Federacije, te
njenom konfederalnom pozvezivanju s Republikom Hrvatskom;
Uvjereni da je takva snana, meunarodno afirmirana, teritorijalno odriva, gospodarski
razvijena i demokratski ureena Federacija nezamjenjiv dravno-politiki okvir, povijesni
27/08/2007
442
interes i najsigurniji oblik zatite i ostvarivanja jednakopravnih nacionalnih, politikih i

drugih interesa hrvatskog i bonjakog naroda;
Uvjereni takoer da se na osnovi ostvarenja takve Federacije hrvatskog i bonjakog naroda
moe uz pomo meunarodne zajednice postii rjeenje krize i postaviti temelj novog
uravnoteenog regionalnog poretka kao jamstva mira, stabilnosti, sigurnosti i razvoja;
Pozivajui hrvatske Srbe da preispitaju aktualnu militantnu politiku i prihvate mirnu
reintegraciju u ustavni poredak Republike Hrvatske, a bosanske Srbe da prihvate plan
Kontaktne skupine;
Pozivajui "SRJ" (Srbiju i Crnu Goru) da odustane od agresije, radi stvaranja "velike Srbije",
prestane pruati vojnu pomo ekstremistima u Kninu i na Palama i pristupi meusobnom
priznanju u meunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske i Republike Bosne i
Hercegovine;
Potvrujui spremnost na djelatni doprinos naporima za hitno oivljavanje mirovnog procesa
na temelju prihvaanja Plana Kontaktne skupine u Bosni i Hercegovini, te mirne
reintegracije privremeno okupiranih teritorija Republike Hrvatske;
Istiui posebno da e svako produenje postojee neuinkovitosti UNPROFOR-a u Bosni i
Hercegovini, te neprimjenjivanje mandata UNCRO u Hrvatskoj voditi odluci o otkazivanju
produetka mandata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini;
Podravajui odluku o upuivanju Snaga za brzo djelovanje i zajedniki utvrujui da sva
pitanja njihova dolaska, mandata i rasporeivanja trebaju biti ureena posebnim
sporazumom sukladnim suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske i
Republike Bosne i Hercegovine;
Istiui zajedniki stav da odluka o ukidanju embarga na oruje treba istodobno biti
primjenjena na Bosnu i Hercegovinu i na Hrvatsku;
Uvjereni da "SRJ" (Srbija i Crna Gora) snosi posebnu odgovornost za nastavak krize i
smatrajui da je potrebno odrati i osnaiti reim sankcija Vijea sigurnosti UN;
Odbijajui zamisli o obnavljanju ili uspostavi bilo kakve nove "jugoslavenske" dravne
zajednice, smatrajui ih uporednom i rezervnom varijantom velikosrpske hegemonije, te
podupirui normalizaciju u regiji na osnovi suverenosti, neovisnosti i cjelovitosti;
Potvrujui interes za hitnom provedbom navedenih naela Deklaracije, dogovoreno je:
1. Proirenje i jaanje obrambene suradnje na temelju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji
izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine od 21. srpnja 1992. godine.
U tom pogledu Republika i Federacija Bosne i Hercegovine uputile su Republici Hrvatskoj
poziv da prui hitnu vojnu i drugu pomo u obrani od agresije, posebice u podruju
Bihaa, to je Republika Hrvatska prihvatila.
Dogovoren je i nastavak suradnje i stalna koordinacija obrambenih djelatnosti izmeu
Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dogovorena je i suradnja Glavnog stoera Hrvatske vojske sa Zdruenim stoerom ARBH
i HVO radi koordinacije obrambenih djelovanja u oblasti zapovijedanja, logistike, vojnoindustrijske proizvodnje, komunikacijskih sustava, informacijsko-analitikih potreba i
drugim oblastima.
27/08/2007
443
2. Osnivanje politiko-pravne strune skupine sa zadaom da hitno analizira i predloi

rjeenja za integriranje funkcija vlasti Republike i Federacije BiH;
3. Upuivanje poziva za sastanak skupine 22 zemlje lanice "Prijatelja Federacije" na visokoj
razini radi hitnih donacija i pomoi u suoavanju s humanitarnom i izbjeglikom
katastrofom i razmatranja trajne zajednike strategije obnove i razvoja;
4. Odravanje redovnih i stalnih politikih konzultacija radi ostvarivanja naela i dogovora
ove Deklaracije, te pripremanja pravnih, politikih i drugih osnova za uspostavu
konfederalnih veza s Republikom Hrvatskom.
Deklaraciju su potpisali dr. Franjo Tuman, Predsjednik Republike Hrvatske, Alija
Izetbegovi, Predsjednik Predsjednitva Republike BiH, Kreimir Zubak, Predsjednik
Federacije BiH i Haris Silajdi, Predsjednik Vlade BiH
27/08/2007
444
205.
Predsjednik
Predsjednitva
BiH
Alija
Izetbegovi:
Program od dvanaest taaka za mir u BiH (Sarajevo, 18. 8.

1995.)
"Program od dvanaest taaka za mir u BiH"
Nekoliko dana ranije (18. augusta), da bih obavijestio Holbrookea i sve zainteresirane i da bih
uticao na njihove mogue zahtjeve, objavio sam dokumenat pod nazivom "Program od dvanaest
taaka za mir u BiH" u kojem sam definirao nae ciljeve u mirovnim pregovorima za BiH. Ovdje
u navesti njegovu skraenu verziju:
"1. Svako mirovno rjeenje mora se zasnivati na suverenitetu i teritorijalnom integritetu
Republike BiH, a Srbija treba da prihvati uzajamno priznanje svih drava koje su nastale
raspadom bive Jugoslavije;
2. Plan Kontaktne grupe pet zemalja od jula 1994. za nas je i dalje na snazi. Mislimo da bi to
trebao biti i za njegove autore...
3. U sklopu obuhvatnog mirovnog plana mora biti rijeeno pitanje Sarajeva. Nakon Srebrenice i
epe, mi nismo spremni predati Sarajevo na upravljanje UN-a;
4. Pitanje Bosne je pitanje demokratije. Mi priznajemo jednaka prava Srbima u Bosni, ali nikakva
prava ne priznajemo paljanskom reimu. Taj reim, jer se zasniva na genocidu, mora biti ili
vojno pobijeen, ili potpuno izoliran. Spremni smo pregovarati sa vodstvom srpskog
naroda koje e potovati elementarna prava nesrpskog stanovnitva u BiH i ponaati se u
skladu sa normama civilnog svijeta...
5. Poto bi zakljuenje mira u ovom trenutku onemoguilo integraciju BiH vojnim putem, ustavno
ureenje BiH ne moe sadravati nita to bi ometalo njenu mirnu reintegraciju u
budunosti, a mora sadravati sve to tu integraciju omoguuje...
6. Ratni zloinci trebaju biti i dalje energino gonjeni i ovaj proces treba da bude intenziviran...
7. Implementacija mirovnog plana treba da bude garantirana ueem vojnih snaga pet zemalja
lanica Kontakt-grupe. Poto su SAD pokretai nove mirovne inicijative, znaajne amerike snage
takoer trebaju biti ukljuene...
8. Zemlje potpisnice e ustanoviti specijalni fond za obnovu BiH...
9. Zemlje potpisnice e politiki i materijalno podrati jaanje Federacije BiH...
10. Pregovore sa srpske strane treba da vodi predsjednik Srbije Slobodan Miloevi...
11. Potpisnice mirovnog sporazuma e pomoi Bosni i Hercegovini da osigura svoju odbranu
u budunosti. One e takoer podrati ulanjenje BiH u IMF, Svjetsku banku i druge
meunarodne organizacije globalnog i regionalnog znaaja...
12. Mirovni sporazum e, osim direktno zainteresiranih zemalja, potpisati i lanice Kontaktgrupe, kao i predstavnik Organizacije islamske konferencije".
IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografki zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001. str. 240-241.
27/08/2007
445
206.
elnici
SRJ
Republike
Srpske:
Sporazum
zajednikom izaslanstvu na mirovnim pregovorima o BiH

(Beograd, 29. 8. 1995.)
Tekst sporazuma
U Beogradu je u srijedu objavljen tekst sporazuma koji su potpisali elnici tzv. SRJ i
bosanskih Srba. Sporazum ima pet toaka a supotpisni su i dvojica najviih vjerskih voa
Srpske pravoslavne crkve.
Objavljujemo cjelovit tekst tog sporazuma:
"1. Vodstvo republike srpske pristaje na potpuno usklaivanje svog pristupa mirovnom
procesu s onim Savezne Republike Jugoslavije u interesu mira.
2. U tom smislu, republika srpska imenuje tri svoja predstavnika u zajedniko izaslanstvo od
est lanova na elu kojeg e biti predsjednik Srbije Slobodan Miloevi, a koje e
pregovarati o mirovnom procesu za BiH, i to:
predsjednika republike srpske Radovana Karadia,
predsjednika parlamenta republike srpske Momila Krajinika,
zapovjednika glavnog stoera vojske republike srpske generala Ratka Mladia
Izaslanstvo ima ovlasti da u ime republike srpske potpie dio mirovnog plana koji se
odnosi na republiku srpsku, s obvezom da se postignuti sporazum striktno provede.
3. Vodstvo republike srpske ovime prihvaa da se obvezujue odluke o mirovnom planu
usvajaju na plenarnoj sjednici natpolovinom veinom. U sluaju jednakog broja glasova,
odluujui je glas predsjednika Slobodana Miloevia.
4. O lanovima izaslanstva SRJ odluuje vlada SRJ.
5. O moguim promjenama sastava jedinstvenog izaslanstva tijekom rada izalsanstva SRJ
(ukupno tri lana) odluuje predsjednik Slobodan Miloevi, a o promjenama u izaslanstvu
republike srpske (ukupno tri lana) odluuje predsjednik Radovan Karadi, s tim da
promjene u sastavu izaslanstva ne utjeu na odredbe ovog sporazuma".
Sporazum su u ime tzv. SRJ potpisali Zoran Lili, Slobodan Miloevi, Momir Bulatovi,
Radoje Konti, Pavle Bulatovi i Momilo Perii. Kao predstravnici bosanskih Srba
potpisnici su bili Radovan Karadi, Nikola Koljevi, Biljana Plavi, Momilo Krajinik,
Duan Kondi, Aleksa Buha i Ratko Mladi.
Supotpisnici sporazuma su patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle i vladika Irinej Bulovi.
27/08/2007
446
207.
Kontaktna skupina: Usuglaena osnovna naela rjeenja
za BiH (eneva, 8. 9. 1995.)

Prvi dio tog vanog dokumenta glasi:
1. Bosna i Hercegovina nastavlja svoje meunarodno pravno postojanje (subjektivitet) u svojim
sadanjim granicama i sa neprekinutim meunarodnim priznanjima.
2. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, kako je
uspostavljena Vaingtonskim sporazumom, i Republike srpske (RS).
2.1. Prijedlog Kontakt grupe o teritorijalnom omjeru 51:49 je osnova za sporazum. Ovaj prijedlog
o teritoriji otvoren je za izmjene na osnovu zajednikog sporazuma.
2.2. Svaki entitet nastavlja da postoji u skladu sa svojim sadanjim ustavom (izmijenjenim i
dopunjenim, tako da je u skladu sa ovim osnovnim principima).
2.3. Oba entiteta imaju pravo da uspostave paralelne specijalne odnose sa susjednim zemljama, ne
povrjeujui suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
2.4. Dva entiteta se reciprono obavezuj: a) da provedu ope izbore pod meunarodnim nadzorom; b)
da usvoje i pristupe opeprihvaenim meunarodnim standardima i obavezama u oblasti
ljudskih prava, ukluujui obavezu dozvole slobode kretanja i omoguavanja raseljenim
licima da povrate u posjed svoje kue ili da dobiju pravednu naknadu; c) da prihvate
obavezujuu arbitrau za rjeavanje meusobnih sporova.
IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografki zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001., str. 245-246:
Ujutro, 8. septembra, kada je sastanak u enevi trebalo da pone, telefonom me pozvao dravni sekretar
Christopher, instistirajui da bez izmjena prihvatimo nacrt enevskog dokumenta. Tvrdio je da on znai "mono
priznanje statusa Bosne" i da e Amerika odluno stajati iza njegove realizacije.
Sjednica Predsjednitva bila je upravo u toku i kao jedina taka dnevnog reda nalazio se enevski dokument.
Prenio sam im bez komentara Christopherovu poruku.
Dokument je prihvaen sa oitim osjeanjem tegobe. Tako je poela nova era u historiji Bosne i Hercegovine, puna
nedoumica i dvosmislenosti..
(Izaslanstva Hrvatske, BiH i tzv. SRJ voena ministrima vanjskih poslova dr. Matom Graniem, Muhamedom
airbejom i Milanom Milutinoviem sloila su se 8. 9. 1994. na sastanku u enevi o osnovnim naelima
rjeenja za Bosnu i Hercegovinu.)
27/08/2007
447
208.
generalnom
sekretaru
Organizacije
islamskih
zemalja
(Sarajevo, 24. 9. 1995.)

Bonjaki muslimanski narod Sandaka izloen je dravnom teroru, ak i
genocidu
Dr. Hamidu Al-Gabidu,
generalnom sekretaru Organizacije islamskih zemalja
Sarajevo, 24. septembar 1995.
Vaa Ekselencijo,
Ovom prilikom elim skrenuti Vau panju na stanje u Sandaku, uz molbu da uinite sve
to je u Vaoj moi da se to stanje popravi.
Iako je Sandak izvan granica Republike Bosne i Hercegovine, mi trajno ostajemo
zainteresirani za taj dio naeg naroda.
U Sandaku ivi 319-500 Bonjaka, koji su tu autohton narod i ine veinsko stanovnitvo
u toj regiji.
Tokom posljednje etiri godine taj dio naeg naroda je izloen dravnom teroru od strane
Srbije i Crne Gore, koji je u izvjesnim trenucima dobivao karakter genocida.
S tim u vezi Vlada RBiH odrala je posebnu sjednicu 7. 3. 1995. g. koju je posvetila
Sandaku, a Skuptina RBiH je na svom zasjedanju 29. 3. 1995. g. usvojila Deklaraciju o
krenju ljudskih prava i sloboda Bonjaka (muslimana) u Sandaku i drugim
dijelovima Srbije i Crne Gore.
Bonjaci u Sandaku imaju definiran program za rjeavanje svoga statusa, sa kojim su
upoznali sve domae i meunarodne institucije. Taj program je u skladu sa
meunarodnim pravom i evropskim principima usvojenim za rjeavanje jugoslavenske
krize.
Muslimansko Nacionalno Vijee (MNVS) je jedini legitimni organ Bonjaka u Sandaku. To je
legitimno izabrano rukovodstvo koje se i na domaem i na meunarodnom planu zalae za
ostvarenje prava Bonjaka Sandaka i rjeenje statusa Sandaka uz meunarodne garancije.
U vezi sa tim, MNVS istie zahtjev da OIC, kao kolektivni lan Ujedinjenih Nacija, pokrene
meunarodne mehanizme i insistira na neodlonom rjeavanju statusa Sandaka, da
uestvuje u definisanju i rjeavanju statusa Sandaka na Meunarodnoj konferenciji o
bivoj Jugoslaviji u enevi i da bude jedan od garanata njegove praktine realizacije.
IZVOR: Alija Izetbegovi. Godina rata i mira: odabrani govori, intervjui i pisma. 1996. Sarajevo: Ljiljan,
1997., str. 15-16.
27/08/2007
448
Ja Vas molim da uvaite ovaj zahtjev MNVS i da uinite sve to je u Vaoj moi da
pomognete Bonjacima u Sandaku, kako bi tu opstali na svojoj zemlji, ouvali svoj
identitet i pravedno rijeili svoj status.
Molim Vas takoer da sa ovim pismom upoznate sve lanove OIC.
Primite moje srdane selame i izraze osobitog potovanja.
27/08/2007
449
209.
Kontaktna skupina: Tekst Temeljnih naela za BiH (New
York, 26. 9. 1995.)

Daljnja dogovorena temeljna naela
(nastavno na naela dogovorena u enevi 8. rujna 1995.)
New York Temeljna naela koja su u New Yorku 26. rujna 1995. prihvatili ministri vanjskih
poslova Republike Hrvatske, Republike BiH i SRJ (nastavno na naela dogovorena u
enevi 8. rujna 1995.):
4. Svaki od dva entiteta potivat e meunarodne obveze BiH ako te obveze ne obuhvaaju i
financijske obveze koje bi jedan entitet preuzeo bez suglasnosti drugog.
5. Cilj je da se slobodni demokratski izbori odre u oba entiteta im to drutveni uvjeti
dopuste. Kako bi se osigurala to vea demokratska uinkovitost tih izbora oba e entiteta
poduzeti sljedee korake:
5.1. Obje e vlade odmah izraziti svoju punu potporu neodlonoj
a) slobodi kretanja;
b) pravu raseljenih osoba da se vrate svojim kuama ili dobiju pravednu naknadu;
c) slobodi govora i tiska;
d) zatiti svih drugih meunarodno priznatih ljudskih prava kako bi se osnaio i
potaknuo demokratski izborni proces;
5.2. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili druga meunarodna
organizacija e, to je prije mogue, poslati svoje predstavnike u sve vee gradove u
Federaciji i RS u BiH te objavljivati mjesena izvjea o
a) ispunjavanju obveza navedenih u cjelini Dogovorenih temeljnih naela;
b) razvoju drutvenih uvjeta do razine na kojoj bi izborni proces mogao biti uinkovit;
5.3. Trideset dana nakon to izaslanstvo OESS-a zakljui da se u oba entiteta mogu odrati
slobodni i demokratski izbori vlade dvaju entiteta e odrati slobodne i demokratske
izbore a pri tom e u potpunosti suraivati s programom njihova meunarodnog
nadzora.
6. Nakon izbora sve ovlasti i dravni prerogativi BiH bit e povjereni sljedeim tijelima u
skladu s cjelinom Dogovorenih temeljnih naela:
6.1. Parlamentu ili skuptini u kojem e dvije treine zastupnika biti izabrano na podruju
Federacije a jedna treina na teritoriju RS. Sve odluke Parlamenta donosit e se
veinom glasova pod uvjetom da takva veina ukljuuje i najmanje jednu treinu
glasova zastupnika iz svakog entiteta.
27/08/2007
450
6.2. Predsjednitvu u kojem e dvije treine lanova biti izabrane na podruju Federacije a
jedna treina na teritoriju RS. Sve odluke Predsjednitvo e donositi veinom glasova,
no ako treina ili vie lanova izraze neslaganje s odlukom ostalih lanova i ocjene da je
odluka protivna vitalnim interesima entiteta u kojemu su ti lanovi izabrani sporno e
pitanje odmah biti izneseno pred parlament odgovarajueg entiteta. Ako taj parlament
dvotreinskom veinom odbije prihvatiti osporavanu odluku ona nee stupiti na snagu.
6.3. Vladu u odgovarajuem ministarskom sastavu.
6.4. Ustavni sud nadlean odluivati o svim pitanjima u skladu s Ustavom BiH koji e biti
promijenjen i usklaen sa svim dogovorenim temeljnim naelima.
6.5. Strane e pregovarati o neposrednoj budunosti i drugim pitanjima sastava i djelovanja
ovih tijela.
6.6 Gore navedena tijela imaju odgovornost za vanjsku politiku BiH. Strane e nastaviti
pregovore kako bi odredile do koje mjere e navedena tijela takoer biti odgovorna i za
druga pitanja a u skladu s cjelinom dogovorenih temeljnih naela."
27/08/2007
451
210.
Slubeni tekst sporazuma o prekidu vatre u BiH
(Sarajevo, 5. 10. 1995.)*

Dolje potpisani slau se u sljedeem:
1. Poevi od dana stupanja na snagu, definiranoga u stavku 2, strane e na cijelom teritoriju
unutar granica BiH provesti prekid vatre i prekinuti sva neprijateljska vojna djelovanja te
primijeniti ostale odredbe ovoga sporazuma.
2. Prekid vatre stupit e na snagu u 00,01 sati 10. listopada godine 1995., ako u to vrijeme u
potpunosti budu uspostavljeni dotok plina i elektrine energije u grad Sarajevo. Ako se to ne
dogodi, prekid vatre stupit e na snagu u 00.01 sati na dan koji slijedi uspostavi dotoka tih
energenata u grad.
3. Da bi se omoguili pregovori i poetak primjene mirovnog sporazuma, prekid vatre e
trajati 60 dana, ili do zavretka posrednih mirovnih pregovora i mirovne konferencije, ovisno
to od toga bude kasnije.
4. U skladu s obvezom prekida vatre na dan stupanja na snagu prekida vatre, sve e strane
odmah osi gurati da vojni zapovjednici izdaju i pridravaju se jasnih zapovijedi, kojima e se
sprijeiti:
a) sve ofenzivne akcije,
b) ophodnje i ofenzivne izvidnice ispred svojih poloaja,
c) svaka vrsta paljbe, ukljuujui i snajpere,
d) postavljanje dodatnih mina,
e) postavljanje dodatnih prepreka ili zapreka.
5. Nakon stupanja na snagu prekida vatre, sve e strane odmah osigurati:
a) da se svi civili i zarobljenici tretiraju humano,
b) da sve svi ratni zarobljenici razmjene pod nadzorom UNPROFOR-a.
6. Poevi od dana stupanja na snagu prekida vatre, strane e suraivati u aktivnostima
UNPROFOR-a vezanima za praenje prekida vatre i odmah e o krenjima sporazuma
izvjeivati ovlatene slube UNPROFOR-a.
7. Poevi od dana stupanja na snagu prekida vatre strane e osigurati slobodno kretanje i
nesmetani cestovni promet izmeu Sarajeva i Gorada du dva primarna smjera (Sarajevo Rogatica - Gorade i Beograd - Gorade) za sav nevojni promet i UNPROFOR-ova vozila.
8. Tijekom razdoblja prekida vatre dolje potpisani e u cijelosti potovati obveze preuzete
Dogovorom o osnovnim naelima od 8. rujna 1995. u enevi, Okvirnim sporazumom od 14.
rujna 1995. i Daljnjim dogovorenim principima od 26. rujna 1995., ukljuujui (ne
ograniavajui se na opa znaenja gore navedenog) obveze da se omogui sloboda kretanja
svim osobama i svima raseljenima, te pravo da se vrate svojim domovima i ponovno preuzmu
svoju imovinu.
27/08/2007
452
Prdsjednik Predsjednitva:
Alija Izetbegovi,
Veleposlanik SAD u BIH:
John Menzies
Pomonik amerikog dravnog tajnika:
Richaerd Holbrooke
Holbrookeova pismena izjava o Sarajevu
Kao sastavni dio sporazuma o prekidu vatre u BiH objavljena je u Sarajevu i pismena izjava
pomonika amerikoga dravnog tajnika Richarda Holbrookea o Sarajevu.
Odredbe sporazuma o prekidu vatre ne mijenjaju niti se moe tumaiti da na bilo koji nain
mijenjaju obveze UN-a i NATO-a u sluaju napada na zatiene zone u BiH. Kao to je rekao
predsjednik Clinton SAD e zatraiti obnovu zranih napada ako budu ugroene sigurnosne
zone u Bosni i Hercegovini. SAD e takoer smatrati krenjem sporazuma i namjeran prekid
struje, plina i vode gradu Sarajevu i takvi e postupci imati najtee posljedice. To je posebice
vano za Sarajevo, gdje sloboda pristupa cestama preko Kiseljaka i Igmana mora biti
zajamena.
27/08/2007
453
211.
Daytonski
sporazumi:
Sporazum
oivotvorenju
Federacije Bosne i Hercegovine (Dayton 10. 11. 1995.)
I. Opa naela
Potpuna uspostava Federacije Bosne i Hercegovine bitan je preduslov za mir u Bosni i
Hercegovini. Bez snane Federacije koja u cijelosti funkcionira, kao jedne od dva sastavna
entiteta Bosne i Hercegovine, Davtonski bliski razgovori ne mogu proizvesti trajno mirovno
rjeenje.
Dvadeset mjeseci nakon usvajanja Ustava Federacije, proces jaanja Federacije i izgradjivanja
povjerenja izmedju njenih konstitutivnih naroda jo uvijek nije dao zadovoljavajue rezultate.
Mi, dolje potpisani, sloili smo se stoga da poduzmemo radikalne korake radi ostvarenja
politike, ekonomske i drutvene integracije u Federaciji.
Odgovornosti i organizacija Vlade Federacije i Vlade Republike Bosne i Hercegovine moraju
biti odvojene. Saradjujui medjusobno za dobrobit stanovnitva, ni jedna od dvije pomenutc
vlade ne smije se mijeati u iskljuive nadlenosti druge vlade. Ne umanjujui kontinuirani
suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Vlada Republike mora sada prenijeti
funkcije na Vladu Federacije u skladu s Ustavom Federacije.
Vlada Republike mora zadrati samo one funkcije koje joj omoguuju da funkcionira kao
vlada medjunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom Bosne i
Hercegovine formuliranim na bliskim razgovorima u Davtonu. Sve druge funkcije prenijee
se na Vladu Federacije.
Istovremeno, postojee civilne vlasti i njihovi organi u dijelovima Federacije pod kontrolom
HVO-a moraju sada prenijeti sve svoje funkcije na organe Federacije i biti rasputeni.
Ovaj Sporazum e se uskladiti s mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude
usvojeno.
U skladu s ovim naelima sloili smo se o sljedeem:
II. Odluke
A. Prijenos odgovornosti na Federaciju
Do 10. prosinca 1995. godine, iznijet emo pred Ustavotvornu Skuptinu Federacije i
Skuptinu Republike zakonske prijedloge koji obuhvaaju sljedee odredbe to se odnose na
funkcije i ovlasti Vlada Federacije i Republike, a u cilju njihova prihvaanja do 20. prosinca:
1. Mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih prijedloga Federacija e preuzeti iskljuivu
vlast na razinama Federacije, kantona i opina na svekolikom teritoriju Federacije
unutar granica njezinih odgovornosti.
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija..
27/08/2007
454
2. Da bi se to postiglo, u roku od mjesec dana nakon usvajanja navedenih zakonskih

prijedloga sprovest e se potpuna funkcionalna podjela ovlasti izmedju Vlade
Federacije i Vlade Republike.
3. Vlada Republike zadrat e one funkcije koje joj omoguuju da funkcionira kao vlada
medjunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine. Sve druge civilne funkcije Vlade
Republike prenijet e se na Vladu Federacije u roku od mjesec dana nakon usvajanja ovih
zakonskih prijedloga. Uz to, sve funkcije postojeih lokalnih civilnih vlasti i organa na
podrujima Federacije koja su pod kontrolom ARBiH prenijet e se na institucije
Federacije, a te vlasti i organi bit e ukinuti mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih
prijedloga.
4. Paralelno sa prijenosom funkcija s Vlade Republike na Vladu Federacije, doi e do
prijenosa svih funkcija postojeih civilnih vlasti i organa u podrujima Federacije pod
kontrolom HVO-a na institucije Federacije, a te e se vlasti i organi raspustiti mjesec dana
nakon usvajanja spomenutih zakonskih prijedloga.
5. Odgovornosti Vlade Federacije i drugih sastavnih institucija Federacije ukljuuju
sljedee:
- obranu
- unutarnje poslove sudstvo
- financije (budet, poreznu upravu, ubiranje carina)
- energetiku i industriju
- proroci i komunikacije
- trgovinu
- poljodjelstvo
- kolstvo, znanost i kulturu
- izbjeglice, prognanike i socijalnu politiku
- urbanizam, prirodne resurse i okoli.
6. Odgovornosti Vlade Republike ukljuuju sljedee:
- vanjsku politiku
- vanjsku trgovinu
- carinsku politiku
- zajedniku monetarnu politiku
- finansije (budet Republike)
- uredjivanje useljavanja i republiko dravljanstvo
- primjenu medjunarodnih krivinih normi
- zajednike telekomunikacije
- kontrolu vazdunog saobraaja
- civilnu koordinaciju djelovanja oruanih snaga na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine.
27/08/2007
455
7. Odgovornosti izloene pod paragrafima 5 i 6 bie uskladjene sa funkcijama definisanim u

mirovnom rjeenju za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude prihvaeno.
Osim toga. podjela odgovornosti u skladu sa gore navedenim paragrafima 5 i 6 nee
umanjiti vojni autoritet ARBiH ili HVO.
8. Ministri, zamjenici ministara i osoblje ministarstava ne smiju obavljati dunosti u objema
vladama.
Ministarstva e zaposliti odgovarajue osoblje. U roku od mjesec dana nakon donoenja
ovih propisa, imenovanje tog osoblja potvrdie nadleni ministri i njihovi zamjenici.
Sastav osoblja mora odraavati sastav stanovnitva.
9. Shodno poglavlju I. lanu 4. Ustava Federacije, Sarajevo ostaje glavni grad Federacije.
10. Predsjednik, potpredsjednik, predsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Vlade Federacije
imaju jedan zajedniki podruni ured u Mostaru.
11. U Mostaru su smjetena sljedea ministarstva Vlade Federacije:
- trgovina
- saobraaj i komunikacije
- energetika i industrija
- obrazovanje, nauka i kultura.
12.
Vlada Federacije u pravilu odrava sjednice jedanput nedjeljno.
sjednica odrava se u Mostaru.
Svaka etvrta
13 Inauguralna sjednica novoosnovane Vlade Federacije odrae se u Sarajevu, a zatim u

Mostaru mjesec dana nakon usvajanja ovih zakonskih prijedloga. Visoki funkcioneri
svjedoka ovog Sporazuma bie povani na inauguralnu sjednicu.
B. Fiskalna, carinska i budetska pitanja Federacije
1. Moramo osigurati da se u roku od pet dana nakon potpisivanja
ovog
sporazuma, dva postojea platna sistema u Federaciji objedine otvaranjem
odgovarajuih rauna u poslovnim bankama i povezivanjem ovih rauna kroz
platne urede, koristei njemaku marku kao zajedniku obraunsku jedinicu.
2. Republika regulie sistem carina i odredjuje zajedniku carinsku politiku.
Poevi sa budetskom godinom 1996, carine ubire Carinska uprava Federacije u ime
Republike. Dogovoreni omjer prihoda od carina do utvrdjene sume (koji iznos se utvrdjuje
u odnosu na potrebe republikog budeta) ulazi u republiki budet. Federacija i
Republika, uz konsultaciju sa Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF-om), moraju se
do 10. decembra 1995. godine dogovoriti o tim omjerima i o utvrdjenoj sumi, kao i o
tehnikom mehanizmu (koristei platne urede) koji ce osigurati brzo i direktno finansiranje
budeta Republike i Federacije.
Do 10. decembra 1995. godine mora se uspostavi Carinska uprava Federacije u okviru
carinskog sistema Bosne i Hercegovine. Do tog se datuma moraju ukinuti svi interni
carinski kontrolni punktovi u Federaciji i uspostaviti potpuna sloboda kretanja.
27/08/2007
456
Republika moe imenovati svoje predstavnike koji imaju pravo da budu prisutni pri svakoj
stanici za ubiranje carina na medjunarodnim granicama.
3. Budet Federacije za 1996. godinu bie pripremljen u saradnji s MMF-om prilikom
predstojee posjete delegacije MMF-a i iznesen pred Ustavotvornu skuptinu Federacije
do 10. decembra 1995. godine. Vojni izdaci ili socijalna davanja nee biti ukljueni u
budet Federacije za 1996. godinu.
4. Porezna uprava Federacije mora poeti s radom mjesec dana nakon usvajanja zakona iz
poglavlja II A.
5. Budeti kantona, koji se ubiru iz poreza na prodaju i na poslovanje preduzea kao i iz
drugih izvora prihoda, moraju biti dovreni, po mogunosti uz medjunarodnu tehniku
pomo, do 31. marta 1996. godine.
6. Ovim pozivamo zainteresovane vlade i medjunarodne organizacije da poalju strunjake
koji ce pomagati vladama Federacije i Republike i njihovim organima u finansijskim i
administrativnim pitanjima.
7. U dogovoru sa MMF-om i u skladu sa Ustavom Federacije, moramo zakljuiti sporazum o
Centralnoj banci do 10. decembra 1995. godine. Taj se sporazum mora uskladiti sa
mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu kada ono bude usvojeno.
8. Medjunarodne donacije za Bosnu i Hercegovinu dijele se u skladu s podjelom
odgovornosti izmedju Federacije i Republike.
C. Kantoni i opine
1. Sve odluke Arbitra Federacije sprovode se bez odlaganja.
2. Sva prelazna zakonodavna tijela u kantonima moraju se sazvati do 1. decembra 1995.
godine. Uz to, sva mjesta u prelaznim kantonalnirn vladama moraju se popuniti do tog
datuma.
3. One opine koje su izabrale svojih pet predstavnika u prelazna zakonodavna tijela u
kantonima do 1. decembra 1995. bie zastupljene u prelaznim kantonalnim zakonodavnim
tijelima. Opine koje jo nisu izabrale svojih pet predstavnika bie zastupljene nakon
izbora svojih predstavnika.
D. Teritorija Federacije
1. Granice Federacije konano se utvrdjuju mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu.
2. Teritorijama koje su trenutno pod kontrolom ARBiH/HVO-a a koje nisu ukljuene u
kantone Federacije ("nove teritorije"), mora se upravljati u skladu sa Ustavom Federacije.
Prelazne opinske vlasci na novim teritorijima osnivaju se u skladu sa odredbama Ustava
Federacije koje se odnose na te vlasti i u skladu sa svim drugim relevantnim
sporazumima.
3. Svim predratnim stanovnicima novih teritorija mora se dopustiti slobodan, nesmetan i brz
povratak nekadanjim domovima.
4. Odmah, nakon sporazuma o razgranienju izmedju dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini u
okviru konanog mirovnog rjeenja, zakljuiemo pregovore o kantonalnoj i opinskoj
organizaciji za nove teritorije.
27/08/2007
457
E. Izbjeglice i raseljena lica

Do 10. decembra 1995, godine Ministar za pitanja izbjeglica i socijalnu politiku i njegov
zamjenik moraju zajedno utvrditi sveobuhvatni i detaljni plan povratka izbjeglica i raseljenih
lica na teritoriju Federacije. Realizacija ovog plana mora zapoeti odmah. Ostvarivae se
bliska saradnja sa UNHCR-om u razvoju i realizaciji tog plana.
Ovaj plan mora biti uskladjen sa svakim programom povratka izbjeglica i raseljenih lica koji
se utvrdi u okviiu konanog mirovnog rjeenja.
F.
Ambasadori
U roku od mjesec dana nakon usvajanja zakona navedenog u odjeljku II A, moramo

realizovati Zagrebaki sporazum od 11. septembra 1994. godine i Sporazum iz Petersberga od
10. marta 1995. godine o postavljanju ambasadora.
G.
Policija
U vremenu do 10. decembra 1995, iznijeemo pred Ustavotvornu skuptinu Federacije

zakonski prijedlog o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se
on usvoji do 20. decembra 1995. godine i pone primjenjivati mjesec dana nakon usvajanja.
H. Odbrana
1. Do 10. decembra 1995. godine, predloiemo Ustavotvornoj skuptini Federacije Osnovni
zakon o odbrani, kojim se urvrdjuje jedinstvena Vojska Federacije iznad razine korpusa do
Zajednikog zapovjednitva, a u cilju njegovog prihvaanja do 20. decembra.
2, Zatraiemo medjunarudnu pomo u transformiranju sadanjeg zajednikog taba u
Zajedniki tab za planiranje za sve Oruane snage Federacije.
I. Mostar
1. Memorandum o razumijevanju za Upravu Evropske unije od 6. jula 1994 mora se provesti
u potpunosti.
2. Slaemo se s naelima za Prelazni stanu Grada Mostara, kao to je definirano u Aneksu
koji
ini
sastavni
dio
ovog
Sporazuma.
Moramo
osigurati
da
se
Prelazni statut Grada Mostara dovri na osnovu ovih principa do 31. decembra
1995. Taj Prelazni statut mora ouvati jedinstvo Grada. Mostar mora imati
jedinstvenu upravu. Prelazni statut mora osigurati nacionalni, vjerski i kulturni
identitet stanovnitva u est gradskih opina.
Uporedo s usvajanjem Prelaznog statuta, zahtijevamo od Upravitelja EU da izda uredbu o
zakazivanju izbora za Gradsko vijee i Gradska opinska vijea na osnovu principa za
Prelazni statut iz Aneksa. Ti se izbori moraju odrati najkasnije do 31. jula 1996.
3. U skladu sa garancijama o ljudskim pravima i slobodama Ustava Federacije,
mora se osigurati sloboda kretanja u Mostaru, kao i irom cijele Federacije.
Mjesec dana nakon usvajanja zakona, navedenog u odjeljku II A ovoga Sporazuma, mora
se osigurati potpuna i neograniena sloboda kretanja za sve gradjane Mostara.
27/08/2007
458
Prvi korak predstavlja potpuna primjena postojeih propisa koji e stupiti na snagu do 1.
decembra, kako bi se omoguio:
- neogranien broj prelaza za ene, djecu i mukarce koji nisu vojni obveznici, kao i
pojednostavljeni postupak za prelaze bez prethodne registracije,
- neogranien i nesmetan pristup za sve gradjane Mostara sjeditu Uprave Europske unije
za Mostar i Ombudsmanu,
- neogranien i nesmetan pristup Centru ta permanentno medicinsko obrazovanje (u
Zapadnom Mostaru),
- neogranien i nesmetan pristup novom kolskom centru nakon njegova otvaranja (u
Istonom Mostaru),
- neogranien pristup svima koji su pozvani na kulturne i druge manifestacije sa obje
strane.
Dva gradonaelnika Mostara moraju odmah poduzeti ove korake da bi ispotovali
dogovoreni rok.
4. Druga faza uvodjenja Ujedinjenih policijskih snaga Mostara (UPFM) mora se
sprovesti bez daljnjeg odlaganja, i to:
- uspostavljanje zajednikog taba (pristup kojem e nadgledati iskljuivo zajednike
patrole),
- nesmetano regrutiranje lokalnog policijskog osoblja za UPFM koje se ne moe smijeniti
bez prethodne saglasnosti Uprave Evropske unije i lokalnih organa uprave,
- poetak zajednikog patroliranja po bivoj liniji konfrontacije. Sa uspostavom nove
Vlade Federacije treba zapoeti trea faza UPFM-a.
5. Poduzimae se odlune mjere protiv organiziranog kriminala znatno prije nego to
novoosnovana Vlada Federacije preuzme dunost.
6. Kako bi se stvorili uslovi za povratak izbjeglica i raseljenih lica njihovim
domovima, Uredbe o stanarskim pravima Upravitelja EU moraju se strogo
potovati i njihovo sprovodjenje poticati. Kako bi zapoeo proces obostranog
povratka, a neovisno o bilo kakvom globalnom rjeenju u okviru Federacije,
mora se odmah dozvoliti povratak znatnog broja raseljenih lica koja posjeduju
kue u Mostaru.
III. Obaveze o izvjetavanju

Nedjelju dana nakon potpisivanja ovog ugovora, a u razmacima od dvije sedmice,
podnosiemo svjedocima zajednike izvjetaje o sprovodjenju ovog Sporazuma. Posebno
emo izvjetavati:
- o usvajanju zakonskih prijedloga, navedenih u odjeljku II A ovog Sporazuma, od strane
Ustavotvorne Skuptine Federacije i Skuptine Republike,
- o konkretnim pripremama za osnivanje novih ministarstava Federacije u Sarajevu i
Mostaru, kako o objektima i sastavu osoblja, tako i o praktinim odredbama za nuno
kretanje slubenika ministarstva,
27/08/2007
459
- o koracima poduzetim za prenos funkcija postojeih ne-federacijskih civilnih vlasti i

organa na Federaciju,
- o sprovodenju odluka Arbitra Federacije,
- o sprovodenju sporazuma o novim teritorijama,
- o sprovodjcnju odredaba o objedinjavanju dva sistema plaanja, o uspostavljanju
odgovarajuih bankovnih odnosa, te o stvaranju Carinske uprave Federacije, Poreznog
ureda Federacije i o pripremi budeta Federacije za 1996. godinu,
- o pripremi plana povratka Izbjeglica, i raseljenih lica, koji emo podnijeti odmah nakon
usvajanja, i o toku njegove realizacije.
Potpisano u Daytonu, Ohio, 10. novembra 1995. godine na engleskom, bosanskom i

hrvatskom jeziku, a svaki od tekstova je jednako autentian. U sluaju razlika u tumaenju
bie mjerodavan engleski tekst.
Potpisnici:
Alija Izetbegovi, Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine
Kreimir Zubak, Predsjednik Federacije
Dr. Haris Silajdi, Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine
Jadranko Prli, Potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine
Predsjednik Republike Hrvatske podrava odredbe ovog Sporazuma i pomagae u njegovoj
punoj primjeni:
Dr. Franjo Tuman, Predsjednik republike Hrvatske
Svjedoci:
Ambasador Wolfgang Ischinger, Savezna Republika Njemaka
Ambasador Richard Holbrooke, Sjedinjene Amerike Drave
Ambasador Fernandez de la Pena, panski Predsjedavajui EU
Hans Koschnick, EU Upravitelj Mostara
Aneks na sporazum o oivotvorenju Federacije Bosne i Hercegovine

zakljuen u Daytonu
27/08/2007
460
Dogovorena naela za Prelazni statut Grada Mostara

1. Mora se sauvati pravno i funkcionalno jedinstvo Grada Mostara.
2. Teritorija Grada Mostara obuhvaa cijelo podruje opine Mostar, kako je
postojalo 1. januara 1991. godine.
3. Grad Mostar se sastoji od est zasebnih gradskih opina. Granice tih gradskih opina
odredjuju se Prelaznim statutom Grada Mosora.
4. Gradske opine imaju sve one odgovornosti koje nisu izriito dodijeljene Gradu
Mostaru u Prelaznom statutu.
5. Odgovornosti Grada Mostara obuhvaaju:
- finansije i poreznu politiku, utoliko to nije drugaije uredjeno zakonima Federacije
ili kantona,
- urbanistiko planiranje,
- infrastrukniru (vodu, struju),
- ekonomsku politiku, ukoliko nije drugaije regulisano zakonima Federacije ili
kantona,
- javni saobraaj, ukljuujui eljeznice,
- mostarski aerodrom
Gradske opine mogu prenijeti na Grad Mostar dodatne odgovornosti.
6. Sve druge lokalne odgovornosti su u nadlenosti gradskih opina.
7. Gradom Mostarom upravlja Gradsko vijee. Na elu est gradskih opina nalaze se
gradska opinska vijea.
8. Gradsko vijee sastoji se od 48 lanova, od ega je 16 mjesta predvidjeno za
predstavnike hrvatske zajednice, 16 za predstavnike bonjake zajednice, a 16 za
druge. Od 16 mjesta predvidjenih za druge, 11 mjesta ostaju nepopunjena u prelaznom
periodu
Svaka gradska opina bira po 4 lana u Gradsko vijee. Preostali lanovi Gradskog
vijea biraju se na listi cijelog grada.
9. Svako gradsko opinsko vijee sastoji se od 25 lanova. Sastav gradskih
opinskih vijea odraava sastav stanovnitva te gradske opine u vrijeme
popisa stanovnitva iz 1991. godine.
10. lanovi Gradskog vijea i gradskih opinskih vijea biraju se na direktnim i
slobodnim izborima.
11. Gradsko vijee i gradska opinska vijea biraju svoje izvrsne funkcionere.
12. Svaka osoba sa navrenih 18 godina ili starija, koja je navedena u popisu
stanovnitva iz 1991. godine s mjestom stalnog boravka u opini Mostar i koja
jo uvek ima stalno mjesto boravka u Gradu Mostaru u vrijeme izbora, ima
pravo da bira i bude birana u Gradsko vijee i gradska opinska vijea.
27/08/2007
461
Potpisano u Daytonu, Ohio, 10, novembra 1995. godine na engleskom, bosanskom i

hrvatskom jeziku, a svaki od tekstova je jednako autentian. U sluaju razlika u tumaenju
bie mjerodavan engleski tekst.
Potpisnici:
Mijo Brajkovi, Gradonaelnik Zapadnog Mostara
Safet Oruevi, Gradonaelnik Istonog Mostara
Hans Koschnick, EU upravitelj Mostara
Muhamed Sacirbey, Ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine
Gojko uak, Ministar odbrane Republike Hrvatske
Ambasador Wolfgang Ischinger, Savezna Republika Njemaka
Fernandez de la Pena, Predsjedavajui EU
27/08/2007
462
212.
Daytonski sporazumi: Opi okvirni Sporazum za mir u
Bosni i Hercegovini (Dayton, 21. 11. 1995., Pariz, 14. 12. 1995.)
Tekst Opeg okvirnog sporazuma za miru u BiH
lanovi
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija
("Stranke"),
Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u regiji,
elei pridonijeti tom cilju i promovirati trajni mir i stabilnost,
Potvrujui svoje prihvaanje Dogovorenih temeljnih naela od 8. septembra 1995., Daljnjih
dogovorenih temeljnih naela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu vatre od 14.
septembra i 5. oktobra 1995,
Primajui na znanje Sporazum od 29. augusta 1995. kojim je delegacija Savezne Republike
Jugoslavije ovlatena potpisati u ime Republike Srpske dijelove mirovnog plana koji se
odnose na nju, uz obavezu stroge i dosljedne provedbe postignutog sporazuma,
Sporazumjele su se kako slijedi:
lan I
Stranke e regulirati svoje odnose u skladu s naelima izloenim u Povelji Ujedinjenih
naroda, kao i s Helsinkim zavrnim dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za
sigurnost i saradnju u Evropi. Stranke e naroito potpuno potovati meusobnu suverenu
jednakost, rjeavati sporove mirnim putem, te se suzdrati od svake akcije, prijetnjom ili
upotrebom sile ili na drugi nain, protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti
Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge drave.
lan II
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog rjeenja
i aspektima regionalne stabilizacije, kako je izloeno u Sporazumima u Aneksu 1-A i Aneksu
1-B. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u Aneksu 1-A,
te e se u cijelosti pridravati svojih obaveza izloenih u Aneksu 1-B.
lan III
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o razgranienju izmeu dvaju entiteta,
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu
2. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu.
lan IV
IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/home.asp
27/08/2007
463
Stranke pozdravljaju i podravaju program izbora za Bosnu i Hercegovinu izloen u Aneksu

3. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje tog programa.
lan V
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine
izloene u Aneksu 4. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza
preuzetih u njemu.
lan VI
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o uspostavi Arbitranog suda,
Komisije za ljudska prava, Komisije za izbjeglice i prognanike, Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika, kao i javnih preduzea Bosne i Hercegovine, izloene u Aneksima 59. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima.
lan VII
Priznajui da su potivanje ljudskih prava i zatita izbjeglica i prognanika od vitalne vanosti
za postizanje trajnog mira, Stranke su saglasne s odredbama o ljudskim pravima izloenim u
Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 6, kao i odredbama o izbjeglicama i prognanicima
izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 7, i u cijelosti e ih potivati.
lan VIII
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rjeenja,
ukljuujui naroito one koji se odnose na provedbu civilnih (nevojnih) aspekata, izloenih u
Sporazumu u Aneksu 10, te na meunarodne policijske snage kako je izloeno u Sporazumu u
Aneksu 11. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima.
lan IX
Stranke e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu ovog
mirovnog rjeenja, kako je izloeno u Aneksima ovog Sporazuma, ili koje je ovlastilo Vijee
sigurnosti Ujedinjenih naroda, u skladu sa obavezom svih Stranaka da surauju u istrazi ratnih
zloina i drugih krenja meunarodnog humanitarnog prava, kao i gonjenju njihovih
poinilaca.
lan X
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao
suverene neovisne drave unutar svojih meunarodnih granica. Daljnji aspekti njihovog
uzajamnog priznanja bit e predmet naknadnih razgovora.
lan XI
Ovaj Sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem.
Sklopljeno u Parizu, dana 14. decembra 1995. na bosanskom, hrvatskom, srpskom i

engleskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan."
27/08/2007
464
Potpisnici Opeg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja,

za Republiku BiH Alija Izetbegovi,
za Republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuman
i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloevi.
Potpisivanju su svjedoili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja,
za Predsjednitvo Evropske unije Felipe Gonzalez,
za Francusku Republiku Jacques Chirac,
za Saveznu Republiku Njemaku Helmut Kohl,
za Rusku Federaciju Viktor Cernomirdin,
za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major
i za Sjedinjene Amerike Drave William Clinton.
Aneksi
Annex 1-A: Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja
Annex 1-B: Sporazum o regionalnoj stabilizaciji
Annex 2: Sporazum o liniji razgranienja izmeu entiteta i o pitanjima u vezi s tim
Annex 3: Sporazum o izborima
Annex 4: Ustav
Annex 5: Sporazum o arbitrai
Annex 6: Sporazum o ljudskim pravima
Annex 7: Sporazum o izbjeglicama i prognanicima
Annex 8: Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika
Annex 9: Sporazum o javnim preduzeima Bosne i Hercegovine
Annex 10: Sporazum o civilnoj implementaciji
Annex 11: Sporazum o meunarodnim policijskim snagama
27/08/2007
465
213.
Daytonski
sporazumi:
Pismo
predsjednika
Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia dravnom tajniku SAD

Warenu Christopheru (Dayton, studeni 1995.)*
Dragi gospodine sekretaru,

prema prvotnom opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, poduzet u
nekoliko mjera izgradnje povjerenja u cilju razvijanja sveza izmeu Federalne Republike
Jugoslavije i Bosne i Hercegovine i radi izgradnje potpore mirovnom sporazumu. U susret tim
vanim zavrecima, drago mije dati sljedee obveze u ime vlade i naroda Bosne i
Hercegovine.
Svi zatoeni koji nisu sudjelovali u borbama bit e odmah osloboeni iz radnih brigada,
mjesta zatoenitva ili drugih formalnih ili neformalnih nadzora, kako se zahtijeva
rezolucijom 1019 Vijea sigurnosti od 9. rujna 1995. Osobito, kako je navedeno u rezoluciji,
svi zatoeniki logori irom teritorija Bosne i Hercegovine odmah e biti zatvoreni, a
predstavnicima Meunarodnog komiteta Crvenog kria bit e doputeno
a) registrirati bilo koje osobe zatoene protiv svoje volje i
b) pristup bilo kojem mjestu koje bi smatrali vanim.
U skladu sa sporazumom o uzajamnom priznanju i normalizaciji odnosa izmeu Federalne
Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, odmah e se uspostaviti puni diplomatski
odnosi. Bosna i Hercegovina i Federalna Republika Jugoslavija uspostavit e ambasade i
razmijeniti ambasadore Sto prije bude mogue. Bit e imenovani predstavnici u visoku
bilateralnu grupu specijalista da bi se redovito sastajali i razmatrali pitanja u svezi s njihovim
bilateralnim odnosima, ukljuujui otvaranje dodatnih konzulata.
Kao prioritetna stvar, moja Vlada sudjelovat e u susretima na razini viih eksperata da bi
radili na harmonizaciji carinskih politika do ustanovljenja carinske unije dviju zemalja.
S tehnikom pomoi, kao to je ona ponuena od Sjedinjenih Drava moja e Vlada
uspostaviti izravnu, sigurnu telefonsku vezu izmeu Predsjednitva Bosne i Hercegovine i
Predsjednitva Federalne Republike Jugoslavije.
Moja e Vlada putem odgovarajuih nacionalnih i meunarodnih agencija odobriti izravne
zrakoplovne letove izmeu Sarajeva i Beograda.
Shvaam da zainteresirane zemlje namjeravaju ohrabriti meunarodne prijevoznike da ove
rute ukljue u svoje redove letenja
Ja u poduzeli to je potrebno da bi moja Vlada organizirala program posjeta na visokoj razini
vanim mjestima dunosnicima i ostalim uvaenim osobama iz Federalne Republike
Jugoslavije. Shvaam da ce ambasadori kontaktne skupine i ostalih zainteresiranih zemalja
biti na raspolaganju kao prikladni za pomo radi podrke meunarodnih i domaih interesa u
jaanju veza meu dvjema zemljama.
27/08/2007
466
Moja e Vlada poduzeti korake potrebne za uspostavljanje bilateralne Komisije za

gospodarsku integraciju i razvoj infrastrukture za bilateralnu suradnju na pojedinano
zemaljski i meunarodno temeljenim projektima od utjecaja za obje zemlje. Konkretno,
komisija e promicati sufinanciranje, zajednika ulaganja i odgovarajue multilateralne
aranmane na razvijanju prometnih, energetskih i komunikacijskih sektora u ovim zemljama.
Moja e Vlada aktivno traili uspostavljanje zdruene gospodarske komore radi promicanja
trgovine i gospodarskog razvoja obiju zemalja, koordiniranjem, gdje je to potrebno, aktivnosti
Gospodarskih komora u jednoj i drugoj zemlji i promicanjem veza s gospodarskim komorama
drugih zemalja
Moja e Vlada aktivno razvijati razmjenu studenata meu dvjema zemljama, kao to e
takoer nominirati studente za sudjelovanje u zajednikom programu razmjene sa Sjedinjenim
Dravama. Slino, uz potporu Sjedinjenih Drava i ostalih zainteresiranih vlada, moja e
Vlada promicati posjete izmeu Federalne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine za
znanstvene kulturne, sportske, omladinske i sline grupe. Mi emo u potpunosti sudjelovati u
uspostavljanju i voenju bilateralne komisije za kulturnu i obrazovnu razmjenu radi razvoja
programa na tim podrujima.
U kontekstu regionalne kontrole naoruanja i odgovarajuih vojnih mjera izgradnje
povjerenja dogovorenih drugdje od Bosne i Hercegovine i Federalne Republike Jugoslavije,
moja e Vlada promicati zbliavanje i razmjenu tapskih posjeta za asnike oruanih snaga
drugih zemalja. Tim posjetima istrait e se, meu ostalim mjerama, uspostavljanje uzajamnih
ureda asnika za vezu pri pojedinim efovima obrane.
Moja e Vlada aktivno podupirati uspostavljanje i aktivnosti meunarodne komisije za
istraivanje nedavnog konflikta u bivoj Jugoslaviji. To e ukljuivati sudjelovanje vlada
zemalja to su sudjelovale u konfliktu kao i istaknutih meunarodnih strunjaka to bi bili
imenovani sporazumom meu republikama bive Jugoslavije. Mandat komisije bit e
otkrivanje injenica i izrada potrebnih studija o uzrocima, voenju t posljedicama skoranjeg
sukoba na Sto je mogue potpuniji i objektivni nain te da zatim o tome izda izvjee Sto bi
bilo na raspolaganju za sve zainteresirane zemlje i organizacije. Moja e Vlada u potpunosti
suraivati s tom komisijom".
27/08/2007
467
214.
Daytonski sporazumi: Sporazum o parafiranju (Dayton,
21. 11. 1995.)

Sporazum o parafiranju opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija
("Stranke").
Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u regiji,
Pozdravljajui napredak postignut tijekom mirovnih pregovora odranih u Zranoj bazi
Wright-Patterson, Ohio,
elei postii mir i prosperitet u cijeloj Bosni i Hercegovini i regiji,
Sporazumjele su se kako slijedi:
lanak 1.
Pregovori o Opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini te njegovim aneksima,
dovreni su. Stranke i entiteti koje oni zastupaju, obvezuju se potpisati ove sporazume u
Parizu, u njihovu sadanjem obliku, u skladu sa lankom 3, odreujui time njihovo stupanje
na snagu, kao i datum od kojeg e se Sporazumi primjenjivati.
lanak 2.
Parafiranjem svakog materijala za potpis koji pripada Opem okvirnom sporazumu za mir u
Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima Stranke i entiteti koje one predstavljaju danas ovdje
izraavaju suglasnost da prihvaaju obveze iz tih Sporazuma.
lanak 3.
Prije potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu,
aneksima se moe promijeniti redni broj uz potrebnu suglasnost s izmjenama.
lanak 4.
Ovaj Sporazum stupa na snagu potpisivanjem.
Sklopljeno u Zranoj bazi Wright-Patterson, Ohio, dana 21. studenog 1995. godine, na
engleskom jeziku, u etiri istovjetna primjerka."
IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/par.html
27/08/2007
468
215.
Daytonski sporazumi: Tekst zavrne izjave u Daytonu
(Dayton, 21. 11. 1995.)

Na zavretku posrednih pregovora o sporazumu o miru za BiH u bazi Wright-Patterson 21.
studenoga sudionici su se suglasili i objavili zajedniku Zavrnu izjavu.
Ta je izjava postala sastavni dio cjeline dokumenata prihvaenih u Daytonu. Tekst Zajednike
izjave iz Daytona, kako ga je objavio State Department, glasi:
Zavrna izjava sudionika posrednih mirovnih razgovora o BiH

Posredni mirovni razgovori o Bosni odrani su u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu
od 1. do 20. studenoga 1995. pod okriljem Kontaktne skupine.
Tijekom tih razgovora izaslanstva Republike BiH, Republike Hrvatske i SR Jugoslavije
vodila su viesatne rasprave s ciljem postizanja mirnog rjeenja sukoba u BiH.
Kao rezultat tih konstruktivnih i tekih pregovora strane su postigle sporazum o sadraju
Opeg okvirnog sporazuma i slijedeih njegovih aneksa: Aneks 1-A: vojni aspekti mirnog rjeenja
Aneks 1-B: regionalna stabilizacija
Aneks 2: granice meu entitetima
Aneks 3: izbori
Aneks 4: ustav BiH
Aneks 5: arbitraa
Aneks 6: ljudska prava
Aneks 7: izbjeglice i raseljene osobe
Aneks 8: Odbor za zatitu nacionalnih spomenika
Aneks 9: javne korporacije BiH
Aneks 10: civilna primjena
Aneks 11: meunarodne policijske snage.
Predsjednik Izetbegovi, u ime Republike BiH, Predsjednik Tuman, u ime Republike
Hrvatske, Predsjednik Miloevi, u ime SRJ i u ime RS, te Predsjednik Zubak, u ime
Federacije BiH, parafirali su Opi okvirni sporazum i njegove anekse, i time parafirane
dokumente uinili konanima izraavajui svoju suglasnost da ih se smatra obvezanima tim
dokumentima, kao i svoju opredjeljenost da bez odlaganja potpiu Opi okvirni sporazum i
njegove anekse.
Strane su suglasne da se uskoro ponovno sastanu u Parizu pod okriljem Kontaktne skupine i
potpiu Opi okvirni sporazum i njegove anekse.
IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/izj.html
27/08/2007
469
Kao potvrdu svog zajednikog htijenja za postizanje mira u regiji sudionici naglaavaju
osobitu vanost odranja prekida vatre, suradnje sa svim humanitarnim i drugim
organizacijama u BiH, kao i osiguranja sigurnosti i slobode kretanja osoblja tih organizacija.
Izaslanstva Republike BiH, Republike Hrvatske, SRJ (takoer i u ime RS) i Federacije BiH,
posebice se obvezuju suzdrati se od svakog neprijateljskog postupka ili ometanja pripadnika
UNPROFOR-a, meunarodnih snaga koje e biti rasporeene u skaldu s Opim okvirnim
sporazumom ili osoblja humanitarnih organizacija i agencija. One se napose obvezuju pomoi
pronalaenje francuskih pilota nestalih u BiH i osigurati njihov neodloan i siguran povratak.
Sudionici izraavaju svoju duboku zahvalnost Vladi i narodu SAD za gostoprimstvo iskazano
tijekom razgovora."
27/08/2007
470
216.
Daytonski sporazumi: Rezolucija 1021 Vijea Sigurnosti
UN (New York, 22. 11. 1995.)

Tekst rezolucije 1021 Vijea Sigurnosti UN
Argentina, Francuska, Honduras, Indonezija, Italija, Njemaka, Oman, Ruanda, Sjedinjene

Amerike Drave i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske: nacrt rezolucije
Vijee sigurnosti,
Pozivajui se na sve svoje prethodne relevantne rezolucije o sukobu u bivoj Jugoslaviji i
osobito na Rezolucije 713 (1991) i 727 (1992),
Potvrujui svoju predanost dogovornom politikom rjeenju sukoba u bivoj Jugoslaviji, uz
ouvanje teritorijalnog integriteta svih tamonjih zemalja u njihovim meunarodno priznatim
granicama,
Pozdravljajui parafiranje Opeg okvirnog dogovora o miru u Bosni i Hercegovini i njegovih
Dodataka (zajedno: Mirovni dogovor) od strane Republike Bosne i Hercegovine, Republike
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije te ostalih strana 21. studenog 1995. u Daytonu,
Ohio, kojim strane pristaju formalno potpisati Mirovni dogovor,
Pozdravljajui takoer obveze koje su strane preuzele u Dodatku 1B (Dogovor o regionalnoj
stabilizaciji) Mirovnog dogovora,
Smatrajui da situacija u toj regiji i dalje predstavlja prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti,
Postupajui u skladu s Poglavljem VII. Povelje Ujedinjenih naroda,
1. Odluuje da e embargo na isporuku oruja i vojne opreme uveden Rezolucijom 713 (1991)
biti ukinut kako slijedi, na dan kada Glavni tajnik Vijeu sigurnosti podnese izvjee o tome da
su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija formalno
potpisale Mirovni dogovor:
- tijekom prvih devedeset dana nakon podnoenja tog izvjea, sve odredbe embarga e i
dalje vrijediti;
- tijekom sljedeih devedeset dana nakon podnoenja tog izvjea sve odredbe embarga na
oruje bit e ukinute, osim to e i dalje biti
- zabranjena isporuka tekog naoruanja (kako je definirano u Mirovnom dogovoru),
streljiva za to naoruanje, mina, vojnih zrakoplova i helikoptera do stupanja na snagu
dogovora o kontroli naoruanja iz Dodatka lB;i
- nakon 180 dana poslije podnoenja tog izvjea i nakon to Glavni tajnik podnese
izvjee o provedbi Dodatka 1B (Dogovora o smirivanju stanja u regiji) kako su ga
ugovorile strane, sve se odredbe embarga ukidaju osim ako Vijee ne odlui drukije;
IZVOR: Ujedinjeni Narodi. Rezolucije o BiH. (ur. Anelko Milardovi). Osijek-Mostar: Pan Liber, 1995.,
120-121..
27/08/2007
471
2. Trai da Glavni tajnik pravodobno pripremi i podnese Vijeu izvjea iz stavka 1. gore;
3. Ostaje predano progresivnim mjerama za regionalnu stabilnost i kontrolu naoruanja i, bude
li potrebno, razmotrit e mogunost drugih akcija;
4. Trai da Povjerenstvo osnovano slijedom Rezolucije 724 (1991) ponovno razmotri i
promijeni svoje smjernice u svjetlu odredbi ove rezolucije;
5. Odluuje ostati aktivno ukljueno.
27/08/2007
472
217.
Daytonski sporazumi: Aneks 1a - vojni aspekti (Pariz,
14. 12. 1995.)

Aneks 1A - Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosna i Hercegovina, i Republika Srpska (u
daljnjem tekstu "strane") suglasile su se kako slijedi:
lanak I: Ope obveze
1. Strane se obvezuju da e to je bre mogue ponovno stvoriti normalne uvjete ivota u
Bosni i Hercegovini. One znaju da to od njih zahtijeva velik doprinos, pri emu e se
usrdno truditi da surauju jedna s drugom i s meunarodnim organizacijama i
ustanovama koje im pomau na terenu. One pozdravljaju spremnost meunarodne
zajednice da u podruje uputi, na razdoblje od oko godinu dana, snage koje e pomoi
u provedbi ovdje opisanih teritorijalnih i ostalih vojno povezanih odredbi sporazuma.
a. Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom e
ovlastiti drave lanice ili regionalne organizacije i aranmane da uspostave
vienacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu "IFOR").
Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu
sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz drava lanica
NATO-a i drava koje nisu lanice NATO-a, razmjetenih u Bosni i
Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju potovanja odredaba ovoga
Sporazuma (u daljnjem tekstu "Aneks"). Strane znaju i suglasne su da IFOR
zapone s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti
sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a (u daljnjem tekstu
"prijenos ovlasti"), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vriti svoj
mandat.
b. Podrazumijeva se i daje suglasnost da NATO moe uspostaviti takve snage
koje e djelovati pod vlau te podlono vodstvu i politikom upravljanju
Sjevernoatlantskog vijea ("NAC") kroz zapovjedniko ustrojstvo NATO-a.
One se obvezuju da e olakati njihove operacije.Stoga se strane s ovim slau i
slobodno obvezuju da e u potpunosti potovati sve obveze izloene u ovom
Aneksu.
c. Podrazumijeva se i daje suglasnost da druge drave mogu pomoi u provedbi
vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da e modaliteti
sudjelovanja tih drava biti predmetom sporazuma izmeu tih drava sudionica
i NATO-a.
2. Svrha je ovih obveza sljedea:
a. uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan entitet nee ugroavati drugi
entitet niti protiv njega upotrijebiti silu, te vojne snage jednoga ili drugoga
entiteta nee ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili
IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/annex1a.asp
27/08/2007
473
boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjednitva Bosne i

Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini djelovat e sukladno
suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine;
b. osigurati potporu i ovlatenje IFOR-u, te osobito ovlastiti IFOR da poduzme
potrebne korake, ukljuujui upotrebu potrebne sile, kako bi osigurao
potovanje odredaba ovoga Aneksa i vlastitu zatitu; i
c. uspostaviti, kako je izloeno u Aneksu 1-B Opega okvirnog sporazuma, trajne
mjere sigurnosti i kontrole naoruanja, iji je cilj promicanje trajnoga
pomirenja svih strana i olakanje postizanja svih politikih aranmana
dogovorenih Opim okvirnim sporazumom.
3. Strane znaju i suglasne su da e se obveze preuzete usvajanjem ovoga Aneksa
podjednako primjenjivati u oba entiteta unutra Bosne i hercegovine. Oba e entiteta
biti podjednako odgovorna za potivanje navedenoga, te e oba podjednako podlijegati
akcijama nametanja to ih IFOR po potrebi poduzme kako bi osigurao provedbu
odredaba ovoga Aneksa i zatitio sama sebe.
lanak II: Prekid neprijateljstava
1. Strane e potovati prekid neprijateljstava zapoet sporazumom od 5. listopada 1995.,
te e se i dalje suzdravati od svih meusobnih ofenzivnih pothvata svake vrste. U
ovom sluaju ofenzivni pothvat je takav pothvat koji obuhvaa prodore snaga ili vatre
ispred crta jedne strane. Svaka e strana osigurati da sve osoblje i organizacije koje
mogu vojno djelovati pod njezinom vlau ili na teritoriju pod njezinom vlau,
ukljuujui naoruane skupine graana, narodne garde vojne priuve, vojnu policiju i
specijalnu policiju ministarstva unutranjih poslova (MUP) (u daljnjem tekstu
"snage") potuju odredbe ovoga Aneksa. Izraz "snage" ne obuhvaa UNPROFOR,
Meunarodne operativne policijske snage navedene u Opemu okvirnom sporazumu,
IFOR ili druge imbenike navedene u lanku 1, stavak (1) (c).
2. U izvravanju obveza izloenih u stavku (1), strane se osobito obvezuju da e
prekinuti s upotrebom svakoga oruja i eksplozivnih naprava, izuzev onoga koje je
odobreno ovim Aneksom. Strane nee postavljati dodatna minska polja, zapreke ili
zatitne prepreke. Strane se nee uputati u ophodnje, zemaljsko ili zrano izvianje
ispred poloaja svojih snaga ili u zonama razdvajanja, kako je predvieno nie, u
lanku 4., bez odobrenja IFOR-a.
3. Strane e osigurati bezopasno okruenje za sve osobe na podrujima pod svojom
jurisdikcijom odravanjem ustanova za provedbu graanskih zakona, koje e djelovati
u skladu s meunarodno priznatim normama i potovati meunarodno priznata ljudska
prava i temeljne slobode, te poduzimati sve ostale primjerene mjere. Strane se takoer
obvezuju da e razoruati i raspustiti sve naoruane skupine graana, izuzev
odobrenih policijskih snaga, u roku od 30 dana nakon prijenosa ovlasti.
4. Strane e u potpunosti suraivati sa svim meunarodnim osobljem, ukljuujui
istraitelje, savjetnike, promatrae ili ostalo osoblje u Bosni i Hercegovini sukladno
Opem okvirnom sporazumu, to ukljuuje olakavanje slobodnog i neometanog
pristupa i kretanja, te osiguranje stanja potrebnog za djelotvorno obavljanje njihovih
zadaa.
27/08/2007
474
5. Strane e strogo izbjegavti svaku odmazdu, protunapad ili jednostrane postupke kao
odgovor ako jedna strana prekri odredbe ovoga Aneksa. Strane e reagirati na
navodna krenja odredbi ovoga Aneksa postupcima koji su predvieni lankom 8.
lanak III: Povlaenje stranih snaga
1. Na dan stupanja ovoga Aneksa na snagu sve e se snage u Bosni i Hercegovini koje
nisu lokalnog podrijetla, bile one pravno i vojno podreene Republici Bosni i
Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine ili Republici Srpskoj ili ne, povui
zajedno sa svojom opremom s teritorija Bosne i Hercegovine u roku od trideset (30)
dana. Nadalje, sve snage koje ostaju na teritoriju Bosne i Hercegovine moraju
postupati sukladno teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i politikoj neovisnosti
Bosne i Hercegovine. U skladu s lankom 2., stavak (1), ove se odredbe ne odnose na
UNPROFOR, Meunarodne operativne policijske snage navedene u Opem okvirnom
sporazumu, IFOR ili druge elemente navedene u lanku 1, stavak (1) (c).
2. Osobito, sve e se strane snage, ukljuujui pojedine savjetnike, borce za slobodu,
instruktore, dragovoljce i osoblje iz susjednih i drugih drava, povui s teritorija
Bosne i Hercegovine sukladno lanku 3., stavak (1).
lanak IV: Prerazmjetanje snaga
Republika Bosna i Hercegovina i entiteti prerazmjestit e svoje snage u tri faze:
Faza I
Odmah nakon stupanja na snagu ovoga Aneksa, strane e smjesta zapoeti i nastiviti sa
stalnim povlaenjem svih snage iza zone razdvajanja, koja e biti uspostavljena s obje strane
dogovorene crte prekida vatre i koja e biti jasno i izrazito razgranienje izmeu svih
suprotstavljenih snaga. To e se povlaenje dovriti u roku od trideset (30) dana nakon
prijenosa ovlasti. Tono dogovorena crta prekida vatre i dogovorena zona prekida vatre i
razdvajanja oznaene su na kartama u Prilogu A ovoga Aneksa.
Dogovorena zona prekida vatre i razdvajanja protezat e se na udaljenost od otprilike dva (2)
kilometra s obje strane dogovorene crte prekida vatre. U toj dogovorenoj zoni prekida vatre i
razdvajanja nije doputeno nikoje oruje, izuzev oruja IFOR-a, ako ovdje nije predvieno
drukije. Nijedan pojedinac ne smije zadrati ili posjedovati nikakvo vojno oruje ili
eksploziv unutar te zone od etiri kilometra bez odreenoga odobrenja IFOR-a. Prekritelji
ove odredbe izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, kako
bi se osiguralo potovanja ove odredbe.
Uz ostale odredbe ovoga Aneksa, na Sarajevo i Gorade odnosit e se i sljedee posebne
odredbe:
Sarajevo
U roku od sedam (7) dana od prijenosa ovlasti, strane e prenijeti i napustiti odabrane
poloaje du dogovorene crte prekida vatre sukladno uputama koje e izdati zapovjednik
IFOR-a.
27/08/2007
475
Strane e dovriti povlaenje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja u Sarajevu u

roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, sukladno lanku 4., stavak (2). irina te
zone razdvajanja bit e oko jedan (1) kilometar sa svake strane dogovorene crte prekida vatre.
Meutim, zapovjednik IFOR-a moe podesiti tu zonu razdvajanja bilo tako da suzi Zonu
razdvajanja kako bi uzeo u obzir urbano podruje Sarajeva bilo tako da proiri Zonu
razdvajanja do dva (2) kilometra sa svake Strane dogovorene crte prekida vatre kako bi uzeo u
obzir otvoreniji teren.
Unutar dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja nijedan pojedinac ne moe zadrati ili
posjedovati nikoje oruje ili eksploziv, izuzev pripadnika IFOR-a ili lokalne policije u
izvravanju slubenih dunosti prema ovlatenju IFOR-a, sukladno lanku 4., stavak (2) (b).
Strane znaju i suglasne su da e se prekritelji odredaba gornjih podstavaka (1), (2) i (3)
izloiti vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, kako bi se osiguralo
potovanje ovih odredaba.
Gorade
Strane znaju i suglasne su da e se u koridoru Gorade izgraditi dvotrana cesta za sve
vremenske uvjete. Sve dok se izgradnja navedene ceste ne dovri, oba e se entiteta koristiti
dvjema privremenim rutama.
Mrene koordinate za te alternativne rute jesu (pozivi na karte: topografske planimetrijske
karte 1:50.000, Defense Mapping Agency / Kartografska agencija Ministarstva obrane, Serija
M709, listovi 2782-1, 2782-2, 2782-3, 2782-4, 2881-4, 2882-1, 2882-2, 2882-3 i 2882-4;
mrene koordinate Referentnog vojnog mrenog sustava / Military Grid Reference System s
pozivom na World Geodetic system 84 (vodoravna koordinata)):
Privremena ruta 1: od Gorada (34TCP361365) sjeveroistono cestom 5 du Drine do
podruja Ustiprae (34TCP456395). S te toke, sjeverno cestom 19-3 kroz Rogaticu
(34TCP393515), pa sjeverozapadno uz Stjenice (34TCP294565) do raskrija kod
Podromanije (34TCP208652). S te toke zapadno cestom 19 do mjesta gdje ona ulazi u
predgrae Sarajeva (34TBP950601).
Privremena ruta 2: od Gorada (34TCP361365) juno cestom 20. Cestom 20 kroz Ustikolinu
(34TCP218281). Dalje juno cestom 20 kroz Fou du zapadne obale Drine (34TCP203195)
do toke (34TCP175178), gdje ruta skree zapadno cestom 18. Od te toke, cestom 18 juno
od Miljevine (34TCPO97204), pa kroz Trnovo (34TBP942380) sjeverno do predgraa
Sarajeva, gdje ulazi u grad kod Vaskovia (34TBP868533).
Civilni promet na navedenim rutama bit e potpuno slobodan. Strane e se koristiti tim
privremenim rutama za vojne snage i opremu samo uz ovlatenje, te pod kontrolom i
upravljanjem IFOR-a. U tom smislu, te kako bi smanjio opasnost za civilni promet, IFOR e
imati pravo upravljati pokretima vojnoga i civilnog prometa obaju entiteta na tim rutama.
Strane znaju i suglasne su da e se prekritelji podstavka (1) izloiti vojnom pothvatu IFOR-a,
ukljuujui primjenu potrebne sile, radi osiguranja potovanja odredaba ovoga podstavka.
Strane se obvezuju da radi izgradnje povjerenja nee smjetati nikakve snage niti teko
naoruanje prema definiciji iz stavka (5) ovoga lanka unutar dva (2) kilometra od odreenih
privremenih ruta. Za mjesta gdje rute prelaze zonama razdvajanja ili prolaze preko njih
vrijedit e takoer odredbe ovoga Aneksa koje se odnose na zone razdvajanja.
27/08/2007
476
Odmah nakon stupanja ovoga Aneksa na snagu strane e smjesta zapoeti i nastaviti
dovravati sljedee radnje u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi
zapovjednik IFOR-a:
(1) odstraniti, demontirati ili unititi sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne
naprave, punjenja za ruenje i bodljikavu ili otru icu u dogovorenoj zoni prekida
vatre i razdvajanja ili iz drugih podruja s kojih se povuku njihove snage;
(2) oznaiti sva poznata mjesta postavljanja mina, neeksplodiranoga streljiva,
eksplozivnih naprava i punjenja za ruenje u Bosni i Hercegovini; i
(3) odstarniti, demontirati ili unititi sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne
naprave i punjenja za ruenje na zahtjev zapovjednika IFOR-a.
IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, djelatno ili priuvno, s prebivalitem u
dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja prijavi odgovarajuem zapovjednikom mjestu
(lanak 6.), koje je najblie njihovu prebivalitu.
Faza II (ako je potrebno - na odreenim mjestima)
Ova se faza odnosi na one lokacije na kojima granina crta izmeu entiteta ne slijedi
dogovorenu crtu prekida vatre.
Na onim mjestima na kojima podruja to ih je okupirao jedan entitet treba, sukladno Opem
okvirnom sporazumu, prenijeti drugom entitetu, sve snage entiteta koji se povlai imat e rok
od etrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti da potpuno napuste to podruje. To e
obuhvaati uklanjanje svih snaga kao i odstranjenje, demontiranje ili unitenje opreme, mina,
prepreka, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje i oruja. Na
podrujima koja se prenose drugom entitetu - kako bi se osiguralo uredno razdoblje prijelaza entitet kojemu se prenosi odreeno podruje nee uvoditi snage na to podruje u roku od
devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi zapovjednik IFOR-a. Strane znaju
i suglasne su da e IFOR imati pravo vojno osigurati ta prenesena podruja od trideset (30)
dana nakon prijenosa ovlasti sve do devedeset jednog (91) dana nakon prijenosa ovlasti, ili to
je mogue prije - prema odredbi zapovjednika IFOR-a, kad ta podruja mogu zauzeti snage
entiteta kojemu se ona prenose. Poto entitet kojemu se prenosi podruje zauzme to podruje,
IFOR e uspostaviti novu zonu razdvajanja du granine crte izmeu eniteta kako je
naznaeno na zemljovidu u Prilogu A, a strane e se drati istih ogranienja glede prisutnosti
snaga i oruja u toj zoni koja vrijede za dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja.
IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, djelatno ili priuvno, s prebivalitem u zoni
razdvajanja izmeu entiteta prijavi odgovarajuem zapovjednikom mjestu (lanak 6.), koje
je najblie njihovu prebivalitu.
Openito. Sljedee se odredbe odnose na fazu I i II:
a. Kako bi osigurao vidljive oznake, IFOR e nadzirati selektivno oznaavanje
dogovorene crte prekida vatra i njezine zone razdvajanja, te granine crte izmeu
entiteta i njezine zone razdvajanja. Konanu odluku o postavljanju navedenih oznaka
donosit e IFOR. Sve strane znaju i suglasne su da su dogovorena crta prekida vatre i
njezina zona razdvajanja, i granina crta izmeu entiteta i njezina zona razdvajanja,
definirane kartama i dokumentima koji su dogovoreni kao dio Opega okvirnog
sporazuma, a ne fizikom lokacijom oznaka.
27/08/2007
477
b. Sve Strane znaju i suglasne su da e se izloiti vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui

primjenu potrebne sile:
1. ako ne uklone sve svoje snage i neovlateno naoruanje iz dogovorene zone
prekida vatre i razdvajanja od etiri (4) kilometra u roku od trideset (30) dana
nakon prijenosa ovlasti, kako je predvieno gornjim lankom 4., stavak (2) (a)
i (b);
2. ako ne napuste podruja koja se prenose drugom entitetu u roku od etrdeset
pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predvieno gornjim lankom 4.,
stavak (3) (a);
3. ako razmjeste snage u podrujima koja su prenijeta od drugoga entiteta prije
nego to proe devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi
zapovjednik IFOR-a, to je predvieno gornjim lankom 4., stavak (3) (a);
4. ako ne zadre sve snage i neovlateno naoruanje izvan zone razdvajanja
izmeu entiteta poto IFOR proglasi tu zonu, kako je predvieno gornjim
lankom 4., stavak (3) (a); ili
5. ako prekre prekid neprijateljstava dogovoren izmeu strana temeljem lanka
2.
Faza III
Strane se obvezuju da e, kao mjere gradnje povjerenja:
1. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti povui sve teko naoruanje i snage u
vojne nastambe (kantonmane) / vojarne ili druge lokacije koje odredi zapovjednik
IFOR-a. "Teko naoruanje" odnosi se na sve tenkove i oklopna vozila, sve topnitvo
kalibra 75 mm i vie, sve minobacae kalibra 81 mm i vie, te sve protuzrakoplovno
naoruanje kalibra 20 mm i vie. Premjetanjem tih snaga u vojne nastambe
(kantonmane) / vojarne trebalo bi ojaati meusobno povjerenje strana u uspjenost
primjene ovoga Aneksa i pomoi opoj stvari mira u Bosni i Hercegovini.
2. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti demobilizirati snage koje se mogu
smjestiti u vojne nastambe (kantonmane) / vojarne, kako je predvieno gornjim
podstavkom (a). Demobilizacija e se sastojati od oduzimanja, od tog osoblja,
sveukupnoga naoruanja, ukljuujui osobno naoruanje, eksplozivne naprave,
komunikacijsku opremu, vozila i svu drugu vojnu opremu. Sve osoblje koje pripada
tim snagama otpustit e se iz vojne slube i nee sudjelovati ni u kojoj daljnjoj obuci
ili drugim vojnim aktivnostima.
Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ovoga Aneksa, strane znaju i suglasne su da IFOR ima
pravo i ovlatenje primorati na uklanjanje, povlaenje ili premjetanje odreenih snaga, te
narediti prekid svih djelatnosti, na svakom mjestu u Bosni i Hercegovini kadgod IFOR
ustanovi da su takve snage, naoruanje ili djelatnosti prijetnja ili potencijalna prijetnja ili za
IFOR ili za njegovu zadau, ili za drugu stranu. Snage koje se ne prerazmjeste, ne povuku, ne
prerazmjeste ili ne prekinu prijetee ili potencijalno prijetee radnje nakon navedenoga
zahtjeva IFOR-a izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile,
radi osiguranja potovanja sukladno uvjetima koji su izloeni u lanku 1., stavak (3).
lanak V: Izvjeivanje
27/08/2007
478
1. Odmah nakon uspostave Zajednikoga vojnog povjerenstva, koje je predvieno

lankom 8., svaka e strana pruiti Zajednikom vojnom povjerenstvu informacije o
poloajima i opisima sveukupnoga poznatog neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih
naprava, punjenja za ruenje, minskih polja, miniranih predmeta, ianih prepreka i
svih ostalih fizikih ili vojnih opasnosti radi sigurnog kretanje osoblja u Bosni i
Hercegovini, kao i o lokaciji prolaza kroz dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja
u kojima nema takvih opasnosti. Strane e aurno izvjetavati Zajedniko vojno
povjerenstvo o promjenama navedenih podataka.
2. U roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, svaka e strana dati Zajednikom
vojnom povjerenstvu sljedee posebne informacije u svezi sa stanjem svojih snaga u
Bosni i Hercegovini, te e stalno izvjetavati Zajedniko vojno povjerenstvo o
promjenama tih podataka: Commission updated on changes in this information:
a. lokacija, vrsta, brojnost osoblja i naoruanja svih snaga unutra deset (10)
kilometara od dogovorene crte prekida vatra i granine crte izmeu entiteta;
b. karte s prikazom prednje crte postrojba i crte fronte;
c. poloaji i opis utvrenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva,
eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, barijera i drugih umjetnih prepreka,
skladita streljiva, zapovjednikih stoera i komunikacijskih mrea unutra
deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatre ili granine crte izmeu
entiteta;
d. poloaji i opisi svih projektila / lansera zemlja-zrak, ukljuujui pokretne
sustave, protuzrakoplovno topnitvo, radarsku potporu i pridruene
zapovjednike i upravljake sustave;
e. poloaji i opisi svih mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava,
punjenja za ruenje, prepreka, sustava naoruanja, vozila ili svake druge vojne
opreme koja se ne moe ukloniti, demontirati ili unititi u skladu s odredbama
lanka 4., stavak (2) (d) i stavak (3) (a); i
f. sve dodatne informacije vojne prirode u skladu sa zahtjevima IFOR-a.
3. U roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti, strane e dati Zajednikom vojnom
povjerenstvu sljedee specifine informacije u svezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i
Hercegovini, te e aurno izvjetavati Zajedniko vojno povjerenstvo o promjenama
tih podataka:
a. lokacija, vrst, brojnost osoblja i naoruanja svih snaga;
b. karte s prikazom informacija iz gornjega podstavka (a);
c. poloaji i opisi utvrenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva,
eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, zapreka i drugih umjetnih prepreka,
skladita streljiva, zapovjednikih stoera i komunikacijskih mrea; i
d. sve ostale informacije vojne prirode prema zahtjevu IFOR-a.
lanak VI: Razmjetanje snaga za provedbu mira
Uviajui potrebu za osiguranjem uspjene provedbe odredaba ovoga Aneksa, te radi
osiguranja potovanja, Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva vlasti drava lanica ili
27/08/2007
479
regionalne organizacije i aranmane da uspostave IFOR, koji e djelovati sukladno Poglavlju

VII. Povelje Ujedinjenih naroda. Strane znaju i suglasne su da se te snage za provedbu mira
mogu sastojati od kopnenih, zranih i pomorskih postrojba iz drava koje su lanice NATO-a
i drava koje nisu lanice NATO-a, razmjetenih u Bosni i Hercegovini kako bi pridonijele
osiguranju potovanja odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati
pravo razmjetanja s obje strane granine crte izmeu entiteta te u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo:
1. pratiti i osigurati da sve strane potuju odredbe ovoga Aneksa (ukljuujui osobito
povlaenje i prerazmjetanje snaga u dogovorenim rokovima, te uspostavu zona
razdvajanja);
2. odobravati i nadzirati selektivno oznaavanje dogovorene crte prekida vatre i njezine
zone razdvajanja, te granine crte izmeu entiteta i njezine zone razdvajanja, kako je
utvreno Opim okvirnim sporazumom;
3. prema potrebi uspostaviti aranmane za vezu s lokalnim graanskim i vojnim
vlastima i ostalim meunarodnim organizacijama radi ostvarenja svoje zadae;
4. pomoi u povlaenju mirovnih snaga UN-a koje ne prelaze u IFOR, ukljuujui, ako
bude potrebno, hitno povlaenje snaga UNCRO-a.
Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo izvravanja svojih dodatnih zadaa, u
granicama dodijeljenih mu glavnih zadaa i raspoloivih sredstava, te na zahtjev, to
obuhvaa sljedee:
1. pomoi u stvaranju sigurnih uvjeta drugima za obavljanje drugih zadaa koje su u
svezi s mirnim rjeenjem, ukljuujui slobodne i potene izbore;
2. pomoi u kretanju organizacijama tijekom obavljanja humanitarnih zadaa;
3. pomoi UNHCR-u i drugim meunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim
zadaama;
4. pratiti i sprjeavati ometanje kretanja civilnoga stanovnitva, izbjeglica i prognanika,
te na primjeren nain reagirati na namjerno nasilno ugroavanje ivota i osoba; i
5. pratiti ienje minskih polja i zapreka.
Strane znaju i suglasne su da se dodatnim smjernicama NAC-a mogu odrediti dodatne zadae
i odgovornosti IFOR-a u provedbi odredaba ovoga Aneksa.
Strane znaju i suglasne su da e zapovjednik IFOR-a imati ovlasti, bez uplitanja ili doputenja
ijedne strane, uiniti sve to smatra potrebnim i ispravnim, ukljuujui primjenu vojne sile,
radi zatite IFOR-a i izvrenja odgovornosti navedenih gore u stavcima (2), (3) i (4), te e u
svakom pogledu udovoljavati zahtjevima IFOR-a.
Strane znaju i suglasne su da e u obavljanju svojih dunosti IFOR imati neometano pravo
pratiti, promatrati i pregledati sve snage, objekte ili aktivnosti u Bosni i Hercegovini koje bi,
prema uvjerenju IFOR-a, bile sposobne vojno djelovati. Ako bilo koja strana odbije, ometa ili
uskrati IFOR-u to pravo praenja, promatranja i pregleda, to e se smatrati krenjem odredaba
ovoga Aneksa, i strana koja ih je prekrila izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a,
ukljuujui primjenu potrebne sile radi osiguranja potovanja odredaba ovoga Aneksa.
Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijea obrane i Vojska Republike
Srpske uspostavit e zapovjednika mjesta na razini IFOR-ove brigade, bataljuna ili drugoj
27/08/2007
480
razini, koja e biti locirana zajedno s odreenim zapovjednikim mjestima IFOR-a kako
odredi zapovjednik IFOR-a. Ta e zapovjednika mjesta zapovijedati i imati vlast nad svim
snagama svojih strana koje su smjetene unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte
prekida vatre ili granine crte izmeu entiteta, kako odredi IFOR. Na zahtjev IFOR-a
zapovjednika e mjesta dostavljati pravodobna izvjea o stanju, organizaciji i brojnosti
postrojba na svojim podrujima.
Uz zajedniki locirana zapovjednika mjesta, Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage
Hvatskoga vijea obrane i Vojska Republike Srpske odravat e skupine za vezu, koje e biti
smjetene zajedno sa zapovjednitvom IFOR-a, kako odredi zapovjednik IFOR-a, radi
poticanja komuniciranja i ouvanja opega prekida neprijateljstava.
(9)Zrani i kopneni pokreti u Bosni i Hercegovini ravnat e se u skladu sa sljedeim
odredbama:
1. IFOR e uivati potpunu i neometanu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom u
cijeloj Bosni i Hercegovini. Imat e pravo utaboriti se, manevrirati, smjetati se i
koristiti se svim podrujima ili objektima radi izvravanja svojih odgovornosti, prema
potrebi, u potpori, obuci i operacijama, uz prethodnu obavijest koliko to bude mogue.
IFOR i njegovo osoblje nee biti odgovorni ni za koje oteenje graanske ili dravne
imovine izazvano borbenim ili povezanim djelatnostima. Cestovne barikade, kontrolne
toke ili druga ometanja slobode kretanja IFOR-a smatrat e se krenjem odredaba
ovoga Aneksa i strana koja ih prekri izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a,
ukljuujui primjenu potrebne sile radi osiguranja potovanja odredaba ovoga Aneksa.
2. Zapovjednik IFOR-a bit e jedini ovlaten za odreivanje pravila i postupaka u
zapovijedanju i kontroli zranoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom kako bi
omoguio civilni zrani promet i neborbene zrane aktivnosti vojnih ili civilnih vlasti
u Bosni i Hercegovini ili, ako bi bilo potrebno, prekinuo civilni zrani promet i
neborbene zrane djelatnosti.
Strane znaju i suglasne su da ne smije biti vojnoga zranog prometa, ili nevojnih
letjelica na vojnim zadaama, ukljuujui izvianje ili logistiku, bez izriitoga
doputenja zapovjednika IFOR-a. Jedine vojne letjelice koje mogu biti ovlatene za let
u Bosni i Hercegovini jesu letjelice koje lete kao potpora IFOR-u, te uz izriito
odobrenje IFOR-a. Svaki let vojnih letjelica s nepokretnim krilima ili helikoptera u
Bosni i Hercegovini bez izriitoga odobrenja zapovjednika IFOR-a podlijegat e
vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu vojne sile radi osiguranja potovanja
odredaba ovoga aneksa.
Svi radari za rano zrano upozorenje, protuzranu obranu ili upravljanje vatrom prestat
e raditi u roku od 72 sata poslije stupanja ovoga Aneksa na snagu, te e ostati
neaktivni ako zapovjednik IFOR-a ne odredi drukije. Svako koritenje radara za
zrani promet, rano zrano upozorenje, protuzrana obrana ili upravljanje vatrom koje
ne odobri zapovjednik IFOR-a smatrat e se krenjem odredaba ovoga Aneksa, i strana
koja ih prekri izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne
sile radi osiguranja potovanja.
Strane znaju i suglasne su da e zapovjednik IFOR-a izvriti prijenos na civilnu
kontrolu zranoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom odgovarajuim institucijama
Bosne i Hercegovine postupno, u skladu s ciljem IFOR-a da osigura nesmetan i siguran
rad sustava zranoga prometa nakon odlaska IFOR-a.
27/08/2007
481
3. Zapovjednik IFOR-a je ovlaten za donoenje odgovarajuih pravila kontrole i

reguliranja kopnenoga vojnog prometa u cijeloj Bosni i Hercegovini, ukljuujui
pokrete snaga pojedinih strana. Zajedniko vojno povjerenstvo, o kojemu se govori u
lanku 8., moe pomoi u razradi i donoenju odluka u svezi s vojnim pokretima.
IFOR e imati pravo koristiti se svim potrebnim sredstvima i uslugama kako bi
osigurao potpunu sposobnost komunikacija, te e imati pravo na neogranieno
koritenje cijelog elektromagnetskog spektra u tu svrhu. U koritenju ovim pravom
IFOR e uloiti sve razumne napore radi koordinacije i uzimanja u obzir potreba i
zahtjeva odgovarajuih vlasti.
Sve e Strane odobriti IFOR-u i njegovu osoblju pomo, povlastice i imunitete izloene
u Dodatku B ovoga Aneksa, ukljuujui neometani prijelaz kroz, do, preko i na teritorij
svih strana.
Sve e Strane odobriti svim vojnim imbenicima, spomenutim u lanku 1., stavak (1)
(c), i njihovu osoblju pomo, povlastice i imunitete navedene u lanku 6, stavak (11).
lanak VII: Povlaenje UNPROFOR-a
Konstatira se da su - kao posljedica skorog uvoenja IFOR-a u Republiku Bosnu i
Hercegovinu - zadovoljeni uvjeti za povlaenje UNPROFOR-a, utvreni Rezolucijom 743
Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zahtijeva se da Ujedinjeni narodi, u konzultaciji s
NATO-om, poduzmu sve potrebne korake za povlaenje UNPROFOR-a iz Bosne i
Hercegovine, izuzev dijelova koji su ukljueni u IFOR.
lanak VIII: Uspostava Zajednikoga vojnog povjerenstva
S razmjetajem IFOR-a u Bosni i Hercegovini uspostavit e se Zajedniko vojno povjerenstvo
("Povjerenstvo").
Povjerenstvo e:
1. sluiti kao sredinje tijelo za sve strane navedene u ovom Aneksu za iznoenje
svih vojnih pritubi, pitanja ili problema koje mora rijeiti zapovjednik IFORa, kao to su tvrdnje o krenju prekida vatre ili drugo nepotovanje odredaba
ovoga Aneksa;
2. primati izvjea i dogovarati se o odreenim pothvatima kojima e se osigurati
da Strane potuju odredbe ovoga Aneksa;
3. pomoi zapovjedniku IFOR-a u odreivanju i provedbi niza lokalnih mjera
transparentnosti izmeu strana.
Povjerenstvom e predsjedati zapovjednik IFOR-a ili njegov predstavnik, a sainjavat e ga
sljedei lanovi:
1. vii vojni zapovjednik snaga svake strane u Bosni i Hercegovini;
2. ostale osobe koje odredi predsjedatelj;
3. svaka strana navedena u ovom Aneksu moe odabrati i dva civila koji e
savjetovati Povjerenstvo u obavljanju njegovih dunosti;
27/08/2007
482
4. Visoki povjerenik, koji se navodi u Opem okvirnom sporazumu, ili njegov

imenovani zastupnik sudjelovat e na sastancima Povjerenstva i pruati
savjete, osobito o pitanjima politiko-vojne prirode.
Povjerenstvo nee obuhvaati osobe koje je optuio ili e optuiti Meunarodni sud za ratne
zloine na prostoru bive Jugoslavije.
Povjerenstvo e djelovati kao savjetodavno tijelo zapovjednika IFOR-a. U onoj mjeri u kojoj
to bude mogue, problemi e se rjeavati odmah meusobnim sporazumom. Meutim, sve
konane odluke u svezi s njegovim vojnim pitanjima donosit e zapovjednik IFOR-a.
Povjerenstvo e se sastajati na poziv zapovjednika IFOR-a. Visoki povjerenik moe prema
potrebi zahtijevati sastanak Povjerenstva. I strane mogu zahtijevati sastanak Povjerenstva.
Zapovjednik IFOR-a imat e pravo odluivanja o vojnim pitanjima, na pravodoban nain, u
sluaju bitnih pitanja koja se odnose na sigurnost IFOR-a ili potovanje odredaba ovoga
Aneksa.
Povjerenstvo e osnovati nia vojna povjerenstva radi pruanja pomoi u obavljanju
navedenih funkcija. Ta e povjerenstva biti na razini brigade i bataljuna ili drugih postrojbi,
kako odredi lokalni zapovjednik IFOR-a, te e se sastojati od zapovjednika svake strane i
IFOR-a.
Predstavnik Visokoga povjerenika sudjelovat e u radu Povjerenstva i pruati savjete, osobito
o pitanjima politiko-vojne prirode. Lokalni zapovjednik IFOR-a pozivat e lokalne
graanske vlasti ako to bude potrebno.
Zapovjednik IFOR-a i Visoki povjerenik uspostavit e odgovarajui sustav veze radi lakeg
obavljanja svojih dunosti.
lanak IX: Razmjena zarobljenika
Strane e osloboditi i bez odlaganja prebaciti sve borce i civile zadrane u svezi sa sukobom
(u daljnjem tekstu "zarobljenici") sukladno meunarodnom humanitarnom pravu i odredbama
ovoga lanka.
1. Plan za oslobaanje i prebacivanje zarobljenika to ga nakon konzultacije sa stranama
razradi ICRC obvezivat e strane i one e ga provesti.
2. Strane e u potpunosti suraivati s ICRC-om i olakati njegov rad u provedbi i
praenju plana za oslobaanje zarobljenika.
3. Strane e osloboditi i prebaciti sve zarobljenike koje dre najkasnije trideset (30) dana
nakon prijenosa ovlasti.
4. Kako bi ubrzale taj proces, strane e, najkasnije dvadeset jedan (21) dan nakon
stupanju ovog Aneksa na snagu, napraviti sveobuhvatne popise zarobljenika i dostaviti
ih ICRC-u, drugim stranama, te Zajednikom vojnom povjerenstvu i Visokom
povjereniku. Na tim e popisima zarobljenici biti identificirani: narodnosti, imenom,
inom (ako ga imaju) i internirskim ili vojnim serijskim brojem, u onoj mjeri u kojoj
to bude primjenjivo.
5. Strane e osigurati ICRC-u potpun i neometan pristup svim mjestima gdje se dre
zarobljenici i svim zarobljenicima. Strane e dopustiti ICRC-u da privatno razgovara
sa svakim zarobljenikom najmanje etrdeset osam (48) sati prije njegova odnosno
27/08/2007
483
njezina oslobaanja radi provedbe i praenja plana, ukljuujui odreivanje odredita

zarobljenika.
6. Strane nee poduzimati nikakvu odmazdu protiv zarobljenika ili njegove / njezine
obitelji ako zarobljenik odbije prebacivanje.
7. Bez obzira na navedene odredbe, svaka e strana potovati svaku zapovijed ili zahtjev
Meunarodnoga suda za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije u svezi sa
uhienjem, pritvorom, predajom ili pristupom osobama koje bi inae bile osloboene
ili prebaene sukladno ovom lanku, ali su optuene zbog djela koja su u nadlenosti
Suda. Svaka strana mora dostatno dugo pritvoriti osobe koje su s razlogom
osumnjiene za takva djela kako bi se dopustile odgovarajue konzultacije s tijelima
Suda.
U sluajevima gdje su mjesta pojedinanih ili masovnih grobnica slubeno poznata, te je
postojanje grobova stvarno utvreno, svaka e strana dopustiti ulazak osoblju za registraciju
grobova druge Strane, u meusobno dogovoreno vrijeme, u ogranienu svrhu: dolazak do
navedenih grobova, preuzimanje i evakuiranje tijela preminulih vojnih i civilnih osoba te
strane, ukljuujui preminule zarobljenike.
lanak X: Suradnja
Strane e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu ovoga
mirovnog rjeenja, kako je opisano u Opem okvirnom sporazumu, ili s entitetima koje je
inae ovlastilo Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, ukljuujui Meunarodni sud za ratne
zloine na prostoru bive Jugoslavije.
lanak XI: Izvjetavanje vojnih zapovjednitava
Svaka e strana osigurati da se uvjeti ovoga Aneksa, te pismene zapovijedi kojima se
zahtijeva njegovo potovanje, odmah prenesu svim njezinim snagama.
lanak XII: Konani autoritet u tumaenju
U skladu sa lankom 1., zapovjednik IFOR-a je konani autoritet na ratitu to se tie
tumaenja ovoga Sporazuma o vojnim aspektima mirovnoga rjeenja s Dodacima, koji su
njegov sastavni dio.
lanak XIII: Stupanje na snagu
Ovaj Aneks stupa na snagu s potpisivanjem."
27/08/2007
484
218.
Daytonski sporazumi:
Aneks 4 Ustav Bosne i
Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.)

Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine
Preambula
na temelju potivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti
opredijeljeni za mir, pravednost, snoljivost i pomirbu
uvjereni da demokratske ustanove vlasti i poteni postupci najbolje uspostavljaju miroljubive
odnose unutar pluralistikog drutva
sa eljom za promicanjem ope dobrobiti i gospodarskoga rasta zatitom privatne imovine i
promicanjem trinoga gospodarstva
voeni ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda
opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politiku neovisnost Bosne i
Hercegovine u skladu s meunarodnim pravom
odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnoga humanitarnog prava
nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima o
graanskim i politikim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i
Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim
manjinama, te drugim instrumentima o ljudskim pravima
pozivajui se na Temeljna naela dogovorena u enevi 8. rujna 1995., te u New Yorku 26.
rujna 1995.,
Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te graani Bosne i
Hercegovine ovime odreuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:
lanak I: Bosna i Hercegovina
1. Kontinuitet. Republika Bosna i Herzegovina, ije e slubeno ime od sada biti "Bosna
i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje sukladno meunarodnom pravu kao
drava, uz prilagodbu njezina unutranjega ustroja prema ovdje sadranim odredbama
te unutra njezinih meunarodno priznatih granica. Ona ostaje lanicom Ujedinjenih
naroda te kao Bosna i Hercegovina moe zadrati ili zahtijevati lanstvo u
organizacijama u sklopu sustava Ujedinjenih naroda i drugim meunarodnim
organizacijama.
2. Demokratska naela. Bosna i Hercegovina demokratska je drava koja funkcionira na
naelima pravne drave te ima slobodne i demokratske izbore.
3. Sastav. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").
IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/annex4.asp
27/08/2007
485
4. Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje je po cijeloj Bosni i Hercegovini

slobodno. Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja za osobe,
robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta nee
uspostavljati kontrole na graninim crtama izmeu entiteta.
5. Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
6. Znakovlje. Bosna i Hercegovina imat e znakovlje kakvo utvrdi njezina Parlamentarna
skuptina te potvrdi Predsjednitvo.
7. Dravljanstvo. Postoji dravljanstvo Bosne i Hercegovine, koje e regulirati
Parlamentarna skuptina, te dravljanstvo svakoga od entiteta, koje e regulirati svaki
od entiteta, pod uvjetom:
a. da su svi dravljani bilo kojega od entiteta time i dravljani Bosne i
Hercegovine;
b. da se nijednoj osobi ne uskrati dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od
entiteta na proizvoljan nain ili pak tako da ostane bez dravljanstva. Nijednoj
se osobi nee uskratiti dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekoga od entiteta
na osnovi spola, rasne pripadnosti, boje koe, jezika, vjere, politikoga ili
drugog miljenja, nacionalnoga ili socijalnog podrijetla, pripadnosti
nacionalnoj manjini, vlasnitva, roenja ili drugoga statusa.
c. Sve osobe koje su bile dravljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno
prije stupanja na snagu ovoga Ustava dravljani su Bosne i Hercegovine.
Dravljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6. travnja 1992. godine, a
prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat e Parlamentarna skuptina.
d. Dravljani Bosne i Hercegovine mogu imati dravljanstvo i druge drave pod
uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, odobren od strane
Parlamentarne skuptine u skladu s lankom 4.(4)(d), izmeu Bosne i
Hercegovine i odnosne drave. Osobe s dvojnim dravljanstvom mogu
glasovati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalite u
e. Dravljani Bosne i Hercegovine u inozemstvu uivaju zatitu Bosne i
Hercegovine. Svaki od entiteta moe izdavati putovnice Bosne i Hercegovine
svojim dravljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skuptina. Bosna i
Hercegovina moe izdati putovnice dravljanima kojima nije izdao putovnice
neki od entiteta. Postojat e sredinja evidencija svih putovnica koje izdaju
entiteti i Bosna i Hercegovina.
lanak II: Ljudska prava i temeljne slobode
Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najviu razinu meunarodno
priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat e Povjerenstvo za ljudska
prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Opega okvirnoga sporazuma.
Meunarodni standardi. Prava i slobode utvreni u Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima izravno se primjenjuju u Bosni i
Hercegovini i imaju prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom.
Popis prava. Sve osobe unutra podruja Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne
slobode spomenute u prethodnom stavku (2), koje ukljuuju:
1. Pravo na ivot
2. Pravo na nepodvrgavanje muenju, nehumanom ili poniavajuem postupku ili kazni
27/08/2007
486
3. Pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili pravo da ne obavlja
prisilni ili obvezatni rad
4. Prava na slobodu i sigurnost linosti
5. Pravo na poteno suenje u graanskim i krivinim predmetima, te druga prava u
svezi s krivinim postupcima
6. Pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i potu
7. Pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjere
8. Pravo na slobodu izraavanja
9. Pravo na slobodu mirnoga okupljanja i slobodu udruivanja s drugima
10. Pravo na zakljuenje braka te osnivanje obitelji
11. Pravo na imovinu
12. Pravo na obrazovanje
13. Pravo na slobodu kretanja i prebivalita
Nediskriminacija. Uivanje prava i sloboda utvrenih ovim lankom ili meunarodnim
sporazumima koji su popisani u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i
Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, poput spola, rase, boje koe, jezika,
vjere, politikoga ili drugog miljenja, nacionalnoga ili socijalnog podrijetla, pripadnosti
nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili drugoga statusa.
Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim
domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Opega okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat
imovine koje su bili lieni tijekom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina
koja im se ne moe vratiti. Svaka obveza ili izjava u svezi s takvom imovinom preuzeta ili
dana pod prisilom nevaea je i nitavna.
Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladina tijela, kao i posredna tijela
kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutra entiteta, primjenjuju i potuju ljudska
prava i temeljne slobode navedene u gornjem stavku (2).
Meunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje stranom meunarodnih
sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.
Suradnja. Sva nadlena tijela u Bosni i Hercegovini suraivat e i osigurati neogranien
pristup:
svim meunarodnim mehanizmima za praenje stanja ljudskih prava uspostavljenima

za Bosnu i Hercegovinu;
nadzornim tijelima koja su ustanovljena na temelju bilo kojega od meunarodnih

sporazuma navedenih u Dodatku I ovome Ustavu;
Meunarodnom sudu za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije (te e se osobito

pokoravati nalozima izdanima na temelju lanka 29. Statuta toga Suda);
kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u svezi s ljudskim pravima ili
humanitarnim pravom dodijeli Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda.
lanak III: Nadlenosti i odnosi izmeu ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta
27/08/2007
487
Nadlenosti ustanova Bosne i Hercegovine. Sljedea pitanja spadaju u nadlenost ustanova

Bosne i Hercegovine:
1. Vanjska politika
2. Vanjskotrgovinska politika
3. Carinska politika
4. Monetarna politika kao to je navedeno u lanku 7
5. Financiranje ustanova te meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine
6. Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila
7. Meunarodna provedba krivinog prava te provedba krivinog prava izmeu entiteta,
ukljuujui odnose s Interpolom
8. Osnivanje i upravljanje zajednikim kapacitetima / sredstvima
9. Reguliranje prometa izmeu entiteta
10. Kontrola zranoga prometa
Nadlenost entiteta.
1. Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
2. Svaki od entiteta pruit e svu potrebnu pomo vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj
se omoguilo izvravanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, s time da za
financijske obveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onoga drugog prije
izbora Parlamentarne skuptine i Predsjednitva Bosne i Hercegovine odgovara
odnosni entitet, izuzev ako je preuzimanje te obveze bilo prijeko potrebno za
nastavljanje lanstva Bosne i Hercegovine u nekoj meunarodnoj organizaciji.
3. Entiteti e na podrujima pod svojom nadlenosti uiniti sigurnom okolinu za sve
osobe putem graanskih ustanova za provedbu zakona, koje e djelovati u skladu s
meunarodno priznatim standardima te potovati meunarodno priznata ljudska prava
i temeljne slobode navedene u gornjem lanku 2., kao i putem drugih mjera u skladu s
potrebama.
4. Svaki od entiteta takoer moe sklapati sporazume s dravama i meunarodnim
organizacijama uz privolu Parlamentarne skuptine. Parlamentarna skuptina moe
zakonom precizirati da za odreene vrste sporazuma nije potrebna takva privola.
Zakonodavstvo i nadlenosti entiteta i ustanova.
1. Sve vladine funkcije i ovlasti koje se ovim Ustavom izriito ne dodjeljuju ustanovama
Bosne i Hercegovine bit e one koje postoje u entitetima.
2. ntiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti e se pokoravati ovom Ustavu, koji
zamjenjuje meusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te
ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opa naela
meunarodnoga prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.
Usklaivanje. Predsjednitvo moe odluiti da olaka usklaivanje izmeu entiteta glede
pitanja koja nisu u nadlenosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, izuzev
kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojemu konkretnom sluaju.
27/08/2007
488
Dodatne odgovornosti.
1. Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se suglase
entiteti; koja su utvrena u aneksima 5 do 8 Opega okvirnog sporazuma; ili pak koja
su prijeko potrebna za ouvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike
nezavisnosti, i meunarodnoga subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom
odgovornosti meu institucijama Bosne i Hercegovine. Ako bude potrebno, za
ostvarivanje takvih odgovornosti mogu se osnivati dodatne institucije.
2. U roku od est mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti e zapoeti
pregovore glede ukljuivanja drugih pitanja, ukljuujui koritenje energetskih resursa
i zajednike gospodarske projekte koji su u odgovornosti ustanova Bosne i
Hercegovine.
lanak VI: Parlamentarna skuptina
Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Zastupniki dom
Dom naroda. Dom naroda ima 15 izaslanika, od toga dvije treine iz Federacije (pet Hrvata i
pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Hrvatske i bonjake izaslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bonjaki
zastupnici Zastupnikoga doma Federacije. Izaslanike iz Republike Srpske odabire
Narodna skuptina Republike Srpske.
b) Devet lanova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su nazona najmanje tri
bonjaka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika.
Zastupniki dom. Zastupniki se dom sastoji od 42 zastupnika, od kojih su dvije treine
izabrane s podruja Federacije, a jedna treina s podruja Republike Srpske.
a) Zastupnici Zastupnikoga doma izravno se biraju u njihovu entitetu u skladu s
izbornim zakonom koji usvoji Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori odrat
e se u skladu s Aneksom 3. Opega okvirnog sporazuma.
b) Veina od ukupnoga broja zastupnika izabranih u Zastupniki dom tvori kvorum.
Postupci.
a) Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili
izbora.
b) Svaki od domova veinom glasova usvaja svoj poslovnik te meu svojim lanovima
bira jednoga Srbina, jednoga Bonjaka i jednoga Hrvata za predsjednika i
dopredsjednike, uz rotiranje predsjednikog mjesta izmeu te tri odabrane osobe.
c) Za donoenje svih zakona potrebna je suglasnost oba doma.
d) Sve odluke u oba doma donose se veinom glasova nazonih koji pristupe glasovanju.
Izaslanici ili zastupnici potrudit e se da u veini bude zastupljena najmanje jedna
treina glasova izaslanika ili zastupnika s podruja svakoga od entiteta. Ako to ne
bude sluaj, predsjednik i dopredsjednici se sastaju kao povjerenstvo i pokuavaju
ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako to nastojanje ne urodi
plodom, odluke se donose veinom glasova nazonih lanova koji pristupe glasovanju,
pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljuuju dvije treine ili vie izaslanika ili
zastupnika iz jednoga ili drugog entiteta.
27/08/2007
489
e) Prijedlog odluke Parlamentarne skuptine moe se proglasiti tetnim za vitalni interes

bonjakoga, hrvatskoga ili pak srpskoga naroda od strane veine bonjakih,
hrvatskih ili pak srpskih izaslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a).
Takvom je prijedlogu odluke za dobivanje suglasnosti u Domu naroda potrebna veina
glasova nazonih bonjakih, hrvatskih te srpskih izaslanika koji pristupe glasovanju.
f) Kad veina bonjakih, hrvatskih ili pak srpskih zastupnika prigovori pozivanju na
stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajedniko povjerenstvo od tri
izaslanika, prema odabiru bonjakih, hrvatskih i srpskih izaslanika, radi razrjeenja
toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uini u roku od pet dana, sluaj e biti predan
Ustavnomu sudu, koji e u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu
regularnost.
g) Predsjednitvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku
Doma o rasputanju odobri veina koja ukljuuje veinu zastupnika barem dva od tri
naroda: Bonjaka, Hrvata ili pak Srba.
h) Odluke Parlamentarne skuptine ne stupaju na snagu prije objavljivanja.
i) Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, izuzev u iznimnim
okolnostima, u skladu sa svojim poslovnicima, raspravljaju javno.
j) Izaslanici i zastupnici ne odgovaraju krivinopravno ni graanskopravno za djela
poinjena u sklopu njihovih dunosti u Parlamentarnoj skuptini.
Ovlasti. Parlamentarna skuptina ima sljedee ovlasti:
a) Ako je potrebno, donosi zakone radi provedbe odluka Predsjednitva ili pak radi
obavljanja nadlenosti Parlamentarne skuptine sukladno ovome Ustavu.
b) Odluuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i
Hercegovine te podmirivanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
c) Odobrava proraun za ustanove Bosne i Hercegovine.
d) Odluuje o suglasnosti za ratifikaciju meunarodnih ugovora.
e) Odluuje o ostalome to je potrebno za obnaanje njezinih dunosti ili pak dunosti
koje na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.
lanak V: Predsjednitvo BiH
Predsjednitvo se Bosne i Hercegovine sastoji od tri lana: jednoga Bonjaka i jednoga
Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podruju Federacije, te jednoga Srbina, koji je biran
izravno na podruju Republike Srpske.
Biranje i trajanje mandata.
a) lanovi Predsjednitva izravno se biraju u svakom entitetu (svaki bira glasuje za
popunjenje jednoga mjesta u Predsjednitvu) u skladu s izbornim zakonom koji usvoji
Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori odrat e se u skladu s Aneksom 3.
Opega okvirnog sporazuma. Ispranjeno mjesto u Predsjednitvu dotini e entitet
popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skuptina.
b) lanovi se Predsjednitva na prvim izborima biraju na dvije godine; na svim sljedeim
izborima biraju se na etiri godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani dvaput
uzastopce, te potom etiri godine ne mogu biti ponovno birani.
27/08/2007
490
Postupci.
a) Predsjednitvo utvruje vlastiti poslovnik, kojim se predvia odgovarajue
obavjetavanje o svim sastancima Predsjednitva.
b) lanovi Predsjednitva izmeu sebe imenuju predsjednika. U prvome e mandatu
predsjednik biti onaj lan koji dobije najvei broj glasova. Potom nain odabira
predsjednika, rotacijom ili na neki drugi nain, utvruje Parlamentarna skuptina u
skladu s lankom (4)(3).
c) Predsjednitvo e nastojati sve svoje odluke (odnosno one koje se tiu pitanja iz
lanka 3.(1) (a) do (e)) donositi konsenzusom. Te odluke pak, podlono donjem
stavku (d), mogu donositi dva lana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus
ostanu bez rezultata.
d) lan Predsjednitva koji nije suglasan s nekom odlukom Predsjednitva moe tu
odluku proglasiti tetnom za vitalni interes entiteta na podruju kojega je izabran, pod
uvjetom da to uini u roku od tri dana od donoenja odluke. Takve se odluke odmah
prosljeuju Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je njezinu tetnost izjavio lan s
toga podruja, odnosno bonjakim izaslanicima Doma naroda Federacije, ako je
tetnost izjavio bonjaki lan, ili pak hrvatskim izaslanicima toga tijela, ako je
tetnost izjavio hrvatski lan. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije treine glasova
navedenih izaslanika u roku od deset dana nakon njezina prosljeenja, osporena
odluka Predsjednitva ne stupa na snagu.
Ovlasti. Predsjednitvo ima ovlasti:
a) voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine;
b) imenovati veleposlanike i druge meunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od
kojih najvie dvije treine mogu biti odabrane s podruja Federacije;
c) predstavljati Bosnu i Hercegovinu u meunarodnim i europskim organizacijama i
ustanovama, te zatraiti lanstvo u onim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i
Hercegovina nije lanica;
d) pregovarati o meunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz
suglasnost Parlamentarne skuptine, ratificirati;
e) izvravati odluke Parlamentarne skuptine;
f) predlagati, na preporuku Vijea ministara, godinji proraun Parlamentarne skuptine;
g) na zahtjev, a najmanje jednom godinje, podnositi izvjea Parlamentarnoj skuptini o
izdacima Predsjednitva;
h) prema potrebi usklaivati se s meunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i
Hercegovini;
i) obavljati druge zadae koje budu prijeko potrebne u obnaanju njegovih dunosti to
mu ih dodijeli Parlamentarna skuptina ili pak o kojima se dogovore entiteti.
Vijee ministara. Predsjednitvo predlae predsjednika Vijea ministara, koji preuzima
dunost nakon to ga potvrdi Zastupniki dom. Predsjednik predlae ministra vanjskih
poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju
dunost nakon to ih potvrdi Zastupniki dom.
27/08/2007
491
a) Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijee ministara, koje je nadleno za ostvarivanje

politike i odluka Bosne i Hercegovine na podrujima to su navedena u lanku 3.(1),
(4) i (5), te za podnoenje izvjea Parlamentarnoj skuptini (koje barem jednom
godinje ukljuuje izdatke Bosne i Hercegovine).
b) S podruja Federacije moe biti imenovano najvie dvije treine svih ministara.
Predsjednik predlae i doministre (koji nisu iz istoga konstitutivnog naroda kao
njihovi ministri), koji preuzimaju dunost nakon to ih potvrdi Zastupniki doma.
c) Vijee ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skuptina u bilo koje doba
izglasa nepovjerenje.
Stalni odbor.
a) Svaki lan Predsjednitva, sukladno slubenoj dunosti, ima civilnu nadlenost
zapovijedanja oruanim snagama. Nijedan entitet nee drugome entitetu prijetiti silom
ili upotrijebiti silu protiv njega, te oruane snage jednoga entiteta ni pod kojim
okolnostima nee ulaziti ili se zadravati na podruju drugoga entiteta bez suglasnosti
vlade ovoga potonjeg te Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u
Bosni i Hercegovini imaju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom
cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
b) lanovi Predsjednitva odabiru Stalni odbor za vojna pitanja radi usklaivanja
djelatnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini. lanovi Predsjednitva lanovi su
Stalnoga odbora.
lanak VI: Ustavni sud
Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet lanova.
a) etiri lana odabire Zastupniki dom Federacije, a dva lana Narodna skuptina
Republike Srpske. Preostala tri lana odabire predsjednik Europskoga suda za ljudska
prava nakon konzultacija s Predsjednitvom.
b) Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i
takvim kvalifikacijama moe biti sudac Ustavnoga suda. Suci koje odabere
predsjednik Europskog suda za ljudska prava ne smiju biti dravljani Bosne i
Hercegovine ili bilo koje od susjednih drava.
c) Suci se u prvome sazivu imenuju na pet godina, izuzev ako prije ne podnesu ostavku
ili ne budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome
sazivu nema reizbora. Susljedno imenovani suci obnaaju dunost dok ne navre 70
godina ivota ukoliko prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom udaljeni
konsenzusom ostalih sudaca.
d) Za imenovanja nakon isteka vie od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca,
Parlamentarna skuptina moe zakonom odrediti drukiji nain odabira troje sudaca
koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
Postupci.
a) Veina svih lanova suda tvori kvorum.
b) Sud usvaja vlastiti poslovnik veinom glasova svih lanova, rasprave su javne, a
odluke se obrazlau i objavljuju.
Nadlenost.
27/08/2007
492
1. Ustavni sud ima iskljuivu nadlenost za razrjeavanje svih ustavnih sporova izmeu
entiteta ili pak izmeu Bosne i Hercegovine i jednoga ili oba entiteta, ili meu
ustanovama Bosne i Hercegovine, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na pitanje:
a. je li odluka nekoga od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom
susjednom dravom u skladu s Ustavom, ukljuujui odredbe koje se tiu
suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine;
b. je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekoga od dvaju entiteta u skladu s
Ustavom.
c. Postupak moe pokrenuti samo lan Predsjednitva, predsjednik Vijea
ministara, predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova
Parlamentarne skuptine, etvrtina lanova bilo kojeg doma Parlamentarne
skuptine, ili pak etvrtina bilo kojeg doma predstavnikog tijela nekoga od
entiteta.
2. Ustavni sud takoer ima prizivnu (apelacijsku) nadlenost nad pitanjima u svezi s
ovim Ustavom glede presude bilo kojega drugog suda u Bosni i Hercegovini.
3. Ustavni je sud nadlean za pitanja koja mu predoi bilo koji sud u Bosni i Hercegovini
glede toga je li neki zakon o ijoj valjanosti ovisi odluka toga suda u skladu s ovim
Ustavom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i
njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u svezi s
postojanjem ili opim dosegom vladavine meunarodnoga prava u svezi s odlukom
dotinoga suda.
Odluke. Odluke su Ustavnoga suda konane i obvezujue.
lanak VII: Sredinja banka
Sredinja je banka Bosne i Hercegovine jedina ustanova za izdavanje novca i monetarnu
politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
1. Nadlenost Sredinje banke utvruje Parlamentarna skuptina. Meutim, tijekom
prvih est godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati
kredite emisijom novca, ve u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju
novca; nakon toga roka Parlamentarna je skuptina moe ovlastiti i za prvu zadau.
2. Prvi upravni odbor Sredinje banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje
Meunarodni monetarni fond nakon konzultacija s Predsjednitvom, i tri lana, koje
imenuje Predsjednitvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bonjak, jedan Hrvat,
koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa estogodinjim mandatom.
Guverner, koji nee biti dravljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih
drava, moe svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnoga odbora.
3. Nakon prvoga mandata, Upravni odbor Sredinje banke Bosne i Hercegovine sastojat
e se od pet osoba, koje imenuje Predsjednitvo na est godina. Taj e Odbor iz svojih
redova izabrati guvernera na est godina.
lanak VIII: Financije
1. Parlamentarna skuptina svake godine na prijedlog Predsjednitva usvaja proraun,
koji obuhvaa izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadlenosti ustanova Bosne i
Hercegovine i podmirivanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
27/08/2007
493
2. Ako se takav proraun ne usvoji u predvienom roku, privremeno e se koristiti

proraun za prethodnu godinu.
3. Federacija osigurava dvije treine, a Republika Srpska jednu treinu potrebnih
proraunskih prihoda, izuzev prihoda koji se prikupljaju sukladno odredbi
Parlamentarne skuptine.
lanak IX: Ope odredbe
1. Osoba koja izdrava kaznu po presudi Meunarodnoga suda za bivu Jugoslaviju, te
osoba protiv koje je taj sud podigao optunicu, a ona se nije pokorila nalogu da izae
pred Sud, ne moe se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi nain
postavljena na bilo koju javnu dunost na podruju Bosne i Hercegovine.
2. Naknade za dunosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati
tijekom trajanja njihova mandata.
3. Dunosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odraavat e opi
sastav naroda Bosne i Hercegovine.
lanak X: Izmjene i dopune
1. Postupak. Ovaj se Ustav moe izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skuptine
koja je donesena najmanje dvotreinskom veinom glasova nazonih u Zastupnikom
domu koji pristupe glasovanju.
2. Ljudska prava i temeljne slobode. Nikojim amandmanom na ovaj Ustav ne smije se
ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili sloboda navedeni u lanku 2. ovoga Ustava, ili
izmijeniti ovaj stavak.
lanak XI: Prijelazni aranmani
Prijelazni aranmani glede javnih dunosti, zakona i drugih pitanja odreeni su u Dodatku II.
ovoga Ustava.
lanak XII: Stupanje na snagu
1. Ovaj Ustav stupa na snagu s potpisivanjem Opega okvirnog sporazuma kao
ustavnoga zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti e izmijeniti i
dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove sukladnosti s ovim Ustavom u skladu s
lankom 3. (3),(b).
27/08/2007
494
219.
Daytonski
sporazumi:
Tekst
popratnih
pisama
uz
sporazume iz Daytona (Dayton, 21. 11. 1995.)

Tekst popratnih pisama uz sporazume iz Daytona
Na zavretku pregovora o mirovnom sporazumu za BiH u bazi Wright-Patterson sudionici su
potpisali vei broj pisama koja se smatraju sastavnim dijelom dokumenata parafiranih u
Daytonu.
1. Pismo izaslanstva bosanskih Srba predsjedniku Slobodanu Miloeviu (pismo je u
izvorniku na srpskom jeziku a u Daytonu je prevedeno na engleski i u tom je prijevodu
postalo dokument posrednih pregovora)
"Izaslanstvo SR Jugoslavije,
Predsjednik Slobodan Miloevi, voa izaslanstva SRJ
Piemo Vam u vezi s mirovnim sporazumom i dokumentima koji trebaju biti parafirani na
zavretku mirovnih pregovora u Ohiu. Budui da se u brojnim dokumentima prireenima za
prihvaanje zahtijeva da SRJ bude jamac obveza koje je tijekom mirovnog procesa preuzela
RS, ljubezno Vas molimo da u ime SRJ preuzmete jamiti da e Republika Srpska ispuniti sve
obveze koje je preuzela."
Pismo je 20. studenog 1995. potpisalo izaslanstvo RS: Momilo Krajinik, Nikola Koljevi i
Aleksa Buha.
2. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate
Grania ministrima vanjskih poslova Klausu Kinkelu (Njemaka), Herveu de Charetteu
(Francuska), Andreju Kozirevu (Rusija), Malcolmu Rifkindu (V.Britanija) i Warrenu
Christopheru (SAD).
"Gospodine Ministre (Tajnie),
Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i Sporazumom o
graninim crtama izmeu entiteta i pitanjima s tim u vezi, koji su sadraj Aneksa 1-A i Aneksa
2 Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Republika Hrvatska podupire oba ova
sporazuma.
U ime Republike Hrvatske elim Vas uvjeriti da e Republika Hrvatska poduzeti sve potrebne
korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnom cjelovitou i politikom neovisnou BiH,
kako bi osigurala da osobe ili organizacije u BiH, koje su pod njezinim nadzorom ili na koje
ona ima utjecaja, potuju u potpunosti i pridravaju se odredaba ranije spomenutih aneksa."
Pisma je 21. studenoga 1995. potpisao dr. Mate Grani.
IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/pis.html
27/08/2007
495
3. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Srbije Milana Milutinovia, u ime
SRJ, ministrima vanjskih poslova Klausu Kinkelu (Njemaka), Herveu de Charetteu
(Francuska), Andreju Kozirevu (Rusija), Malcolmu Rifkindu (V.Britanija) i Warrenu
Christopheru (SAD).
"Gospodine Ministre (Tajnie),
Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i Sporazumom o
graninim crtama izmeu entiteta i pitanjima s tim u vezi, koji su sadraj Aneksa 1-A i Aneksa
2 Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH.
Savezna Republika Jugoslavija podupire oba ova sporazuma. U ime SRJ elim Vas uvjeriti da
e SRJ poduzeti sve potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnom cjelovitou i
politikom neovisnou BiH, kako bi osigurala da Republika Srpska potuje u potpunosti i
pridrava se odredaba ranije spomenutih aneksa."
Pisma je 21. studenoga 1995. potpisao Milan Milutinovi.
4. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate
Grania glavnom tajniku UN-a, Butrosu Butrosu Galiju i tadanjem vritelju dunosti
glavnog tajnika NATO-a, Sergiu Silviu Balanzinu.
"Gospodine Glavni tajnie,
Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja koji ini Aneks 1-A
Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Potvrujui vanost cjelovitog mirovnog rjeenja
za okonanje traginog sukoba u regiji, ast mi je pruiti slijedee jamstvo kako bi se poluio
taj cilj.
U ime Republike Hrvatske elim uvjeriti UN (u pismu S.S. Balanzinu: NATO) da e se
Republika Hrvatska, kako bi omoguila ispunjenje misije meunarodnih vojnih provedbenih
snaga (IFOR) o kojima govori Aneks 1-A, striktno suzdrati od upuivanja ili dranja na
drugi nain, ma kakvih oruanih snaga ili drugih osoba s vojnim mogunostima u BiH."
Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao dr. Mate Grani.
5. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova SRJ Milana Milutinovia, u ime
SRJ, glavnom tajniku UN-a, Butrosu Butrosu Galiju i tadanjem vritelju dunosti
glavnog tajnika NATO-a, Sergiu Silviu Balanzinu.
"Gospodine Glavni tajnie,
Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja koje ini Aneks 1-A
Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Potvrujui vanost cjelovitog mirovnog rjeenja
za okonanje traginog sukoba u regiji, ast mi je pruiti slijedee jamstvo kako bi se poluio
taj cilj.
U ime SRJ elim uvjeriti UN (u pismu S.S. Balanzinu: NATO) da e se SRJ, kako bi omoguila
ispunjenje misije meunarodnih vojnih provedbenih snaga (IFOR) o kojima govori Aneks 1-
27/08/2007
496
A, striktno suzdrati od upuivanja ili dranja na drugi nain, ma kakvih oruanih snaga ili
drugih osoba s vojnim mogunostima u BiH."
Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Milan Milutinovi
6. Pisma jednakog sadraja koja su predsjednici Alija Izetbegovi (BiH) i Slobodan

Miloevi (Srbija, u ime SRJ) uputili dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru.
"Gospodine Tajnie,
Nakon parafiranja Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poduzet u razliite mjere
izgradnje povjerenja kako bi razvio veze izmeu SRJ i BiH te stvarao potporu mirovnog
rjeenja. Drago mi je to s tim u vezi u ime vlasti i naroda BiH (u pismu S. Miloevia: SRJ)
mogu preuzeti slijedee obveze:
Oslobaanje svih zarobljenih ne-boraca - Svi zarobljeni ne-borci odmah e biti

osloboeni prisilnog rada, iz zarobljenikog mjesta ili drugog formalnog ili
neformalnog zatoenitva, kao to se trai Rezolucijom 1019 Vijea sigurnosti UN od
9. studenoga 1995. godine. Posebice, slijedom te Rezolucije na teritoriju BiH bit e
odmah zatvoreni svi zarobljeniki logori a predstavnicima Meunarodnog odbora
Crvenog kria bit e doputeno (I) popisati sve osobe zadrane protiv njihove volje i
(II) posjetiti svako mjesto koje smatraju vanim.
Carinska unija - Moja e Vlada, smatrajui to prioritetom, sudjelovati u razgovorima

na razini visokih strunjaka, kako bi se postigla harmonizacija carinskih politika,
prema uspostavi carinske unije izmeu dviju zemalja.
Vrua linija - Uz tehniku pomo koju su ponudile SAD, moja e Vlada uspostaviti
izravnu, sigurnu telefonsku vezu izmeu Predsjednitva BiH i Predsjednitva SRJ.
Izravni letovi - Moja e Vlada preko odgovarajuih nacionalnih i meunarodnih

agencija izdati dozvolu za izravne letove izmeu Sarajeva i Beograda. Poznato mi je
da zainteresirane zemlje kane potaknuti meunarodne prijevoznike da svoje letove
proire i na ova odredita.
Posjeti na visokoj razin i- Uznastojat u da moja Vlada pripremi program posjeta

dunosnika i drugih uglednika iz SRJ Sarajevu i drugim vanim mjestima. (u pismu S.
Miloevia ova reenica glasi: Uznastojat u da moja Vlada pripremi program
posjeta dunosnika i drugih uglednika iz BiH Beogradu i drugim vanim mjestima.)
Poznato mi je da e veleposlanici Kontaktne skupine i drugih zainteresiranih zemalja,
na prikladan nain pomagati odravanju meunarodnog i unutranjeg interesa za
jaanje veza izmeu dvije zemlje.
Gospodarski razvoj - Moja e Vlada poduzeti potrebne korake za uspostavu

bilateralnog Odbora za gospodarsku integraciju i razvoj infrastrukture, radi
bilateralne suradnje na projektima koji se tiu obije zemlje a financiraju se
meunarodnim ili nacionalnim sredstvima. Odbor e, posebice, promicati
sufinanciranje, zajednika ulaganja i odgovarajue multilateralne aranmane za
razvoj transporta, energetike i komunikacija u objema zemljama.
Gospodarska komora - Moja e Vlada djelatno nastojati uspostaviti zajedniku

Gospodarsku komoru radi promicanja trgovine i gospodarskog razvoja u obje zemlje,
27/08/2007
497
koordinirajui, kad je potrebno, djelovanje Gospodarskih komora u dvjema zemljama

i unaprijeujui veze s gospodarskim komorama drugih zemalja.
Kulturna i obrazovna razmjena - Moja e Vlada aktivno razvijati razmjenu studenata

izmeu dviju zemalja te odreivati studente koji e sudjelovati u zajednikim
programima razmjene sa SAD. Jednako tako, moja e Vlada uz pomo SAD i drugih
zainteresiranih vlada, poticati posjete znanstvenih, kulturnih, sportskih, skupina
mladei i slinih skupina. Sudjelovat emo u potpunosti u uspostavi i radu
bilateralnog Odbora za kulturnu i obrazovnu razmjenu i u razvoju programa na tom
podruju.
Vojna razmjena - U kontekstu regionalne kontrole naoruanja i vojnih mjera jaanja

povjerenja s tim u vezi, koje su i BiH i SRJ prihvatile drugdje, moja e Vlada poticati
posjete upoznavanja i razmjene osoblja za asnike oruanih snaga druge zemlje.
Tijekom ovih posjeta ispitat e se, meu ostalim mjerama, uspostava ureda za vezu pri
zapovjednicima obrane druge zemlje.
Istrana komisija - Moja e Vlada aktivno podupirati uspostavu i djelovanje

meunarodne komisije za istraivanje nedavnih sukoba u bivoj Jugoslaviji. To
obuhvaa sudjelovanje vlada ukljuenih drava, kao i sudjelovanje uglednih
meunarodnih strunjaka koji bi bili imenovani prema dogovoru izmeu republika
bive Jugoslavije. Mandat komisije bit e da provede prikupljanje injenica i druga
potrebna istraivanja uzroka, tijeka i posljedica nedavnih sukoba, to je ire i
objektivnije mogue, te da priredi izvjee o svojim nalazima, koje bi bilo dostupno
svim zainteresiranim dravama i organizacijama. Moja e Vlada u potpunosti
suraivati s tom komisijom."
Ova su pisma 21. studenoga 1995. godine potpisali Alija Izetbegovi i Slobodan Miloevi.
7. Pismo predsjednika Alije Izetbegovia predsjedniku Slobodanu Miloeviu, ija je

kopija upuena dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru.
Piem Vam u vezi s Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH a posebice u vezi s Aneksom 9
o javnim poduzeima. Moja Vlada namjerava pridonijeti uspostavi redovitog putnikog i
teretnog eljeznikog prometa na pruzi koja povezuje Bosansku Krupu, Bosanski Novi,
Bosansku Dubicu i Bosansku Gradiku suraujui na nain predvien lankom 2. Aneksa 9.
Moja e Vlada pomoi i, na odgovarajui nain omoguiti funkcioniranje te pruge."
Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Alija Izetbegovi.
8. Pismo predsjednika Slobodana Miloevia predsjedniku Aliji Izetbegoviu, ija je

kopija upuena dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru.
Piem Vam u vezi s Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH a posebice u vezi s Aneksom 9
o javnim poduzeima. Kao voa zajednikog izaslanstva SRJ i RS izraavam nau namjeru
pridonijeti uspostavi redovitog putnikog i teretnog eljeznikog prometa na pruzi koja
27/08/2007
498
povezuje Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Bosansku Dubicu i Bosansku Gradiku suraujui
na nain predvien lankom 2. Aneksa 9. Ove e vlade pomoi i, na odgovarajui nain
omoguiti funkcioniranje te pruge."
Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Slobodan Miloevi.
27/08/2007
499
220.
Daytonski
sporazumi:
Sporazum
uspostavi
zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske i Republike

i Federacije Bosne i Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.)*
"Sporazum o uspostavi zajednikog vijea za suradnju

Odlune da pridonesu uspostavi i ouvanju pravednog i trajnog mira u regiji,
Svjesne da je meunarodna suradnja u njihovom interesu i od ireg znaenja,
Pripravne poduzeti sve to je neophodno u svojim zemljama i na meunarodnom planu kako
bi se ukljuile u europske integracije,
Zainteresirane da s meunarodnom zajednicom surauju u obnovi i razvoju svojih zemalja,
Republika Hrvatska te Republika Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine,
sporazumjele su se o sljedeem:
lanak 1.
Uspostavlja se Zajedniko vijee za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zajedniko vijee).
lanak 2.
Zajedniko vijee bavit e se poticanjem, stratekim planiranjem te koordiniranjem suradnje, i
to:
1. U odnosima izmeu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine osobito u
podrujima:
- odgoja i obrazovanja,
- znanosti i tehnologije,
- informiranja,
- turizma, porta i zatite okoline,
- socijalne politike,
- gospodarskih i drugih ekonomskih odnosa i
- poticanja suradnje nevladinih organizacija.
2. U odnosima izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine osobito u
podrujima:
*
IZVOR: Veernji list, 15. 12. 1995. Sporazum o uspostavi Zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske
i Republike i Federacije BiH, su potpisali predsjednici dr. Franjo Tuman, Alija Izetbegovi i Kreimir
Zubak.
27/08/2007
500
- usklaivanja vanjske politike i nastupa prema treim zemjama i meunarodnim

oganizacijama,
- usklaivanja aktivnosti u pristupanju Europskoj uniji, Vijeu Europe, Partnerstvu
za mir i suradnji s NATO savezom i u pristupu drugim regionalnim, europskim i
irim asocijacijama,
- usklaivanju razvoja i suradnje s meunarodnom zajednicom u obnovi i razvoju,
- u vojnoj suradnji,
- u rjeavanju pitanja sukcesije bive SFRJ i
- u drugim pitanjima od zajednikog interesa za dvije drave.
lanak 3.
Zajedniko vijee imat e deset lanova, po pet iz Republike Hrvatske i iz Republike i
Federacije Bosne i Hercegovine. Predsjednik Zajednikog vijea bit e predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman, a potpredsjednik Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva
Republike Bosne i Hercegovine. Strane e u roku od 15 dana od potpisivanja Sporazuma
imenovati lanove Zajednikog vijea.
lanak 4.
Strane potpisuju Sporazum u est istovjetnih primjeraka uz slubeni prijevod na engleski
jezik.
lanak 5.
Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja."
27/08/2007
501
221.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjeTuman:
Izvjee Hrvatskom dravnom Saboru (Zagreb, 15. 1. 1996.)

Izvjee predsjednika Tumana
III. VANJSKA POLITIKA I MEUNARODNI POLOAJ HRVATSKE
1. Odrednice hrvatske vanjske politike
U svom Izvjeu hrvatskom dravnom Saboru, na kraju 1994. godine, kao osnovne zadae
hrvatske vanjske politike naznaio sam:
1. ostvarenje suverene vlasti hrvatske drave na cijelom dravnom podruju, s tim da se ima
na umu i strateka vanost razrjeenja krize u Bosni i Hercegovini;
2. promicanje dobrih odnosa i suradnje Hrvatske s onim zemljama koje
europskoj politici imaju najvaniju ulogu;
u svjetskoj i
3. poticanje i unapreenje meunarodne suradnje, u skladu s naelima Ujedinjenih naroda i

Organizacije o europskoj sigurnosti i suradnji, na ravnopravnim osnovama, ali uz vrstu i
dosljednu obranu vlastitih nacionalno-dravnih interesa; i
4. usmjerenje Hrvatske prema europskoj gospodarsko-sigurnosnoj integraciji.
Sada, nakon godine dana, mogu se - jamano - donijeti ocjene kako su i u kojoj mjeri
ostvarene te bitne zadae hrvatske vanjske politike.
2. Ostvarenje suverene vlasti na dravnom podruju
Poetak prole godine doekali smo s mandatom UNPROFOR-a, koji je neuspjeno provodio
tzv. Vance-ov plan prema kojem su na podruju Hrvatske postojala 4 podruja pod zatitom
UN.
Mirovne su snage svojim "neutralnim" i "nepristranim" odnosom prema neprestanom
protivljenju pobunjenih Srba za ponovno uspostavljanje hrvatske vlasti, u stvari pomagale
odranje okupacije.
S obzirom na to, da su takvo stanje pobunjeni Srbi koristili za sve vre povezivanje tzv.
srpske krajinske republike s "ostalim srpskim zemljama", igrajui se drave s predsjednikom,
vladom, vojskom i posebnom valutom - na poetku 1995. donijeli smo odluku o otkazu
mandata mirovnih snaga. Na uporno zauzimanje meunarodnih imbenika - koji su se uplaili
da bi to moglo dovesti do proirenja, pa i opeg ratnog sukoba - pristali smo, nakon mog
susreta i dogovora sa potpredsjednikom SAD Al Gorom, na novi, promijenjeni mandat
mirovnih snaga pod imenom UNCRO (Rezolucija 981 Vijea sigurnosti od 31. oujka 1995.
kojom je ukinut mandat UNPROFOR-u). Dobili smo vrsta uvjeravanja da e se tijekom
novog, promijenjenog mandata ostvariti mirna reintegracija.
IZVOR: Izvjese predsjednika Republike dr. Franje Tumana o stanju hrvatske drave i nacije u 1995. godini,
na zajednikoj sjednici oba doma Hrvatskoga Sabora 15. sijenja 1996.. Zagreb: Agencija za
komercijalnu djelatnost Hrvatski tiskarski zavod, 1996., str. 25-30
27/08/2007
502
Meutim, ni UNCRO snage nisu bile sposobne provesti reintegraciju okupiranih podruja u
cjelokupni dravni sustav Hrvatske, jer su pobunjeni Srbi i dalje izigravali oivotvorenje
rezolucija Vijea sigurnosti, i konkretne dogovore o prekidu vatre i o postupnoj reintegraciji
uspostavom gospodarskih i prometnih veza. Nakon to se oitovalo da srpski pobunjenici ne
pristaju na mirnu reintegraciju, donio sam odluku da se vojno-redarstvenim pothvatom
onemogui teroristiko ometanje prometa i uvede pravni poredak na dotad okupirano
podruje zapadne Slavonije.
Velike ratne pobjede Hrvatske vojske promijenile su strateke odnose, i omoguile mirovnu
inicijativu drava tzv. Kontaktne skupine pod vodstvom SAD. Hrvatske pobjede konano su
sruile mit o srpskoj vojnoj snazi i premoi, mit u koji su vjerovali ne samo Srbi, nego i veliki
dio zapadnih vojnih strunjaka i politiara.
Tim smo pobjedama osigurali strateke interese, tovie i samu budunost samostalne i
suverene hrvatske drave, jer vie ne moe biti ugroena iz samog njezina sredita. Uvrstili
smo meunarodni poloaj Hrvatske, postigavi da ona postane, kao glavna regionalna sila,
strateki partner Sjedinjenih Amerikih Drava na ovom prostoru, i nezamjenjiv imbenik u
stvaranju novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe.
3. Okonanje krize u Bosni i Hercegovini
Od poetka agresije, na Hrvatsku i BiH, bilo je oito da je kriza u BiH jedna od
najzamrenijih kriza u dananjem svijetu, zbog dubokih uzroka civilizacijsko-vjerskih,
kulturnih i nacionalnih ili politikih suprotnosti, uvjetovanih ne samo nasljeem povijesti. Na
osnovi tih spoznaja osobno sam jo na poetku 1993. predlagao da se SAD odlunije ukljue
u rjeavanje te krize i da jedino NATO, kao vjerodostojna vojna sila, moe osigurati mir, koji
treba i nametnuti onima koji ne prihvate politiko rjeenje. No, tek su promijenjenom
stratekom situacijom, do koje je dolo nakon hrvatskih vojnih uspjeha, stvorene pretpostavke
za mirovnu inicijativu drava Kontaktne skupine - SAD, Njemake, Francuske, Velike
Britanije i Rusije - pod vodstvom SAD, toerei i pretpostavke za postizanje daytonskih
sporazuma te za njihovo potpisivanje u Parizu (14. prosinca 95.).
Nakon "Oluje" Hrvatska je sa svojim snagama bila u mogunosti da nastavi operacije za
oslobaanje Banja Luke i hrvatskog Podunavlja. To, meutim, meunarodni imbenici nisu
htjeli prihvatiti, zbog procjena da bi novih 300.000 - 500.000 izbjeglica, iz tih podruja,
neizbjeno dovelo do izravnog ukljuivanja Jugoslavije u sukob, i tako do opasnosti
proirivanja rata, to bi onemoguilo zapoete mirovne napore.
Poto smo dobili vrsta jamstva za mirno vraanje okupiranih podruja, na konferenciji u
Daytonu Hrvatska je bila najuvaeniji konstruktivni imbenik.
Uspjean zavretak te konferencije znaio je kraj rata, dolazak mira i poetak stvaranja novog
meunarodnog poretka na ovom podruju.
Sporazumom u Daytonu dogovoreno je ustavno ureenje BiH, po kojem ona ostaje ili postaje
sloena drava - pod nazivom Bosna i Hercegovina - koju ine dva ravnopravna entiteta,
Federacija BiH i Srpska Republika.
Zajamena je ravnopravnost hrvatskog naroda, kao konstitutivnog naroda u Bosni i
Hercegovini i u Federaciji bonjako-hrvatskoj. Da meunarodni imbenici u svojoj zamisli
stvaranja mira, i novog poretka na ovom prostoru, pridaju posebnu vanost Federaciji,
svjedoi injenica da je Sporazum o oivotvorenju Federacije BiH, koji su potpisali
27/08/2007
503
predstavnici hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, ovjerovljen potpisima svjedoenja

predstavnika SAD, Europske unije i Njemake. Sporazum su potpisali: Alija Izetbegovi,
predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine; Kreimir Zubak, predsjednik
Federacije Bosne i Hercegovine; dr. Haris Silajdi, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine;
Jadranko Prli, dopredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine; Predsjednik Hrvatske, uz tekst:
"Predsjednik Republike Hrvatske podrava odredbu ovog sporazuma i pomagat e u njegovoj
punoj primjeni".
Istiui tu injenicu, ne smijemo, meutim, zaboraviti da o budunosti BiH, i uope itavog
prostora bive Jugoslavije, oito ima razliitih primisli. O njihovu postojanju oito svjedoi i
jedno usputno pismo, koje su u Daytonu trebali potpisati Izetbegovi i Miloevi, uz
daytonski sporazum u kojem se predlae, meu inima, razmatranje carinske unije izmeu BiH
i sadanje Jugoslavije.
Kao dodatak Sporazuma o Federaciji, potpisan je i Prijelazni statut Mostara, prema kojemu e
Mostar biti jedinstven grad s nekoliko opina. Takoer su potpisani sporazumi, o povratku
hrvatskih i bonjako-muslimanskih izbjeglica, u pojedine gradove u Federaciji, te
muslimanskih izbjeglica s podruja Velike Kladue i Cazina, koji su (njih oko 30.000) izbjegli
u Hrvatsku pred muslimanskom vlau, nakon slamanja srpske opsade Bihaa.
U svezi s ovim sporazumom, treba spomenuti da su te izbjeglice pristale samo dijelom na
povratak, tek kad je s vladom predsjednika Izetbegovia dogovoreno da im se zajami
sigurnost prisutnou posebnog hrvatsko-tursko-sarajevskog redarstvenog odreda.
...
Opstojnost i ravnopravnost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, na osnovi njegove trajne
povezanosti s Hrvatskom, osigurana je Sporazumom o uspostavi Zajednikog vijea za
suradnju Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom bonjako-hrvatskom.
Taj su sporazum u Daytonu pripremili, a u Parizu potpisali Predsjednik Republike Hrvatske,
predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Federacije
Kreimir Zubak.
Zajedniko vijee bavit e se: poticanjem, stratekim planiranjem i usklaivanjem suradnje na
svim podrujima gospodarskog, kulturnog i znanstvenog ivota, usklaivanjem vanjske i
obrambene politike, te svim pitanjima od obostranog interesa.
Zajedniko vijee ima etrnaest lanova s tim da je predsjednik Vijea Predsjednik Hrvatske,
a potpredsjednik Predsjednik Predsjednitva BiH.
Sporazum o rjeenju krize u Bosni i Hercegovini postignut je pod vodstvom SAD, uz
sudjelovanje ostalih drava tzv. Kontaktne skupine: Njemake, Francuske, Velike Britanije i
Rusije. Tim glavnim meunarodnim imbenicima bilo je najvanije postii mirno rjeenje
krize, trajanje koje bi moglo dovesti inae ne samo do jo veih ratnih strahota, nego do
proirenja sukoba, s moebitnim civilizacijskim posljedicama.
U rjeavanju bosanske krize, glavni meunarodni imbenici polazili su od stanja nastalog
etverogodinjim ratom, s tim da se ono, u razgranienju izmeu Federacije i Srpske
Republike, uoblii prema ranije predvienoj osnovi 51:49 posto, bez obzira to je faktino
stanje nakon naih uspjeha bilo 54 posto, skoro 55 posto u korist Federacije.
Da bi se to postiglo, hrvatska delegacija morala je pristati na odstupanje podruja Mrkonji
Grad - ipovo, ali joj je za uzvrat srpska strana na nae uporno zahtijevanje morala ustupiti
podruje Odaka u Bosanskoj Posavini.
27/08/2007
504
Prema tome, Hrvatska nije izgubila Bosansku Posavinu u Daytonu, ve ju je dijelom vratila,
na podlozi svojih pobjeda i svoje politike.
Bosansku Posavinu izgubila je Republika Bosna i Hercegovina u ratu, usprkos tomu to smo
za njezinu obranu slali i postrojbe Hrvatske vojske, za to smo bili tada optuivani pred
svijetom kao agresori.
Uz izravnu hrvatsku pomo odralo se jedino podruje Oraja, ali unato izravnog
sudjelovanja Hrvatske vojske i zapovjedi za obranu, pao je Bosanski Brod, zbog ega sam
imenovao dvije komisije (listopad 1992.).
Uzroci gubitka tog podruja bili su u nesrazmjeru snaga, ali i zbog izbjeglitva posavskog
puanstva u Slavoniju, te zbog velikog stradanja slavonskih gradova i velikih rtava koje smo
imali zbog rata u Posavini. (Samo kroz bolnicu u Slavonskom Brodu prolo je vie od sedam
tisua ranjenih u Bosanskoj Posavini.)
Svojim udjelom u ratu u Bosni i Hercegovini, Hrvatska je u najveoj moguoj mjeri zatitila
tamonji hrvatski narod, pruila pomo bonjako-muslimanskom narodu, a vojnim
pobjedama u zapadnoj Bosni i Sporazumom o Federaciji osigurala i strateke interese
hrvatske drave.
U cjelini, ulogu Hrvatske u mirovnom procesu pozitivno je ocijenila itava svjetska javnost, a
veina politiara i ozbiljnih svjetskih komentatora ocjenjuju da je iz rata i iz mirovnih
pregovora jedino Hrvatska izala kao stvarni, veliki, pobjednik.
Unato tome, takav ishod glede Bosanske Posavine bolan je za cijeli hrvatski narod, a
posebno je teak Hrvatima iz tog podruja. Koliko god treba s njima suosjeati, toliko treba
razumjeti nunost prihvaanja daytonskog sporazuma, jer je on u interesu hrvatskog naroda u
cjelini. Izostanak podruja, koje je izgubljeno ratom, bit e nadoknaeno podrujem koje je
hrvatski narod dobio u zapadnoj Bosni, gdje e - kao i u zapadnoj i istonoj Slavoniji - Hrvati
iz Posavine moi nai novi miran i siguran dom, ako se ne stvore uvjeti za povratak.
27/08/2007
505
222.
elnik bosanskih Srba Radovan Karadi: Tekst izjave o
povlaenju iz politikog ivota (Beograd, 18. 7. 1996.)

elnik bosanskih Srba Radovan Karadi je odluio "povui se odmah" iz politikog ivota,
objavljeno je u petak.
Karadi je izjavu o povlaenju potpisao u etvrtak na Palama, a u Beogradu su potpise na taj
dokument stavili predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momilo Krajinik, vritelj dunosti
predsjednika Republike Srpske (RS) Biljana Plavi i ministar vanjskih poslova RS Aleksa
Buha, a svjedoci su bili srbijanski predsjednik Slobodan Miloevi i jugoslavenski ministar
vanjskih poslova Milan Milutinovi.
"Supotpisnici potvruju da e potovati Opi mirovni sporazum i njegove anekse dogovorene
u Daytonu i potpisane u Parizu 14. prosinca 1995. godine i izjavljuju sljedee:
1. Od 19. srpnja 1996. godine Biljana Plavi e obnaati dunost privremenog predsjednika
RS do odravanja izbora 14. rujna koji su predvieni daytonskim sporazumima kada e biti
izabran novi predsjednik. S tim u skladu 19. srpnja Radovan Karadi prestaje obnaati
dunost predsjednika i naputa sva ovlatenja koja ima na tom poloaju.
2. Radovan Karadi izjavljuje da se povlai odmah i definitivno iz svih politikih aktivnosti.
Nee se pojavljivati u javnosti, na radiju na televiziji niti na bilo kojem drugom mediju ili
sredstvu javnog pripavanja te nee na bilo koji nain sudjelovati na izborima.
3. Radovan Karadi 19. srpnja prestaje obnaati dunost predsjednika Srpske Demokratske
stranke (SDS) i sve dunosti, ovlatenja i odgovornosti predsjednika SDS bit e zamrznute
dok se ne izabere novi predsjednik stranke. Do tada e sva ovlatenja i odgovornosti
predsjednika stranke obnaati profesor Aleksa Buha."
27/08/2007
506
223.
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik
Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Za punu provedbu

washingtonskih i daytonskih sporazuma (eneva, 14. 8. 1996.)
Zajednika izjava predsjednika Tumana i Izetbegovia
Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi
potpisali su u srijedu, nakon zavrenih razgovora u enevi odranih na poziv amerikog
dravnog tajnika Warrena Christophera, zajedniku izjavu kojom potvruju da podravaju
punu provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma, te odravanje izbora u BiH na
vrijeme. Izjavu prenosimo u cijelosti (neslubeni prijevod s engleskog):
Na temelju Dogovorenih mjera koje su u dodatku, prihvaenih danas u enevi, predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegovi prigodom sastanka u enevi 14. kolovoza 1996 na poziv dravnog tajnika
Warrena Christophera potvruju sljedee:
- Ponovno potvrujemo nau punu potporu provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i
uvrenju i jaanju Federacije kao temeljima mirovnog procesa.
- Smatramo da je odravanje izbora 14. rujna temeljni preduvjet za uspostavu politikog
ustroja koji bi mogao ojaati dugotrajni mir i sigur nost u BiH i potvrujemo nau
nam jeru da uinimo sve to je u naoj moi kako bi osigurali najbolje mo gue
uvjete za izbore.
- U cilju jaanja Federacije na te melju washingtonskih i daytonskih sporazuma,
podravamo i izraavamo punu potporu prihvaanju Dogovorenih mjera koje su u
dodatku te istiemo predanost da se one provedu.
- Te Dogovorene mjere slubeno e u Sarajevu potpisati 15. kolovoza 1996. predsjednik
i potpredsjednik Federacije BiH i predsjednik Vlade1" BiH.
- Dogovorena je takoer hitna provedba potrebnih koraka radi rasputanja institucija
Hrvatske Republike Herceg-Bosne i prijenosa tih funkcija na odgovarajua
ministarstva Federacije. Takoer je dogovoreno da e istodobno odgovarajue
funkcije BiH biti prenesene na institucije Federacije u skladu s Daytonskim
sporazumom, njegovim odgovarajuim aneksima, te Ustavom BiH i Federacije BiH.
- Od 31. kolovoza 1996. godine, u skladu s daytonskim Opim okvirnim sporazumom i
sporazumom o Federaciji od 10. studenoga 1995, administrativno ustrojstvo na
teritoriju Federacije pod kontrolom HVO-a prestat e postojati Rasputanje posebnih
institucija obavit e se u skladu s aneksom I Dogovorenih mjera.
- Takoer 31. kolovoza 1996. godi ne funkcije i institucije vlade BiH koje nisu unutar
ovlasti koje daje Ustav BiH bit e prenesene na Federaciju BiH ili rasputene na
odgovarajui nain.
27/08/2007
507
224.
Dogovorene
mjere:
Dokument
ustrojstvu
jake
Federacije kao okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine

(Sarajevo, 15. 8. 1996.)
Dogovorene mjere
"Imajui u vidu injenicu da uspjeh Daytonskog mirovnog procesa ovisi o ustrojstvu jake
Federacije kao okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine, Forum Federacije se 31. srpnja
1996. godine suglasio da se u kratkom razdoblju do opih izbora moraju poduzeti hitni
koraci kako bi se zavrilo ustrojstvo federalnih institucija i struktura.
U skladu s tim, dogovoreno je da e se odmah implementirati nune mjere kako bi se
raspustile institucije Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ove vladine institucije odnose se
na administrativne aranmane na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a) i kako bi se
te funkcije uklopile u odgovarajua ministarstva Federacije. Takoer je dogovoreno da e
se istodobno odgovarajue funkcije Bosne i Hercegovine uklopiti u federalne institucije u
skladu s Daytonskim sporazumom, s odgovarajuim aneksima i u skladu s Ustavom Bosne
i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje je dogovoreno:
- One funkcije i institucije Vlade Bosne i Hercegovine koje se ne nalaze u ovlastima
predvienim Ustavom Bosne i Hercegovine e se prenijeti na Federaciju efektivno s 31.
kolovozom 1996. godine, ili e biti rasputene, kako bude nuno.
- U skladu s Opim okvirnim sporazumom iz Daytona i sa Sporazumom o Federaciji od
10. studenoga 1995. godine, administrativni aranmani na podruju Federacije pod
nadzorom HVO-a e prestati postojati efektivno s 31. kolovozom 1996. godine.
Rasputanje odreenih institucija ovih administrativnih aranmana tei e se u skladu s
Aneksom 1 ovih Dogovorenih mjera.
Ispunjavajui ovaj sporazum, a kako bi se u potpunosti implementirali Opi okvirni mirovni
sporazum za Bosnu i Hercegovinu, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine, Sporazum o Federaciji od 10. studenog 1995. godine, naknadni sporazumi
postignuti u Rimu, enevi, Sarajevu, Petersbergu i na Forumu Federacije, dole potpisani su se
sloili da:
1. Vlada i institucije Federacije trebale bi imati sve ovlasti, osoblje, kompetencije i sredstva
nuna za ispunjavanje obveza prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije.
2. Institucije Bosne i Hercegovine ustrojene prema Ustavu Bosne i Hercegovine trebale bi
imati samo ovlasti, osoblje, kompetencije i sredstva nuna da ispunjavaju svoje obveze u
skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
IZVOR: Vjesnik, 16. 8. 1996. U Sarajevu je 15. 8. 1996. potpisan dokument pod nazivom DOGOVORENE
MJERE. U ime Federacije BiH potpisali su ga predsjednik i potpredsjednik Federacije Kreimir Zubak i
Ejup Gani, a za Bosnu i Hercegovinu premijer Hasan Muratovi.
27/08/2007
508
3. Uredi, institucije i druga tijela vlasti osim federalnih nastavila su funkcionirati na podruju
Federacije, u skladu s Aneksom II (4) Ustava Bosne i Hercegovine i lanu IX(6) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Ovi uredi, institucije i druga tijela pridonijela su odravanju vladinih funkcija na podruju
Federacije. Dogovoreno je da bi se ona trebala raspustiti jer udvostruavaju funkcije i
kompetencije Federacije, to nije u skladu s izjavom s Foruma Federacije od 31. srpnja.
5. Prema tome, kako je predvieno u Aneksu I:
- Prestat e postojati uredi, institucije i druga tijela centralne vlade, osim onih nunih za
izspunjavanje dunosti u institucijama Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i
Hercegovine (Aneks 4 Opeg okvirnog sporazuma).
- Prestat e postojati uredi, institucije i druga tijela koja funkcioniraju kao administrativni
aranmani na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a.
6. Kako bi se promoviralo efikasno funkcioniranje Federacije i osiguralo zaposlenje osoba
koje sada rade u uredima, institucijama i drugim tijelima koja e prestati postojati:
- Premijer Bosne i Hercegovine e osigurati prijenos ovlasti, kvalificiranog osoblja,
kompetencije i sredstva s centralne vlade Bosne i Hercegovine na odgovarajua tijela u
Federaciji, u skladu sa svim primjenjivim pravilima i propisima.
- Predsjednik Federacije e osigurati prijenos ovlasti, kvalificiranog osoblja, kompetencije
i sredstava s vlasti koje djeluju kao administrativni aranmani na podruju Federacije
pod nadzorom HVO-a na odgovarajua tijela u Federaciji, u skladu s pravilima i
propisima Federacije.
- Predsjednik i Potpredsjednik Federacije, zajedno s Premijerom centralne vlade, e
osigurati da sva javna poduzea koja funkcioniraju na podruju Federacije budu
prenesena na odgovarajui kanton i/ili na federalna javna poduzea (u skladu sa
Zakonom o ustrojstvu javnih poduzea na federalnoj razini koji e biti prihvaen do 15.
rujna 1996. godine) ili na odgovarajue korporacije Bosne i Hercegovine, a u skladu s
Aneksom IX Opeg okvirnog sporazuma.
7. Koraci iz toaka 5 i 6 izvodit e se u skladu s rasporedom iz Aneksa I.
8. Kako bi se promovirala brza integracija ovih ureda, institucija i drugih tijela u strukture i
institucije Federacije, Predsjednik i Potpredsjednik Federacije, u aktivnoj suradnji s
Premijerom centralne vlade, e:
- Odmah nakon prijenosa vlasti na Federaciju, izdati akreditacije Federacije svim
zaposlenim. Nakon izdavanja, ova akreditacija bit e jedina akreditacija kojom e se
osoblje vlade koristiti. Akreditacija e ukljuivati ime drave (Bosna i Hercegovina),
entiteta i odgovarajueg kantona ili opine.
- Osigurati da se svaki ured, institucija ili drugo tijelo koristi samo grbom i zastavom
Federacije, peatom, ili drugim slubenim znakovima kada se vlast prenese na
Federaciju, a najkasnije do 15. rujna 1996. godine.
9. Dogovoreno je da e biti sazvana sjednica Vrhovnog suda Federacije to je prije mogue, a
ne kasnije od 1. rujna 1996. godine.
10. Vlade Bosne i Hercegovine i Federacije e uz pomo Amerike ambasade u Sarajevu i
Ureda Visokog predstavnika odmah pristupiti formiranju Posebne grupe koja e nastaviti s
27/08/2007
509
razmatranjem onih podruja u kojima kompetencije Federacije i centralne vlade nisu jasno
definirane Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Pojedinosti o ovoj Posebnoj grupi su sadrani u Aneksu 2 ovog sporazuma.
11. Odmah e biti prihvaen prijedlog zakona dogovoren na Forumu Federacije 14. svibnja
1996. godine u Kui Blair, a koji je razmatran na Skuptini Federacije kako bi se ustrojilo
Vijee za implementiranje Federacije. Vijee za implementiranje e biti odgovorno za
nadgledanje i verificiranje implementacije ovog sporazuma. U meuvremenu e vrijediti
regulative navedene u paragrafu 10.
12. Strane e nastaviti intezivne pregovore kako bi do 1. rujna 1996. godine bio postignut
sporazum u skladu sa nunim pravnim procedurama o grbu i zastavi Federacije, o organizaciji
Sarajeva i o pitanjima vezanim uz druge kantone, kao i o administrativnom i teritorijalnom
ustrojstvu Federacije."
27/08/2007
510
225.
Predsjednik
Predsjednitva
BiH
Alija
Izetbegovi:
Izvjetaj o radu Predsjednitva RBiH za period od 20. 12. 1990.

do 10. septembra 1996. g. (Skuptina Republike Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 11. 9. 1996.)
Dragi narodni poslanici,

Dame i gospodo,
Potovani prijatelji i gosti,
Trebale bi desetine istraivaa da bi se sainio iscrpan i nepristrasan izvjetaj o radu
Predsjednitva, koje je skoro est godina vodilo Bosnu i Hercegovinu u najburnijem i
najkritinijem razdoblju njene historije.
Ovo to se pred vama nalazi nije izvjetaj. To su, prije, sumarne naznake koje mogu pruiti
izvjesnu predstavu o radu ovog vanog organa Republike u vremenu koje je iza nas.
Rad Predsjednitva moe da ilustrira podatak da je ono u toku svog mandata odralo 325
sjednica i razmatralo preko 2.000 taaka dnevnog reda, dok materijali, odluke i
korespondencija obuhvataju vie desetina hiljada stranica razliitih tekstova.
Oekujemo da e to jednog dana biti predmet prouavanja i objektivne analize, a nadam
se da e biti data nepristrasna i pravedna ocjena naeg rada.
Predsjednitvo je po Ustavu vrilo funkciju efa drave, predstavljalo dravu u Zemlji i
Svijetu, definiralo glavne pravce vanjske politike, imenovalo predsjednike vlada,
ambasadore i vojne starjeine.
Predsjednitvo je bilo i Vrhovna komanda oruanih snaga i rukovodilo oruanim
otporom protiv agresije.
Predsjednitvo je - to je bilo njegova vanredna funkcija u uvjetima ratnog stanja - najvei
dio vremena bilo zakonodavno tijelo i vrilo funkcije koje prema Ustavu u redovnim
prilikama pripadaju Skuptini Bosne i Hercegovine.
Osmog aprila 1992. godine proglaena je neposredna ratna opasnost, a 20. juna 1992. i
ratno stanje u Zemlji. Od tada pa do 22. decembra 1995. godine, dakle, skoro 3,5 godine,
Predsjednitvo je radilo u proirenom sastavu. Prema odredbama Ustava BiH, u tim
prilikama Predsjednitvo broji lanove i u njegov sastav, pored sedam redovnih lanova,
ulaze i potpredsjednik Skuptine RBiH, predsjednik Vlade BiH i naelnik (komandant)
Glavnog taba Oruanih snaga BiH.
IZVOR: Izetbegovi 96 godina rata i mira odabrani govori, intervjui i pisma, Sarajevo: Ljiljan 1997., str
217-225.
27/08/2007
511
Ovo Predsjednitvo je preuzelo svoju funkciju (odralo prvu sjednicu) 20. decembra 1990.
godine. Njegov zvanini mandat treba se zavriti nakon etiri godine. Meutim, prema
Amandmanu 51 na Ustav RBiH (donesen prije izbora 1990. godine), za vrijeme
neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja mandat izabranog Predsjednitva nastavlja da
tee. Taj amandman glasi: "U sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti mandat
lanova Predsjednitva i predsjednika se produava dok ne budu stvoreni uvjeti za izbor
novih lanova Predsjednitva".
Javnosti i vama, gospodo poslanici, poznato je kako se i zato mijenjao sastav
Predsjednitva u proteklih pet godina i devet mjeseci. Poznate su vam i teke krize kroz koje
je Predsjednitvo prolazilo i koje su skoro doslovno odslikavale tok, intenzitet i pravac ope
krize kroz koju je u ovom vremenu prolazila Bosna i Hercegovina. Ipak, najvei dio
vremena, posebno u posljednje tri godine, u Predsjednitvu su se nalazili osvjedoeni
patrioti i zagovornici ideje cjelovite i demokratske Bosne i Hercegovine. Uz to,
Predsjednitvo je svo vrijeme odravalo pluralnu politiku i nacionalnu strukturu Bosne i
Hercegovine. Kraj mandata ono je doekalo u sastavu: Izetbegovi, Gani, Kljui, Pejanovi,
Durakovi, Komi i Ljuieva.
Prelistavajui zapisnike sa sjednica Predsjednitva nai e se veliki broj veoma vanih
odluka. U ovoj prilici spomenut u slijedee:
226.
Platforma za djelovanje Predsjednitva RBiH u ratnim uvjetima,
227.
obrazovanje Kriznog taba BiH,
228.
zahtjev za priznanje BiH kao nezavisne drave,

o proglaenju neposredne ratne opasnosti,
o obrazovanju Teritorijalne odbrane RBiH (15. 4. 1992. na Dan Armije),
o proglaenju ratnog stanja,
o ratnim budetima i zavrnim raunima (vie njih),
o obrazovanju Dravne komisije za prikupljanje injenica o ratnim zloinima,
o obrazovanju Dravne komisije
pripadnika TO i policije,
za
kontrolu
zakonitosti
postupanja
o izboru predsjednika Vlade (vie njih),
27/08/2007
imenovanju naelnika (komandanta) Glavnogtaba i starjeina Armije BiH,
upotrebi vojne sile protiv paravojnih jedinica u Sarajevu (oktobar 1993.) i

akcijama protiv kriminalaca (akcija "Trebevi" 1, 2, 3 i 4),
imenovanju predsjednika i lanova ratnih predsjednitava opina u RBiH,
prihvatanju lanstva RBiH u MMF,
imenovanju ambasadora i generalnih konzula RBiH u inozemstvu,
davanju agremana za strane ambasadore u RBiH,
utvrivanju Dana nezavisnosti, Dana dravnosti i Dana sjeanja,
odlikovanjima stranih dravljana i meunarodnih organizacija,
aboliciji,
512
pomilovanju osuenih lica,
imenovnaju nadzornih odbora i direktora javnih preduzea,
izborima i razrjeenjima sudija i predsjednika osnovnih, viih i Vrhovnog

suda, javnih tuilaca i pravobranilaca, i
ukidanju ratnog stanja u RBiH.
Meu naredbama istiu se dvije:
o proglaenju ope javne mobilizacije i

o sluenju vojnog roka u Armiji RBiH.
Predsjednitvo je u svim vanijim sluajevima utvrivalo sastav dravnih delegacija za
pregovore i za razliite mirovne inicijative, a ovdje navodim slijedee sluajeve:
- stavovi za razgovore sa predstavnicima Kontakt-grupe,
- stavovi za zajedniki sastanak dvije Kontakt-grupe (petolana zapadna i
Kontakt grupa islamskih zemalja - eneva),
- stavovi za razgovore prilikom vaingtonskih, bekih i bonskih sporazuma i dr., i
- stavovi i instrukcije ministru vanjskih poslova airbegoviu za razgovore u
enevi 6. septembra 1995.(amerika mirovna inicijativa).
Poto su odluke sa ovog sastanka izazvale poznate kontroverze u javnosti, navodim i
slijedee injenice: Na ovoj sjednici data je instrukcija ministru vanjskih poslova
Muhammedu airbegoviu da u izjavi na enevskom sastanku prihvati naziv Republika
Srpska. Bio je to ameriki zahtjev. Prema zapisniku, sjednici na kojoj je ova odluka donesena
prisustvovali su slijedei lanovi proirenog sastava Predsjednitva: Izetbegovi, Durakovi,
Silajdi, Komi, general Deli i Biaki kao v. d. odsutnog Gania. Odluka je donesena
jednoglasno. Moram napomenuti da prof. Komi osporava da je bio prisutan sjednici na
kojoj je takva odluka donesena. Napominjem da izjava u enevi nije potpisa na, a odluka
je ozvaniena Dejtonskim ugovorom, koji je zatim jednoglasno prihvaen u Skuptini
RBiH.
Rekao sam ve da je Predsjednitvo, zbog nemogunosti da se sastane Skuptina RBiH, a u
skladu sa ovlatenjima u sluaju ratnog stanja, donosilo uredbe sa zakonskom snagom.
Takvih uredbi ima veliki broj. Navodim vanije:
o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Republici BiH
primjenjuju kao republiki,
o neprimjenjivanju odredaba saveznih zakona na teritoriju RBiH,
o utvrivanju privremenog grba i zastave,
o odbrani i Oruanim snagama,
o ratifikaciji meunarodnih konvencija,
o novcu, Narodnoj banci, SDK i drugim finansijskim institucijama,
o obrazovanju i radu okruga,
o nazivu jezika u slobodnoj upotrebi u RBiH,
o himni,
27/08/2007
513
o radu dravnih organa i organa uprave (Republike, okruga i opina),

o krivinom, parninom, upravnom i prekrajnom postupku,
o ustanovama i preduzeima,
o izruenju po molbama Meunarodnog suda,
o zdravstvenoj zatiti pripadnika Armije,
o materijalnom obezbjeenju porodica boraca i RVI,
o naputenim stanovima i naputenim nekretninama,
o raunovodstvu, finansijskom i deviznom poslovanju i carinama.
Sve navedene uredbe sa zakonskom snagom, kao i sve druge ovdje nenabrojane,
podnesene su na potvrdu Skuptini RBiH, im se ona sastala, i bile su potvrene.
Predsjednitvo je djelovalo i preko svojih radnih tijela, to je slabija strana njegovog rada.
Predsjednitvo, prema Poslovniku, radi i u preko tri savjeta i etiri komisije.
Savjeti su:
1. Savjet za openarodnu odbranu (predsjednik Savjeta je Alija Izetbegovi, a lanovi su
gnerali Generaltaba Armije RBiH). Ovaj Savjet se sastajao u svim vanijim prilikama,
razmatrao vojnu situaciju i donosio vanije odluke o razvoju Armije i vojnim
operacijama.
2. Savjet za zatitu ustavnog poretka (predsjednik Savjeta je dr. Mirko Pejanovi, a lanovi
ministar unutranjih poslova, ministar odbrane, predstavnik Generaltaba, naelnik CSBa, poslanik Skuptine RBiH Boro Bjelobrk).
Savjet je u prvom dijelu mandata odrao deset sjednica i razmatrao sigurnosnu situaciju u
Republici BiH, odnose Vojne policije i Policije MUP-a, stanje javnog reda i mira i druga
tekua pitanja. Nakon obrazovanja Federacije, Savjet je prestao sa radom.
3. Savjet za meunarodnu saradnju (predsjednik Savjeta je dr. Ejup Gani, a lanovi: Edhem
Biaki (u svojstvu predsjednika Komisije Skuptine RBiH za odnose sa inozemstvom)
Ljubomir Berberovi, akademik, dr. David Kamhi, Alija Isakovi, knjievnik, i dr. Zdravko
Stipevi).
Na svaku sjednicu pozivani su i predstavnici svih aktivnih politikih stranaka u Republici.
Savjet je odrao dvadeset i jednu sjednicu.
Na sjednicama je razmatrana meunarodna situacija i vrene pripreme za pregovore koje su
imale nae delegacije. Stavovi su preko predsjednika komisije prof. Gania prenoeni
Predsjednitvu.
Komisije su:
4. Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja (predsjednik Komisije je dr. Ejup Gani, a
lanovi generalni sekretar Predsjednitva RBiH i lanovi Predsjednitva, zavisno od
dnevnog reda). Komisija je odrala vei broj sjednica na kojima su razmatrana pitanja
organizacije Slube Predsjednitva, stambena pitanja, plae i tekui rad slubi
Predsjednitva.
27/08/2007
514
5. Komisija za odlikovanja (predsjednik Komisije je g. Stjepan Kljui, a lanovi Komisije

nisu birani).
Sve poslove Komisije neposredno je vrilo Predsjednitvo RBiH na sjednicama.
6. Komisija za pomilovanja nije birana, a sve poslove Komisije vrilo je neposredno
Predsjednitvo RBiH po prijedlogu ministra pravde RBiH.
7. Komisija za predstavke i prijedloge (predsjednik Komisije je mr. Jusuf Puina, a
lanovi ita Ljiljana, Rasim Hodi od 1. 8. 1995. (ranije lan Rasim Radovovi) ispred
Generaltaba Armije BiH, Amila Eterovi (od 1.7.1995. godine kao vii struni saradnik
u Predsjednitvu rasporeena na rad u ovu Komisiju).
Ova Komisija djeluje od jula 1994. godine. Komsija je zasjedala praktino svake
sedmice, s obzirom da se Predsjednitvu obraa veliki broj graana pismeno ili lino u
zgradi Predsjednitva.
Komisija je primila ukupno 987 pismenih i preko 2.000 usmenih predstavki, koje su se u
velikom broju sluajeva odnosili na davanje pravnih savjeta i pritube na sporost
opinskih organa. Oko 60 posto predstavki odnosile su se na stambene probleme alitelja,
30 posto na probleme boraca, invalida i socijalno ugroenih, a ostale na zahtjeve za
lijeenje u inozemstvu. Vie od polovine predstavki koje su se odnosile na stambena
pitanja pozitivno su rijeene (63 %), dok je procent pozitivno rijeenih zahtjeva koji su
se odnosili na radno-pra-vne probleme i pitanja invalida i palih boraca znatno vei
(izmeu 80 i 90 posto).
Zakljuak:
Navedeni podaci predstavljaju pokuaj da se u najkraim crtama opie rad Predsjednitva
Republike Bosne i Hercegovine u proteklih skoro 70 mjeseci njegova rada.
Mi, lanovi ovog tijela, imamo i sami kritiki stav prema rezultatu koji je postignut. Ipak,
vjerujemo da je odbrambeni rat, to je bila glavna preokupacija ovog organa, s obzirom na
krajnje teke uvjete u kojima je voen, uspjeno zavren. Njegovi rezultati stvorili su osnove
da se politikim sredstvima, u miru, nastavi borba za cjelovitu i demokratsku Bosnu i
Hercegovinu.
To e ostati na cilj i kada budemo obini graani ove zemlje.
27/08/2007
515
227.
Predsjednik
SRJ
Slobodan
Miloevi
predsjednik
Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Integralni tekst zajednike

izjave o normalizaciji odnosa (Pariz, 2. 10. 1996.)
Integralni tekst zajednike izjave o normalizaciji odnosa
Objavljujemo integralni tekst Zajednikog priopenja kojeg su u etvrtak u Parizu potpisali
srbijanski predsjednik Slobodan Miloevi i predsjednik BiH Alija Izetbegovi o
normalizaciji odnosa (neslubeni prijevod s francuskog jezika).
1. - "Predsjednici Slobodan Miloevi i Alija Izetbegovi su vrsto odluni da e promicati
mir. Obvezuju se da e djelovati u prilog trajne stabilnosti u jugoistonoj Europi te za
jednakost i suradnju svih naroda i graana tog podruja.
2. - Savezna Republika Jugoslavija i Bosna i Hercegovina rijeit e sva bilateralna pitanja u
duhu dobre volje i razumijevanja.
3. - Trajna uspostava tog ozraja dobre volje i razumijevanja e se oitovati njihovim
obvezivanjem da nee, kako u bilateralnim odnosima tako i na meunarodnom planu,
poduzimati politike i pravne poteze koji ne bi pridonosili razvoju prijateljskih odnosa i
suradnje.
4. - Savezna Republika Jugoslavija e potivati cjelovitost Bosne i Hercegovine, sukladno
Daytonskom sporazumu koji uspostavlja kontinuitet raznih oblika dravne organizacije BiH u
kojima su kroz povijest ivjeli narodi BiH. Bosna i Hercegovina prihvaa kontinuitet Savezne
Republike Jugoslavije.
Strane se slau da zajedniki urede pitanja sukcesije sukladno pravilima meunarodnog prava
o sukcesiji drava.
5. - Odlune da e u duhu mira i suradnje osigurati potrebne uvjete u rjeenju cjeline
bilateralnih pitanja koja ostaju otvorena, SRJ i BiH:
- e uspostaviti diplomatske odnose na razini veleposlanstava,
- osigurat e da se njihovi graani mogu slobodno kretati izmeu dviju zemalja bez viza i
ostalih formalnosti,
- ukinut e sva ogranienja sloboda gospodarskih i trgovinskih razmjena izmeu dviju
zemalja,
- osigurat e da gospodarski subjekti SR Jugoslavije i BiH imaju u obje zemlje isti tretman u
upotrebi cestovne i eljeznike infrastruktura i drugih prijevoznih sredstava,
- poticati razvoj dugorone gospodarske suradnje i jamiti posebne olakice za otvaranje
gospodarskih predstavnitava ali i drugih institucija koja pridonose razvoju gospodarske,
kulturne, znanstvene, tehnike i ostalih vidova suradnje.
6. - Kako bi se ispunile preuzete obveze dvije strane e se bez odlaganja posvetiti pripremi i
razradi odgovorajuih sporazuma.
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNAA033370:1., 3. 10. 1996.
27/08/2007
516
7. - Dvojica predsjednika izraavaju zahvalnost predsjedniku Jacquesu Chiracu za

gostoprimstvo i naglaavaju vanost uloge Francuske i njezin konstruktivan prilog procesu
uvrenja mira i stabilnosti u jugoistonoj Europi".
27/08/2007
517
522
523
524
525
526
527
528
529
530
531
532
533
534
535
536
537
538
539
540
541
542
543

IvanBilic I MiroslavTudjman-Planovi, Sporazumi, Izjave o BiH 91-95 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IvanBilic I MiroslavTudjman-Planovi, Sporazumi, Izjave o BiH 91-95 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Miroslav Tuman, Ivan Bili

Planovi, sporazumi, izjave

Zagreb, srpanj 2005.

Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu

Deklaracija o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne

Skuptina BiH: est toaka predsjednika Predsjednitva

EZ: Deklaracija o Jugoslaviji ministara europske dvanaestorice

Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi

Sabor Republike Hrvatske: Odluka o raskidu dravno-pravnih

Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci

Skuptina BiH: Memorandum

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: EZ predlae "Slobodnu

Odluka o formiranju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

i aneksi sa brijunskog sastanka

Jugoslaviji: Prijedlog ugovornih

Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Grude, 18. 11.

Odluka o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Odluka o

enevski sporazum o povlaenju JNA iz Hrvatske (eneva, 23. 11.

Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o vanjskoj politici RH

Sabor Republike Hrvatske: Zahtjev za prijem RH u Europsko

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 1.

Ministarsko vijee Europske zajednice:

Predsjednitvo i Vlada SR BiH: Zahtjev Europskoj zajednici

Skuptina srpskog naroda u BiH: Odluka o pripremama za

Sabor Republike Hrvatske: Zakljuak

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Deklaracija

Mirovna konferencija o Jugoslavij:

Mirovna konferencija o Jugoslaviji:

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj. 4: o

(Zagreb, 28. 12. 1991.)

Hercegovine od strane Evropske zajednice i njenih zemalja

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje

Skuptina Bosne i Hercegovine: Odluka o raspisivanju

Referendumsko pitanje Hrvatske demokratske zajednice Bosne i

Lisabonska izjava o Jugoslaviji ministara vanjskih poslova

Cutilleirov plan: Izetbegovi, Lasi i Karadi sporazumjeli

Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu

Cutilleirov plan: Prijedlog HDZ BIH "O buduem dravnom

Konani rezultati referenduma u BiH (Sarajevo, 9. 3. 1992.)

Cutilleirov plan: Izjava o naelima za novo ustavno

SAD/EZ: Zajednika deklaracija o priznanju jugoslavenskih

Cutilleirov plan: primjedbe i prijedlozi

Cutilleirov plan: Tekst izjave o naelima za novo ustrojstvo

Cutilleirov plan: Briselski dodatak izjavi o ustavnom

Zajednika izjava ministara vanjskih poslova EZ o priznanju

EZ: Deklaracija o BiH (Bruxelles, 12. 5. 1992.)

50. Predsjednitvo BiH, srpska strana i JNA: Sporazum o prekidu

BiH: Odluka o pretpoinjavanju

54. Konferencija o miru u Jugoslaviji: Miljenje o nadlenosti i

57. KESS: Govor predsjednika RH dr. Franje Tumana na plenarnoj

62. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska: Sporazum

III Dio: Od poetka rada Meunarodne konferencije o bivoj

69. SDA i HDZ BiH: Zajedniko priopenje sa sastanka u Meugorju

73. Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska: Dodatak

74. Vlada Republike Srpske i Vlada Republike srpska krajina:

79. MKBJ: Zajednika izjava predsjednika RH dr. Franje Tumana i

81. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo

RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

84. MKBJ: Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta

86. MKBJ: Prijedlog ustavnog ureenja Bosne

87. Predsjednitvo RBiH: Odluka o usvajanju

88. Predsjednitvo RBiH: Zakon o izboru i