BRUNO REBEC

rezni
konstrukcija
proraun
izrada
primjena
istroenost

TE H N I K A

KNJIGA

ZAG RE B

Dipl. ing. strojarstva Bruno Rebec,

Izvanredni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje
Sveuilita u Zagrebu

REZNI

ALATI

TEH NIK A KNJIGA

ZAGREB

PREDGOVOR
Moderna proizvodnja u dananje vrijeme ne moe se zamisliti bez upotrebe
alata i naprava. Da bi se moglo ekonomino proizvoditi potrebni su to kvalitet
niji alati i naprave. Proizvodnja takvih sredstava nuno zahtijeva prethodnu te
meljitu studiju, proraun i konstrukciju za svaki specifini sluaj.
Na tom polju postoje velike mogunosti poboljanja proizvodnje u cijelosti.
Spomenuta djelatnost stvaralaki je rad jednako vrijedan kao i svi ostali. Zbog
navedenih razloga trebalo je uvesti nov predmet: Alati i naprave, koji se tek u
najnovije vrijeme slua na visokim kolama i fakultetima.
Da bi se olakalo studiranje toga predmeta na visokim kolama i omoguilo
strunjacima u proizvodnji uspjenije rjeenje zadataka s toga podruja, napisan
je ovaj udbenik.
Za svaku grupu karakteristinih reznih alata dati su osnovni principi dje
lovanja, osnove prorauna i konstrukcije, te tehnologija izrade. Knjiga sadri brojne
podatke iznijete u obliku tablica i dijagrama koji se mogu korisno upotrijebiti za
proraune i konstrukciju konkretnih primjera alata.
Na kraju knjige za svaku karakteristinu grupu alata dati su konstrukcijski
crtei sa svim potrebnim presjecima i kotama.
Uz iznesene principe i podatke, te uz osnovne proraune i sistematsko obli
kovanje sastavnih crtea i elemenata, olakana je izobrazba konstruktora reznog
alata.
Formule i tablice u ovom udbeniku ne oznauju za sve sluajeve optimalne
veliine. One mogu posluiti samo kao orijentacione vrijednosti, odnosno za iz
ravnu primjenu pri pojedinoj obradi ili obradi serija s malo komada, koje se ne
ponavljaju. Pri velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji treba ustanoviti optimalne
veliine karakteristinih parametara ispitivanjem za odnosne sluajeve, uz zadane
uvjete rada.
Zbog pomanjkanja literature na naem jeziku s ovoga podruja bila je jasna
potreba da se napie ovaj udbenik u ovom obliku i na ovaj nain, da bi se stu
dentima i strunjacima pruilo neko pomagalo, svladavajui gradivo predmeta,
razne probleme i rjeavajui zadatke na vjebama.
Zbog kontinuiteta s nekim fakultetskim knjigama i skriptama, te stranom
literaturom, u nekoliko poglavlja upotrijebljene su stare oznake npr. za silu, pres
jek itd., no negdje je uz staru oznaku napisana i nova, pa molim da se to uzme
u obzir.

Navedeni razlozi djelovali su na opseg, nivo i cjelovitost obuhvaenog gra

diva. Zbog toga se od italaca oekuju razne korisne primjedbe i napomene.
Primjedbe upuene autoru bit e dobro dole i primljene sa zahvalnou.
Na kraju elio bih se zahvaliti na dobivenim sugestijama i pomoi pri sas
tavljanju ove knjige prof. dr ing. I. Hercigonji, prof. dr ing. J. Hribaru, prof. dr
ing. R. Zdenkoviu, prof. ing. T. urini, doc. mr. ing. B. Borasu, mr. ing.M.
Fucksu, dipl. ing. T. Talijiu.
AUTOR
U Zagrebu, 1972 godine

SADRAJ
UVOD
1.

......................................................................................................................

13

1.1. Svojstva i dunosti konstruktora

...................................................................................
1.2. Podjela alata ...........................................................................................................................
1.21. Rezni a l a t .....................................................................................................................
1.22. Stezni a l a t .....................................................................................................................
1.23. Runi a l a t .....................................................................................................................
1.24. Runialat s pogonom ...............................................................................................
1.3. Osnovni pojmovi za konstrukciju izraevine.......................................................................
1.31. to je iz ra e v in a ..........................................................................................................
1.32. Vrste izraevina prema nainu izrade im a te rija lu .............................................
1.4. Osnovni pojmovi za konstrukciju alata
...........................................................................
1.41. Ope smjernice za konstrukciju reznih alata ...........................................................

13
14
14
14
14
14
19
19
19
20
23

2.

K o n stru k cija a la ta za o b ra d u sk id a n je m stru g o tin e ...........................................

26

Izbor reznog a l a ta .................................................................................................................

2.11. Namjena reznog a l a ta .............................................................. ...................................
2.12. Izbor vrste i oblika alata i kinematske sheme rezanja.................. ....................
2.13. Pravila za izbor reznog alata .................................................................................
Faktori koji omoguuju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti reznog alata---2.21. Izbor materijala za konstrukciju reznog alata ....................................................
2.22. Izbor geometrije reznih dijelova, otrenja^ odvoenja strugotine i topline ..
2.23. Ekonomska izrada alata .............................................................................................
2.24. Radioniki crte reznog alata .................................................................................
2.25. Tehniki propisi za rezni alat (standardni) ........................................................
Izraunavanje ekonominosti a l a t a ....................................................................................
2.31. Utvrivanje najekonominije izdrljivosti i brzine rezanja ................................

27
27
28
29
30
30
32
43
46
47
48
52

N oevi .......................................................................................................................................

65

3.1. Definicije i vrste ..................................................................................................................

3.2. .Tokarski noevi oblici i izvedbe .................................................................................
3.3. Geometrija o tr ic e ...................................................................................................................
3.31. K utovi noa ..................................................................................................................
3.32. Razne izvedbe lomila strugotine ..............................................................................
3.4. Konstrukcija otrice ..............................................................................................................
3.5. Sile rezanja pri tokarenju ..................................................................................................
3.51. Brzina rezanja kod tokarenja .................................................................................
3.52. Snaga stroja pri to k a re n ju .........................................................................................
3.53. Maksimalna naprezanja na tokarskom s tr o ju ..........................................................
3.54. Izraunavanje presjeka noa pri to k a re n ju ..............................................................
3.6. Vibracije ...................................................................................................................................
3.61. Konstrukcija noeva s obzirom na materijal od kojeg se izrauju .................

65
65
67
67
73
76
82
87
87
89
93
96
97

2.1.

2.2.

2.3.

3.

O p i p o jm o v i

Strana
3.62. Tehnoloki postupak izrade tokarskog noa .......................................................
3.63. Upute za konstrukciju i izradu noeva ................................................................
3.64. Primjer konstrukcije noa .......................................................................................
3.65. Upute za postavljanje reznih ploica od tvrdog metala u drae noeva ..
3.66. Lemljenje ploica od tvrdog metala na drae noeva.........................................
3.67. Troenje i tupljenje noeva ....................................................................................
3.68. Vijek trajanja tokarskih noeva................................................................................
3.7. Noevi za blanjanje, struganje i dubljenje ....................................................................
3.71. Noevi za blanjanje i struganje ............................................................................
3.72. Noevi za dubljenje....................................................................................................
3.73. Sila rezanja pri blanjanju, struganju i dubljenju ...............................................
3.74. Snaga pri blanjanju, struganju i dubljenju...........................................................
3.75. Proraun vrstoe noa za blanjanje ....................................................................
3.8. Tokarski profilni noevi .....................................................................................................
3.81. Radijalni profilni noevi ........................................................................................
3.82. Prizmatini ili tangencijalni noevi .....................; ................................................
3.83. Proraun trokutastog prizmatinog n o a ...............................................................
3.84. Okrugli ili ploasto profilni noevi .......................................................................
3.85. Geometrija okruglog ploastog noa ...................................................................
3.86. Skraeni tehnoloki postupak izrade okruglogprofilnog noa ........................
3.87. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenatakod noeva .....................................
3.88. Standardi za konstrukciju i izradu noeva...........................................................
3.9. Primjer konstrukcije profilnog okruglog noa ................................................................

100
101
110
113
114
115
117
118
118
122
123
124
125
126
127
128
130
134
137
147
148
150
151

4.

S v rd la .............................................................. .................................. ..................................

156

4.1.
4.2.
4.3.
4.4.

Pojam buenja ....................................................................................................................

Vrste buenja ........................................................................................................................
Vrste bunih a la ta ................................................................................................................
Konstruktivni elem enti........................................................................................................
4.41. Spiralna ili zavojna sv rd la........................................................................................
4.42. Glavni bridovi s v r d la ................................................................................................
4.43. Svrdla s ploicama od tvrdog m e ta la ..................................................................
4.44. Ravna ili plosnasta svrdla ........................................................................................
4.45. Specijalne izvedbe spiralnih svrdala ...................................................................
4.46. Noevi i motke za buenje ili proirivanje ......................................................
4.47. Proraun deformacije slobodne bune m otke.......................................................
4.48. Openito o k ru to sti....................................................................................................
4.49. Tanost alata ............................................................................................................

156
156
157
157
157
162
174
179
184
186
206
209
216

4.5.

Osnovni raunski podaci kod svrdla .................................................................................

4.51. Sile rezanja i prodiranja na svrdlu .......................................................................
4.52. Moment zakretanja na svrdlu ...............................................................................
4.53. Brzina rezanja i volumen strugotine kod svrdla
............................................
4.54. Snaga rezanja pri b u e n ju ........................................................................................
4.55. Proraun vrstoe spiralnog svrdla .......................................................................
4.56. Proraun deformacije svrdla ...................................................................................
4.57. Ostali utjecaji na zastranjivanje svrdla ...............................................................

216
217
220
225
228
228
231
238

4.6.

Skraeni tehnoloki postupak izrade plosnatog svrdla.....................................................

4.61. Skraeni tehnoloki postupak izrade spiralnih svrdalaza masovnu proizvodnju
4.62. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenata kod sv rd a la ....................................
4.63. Troenje i zatupljenje svrdla ...............................................................................
4.64. Vijek trajanja svrdla....................................................................................................
4.65. Najvaniji elementi pri preuzimanju svrdla .......................................................
4.66. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu svrdla ...........................................
4.67. Odreivanje klase kvalitete obrade povrina na svrdlima ................................
4.68. Izbor materijala za svrdla .......................................................................................

239
241
245
247
248
248
248
249
250

Strana
4.7. Primjer prorauna i konstrukcije spiralnog svrdla .........................................................
4.71. Grafika konstrukcija svrdla .....................................................................................
4.72. Odreivanje profila glodala.........................................................................................

250
255
257

5.

258

U p u ta la ..................................................................................................................................

5.1. Osnovni pojmovi uputala ..................................................................................................

5.2. Konstruktivni elementi u p u ta la ..........................................................................................
5.3. Uputala od jednog komada za doradu rupa ..................................................................
5.31. Konstrukcija reznih elemenata uputala ................................................................
5.32. Konstrukcija ostalih radnih elemenata uputala ................................................
5.33. Konstrukcija ljebova na uputalima ....................................................................
5.34. Vratna uputala za obradu valjkastih i elnih ploha ........................................
5.4. Uputala za obradu koninih ploha ..................................................................................
5.41. Konstrukcija koninih u p u tala................................................................................
5.42. Konstrukcija nasadnih uputala ............................................................................
5.5. Uputala za obradu elnih uzdignutih ploha
.............................................................
5.51. Konstrukcija jednostranog elnog u p u tala............................................................
5.6. Uputala za obradu rupa sa veim dodatkom .................................................................
5.61. Konstrukcija dvozubih uputala .............................................................................
5.62. Uputala s ploicama od tvrdog m e ta la ................................................................
5.7. Sila rezanja i moment zakretanja pri u p u ta n ju .............................................................
5.71. Brzina rezanja kod uputala .....................................................................................
5.72. Odreivanje posmaka kod uputanja ....................................................................
5.73. Snaga rezanja pri u p u ta n ju ....................................... .............................................
5.74. Proraun deformacije uputala .................................................................................
5.75. Spajanje i stezanje dijelova .....................................................................................
5.76. Proraun elemenata za spajanje i ste z a n je ............................................................
5.77. Troenje i zatupljenje u p u tala.................................................................................
5.78. Otrenje u p u ta la.........................................................................................................
5.79. Skraeni tehnoloki postupak izrade nasadnog uputala za individualnu pro
izvodnju .................................................................... .....................................................
5.8. Tehniki propisi za izradu i isporuku uputala .............................................................
5.81. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenata kod uputala ...............................
5.82. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu uputala ........................................
5.83. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na uputalima ...........................
5.84. Izbor materijala za u p u ta la .......................; ...........................................................
5.9. Primjeri konstrukcije u p u ta la..............................................................................................
5.91. Primjer konstrukcije uputala za prolaznu rupu ................................................
5.92. Prim jer konstrukcije uputala za konanu ru p u ....................................................

258
257
259
260
268
268
269
272
272
274
276
277
277
278
278
280
282
285
286
286
286
286
293
293

6.

..............................................................................................................................

304

6.1. Osnovni pojmovi razvrtala ............................ ......................................................................

6.2. Strojna razvrtala.................................................................................. ....................................
6.21. Konstruktivni elementi i geometrija strojnih razvrtala ...................................
6.22. Strojno cilindrino razvrtalo od jednog komada s valjkastim d r k o m ..........
6.23. Strojna nasadna razvrtala .........................................................................................
6.3. Runa razvrtala ......................................................................................................................
6.31. Runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom ...........................................
6.32. Runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom za maledimenzije ............
6.33. Konstrukcija malih ra z v rta la .....................................................................................
6.34. Osnovne dimenzije malih runih i strojnih razvrtala ........................................
6.35. Podeljiva razvrtala ......................................................................................................
6.4. Konina razvrtala ...................................................................................................................
6.41. Konina razvrtala za obradu Morse koninih r u p a ...........................................
6.42. Konina razvrtala za obradu zatinih koninih rupa koniciteta 1:50 .............
6.43. Konino razvrtalo s konicitetom 1:30 .................................................................

304
306
306
317
317
322
322
323
323
326
330
331
331
336
336

R a z v rta la

294
295
295
297
298
299
300
300
302

Strana
6.5. Prorauh raz v rta la..................................................................................................................
6.51. Brzina rezanja pri razvrtanju ................................................................................
6.52. Odreivanje posmaka pri razvrtanju ....................................................................
6.53. Snaga rezanja pri razvrtavanju................................................................................
6.54. Primjer prorauna drka sa etvrtkom
............................................................
6.55. Tolerancije rupa pri razvrtavanju............................................................................
6.56. Troenje i zatopljenje razvrtala ............................................................................
6.57. Otrenje razvrtala .....................................................................................................
6.6. Eksploatacija razvrtala ..........................................................................................................
6.7. Tehniki propisi za izradu i isporuku razvrtala .............................................................
6.71. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenata kod razvrtala .................................
6.72. Najvaniji elementi pri preuzimanju razvrtala
..............................................
6.73. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu razvrtala .........................................
6.74. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na razvrtalima .............................
6.75. Izbor materijala za raz v rta la....................................................................................
6.76. Primjeri izraunavanja promjera razvrtala ............................................................

337
339
341
342
343
343
344
345
348
348
348
349
349
350
351
352

7.

355

7.1.
7.2.
7.3.

G lodala

................................................................................................................................

Pojam glo d ala........................................................................................................................

Vrste glodanja i njihova kinematika ................................................................................
Osnovni pojmovi i elementi glodala ................................................................................
7.31. Elementi glodala .........................................................................................................
7.32. Podjela g lo d ala.............................................................................................................
7.33. Geometrijski elementi reznih dijelova glodala ...................................................
7.4. Izrada zubi kod glodala ....................................................................................................
7.41. Glodala s glodanim zubima ....................................................................................
7.5. Valjkasta glodala s glodanim zu b im a...............................................................................
7.51. Osnovni konstrukcijski elementi valjkastih glodala ...........................................
7.52. Protusmjemo i istosmjerno glodanje ....................................................................
7.53. Sile koje djeluju na valjkasto g lo d a lo ....................................................................
7.54. Snaga pri glodanju .....................................................................................................
7.55. Podjela valjkastih glodala prema konstrukciji zuba ...........................................
7.56. Uvrenje noa pomou zatika i klina ................................................................
7.57. Uvrenje noa pomou epa, klinai zubi ..........................................................
7.58. Proraun valjkastih glodala s umetnutim zubima ...............................................
7.6. Ostalaglodala s glodanim zu b im a....................................................................................
7.61. elna glodala s glodanim zubima ............................................... ........................
7.62. Ploasta glodala s glodanim zubima
...................................................................
7.63. Kutna glodala s glodanim zubima ........................................................................
7.64. Prstasta glodala s glodanim zu b im a........................................................................
7.65. Fazonska glodala s glodanim zubima ....................................................................
7.66. Glodala s ctricama od tvrdog metala s glodanim zubima ...........................
7.7. Glodala s natrano obraenim zubima ............................................................................
7.71. Izbor krivulje za natrano tokarenje ....................................................................
7.72. Odreivanje veliine natrano skinutog dijela ...................................................
7.73. Koso natrana o b rad a.........................i ......................................................................
7.74. Konstrukcija glodala sa natrano glodanim zubima
.......................................
7.75. Prstasto glodalo s natano obraenim zubima ...................................................
7.76. Fazonska glodala s natrano obraenim zubima ...............................................
7.77. Pile ili glodala za odrezivanje ................................................................................
7.78. Troenje i trajnost glodala ....................................................................................
7.79. Otrenje glodala
.......................................................................................................
7.8. Primjeri projektiranja tehnolokih postupaka g lo d a la ...................................................
7.81. Tehnoloki postupak izrade valjkasto elnog glodala .......................................
7.82. Konstrukcija i tehnoloki postupak dvokutnog glodala.......................................
7.83. Proraun nagiba diobene g la v e.................................................................................
10

355
356
357
357
358
360
371
372
375
375
388
389
392
395
398
399
400
402
402
414
421
429
429
430
435
436
437
440
441
446
447
452
454
457
459
459
465
465

Strana
7.9.

8.

Tehniki propisi za izradu i isporuku glodala ...........................................................

7.91. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu glodala...........................................
7.92. Najvaniji elementi pri preuzimanju g lo d a la.......................................................
7.93. Oblik, dimenzije i dozvoljena odstupanja ...........................................................
7.94. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na glodalima ...............................
7.95. Izbor materijala za glodala ..................................................................................
7.96. Primjer prorauna i konstrukcije valjkastog g lo d ala...........................................
A lati za iz ra d u n av o ja .................................................

474
474
475
475
476
478
479

...............................................

487

8.1. Opi pojmovi i vrste izrade navoja .................................................................................

8.2. Osnovni pojmovi navoja .....................................................................................................
8.21. Osnovni podaci navoja ............................................................................................
8.22. Tolerancija navoja ....................................................................................................
8.3. Normalni i ploasti noevi za narezivanje........................................................................
8.31. Konstruktivni elementi noa za rezanje n av o ja...................................................
8.32. Prizmatini no i ploasto okrugli noevi za narezivanje ..............................
8.33. Noevi grebaljke ili eljevi ...................................................................................
8.34. Konstrukcija uvrenja ploastih grebaljki .......................................................
8.4. Narezna svrdla ili ureznici .................................................................................................
8.41. Osnovni p o jm o v i........................................................................................................
8.42. Klasifikacija nareznih svrdala ...............................................................................
8.43. Konstrukcijski elementi ureznika ...........................................................................
8.44. vrstoa malopromjemih ureznika ........................................................................
8.45. Sile koje djeluju na ureznik ...................................................................................
8.5. N areznice.................................................................................................................................
8.51. Osnovni p o jm o v i........................................................................................................
8.52. Dijelovi i konstruktivni elementi okrugle n areznice...........................................
8.53. Konstrukcija okruglih nareznica ...........................................................................
8.54. Zakretni moment i efektivna sn a g a ........................................................................
8.55. Skraeni tehnoloki postupak ureznika za m a tic e ...............................................
8.56. Skraeni tehnoloki postupak nareznice ...............................................................
8.57. Istroenost i otrenje ureznika i nareznica...........................................................
8.6. Tehniki propisi za izradu i isporuku ureznika inareznica.........................................
8.61. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenata kod ureznika ..............................
8.62. Dozvoljena odstupanja osnovnih elemenata kod n a re z n ic a ..............................
8.63. Najvaniji elementi pri preuzimanju ureznika i nareznica ..............................
8.64. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu ureznika in arezn ica..................
8.65. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na ureznicima i nareznicama ..
8.66. Izbor materijala za ureznike i nareznice ...........................................................
8.7. Primjer za proraun u re z n ik a .............................................................................................

487
489
489
490
491
491
495
496
499
500
500
500
501
512
512
518
518
518
519
525
527
527
528
531
531
531
533
533
533
533
535

9.

Igle za provlaenje ............................................................................................................

539

9.1. Dodaci za obradu provlaenjem .........................................................................................

9.2. Proraun igle za provlaenje .............................................................................................
9.3. Skraeni tehnoloki postupak igle za provlaenje ........................................................
9.31. Elementi prorauna pri provlaenju ...................................................................
9.32. Primjer prorauna i konstrukcije igle ...................................................................

541
541
551
552
552

10. A lati za iz ra d u zup an ik a ..............................................................................................

555

10.1.
10.2.
10.3.
10.4.

555
556
558
563

Modulna
Modulno
Proraun
Elementi

glodala ..........................................................................................................
odvalno glodalo ..........................................................................................
odvalnih glodala .........................................................................................
prorauna pri rezanju ozubljenja .............................................................

11

Strana
10.5. Skraeni tehnoloki proces izrade modulnog nasadnog odvalnog glodala ..............
10.6. Greke u procesu odvaljivanja .......................................................................................
10.61. Greke glodanih zupanika ....................................................................................
10.62. Greke odvalnog glodala ........................................................................................
10.63. Dozvoljena odstupanja odvalnih glodala ...........................................................
10.64. Troenje i trajnost glodala za ozubljenje...........................................................
10.7. Alati za obradu dubljenjem ...............................................................................................
10.8. Alati za ljutenje zupanika...............................................................................................
10.9. Primjer prorauna i konstrukcije odvalnih g lo d ala......................................................

565
565
565
566
566
567
567
568
569

11.

573

N ajnoviji sistem i rez n ih a la ta ....................................................................................

D odatak
Primjeri za konstrukciju; pomone vrijednosti za p ro ra u n .......................................
Pomone tabele ....................................................................................................................

579
593

P re g led osnovnih veliina, njihovih m e u n aro d n ih oznaka te dim enzijsko ko

h e re n tn ih jedinica ........................ ..............................................................................

617

K azalo

629

............................................................................................................................................

L ite ra tu ra

12

.....................................................................................................................................

635

U V O D
1. OPI POJMOVI
U ope pojmove ubrajamo i osnove konstruiranja reznih alata. Da bi se u
proizvodnji moglo pravilno izraivati, nuno je pristupiti konstruiranju jednim
sistematskim redom, koji e osigurati tehniki dobru konstrukciju te pravilnu i
ekonominu izradu, kako reznog alata tako i izradaka.
U tu svrhu potrebno je jednim sistematskim redom razmotriti slijedee:
svojstva i dunosti konstruktora,
podjelu alata,
osnovne pojmove za konstrukciju izraevine,
osnovne pojmove za konstrukciju alata,
ope smjernice za konstrukciju reznih alata,
konstrukciju alata za obradu skidanjem strugotine,
izbor reznog alata,
pravila za izbor reznog alata,
faktore koji omoguuju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti rez
nog alata,
ekonomsku izradu reznog alata,
radioniki crte reznog alata, i
tehnike propise za rezni alat.
Na osnovi gornjih taaka biti e u poglavljima od 1.1 do 2.25 dane osnove
za konstruiranje reznih alata.
1.1. SVOJSTVA I D U N O STI KO NSTRU KTO RA
Izraevina ili proizvod je dio, koji se u bilo kojem obliku upotrebljava u in
dustriji. Izraevina je plod ideje ili zamisli, koju najprije treba staviti na papir, tj.
izraziti je u obliku crtea. Prvi izvrioci tih osnovnih poslova su konstruktori, jer
na poetku svakog tehnikog zadatka stoji stvaralaki rad konstruktora.
Konstruktor vri visoko-kvalitetan duevni rad, djeluje stvaralaki, daje i ost
varuje ideje, te je tako jedan od prvih pionira tehnikog stvaranja i napretka uope.
Dobra ideja nema vrijednosti, ako je izraena loom konstrukcijom. Konstrukcija
izraevine ili bilo ega mora biti kvalitetna i mora zadovoljiti tehnikim, eko
nomskim i estetskim zahtjevima. Zbog toga dobar konstruktor izraevina ili alata
i naprava mora posjedovati, po mogunosti, slijedea lina svojstva:
priroenu stvaralaku nadarenost,
brzo shvaanje,
samokritinost,
13

 sposobnost kombiniranja,
samoinicijativnost,
dosljednost,
tanost,

osjeaj odgovornosti i
povezanost sa svakidanjim ivotom (promatrati okolinu, pratiti literaturu).
Glavni zadatak konstruktora sastoji se u konstruiranju novih konstrukcija
spremnih za proizvodnju, dopunjavanju i ispravljanju ve postojeih konstrukcija,
koje su iz bilo kojih razloga nepotpune, kao i u rekonstruiranju.
U okviru konstruktivnih zadataka konstruktor alata i naprava uglavnom izvodi
slijedee radove:
kritiki ispituje izraevinu, njen tehnoloki postupak,
konstruira alat za obradu izraevine,
konstruira napravu za stezanje izraevine i alata,
konstruira mjerila i mjerne instrumente,
daje sve potrebne proraune za odgovarajue konstrukcije,
odreuje materijal za sve dijelove,
provjerava materijale, oblike i funkcioniranje,
ispituje mogunost izrade, montae, ekonominosti,
daje potpuno ispravne radionike nacrte, eventualne prikljune sheme, sve
potrebne upute itd.
1.2. PODJELA ALATA
U sredstva za proizvodnju ubrajamo.111
1.21. Rezni alat
R e z n i a la ti, su sredstva koja dolaze u direktni dodir s materijom, koju ob
likuju i utjeu na njenu konanu formu i svrhu i to plastinom obradom i obradom
skidanjem strugotine (npr.: noevi, glodala, svrdla itd.)
1.22. Stezni alat
S te z n i a la ti, su sredstva koja utjeu na konanu formu i svrhu materije,
indirektno kao posrednici izmeu alata pod 1.21 i strojeva ili kao posrednici izmeu
materije koja se obrauje i naprave, i to stezanjem i voenjem izraevine, alata ili
jednog i drugog (razne vrste stega za tokarenje, buenje itd.)
1.23. Runi alat
R u n i a la ti, su sredstva koja slue kao pomagala za runo obavljanje radova
na formiranju materije (bravarski i monterski alat).
1.24. Runi alat s pogonom
R u n i a la ti s p o g o n o m , su sredstva s pogonom, koja predstavljaju zapravo
male strojeve i slue za runo obavljanje radova na formiranju materije (elektrine
rune builice i si.)
A la tn i s tro je v i, utjeu na konanu formu i svrhu materije, indirektno kao
posrednici izmeu alata pod 1.21 i stega pod 1.22 u kojim je materija stegnuta, ili
kao posrednici izmeu alata pod 1.21 i materije koja se obrauje, a direktno je
stegnuta na stroju (razni alatni strojevi, tokarilice, builice, glodalice itd.).
14

Polazei od gornjih definicija, a u vezi s organizacijom i podjelom pogona i

slube alata, dijelimo alat po upotrebi na:
Alat za obradu bez odjeljivanja strugotine saslijedeim podvrstama:
1. ljevaki alat u koji ubrajamo:
modele za lijevanje,
ljevaki runi alat,
ljevaki pomoni alat,
2. kovaki alat za plastinu deformaciju preteno u toplom stanju u koji ub
rajamo:
kalupe za kovanje,
kovaki runi alat,
kovaki pomoni alat,
3. alat za zakivanje i izradu kotlova;
4. alat za sjeenje i plastinu deformacijuploastog itrakastog
hladnom stanju i pod pritiskom, u koji ubrajamo:
kare za limove i profilne materijale,
tance za rezanje i isjecanje,
tance za savijanje i formiranje,
tance za vuenje ili kalupi za izvlaenje limova,

materijala u

Alat za obradu odjeljivanjem strugotine ili krae, rezni alat sa slijedeim podgrupama:
1. tokarski noevi i ostali tokarski alat,
2. noevi za blanjanje i dubljenje,
3. svrdla za buenje, navojna svrdla, udubljivala i razvrtala,
4. glodala,
5. alat za pilenje,
6. alat za turpijanje,
7. alat za provlaenje,
8. alat za bruenje,
9. kombinirani alat (npr.: buenje i rezanje navoja)
10. specijalni alat.
Upotreba reznih alata moe se klasificirati po konstrukciji i obliku obrai
vane povrine. Prema tome rezni alati mogu se razdijeliti po konstrukciji na sli
jedee osnovne oblike:
1. Strojni no. Na slici 1.1a prikazani su strojni i fazonski no.
No predstavlja jednobridni rezni alat, predvien za obradu na tokarskom,
revolverskcm, blanjalskom, dubilskom i drugim alatnim strojevima. Noevi mogu
biti obini kao i fazonski. Kod posljednjeg, rezna otrica ima oblik odreen prema
zahtijevanom obliku izratka. U grupu noeva mogu se jo uvrstiti noevi za ozub
ljenje.
2. Turpije. Na slici 1.1b prikazan je rezni alat u obliku elinog drka ili brusa,
ali u raznoraznim oblicima i presjecima, na ijoj je povrini smjeten velik broj
malih reznih zubia. Turpije su predviene za runu obradu raznih povrina.
Mogu se upotrebljavati na strojevima za turpijanje, kao i na malim runim stro
jevima za turpijanje.
15

3. Igle za provlaenje i provlaila. Na slici 1.1c prikazan je rezni alat s mnogo

reznih bridova smjetenih u obliku drka s poprenim zubima. Kod uzdunog
gibanja zubi igle ili provlaila neprekidno jedan za drugim skidaju strugotinu,
jer svaki slijedei zub skida vie od prethodnog neku neznatnu koliinu.
4. Svrdla. Na slici 1.1 d prikazan je rezni alat za buenje rupa u punom materijalu,
kod dva istovremena gibanja i to okretanje oko osi i postepeno prodiranje alata
uzdu osi.
5. Uputala. Na slici l.le prikazan je rezni alat predvien za proirivanje rupa.
Za razliku od svrdla uputala ne mogu osigurati obradu rupe u punom materijalu.
6. Razvrtala. Na slici l . l f prikazan je viebridni rezni alat, koji, kao i uputalo,
slui za obradu rupa. Za razliku od uputala, razvrtala skidaju vrlo mali sloj ma
terijala i osiguravaju samo zavrnu finu obradu rupa s malim odstupanjima.
7. Glodala. Na slici l.lg prikazan je rezni alat ije ime objedinjava veu grupu
viebridnih reznih alata, a na obodu ili elu tijela ima raspodjeljene zube, koji
okretanjem oko svoje osi vre obradu materijala.
8. Ureznici. Na slici l.lh prikazan je rezni alat, predvien za narezivanje navoja
u rupama. Ovi predstavljaju vijak, na kojem je izglodano nekoliko ravnih ili spi
ralnih ljebova, koji stvaraju rezne otrice.
9. Nareznice. Na slici 1.1 i prikazan je rezni alat za narezivanje vanjskog navoja
na izratcima. One predstavljaju matice s prorezima, obrazujui na tim prorezima
rezne otrice.
10. No za dubljenje. Na slici 1.1 j prikazan je rezni alat, predvien za dubljenje
zupanika i drugih sloenih profila.
11. No za brijanje. Na slici l.lk prikazan je rezni alat za skidanje malih slojeva
metala s povrine zuba zupanika.
12. Kombinirani alati. Na slici 1.11 prikazan je kombinirani rezni alat sastavljen
od dva ili vie razliitih alata.
13. Alati za bruenje. Na slici l.lm prikazana je brusna ploa.
14. Alati za odvaljivanje. Na slici l.ln prikazano je odvalno glodalo.
Rezne alate moemo takoer klasificirati prema obliku obraivane povrine.
1. Alati za obradu razliitih povrina kao n p r.: ravnina, cilindrinih povr
ina itd. U ove alate mogu se ubrojiti:
a. noevi,
b. igle za vlaenje za vajnsku obradu,
c. turpije,
d. glodala,
e. brusne ploe.
2. Alati za obradu rupa. U ove alate moemo ubrojiti:
a. svrdla,
b. uputala,
c. razvrtala,
16

R EZN I

ALATI

Slika 1.1

d. noeve za proirivanje,
e. igle za provlaenje za unutarnju obradu,
f. brusne ploe.
3. Alati za obradu navoja. U ove alate moemo ubrojiti:
a. noeve za navoj,
b. glodala za navoj,
c. navojna svrdla ili ureznike,
d. navojne eljusti ili nareznice,
e. glave za rezanje navoja s okruglim noevima,
f. glave za rezanje navoja s radijalno postavljenim noevima,
g. glave za rezanje navoja s tangencijalnim noevima,
h. brusne ploe za navoj.
4. Posebnu grupu alata za izradu navoja ine ploice i valjci za valjanje na
voja. Oni strogo uzevi ne spadaju u rezne alate, jer ne skidaju strugotinu, ve
*:lae materijal, ali su svrstani u poglavlju alata za narezivanje.
5. Alati za obradu povrine zuba, zupastih kola i za ozubljenje. U ove alate
moemo ubrojiti:
a. ploasta modulna glodala,
b. odvalna glodala,
c. prstasta glodala,
d. kruni no za dubljenje zupanika,
e. no za brijanje zupanika,
f. eljevi za obradu zupanika,
g. prizmatini no za obradu zupanika,
h. konina odvalna glodala,
i. brusne ploe.
Stezni alat, koji se dijeli prema funkciji na:
pomoni stezni alat, koji slui za dranje ili voenje alata pri obradi (npr. razna
stezala i drala alata);
stege, koje slue za stezanje izraevine, a dijele se u slijedee podvrste:
1. stezni pribor, koji slui za stezanje izraevine u odreenom poloaju i na
odreenom tipu stroja (npr. amerikaneri, tokarski iljci itd.);
2. naprave, koje slue za odreivanje poloaja i stezanje izraevine, koja se
obrauje te voenje alata po putanjama relativno prema izraevini ili stroju (npr.
naprave za tokarenje, buenje, glodanje).
Alat opeg i kombiniranog tipa za rune radove, sa slijedeim podgrupama:
1. bravarski alat,
2. monterski alat.
Runi alat s pogonom sa slijedeim podgrupama:
1. pneumatski alat,
2. elektrini alat.
Ova podjela ne predstavlja strogu sistematizaciju po upotrebi na tehnolokoj i
fizikalnoj osnovi. Ona diferencira i sjedinjuje alat u grupe s gledita ne samo funk
cije nego i konstrukcije, izrade i organizacije slube alata po proizvodno-ekonomskim
jedinicama. Zbog toga je pogodna kao osnova za sistematizaciju u konstrukciji,
tehnikoj pripremi i slubi alata u radionicama.
18

Prema nainu koritenja i rukovanja dijelimo alat na:

1. standardni,
2. tipizirani,
3. specijalni.
S ta n d a r d n i a la t upotrebljava se u proizvodnji u ope svrhe u raznim radio
nicama i za razne artikle. Odreen je po dimenzijama, a esto i po kvaliteti u stan
dardima i vodi se pod znakama, koje ga jednoznano definiraju.
Standardni alat se najee javlja kao rezni, mjerni i pomoni alat. Oblici i
glavne dimenzije za ove alate odreeni su jugoslavenskim dravnim standardima
JU S, kao i u standardima velikog broja stranih zemalja.
T i p iz i r a n i a la t ima odreene oblike, ali moe da varira u dimenzijama ili
se moe s raznim dodacima ili izmjenama primijeniti za specijalne sluajeve. Kao
primjer tipiziranog alata mogu se navesti razni elementi za tance i kuita naprava
s ureajem za preklapanje.
S p e c ija ln i a la t posebno se naruuje i konstruira za potrebe odreenih na
rudbi. Po pravilu se takav alat ne moe upotrijebiti za drugi proizvod bez izmjena.
Kao cjelina oznauje se specijalnom oznakom. Takav alat moe biti sastavljen i od
raznih standardnih elemenata.
1.3.

OSN O V N I PO JM O VI ZA K O N S T R U K C IJU IZRA EV IN E

1.31. to je izraevina

Izraevina je sredstvo oblikovano tako, da izvrava funkciju kojoj je namije

njeno. Izrauje se od odgovarajueg materijala s tenjom da bude to svrsishodnija,
ekonominija i estetski dotjerana.
Pri samom izboru oblika izraevine, koju elimo proizvoditi, treba izbjegavati
zamrene forme.
Osnovno je:
1. da izraevina ispuni svrhu kojoj je namijenjena i
2. da njen oblik bude prilagoen izradi.
Nadalje oblik mora biti takav, da se izraevina moe izraditi
sa to jednostavnijim alatom,
sa to manje radnih operacija,
uz to manji potroak materijala i
uz to vee tolerancije, tj. sa to irim poljem dozvoljenog odstupanja od
mjera.
Izraevine se ulau u napravu u neobraenom stanju, kao poluproizvod ili
kao obraeni komad.
1.32. Vrste izraevina prem a nainu izrade i m aterijalu[2]
Izraevine mogu b iti:
1. lijevane
a) u pijesku
b) u kokili
2*

19

2.
3.
4.
5.
6.

kovane
zavarene
od ipkastog materijala, dobivene skidanjem strugotine
tancane
bakelitne
a) preane
b) pricane
7. od plastinih masa
8. tlanim lijevom dobivene
9. porculanske, amotne itd.
Pri konstruiranju izraevina postoje etiri konstruktivna principa pomou
kojih ostvarujemo zamiljenu ideju te ih moramo dobro razmotriti, a to su:
nain funkcioniranja,
materijal za izradu,
oblik ili geometrija i
dimenzija ili mjere.
1) Pod nainom funkcioniranja podrazumijevamo namjenu ili svrhu. Npr.
svrha sklopke je da ukapa i iskapa stanoviti dio.
2) Materijal za izradu neke izraevine ima tano odreena svojstva, koja su
odluujua pri izboru. Konstruktor mora pri odreivanju materijala za neku kon
strukciju paziti na slijedee pojedinosti:
da li materijal ima zahtijevana svojstva,
da nema tetnih posljedica pri radu,
da nije preskup i
da se proizvodi u standardnom asortimanu te da se moe nabaviti.
3) Odreivanje oblika i geometrije zahtijeva stanovitu pripremu prije nego to
se pristupi konstruiranju. Stoga je potrebno prouiti slijedee:
nalog i tehnike karakteristike navedene u nalogu,
zahtjeve i elje naruioca,
uvjete u kojima e se izraivati,
postojee standarde,
literaturu itd.
4) Dimenzije ili mjere odreuju veliinu pojedinih dijelova kao i veliinu i
tave konstrukcije. Neophodne su, jer se na osnovu dimenzija vri izrada dotine
izraevine u radionici.
Slika 1.2. prikazuje elemente konstrukcije i sve najvanije faktore koji utjeu
na konstrukciju.
1.4. OSNOVNI POJMOVI ZA K O N STRU K CIJU ALATA
Pri konstruiranju alata moramo takoer uzeti u obzir etiri konstruktivna prin
cipa pomou kojih ostvarujemo zamiljenu ideju i to:
1. nain funkcioniranja alata,
2. materijal za izradu alata,
3. oblik ili geometriju alata i
4. dimenzije ili mjere alata.
20

Zahtjev naruioca
Broj komada - individualni
serijski
masovni
vrstoa

Uslovi djelovanja- - u hladnoi

- u vruini
~u vlazi

P re g le d
faktora koji utjeu na funkcionira
nje, oblike, materijale, dimenzije i
konstrukciju

Nain
funkcioniranja alata
naprava

Predvianja za naknadne konstrukcije

Razni postojei dijelovi na tritu
(npr kuglilni leiajl, vijci)
Teina
Estetski izgled, prilagodavanje okolini

Materijali za
izradu

Rukovanje, runost, preglednost

Odravanje (mazanje, ienje)
Zatita protiv nesrea
MJERE
dimenzije

Povrinska obrada

Posebni zahtjevi naruioca

Ekonominoit
Vanost izrade, laka montaa,
jednostavniji alat

Trajanje
Uslovi na mjestu upotrebe (klima,
tropski kraj, morska voda, praina)

Standardizacija i tipizacija
Tolerancije i pritagoavanja (pitanje
cijene kotanja)

Sigurnost pri radu

Utjecaj korozije

Postojea i vaea zatitna prava

(patenti, licence, uzorci)

KONSTRUKCIJA

Iskorienje materijala (pitanje cijene)

Oznaavanje oblika zbog lake montae

Sredstva za obradu i radni postupci

Osiguranje konstrukcije
Skladitenje (pitanje cijene)

Utjecaj skladitenja polufabrikata.

Ne proiravati postojei osortiman

Pakovanje i otprema
Slika 1.2. Faktori koji utjeu na konstrukciju

Radi boljeg objanjenja kaemo da pod nainom funkcioniranja alata podrazu

mijevamo njegovu namjenu ili svrhu. Npr.: alat za glodanje ima funkciju da gloda
njem obradi neku povrinu na izraevini, navojno svrdlo da naree neki navoj itd.
Pod konstruiranjem podrazumijevamo odreivanje potrebnih dimenzija i
oblika reznog alata proraunom i grafikim prikazima, radionikim crteima po
kojima se mogu takvi alati izraditi te postavljanje tehnikih uslova. Crtei, prora
uni i tehniki uslovi nazivlju se tehnika dokumentacija. Zadatak konstruktora
alata sastoji se u slijedeem:
1. Na osnovi postojeih teoretskih podataka o rezanju odrediti sile koje dje
luju na rezne dijelove alata, nai najbolje kutove rezanja, odabrati najbolji odgova
rajui materijal za izradu radnog dijela alata, odabrati takav oblik radnog dijela,
koji bi osigurao slobodno odjeljivanje strugotine u procesu rezanja;
2. Na osnovi postojeih tehnologija metala nai najpogodniju za izradu
oblika radnog i spojnog ili privrsnog dijela alata, odrediti odstupanja na poje
dine vanije dimenzije radnih i sastavnih dijelova u ovisnosti o uslovima obrade
i potrebne tanosti obraivanog komada;
3. Na osnovi postojeih studija o otporu materijala izraditi proraun rad
nih i sastavnih dijelova alata na vrstou i tvrdou;
4. Izraditi radioniki crte alata i tehnike uslove, unijeti u crte sve neop
hodne podatke o obliku i dimenzijama alata, a u tehnike uslove odstupanja, zah
tjeve, podneske o alatu, podatke o ispitivanju itd.
Proces rezanja ovisi o velikom broju faktora i praktiki konstruktoru kat
kada pada u dio upoznati se s neophodnim sastavljanjem nekoliko varijanti kon
strukcija i izabrati nakon ispitivanja u radu najbolju odgovarajuu varijantu.
Po pravilu, konstruktor reznog alata ne primjenjuje sve proraune vezane
sa silama, brzinama, toplinom i ostalim faktorima rezanja, zbog njihovih sloenosti,
ali ipak svaki konstruktor mora znati sve osnovne faktore koji utjeu na oblik i
dimenzije alata. Poznavanjem tih faktora, konstruktor mora vriti analizu konstruk
cije reznih alata, odrediti njihove nedostatke i njihova dobra svojstva.
Pri konstruiranju reznih alata javljaju se dvije razliite zadae:
1. Konstruiranje reznog alata za odreene uslove obrade. Kod toga imamo
posao sa savreno tano zadanim uslovima rezanja (obraivani materijal, brzina
rezanja, posmak, dubina rezanja, istoa obrade itd.);
2. Konstruiranje reznog alata za neodreene uslove obrade. Takva zadaa
moe se sresti pri projektiranju alata za neodreenu upotrebu. Svodi se na kon
struiranje alata za neke srednje uslove obrade ("materijal, uslove rezanja itd.).
Zaustavimo se na odreivanje opih postavki pri konstruiranju reznog alata
sistematskim redom.
Moe se smatrati zadovoljavajuom takva konstrukcija, u kojoj se odobra
vaju stvarni osnovni problemi, definiraju radne sposobnosti i primjena alata za
odreene uslove obrade. Prema tome moe se navesti slijedee:
1. Izbor tipa alata, kinematska shema rezanja i shema raspodjele optereenja,
2. Izbor materijala radnog dijela alata s odgovarajuim zahtijevanim uslo
vima trajanja,
3. Izbor kutova reznog dijela (prednji, stranji, rezni, elni itd.),
4. Shema otrenja i mogunost ustanovljenja rezne sposobnosti alata preotravanjem nakon zatupljenja reznih bridova,
22

5. Proraun dimenzija i oblika reznih otrica, osiguranje dobivenih potreb

nih dimenzija i oblik obraivane povrine,
6. Dovoljno prostora za razmjetaj ili odvod strugotine koja nastaje pri
rezanju,
7. Odvod topline s rezne otrice, a u nekim sluajevima specijalni ureaji
za hlaenje radnog dijela za vrijeme rada,
8. Dovoljna vrstoa i tvrdoa radnih i steznih dijelova alata,
9. Lagano, sigurno i brzo uvrenje steznih dijelova na stroj (ili bunu
motku),
10. Racionalno upotrebljavanje skupih alatnih elika (brzorezni elici, tvrdi
metali),
11. Osigurana jednostavnost, pristupanost za izradu oblika radnog i steznog dijela,
12. Mogunost viekratne upotrebe putem reguliranja dimenzija alata.
Sve te probleme mora rijeiti konstruktor kod konstruiranja radnog i steznog dijela sloenog alata (npr. igle za provlaenje, glodala itd.). Kod projektiranja
jednostavnih alata (npr. obinog ravnog noa), zbog jednostavnosti njegova kon
strukcija kao problem otpada, npr. ne dolazi proraun profila itd. Neke elemente
(vrstoa i tvrdoa alata) zbog pomanjkanja dovoljno sigurnih i jednostavnih metoda
prorauna, odreuje konstruktor priblino. Meutim, svi postavljeni problemi
moraju biti nekim nainom rijeeni. Preimo k razradi osnovnih postavki primjenivi ih u konstrukciji radnih i steznih dijelova alata.
1.41. Ope sm jernice za konstrukciju reznih alata
Svaki alat mora imati radni dio na kojem je naotrena ili postavljena otrica
te drak za stezanje alata na stroju. Ukratko ovi se zovu osnovni dijelovi reznog
alata. Alat moe imati jednu ili vie otrica (reznih bridova).
Ma koji od reznih alata, no, svrdlo, razvrtalo, igla za provlaenje, turpija
ili glodalo, pored svojih razliitih oblika, sastoje se od osnovnih sastavnih dije
lova. Svaki od spomenutih alata ima tako zvani radni dio snabdjeven s jednom
ili s nekoliko reznih otrica; no ima jednu glavnu reznu otricu, svrdlo dvije,
razvrtalo, igla, turpija i glodalo nekoliko reznih otrica.
Kod veine reznih alata radni dio se moe podijeliti na dva dijela i to: rezni
dio, kojim se vri glavna obrada, tj. skidanje strugotine i kalibrirajui dio, koji
slui za ienje obraene povrine i usmjerenja alata u radu. Ali se ne moe kod
svih alata razdijeliti radni dio na rezni i kalibrirajui. Iako svrdlo, razvrtalo, igla
za provlaenje imaju rezni i kalibrirajui dio, ali no, turpija i glodalo nemaju
kalibrirajueg dijela.
Radni dio alata je ujedno njegov osnovni dio. Prema teme u konstrukciji
alata glavno i osnovno je odrediti oblik, tj. geometriju i dimenzije radnog dijela
alata. Ako je radni dio alata odreen za skidanje strugotine s obraivane izrae
vine, za to je drugi dio svakog alata spojni (stezni) dio. Njegova vrijednost usta
novljuje se prenoenjem snage, razvijene strojem, na radni dio alata. Kod noa
kao spojni dio slui drak, koji se stee u steznu glavu stroja. Kod svrdla i razvrtala
je konusni ili cilindrini drak, kod igle drak koji se upinje u eljust stroja za
vlaenje, kod nasadnih glodala rupe s utorom za klin, kojim se glodalo natie na
osovinu glodalice.
23

Konstrukcija spojnih dijelova alata takoer je razliita i nije vezana s konstruk

cijom radnog dijela. Alati kod kojih je radni dio potpuno jednak, za koritenje
na raznim strojevima i u raznim uslovima snabdjeveni su konstrukcijski raznim
spojnim (steznim) dijelovima. Na primjer svrdlo moe imati drak s konusom
za stezanje u konini otvor vretena builice; cilindrini drak za stezanje u elas
tinoj vitki; drak sa etvrtkom za stezanje u runu napravu sa etvrtastim otvo
rom itd.
Raznovrsni oblici spojnih dijelova nisu poeljni, jer im vie raznih kon
strukcija spojnih dijelova alata s jednakim radnim dijelom, tim je tee osigurati
snabdjevanje alatom i pripremiti izradu alata u velikoserijskoj i masovnoj pro
izvodnji. Prema tome je potrebno smanjiti raznovrsne spojne dijelove prema stan
dardiziranim leitima radnih vretena strojeva.
Ukoliko elimo konstruirati alat s jednom ili vie otrica, moramo prouiti
slijedee:
1. alat se mora tako izvesti, da ima odgovarajuu geometriju, tj. radni dio
s otricom uz odgovarajue kutove kao i potrebni drak za noeve, prema JU S
K.C1.005;
2. promjer spiralnih svrdla mora biti izraen u toleranciji h9 u ISO-sistemu
s tim, da se promjer smanjuje od vrha prema drku za 0,02 do 0,10 na 100 mm du
ine, prema JU S K.D3.010;
3. promjere razvrtala treba izraditi prema tolerancijama danim u JU S
K.D3.110, a iznose 3 . . . 5 puta vii kvalitet od kvaliteta rupe;
4. uputala i razvrtala od vrha prema drku moraju imati konicitet od 0,01
. . . 0,03 mm zbog trenja;
5. promjer glodala po cijeloj duini ne smije imati razliku veu od 0,02 do
0,05 mm JU S IC.D2.010;
6. duinske mjere moraju biti konstruirane tako, da se nalaze u tolerancijskom
polju j 18. JU S K.D2.010;
7. kutovi za alat odreuju se prema obraivanom materijalu, prema JUS
K .C l.005 s tolerancijama:
dz 1 za kutove do 10,
zt 2 za kutove preko 10;
8. rezne povrine moraju imati visoki kvalitet obrade bruenjem, a vaan
je zbog:
a) smanjenja habanja i lijepljenja materijala,
b) mogunosti boljeg odvoenja strugotine;
9. povrine drka treba da su takoer fino obraene bruenjem zbog:
a) mogunosti boljeg prileganja kod stezanja,
b) postizanja estetskog izgleda alata;
10. ljebovi treba da su obino glodani, ali bez neravnina;
11. moraju se predvidjeti tolerancije za centrinost reznih bridova, kako
bi svi jednako uestvovali u rezanju. Bacanje propisano po JU S K.D3.110;
12. alat mora imati predvieni sredinji uvrt za centriranje radi lakeg i tanijeg bruenja, prema JU S M.A5.210;
13. materijal reznog alata mora biti ispravan i kvalitetan te mora imati dobra
svojstva za rezanje;
14. alat se mora izraditi od jednog od slijedeih materijala:
24

a) alatni ugljikov elik (gotovo se ne upotrebljava) prema JU S (. 1740

do . 1948).
b) alatni legirani elik, prema JU S (. 4140 do . 6842),
c) brzorezni elik prema JU S (. 6880 do . 7680):
navarena ploica od brzoreznog elika prema JU S K.C.1100,
tupo zavareni vrh na drak od konstrukcijskog elika vrstoe 70 kp/mm2,
prema JU S C.B0.500,
itavi alat od brzoreznog elika;
d) alat s ploicama od tvrdog metala, prema JU S K.C1.151:
tvrdo nalemljena ploica na drak od konstrukcijskog elika vrstoe
70 kp/mm2,
mehaniki privrena ploica na drak od konstrukcijskog elika
vrstoe 70 kp/mm 2;
e) alat s lijevanim ploicama od tvrdog metala, tzv. steliti koji se danas
manje upotrebljavaju;
f) alat s keramikim ploicama, novije otkrie, mineralnog porijekla a
vruju se mehaniki na drak;
g) alat s dijamantnim otricama. Otrice se takoer privruju meha
niki na drak;
15. alati od alatnog i brzoreznog elika moraju se podvrgnuti toplinskoj ob
radi, da bi se postigla potrebna tvrdoa;
16. za svaki alat mora biti predviena tvrdoa HRc (Rockwella) i to od 61
do 64 HRc za noeve, a 61 do 63 HRc za razvrtala i glodala.

25

2. KONSTRUKCIJA ALATA ZA OBRADU SKIDANJEM STRUGOTINE

Nekada, im se pree na konstrukciju radnog dijela alata potrebno je znati
kinematsku shemu rezanja.
to je kinematska shema rezanja?
Svaki rezni alat skida strugotinu samo u tom sluaju, kada njegova otrica
prodire prema obraivanom komadu. Prodiranje moe proizlaziti po nekoj trajektoriji proizvedenoj mehanizmom alatnog stroja ili runo. Obino, relativno
kretanje rezne otrice postie se iz rezultata spajanja apsolutnih kretanja noa
i izraevine. Na primjer, kod tokarenja noem kakve bilo cilindrine povrine na
tokarskom stroju proizlaze dva kretanja: okretanje izraevine oko svoje osi i drugo,
kretanje noa u dva smjera. Trajektorija ili relativno prodiranje rezne otrice u
materijal izraevine predstavlja sama u tom sluaju liniju navoja ili spirale (vidi
si. 2.1).

Ako razmatramo sva kretanja izvedena na alatnim strojevima, vidimo da

se gibanja sastoje od nekoliko:
1. progresivnih (postupnih) pravolinijskih gibanja i
2. okreuih gibanja.
Kombinacije tih gibanja daju tako zvane kinematske sheme rezanja na raz
nim alatnim strojevima.
Svi alatni strojevi izvode jednu od kombinacija gibanja. Treba primijetiti,
da nisu sve teoretski mogue kombinacije iskoritene kod alatnih strojeva.
Navest emo neke od primijenjenih shema rezanja.
1.
Jedno pravolinijsko gibanje. Po toj shemi proizlazi rad na stroju za stru
ganje, dubljenje, za dubljenje zupanika i za provlaenje.
26

2.
Jedno okretno i jedno pravolinijsko gibanje: rezultirajua trajektorija
takvog gibanja bit e navoj na krivulja. Po toj shemi rade tokarski strojevi, strojevi
za buenje itd.

2.1. IZBO R R EZN O G ALATA

2.11. Nam jena reznog alata
Kojoj je obradi namijenjen koji alat mGra odrediti tehnolog i konstruktor
reznog alata.
Svaki rezni alat mora osigurati dva osnovna uslova:
1. skinuti odreeni sloj materijala, i
2. osigurati potrebne dimenzije i geometriju izratka kao i kvalitet obraivane
povrine.
Ova dva uslova nisu usamljena. Imamo jo i drugih zahtjeva na alat kao
to su:
1. postojanost ili trajnost,
2. vrstoa,
3. tvrdoa itd.
Uzmimo bilo koji alat, npr. no, svrdlo, glodalo, razvrtalo itd. svaki mora
osigurati potrebne dimenzije i geometriju kao i kvalitet obraivane povrine ko
mada.
Jasno je, da svi alati ne skidaju isti sloj materijala.
Tako npr. ravni strojni no za grubu obradu na velikom tokarskom stroju
moe skinuti sloj i do 25 mm. M eutim, razvrtalo kod razvrtavanja srednje rupe
skida sloj od 0,1 do 0,15 mm.
Isto tako svi alati ne postiu istu tanost obrade.
Tako npr. svrdlo 30 mm promjera bui rupu s odstupanjem od 1,5 mm,
dok igla za provlaenje obrauje otvore s odstupanjem od 0,027 do 0,03 mm.
Na kraju svaka obraena povrina nije istog kvaliteta.
Tako npr. grubi no daje grubu povrinu visine hrapavosti do 50 [i., dok
dijamantni no postie visoki kvalitet povrine s visinom hrapavosti koja ne pre
lazi 0,2 [i,.
Iz gornjih primjera moe se zakljuiti, da su uslovi rada i zahtjevi prikazani
u rezultatu njihove obrade sasvim razliiti. Ipak u svim sluajevima reznog alata
javlja se skidanje sloja materijala, koji kako se vidjelo moe biti razliit, jer skidana
strugotina moe imati razliite dimenzije.
Tako npr. strugotina skidana brusom kod zavrnog bruenja gotovo je ne
znatna za prosto oko i moe se vidjeti samo pod povealom ili mikroskopom, dok
no ipak skida veliku strugotinu, koja ima znatno vee dimenzije.
Ipak, neovisno od veliine skidanog sloja metala i brus i no predstavljaju
rezni alat, premda, potpuno razliiti kako po svom obliku tako i po konstrukciji,
materijalu i nainu izrade.
27

Moe se zakljuiti da tehnolog, odnosno konstruktor mora znati prema na

mjeni utvrditi, koji e rezni alat zadovoljiti za odreenu obradu te na osnovi toga
odabrati, odnosno konstruirati odgovarajui rezni alat.

2.12. Izbor vrste i oblika alata i kinem atske shem e rezanja

Kod konstruiranja novih oblika alata nailazimo na potrebu izbora najracio
nalnije vrste alata i metode obrade. To moemo vidjeti na slijedeem primjeru:
Treba narezati navoj na kraju osovine. Kakvim alatom narezati navoj?
Prema tehnologiji obrade metala, za narezivanje navoja moemo primi
jeniti no za urezivanje navoja, glodalo za urezivanje navoja, moe se narezati
navoj okruglom nareznicom, glavom za rezanje navoja ili valjcima za urezivanje
navoja itd. Koji od ovih alata i nain obrade odabrati? To moemo rijeiti tek
kada odredimo za svaki sluaj produktivnost, trajanje obrade, tanost obrade i
istou obraene povrine itd. Obino izbor naina obrade, a prema tome i vrstu
alata rjeava tehnolog, te upisuje u tehnoloki proces za obradu izraevine vrste
alata. Konstruktoru se ostavlja odreivanje kinematslce sheme rezanja i oblik alata.
No svaki oblik alata moe imati razliitu shemu raspodjele naprezanja. Za taj rad
predviamo izraditi navoj na osovini na tokarskom stroju pomou noa za nare
zivanje. Osovinu treba obraditi na vanjskom promjeru, a noem za navoj narezati
navoj. Moemo na razne naine skidati materijal u udubini. Na slici 2.2a pri
kazano je rezanje postepenim udubljivanjem, a na slici 2.2b rezanje paralelnim
strugotinama kod gibanja noa paralelno jednoj strani oblika navoja. Svaki od pri
kazanih naina rezanja ima svoje prednosti i nedostatke, a konstruktor je duan
izabrati najpogodniju varijantu.
*

Slika 2.2. Shema rasporeivanja optereenja kod rezanja navoja; b, za

grubu obradu, a, za zavrnu obradu

Na slici 2.3. prikazan je jo jedan primjer. Potrebno je obraditi rupe na

izraevini uz upotrebu igle za provlaenje. Na slici su prikazana dva sluaja obrade.
Raspodijelimo ukupan dodatak za skidanja na koncentrine krune tanke slojeve i
svaki e zub igle skidati tanke koncentrine slojeve po itavom krugu (slika 2.3a).
Strugotina e biti skidana po itavom krugu, ali vrlo tanka. Moe se isto tako itav
dodatak skinuti odjednom (slika 2.3b). Ali, poto je vrlo duboki sloj teko
skidati, to izradimo iglu ne glatku, ve sa zubima. Iscrtkane dijelove prikazane bro
jevima 1, 2, 3, 4 i 5 skida prvi zub igle; zatim se skidaju neiscrtkani dijelovi. Tak
vim izgledom strugotina e biti deblja, ali e biti skidana tankim segmentima.
28

S gledita studija o rezanju drugi je sluaj ei, jer je korisnije raditi s veom
debljinom strugotina (veim posmakom) i manjom irinom (dubinom rezanja).
Ali kod drugog naina obrade rupa e biti manje ista. Prema tome konstruktor
za istu obradu pribjegava kombiniranom nainu: prvu strugotinu skidati po
drugoj shemi, konanu po prvoj.

Slika 2.3. Shema rezanja kod obrade rupa provlaenjem

Kod grube obrade, zbog postizavanja jedne strugotine vri se pomicanje

noa paralelno jednom boku profila. Ako bi se pri gruboj obradi pomicanje vrilo
okomito na os zavojnice, dobile bi se dvije strugotine koje bi se sukobljavale i sa
bijale i time ometale pravilno rezanje. Kod zavrne obrade vri se pomicanje u
radialnom smjeru slika 2.2.a, jer se tada radi samo o maloj dubini rezanja.
Iz prikazanih primjera jasno je, da nain raspodjele strugotine (shema re
zanja materijala) vrlo mnogo utjee na dobar rad alata. Alatima za ljutenje vano
je skidati to vie materijala kod najmanjih sila i kod najmanje utroene energije.
Alatom predvienim za finu obradu vano je postii finu povrinu obrade. Na
kraju, ne toliko ovi, ve i drugi uslovi utjeu na izbor sheme rezanja. Ali to su
najvaniji uslovi, kakve trebaju biti postavke kod projektiranja.
2.13. Pravila za izbor reznog alata
1. Kod neravnih povrina, gdje je rezanje neujednaeno, moramo upotreb
ljavati alate s velikim presjekom i sa to manjim slobodnim krakom. Otrica alata
mora biti dovoljno ilava.
2. Pri obradi ravnijih povrina otrica alata mora biti vee tvrdoe a manje
ilavosti.
3. Pri obradi isprekidanih povrina otrica alata mora biti manje tvrdoe,
a vee ilavosti.
4. Pri obradi na alatnim strojevima starijeg tipa, koji ne mogu raditi velikim
brzinama rezanja, otrice alata moraju imati manju tvrdou kod poveane tem
perature, a veu ilavost. Zbog toga se za obradu na ovim strojevima preporuuje
alat s otricom od brzoreznog elika.
5. Alati koji su za vrijeme obrade jako napregnuti na uvijanje kao svrdla,
uputala, ureznici svrdla itd., moraju se izraditi od ilavog materijala.
Zbog toga za ovu vrstu alata upotrebljavamo brzorezni, alatni i legirani elik.
29

6. Alati sa irokom otricom moraju imati ilavu otricu. Za ovu svrhu upo
trebljava se brzorezni elik. Pri obradi materijala manje vrstoe, kao to su razni
nemetali i plastika, a koje obraujemo vrlo malom silom rezanja, upotrebljavaju
se otrice od tvrdog metala.
7. Pri obradi na jakim strojevima za obradu velikih komada, uz veliko skida
nje materijala, moraju se upotrebljavati jaki rezni alati s jednom ilivie otrica;
npr. obrada s vie noeva odjednom, glave za glodanje, sloeni alati itd.
8. Pri obradi koncentrinih otvora upotrebljavaju se kombinirani alati da
se postigne vea tanost, koncentrinost rupa i to vea produktivnost.
9. Pri obradi elika treba upotrebljavati alate s otricom od tvrdog metala i to
na strojevima koji omoguuju velike brzine rezanja v> 40 m/min.
2.2. FAKTORI K O JI OM OGUUJU DOBRO REZANJE I V ISO K I
STUPANJ ISK O R IST IV O ST I REZNOG ALATA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

kutovi rezanja,
profil ili geometrijski oblik otrice,
pravilno otrenje npr. nain i izbor brusa,
kvalitet otrice npr. otrenje i finoa povrine otrice,
pravilan izbor materijala otrice reznog alata,
pravilno postavljanje reima obrade npr. dubina rezanja, posmak i
brzina,
pravilna toplinska obrada otrice od brzoreznog ili alatnog elika,
pravilan izbor vrste ploice od tvrdog metala,
pravilno hlaenje pri obradi, gdje je to potrebno, cca 10 ... 14 l/min.
izbor najekonominije brzine rezanja,
odreivanje najekonominijeg vijeka trajanja reznog alata.
2.21. Izbor m aterijala za konstrukciju reznog alata

Vrsta materijala ovog ili onog reznog alata odreuje se potrebom proizvod
nosti, reimima, osobitosti svakog oblika alata uslovima njegovog rada. Veliku
ulogu kod izbora vrste elika ima njegova postojanost ili trajnost.
Na primjer, brzorezni elik je skuplji 10 do 15 puta od ugljikovog alatnog
elika. Prema tome je vrlo vano pravilno primijeniti odgovarajuu vrstu elika.
Konano, brzorezni elik znatno je vie postojan (trajniji) nego ugljikov alatni
elik, prua veu mogunost obrade s veom brzinom rezanja, ali je potpuno nepra
vilno upotrebljavati ga za sve vrste alata. Na primjer, runi ureznik ili runo razvrtalo radi malom brzinom rezanja i kod takvih uslova visoka trajnost brzoreznog
elika nee biti iskoritena. Prema tome, rezne alale kojima se radi runo potpuno
je neracionalno izraivati od brzoreznog elika.
Prikazat emo jo jedan primjer. Prstasto glodalo je alat vrlo sloen kod
obrade i potrebno je da posjeduje prilino veliku tanost i postojanost. Moe li se
takav alat izraivati od ugljikovog alatnog elika? Sigurno ne. Prvo, izraditi prstasto
glodalo od ugljikovog elika veoma je teko, jer ugljikov elik znatno mijenja
dimenzije prilikom toplinske obrade. I im je vea masa alata, tim se on vie mijenja.
Drugo, poto je prstasto glodalo tani alat (osobito prstasto glodalo za finu obradu),
potrebno je brusiti njegov profil, a kod ugljikovog elika teko je brusiti profilno.
30

jer, dapae, kod odreenih temperatura povrinski sloj otpusti, tvrdoa popusti i
glodalo nije sposobno za obradu. Kakva pak svojstva materijala za alate treba raz
likovati?
1.
Izdrljivost temperature, tj. svojstvo materijala da zadri tvrdou na reznoj otrici kod zagrijavanja za vrijeme obrade.
Ugljikovi i legirani alatni elici mogu ostati postojani najvie kod tempera
ture od 200 do 250 C. Daljnje povienje temperature izaziva mekanje reznih
otrica i jako troenje alata. Brzorezni elici mogu se zagrijavati kod procesa rezanja
do temperature od 550 do 600 C. Daljnje zagrijavanje izaziva poputanje tvrdoe.
Alati s otricama od tvrdog metala mogu se grijati od 900 do 1000 C a da ne gube
tvrdou.
2.
Otpornost na habanje, tj. sposobnost reznih otrica oduprijeti se habanju.
Pokusi su pokazali da je istroenje na habanje za razne elike razliito. Najmanje
su otporni na habanje ugljikovi alatni elici, zatim brzorezni elici. Najotporniji
su tvrdi metali.
3. Ne mijenjanje oblika i dimenzija kod toplinske obrade. Ovo vano svojstvo
odreuju propisi elika za ovaj ili onaj alat. im je vea masa, tim vea je defor
macija. U odnosu ne mijenjanja bolje rezultate pokazuju elici odreenog sastava
(.6440). U odnosu na deformacije najbolji su kromovi elici, dok su ugljikovi
loiji. Alati izraeni od brzoreznih elika takoer donekle mijenjaju dimenzije kod
toplinske obrade.
4. Dubina prokaljivosti elika. Kod kaljenja ne pokazuju svi elici prokaljivost kroz itav presjek. To ne ovisi toliko o kemijskom sastavu elika, ve i o krupnoi zrna elika. Ugljikov elik odreenog kemijskog sastava ali s razliitim zrnom
ima raznu dubinu prokaljivosti. Kod odreivanja materijala neophodno je znati
dubinu prokaljivosti. Za neke oblike alata neophodno je skroz zakaliti, npr. za
svrdla, za druge oblike alata skroz zakaliti nije obavezno. N pr. ureznik ili razvrtalo
moraju imati tvrdu povrinu reznih dijelova (izboina) i mekanu nezakaljenu sre
dinu. Ugljikovi elici samo kod malih dimenzija alata daju skroznu zakaljivost.
Dubina zakaljivosti sloja kod njih varira u ovisnosti od veliine zrna i elika. Kod
velikih presjeka ne postie se skrozna zakaljivost. Kromovi legirani elici daju
skroznu zakaljivost. Brzorezni elici mogu se takoer skroz zakaliti
5. Sklonost za odugljenjivanje povrinskog sloja, tj. sklonost k smanjenju
postotka ugljika uslijed izgaranja ugljika. Ugljikovi elici su manje skloni postupku
odugljenjivanja. Brzorezni elici i neki legirani elici su skloni odugljenjivanju.
6. Mehanika svojstva predio vrstoe, suprotstavljanje savijanju i si.
imaju znatnog utjecaja, no ocjena i izbor materijala s te take gledita proizvodi se
rijetko.
7. Obradivost je vano svojstvo alatnog materijala. Nisu svi elici jednako
obradivi. Ugljikovi elici se dobro obrauju rezanjem, no nailaze na potekoe pri
buenju i otrenju profila, osobito kod alata za narezivanje i rezanje ozubljenja,
jer kod bruenja u zoni dodira kruga bruenja stvara se visoka temperatura i po
vrinski sloj alata nagorijeva. To dovodi do gubitka tvrdoe povrinskog sloja.
Kromovi legirani elici obrauju se rezanjem neto tee, bruenjem neto lake
nego ugljikovi elici. Obradivost brzoreznog elika je razliita. Malolegirani brzo
rezni elik .8730 obrauje se noem isto kao kromov elik. Brusi se taj elik vrlo
loe, prema tome treba izbjegavati primjenu tog elika za izradu alata za narezi
vanje i ozubljenje s bruenim profilom. Brzorezni elik kvalitet .6882 obrauje
31

se noem neto lake nego kromov elik i brusi se vrlo dobro. Time se objanjava
primjena elika .6882, usprkos njegove visoke cijene, za alate s bruenim pro
filom (glodala za navoj, ureznici, alati za ozubljenje s bruenim profilom).
Kod izbora vrste alatnog elika, osim nabrojenih svojstava, treba osobito
panju posvetiti cijeni elika. Visoka vrijednost brzoreznih elika, a isto tako znatna
prisutnost u njemu tetnih primjesa stavlja ogranienje njegove primjene i dozvo
ljava iskoritenje brzoreznog elika samo za odreene alate.
Moemo formulirati osnovna pravila spomenutih materijala za alate:
1. Alati, kojima se radi runo s niskim brzinama rezanja, izrauju se od
legiranih alatnih elika otpornih na habanje ili ugljikovih alatnih elika. Otpornost
materijala na temperaturu, tj. ouvanje reznih svojstava kod grijanja reznih otrica,
za takve alate nee biti iskoritena.
2. Primjena brzoreznih elika dozvoljava se samo u sluaju kada alat mora
biti visoko otporan, kod grijanja reznih otrica do temperature od 550 do 600 C.
Kod veine poduzea predvieni su propisi o ogranienju primjene brzo
reznih elika odreenim oblicima i dimenzijama alata.
3. Alate, ija je izrada sloen?, tj. vezana s veim ulaganjem rada, ak ako je
brzina rezanja za njihovu iskoristivost mala, treba izraivati od visokokvalitetnog
otpornog elika.
4. Alate velikih dimenzija, u cilju ekonominosti, treba izraivati kombini
rane: npr. rezne zube od brzoreznog elika (esto od tvrdog metala), a tijelo od
konstruktivnog elika. Primjena kombiniranih konstrukcija osim ekonominosti
upotrebe materijala, prua mogunost boljeg reguliranja dimenzija alata.
5. Alate, koji moraju dugo odravati svoje dimenzije i koji dozvoljavaju vi
soke brzine rezanja, treba izraivati od tvrdog matala.
Za rezne alate nale su primjenu slijedee osnovne vrste elika i tvrdi metali:
ugljikovi elici .1940, .1941, .1944,
legirani (kromovi) alatni elici .4145, .6440,
brzorezni elici . 6980, .6880, .8780,
konstruktivni elici .4131, .3130, .1530,
tvrdi metali PO 1, P 10, P 20, P 30, K 05, K 10, K 20, F 1, S 1, S 2,
S 3, H 2, H 1, G 1.

2.22. Izbor geom etrije reznih dijelova, otrenja, odvoenja

strugotine i topline
2.221. Geom etrija reznih dijelova
Svaki rezni alat ima radni dio s jednom ili s nekoliko otrica. Luimo jednorezne alate (npr. noevi) i vierezne alate (npr. svrdla, glodala itd.). Svaki zub alata
moe se razmatrati kao odijeljeni no sa svim svojstvenim geometrijskim para
metrima prema slici 2.4.
Glavni od njih: stranji ili slobodni kut a, prednji kut y, kut rezanja S,
glavni namjetanja x, kut naklona rezne otrice X i oblik prednjeg dijela.
Stranji ili slobodni kut a naziva se kut izmeu glavnog stranjeg dijela
i ravnine rezanja.
32

Prednji kut y naziva se kut izmeu prednjeg dijela i ravnine, okomite na

ravninu rezanja, postavljenu kroz glavnu reznu otricu.
Glavni kut namjetanja x je kut koji obrazuje smjer posmaka i projekcija
glavne rezne otrice na osnovnu ravninu.
Kut naklona rezne otrice X je kut koji obrazuje otrica i ravnina koja
lei k ravnini rezanja i paralelna je osnovnoj ravnini.
Najvie rasprostranjeni oblici prednjeg dijela prikazuje slika 2.4.
1. vrh noa s radijusom za lomljenje strugotine i fazom (si. 2.5a),
2. vrh noa ravan bez faze (slika 2.5b),
3. vrh noa ravan s fazom (slika 2.5c).
Kakav god alat uzeli, uvijek rezni zub ima te osnovne parametre.
Studija o rezanju dozvoljava konstruktoru da odredi pravilno osnovne ku
tove reznog dijela i oblik prednjeg alata.

Slika 2.4. Kutovi reznog dijela alata

3 REZNI ALATI

Slika 2.5. Oblik prednjeg dijela alata

33

2.222. Shem a otrenja zuba alata

Kod konstruiranja reznog alata konstruktor mora voditi rauna o naknadnom
preotravanju alata nakon zatupljenja.
Preotravanje zuba alata sastoji se u skidanju sloja metala, istroenog u pro
cesu rezanja (slika 2.6).
Preotravanje se moe izvesti na tri naina:
1. samo po jednom stranjem dijelu,
2. samo po jednom prednjem dijelu,
3. istovremeno po prednjoj i stranjoj strani.

Primjena ove ili one metode otrenja uslovljava se konstrukcijom alata i uslo
vima njegove eksploatacije. Kod uslova koji prisiljavaju konstruktora da primijeni
ovu ili onu metodu otrenja, imamo slijedee odnose:
1. Karakter istroenja: kod jednog alata (npr. brzorezni no kod obrade
elika) istroenje po prednjem dijelu ima vee znaenje; kod drugih alata (npr.
fazonskih glodala) zub se troi znatno vie na stranjem dijelu. Prema tome, s ove
take gledita, kod alata koji imaju vee istroenje s prednje strane svrsishodno je
otriti zub po prednjoj strani. Kod alata koji se troe po stranjoj strani zuba, svrsi
shodno je otriti po stranjoj strani zuba.
2. Neophodno uvanje oblika rezne otrice alata kod preotravanja takoer
utjee na izbor metode otrenja alata. Osobitu vrijednost uvanja oblika rezue
otrice ima za alate koji su namijenjeni za obradu fazonskih povrina (npr. za fazonske noeve, fazonska glodala, ureznike itd.). Znatno bolje se uspijeva sauvati
oblik rezne otrice kod primjene metode otrenja po prednjoj strani (npr. natrano
obraeni alati: glodala, ureznici itd.). Istodobno zahtjev uvanja oblika rezne o
trice kod preotravanja ne iskljuuje primjenu metode otrenja po stranjoj strani,
to oteava tehnologiju otrenja, jer treba upotrijebiti posebne strojeve i naprave.
3. uvanje dimenzija alata nakon preotravanja (npr. promjer, duljina, irina
itd. uvjetuje primjenu ovog ili onog naina otrenja. U ovisnosti od vrste alata,
otrenje po prednjoj ili stranjoj strani moe osigurati pojedine sluajeve uvanja
dimenzija alata.
2.223. Otrenje zuba alata po stranjoj strani
Na slici 2.7 prikazan je zajedniki sluaj zuba alata (npr. glodala, razvrtala,
uputala, noa itd.). Postepeno skidanje sloja metala kod otrenja sa strane stra
njeg dijela daje slijedee prednosti:
1.
vrstoa zuba na savijanje, zahvaljujui smanjenju duljine l(l> l^) zuba
poveava se nakon preotravanja alata;
34

2. otrenje po stranjoj strani osigurava skidanje minimalnog sloja metala;

3. otrenje po stranjoj strani osigurava da se postigne vea istoa povrine,
jer kod toga se odstranjuju neravnosti stranjeg dijela zuba, iji se utjecaj odrazuje
u veem stupnju istoe obrade, nego utjecaj neravnosti (hrapavosti) prednjeg
dijela. Neravnosti stranjeg dijela e se prenijeti gotovo u itavoj veliini na obra
ivani komad. Neravnosti, pak, postignute na prednjem dijelu prenosit e se u
znatno manjoj mjeri. Takvim oblikom, da se postigne ista povrina, potrebno je
isto (otriti) obraditi stranju stranu, osobito na kalibrirajuem dijelu zubi alata.

Nedostaci otrenja po stranjoj strani su slijedei:

1. otrenje po stranjoj strani oteano je u sluaju kada treba osigurati pos
tignuti profil (fazonski alati). U pojedinim sluajevima, npr. kod prstastog modulnog
glodala, otrenje po stranjoj strani radi toga uope praktiki nije mogue;
2. otrenje po stranjoj strani vodi k promjeni visine zuba alata. Ako je to
no, ovo smanjenje visine nije vano, ali ako je to zub alata, kod kojeg je vano sa
uvati promjer ne treba otriti po stranjoj strani. Utjecaj naina otrenja na pro
mjenu promjera jasno je prikazan na slici 2.8.

Slika 2.8. Promjena promjera alata kod otrenja: a po stranjoj strani; b po prednjoj strani
3*

35

Na slici 2.8a prikazan je zub alata otren po stranjoj strani. Ako se kod
otrenja skida sloj duljine Al, tada e se promjer umanjiti za veliinu
AD = 2

^
, to je lako ustanoviti iz trokuta ABC.
cos a

Na slici 2.8b prikazan je zub alata otren po prednjoj strani. Ako kod
otrenja skidamo sloj Al, tada e se promjer umanjiti za veliinu
A D = 2 Al tg a.
Usporeivanjem vidjet emo da je uvijek
2 A/
-> 2 A /tg a.
COS a

Prema tome, promjena promjera alata sa zubima, otrena po prednjoj strani

bit e manja kod uslova jednakog skidanja sloja A/.
Ovi nedostaci prisiljavaju nekad konstruktora da odstupi od otrenja alata
po prednjoj strani. Meutim, takav prijelaz preporua se samo u tim sluajevima,
kad se ne moe primijeniti otrenje po stranjoj strani, jer uope otrenje po pred
njoj strani ima vie nedostataka nego otrenje po stranjoj strani.
2.224. Otrenje po prednjoj strani
Na slici 2.9 prikazana je shema otrenja alata po prednjoj strani. Nakon
preotravanja smanjuje se profil zuba i vrstoa zuba na savijanje, jer se smanjuje
povrina presjeka u temelju ili korijenu zuba (promjena dimenzije a). Prema tome,
kod konstruiranja zuba alata, vrstoa zuba proraunava se za prebrueni zub, a
dimenzija a2 zuba uveava se za novi zub, za sloj koji podlijee preotravanju.

Slika 2.9. Shema otrenja zuba po prednjoj strani

Izmjena promjera alata kod otrenja po prednjoj strani ovisi o veliini stra
njeg kuta a i priblino moe iznositi
AZ)=2 A/ tg a.
Iz toga slijedi, smanjivanjem kuta a neto e se umanjiti AD. Kad se bude
pribliavao nuli, izmjena promjera e biti praktino neosjetna.
36

Prema tome, kod konstruiranja alata, kod kojeg treba odrati promjer ili u
svakom sluaju minimalno ga mijenjati, kod preotravanja treba otriti po prednjoj
strani. Otrenje po prednjoj strani prua mogunost uvanja promjera alata kod
preotravanja, to je osobito vano za fazonske alate, koji imaju kombinirani profil
zuba (npr. prstasto glodalo, ploasto fazonsko glodalo, fazonski ploasti no). Takav
zub ima odreen oblik prema stranjoj povrini (natranoj) i nosi naziv natrano
obraeni zub.
Prikazana metoda otrenja po stranjoj strani ili prednjoj odreuje glavne
geometrijske dimenzije zuba alata i njegov oblik. Razmatrajui uslove rada alata,
konstruktor odabire odgovarajuu metodu otrenja i prema tome oblik zuba. Poto
je istroenje reznog alata neminovno i ako u raznim stupnjevima, po prednjoj i po
stranjoj strani, i kada je mjesto istroenja intenzivno po jednoj i drugoj strani (gu
ljenje noa) uzima se kombinirana metoda otrenja noa, tj. po stranjoj i po pred
njoj strani istovremeno.
2.225. Prostor za sm jetaj ili odvod strugotine
Za vrijeme rezanja stvara se intenzivno strugotina. Nepromijenjeni uslovi
ispravnog rada reznog alata i dovoljan prostor za smjetaj strugotine ne ometaju
odvod strugotine s otrice reznog alata. Dobar odvod strugotine poboljava prije
nos topline, koja se stvara kod rezanja, poboljava istou obrade, jer se strugotina
ne hvata na slijedee zube alata, ne zatvara prostor pred reznim otricama i tim
samim ne oteuje obraivanu povrinu.
Kod konstruiranja mogu se sresti tri oblika smjetanja strugotine:
1.
otvoreni (slobodni) prostor za smjetaj i odvod strugotine. Strugotina moe
neometano odlaziti u svim smjerovima (slika 2.10a);

Slika 2.10. Oblik smjetanja strugotine a, otvoreni prostor, b3 zatvoreni prostor

c, ljebovi za odvod

37

2. utori (ljebovi) za odvod strugotine odreeni su u jednom smjeru (si.

2.10c);
3. zatvoreni prostor za smjetaj strugotine (slika 2.10b).
Pod otvorenim prostorom podrazumijeva se takav oblik smjetaja strugotine,
kod kojeg odjeljivanje i daljnje gibanje strugotine od rezne otrice alata proizlazi
slobodno. Npr. kod rada prolaznog tokarskog noa (slika 2.10a) strugotina ne
susree zapreke na svom putu, slobodno se odjeljuje. To je dobro, kada brzina
rezanja nije velika. Kod tokarenja s velikim brzinama esto se prilazi iskustvenom
nainu, te prua mogunost za odvod prisiljavajui strugotinu da otjee ili se zavije
u prstenove ili se odlomi. U tu svrhu izvode se lomila strugotine u obliku stepenica
na vrhu noa ili u obliku udubine, a takoer i druge konstrukcije koje osiguravaju
zavijanje strugotine u male prstenove.
Pod zatvorenim prostorom za smjetaj strugotine podrazumijeva se takav
oblik smjetaja strugotine, kod kojeg u procesu rezanja strugotina ne moe slobodno
odlaziti i ostaje u udubini pred zubom. Primjer alata sa zatvorenim prostorom za
smjetaj strugotine pokazan je na slici 2.10b. Iz slike se vidi, da kod gibanja
igle ili pile svaki njezin zub skida strugotinu koja moe biti u ovisnosti od karaktera
obraivanog materijala, savijena ili lomljena. Kod obrade elika i drugih ljepljivih
materijala postie se savijena strugotina, koja se zavija u spiralu, kod obrade krhkih
materijala strugotina je lomljiva. Savijena a i lomljiva strugotina mora biti smje
tena u udubinu meu zubima alata.
Volumen sakupljene strugotine u udubini alata zavisi od slijedeih faktora:
1. duljine obraivane povrine izratka L;
2. debljine skidane strugotine a (posmak po zubu sz);
3. oblika obrezivane strugotine, koja zavisi sa svoje strane od svojstva obra
ivanog metala.
Dalje, za odreivanje ukupnog volumena udubine alata treba uzeti u obzir
ukazane faktore.
Temeljni proraun volumena udubine alata mora utvrditi:
1. volumen metala, skidan zubom alata s obraivanog izratka,
2. poveanje toga volumena, kod pretvaranja metala u strugotinu. To po
veanje odreuje se veliinom posmaka i svojstvima obraivanog metala.
Kod obraivanja elinih metala stvarana zavijena strugotina zauzimat e
vei volumen nego to je volumen skidanog metala, jer zavijena se strugotina zavija
u spiralu i zahvaljujui njenoj rastezljivosti ona ne moe biti zavijena gusto, bez
zazora meu zavojnicima, te prema tome zauzima znatno vei volumen.
Kod obraivanja krhkih metala stvara se lomljiva strugotina, koja zauzima
takoer vei volumen nego to je volumen skidanog metala, ali zahvaljujui tome, to
je ova strugotina usitnjena na male estice, volumen prostora koje zauzima biti e
znatno manjeg volumena od zauzimanja zavijene strugotine. U prvom i drugom
sluaju volumen prostora, kojeg zauzima strugotina, moe se izraunati prema for
muli:
Vstr = Vmef k (mm3)

........................................

gdje je:
Vstr volumen, kojeg zauzima strugotina (mm3)
Vmet volumen skidanog metala (mm3)
38

lx

= koeficijent volumnog poveanja strugotine. Volumen skidanog metala

rauna se:

vmet= a b L (mm3)
.....................................
12
gdje je:
a debljina strugotine (mm)
b = irina strugotine (mm)
L = duljina obraivane povrine (mm) (ili duljina luka dodira zuba alata).
Volumen kojeg zauzima strugotina moe se konano odrediti:
vstr= k a b L (mm3)..........................................13
Iz slike 2.11 vidi se, da volumen radnog dijela udubine zuba vu, kod ob
rade materijala koji daje zavinutu strugotinu, treba biti jednak volumenu kojeg
zauzima strugotina:
Vu=VstjVolumen slobodnog prostora vsv u smjetaju zavijene strugotine ne uestvuje
i on se ne mora uzimati u obzir kod odreivanja volumena udubine za eline me
tale.

Kod obrade krhkih metala, koji daju lomnu strugotinu, treba uzeti u obzir
i volumen slobodnog prostora vsp, jer se lomna strugotina moe slobodno smjestiti
i u tom dijelu udubine. Ona se uzima:
vsp = ~ v u (mm3) kod zatvorenog prostora.
U formulu volumena radnog prostora za strugotinu uvodi se koeficijent k,
koji se odreuje pokusima. Za odreivanje volumena udubine igle za provlaenje
vrijednost koeficijenta k iznosi:
k 3 . . . 6.
Proizvedena strugotina moe odlaziti s rezne otrice po utoru tijela alata.
Na slici 2.10c prikazan je primjer takvog odvoda strugotine kod buenja.
U praksi, kod konstruiranja reznog alata susreu se vanjski i unutarnji ljebovi za odvoenje strugotine. Kod spiralnih svrdala postoje dvije rezne otrice,
strugotina se od njih odvodi po spiralnim ljebovima. Danas je profil spiralnog
lijeba razraen dosta paljivo i u ovisnosti od vrijednosti upotrebe svrdla. ljebovi utora imaju odgovarajui volumen. Strugotina stvorena na reznoj otrici,
zavija se kod buenja ljepljivih metala u spiralu i odvodi se po lijebu u obliku spi
rale. Isto tako, kod buenja dubokih rupa, dubokih vie od 5 promjera, odvod stru
gotine je otean zbog povienja trenja te je potrebno esto vaditi svrdlo iz rupe zbog
39

ienja od strugotine. Kod buenja dubokih rupa krhkih materijala strugotina je

pod pritiskom i to moe dovesti do loma svrdla, jer jako poraste okretni moment od
trenja zapreane strugotine od stijene rupe. Prema tome konstruktor, za buenje
dubokih rupa treba pronai rjeenje za olakanje odvoda strugotine iz zone, koju
je ona stvorila od reznih otrica svrdla.
Odvod strugotine se rjeava i osigurava time, to se uz stijenke obraivanih
rupa alju pod visokim pritiskom sredstva za hlaenje, koja izbacuju nastale kratke
strugotine iz rupe.
Odreivanje dovoljnog prostora za smjetaj strugotine je obavezno. Ako se
strugotina kod nedovoljnog volumena lijeba alata zaprea, to e obavezno biti
uzrok loma zuba alata. Naroito panju treba posvetiti odreivanju dovoljnog vo
lumena za strugotinu kod alata za obradu rupe, kombiniranih alata, igala za pro
vlaenje, pila glodala, ureznika itd. Kod posebnih sluajeva konstruktor reznog alata
u cilju boljeg odvoda strugotine pribjegava k njenom prisilnom odvodu. To se
moe postii mlazom ohlaujueg sredstva pod pritiskom, specijalnim oblicima
utora ili ljebova i njihovim kutom uspona. Npr. kod konstruiranja ureznika za
matice mogue je usmjeriti strugotinu ka odgovarajuem kutu uspona lijeba, kojeg
smo po potrebi predvidjeli. Kod noeva se postie izborom odgovarajueg kuta na
giba rezne otrice.
2.226. Odvoenje topline s rezne otrice alata
Proces oblikovanja i odvoenja strugotine popraen je stvaranjem znatne
koliine topline kod deformiranja metala.
Ova toplina moe biti uzrok istroenja rezne otrice, jer povienje temperature
na reznim otricama iznad odreene granice dovodi do otrog snienja tvrdoe
materijala alata.
Jedan od osnovnih principa konstruiranja radnog tijela alata, koji se javlja
kod projektiranja alata jest osiguranje odvoda topline s rezne otrice. Kod noeva
se to postie konstrukcijom odreenih kutova rezne otrice npr. stranji kut a, pred
nji kut y, kut namjetanja x i osim toga dovodom rashladnog sredstva. Kod slo
enih konstrukcija prema slici 2.12 s brinim odvodom topline i brinim obli
kovanjem profila alata.

Slika 2.12. Dovod i odvod sredstva za hlaenje kod kombi

niranog alata svrdlo uputalo

2.227. vrstoa i tvrdoa zubi reznog dijela alata

Predstavimo si reznu otricu zuba bilo kojeg alata. Od rezultata njegovog gi
banja u prostoru, odnosno obraivanog materijala proizlazi rezanje materijala,
stvara se strugotina.
40

Silu P, koja djeluje na rezne otrice moemo rastaviti na komponente Px,

Py i P z, koje djeluju po osima koordinata. Ove moemo izraziti na slijedei nain
P x= C px txP* syp*; = Ck *i syi (kp)

.................... 14

P y= C py txpy sypy; = C* *> sy* (kp)

.................... 15

P z= C pz txPz syPz ; = Ck tx* sy*(kp)

.................... 16
gdje je:
t dubina rezanja (mm),
5 posmak (mm/okr),
Cpx, CVy, CpZ= koeficijenti koje karakterizira obraivani materijal ili jo
bolje otpor rezanja, tj. dubina i posmak,

y px 7 : X
X
ypl =

eksponenti koji su takoer ovisni o obraivanom materijalu

Veliina rezultirajue sile:

P = 1tP l+ P l+ P l (kp)

.................................... 17

Ali rezna otrica ne moe biti zamiljena linija u prostoru. Ona uvijek pred
stavlja sjeenje prednjeg i stranjeg dijela nekog stvarnog zuba alata. Zub moemo
promatrati kao gredu jednim krajem spojenu s tijelom alata, kako pokazuje slika
2.13. Oznaimo izdanak zuba, tj. visinu koja stri iz tijela slovom/. Sada moemo
odrediti npr. moment savijanja od sile Pz koja djeluje na zub:
M b P z l (kpmm)
gdje je
M b = moment savijanja (kpmm),
Pz = sila rezanja (kp),
/ = izboena duljina zuba (mm).

.................................... 18

Slika 2.13. Sile koje djeluju na zub glodala

Ali s druge strane ovom momentu se suprotstavlja naprezanje u materijalu,

koje moemo izraziti unutarnjim momentom:
M u= W -o Baoz (kpmm)

.................................... 19
41

gdje je
W = moment otpora (mm3)
cr/jdoz = dozvoljeno naprezanje (kp/mm2).
Ako izjednaimo oba momenta, moemo izraunati moment otpora zuba:
W^=
(mm3)
\Bdoz

.........................................110

Ova openita formula omoguava da se odredi presjek zuba alata na opasnom

mjestu, to proizlazi iz uslova vrstoe. Napominjemo, da je praktiki kod sloenog
oblika zuba ovakav proraun prilino teko odrediti.
Da se odredi moment otpora W, potrebno je znati dozvoljeno naprezanje
ctbcIoz- U postojeim izvorima literature odreivanje anaoz je predvieno za kon
strukcijski elik. Odreivanje dozvoljenog naprezanja na zakaljive alatne elike je
sloeni zadatak, jer dozvoljeno naprezanje ovisi o mnogim faktorima i za alatne
elike malo ispitane.
U tabeli 2.1 su dana preporuena dozvoljena naprezanja za zakaljene alatne
elike;
T abela 2.1
P re p o ru e n a dozvoljena n ap re zan ja za zakaljene elike
Naziv elika

JUS

Dozvoljena naprezanja

Tvrdoa po
Rokvvellu
u Rc

savijanje
kp/m m 2

vlak
kp/m m 2

torzija
kp/m m 2

smik
kp/m m 2

B rzorezni
visokolegirani

.6980
.6880

62...64

48

40

35

36

niskolegirani

.6883

3 0 ...4 2

36

30

26

28

Ugljikovi
kvalitetni

.1940

30...41

24

20

17

20

visokokvalitetni

.1941

6 0 ... 62

36

30

26

28

Oblik zuba alata i otpori koji djeluju na zub daju sloena naprezanja, i prema
tome je teak zadatak da se ustanovi proraun zuba na vrstou. Kod konstruiranja
alata ovakav proraun ne izvodi se uvijek.
Praktina vrijednost na vrstou umanjuje se jo radi toga, to je teko uzeti
u proraun promjenljiva naprezanja, koja proizlaze takoer od neznatnog zatupIjenja reznih otrica, a takve promjene vezane su s neravnomjernim optereenjem
na zubu alata (npr. kod udaranja glodala po reznoj otrici, dio zuba obino ne ues
tvuje u obradi i poveano naprezanje odlazi na slijedee zube glodala). Ipak, kod
konstruiranja alata potrebno je izvriti bar priblian proraun na vrstou.
Komplicirano je proraunati rezni alat na krutost i vibracije. Obino kod
sloenih i vanih sluajeva vri se ispitivanje nekoliko razliitih pokusnih varijanata
konstrukcije i bira se najbolja od njih.
42

Na vrstou alata najvie utjee toplinska obrada. Kod kaljenja alatnog elika
dobija se znatno unutarnje naprezanje, koje moe dovesti do pucanja i rasprsnua
alata. Koncentracija unutarnjih naprezanja javlja se na mjestima naglih razlika u
presjecima, otrih kutova itd. To je jasno, jer ba kod otrih kutova dogaa se veoma
brzo hlaenje. Na slici 2.14 prikazano je nekoliko primjera ispravno i loe konstru
iranih alata. Na lijevoj strani prikazani su nepravilno konstruirani alati. Na kuto
vima nije predvieno zaobljavanje, to svakako predstavlja greku. Na desnoj strani
je prikazano pravilno konstruiranje alata, na kojem su svi otri kutovi zaobljeni.
Otri kutovi i nagli prijelazi od presjeka do presjeka nikako se ne dozvoljavaju.
Oni snizuju vrstou nekoliko puta i dovode do pucanja i rasprsnua alata u pro
cesu toplinske obrade. Konstruktor mora izbjegavati nagle prijelaze i sve otre
kutove zaobliti.

Slika 2.14. Primjeri pravilnog i nepravilnog konstruiranja alata;

a, nepravilno, b, pravilno

2.23. Ekonomska izrada alata

2.231. Racionalno iskoritenje elika za alate
Kod projektiranja alata konstruktor mora voditi rauna o svim pitanjima
vezanim s ekonomskim rashodom alatnog materijala. elik za rezne alate, osobito
brzorezni elik, znatno je skuplji i prema tome deficitan konstrukcijski elik; tvrdi
metali nekoliko puta skuplji su od brzoreznog elika. Stoga su u suvremenom stro
jarstvu izvanredno rasprostranjeni takvi rezni alati kod kojih se rezni dio izvodi od
brzoreznog elika ili tvrdog metala, a tijelo od konstrukcijskog elika ili jeftinijeg
alatnog legiranog elika.
Danas industrija alata primjenjuje sastavljene varene konstrukcije ili konstruk
cije s lemljenjem ploica od tvrdog metala. Kod projektiranja takvih reznih alata
javlja se pitanje o pravilnom i sigurnom privrenju noa, ploica i reznih dijelova
na tijelo alata.
Svi mnogobrojni vidovi privrenja mogu se svesti na:
43

1. mehaniko privrenje ploica (noa, zuba) na tijelo, uklinjenjem klinom

ili uvrtavanjem vijkom. Ovaj nain u raznim varijantama konstrukcije iroko je
rasprostranjen za brzorezne noeve i znatno manje za noeve od tvrdih metala;
2. lemljenje ploica, nain rasprostranjen za ploice od tvrdog metala, a
manje za ploice od brzoreznog elika;
3. tupo varenje najvie rasprostranjen nain izrade alata. Rezni dio alata
izrauje se obino od brzoreznog elika, zavari se na dio drke, koji je izraen od
konstrukcijskog elika. Danas se zavarivaju mali i veliki alati (npr. svrdla do 80 m m );
4. lijevanje dvoslojnog alata; tijelo se lijeva od konstrukcijskog elika,
zubi se izrauju od brzoreznog elika ili tvrdog metala.
Bilo je pokuaja ljepljenja karbidnim ljepilom, ali se ovaj nain meutim,
nije rasprostranio, zbog otrog smanjenja vrstoe kod zagrijavanja za vrijeme ob
rade.
2.232. Podeavanje dimenzija alata
Osim ekonomskog utroka materijala sastavljeni alati imaju samo jo jednu
vanu prednost pred alatima od jednog komada, i to: sastavljeni alat dozvoljava
podeavanje dimenzije. Na primjer, kod sastavljenog razvrtala s umetnutim no
evima moe se podeavati promjer razvrtala nakon istroenja pomicanjem no
eva. Podeavanje dozvoljava poveanje vijeka trajanja alata. Zbog toga se pred
nji dio alata izrauje kao sastavljeni, samo za mogunost podeavanja. Konstruk
tor je uvijek duan da nastoji stvoriti mogunost podeavanja u konstruiranju
reznog alata, jer na raun podeavanja moe se znatno produljiti opi vijek trajanja
alata, olakati udeavanje na dimenzije kod rada alata i dobiti poveanu kvalitetu
obraenih izradaka.
2.233. Izbor spojnih dijelova alata
Spojeni dio reznog alata (cijelog ili nasadnog), tj. drak mora predavati snagu
primljenu s vretena stroja na rezni dio alata. Ako uvreni dio nijedovoljno vrst,
tj. nepravilno proraunat, tada e on graniiti s iskoritenjem snage
alata.
Konstrukcija dijelova za spajanje je razliita. Najvie upotrebljavani spojni
dijelovi alata su slijedei:
Za alate od jednog komada s krunim gibanjem
1. etvrtka na cilindrinom drku,
2. alatni konus s jezikom ili bez njega,
3. brzoizmjenljive glave raznih konstrukcija;
Za nasadne alate s

krunim gibanjem

1. cilindrine rupe s
uzdunim klinom,
2. cilindrine rupe s elnim klinom,
3. zatvoreni utori raznih konstrukcija;
Za alate s gibanjem uzdu osi (igla ili provlailo)
1. drak s klinastim stezalom,
2. brzoizmjenljive glave sa zatvorenim
44

utorom raznih

konstrukcija itd.

Spajanje alata sa strojem ili napravom (trnom, osovinom) moemo podijeliti

u tri grupe:
1. vrsto spajanje predaje silu i zakretni moment klinovima, zaticima
ili bilo kakvom zadatku. Na ovu grupu odnosi se spajanje drka ili nasadnog alata
kvadratima, cilindrine rupe klinovima, prirubnice klinovima, brzoizmjenljive
glave sa zatvorenim utorima itd. Ova spajanja predaju silu vrstim dijelovima.
Kod preoptereenja tih spojeva najslabije mjesto konstrukcije mora puknuti. Kod
konstruiranja alata ti spojevi zauzimaju jedno od glavnih podruja i iroko su ras
prostranjeni.
2. Tarno spajanje, tj. takvo spajanje koje prenosi silu ili zakretni moment, kod
kojih se osigurava silama trenja spoj izmeu uvrenih dijelova alata i stroja. Kod
ove grupe spajanja mogu prenositi drala alata, snabdjevena konusima, rupama na
sadnog alata s konusima, privrene alate na primjer noeve steznim vijcima itd.
Tarno spajanje je veoma rasprostranjeno u konstrukciji alata. Karakteristina
osobina ovih spojeva jest pojava mogunosti preskakanja ili sklizanja kod preop
tereenja. Isto tako u veini sluajeva ovo sklizanje vodi ka lomu; prema tome spoj
mora biti proraunat na prijenos svih sila i ne smije se nadati dobrom ishodu kod
preoptereenja.
3. U praksi se esto kod konstruiranja kombinira vrsto spajanje s tarnim,
te se primjenjuje kombinirano spajanje, predavajui snagu vrstim djelovima i
silama trenja. Ovakvo kombiniranje spajanja susree se vrlo esto.
2.234. Jednostavnost izrade reznog alata
Tehnologinost konstrukcije, tj. jednostavnost u izradi alata jest veoma
vano pitanje kojeg konstruktor reznog alata mora uzeti u obzir.
U dananje vrijeme postoji mnogo raznih naina obrade metala, kao npr.
kovanje, lijevanje, tancanje, obrada rezanjem itd. Izrada predloenog tehnolo
kog postupka u mnogome ovisi o konstruktivnom obliku alata. im jednostavniji
oblik, tim jednostavnija izrada. Prema tome, kod odreivanja oblika i dimen
zije alata treba paziti na nain njegove obrade. Za konstruiranje reznih alata, koji
se dobiju putem odljeva, potrebno je poznavati osobine tehnologije lijevanja.
Ako se npr. predvia izraditi spiralno svrdlo uvaljivanjem i uvijanjem, a ne glo
danjem, potrebno je znati osobine procesa valjanja i uvijanja u konstrukciji svrdla.
Alat, izraen ploicama od tvrdog metala, ima konstruktivne osobine, a
to su uslovi tehnologije lemljenja. Zavareni alati, kod kojih je rezni dio izraen od
brzoreznog elika i privaren na drak od konstruktivnog elika, takoer, ima niz
osobina.
Kod kombiniranih alata, izraenih od nekoliko dijelova, mora biti predvi
ena osobitost izrade svakog detalja.
Prema tome, konstruktor mora sebi jasno predstaviti tehnoloki proces
izrade odreenog alata i njegove osobitosti i uestvovati posljednji pri projektiranju.
Kod konstruiranja reznog alata najbolji nain se sastoji u sistematskom od
reivanju svih potrebnih elemenata, tako npr. za odreivanje konstrukcije svrdla
od jednog komada potrebno je odrediti njegove elemente, a ti su: promjer, duljina,
korak, dubina buenja, kut vrha, kut nagiba lijeba itd.
45

Nakon odreivanja svih podataka konstruktor crta prostoruno tzv. idejnu

skicu.
Na osnovi idejne skice crta se tj. razvija radioniki crte.
2.24. Radioniki crte reznog alata
Nakon prorauna treba nacrtati radioniki crte alata. On predstavlja os
novni dokument i u njemu moraju biti prikazani svi potrebni podaci za izradu
danog alata.
Tabela 2.2
Znakovi obrade povrina reznih alata
Rezne povrine
Vrsta alata

Prednja

Stranja

<!/

Strojni noevi

Bazne i montane
povrine
Povrina
profila

Bona

elna

Spiralna svrdla

Uputala

Strojna razvrtala

i/

Brueni ureznici
Runi ureznici
Nareznice
Jednostavne igle za
provlaenje
eljevi za ozubljenje
Noevi za dubljenje
ozubljenja
Prstasta glodala
Primjedba:

46

V
V
V
V

V
V

</
/

Dane oznake odnose se na legirane i brzorezne elike. Povrine alata s ploi

cama od tvrdog metala dobivaju oznake za jednu klasu vie.

Radioniki crte mora imati dovoljan broj projekcija s tim, da se dade jasna
slika o obliku alata. Kod sloenih oblika alata potpuno crtanje alata sa svim pro
jekcijama i presjecima zahtijeva mnogo vremena. Zbog toga postoji pojednostav
ljeni rad, koji znatno uprouje crtanje, a sastoji se u slijedeem:
1. ljebove uvijek nije potrebno prikazivati (npr. kod ureznika, razvrtala,
glodala itd.);
2. ako alat ima nekoliko zubi, crta se samo 23, ostali
se ne crtaju;
3. navojne linije zamjenjuju se kod crtanja glodala, razvrtala itd. ravnim
linijama;
4. profil alata se crta obino posebno,
u veem mjerilu;
5. presjek za prikaz veliine prednjih i stranjih kutova crta se samo dje
lomino.
Na radionikom crteu se moraju dati sve dimenzije alata. Unoenje dimen
zija mora se provoditi sa strogom odgovornou i pravilima crtanja. Kod sastav
ljanja radionikih crtea obino se dozvoljava crtati projekcije i oznaavati dimen
zije slovima, a zatim se brojane vrijednosti daju u tablicama, iz kojih se moraju
dobiti svi potrebni podaci. Ovakvi crtei jednotipnih alata s tabelarno prikazanim
dimenzijama iroko su rasprostranjeni u praksi.
Na crteima alata mora biti prikazana kvaliteta obraivane povrine. Sve
povrine alata nemaju za obradu jednaku vrijednost, pa se oznauje kvaliteta va
nijih povrina. Na takve povrine odnosi se slijedee:
1. rezne povrine zuba alata, prednje povrine, stranja povrina utjee na
kvalitetu obraivane povrine izratka, na vrstou alata i uslove rezanja, odvod
strugotine itd. Zbog toga je vano oznaiti kvalitetu ovih povrina u crteu;
2. bazne i montane povrine alata, npr. rupe i elo kod nasadnih alata,
drak kod koninih alata, moraju biti takoer obraene odgovarajuim stupnjem
kvalitete povrine, jer od kvalitete ovih povrina ovisi pravilna montaa i njihovo
uvrenje na alatni stroj. Ostale povrine alata su manje vane i njihova kvaliteta
moe biti oznaena opim znakom.
Preporua se kod unoenja znakova obrade na povrine alata koristiti ta
belu 2.2.
2.25. Tehniki propisi za rezni alat (standardni)
Na radionikom crteu alata ili odvojeno od njega moraju se upisati tehniki
propisi za preuzimanje alata, u kojem moraju biti izraeni svi tehniki zahtjevi
za taj alat.
U tehnikim propisima za rezni alat daju se slijedei podaci:
1. Opis vanjskog oblika alata,
2. Nabrajanje osnovnih odstupanja, osiguranje kvalitete alata: bacanje
ili udar reznih otrica, bacanje ela itd.,
3. Temeljite upute za izbor materijala alata,
4. Tvrdoa pojedinih dijelova alata,
5. Opis ispitivanja alata u radu,
6. Opis oznaka i pakovanje alata. Kod izrade sitnijih reznih alata osnovni
podaci iz tehnikih propisa obino se ispisuju na crteu alata.
47

U Jugoslaviji tehniki propisi za standardne oblike alata su obavezni.

Postoje izraeni standardi tehnikih propisa za rezne alate kako slijedi (zbog
informacije su dani neki standardi po GOST-u i DIN-u):
1. Tehniki propisi za spiralna svrdla sa cilindrinim i koninim drkom
dani su u JUS K.D3.010, a ostali standardi spiralnih svrdla dani su u JUS K.D3.001
do 062, prema GOST 203443, prema D IN 141214;
2. Tehniki propisi za uputala i razvrtala dani su u JUS K.D3.110, a ostali
standardi u JUS K.D3.063 do 341 prema GOST B-167742, prema D IN 344,
D IN 859;
3. Tehniki propisi za glodala dani su u JUS K.D2.010, a ostali u JUS K.D2,
013 do 203, prema GOST B-169542, GOST 167142, GOST 404951 itd.;
prema D IN 857, 884, 1892, 1880, 885, 1831, 1890, 1891, 850, 844, 845, 327.
326 itd.
4. Tehniki propisi za ureznike i nareznice dani su u JUS K.D6.010, a
ostali standardi u JUS K.D6.020 do K.D6.311, prema GOST 344946. Odstu
panja za ureznike nalaze se u OST. VKS 7217, prema D IN 352, 371 357, 2181,
374, 356, 223, 382 itd.
2.3. IZRAUNAVANJE EK ONO M INO STI ALATA
Radi boljeg praenja izraunavanja ekonominosti treba izvriti analizu tro
kova. Na slici 2.15 prikazani su osnovni elementi koji ine strukturu cijene kotanja.
Da se moe odrediti ekonomini vijek trajanja reznog alata, mora se poi
od ekonomine brzine rezanja, jer ona najvie utjee na trajnost otrice alata.
Jasno je, ukoliko se radi veom brzinom rezanja, smanjuje se vrijeme izrade,
ali zbog breg topljenja otrice noa mora se no ee otriti, a ovo otrenje iza
ziva takoer trokove.

Brzina rezanja v(m/min) *Sliika 2.15. Ovisnost trokova izrade od brzine rezanja

48

Vidimo, da se kod odreene brzine rezanja javljaju trokovi izrade i trokovi

zbog skidanja i namjetanja alata, otrenja reznog brida itd.
Slika 2.15 pokazuje ovisnost pojedinih trokova izrade od brzine rezanja.113
Tok krivulje ,,i pokazuje da se trokovi izrade smanjuju poveanjem brzine
rezanja, dok tok krivulje ,,a raste, tj. trokovi uslijed otrenja noa rastu pove
anjem brzine rezanja. Pravci ,,nt n pokazuju konstantne trokove (npr. po
mona i sporedna vremena) komada (materijala), to nije ovisno od brzine rezanja.
Zbrojimo li te veliine, dobit emo crtkanu krivulju, koja predstavlja ukupne tro
kove proizvodnje po komadu. Ukupni trokovi proizvodnje s obzirom na izradu
i brzine rezanja sastoje se od:
U p= U m + U i + Ua din/kom
................................ 2X
gdje je:
Up ukupni trokovi proizvodnje (din/kom,)
Um trokovi materijala ( din/kom), (koje zanemarujemo),
Ui trokovi izrade ( din/kom),
Ua trokovi alata ( din/kom).
Analiza trokova izrade pokazuje da se sastoje od direktnih trokova, tj. lini
dohodak radnika koji je radio, i indirektnih, tj. reijskih trokova.L2]
U i= P r-Tk + r-P r-Tk= P r-T k (l+ r),
........................ 22
gdje je:
Pr lini dohodak radnika na sat (din/sat),
Tk vrijeme izrade jednog komada (min/kom),
r reija (%).
Osim ovih trokova moraju se takoer analizirati i trokovi alata TJa po jed
nom obraenom dijelu:
Ua (din/kom)
N

........................................ 3

gdje se Ono sastoji od

Ono= On
gdje su:
Ono
On
O0
Ns
Os
N vt
N

Oo~\~Ns'Os (din),

.................................... 4

ukupni trokovi nabave i odravanja, (din),

vrijednost novog alata, (din),
vrijednost otpisanog alata za noeve (din); 0 0= 0 3
prosjean broj otrenja alata,
trokovi jednog otrenja (din),
broj komada koji se mogu izraditi za jedno vrijeme trajanja reznog brida,
broj komada koji se moe izraditi jednim alatom.

Tada slijedi:
N = N vt+ N vr N s= N vt (l+ N s),

........................ 5

T T O n Oo + NsOs
... v
(
Ua = ----------------------- (din)....................................... 6
N v t( l + N s)

4 REZNI ALATI

49

Ako se za vrijednost N vt unesu slijedea vremena, dobiva se:

T
Nvt
tr
gdje je:
T vrijeme trajanja alata (min),
tr vrijeme rada alata (min),
uvrsti li se u formulu za trokove alata
TT

U a -

tr
On Oo + A/sOs
(din.)

T
1+ N S

ili
Ua= ~ - 0 T, (din). . .................................9
gdje su:
O t trokovi alata za jedno vrijeme trajanja (din)
prema tome je:
n n O o -j-N sO s

, A.

Or = ----------------------- (dm)............................... 10
1+ N S
Slika 2.16 prikazuje ovisnost trokova alata od brzine rezanja i to za tri vrste
reznog alata s tvrdim metalom:
1. tokarski no,
2. glava za glodanje sa dobrim vremenom trajanja,
3. glava za glodanje s loim vremenom trajanja.

Brzina rezanja v (m/min) *Slika 2.16. Ovisnost trokova alata od poveanja brzine rezanja

Ukoliko ne vrimo otrenje bit e N s0 ili

Ua-~

On Oo
N vt

On 0 0
(din).
N

11

Razmotrimo koliko vremena treba utroiti zbog otrenja alata i kako ta vre
mena utjeu na brzinu rezanja.
50

Razni alati zahtijevaju razna vremena za otrenje, skidanje i upinjanje. Je

dino e pripremno i pomono vrijeme biti bez utjecaja na brzinu rezanja. Kako se
ponaaju ta vremena, moe se vidjeti na slijedeem dijagramu.131

5O

100ISO200 250

B rz in a re za n ja v (m / m in )

Slika 2.17. Utjecaj brzine rezanja na povienje vremena izmjene

alata tsiz.

Slika 2.17 prikazuje vremena izmjene alata tSiz s poveanjem brzine rezanja.
Prema tome, promatrajui izmjenu alata za jedan izraeni komad, vidimo sli
jedei odnos:
tsiz~~ ~
(min/kom);
N vt

....................................12

oznake znae:
t v vrijeme izmjene alata (min),
tsiz vrijeme izmjene alata po jednom izraenom komadu, a to je dio ukup
nog pomonog vremena (min/kom),
Tk vrijeme izrade po jednom komadu (min/kom),
tg strojno vrijeme izrade (min),
ts pomono vrijeme (min),
tpo pripremno zavrno vrijeme (min).
Dijagram na slici 2.17 pokazuje da vrijeme izmjene raste poveanjem brzine
rezanja.
Iz dijagrama na slici 2.18 moe se vidjeti ovisnost trokova izrade i vremena
izrade od brzine rezanja.143 Iz ovog dijagrama moe se utvrditi najekonominija
brzina rezanja, a time se dobiva najekonominija proizvodnja i najekonominije
vrijeme izrade. Najnie take trokova proizvodnje i vremena izrade pokazuju
najekonominiju brzinu rezanja ve i vtk kod kojih su trokovi proizvodnje najmanji,
gdje su:
4'

51

Tk vrijeme izrade po jednom komadu (min/kom),

Up ukupni trokovi proizvodnje (din),
ve najekonominija brzina rezanja (m/min),
vtk najekonominija brzina rezanja s obzirom na vrijeme izrade (m/min).
Takoer moe se vidjeti da je v tic>ve to znai, da je najekonominija brzina
rezanja manja od brzine kod koje vrijeme izrade najmanje.

Brzina rezanja v (m/min)Slika 2.18. Ovisnost trokova izrade i vremena od brzine rezanja

2.31. Utvrivanje najekonom inije izdrljivosti i brzine rezanja

Znamo da najekonominija izdrljivost otrice ovisi od brzine rezanja, du
bine rezanja i posmaku. Zbog toga pogledajmo kako utiu ove tri veliine na iz
drljivost ili vrijeme trajanja otrice pri rezanju. Svi ovi podaci dobiveni su du
gotrajnim laboratorijskim ispitivanjima.
U dijagramu na slici 2.19 prikazan je utjecaj dubine rezanja na vrijeme trajanja,
tj. izdrljivosti. Vidimo da dubina rezanja ostaje konstantna i ne utjee na vrijeme
trajanja.
Prema tome, bolje je uzeti vee dubine rezanja, jer se time skida vie strugo
tine u jedinici vremena.
Dijagram na slici 2.20 prikazuje utjecaj posmaka na vrijeme trajanja, tj. izdrljivosti.[S] Vidimo da krivulja blago pada, to znai da posmak u maloj mjeri
utjee na vrijeme trajanja, jer je poveanjem posmaka i vrijeme trajanja krae,
gdje su:
T vrijeme trajanja (min),
a dubina rezanja (mm),
5 posmak po okretu (mm/okr).
52

120

Tmin

> 100

80
60
40

20
2

10

12

14

Dubina rezanja a (mm)

Slika 2.19. Utjecaj dubine rezanja na
vrijeme trajanja

Slika 2.20. Utjecaj posmaka na vrijeme

trajanja

Dijagram na slici 2.21 prikazuje utjecaj brzine rezanja na vrijeme trajanja

i moe se vidjeti da je ono u ovom dijagramu najvee. Slika 2.21 prikazuje utjecaj
brzine rezanja na vrijeme trajanja u obinom koordinatnom sistemu, dok slika
2.22 prikazuje isti utjecaj u dvostrukoj logaritamskoj skali. Slika 2.23 prikazuje cr
tanje nagiba pravca u Tw-dijagrarnu.

i/(m/min)
Slika 2.21. Utjecaj brzine rezanja na vrijeme
trajanja prikazan u koordinatnom sistemu

Da bismo mogli bolje objasniti, promatrat emo slijedeu obradu:

Materijal: konstruktivni elik 70 kp/mm2;
Alat:
tvrdi metal kvalitete SI odnosno PIO,
posmak 0,4 mm/okr,
kut namjetanja *=45;
Take 1. 7 \= 6 0 min,
2. r 2=120m in,
53

3. r 3= 240 min,
4. T4=480 minuta.
Tok krivulje moe se izraziti jednadbom
13
Logaritmiranjem nastaje slijedea jednadba
log T = log a + k log v
k = tg a= -

14
15

gdje su veliine a i k konstante.

v(m/min) Slika 2.23. Utjecaj brzine rezanja na vrijeme trajanja prika

zan u dvostrukom logaritamskom dijagramu

Prema dr in. J. Witthoffu pronalaenje najekonominijeg trajanja alata:

tv

Ot

16,

Pr (1 T~*').

gdje je:
Te najekonominije trajanje alata (min),
tv vrijeme izmjene alata (min)
T e= C tv
54

Ot

Pr( 1 + r )

16a

Vrijednosti za konstantu k mogu se uzeti iz tabele koju je dao Witthoff.

Tabela 2.3
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.

Materijal koji se obrauje

elik i elini lijev

Lijevano eljezo
Bakar, mesing
Laki metal (legure)
Legure klipova sa 11 do 12% Si

Nagib
pravca k

Vrijednost
k 1

- 4 ,2
- 3 ,5
- 1 ,7
- 2 ,8
- 1 ,7

3,2
2,5
0,7
1,8
0,7

Sve veliine iz jednadbe kao tv, O t , Pr i r mogu se odrediti prema stvarnim

podacima iz pogona. Iz 7Vijagrarna treba traiti odgovarajuu ekonominu
brzinu rezanja ve, gdje su:
tv vrijeme izmjene alata (min),
O t trokovi alata za jedno vrijeme trajanja (din),
Pr lini dohodak radnika (din/sat),
r reija (%),
ve ekonomina brzina rezanja (m/min).
Poto u pogonu vrlo esto ne raspolaemo T^-dij agrarnima moemo koris
titi priblinu metodu, koja je dovoljno tana.

Slika 2.24. Odreivanje ekonomine brzine rezanja

55

Na osnovu podataka iz literature nacrta se pravac a (slika 2.24), koji ima pri
bline podatke, tj. sline traenim. Time smo odredili nagib pravca Tv, koji mo
ra imati na traeni pravac.
Mjerenjem u pogonu brzine rezanja vs i vrijeme trajanja Ts odredi se taka S
kroz koju povuemo pravac b paralelan s pravcem a i moemo ga koristiti kao
ovisnost Tv, koja nam je potrebna. (Vidi sliku 2.24.)
Ekonomska brzina rezanja moe se izraunati iz slijedee formule:
x
Ve

gdje su Te, T1 i vx poznate veliine.

2.311. Prim jeri
1. Treba obraditi jednu povrinu noem za grubu obradu. Nabavna cijena
noa je 50,00 din. No se moe otriti 20 puta, a trokovi otrenja su 1,20 din.
po otrenju. Broj komada koji se moe izraditi jednim vremenom trajanja
iznosi 50. Nakon potpune iskoristivosti, no nema vrijednosti.
On
O0
Ns
Os
N vt
TT
ua

= 50,00 din
=0
= 20
= 1,20 din
= 50
_ 5 0 ,0 0 -0 + 2 0 -1 ,2 0 AA J;_ _ ,
-------------------------0,07 din po komadu.
50(1 + 20)

2. Na tokarskom se stroju obrauju okrugli komadi od elika. No je presjeka

2 5 x 4 0 s ploicom od tvrdog metala. Tanost obrade iznosi 0,1 mm, no se udeava noniusom.
Trokovi alata O t 4,00 din za jedno vrijeme trajanja;
Lini dohodak Pr1,20 din na sat
reija r=400%.
Iz tabele 2.3 izvadimo:
k 1=3,2
tv= 4 min procijenimo.
Ekonomina brzina v e i ekonomino vrijeme Te bit e:
Te= ( - k - 1) d+

Ot
P r(l+ r)

56

Te= 3,2

4,0 +

4,00____
1,20

60

= 141 min s 2,350 h.

(1+4,0)

Ovome odgovara prema slici 2.9

e=185 m/min.
3. Treba ustanoviti vrijeme trajanja noeva na glavi za glodanje, ako je cijena
novog alata
vrijednost otpisanog alata
prosjean broj otrenja
trokovi jednog otrenja

On =1500 din,
0 0 =900 din,
N s =15
Os = 40 din/otrenje

On Oo+Ns Os

Ot -

1 5 0 0 -9 0 0 + 1 5 -4 0
(15+1)

(Ns+ 1)

Ot = 75 din.
Materijal koji se obrauje je lijevano eljezo, pa je iz tabele 2.3 (k 1)=
=2,5 dok je r=0,25 h, Pr*=3,20 din/h, r= 300%

,= 2 ,5 |o,25 +

75
= 15,150 h.
3,20 (1 + 3) J

Vidimo da je vrijeme trajanja dvostruko vee nego u prolom primjeru.

Tabela 2.4
Vrijeme izm jene tokarskih noeva i namjetanje u m inutam a
Materijal
Dimenzije
u (mm)

Nain namjetanja noa na mjeru

10x16

Po abloni

<0,2

> 0,2

Tolerancija obraene mjere (mm)

< 0,2 <0,4 > 0,4 <0,2 - 0,4

3,0

2,0

1,5

6,5

3,5

2,0

7,5

4,0

2,5

L.

3,0

2,0

1,5

6,5

4,0

2,5

7,5

6,0

3,0

3,0

2,0

1,5

5,5

2,5

2,0

6,5

3,0

2,5

L.

3,0

2,0

1,5

5,5

2,5

2,0

6,5

3,0

2,5

B.
12x20
16x25
T.M
20x30

Pomou
vijka

Po noniusu
Koji se
Noa obrauje

Bez vijka

>0,4

25x40

4,0

3,0

2,0

40x60

5,0

4,0

3,0

- elik
B. = brzorezni elik

L. = lijevano eljezo
T.M = tvrdi metal

57

Tabela 2.5
Svrdla i uputala
Nain dranja alata
Dimenzije
alata
u (mm) do

U glavi za bruenje

N a kraju vretena ili u vitki

Vrijeme izmjene alata u minutama

25
35
50
60
80

0,3

0,2
0,3
0,4
0,5
0,6

Ako se udeava hod vretena poveavaju se vremena za 1 min do 0 35 mm,

a preko toga za 1,5 min.
Vidjeli smo da je ekonominost u proizvodnji vrlo vana, zato emo navesti
jo jedan primjer, gdje vrijeme trajanja mnogo utjee na cijenu.
4.
Na karteru motora teretnog automobila mora se rezati navoj MIO u 36
rupa. Cijena nareznih svrdla od loijeg materijala je 42, din/kom, a bolja kva
liteta svrdla 10,6 din/kom. Uzete su u rad obje vrste i izvrena ispitivanja pod
istim uslovima rada. Svrdlo od loijeg materijala izrezalo je 36 rupa, a svrdlo od
bolje kvalitete 360 rupa do ponovnog otrenja.
jVs= 1 0 za svrdla od loijeg materijala,
N s= 13 za svrdla bolje proizvodnje.
O n - O o + N s -Os 4 2 ,0 0 -0 ,1 0 + 1 0 -0 ,4 0
,
Ua loije = ----- ----------- = -------- 1 1 ------------ = 0 ,1 2 dm/rupa.
N v t( l + N s)
36(1 + 10)
Ako su trokovi jednog otrenja 5,00 din/sat, a potrebno je 5 min/svrdlo,
Os=0,40 din/kom. Vrijednost ostatka svrdla O0= 0,12 din/kom.
_ On- O o + N s -O s
Ua bolje
N vt( l + N s)

1 0 6 ,0 0 -0 ,1 0 + 1 3 0,40
360(1 + 13)

106,00-0,10+5,20

111,10

5040

5040

0,022 din/rupa.

Iz ovog rauna vidi se da je cijena boljeg svrdla 2 puta skuplja nego svrdlo
od loijeg materijala, ali se ipak moe izraunati godinja uteda prema slijede
oj formuli:
Gu(Ua loije Ua bolje) 'N r Ng ( d in / g o d .) ............................ 17
gdje je:
Gu godinja uteda alata na karteru motora (din),
Ua loije trokovi alata za izradu navoja u jednoj rupi, pri radu s nareznim
svrdlom od loijeg materijala (din/rupa),
Ua bolje trokovi alata za izradu navoja u jednoj rupi, pri radu s nareznim
svrdlom vlastite proizvodnje (din/rupa),
58

N r broj rupa na karteru (M 10)

N g broj kartera, koje tvornica godinje obrauje oko 3500 (komada/
/godinje).
Gu = (0,12-0,022)-36-3500= 12.348 (din/god.).
Kod ovog primjera nisu uzeti u obzir trokovi vremena izmjene alata, tro
kovi obrade, reijski trokovi itd. Uprkos svim tim trokovima vidi se da pravilan
izbor kvalitetnog alata svakako mora donijeti utedu. Usput moe se napomenuti
da na kamionu ima cca 10000 operacija, a ovdje je prikazana uteda samo na jed
noj operaciji.
2.312. Izraunavanje ukupnih trokova izrade i alata
Trokovi izrade i alata takoer predstavljaju trokove proizvodnje, ali bez
materijala.
Uia = U i+ U a ( d i n / k o m ) ..................................17X
Meutim, ovi se trokovi mogu izraziti pomou slijedee formule:
U ia=tr.URE+ - t^ - - U RE + ^ L (din/kom)
N vt
N vt

................ 17,

Prvi dio formule daje trokove izrade

Uttr Ure ( d i n / k o m ) ..................................173
Dok drugi dio daje trokove alata u proizvodnji
UaUr e ~\~~~~ (din/kom)
Nvt
N vt

........................174

Trokovi alata povezani otrenjem i namjetanjem izraeni su

Tj
On0 0-\-Ns Os
Uan= ------------------------ h Un (din/ostr. i namj.)
N s+ l

TT ... . ._
. . . .
175

gdje je:
Uan =trokovi alata povezani s namjetanjem i otrenjem u vremenu iz
meu dva otrenja u (din/otr. i namj.),
tr
= vrijeme automatike stroja u (min/kom),
Ure =trokovi rada i energije u (din/min),
Un =trokovi namjetanja noa u (din/otr. i
namj.).
Trokovi namjetanja mogu se izraunati posebno
Un= tn Ure (din/otr. i namj.).................................... 176
gdje je:
tn =gubici za namjetanje ili izmjenu alata u (min/otr.).
Trokovi rada i energije mogu se izraunati
Ure = U r + U e (din/min)......................................17v
59

Trokovi rada iznose

U r

= -^^(din/m in)
60

.............................................178

gdje je:
U r
= trokovi rada u (din/min),
Pr = lini dohodak radnika u (din/sat)
Trokovi energije sastoje se od

UE= Ux+ U2+ U3+ C/4+ U5 (din/min)

......................17

Trokovi remonta U1
Ovi se trokovi obavljaju svake 2, 3 ili 4 godine, te prema tome imamo:
Ux= -------- -- (din/min)
G -M j-Sm-60

...................................... 1710

gdje je:
Ggr =trokovi generalnog remonta stroja u (din)

G = broj godina, npr. 3 god= 3 12=36 mjeseci

M j = broj m jeseci=l mjesec=24 radna dana
S m = broj sm jena=2 smjene po 7,5 sati=15 sati
[ / ! = -------- -- (din/min)
3 6 '2 4 -15-60

...................................... 17n

Trokovi maziva U2
Ovi se trokovi uzimlju prema trokovima remonta i to u iznosu od 10%
U2= 0,1 ^ (d in /m in )

.............................. 1712

Trokovi elektrine energije U3

P C

U3= ^ - ( d in /m in )

.....................................1718

gdje je:
P
=snaga motora u (kW)
Ce = cijena elektrine energije u (din/kW)
Trokovi amortizacije Ui
U-------------------------- Cs D--- (din/min)
/,-5-60-100
gdje je:
D
=amortizacija u (%)
Cs =cijena stroja u (din)
I s =285, godinja iskoristivost stroja u danima.
60

...... 17U

Trokovi na osnovna sredstva, tj. anuiteti U5

u' - j , L oo(dfa,min>
.......................n
gdje je:
I
= anuiteti u %
Na osnovi prikazanog u ovom poglavlju, moe se formula (16j) izvesti i pri
kazati na slijedei nain:
Vrijeme automatike stroja slijedi
tr (min/kom)
n-s

................................1716

Broj okretaja se izraava

-1000

(okr/min)

ako uvrstimo, dobit e se

tr

77 (min/kom)
1000-^5

............................... 1717

Meutim, iz dijagrama si. 2.23 ako se uzme za jednu odreenu brzinu rezanja
moe se napisati slijedea jednadba:
Vl
*>i

lh I

Ako postavimo konstantu

C

v1 t\llc i vtllieC proizlazi da je

C
, ovaj se izraz mora uvrstiti u jednadbu (1717) i dobije se
ti/
LD n t K
1000-5-C

....
.
(min/kom)

................ 1 /is

Ako se predpostavi da je
C0

^ ^ 77 , tada se moe dobiti izraz

1000 s C

tr
= C 0 tx,lc ako sada uzmemo u pomo jednadbu (7) koja daje broj
komada izraen izmeu dva otrenja

N vt = u koju uvrstimo vrijednosti za tr dobit ce se

tr

T
1
1
Nvt = --------- = --------------- = --------------- , ovaj izraz treba sada uvrstiti
C oTyllc
C0 r a/*)_1
C0 T a- ^ llc
61

u jednadbu (172) za ukupne trokove proizvodnje

Uia Cg TU*- U
Uia =

RE

+ tv-C0

0 T**- Ure +

Co

U r e +

T^> k

{t v -

Uan-Co T a~k)lle

URE+ Uan)

. . . .

1719

Deriviranjem po T moe se odrediti minimum trokova

dT

L A T a~2/* C0 {tv- Ur e + Uan) = 0

k

Ako podijelimo faktorom T allc)~2 C0 U

r e

dobit e se ekonomina trajnost

noa izmeu dva otrenja

Ekonomska brzina rezanja moe se izraunati po (162), ako se postavi jed

nadba iz dijagrama za neku poznatu brzinu vx i istroenje Tv
2.313. Izraunavanje m aksim alne brzine rezanja
Maksimalna brzina rezanja jest ona brzina kod koje bi proizvodnja trebala
biti maksimalna. Ova brzina svakako ne smije biti puno velika, jer bi se kod takve
no brzo tupio, to bi zbog estog mijenjanja i otrenja predstavljalo gubitak na
vremenu i proizvodnji. Poeljan je optimum.rel
Veliina proizvodnje moe se mjeriti na razne naine. Npr. po koliini ski
nute strugotine ili veliinom obraenih povrina i brojem komada i to sve svedeno
na jedinicu vremena. Ako je K broj komada u jedinici vremena, tada imamo izraz:
(kom/sat)

tf-\~ ts~\~

gdje je:
tr =vrijeme automatike stroja u (min/kom),
ts =pomono vrijeme (min/kom),
t' =vrijeme izgubljeno radi izmjene noa vezano s automatikom stroja i
trajnosti noa, to moemo izraziti sa
tf

t'v = tv - (min/kom)

1722

Ako uzmemo za tr= C 0 T ll/C dobit emo:

K

1
C0 T ^ + t s+ tv C o T m
T

Pomono vrijeme ts poto nije povezano s izdrljivosti noa moe se zane

mariti. Isto tako i u odnosu na T je malo. Prema tome imamo:

K = -------------------------C o T ^ + tv C o T ^ -i
Ovaj K e biti maksimalan, ako je nazivnik minimalan, to se postie pr
vom derivacijom po T
dK
dr

1 (1

Co T ^ - ' + C o t v i - l) T a,*)~1=OI:Co Talk)~2

[k

2 ( l / * ) - l - a / * ) - 2 _|_ tv (1 /* ) X _

k
1 T
t
. 1
_n0

-j------tvtv
k
k

Tm&xtv(k 1) (min)
( T, \lllc
(m/min)
% ax= i ----
l Tmax )

1723
1724

U slici 2.24 prikazan je dijagram trokova po komadu u ovisnosti od brzine

rezanja.
U tabeli 2.6 dani su koeficijenti ,,k za obradu raznih materijala.

Trokovi Uia (din/kom)

Optimalno polje

y///x//////x

f.N

/ / / / t/ a / / . v / /
*3:
.C

Brzina rezanja v (m/min) ----- *Slika 2.25. Prikaz trokova po komadu u ovisnosti od brzine rezanja

63

a = krivulja maksimalne proizvodnje

o = krivulja ekonomine proizvodnje
x krivulja trokova proizvodnje
y krivulja trokova alata
Uia= trokovi proizvodnje
Isprugano polje, tj. optimalno polje se dobije izmeu v e i max.
Tabela 2.6
Tabela za koeficijent k
Materijal alata

Obraivani materijal
Tokarenje elika i lijevanog eljeza

Brzorezni
elik

k
8...10

Tokarenje bakrenih legura

Tokarenje aluminijskih legura

Tokarenje elika i lijevanog eljeza

Tokarenje aluminijskih i magnezijevih legure

Tvrdi metal

64

3. NOEVI
3.1. D E FIN IC IJA I VRSTE
Noevi su alati, koji se upotrebljavaju za rezanje materijala, tj. skidanje stru
gotine, i to na alatnim strojevima.
Vrste noeva:
1. tokarski,
2. no za blanjanje, struganje i dubljenje,
3. profilni noevi.
Tokarenjem se postiu obrade u kvaliteti IT 7 do IT14. S tvrdim metalom
jo bolje.
3.2. TO K A RSK I NOEVI -

OBLICI I IZVEDBE

Oblici, mjere i oznake tokarskih noeva su standardizirani. Prema raznim

vrstama obrade noevi dobivaju i oblik.
Slike 3.1 do 3.4 prikazuju osnovne obrade noevima, te prema tome i najosnovnije oblike noeva.

Slika 3.1. Oblici noeva za grubu obradu; A ravni, desni, za uz

dunu obradu; B savinuti, desni, za uzdunu obradu; C zaob
ljeni, desni, za uzdunu obradu; D savinuti, desni, za poprenu
obradu

Za pojedine vrste obrade esto se izrauju posebni oblici i izvedbe. Vrlo esto
moe se malom izmjenom standardnog oblika dobiti specijalni oblik noa.
5 REZNI ALATI

65

Preporua se, gdje god je to mogue, da se upotrebljavaju standardni alati. Po

nekad je dovoljno jednostavnim prebruavanjem od standardnog napraviti spe
cijalni no.

Slika 3.2. Oblici noeva za finu obradu; A iroki no za finu uzdunu

obradu; B ravni no za finu uzdunu obradu; C savijeni no za finu
uzdunu obradu; D boni no za finu uzdunu obradu; E boni no
za finu poprenu obradu; F boni no za finu poprenu obradu

Slika 3.3. Razni oblici noeva; A za odrezivanje; B za urezivanje,

desno; C za urezivanje; D za rezanje nareza, desni; E za radijuse.
konkavno; F za radijuse, ^konveksno.
Z /////A
V

/ M

*Y / / / / / ) f 7/ / / 7A

<

%
V /////Z

r
n
) 7 ? -7 7 7 7 |

'

Slika 3.4. Razni oblici noeva za unutarnju obradu; A no za grubu obradu rupe;
B no za finu obradu rupe; C no za unutranje urezivanje; D no za unutra
nji navoj
66

No se sastoji od prednjeg radnog dijela

ka 3.5).

stranjeg dijela, tj. drka (sli-

Glavna otrica

D esni

Lijevi

Sporedna otrica

slobodna ploha

Slika 3.5. Elementi tokarskog noa

3.3. GEOM ETRIJA OTRICE

3.31. Kutovi noa
Razlikujemo:
kutove alata to su kutovi koji se nalaze na alatu,
kutove rada to su kutovi koji proizlaze iz naina kako se no stee,
tj. u radu, a slue za skidanje i odvoenje strugotine.
1. Kutovi alata (noa) su slijedei:
a = slobodni kut ili stranji kut,
/3 = kut klina ili kut noa,
y = radni ili prednji kut,
S = rezni kut,
e = elni kut ili vrni kut.
x = kut namjetanja ili prisloni kut,
A = kut nagiba otrice.
2. Kutovi rada su slijedei:
arj
yr> r, *r, Ar
/u. = kut nagiba trajektorije odreenog gibanja rezne otrice v1 i izraevine v,
Kutove a, /?, y odreujemo prije svih ostalih kutova prema materijalu koji
obraujemo. U JU S K.C1.004 dane su orijentacione vrijednosti za razne mate
rijale.
Prednja ploha i slobodna ploha (vidi sliku 3.5) na alatu zatvaraju i prave kut
kima /?. Ovaj kut mora biti po mogunosti to vei radi vrstoe alata. Prednji kut
y i slobodni kut a dopunjuju kut klina |S do 90 te je a+ j8 + y = 9 0 .
Odrezana strugotina kutom klina /?, otie preko prednje plohe. Da se dobije
to bolji odvod strugotine, mora se birati prednji kut y to vei, tj. toliko velik,
koliko dozvoljava vrstoa noa. Slobodni kut a uzima se srazmjerno dosta mali,
a nudan je, da bi se sprijeilo trenje izmeu komada i noa.
5'

67

Za tokarenje rupa, ili bolje za unutarnje tokarenje, mora slobodni kut biti
neto vei nego to je naznaen u tabeli, to naravno ovisi od promjera rupe.
Prednji kut y u nekim specijalnim sluajevima takoer odstupa od vrijednosti
unesenih u tabeli. Kao primjer moemo navesti, da e prednji kut y = 0 biti pri
profilnom tokarenju, rezanju navoja, odrezivanju s jedne strane zbog odravanja
tanosti profila, a s druge strane zbog opasnosti zadiranja.
Pri obradi materijala za automate, prednji kut uzimamo y 0 . . . 5 (vidi
sliku 3.6).

K ut namjetanja x esto je odreen oblikom komada koji obraujemo. Ope

nito se uzima od 30 do 65. Mali kut namjetanja povisuje trajnost alata, ali ujed
no raste potrebna snaga, a time i opasnost od vibracija i trenji. Preveliki kut na
mjetanja daje miran rez, ali smanjuje trajanje noa, no meutim opasnost defor
miranja je manja.
Slika 3.7 daje tri poloaja kuta namjetanja:
a)
prikazuje veliki kut namjetanja, malu irinu strugotine i time vijek o
trice kratak. x= 60;

Slika 3.7. T ri poloaja kuta namjetanja

68

b) prikazuje mali kut namjetanja, veliku irinu strugotine i time vijek otrice
dugaak. x = 3 0 ;
c) prikazuje normalni kut namjetanja (45), normalnu irinu strugotine,
vijek otrice normalan.
elni kut e uzima se obino 90, to osobito odgovara kod posmaka ispod
1 mm/okr. Ukoliko se radi s veim posmakom ili treba da pomona otrica vie
sudjeluje u rezanju, odabrat e se elni kut e vei. Ukoliko je kut e vei od 90
do 110, no e biti otporniji, a time i trajniji.
K ut nagiba A omoguuje mirnije skidanje strugotine i obino iznaa za brzo
rezni elik od 0 do 15, a za tvrdi metal od 0 do 8.
Kako se na slici 3.8 vidi, kut nagiba A moe biti negativan, nula i pozitivan.
Nagib rezne otrice odreuje nain i smjer strugotine. Kod A=0 strugotina je
spiralna i odlazi na obje strane. Kod A>0 strugotina je vijano smotana i odlazi
u desnu stranu od radnika. Kod A<0 postie se miran rad i strugotina odlazi u
stranu izmeu suporta i radnika.

Slika 3.8. Oblik noa na kut nagiba; a, kut A u tri poloaja, b, no

u radu kod nagiba kuta X

Time to se povisuje visina otrice, i to vrha noa, mijenja se smjer rezanja

i postie ranije, eventualno kasnije lomljenje strugotine na pojedinim mjestima
otrice. Osim toga time se postie i uvanje vrha noa, jer otrica postepeno po
inje rezati i to od vrha.
Zaobljenje vrha noa esto se vri u praksi i time sprijeava prerano zatupljenje. Ovo zaobljenje vrha ravna se prema posmaku i zahtijevanoj finoi povrine.
Obino iznosi r= 0 ,5 do 3 mm.
Faza na prednjoj plohi dodaje se radi poveanja kuta klina p. Ona poveava
otpornost i sigurnost otrice protiv loma pri nekim obradama. N pr. tvrda kora
kod odljeva ili snaan grubi rez veoma ilavog i tvrdog elika. Slika 3.9 prikazuje
postavljanje faza. Faza iznosi / = 0 ,2 . . . 0,8 mm, ali u specijalnim sluajevima
prelazi i preko 1 mm.
69

Pri projektiranju radnog dijela alata konstruktor mora znati odrediti tane
kutove rezanja. Radi toga mu je potrebna kinematska ema rezanja. Npr. pri toka
renju postoji apsolutno kretanje izraevine, tj. okretanje i apsolutno kretanje noa
u dva smjera, tj. pravocrtno gibanje. Relativno kretanje otrice u materijalu izratka
stvara zavojnicu ili trajektoriju. Prema tome kod tokarskog stroja postoji:
1. progresivno, tj. postupno pravocrtno gibanje i
2. okreue gibanje.
Faza

Promatranjem ovih gibanja dolazi se do kinematske sheme rezanja. Slike

3.10a, b, c, d prikazuju kinematske sheme kod epinga, dubilice i tokarskog stroja.
Na ovaj nain dolazi se do stvarnih kutova rezanja, tj. kutova rada ar i yT.
Isto se tako promjenom poloaja noa stvaraju kutovi rada, to se vidi na
slikama 3.10f, g, h.
Kod epinga (slika 3.10a) kutovi a i y ne mijenjaju se, jer se no giba samo
u smjeru v i trajektoriju gibanja predstavlja pravac koji lei u ravnini A B. Prema
tome statiki kutovi ujedno su i kutovi rada. U sluajevima b, c i d ravnina rezanja
A B u danom sluaju otklanja se i zauzima poloaj C D, te stranji kut rada iznosi
ar = a /i ( ) ...................................................... 18!
a prednji kut rada prelazi u
yr=y-f/X () ......................................................182
K ut fji odreuje se iz odnosa brzina, odnosno posmaka i promjera obraivanog
izratka:
tg /* = ^ n
v

.................................................. i

77

18*

odnosno:

Pri promjeni poloaja noa kutovi rada iz slike 3. lOf i h mogu se izraunati za
sliku f:
ar= a r ()
............................................ 18g
odnosno za sliku h:

70

y ,= y + T()

.......................................18e

a= a-)-T (0)

................................................ 187

Y r = r - T ()

......................................................... 18

gdje su:
fj. = kut otklona ravnine rezanja pri kinematici rezanja,
r = kut otklona ravnine rezanja pri promjeni poloaja noa.
Na osnovu izloenoga slijedi bezuvjetno da konstruktor reznog alata mora zamisliti
trajektoriju, odnosno postavu noa, prije nego to e odrediti potrebne kutove
rezanja a i y.

Slika 3.10

Negativni prednji kut y primjenjuje se radi poveanja trajanja otrice alata,

te ide ak na trostruku vrijednost kao i radi vrlo visoke finoe povrine, koju obra
ujemo. Ovaj kut postavljamo pri obradi plemenitih, tvrdih i ilavih elika, kao
i za neke aluminijeve legure. Poznato je da skidanje strugotine utjee na znatno
vee razvijanje topline. Toplina ostaje u strugotini i njom se skoro potpuno odvodi,
a alat i komad se samo umjereno griju. Negativni kut y uzima se od 5 do 30,
razumljivo za razne materijale.
Slika 3.11 prikazuje pozitivni i negativni kut y.
71

Slika 3.11. Prikaz kuta

Noevi s oblikovanim reznim povrinama, koje su okomite na projekcije o

trica na osnovnu ravninu, ne e biti u njihovim raznim takama meu sobom oko
mite. Iz toga proizlazi, da e prednji kutovi, mjereni u tim povrinama, biti razli
iti po veliini121, (vidi sliku 3.12a i b).

Slika 3.12. Kutovi u raznim presjecima; a, kutovi noa u uzdunom presjeku III
III i poprenom presjeku IIII, b, shema za odreivanje poprenog kuta

Oigledno, u takvim sluajevima razmjetaj prednjeg dijela noa oznauje se

kutovima yx i yv. Treba znati veliine ovih kutova radi otrenja noa na specijalnim
strojevima.
Uzduni presjek I I I I II glavne rezne otrice imat e kutove yv i ay, a pop
reni presjek I I I I yx i ax.
Ovisnost meu kutevima a i ax odreuje se iz sheme na slici 3.12b.
Iz pravokutnog trokuta DOE, dobivenog iz presjeka ravninom I I, proizlazi
OE
tga = ----- .
OD
Iz pravokutnog trokuta DOC, dobivenog iz presjeka ravninom I I II pro
izlazi :
72

oc

tg a x = ----- .
OD
Dijeljenjem ovih dviju jednadbi dobiva se:
tg a __ OE OD _ OE
tg ax OD OC
Iz pravokutnog trokuta OEC bit e

OC

OE
.
----- = sin x

oc

tada je
-t^ a = sinx
tg a x

......................................... 19x

tg a*
.....
sinx

..........................................192

iii
tg ax=

Meu drugim kutovima postoji slijedea zavisnost:

tg ay=

tg a *
.....
cos x

..........................................193

tg yj/= tg y cos x + tg A sin x

..............................20x

tg y*= tg y s in x + tg A cos x

..............................20 2

ili
tg 7 = tg yx sinx-j-tg yy cos x ..............................2 0 3
3.32. R azne izvedbe lo m ila stru g o tin e
Slika 3.13prikazuje nekoliko vrsti ubruivanja lomilastrugotine. U osnovi
postoje 4 metode kojeomoguuju prekidanje toka strugotine kod noeva od tvr
dog metala. Lomilo strugotine nije potrebno pri obradi materijala koji daju krat
ku strugotinu, kao to su npr. lijevano eljezo, bakar i nemetali.
1. Izvedba s u b ru e n o m stepenicom (slika 3.13 a, b, c, d)
To je jedan od najvie upotrebljavanih oblika lomila strugotine. Kosa konstruk
cija prisiljava strugotinu da se vija na stranu i time ostaje bok otrice slobodan.
Karakteristika posmaka je ovisna od kuta, dubine, radijusa i irine stepenice.
K ut je prema slici ,,a sa 8 uobiajen, pri dubini izmeu 0,38 do 0,54 mm.
Polumjer ne bi trebao prekoraiti dubinu. irina je razliita, kako bi se moglo sa
vladati zavijanje strugotine. Uski ljebovi slue za tijesne zavoje strugotine, a i
roki ljebovi za razmaknute zavoje i velike posmake. Za uglaene otrice ubruuje
se lijeb za lomljenje strugotine pod kutom od 45 prema vrhu noa i irine 1,6 mm,
kako je prikazano na slici ,,b. Ako polumjer vrha prekorauje irinu, ubrusi se
druga stepenica pod kutom od 30 prema rubu otrice i irine koja iznosi i 1/2 po
lumjera, kako je prikazano na slici ,,c.
* Kod A=0.

73

Slika 3.13. Lomila strugotine za noeve s ploicom od tvrdog metala

Ako izradak nije okrugao, te na taj nain nastaje nejednomjerna dubina rezanja,
najprikladnija je paralelno ubruena stepenica prema slici ,,d.
2. Izvedba s ubruenim lijebom (slika 3.13e, f, g)
Ova se izvedba upotrebljava naroito pri upotrebi linete ili draa noeva, jer
jako zavijena strugotina smeta pri upadanju izmeu valjaka i obraenih povrina
izratka. Ubrusi se plitki lijeb paralelno s bridom otrice i zavrava esto odmah
ispred vrha otrice, kako je prikazano na slici e, ,,f i g. lijeb ima veinom
dubinu od 0,12 do 0,25 mm i irinu od 1,6 do 3,2 mm. Povrina izmeu brida o
trice i lijeba iroka je 0,38 do 0,76 mm, kako je prikazano na slici ,,g.
Uobiajen je negativan boni kut od 2 do 5 prema ,,g.
3. Izvedba s negativnim bonim kutom
Negativnim bonim kutom (3...5) mogue je postii kontrolu strugotine.
Ova izvedba je bitna kada treba kontrolirati duinu i oblik strugotine osobito pri
obradi elika, bronze i aluminijskih legura.
74

4. Mehaniko lom ilo strugotine

Kod velikih alata povoljno je privreno lomilo strugotine. Potrebno je tano
nalijeganje dodirnih povrina, da se sprijei prodiranje piljevine metala izmeu
lomila strugotine i alata.
Stepenice za lomljenje strugotine izvode se na noevima s ploicom od tvrdog
metala, ako se takav zahtjev postavlja. Vrijednosti su u tabeli 3.1 i one su orijentacione.
Tabela 3.1 i slika 3.14 daju pribline podatke za ubruivanje stepenice lomila
strugotine.

Slika 3.14. Ubruivanje stepenice lomila strugotine

Tabela 3.1
Dimenzije stepenica

3.

ispod

Dubina
t

Radijus
r

(mm)

(mm)

do 75

8 s
do
12 i

lm m +
(6 -i)

0,6 do 0,8

od 75 do
100

7 *
do
10 i

1mm+
(5 1s)

0,4 do 0,6

0,5

iznad 100

6 5
do
9 i

1 mm +
(4 -^)

0,3 do 0,4

0,5

Primjedbe

iznad

(kp/mm2)
1.

2.

irina b kod
posmaka i

vrstoa
Red obraivanog
ni
materijala
broj

(0,5 mm)

0,5

Manje vrijednosti za
manje, vee za vee vri
jednosti posmaka

75

K ut 9 varira od 8 do 15. Obino iznaa 0, ali moe biti pozitivan i

negativan.
Pozitivan je onda, kada b pada prema vrku noa, a negativan kada b raste
prema vrku.
3.4. K O N STR U K C IJA OTRICE
Slike 3.15, 3.16 i 3.17 prikazuju osnovne izvedbe geometrije otrice133. Sve
tri izvedbe imaju fazu koja se uzima o d / = 0,8 . . . 1,0 mm.
y2 = prednji kut,
a = slobodni kut.

Slika 3.15. Konstrukcija

otrice

Slika 3.16. Konstrukcija

otrice

Slika 3.17. Konstrukcija

otrice

Duljina l udubine moe se izraunati po slijedeoj formuli:

l= 2 R sin y (mm)

.................................

2 l1

Veliine polumjera R uzimaju se za razne vrste noeva ovisno od posmaka kako

slijedi:
R (10 . . . 15) s za uzduno i unutarnje tokarenje,
R = (30 . . . 40) 5 za blanjanje i dubljenje,
R = (50 . . . 60) 5 za odsjecanje i urezivanje.
Ostale vrijednosti moemo izvaditi iz tabela 3.2 i 3.3.
y 2 = 0 za tokarske noeve od brzoreznog elika,
y2 5 za tokarske noeve s ploicom od tvrdog metala,
y 2 = 5 za blanjake i dubljake noeve od brzoreznog elika,
a 2 = 3 . . . 5 za sve vrste.
Slika 3.18 prikazuje oblike vrha noa, te upuuje kako treba konstruirati
sam vrh.
Na izvedbi ,,a vrh je zaobljen polumjerom r koji se odreuje za s< 0 ,2 mm/okr,
r= 0 ,5 do 5 mm te za 5 > 0,2 mm/okr, r 1 do 3 mm.
Na izvedbi ,,b je za vrh, ako je
5 < 0 ,2 mm/okr,

s> 0 ,2 mm/okr,
76

r= 0 ,5 do 2,0 mm,
r = 0 ,2 do 0,8 mm.

Tabela 3.2
Izbor oblika otrice tokarskih noeva od brzoreznog elika
Tip

Skica

Primjena

Kutovi o i y za tokarske noeve od brzoreznog elika

,

a
Materijal obrade

10

15

30

25

Bronza i krhki mesing

12

25

12

Mesing ilavi

12

30

25

e-uglj., legir., alat., lijevani

HB <140 vrstoa do 50 kp/mm2

12

30

25

HB = 140... 230 vrstoe 5 0 ... 80

kp/mm2

12

25

18

HB = 230...340 vrst. 80...120

kp/mm2

12

25

12

Lijevano eljezo sivo i kovko

H B <160

12

25

18

HB = 160...220

12

25

12

H B >220

12

I i II

Aluminijske i magnez. legure; bak.

%
O

[Li
<
C/3

SI. 3.19

>
1-1

m
D
Q
N

Za sve vr
ste noeva
osim sloe
no obliko
vanih, za ob
radu elika,
naroito u
sluajevima
gdje je pot
rebno zavi
janje stru
gotine.

T ip:

s mm/okr
>0,2

III

N apom ena: P ri obradi neravnih povrina i lijeva sa tvrdom korom

uzeti y = 2 0 i 12 um jesto 30 i 25

Vrijednosti glavnog kuta podeavanja x

Tip noa

Uslovi obrade

Sve vrste
tok. noeva

Obrada slabih komada,

uzduno tok. (ujedno) sa
popre. tok., proirivanje
otvora manjih promjera,
odsjecanje i prosjecanje

h
w
N
<
ft
c

00
Z

1&

SI. 3.20

Za sve vr
ste noeva.
Za obradu
elika sa
posmakom
iznad 0,2
mm/okr.

No za
odsjecanje

Odsjecanje

90
80

Uzduni i
unutarnji

Obrada manjih detalja, uz

duno tokareno

60... 75

Za obradu
otvora

Obrada jakih komada sa

jakim noem i dobro uvr
enim

45... 60

Obrada jakih komada na

jaim strojevima

30... 60

ista obrada s malim du

binama na jakim strojevima

10...20

Za uzduno
tokarenje

77

Nastavak tabele 3.2

Vrijednosti pomonog kuta
T ip noa

t a

:
SI. 3.21

ft
N
W
ffl
%

Uslovi obrade

Obrada jakih komada bez

5...10
urezivanja
Za uzdu
Obrada slabih komada sa
no tokare i bez urezivanja
10...15
nje
Obrada slabih komada sa
20...35
urezivanjem
30...45
Uzduni krivi
Obini
Za sve vr Popreni i
20... 35
Obini
ste noeva. unutranji
Za obradu
1...2
Obini
lijev, elje Odsjecanje i
za; za slo prorezivanje
eno obliko
Vrijednosti kuta nagiba A
vane noe
ve, za noe
ve za obra
Nagibni kut A
du elika sa
glavne otrice
Vrste tokarskih noeva
posmakom
i uslovi obrade
0,2 mm/okr.
T ip noa

II i III

Noevi za grubu obradu za vanjsko

i unutarnje tokarenje

+4

Noevi za finu obradu za vanjsko

i unutarnje tokarenje

-4

Noevi za popreno tokarenje, za

odsjecanje i prorezivanje
Noevi za obradu nejednolikih po
vrina

0
+ 10...20

N apom ena: Za slabe dijelove ili kod slabog stezanja komada kut
nagiba uzima se: A= 10 do 20._______________

Tokarskim noevima za obradu s posmakom od 0,2 mm/okr. vrh otrice treba fino zaobliti
a irina faze ne smije biti ira od 0,2 ...0,5 mm.
Noevi za obradu s posmakom veim od 0,2 mm/okr., moraju imati irinu faze / = (0,8... 1)
s, gdje je s posmak u (mm/okr.)
Radijus R udubljenja uzima se:
za noeve za uzduno tokarenje i proirivanje rupa: i? = (10...15) s.
za noeve za odsjecanje i urezivanje: R = (50...60)s, ali ne manje od 3 mm.
Pomoni slobodni kut at kod noeva za uzduno i popreno tokarenje, kao i kod noeva za
proirivanje rupa uzima se jednak glavnom slobodnom kutu a.

Meutim, za izvedbe noeva I i II iz tabele 3.2 treba polumjer izraunati po

slijedeoj formuli:
r = ----------------- ( m m ) ,.................................
O
22 -------X+ Xl
2 sm
ali za noeve iz slike 3.18 izvedbe c i d:
78

21,

za izvedbu c
za s< 0 ,2 mm/okr: x= 75,
za izvedbu d
B < 6 mm,
5>6m m ,

x0= 15 do 20,

/ 0= 2 m m

x 0=45,
x 0=75,

/ o= 0 ,5 ...1 ,0 m m
/ 0=0,25 mm.

U tabelama od 3.2 do 3.5 prikazane su razne geometrije otrica s potrebnim

kutovima i uputama za konstrukciju.

Slika 3.18. Noevi s radijusom i ravni u obliku fazete

Tabela 3.3
Izbor oblika otrice tokarskih noeva s ploicam a od tvrdog m etala
Oblik otrice

Podruje primjene

I. Rav na s negativnom
fazom

Noevi za obradu elika vrstoe < 8 0 kp/mm3; za s < 0,3 mm/okr;

/ = 0,2...0,3 mm.
Noevi za obradu slabih elinih dijelova, vrstoe 5=80 kp/mm2;
za
0,3 mm/okr; /= 0 ,5 ...0 ,8 mm.
U oba sluaja potrebno je lomilo strugotine.
Noevi za obradu sivog i kovkog lijeva.

_^v
Slika 3.22
II. Uciubljena s negati\ rnom fazom
>
2- f
\
9a
?n
TF
l \J
VoC

Noevi za polu-istu obradu, elika vrstoe < 80 kp/mm2 s

dubinom rezanja a = (1...5) mm i posmakom s 0,3 mm/okr;
B = 2...3,5 mm; R = 4...6 m m ; / = 0 ,2...0,3 mm
Udubljenje se obrauje elektroerozivnim putem.
Nisu potrebna dopunska sredstva za odvajanje strugotine.

^ P lli
Slika 3.23

79

Nastavak tabele 3.3

III. Ravna dvoobrazna
s negativnom fazom

Noevi za obradu elika vrstoe > 80 kp/mm2, i to za jake komade,

dalje za obradu nejednakih povrina, za dubine rezanja
do a = 0,7 mm i posmakom s = 0,7 mm/okr.
Za odvoenje strugotine potrebno je lomilo strugotine.

Slika 3.24
IV. Ravna negativna
jednoobrazna

Noevi za obradu elika vrstoe > 8 0 kp/mm2, i to za jake komade,

dalje za obradu lijevanog eljeza sa nejednakim povrinama.
Za odvoenje strugotine potrebno je posebno lomilo strugotine.

Slika 3.25
Tabela 3.4
Vrijednosti kutova za otrice noeva od tvrdog m etala prem a tabeli 3.3

Materijal obrade

Slobodni kut a

Prednji kut y

za posmake
(mm/okr)

tip noa prema

tablici

s< 0,3

s> 0,3

I i II

III i IV

Konstruktivni ugljikov i legirani elik

vrstoe do 110 kp/mm2

12

15

-5

vrstoe preko 110 kp/mm2

12

-1 0

Sivo lijevano eljezo tvrdoe H B <220

10

12

tvrdoe H B >220

10

12

15

-2

Kovko lijevano eljezo tvrdoe HB = 140 . . . 150

Napomena: Dopunski slobodni kut e^ a+ 5
Uslovi obrade

K ut namjetanja

Noevi za osobito jak tip strojeva izradak alat i manja dubina

rezanja

10.. .30

Noevi za srednje jak tip strojeva izradak alat

Noevi za obradu slabih dijelova

Napomena:

80

Cc

\c.

60... 75
00

Noevi za obradu s udarima i slab tip strojeva izradak alat

oo

45

Razni proizvoai preporuuju odreene uslove kod ostalih uslova i toga se

treba drati.

Nastavak tabele 3.4

Noevi za istu obradu (veu vrijednost uzimati za otrice s veim

zaobljenjem vrha)

0"...5

Noevi za obradu jakih komada bez urezivanja

Oo

Pomoni kut
namjetanja Kj8

Uslovi obrade

Noevi za obradu jakih komada s urezivanjem i slabih bez urezivanja

m
o
m

Noevi za obradu slabih komada s urezivanjem

30...45

Kut nagiba A"

Uslovi obrade

o
O

Noevi za obradu raznovrsnih povrina

Noevi sa prednjim kutom y od 5 do 10 i kutom namjetanja
k=70 sa zadatkom lomljenja strugotine.

10...12

Noevi za obradu nejednakih povrina i s prekidima

10... 30

Tabela 3.5
Oblici prednje povrine tokarskog noa, s ploicom od tvrdog m etala
za rad s velikim posmakom
Oblik prednje povrine
otrice

Podruje primjene

I. ravna sa negativnom
fazetom i udubinom
a. udubina u obliku
kruga

Obrada elika

Dubina rezanja
a mm

Posmak s (mm/okr.)
0 ,7 ... 1,5
>1,5
Promjer udub. d (mm)

0,7...1,5

2,5

2,5 ili 3,5

1,5...2,5

2,5 ili 3,5

3,5

>2,5

SI. 3.26
b. udubina u obliku
segmenta. Dubina
udubine
0,13 0,16 mm

3,5

Obrada elika
a 0 j7 m m i s > 0 ,7 mm/okr.
Tip Ia primenjuje se za masovnu i za velikoserijsku proizvodnju,
a tip lb za maloserijsku i pojedinanu proizvodnju

1
SI. 3.27

6 REZNI ALATI

81

Nastavak tabele 3.5

II. ravna sa negativnom
fazetom i stepenicom

Obrada elika
Dubina
a u mm

1,0...1,5

1,5...2,5

4...5

5...6

2,5...4

irina

k u mm

6...8

Posmak s < 5 mm/okr.

Napomena: Ovaj oblik preporua se umjesto oblika u sluaju
I ukoliko se ne raspolae s elektroerozionim strojem
III. ravna, bez udubine i
stepenice

Obrada elika i sivog lijeva

Za obradu sivog lijeva f=0;
Za obradu elika potrebno je lomilo strugotine

SI. 3.29
Napomena: Udubina se izrauje elektroerozionim putom, sa vertikalnom elektrodom. Udubina
se postavlja simetrino na vrhu otrice, radi boljeg zavijanja strugotine.

3.5. SILE REZANJA PRI TOKARENJU

Pri tokarenju javlja se, kao pri svim ostalim obradama s strugotinom otpor
protiv obrade strugotinom. Otpor se javlja u materijalu. Da se moe svladati taj
otpor, mora se upotrijebiti neka sila, oznaimo je silom rezanja R. T a se sila
moe podijeliti u tri komponente. Promatrat emo djelovanje sila na uzduno
i popreno tokarenje. Slika 3.30 i slika 3.31 prikazuju takva tokarenjaI4J.
Komponente od sile rezanja R biti e:
P0 je uvijek glavna sila a djeluje od vrha noa prema materijalu (kp) ili F1}
Pp je poprena sila, koja se pri tokarenju i blanjanju odupire posmaku (kp),
ili F3>
Pr je odrivna sila, a djeluje u dubinu rezanja (kp) ili F 2.
Materijal prua otpor silama pritiskujui stanovitim pritiskom na no. Pod tim se,
pritiskom stvaraju naprezanja u nou prouzrokovana reakcionim silama (suprotnog
smjera).
82

Slika 3.30. Prikaz djelovanja sila pri uzdunom tokarenju

Slika 3.31. Prikaz djelovanja sila pri poprenom tokarenju

Pri konusnom ili profilnom tokarenju javlja se za rastavljanje sile rezanja u

komponente neto kompliciraniji sluaj151. Ovdje je oteano rastavljanje sila, jer
se mogu odabrati razni koordinatni sistemi za odreivanje smjera pojedinih kom
ponenata i to :
1. prema ve obraenoj povrini predmeta (slika 3.32),
2. prema alatnom stroju (slika 3.33),
3. prema drku noa (slika 3.34),
4. prema otrici noa (slika 3.35).
Komponenta P1} koja stoji okomito, ne mijenja se bez obzira na sistem. Ova
se komponenta podudara sa smjerom brzine rezanja te je zbog toga podudarna sa
glavnom silom rezanja P0. Prema slici 3.32 vidi se da se i ostale komponente P 2 i
P3 podudaraju sa silom posmaka Pv i odrivnom silom Pr.
Sluaj prema slici 3.33 upotrebljava se za izraunavanje optereenja dijelova
alatnog stroja, to se vidi iz smjera komponenata.

Slika 3.32. Raspodjela komponenata prema ve obraenoj povrini predmeta

6'

Slika 3.33. Raspodjela komponenata pre

ma alatnom stroju

83

Sluajevi prikazani na slikama 3.34 i 3.35 uglavnom se upotrebljavaju pri

mjerenju sila.

Slika

3.34.

Slika 3.35. Raspodjela kompone

nata prema otrici noa

Raspodjela komponenata prema

drku noa

Glavna sila rezanja Pr'] moe se priblino samo informativno izraunati iz

slijedee formule:
22x
P o f ' U m ' A (kp)
P0= s-a-om-A (kp)

22a

(kp)

223

P 0= h - b - T m - A

Podaci za vrjednost <ym nalaze se u tabeli 3.10

gdje je:

/ = presjek strugotine (mm2)

a = dubina strugotine (mm)
b = irina strugotine (mm)
h = debljina strugotine (mm)
s =posmak po okretu (mm/okr)
c?m=vrstoa pri istezanju (vlak) (kp/mm2)
yl=koeficijent materijala koji je za razne materijale razliit.
A = 4,5 . . . 5,5 za e. 40 . . . 50 kp/mm2
A = 2,5 . . . 3,5 za e. 55 . . . 80 kp/mm2
/ l = 4,5 . . . 5,5 za lijevano eljezo H B = 180 . . . 240
A = 3,0 . . . 4,0 za aluminij i aluminijske legure.

Ostale komponente sila treba raunati:

84

Pr = (0,3 . . . 0,40) Po (kp)

224

Pv = (0,2 . . . 0,3) P0 (kp)

225

Iz slike 3.36b slijedi:

(mm)

23

s in x

............................................ 24

A= ssinx(m m )

Slika 3.36a. Prikaz djelovanja komponenata

Po, Ppi Pr

Slika 3.36b. Prikaz rezanja noem

Prema Kienzleu* moe se glavna sila rezanja izraunati po slijedeoj formuli:

Po=ks-f= k s -b-h= ksl.1'b-h1~z

................................ 25

Podaci za eksponent 1z, spec. otpor rezanja ksvl (b= 1 mm; h= 1 mm) i
ks (&=1 mm, h= 1 mm) nalaze se u tabeli 3.6
Prema Konenbergu[7] moe se glavna sila rezanja izraunati po slijedeoj
formuli:
Po Cjcs. '.ff 0

k) (kp)

26,

Podaci za formulu 26j nalazi se u tabeli 3.7 i slici 3.37 a i b.

Za tokarenje i blanjanje vrijedi ista formula (25)
P0= f ks=b h.ks=b-h1~z ksi. j (kp)
ili
P 0= Q ;s-a -i1~ ffo(kp)
gdje je:
Cres = specifini otpor rezanja (kp/mm2)
/
= presjek strugotine (mm2)
eics = korijenski eksponent.

.................................... 26;

Podaci za formulu 26, nalaze se u tabeli 3.8.

Preporua se glavnu silu P0 uvijek raunati prema Kienzlu ili Kronenbergu.

85

Tabela 3.6 za eksponent 1 z, spec. otpor

rezanja k s l . 2 ( & = 1 mm, h = 1 mm) i k s (&=1
mm, h= 1 mm).

= s sm x

Tabela 3.6

b = ------sinx
ks (kp/mm2) za 6 = 1 (mm) i h ... (mm)

M a t e r i j al
i z
JUS

D IN (stari)

.0545 St. 51.11

. 0645 St. 61.11

D IN (novi)
St. 50
St. 60

Kp
mm2 0,063 0,1 0,16 0,25 0,4 0,63

CK 35

400 345 305 270 240 215 190 170 150

315 290 270 250 235 215 200 185 175
485 425 370 325 280 245 215 190 165
310 290 270 255 240 225 215 200 190

0,86 215

CK 60

0,82 210

. 4320 EC 80

16 M n Cr 5

0,74 200

.5421 ECN 200

18 C rN i 8

0,70 215

. 4732 VCMo 140

. 4731 VCMo 135

42 Cr Mo 4

0,74 240

34 Cr Mo 4

0,79 215
0,79 215
50 Cr V 4
55NiCrMo V6 0,76 165
55NiCrMo V6 0,76 185
pobo.

16 Cr Mo 4
. 4720 ECMo 80
Nestandarizirani Meehanite
Nestandarizirani tvrdi lijev
S L 2 2 ...3 0 G 2 2 ...3 0 G G 2 2 ...3 0
Titan i titanove legure

1,6 2,5

0,74 190

. 1531
. 1731

. 4830 VCV 150

0,83 200
0,70 215

. 0745 St. 70.11

0,83 220
0,74 115
0,81 185

330 300 280 260 240 220 210 190 175

180 160

420 370 325 290 255 225 200

485 425 370 325 285 245 215
486 430 385 340 300 270 240
385 345 315 290 265 335 215

190 165
215 190
195 180

445 395 345 305 270 240 215 190 170

330 295 260 230 210 185 165 150 130
350 315 285 255 230 200 185 165 145
350 325 300 280 255 235 220 195 190
230 205 185 165 145 130 115 100 90

315 290 265 240 220 200 185 170 155

0,74 105
210 190 170 150 130 115 105 90 85
0,7... 110...
0,8 120

50 55 60 65 70 75 80 85 90
Kut klina J3 u stupnjevima
Slika 3.37a. Ovisnost specif. otpora rezanja
Cj-s (za / = 1) od vrstoe na kidanje i kuta
klina (3 za elik
86

Slika 3.37b. Ovisnost specif. otpora rezanja

Cts (za / = 1) od tvrdoe HB i kuta klina
(3 za lijevano eljezo

Iz dijagrama slike 3.37a ili 3.37b prema vrsti materijala, odredi se u ovisnosti
od kuta /3 i vrstoe crm, odnosno tvrdoe HB specifini otpor rezanja C*s.
Iz tabele 3.7 na osnovu presjeka strugotine / izvadi se za lijevano eljezo, od( t -S
nosno elik vrijednost / v
.
Dobivena vrijednost uvrsti se u formulu 26; .
Tabela 3.7
uz slike 3.37a i b
Presjek
strugotine
(mm2)

ft -i)
Lijevano
eljezo

elik

1,8
2,6
3,3
4,0
7,3
10,4
13,3
16,2
18,8
24,5

1,75
2,4
3,1
3,6
6,4
8,8
11,2
13,3
15,2
19,3

2
3
4
5
10
15
20
25
30
40

3.51. Brzina rezanja kod tokarenja

Prema Kronenbergu moe se brzina rezanja izraunati po slijedeoj formuli:
CJ v
v = ----- ------- (m/min)

(f)'

..................................... 27

gdje je:
G= .
5
Podaci za eksponente nalaze se u tabeli 3.9, a za T u tabeli 3.19.
3.52. Snaga stroja pri tokarenju
N=

P ' V (KS)
75 60 ij

gdje je: v = brzina rezanja (m/min);

........................................28

stupanj djelovanja=0,75. . .0,9;

N = dozvoljena snaga elektromotora (KS).

87

Tabela 3.8
Tabela za eksponent pitSi specifini otpor rezanja C ks i ks u vezi s vrstoom materijala am i posmakom s.
M a te rija l
Posmak s za ks (kp/mm2)
ples

kp/mm2

C lcs

0,063

OO

D IN (stari) D IN (novi)

O
O

JUS

0,1 0,125 0,16 0,2 0,25 0,32 0,4 0,5 0,63 0,8

1,0 1,25 1,6 2,0

2,5

. 0545 St 51.11

St 50

52

0,26

205 421 400 378 351 332 315 294 278 260 245 229 216 205 193 180 170 161

. 0645 St 61.11

St 60

62

0,17

216 348 335 322 310 298 285 276 264 253 246 236 225 216 208 200 195 186

. 0745 St 70.11

St 70

72

0,3

236 542 505 470 444 410 385 360 336 312 292 271 252 236 221 205 191 179

CK 45

67

0,14

226 331 320 310 303 292 283 275 264 258 249 241 234 226 220 212 206 201

. 1731

CK 60

77

0,18

219 362 350 333 321 306 294 282 272 260 249 238 228 219 210 200 193 186

. 4320 EC 80

16 MnCr 5

77

0,26

217 452 422 400 374 352 333 311 294 277 258 244 230 217 203 191 181 170

. 5421 ECN 200

18 CrNi 6

63

0,3

236 542 505 470 444 410 385 360 386 312 292 271 252 236 221 205 191 179

. 4732 VCMol40

42 CrMo 4

73

0,26

259 539 502 478 448 420 395 373 352 330 311 291 274 259 244 229 217 203

. 4731 VCMol35

34 CrMo 4

60

0,21

231 417 395 378 361 340 326 312 299 282 268 257 244 231 222 210 201 192

. 4832 VCV150

50 Cr V 4

60

0,26

230 476 450 422 398 375 352 331 312 294 277 260 245 230 216 202 191 181

0,24

180 352 330 312 299 280 265 252 239 224 213 202 190 180 170 160 153 145

0,24

198 388 360 242 330 308 290 280 263 245 236 221 209 198 187 175 167 158

59

0,17

232 373 361 345 332 320 308 294 284 272 262 251 241 232 223 215 206 200

Nestanar. Meehanite

36

0,26

130 267 253 240 224 211 200 186 176 165 156 146 137 130 122 115 109 102

Nestandar. tvrdi lijev

HRC 46

0,19

210 356 338 324 316 295 282 275 265 250 241 230 220 210 200 192 185 177

SL 26

GG-26

HB 200

0,26

120 248 233 220 207 195 183 174 163 152 144 134 127 120 112 106

99

95

SL 18

GG-18

HB 180

0,20

102 206 192 182 172 162 152 145 138 129 121 115 108 102

85

80

94
55NiCrMoV6
pobolj.
55NiCrMoV6 HB=352
EC Mo 80

96

92

Tabela 3.9
Koeficijenti i eksponenti za brzine rezanja pri tokarenju
Brzorezni elik

Tvrdi metal
Si
286

. 42 kp/mm2

Eksponenti

Cv

Materijal

S2

Se

fv

172

114
97
82

0,125

0,125

243

. 60 kp/mm2

205

146
123

. 70 kp/mm2
. 85 kp/mm2

106

96

136
97,5
68,5

82

64
0,165
54,5

58,6
40,5

27

95,5
68,5

63,5
45,5

45,5

30

Leg. . 70...85kp/mm2

159

Leg. . 85...100 kp/mm2

114
76

Leg. . 100... 140kp/mm2

Leg. . 140... 180kp/mm2
Ner. . 60...70kp/mm2
SL 12...14
SL 18...26

48

29

19

70,5
G1

42,5
Hl

28
-

133

Temper. lijev
Legirani SL
Bakar

39

850

104
104

535
1000

Aluminij

1650

Aluminijske legure

80

0,165

0,125 0,125

0,165

0,167

0,165

0,21

0,21

18,2
24,5
15,5
19,5
16,5 0,25
10,5

25
17

0,125 0,125

0,25

0,125 0,125

0,25
0,58

28
15
45

0,095

0,25
0,58

57
51

Crveni lijev
Mesing

fv

33,5
29,4
22,5

69,5

C
43,5

. 50 kp/mm2

Lij. . 50...70kp/mm2
Lij. . iznad 70kp/mm2

0,095

0,41

77

0,25

0,25

0,24 0,24
0,25
0,24 0,24
0,28 0,28
0,25
0,28 0,28
0,225 0,225 0,13
0,225 0,225 0,22
0,305 0,305 0,22
0,29 0,29 0,41

3.53. M aksimalna naprezanja na tokarskom stroju

Pri izraunavanju moraju se postaviti vanjski (aktivni) i unutarnji (reaktivni)
momenti savijanja, pri emu je:
M v=M u

................................................ 29

Vanjski momenti bit e:

M vPo-l (kpm)

........................................ 30

Unutarnji momenti bit e:

Adu

0$ doz (kpm)

.................................... 31

Izjednae li se momenti dobiva se:

Po'l=W-crs doz

........................................ 32
89

gdje je:
l = duljina izraevine (mm)
W = moment otpora (cm3)
odoz dozvoljeno naprezanje (kp/mm2) u tabeli 3.10.
M v = vanjski moment (kpm)
M u unutarnji moment (kpm).
Za razne vrste obrade treba raunati na slijedei nain:
1.
Slika 3.38 prikazuje obradu izraevine meu iljcima. Ovakav sluaj treba
raunati kao slobodnu gredu prema slici 3.39.
Tj

-^1
A

"si___ 3

....

'

r 1 1
Po

Slika 3.38. Prikaz obrade meu iljcima

Po

i
Slika 3.39. Prikaz djelovanja glavne sile P i progiba/

Za glavnu silu P0:

4- crsd o n ' W

..

P o= ------- ------- ( k p ) ......................................... 33

Za okruglu izraevinu bit e moment otpora:
W=0,1 d3 (cm3)

........................................34

Ako se uvrsti W u jednadbu 30, dobiva se glavna sila za okrugli presjek:

Po=

( k p ) ..................................... 35

Za progib / imat emo:

/= Po' ~ ( c m ) ........................................36
48-E-J
Za okrugli presjek bit e moment tromosti:
7= 0,05 d* (cm4)
Ako se uvrsti J u jednadbu 33, dobiva se progib za okrugli presjek:
/= P'lS- (cm)
2,4-E-d*
90

........................................37

Veliina progiba kree s e /= 0 ,0 5 . . . 0,2 (mm).

2.
Obrada izraevine koja je s jedne strane stegnuta u amerikaner, a s druge
poduprta iljkom, prikazana je na slikama 3.40 i 3.41.

Slika 3.40. Prikaz obrade u amerikaneru i iljkom

Po

1
1
l

Slika 3.41. Prikaz djelovanja glavne sile Po i p ro g ib a/

Ovakav primjer treba raunati kao gredu s jednim vrstim i drugim pominim
osloncem.
Za glavnu silu P0:
16 crs doz ' W
38
Po(kp)
3-1
Za progib / :
7
Po39
(cm)
f768
E -J
3. Obradu izraevine stegnute samo u amerikaner prikazuje slika 3.42.

~~1

r
i

Po

Slika 3.42. Prikaz obrade u amerikaneru

91

Za glavnu silu P0:

P0= ^ d0Z' W -

(kp)

40

Za progib / :
r
Po-l3 , ,
/ = _____(cm)
3-E-J

41

gdje je:
/ = progib izraevine (cm)
J = moment tromosti (cm4)
E modul elastinosti (kp/mm2).
Vrijednosti za dozvoljena naprezanja nalaze se u tabeli 3.10.
Tabela 3.10
Dozvoljeno naprezanje m aterijala

Materijal koji se obrauje

V r s t a

vrstoa
na istezanje
(vlak)
(kp/mm2)
Istezanje
(kp /mm2)
am

Ugljikov elik

. 0210
. 0300
. 0400

Dozvoljeno naprezanje
(kp/mm2)
(dinamino III)
Uvijanje
doz

Savijanje
s doz

Modul
elasticiteta

(kp/mm2)

30... 50

3,0

5,0

20 000

Ugljikov elik . 0545

51...60

4,0

8,0

21 500

Ugljikov elik . 0645

. 0745

61...85

5,0

10,0

22 000

38...45

4,5

3,0

5,5... 7,0

elini lijev

L. 0545 HB
L. 0645 151...200

52... 60

4,75... 6,0

C r-N i-elik HB 210...220

90...110

7,0

13,0

22 000

Ni - elik

65...85

5,0

9,0

22 000

Lijevano eljezo SL. 18 HB

SL. 26 180...235

15...23
20...28

y> ho

elini lijev

L. 0345 HB
L. 0445 135... 150

2.5
4.5

10 000

Aluminij

HB 20...35

10...15

0,5

1,0

7 000

Mesing

HB 85... 125

35...45

2,0

4,0

8 000

Bakar meki

HB 40...60

21...25

1,0

2,0

Bakar tvrdi

H B >90

>30

1,5

3,0

92

3.54. Izraunavanje presjeka noa pri tokarenju

Tokarski je no pri tokarenju optereen na savijanje,smik, a ponekad i na tor
ziju. Da bi mogli bar priblino odrediti potrebni presjek
noa,pojednostavnit emo sluaj tako da neemo uzeti u obzir naprezanja od torzije.
Maksimalno naprezanje noa sastoji se od sastavljenog naprezanja uslijed
savijanja i tlaka:
O r n a t a ( k p / m m 2) ............................................. 42
Za no s pravokutnim presjekom moemo smatrati da sve tri komponente sile
rezanja djeluju u taki 5 (u slici 3.43), koja se nalazi u sredini presjeka. Ovakav no
moemo promatrati kao vrsto upetu gredu. Odrivna sila Pr prouzrokuje u nou
tlano naprezanje
<7p

(kp/mm2)
b-h

..............................................43

Rezultantom sila od glavne sile P0 i sile posmaka Pp optereen je no na savijanje.

Pri tome je maksimalno naprezanje u onoj taki presjeka koja je najudaljenija od
osi:
gs =

^ jS e (kp/mm2)

....................................44

Pri tome e moment savijanja biti:

M s=l]/P+P$ (kpm)

.................................... 45

Taka presjeka s maksimalnim naprezanjem na savijanje nalazi se na udaljenosti e

od osi:
h
b
e cos <H----- sin cp (cm)
2
2
Moment tromosti za os, nagnutu pod kutom <p, treba izraunati iz glavnih momenata
trom osti:
J=Ji'COS2 cp+ /., sin2 <p (cm4) ................................ 46
93

Za no s pravokutnim presjekom treba uvrstiti:

b-h*
Jx= (cm4)
12

J2= ------ (cm4)

12

Nadalje:
tg <p =

Po

............................................ 47

te se moe izraunati:
P
sin cp=r ~ = = z
1IP l+ P l

........................................ 48

P
cos ep=
riz----=

........................................ 49

Vpd+ p j
Ako se gornje uvrsti u jednadbu 42 dobiva se:
(kp/mm,

. . . .

50

b-h(h2-P+b2-P$)
Prema jednadbi 40 bit e maksimalno naprezanje na nou:
Pr .6-l{P% + P$)-(h-P0+ b-Pp)
b-h
b-h(h2-P%+b*-Pv)

'max ----------1.....................................................................................................51

Iz ove jednadbe se vidi, ukoliko se ele mala naprezanja i to manje vibracije noa,
da je potrebno odabrati no s velikim presjekom drka {b-h) i malom udaljenosti l.
Za orijentacione vrijednosti prorauna noa koristi se neto pojednostavljena
jednadba:
Po' l = W ' os oz>
........................................ 52
gdje je:
P0 = glavna sila rezanja (kp),
/
= udaljenost od ruba naslona do vrha noa (mm),
W - moment otpora (cm3),
<
js aoz= dozvoljeno naprezanje (kp/mm2) na savijanje.
Primjena jednadbe 52 za razne profile noeva.
1. Za pravokutni presjek noa je momenat otpora:
R,/ = 2 (cm3)

glavna sila P 0 za pravokutni presjek noa bit e:

__ b-h2
Po
s doz ( k p ) ........................................ 53
6-1
94

2. Za kvadratni presjek noa je momenat otpora:

W = a3- (cm)
6
glavna sila P 0 za kvadratni presjek noa bit e:
Po

6-1

as doz (kp)

.................................... ....

54

3. Za okrugli presjek noa je momenat otpora:

W = 7T'dS (cm3)
32
glavna sila P0 za okrugli presjek noa bit e:
d S -7T

32 /

55

' <?s doz ( k p ) ........................

gdje je:
b = irina pravokutnog noa (mm),
h = visina pravokutnog noa (mm),
a = stranica kvadratnog noa (mm),
d promjer okruglog noa (mm) i
l = duljina izlaza noa (mm) slika 3.43.
Dozvoljeno naprezanje pri savijanju materijala noa uzima se:
za no od ugljikovog alatnog elika vrstoe . 66...80 kp/mm2
<rSdoz= 20 . . . 24 kp/mm2
za no od brzoreznog elika vrstoe . 80...90 kp/mm2
<ySoz= 24 . . . 27 kp/mm2
Tabele 3.11 i 3.12 daju vrijednosti presjeka (b x h ) i izlaz noa (/) za obradu konstruk
tivnih elika vrstoe . 42 . . . 55 kp/mm2 u odnosu na dozvoljenu glavnu silu P0.
Tabela 3.11
D ozvoljena glavna sila na nou P 0 za pravokutni presjek noa
Presjek noa b h (mm)

10x16

.h
.h
.h
.h

16x25

2 0 x30

25x40

30x45

Dozvoljena glavna sila Pa u (kp)

Izlaz noa / (mm)

1,5
2,0
3,0
4,0

12x20

355
265
175
135

535
400
265
200

890
665
445
335

1330
1000
670
500

2200
1665
1100
830

3040
2250
1500
1120

95

Tabela 3.12
D ozvoljena glavna sila na nou P 0 za okrugli i kvadratni presjek noa
Presjek noa d (mm)
10
Izlaz noa l (mm)
3a
4a
5a
6a
7a
8a

ili
ili
ili
ili
ili
ili

3d
4d
5d
6d
7d
8d

12

16

20

25

30

35

600
450
360
300
255
225

1040
800
640
530
455
400

Dozvoljena glavna sila P0 u (kp)

..
65
50
40
35
30
25

95
70
60
50
40
35

170
130
100
85
75
65

265
200
160
135
115
100

415
310
250
210
180
155

3.6. VIBRACIJE
Obraujui metal skoro uvijek susreemo pojavu vibracije. Vibracije ostavljaju
tragove na obraenoj povrini u obliku neravnina. Mjerenjem neravnina dobiva se
duina vala i amplitude.
Vibracije mogu biti razliite i to:
1. prenesene vibracije, nastale izvan sistema koji uestvuje u obradi,
2. vibracije nastale rotacijom neuravnoteenih dijelova samog stroja, naprave
ili neuravnoteene izraevine,
3. vibracije nastale grekom u prijenosnom mehanizmu i
4. vibracije nastale prekinutim rezom pri obradi neke izraevine.
Ove vibracije mogu se oznaiti kao vanjske, ali esto, kada one ne postoje, jav
ljaju se vibracije koje nastaju i traju samo dok proces rezanja traje. Pri tome vanu
ulogu u pojavi vibracija ima krutost sistema strojnapravaizraevinaalat i
veliina masa, koje sudjeluju u obradi.
Mogu se nabrojiti slijedee posljedice vibracije:
1. lo utjecaj na radnika,
2. odstupanje izraevine od dozvoljenog geometrijskog oblika,
3. vea nepravilnost i hrapavost kod izraevine,
4. promjena svojstva materijala,
5. udarna optereenja u dijelovima stroja i
6. oteenje otrice alata, koja se moe smatrati kao jedna od vanijih posljedica.
Sprijeavanje razvoja vibracija moe se postii:
1. izoliranjem i pravilnim temeljenjem kao i postavljanjem elastine podloge,
2. poboljanjem krutosti sistema strojnapravaizraevinaalat.
Ispitivanjem je ustanovljeno, to je vea krutost sistema, bit e vea frekven
cija titraja, a s time to manja njihova amplituda. Ova konstatacija je upravo poeljna,
jer e neravnine na obraenoj povrini biti manje.
3. Snimanjem rada na horizontalnoj builici vidjelo se kako vitkost vretena i
brzina rezanja utjeu na visinu valova. Javljaju se vibracije i to sve ee to je vre
teno vitkije. Zato je ustanovljeno da treba smanjiti brzinu rezanja kako bi se izbjegle
vibracije.
96

4. Promatrajui rezni alat pri radu s tankim strugotinama, vidjelo se da su

vibracije uestale i osjetne te da se javljaju pri radu sa irokim profilnim noevima.
5. Poto se vibracije stvaraju lake pri obradi ilavih metala nego krhkih, treba
zbog toga na nou poveati kutove a i y. Time e vibracije biti manje.
6. Vibracije se mogu takoer smanjiti, kada su kutovi namjetanja x i x1 vei,
a polumjer zaobljenja r na vrhu noa manji, to se vidi na slici 3.44.
7. Primjena draa alata od kvalitetnog elika, specijalno s izmjenljivim plo
icama od tvrdog metala, ini itav rezni sistem krutim i otpornim protiv vibracija.

Slika 3.44. Prikaz otrice noa s velikim kutovima

namjetanja i malim polumjerom r

3.61. Konstrukcija noeva s obzirom na m aterijal

od kojeg se izrauju
Slika 3.45 od a do g prikazuje nekoliko izvedbi noeva od raznog materijala.
Vrijednost svakog alata ovisi od svrsishodnog izbora materijala za izradu alata, od
njegove toplinske obrade te konano od oblika i njegove zavrne obrade.
Izvedba a prikazuje no od jednog komada koji moe biti izraen od:
1. ugljikovog alatnog elika,
2. niskolegiranog alatnog elika i
3. brzoreznog elika.
Izvedba b prikazuje tupo zavareni no s radnim dijelom od brzoreznog elika i
drkom od konstruktivnog elika.

Slika 3.45. Noevi izraeni od raznih materijala

7 REZNI ALATI

97

Izvedba c prikazuje no s navarenom ploicom iz brzoreznog elika i drkom

od konstruktivnog elika. Noeve prema izvedbama a, b i c treba kaliti.
Izvedba d prikazuje no s nalemljenom ploicom od tvrdog metala i to:
1. steliti lijevani na bazi volframa,
2. tvrdi metal sinterizirani karbid.
Izvedba e prikazuje no s mehaniki privrenom ploicom od tvrdog metala
na drak od konstruktivnog elika.
Izvedba / prikazuje no s mehaniki privrenom ploicom na drak od kon
struktivnog elika dobivenom od keramikih oksida.
Izvedba g prikazuje no s mehaniki privrenim dijamantom na drak od
konstruktivnog elika.
Ne preporua se da materijal za izradu drka bude od visoko legiranog elika.
Najbolje je upotrijebiti materijal po JU S C.B0.500, i to . 0745 ili . 0745.5 koji
daje garanciju, da nee doi kod lemljenja, do stvaranja pukotina od napetosti i
loeg lemljenja.
Slike 3.46 i 3.47 prikazuju sastavnu skicu noa s mehaniki privrenom
ploicom od keramikog materijala.
Slika 3.48 prikazuje drak bez keramike ploice. Kao podloga keramikoj
ploici slui podlona ploica, koja mora biti kaljena i bruena. Ova ploica slui
Vidia lomilo strugotine

Im bus vijak

ploica

podlona
ploica
kaljena i
bruena

a
b
Slika 3.46a i b. Konstrukcija noa s mehaniki privrenom ploicom

Slika 3.47. Prikaz sastavnih dijelova noa s

mehaniki privrenom ploicom; 1 im
bus vijak, 2 lomilo od tvrdog metala,
3 keramika ploica, 4 podlona plo
ica, 5 vijak, 6 dra noa

98

za bolje oslanjanje rezne ploice, a izrauje se od brzoreznog elika. Drak je izra

en od kvalitetnog konstruktivnog elika i toplinski je obraen.
Prednosti noeva s mehaniki privrenom ploicom su slijedee:
1. ploica se ne brusi, ve se okree te se upotrebljavaju za obradu i ostali
bridovi. Otpada vrijeme bruenja i sve povezano s nekvalitetnim bruenjem;
2. ploica se ne lemi, te otpadaju sve posljedice nekvalitetnog lemljenja;
3. smanjuje broj noeva i olakava sreenje skladita reznog alata;
4. cijena jedne operacije obraene ovim noem nia je za cca 50% u usporedbi
s radom klasinog noa (podaci dobiveni pokusom);
5. preporua se da se vee istroene ploice za rad bruse u manjim draima.
Tabela 3.13 daje materijale za izradu reznog alata s podacima temperature za
grijavanja radne otrice alata u ovisnosti od brzine rezanja i posmaka.
Tabela 3.13
M aterijali za izradu reznog alata s podacim a tem perature zagrijavanja pri odreenoj
brzini rezanja i posmaka
Red
ni
broj

Vrsta materijala

Ugljikov alatni elik sa

0,7...1,5 C

1.

2.

3.

4.

Dozvolje Dozvoljena Dozvoljen

na radna
brzina
posmak
tempera
(m/min) (mm/okr.)
tura u (C)
V
i

120...150 do 25

od 0,03
do 0,1

Nisko legirani alatni elik sa

slijedeim sadrajem
0,5. ..1,5% W uz 1,1...1,3% C
2.0...4.0% W uz 1,1...1,3% C
4.0..
.7,0% W uz 0,9... 1,0% C
1,2 Cr
u z 0,9... 1,0% C 250... 300 do 40

od 0,05
do 0,2

Brzorezni alatni elik sa

0,5% C vezan sa W, Cr i Si

600

do 80

od 0,1
do 1,6

Tvrdi metali
a) steliti lijevani tvrdi metal
b) sinterovani preani karbid

900
1100

od 200
do 300
300... 500

0,3...2,0
0,5... 3,0

Primjena reznog alata

Za elike vrstoe
na vlak . 34...45
kp/mm2 i to bez uda
raca.
Za sve obine mate
rijale; za neto tvre
materijale i male brzi
ne rezanja; za tvrde
materijale

Razne vrste alata za

odgovarajue materi
jale
Malo se upotreblja
vaju jer su vrlo krhki.
Sve vrste materijala

5.

Keramike ploice

1500

do 900

od 0,05
do 0,3

Za obradu svih vrsta

materijala, ali bez nag
lih promjena rezne
sile i temperature

6.

Dijamantne otrice

iznad
1500

do 2000

od 0,02
do 0,06

Laki metali, bronze,

mjed, bakar, kositrena
legura, nemetali, ka
ljeni elik

7*

99

Tabela 3.14 daje preporuene odnose dubine rezanja a i posmaka 5 u ovisnosti

od materijala izraevine, materijala alata i kuta namjetanja Vano je napomenuti
da se u vezi s poveanjem presjeka strugotine poveava sila rezanja, a time i koliina
topline koju treba odvoditi.
Osim toga poveanje presjeka strugotine prouzrokuje uvijek smanjenje vijeka
trajanja. Ipak presjek moemo poveati i to:
poveanjem dubine rezanja 1
poveanjem posmaka.
Najpovoljniji odnosi a : 5 mogu se izabrati iz tabele 3.14.
Tabela 3.14
Preporueni odnosi dubine rezanja i posm aka a : S

45...60

Materijal alata

a :s

P10=S1
P 20=S 2
P30=S3
Brzorezni elik

8
6
5
4
10
8
6
5

:1
:1
:1
:1

b\
00

. 0550
<jm= 50...60 kp/mm2

K ut x

Materijal izraevine

P 10
P 20
P 30
Brzorezni elik

. 0750
om= 70...85 kp/mm2

45... 60

P 10
P 20
P 30
Brzorezni elik

12,5
10
8
6

:1
:1
:1
:1

. 3160
<rm= 85...100 kp/mm2

45... 60

P 10
P 20
P 30
Brzorezni elik

15
12,5
10
8

:
:
:
:

. 3134
o-m=100... 140 kp/mm2

45... 60

P 20
P 30

17,5 : 1
15 : 1

. 0650
<rOT=60...70 kp/mm2

:
:
:
:

1
1
1
1

1
1
1
1

3.62. Tehnoloki postupak izrade tokarskog noa

3.621. Tehnoloki postupak izrade ravnog tokarskog noa za grubu obradu
s ploicom od tvrdog m etala
Prema ISO l - 2 0 q - L ; D IN 4971.
Materijal za drak . 0745.
100

Dimenzije materijala 2 0 x 2 0 ; 127 mm

Rezna ploica B16 S2 JUS K.C1.150
3.622. Obrada drka noa
(slika 3.49 i 3.50)
Redoslijed operacija:
oper. pilenje na duinu 127 mm po 3 komada,
blanjanje jedne stranice na mjeru 20_0i5 mm.
blanjanje druge stranice na mjeru 20_0i6 mm,
glodanje kutova * i a,
glodanje kutova xx i av
glodanje kutova y i A,
glodanje utora za ploicu,
skidanje svrha (runa obrada),
9
kontroliranje,
10
oznaivanje (utisnuti oznake ISO 1 20q L),
11
odmaivanje drka,
12
ienje ploica,
13
paketiranje ploica na drak,
14
lemljenje:
a. tupim varenjem ili
b. u komornoj pei,
15
: otrenje grubo svih otrica,
16
: otrenje fino svih otrica,
17
: bruenje radijusa,
18
: bojenje,
19
: kontroliranje,
20
: konzerviranje.
Napomena: meufazna kontrola vri se nakon svake faze.
Tabele 3.15 i 3.16 prikazuju tehnoloki postupak izrade noa ISO 120qL.
3.63. Upute za konstrukciju i izradu noeva
Za konstrukciju i izradu noeva treba se posluiti podacima iz standarda i raz
nih tabela. U tu svrhu navedeni su nie osnovni standardi i neki tabelarni podaci
koji pomau konstruktoru pri konstrukciji i izboru noeva.
JU S
JUS
JU S
JUS
JU S
JU S
JUS

K.C1.001
K.C1.002
K .C l.003
K .C l.004
K.C1.005
K .C l.010
K.C1.100

Definicije i oznake noeva

Pregled standardnih noeva
Dimenzije profila noeva
Preporuene veliine kutova noeva
Tehniki propisi za izradu i isporuku mainskih noeva
Razne izvedbe noeva
Rezne ploice od brzoreznog elika
101

Naslona povrina
na predmetu.
Smjer posmaka

D = obraivani promjer u m m; L duina puta alata

u m m ; B =popreni put alata u m m ; =broj skidanja stru
gotine; a = dubina strugotine u m m ; s (i') = posmak u mm/
/okr. (mm/min); w=brzina rezanja u m /m in; = b ro j okretaja
(koraka)/min; fp=priprem no vrijeme; i*=komadno vrijeme
(sa korekcionim faktorom 20%) u min.

D e ta lj:A"

102

'V /v /

\\\\\\\\\w

Naslona povrina
na predmetu.

------- Smjer posmaka

D=obraivani promjer u mm; L = duina puta alata

u mm; B =popreni put alata u mm; 2= broj skidanja stru
gotine; a = dubina strugotine u m m; i (s') = posmak u
mm/okr. (mm/min); o= brzina rezanja u m/m in; = broj
okretaja (koraka)/min; fj,=pripremno vrijeme; r*=komadno
vrijeme (sa korekcionim faktorom 20%) u min.

103

Tabela 3.15

104

Nastavak tabele 3.15

Skica i reim rada
Red.
br.

Stroj i alat

D
a

Glodalica
br.

B
| *C0 I
G lo d a n je

v
_ . t8

tp
I

Br.

Faze i zahvati

10

Pripremiti stroj i zakrenuti vreteno za 8

te nagnuti kripac za

tk

'T '

20

kripac uni
verzalni

20

Glodalo JUS
KD2 021
75 0 X 35

Stegnuti drak u kri

pac, tako, da lei na
bonoj obraenoj
strani

30

Glodati stranju povr

inu drka pod kut 20
i 8, te na m jeru... mm

40

Skinuti drak

10

Pripremiti stroj, zakrenuti vreteno za 8 i

kripac za 20

20

Stegnuti drak u kri

pac tako da lei na
donjoj obraenoj po
vrini

30

Glodati sporednu stra

nju povrinu drka
pod kut 8, na mjeru
. . . mm

40

Skinuti drak

10

Pripremiti stroj, zakrenuti kripac za 20 i

nagnuti vretena za 4

20

Stegnuti drak u kri

pac tako da lei na
donjoj obraenoj
povrini

30

Glodati prednju po
vrinu drka na mjeru
. . . mm i pod kuteve
30 i 4

40

Skinuti drak

40

Kutom jer
Pomino
mjerilo

Glodalica
br.

Ctodanje

kripac
univerzalni
50

Glodalo JUS
KD2 091
250H
Pomino
mjerilo
Kutom jer

Glodalica
br.
kripac
univerzalni
60

Glodanje

Glod. glava
JUS KD2
061 1000
S6
Pomino
mjerilo
Kutomjer

105

Nastavak tabele 3.15

Skica i reim rada
Red.
br.

Stroj i alat

D
a

Glodalica
br.

B
I 5 (i') |

tp
\

Br.

Faze i zahvati

10

Pripremiti stroj zakrenuti kripac za 20. N a

gnuti kripac oko uz
dune osi za . . ., te
oko poprene osi za . . . c

20

Stegnuti drak u kri

pac tako da lei na do
njoj obraenoj strani

30

Glodati utor za ploicu

na dubinu . . . mm i
mjere . . . i . . . mm, te
radij us ... i kutove 4
i 12

40

Skinuti drak

10

Priprema

20

Lomiti ivice 0,5x45

na bridovima sa ozna
kom A

30

Skinuti srh na utoru

za ploicu. (Bridovi
sa oznakom B)

Br.

Faze i zahvati

10

Pripremiti preu, slo

iti brojeve i upeti dr
a u preu, podesiti
graninik

tk

Glodanje

kripac
univerzalni
70

Glodalo JUS
KD2 091
0N
Kontrolna
oblona
Pomino
mjerilo
Runa obrada

kripac
bravarski
80

Turpija
plosnata
250 mm B
Greckalo

Kontroliranje
90

Tabela 3.16
Skica i reim rada
Red.
br.

Stroj i alat

\ s (s') |

tp

tk

Oznaavanje

Prea na vre
teno 5 t. D r
a brojeva
ISO 1-01
100
Kutnik
graninik
ISO 1-02
elini metar

106

20

1
1

1
1

1
1

Utisnuti oznaku
ISO 1 . . . L

Nastavak tabele 3.16

Red.
br.

Stroj i alat

Skica i reim rada

B

tp

s(s')
Kist

Br.

Odm aivanje

10

Priprema

20

Poredati po 30 kom.
draa na stol

30

Triklor-etilenom prati
utor za ploicu. Nakon
pranja utor ne dirati
prstima

10

Priprema

20

Bruenjem oistiti sve

povrine na ploici
koje dolaze u dodir
sa drkom

10

Priprema

20

Izrezati ploice iz
bakrenog lima

30

Poredati . . . komada
draa na stol

40

Staviti bakreni lim i

Velebit ploicu

41

Kod lemljenja u ko
mornoj pei vezati
ploicu icom

50

Posipati ploicu
boraksom

10

Priprema

20

Stegnuti sa elektroda
ma drak

30

Zagrijavanje i lem
ljenje

40

Pritisnuti iljkom plo

icu dok se bakar
stvrdne

50

Oetkati eli. etkom

i odloiti u grafitnu
prainu

110

ienje ploica

120

kare za lim

Klijeta za
sijeenje
ice

Paketiranje
Bakar

Bo raks
Velebit plocica

130
Kaika

Bez vezanja icom

Stroj za
tupo varenje
br.

Faze i zahvati

tk

Lemljenje

iljak
140
elina
etka

107

Nastavak tabele 3.16

Red.
br.

Stroj i alat

Skica i reim rada

B

\ i (i')

tp
tk

Br.

Faze i zahvate

Predgrijavanje

Lemljenje

Komorna
pe br.
Lemljenje

10

Priprema

20

Staviti po . . . komada
na predgrijavanje

30

Zagrijavanje i lemljenje

40

Pritisnuti iljkom plo

icu dok se bakar
stvrdne

50

Oetkati elinom et
kom i odloiti u grafitnu prainu

10

Priprema

20

Stegnuti no u stegu

30

Brusiti glavnu stranju

povrinu ploice pod
kutom 6 i 20

40

Otpustiti i ponovo steg

nuti u drugu stegu

50

Brusiti sporednu
stranju povrinu plo
ice pod kutom 6
i 20

60

Skinuti no

10

Priprema

20

Stegnuti no u stegu

30

Brusiti glavnu stranju

povrinu ploice pod
kutom 6 i 20

40

Otpustiti i ponovno
stegnuti u drugu stegu

50

Brusiti sporednu stra

nju povrinu ploice
pod kutom 6 i 20

60

Skinuti no

iljak
141
elina
etka
Velebit ploica

/z

Klijeta
kovaka

D rak

I
Bruenje grubo

Brusilica br.
ini
Ip j

Brusno kolo
JUS D 4 6 K

W
\

150
ablona za
kontrolu
kutova

I
B ru e n je srednje

Brusilica br.
Brusno kolo
JUS D 80
K

160

108

ablona za
kontrolu
kutova

1 1z
/=

ilf
\

Nastavak tabele 3.16

109

JU S K.C1.151
Poglavlje 3.87
Tabela 3.28
Tabela 3.29
Poglavlje 3.872

Rezne ploice od tvrdog metala

Dozvoljena odstupanja po JU S-u
Odreivanje klase kvalitete obrade povrine
Materijal za noeve
Ispravna toplinska obrada

3.64. Prim jer konstrukcije noa

Treba konstruirati tokarski no ravni za grubu obradu, s tupo zavarenom o
tricom od brzoreznog elika. No e obraivati elinu osovinu, vrstoe <jm=55
kp/mm2, duine /= 7 0 0 mm i promjera d = 9 0 0 mm.
Rjeenje:
1. prema JU S K.C1.002 odabere se ravni no za grubu obradu JU S K.C1.010;
2. prema tabeli 3.14 odabere se odnos a :s = 4:1
dubina rezanja a = 6 ,00 mm,
posmak
5=1,6 mm/okr;
3. prema JU S K.G1.004 za gornji materijal odabere se:
a=

8,

y= 25,

j8=57
4. za grubu obradu prema tabeli 3.14 odabere se:
* =60,
*! = 30,
c=90
5. prema JU S K.C1.003 odaberemo profil noa:
h:b = 40:25,
duljina 1= 250 mm;
6. prema JU S K.C1.010 konstruira se tokarski no ravni za grubu obradu;
7. prema JU S K.C1.010 izrauna se veliina c = 0 ,6*25 = 15 m m ;
8. prema JU S K.C1.010 odabere se za 5> 0,2 mm/okr; r 1 mm;
9. prema JU S K.C1.010 odabere se tupo varena otrica /x= 7 0 mm;
10. potrebna sila rezanja izrauna se po formuli 223.
P o = f' 0 m 'A = a -s-o m-A (kp); uzeto A = 2,8 (stranica 82) gdje je zadano:
a = 6,00 mm i
5 = 1,6 mm/okr
(odnos a :5 = 4 :l. Tabela 3.14)
p 0 = 6,00-1,6*55-2,8 = 1550 kp
110

ili po Kronenbergu (26j)

Po=Cks' / (

ili po Kienzleu (25)

ks )

P0= b-h-ks
(,ks iz tabele 3.6)
h = s sin * = 1,6 sin 60=l,6-0,886 =
= 1,42

Prema kutu klina /3=57 izvadi se iz dijagrama, slika, 3.37b vrijednost za Cics=
=236 kp/mm2, a iz tabele 3.7 vrijednost za / (1
formule te se dobiva:

eks )J = 6,4
6,4 to se uvrsti u gornje

sin*

sin 60

P 0= 2 3 6 -6,4= 1550 kp;

6,8

0,886

P 0= 6 ,8 -1,42-180=1740 kp;

11. Koliki se promjer osovine ,,d smije obraivati, ako je zadana duljina
osovine /= 700 mm
Prema formuli 35:
0,4-d3-Os d o z
P 0= ------------ -- ---

izrauna se promjer:

Iz tabele 3.10 izvadi se orSdoz3,5 kp/mm2.

J i3/
iV
|7 1550-700
ft1 ,
d= \
--------- = / , ^ = 91,6 mm
\ 0,4 -Os d o z
\
0,4-3,5
Iz dobivenog rezultata vidi se da bi osovina mogla biti i veeg promjera nego
to je zadano.
12. Prema slici 3.42 te formuli 36. kontrolira se
,
Po-l3
Po-13
, ,
f --------- - = ----- ---------- , (cm)
48-E-J 4S-E-0,05di
/ = ----------- 1550 70---------- ~0,014 cm s0 ,1 4 m m
48-2,15 -106-0,05-9,164
Dozvoljeni progib iznosi 0,05...0,2 mm;
13. treba ispitati, da li e odabrani no b x h = 2 5 x 4 0 izdrati pri obradi, ako
je izlaz noa l=2h.
Prema formuli 53:
P

J- o

d o z =

6-1

C
T
sd o z

Po-6-l
1550-6-2-40
1 Q, , ,
2
--------- = ------------------- = 1 8 ,6 kp/m nr.
b-h2
25-403

Vidi se da bi mogao izdrati i no od alatnog elika, jer je aSdoz=20 kp/mm2

za alatni elik.
111

V rh noa

D rak
N a z i v

4 5 x 3 0 ; 75

. 6880

JU S C. B3.025

4 5 x 3 0 ; 255

. 0745

Standard

D imenzije
ili m odel

Standard

Poz. List Kom.

P r e d m e t

T e. u kp

M a t e r i j a l

Izmjene

Zam jenjuje crte:

G odina: 1964

Zam ijenjen crteem :

D atum

Ime

Projektirao
K onstruirao

N va 2 5 h x 250/25
Ing. Rebec
Broj crtea

Odobrio
M jerilo:
1:3

112

S trojarsk o-b rod . fa k u ltet

Zavod za tehniku i organizaciju
proizvodnje Z a g r e b
Oznaka:

C rtao
Ispitao

Potpis

Veza sa:

R a v n i n o za gru b u o b ra d u
s tu p o z a v a re n o m o tr ico m

S lik a 3.51
Listova

L ist:

3.65.

Upute za postavljanje reznih ploica od tvrdog m etala u drae

noeva

Kod noeva s ploicama od brzoreznog elika i tvrdog metala tijelo noa se

izrauje uglavnom od konstruktivnog elika. U tijelo noa privruju se ploice
od brzoreznog elika ili tvrdog metala. Utori za umetanje i privrenje reznih plo
ica mogu biti slijedei:
otvoreni,
poluzatvoreni,
zatvoreni i
urezani.
Slika 3.52 prikazuje oblike utora za umetanje reznih ploica.

Slika 3.52. Prikaz oblika utora za umetanje reznih ploica

Otvoreni utori primjenjuju se kod veine vrsta noeva.

Poluzatvoreni utori upotrebljavaju se uglavnom za ploice od tvrdog metala sa
zaobljenjem.
Zatvoreni i urezani utori upotrebljavaju se najvie za ploice manjih dimenzija.
Dimenzije utora za umetanje ploica raunaju se po slijedeim formulama:
a1= t - j tg a(m m )

........................................ 56

&!=/s-tg (a+ y ) (mm)

gdje su veliine:
t, l i s duljine, irine i debljine ploica (mm),
a = slobodni kut,
8 REZNI ALATI

................................ 57

113

y = prednji kut,
h = visina noa (mm).
Najvea dubina utora ne treba da je vea od 1/3 visine tijela noa. Uzima se da
je kut utora ploice y za oblik prednje povrine I i II (vidi tabelu 3.2 u poglavlju 3.4)
jednak prednjem kutu y, a kod noeva s ravnom prednjom povrinom (oblik III,
slika 3.21) za 5 vei od prednjeg kuta y.
U odnosu na habanje, ploice manje debljine upotrebljavaju se kod noeva
s veim habanjem stranje povrine (npr. obrada lijevanog eljeza, obojenih metala,
lakih legura, fine obrade elika). Ploice vee debljine primjenjuju se kod noeva
s jednakim troenjem kako na prednjoj povrini, tako i na stranjoj povrini (npr.
gruba i polugruba obrada elika).
Ploice od brzoreznog elika privruju se na tijelu noa varenjem pomou
feromanganovog praka ili elektrokontaktnim varenjem, dok se ploice od tvrdog
metala leme pomou bakra i si.
U tabeli 3.17 su dozvoljena odstupanja na dimenzije otvora utora za umetanje
ploica u dra noa.
Standardi za ploice su slijedei:
JU S K .C l.100,
JU S K.C1.150 i
JU S K.C1.151.
Tabela 3.17
D ozvoljena odstupanja na otvore utora
Visina noa H u mm

Dozvoljena odstupan; a u (mm)

h

a.i

do 20

0,4

0,5

0,5

iznad 20 do 30

0,5

0,6

0,5

iznad 30 do 40

0,6

0,8

0,5

3.66. Lem ljenje ploica od tvrdog m etala na drae noeva

Izrada tokarskih noeva s ploicama od tvrdog metala sastoji se iz slijedeih
radova:
1. izbor materijala za drke,
2. obrada drka za ploicu,
3. priprema za lemljenje i
4. lemljenje.
Slika 3.53 prikazuje nain lemljenja za noeve manjih dimenzija. Postupak
se sastoji u tome da se na obraeni utor drka metne ploica i vee icom. Zatim
se stavi sredstvo za lemljenje i boraks. Ovako pripremljen alat uloi se u pe, gdje
114

ostaje tako dugo dok se sredstvo za lemljenje potpuno ne rastali i ispuni sve pu
kotine. Iza toga alat se vadi iz pei, a ploica lagano pritisne sa iljatom ipkom u
odgovarajui poloaj na sjedite drke. Zalemljeni no mora se lagano hladiti u
pepelu.
Slika 3.54 prikazuje postupak lemljenja za no veih dimenzija. U ovom pos
tupku ispod ploice postavlja se iana mreica. Bakreni lem se stavi na ploicu
kao u prvom sluaju.
Visina H 1>3s i ri > r1.
Boraks

Ploica

Ploica
Sredstvo za lemljenje

Slika 3.53. Prikaz lemljenja ploica za no

eve manjih dimenzija

B oraks
B akreni tim

Slika 3.54. Prikaz lemljenja ploica za

noeve veih dimenzija

3.67. Troenje i tupljenja noeva

Dozvoljeno istroenje otrice reznog alata je usko vezano s odreivanjem eko
nomskog vijeka trajanja reznog alata. Svaki rezni alat troi se kako na prednjoj tako
i na slobodnoj povrini. Razlog troenja je veliko trenje pri rezanju izmeu alata i
strugotine, odnosno obraivanje povrine, velika temperatura na otrici alata i
veliki pritisak na otricu. Pojave na nou koje karakteriziraju zatupljenje otrice
su slijedee:
1. poveanje sile rezanja,
2. porast troenja noa,
3. porast temperature rezanja,
4. lomljenje rezne otrice,
5. promjena dimenzije izraevine,
6. pojava bijelih zaglaenih mjesta na obraivanoj izraevini,
7. pogoranje kvalitete obrade,
8. pojava vibracije i zvuka, te
9. promjena oblika i boje strugotine.
Slika 3.55 prikazuje tok samog troenja slobodne povrine alata. Razlikujemo
pri troenju tri perioda, i to: poetno troenje gdje se troe sve neravnine, nakon
zaglaenja ploha dolazi drugi period, tj. normalan rad. Trei period pokazuje po
novo jae povienje troenja. Pri pravilnoj eksploataciji alata ne smije se dozvoliti
da se alat istroi iznad dozvoljene granice, jer se iznad te granice naglo smanjuje
ukupni vijek trajanja reznog alata.
Slika 3.56 prikazuje izgled troenja prednje i slobodne povrine na tokarskom
nou od brzoreznog elika.[10] Ako je dubina reza manja od 0,1 mm (npr. no za
finu obradu), a rezanje se vri upotrebom rashladnog sredstva, tada se no troi
uglavnom samo na slobodnoj povrini. Ako je dubina reza vea od 0,1 mm, a reza
8*

115

nje se vri kod srednjih brzina rezanja i to s upotrebom sredstva za hlaenje, no

e se troiti na prednjoj i na slobodnoj povrini (npr. noevi za predobradu). Tokar
ski no se troi uglavnom na prednjoj povrini samo u sluaju kada je dubina reza
vea od 0,1 mm, a radi se s visokim brzinama rezanja (npr. tokarski noevi za grubu
obradu). Slika 3.57 prikazuje dijagram u kojem se vidi kako se troe pojedine di
menzije kanala na prednjoj i slobodnoj povrini noa. Iz dijagrama se vidi da du
ljina kanala ,,c nakon stanovitog istroenja ostaje konstantna. irina kanala ,,d
mijenja se vie, a najvie se mijenja dubina kanala
Istroeno A na slobodnoj
povrini je sporije, ali postojano i tek pri kraju se naglo poveava. Slino ponaanje
istroenja, tj. rastojanja kanala je i kod noeva s ploicama od tvrdog metala. Moe
se zakljuiti da je najbolje uzeti kao kriterij odreivanje zatupljenja noa prema
veliini istroenja na slobodnoj povrini.

Slika 3.55. Prikaz toka troenja slobodne povrine noa u ovisnosti od trajanja rada noa

Slika 3.56. Prikaz troenja prednje i slobodne povrine na tokarskom nou od

brzoreznog elika

Vrijeme ra da noa

Slika 3.57. Prikaz troenja noa u ovisnosti o vremenu rada

Slika 3.58 prikazuje dijagram koji pokazuje promjenu veliine troenja slo
bodne povrine s obzirom na vrijeme rada i brzine rezanja. Vidi se da troenje u
nekom momentu naglo poraste i nastupi lom. S padom brzine rezanja taj vrh naglog
porasta troenja je sve sporiji. Moe se zakljuiti da poveanjem brzine rezanja,
a s brzinom i poveanjem posmaka i dubine rezanja, raste istroenje noa. U tabeli
3.18 su vrijednosti troenja slobodne plohe pri radu s noevima od tvrdog metala i
brzoreznog elika.
116

Vrijeme rada noa

Slika 3.58. Prikaz troenja noa na slobodnoj plohi ovisno od vremena rada noa i brzine rezanja
Tabela 3.18
Dozvoljeno istroenje tokarskih noeva
Obraivani materijal

Materijal noa

elik, elini lijev

kvalitet
alat. e.

G -H

Brzorezni
elik

Popratne pojave

posmak
mm/okr.
ili vrsta
obrade

troenje
u mm

posmak
ili vrsta
obrade

s> 0,3
s< 0,3

1,5...2,0
0,8...1,0

cr) m

AV

kvalitet
ploice

Lijevano eljezo

0,4... 0,6
0,5...0,7

i> 0 ,3
s< 0 ,3

0,8...1,'0
1,4...1,7

1,5...2,0

troenje
u mm

s hlae
njem
bez
hlaenja

0,3...0,5

gruba ob
rada
3,0 do 4,0

finija ob
rada

N a povrini crne
i ute pruge. Poiava
utih bljeteih pru
ga. Malo lomljenih
reznih ivica

1,5 do 2,0

3.68. Vijek trajanja tokarskih noeva

Moe se rei da vijek trajanja reznog alata izmeu dva otrenja nije velik.
Treba potivati pravilo da se rezni alat otri to ee, osobito ako je izrada skupa,
jer pri zatupljenju nastaju veliki gubici u trajanju alata i dosta veliki trokovi
otrenja.
117

Trajanje reznog alata mjeri se u minutima.

U tabeli 3.19 su informativne vrijednosti vijeka trajanja tokarskih noeva za
grubu obradu.1111
Tabela 3.19
Srednje vrijednosti vijeka trajanja tokarskih noeva
Srednj.e vrijednosti vijeka trajanja T u min.
Tokarski no
s tvrdim me
talom

Tokarski noevi od brzoreznog

elika
Vrsta noa

Dimenzije noa
2a G (Tjjj do
60 kp/mm2

Za lijev, eljezo
do 200 HB

C Om do
60 kp/mm2
Lijev, eljezo
do 200 HB

Ravni i savijeni tokarski

no, za grubu obradu

10x16
16x25
20x30

30... 50

40... 60

25...40

ISO 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8 i 10

25x40
40x40

35...60

50...75

40... 75

Tokarski noevi za odrezivanje i urezivanje

10x16
16x25
20x30
25x40
30x40

15...25

25...45

25... 50

ISO 5 i 9

3.7. NOEVI ZA BLANJANJE, STRUGANJE I DUBLJENJE

Noevi za blanjanje, struganje i dubljenje slini su noevima za tokarenje.
Geometrija otrice noeva za blanjanje, struganje i dubljenje odreuje se pri
blino kao i kod tokarskih noeva.

3.71. Noevi za blanjanje i struganje

To su noevi koje upotrebljavamo na blanjalicama i epinzima. Blanjanje
primjenjujemo samo za obradu dugakih predmeta i to iznad 1m duine. Stru
ganje primjenjujemo za obradu kraih predmeta, najvie do 1m duine. Slika
3.59 prikazuje otricu noa za blanjanje i struganje.
Iz slike 3.59 se vidi da je konstrukcija ovog noa vrlo slina konstrukciji to
karskog noa.
Na slikama 3.60 do 3.62 prikazane su razne operacije obrade noevima za
blanjanje i struganje.
118

Kod noeva za blanjanje i struganje posebnu panju moramo posvetiti pre

sjeku, jer je vano da no bude dovoljno vrst. U odnosu na presjek strugotine
u tabeli 3.20 su odgovarajui presjeci drka noa za blanjanje i struganje.

Slika 3.59. Prikaz otrice noa za blanjanje i struganje

ir

Slika 3.60. Noevi za grubu obradu; A desni ravni, B lijevi ravni,

C savinuti desni, D savinuti lijevi

i.
Slika 3.61. Noevi za finu obradu; A iljasti, B iroki, C ravni,
D savinuti jaki
Tabela 3.20
Dim enzije presjeka drka noa za blanjanje i struganje
Presjek strugotine u mm2

do 1,5

od 1,5
do 2,5

od 2,5
do 4

od 4
do 6

od 6
do 9

od 9
do 12

od 12 do
16...225

Veliine dr
aa u mm

12x12

16x16

16x25

20 x 3 0

30x30

30x45

40 x 6 0

16x16

16x20

20x2 0

25x 3 0

24 x 4 0

40x40

50x5

60x60

Presjek
noa u mm

Slika 3.63 prikazuje geometriju noa za blanjanje i struganje.

119

Slika 3.62. Razni oblici noeva za blanjanje i struganje; A za odrezivanje,

B boni, C za utore, D za radijuse
Pogled C

Tabela 3.21 prikazuje oblike otrica noeva za blanjanje i struganje.1121

Tabela 3.21
Oblici otrica noeva za blanjanje
N aziv

S kica

Otrica bez faze

a.

Otrica s fazom
/ = (0,8...1,0) s mm
j=posm k mm/dvost. hod.

Otrica s udubinom i fazom

R = (30...40)s blanjanje
R (50...60) s odrezivanje
s=posmak mm/dvost. hoda

t.

iS.
3C

c V
120

U tabeli 3.22 su preporuene vrijednosti kutova a, y, x i ^ u odnosu na ma

terijale koji se obrauju i materijala noa, a u vezi sa slikama 3.63 i skice u tabeli 3.21.
Tabela 3.22
Vrijednosti kutova za noeve za blanjanje po slici 3.63 i tabeli 3.21
Brzorezni elik

Materijal otrice noa

Obraivani materijal
Tvrdoa HB

elik
do
150

151
do
220

Tvrdi metal

Lijevano eljezo
221
do
280

do
150

151
do
200

elik

201
do
250

221
do
280

281
do
360

od
361
dalje

Prednji kut y

Oblik otrice:
Ravna otrica bez faze

15

12

10

12

Ravna otrica s fazom

20

20

20

-5

20

-1 0

-1 5

20

20

-1 0

-1 5

20

Prednji kut na fazi

Ravna ili zakrivljena otrica
s fazom

Oblici noeva:
urezivanje

-5

8...10 8...10 8...10

Stranji kut a
6

Glavni kut namjetanja x

odsjecanje

urezivanje

30... 60 30...60 30... 60 30... 60 30... 60 30... 60 45...75 45...75 45...75

45...90 45...90 45...90 45...90 45...90 45...90 60... 90 60...90 60... 90
Pomoni kut namjetanja Xi

odsjecanje i urezivanje

10...30 10...30 10...30 10...30 10...30 10...30 15...30 15...30 15...30

K ut nagiba glavnog brida otrice X

Gruba i polu fina

Fina

5...10 5...10 5...10 5...10 5...10 5...10 5...10 10...15 10...15

od 0 do 3

Kao specijalnu vrstu noeva osobito za fino blanjanje i struganje treba poka
zati dvostruko savijene (kukaste) noeve i noeve u obliku labueg vrata (slike
3.64 i 3.65), koji se vrlo esto upotrebljavaju osobito za blanjanje.
121

Poznato je da pri obradi noevima koji nisu dovoljno kruto stegnuti, kako
smo ve spomenuli, dolazi esto do nepoeljnih vibracija. Vibracije noeva moemo
uspjeno priguiti upotrebom alata s elastinim drkom. Obino su pri blanjanju
ti drci dvostruko savijeni kako pokazuju slike 3.64 i 3.65. Pri deformaciji drka
zbog sile rezanja obino se vrh takvog noa odmie od povrine izraevine koju
obraujemo, pa to priguuje vibracije. Iz slike 3.65 vidi se da se prevelika elas
tinost smanjuje umetkom a od koe, gume ili drva, ali ovakav no daje samo vrlo
lijepu povrinu bez neke naroite tanosti.

Slika 3.64. Kukasti no za blanjanje

Slika 3.65. No u obliku labueg vrata

Za finu obradu ravnih povrina pri blanjanju i struganju esto upotreblja

vamo iroke noeve. Oni dozvoljavaju vrlo velike posmake od s4 do s= 25 mm.
Drak je kod ovih noeva dvostruko savijen, a reui dio izraen je prema sli
kama 3.66 i 3.67.

Slika 3.66. Prikaz irokog noa s malim

kutom

Slika 3.67. Prikaz irokog noa sa zaob

ljenom povrinom

Karakteristina je ravna irina otrice B > s, koja prelazi u sporedne otrice

pomou malih kutova namjetanja x ili zaobljenja r. Ovakvim noevima mora se
raditi sa to manjom dubinom rezanja koje se kreu od a=0,05 do a = 0,1 mm.
Otrica noa mora biti strogo paralelna s obraivanom povrinom i vrlo fino bru
ena.
3.72. Noevi za dubljenje
Noevi za dubljenje imaju karakteristian oblik, razliit od noeva za bla
njanje i struganje, jer se kreu u smjeru drka. Slika 3.68 prikazuje razne oblike
noeva za dubljenje.
Dubljenje se najvie primjenjuje za unutarnju obradu, npr. za izradu utora
za klinove, ljebova, kvadratnih, pravokutnih, estokutnih i slinih otvora.
122

Slika 3.68. Prikaz oblika i rada noeva za dubljenje; A = savinuti, B = ravni, C = za utor,
D ravni s drkom

Slika 3.69 prikazuje geometriju noa za dubljenje. Pomoni kut a1= l . . . 2.

Na slici su prikazani svi potrebni kutovi i to:
a = slobodni kut,
y = prednji kut,
j8 = kut klina,
ax = pomoni slobodni kut,
t = boni kut.
No za izradu utora slabo radi bonim otricama, te ga zbog toga ne moemo
upotrijebiti za proirivanje. Zbog toga moramo za svaki utor koristiti no tane
irine.
Vrijednosti za kutove mogu se koristiti iz tabela 3.21 i 3.22.

Slika 3.69. Prikaz geometrije noa za dubljenje

3.73. Sila rezanja pri blanjanju, struganju i dubljenju

Sila rezanja ovih naina obrade sastoji se takoer od tri komponente i to:
P0 = glavna ili osnovna sila rezanja,
Pp poprena sila rezanja,
123

Pr odrivna sila rezanja.

Slika 3.70 prikazuje podjelu sile rezanja na komponente za blanjanje i stru
ganje.

Slika 3.71

Slika 3.71 prikazuje podjelu sila rezanja na komponente kod noa za dubljenje.
Proraun noa na vrstou vri se isto kao i kod tokarskih noeva.
Silu rezanja moemo priblino izraunati iz slijedee formule:
P0= f' 1,18 ks

ks iz tabele 3.6

P0- s - a - 1,18 ks
P0= h -b -1,18 &s (kp)

. .............................58.

U novije vrijeme preporua se isti nain proraunavan ja specifine sile kao

pri tokarenju (npr. prema Kronenbergu) s time da izvaene rezultate poveamo za
priblino 18% jer je brzina rezanja pri blanjanju obino neto manja. Promatra
jui otprilike znamo, da su sile pri veim brzinama rezanja neto manje. Prema tome
moe se pisati:
fblanjanja 1,18 '/tokarenja3.74. Snaga pri blanjanju, struganju i dubljenju
Pri struganju i dubljenju snaga stroja moe se raunati po ve poznatoj for
muli 28.
Meutim, pri blanjanju se ta formula neto mijenja, jer na faktor iskorite
nja 7] jako utjee teina izraevine, koja se uvijek mijenja. Teina izraevine i rad
nog stola blanjalice prouzrokuje znatno trenje u vodilicama, a ovo smanjuje snagu
stroja.[13J Ako se iz faktora iskoritenja odvoje gubici u vodilicama, dobiva se ko
nana jednadba za snagu pri blanjanju:
K

+ M( G m

+ G 0) ] Vg

75-60-r?
gdje su:
P0
Gm =
G0 =
va =
124

glavna sila rezanja (kp),

teina stola stroja (kp),
teina izraevine (kp),
brzina radnog hoda (m/min),

ju.

= koeficijent

trenja,

H = 0,15 za plosnate vodilice,

IX = 0,2 . . . 0,3 za prizmatine vodilice,
rj = 0 , 6 faktor
iskoritenja.
3.75. Proraun vrstoe noa za blanjanje
Slika 3.72 prikazuje no blanjalice. Na
maka Pv je mala te je moemo zanemariti.
P0 izaziva optereenje noa na savijanje, a
optereenje noa.[14]
No obrauje elik vrstoe am= 70
izraen je od brzoreznog elika.

no djeluju sile P0, Pp i Pr Sila posKako je prikazano na slici glavna sila

odrivna sila Pr ekscentrino aksijalno
kp/mm2, a

Zadano je:
l = 120 m m;
b = 20 mm;

r= 2 0 m m ;
/z=30m m ;

= 4 mm dubina strugotine;
5
= 0,8 mm/okr posmak noa;
A = 3,5;
<ym 70 kp/mm2 iz tabele 3.10.
vm aks

Treba izraunati najvee normalno

u opasnom presjeku aa

naprezanje
Po

P
\

Slika 3.72. Prikaz noa za

blanjanje

Rjeenje
Prema formuli 223 izrauna se glavna sila P0.
a = 4 m m , s = 0,8 mm/okr, =90

Po=a-s-l,18-<rm-/l= 4-0,8-l,18-70-3,5 = 925 kp

ili
P0= h-b-ks
h = s-sin =0,8-sin 90 = 0 ,8 T = 0 ,8
= -----------=
4
4 = 4 ;

bL= ------sin x

sin 90

ks =252 kp/mm2
P0= 4 - 0,8 -252 -1,18=950 kp.
Zbog savijanja noa silom P0 javljaju se u opasnom presjeku B B naprezanja:
125

Po-l

950-12

3800 kp/cm2.

Vertikalna sila, tj. odrivna sila Pr, prouzrokuje tlano naprezanje i moe se
raunati prema slijedeoj formuli:
P r= 0,4-P = 0,4-950= 380kp
, Pr 380
.
2
a = ----- = 6 4 kp/cm2.
F
2-3
Par sila izrauna se:
Pr -r= 380-2=760 kpcm.
Ovaj par sila izaziva normalno naprezanje.

Ukupno naprezanje rastegnutih vlakana 1 bit e:

or1=ff[ct'(7j'=380064250 = 3486 kp/cm2 a ukupno naprezanje savijenih
vlakana 2 bit e: ct2= <
j '2o '+ o - g ^ 38006 4 + 2 5 0 = 3614 kp/cm2.
Prema tome najvee naprezanje iznosi: orra(,te=o-2=3614 kp/cm2.
3.8. TO K A R SK I PR O FIL N I NOEVI
Profilni tokarski noevi koriste se uglavnom za obradu dijelova koji imaju
sloeni oblik. Najvie se upotrebljavaju u serijskoj proizvodnji. iroku primjenu
su nali kod revolver tokarilica i automata.

Profit

Slika 3.73. Izraevina s profilom

Jednostavnost upotrebe ovih noeva sastoji se u vrlo jednostavnom bruenju,

naime, brusi se gornja strana noa tako, da no bruenjem ne mijenja svoj oblik
te smo potpuno sigurni da predmet takoer nee mijenjati oblik (slika 3.73).
126

Konstrukcija i cijena ovih noeva uglavnom ovisi od kompliciranosti oblika,

koji elimo obraivati.1151
Prednosti su slijedee:
1. mogunost obrade neke izraevine jednim noem i u jednom prolazu,
to daje krae vrijeme obrade;
2. mogunost lakeg upinjanja u stroj, to daje manje pripremno vrijeme;
3. mogunost jednostavnog bruenja otrice i
4. mogunost veeg trajanja samog noa, jer ekonomino skida strugotinu.
Razlikujemo tri vrste profilnih noeva:
1. radijalni noevi,
2. prizmatini ili tangencijalni noevi,
3. okrugli ili ploasti profilni noevi.
3.81. Radijalni profilni noevi
Ovi se noevi ne razlikuju mnogo od obinih tokarskih noeva. Prema na
inu rada zovemo ih radijalnim (vidi sliku 3.74). Kako se iz slike vidi upinjemo ih
radijalno prema centru obraivanog komada. Ova se vrsta noeva upotrebljava
uglavnom za obradu krunih utora, grla i si. Kutovi a, j8 i y mijenjaju se prema
vrsti materijala koji se obrauje.

b.
Slika 3.74. Radijalni profilni noevi; a. za tokarenje krunog utora, b. za tokarenje grla

3.811.

Skraeni tehnoloki postupak radijalnih noeva

Konstrukcija raijalnog noa je vrlo slina obinom tokarskom nou od brzo

reznog elika.
3.812.
1.
2.
3.
4.

Redoslijed operacija tehnolokog procesa izrade

oper.: rezanje materijala na skladitu,

oper.: glodanje stranica noa,
oper.: glodanje ili blanjanje profilanoa,
oper.: ienje i skidanje svrha,

5. oper.: kalenje, naputanje,

6. oper.: otrenje
kutova,
7. oper.: kontrola.

127

3.82. Prizm atini ili tangencijalni noevi

Prizmatini noevi mogu se jo zvati i tangencijalni, jer se tangencijalno pri
slanjaju na cilindrinu povrinu koju obraujemo.
Slika 3.75 prikazuje openiti prizmatini ili tangencijalni no za obradu ci
lindrinih povrina. Slika 3.76 prikazuje tangencijalni no za obradu na auto
matima.

Slika 3.75. Openiti tangencijalni no

_
/

p =
1

--------

= r
\ *
\----

Slika 3.76. Tangencijalni no za automate

H
li
iiu ll
I
J
!!
H r

}
,

Slika 3.77. Tangencijalni no sa draem: y = 0 .

Slika 3.77 prikazuje prizmatini no sa draem i to je njegov karakteristian

profil. Takav no ima dva profila. Jedan, koji slui za rezanje, te ima oblik izrae
vine, a drugi, koji slui za privrenje na dra, a izraen je u obliku lastinog repa.
128

Postavimo li no prema prikazu na slici pod kutom a, vidimo da presjeci

noa I I i I I II nisu jednaki. Jasno je da se profil u presjeku I I projicira na
komad koji obraujemo.Zbog konstrukcije noa zanima nas i presjek u I I II
tim vie, to ovaj ovisi od kuta a. Slobodni kut a u normalnim uslovima rada uzima
se a = 12 . . . 15.
Profil tangencijalnog noa s kutom y = 0 moe se izraunati prema slici 3.77.
irina b na nou mora odgovarati irini b na izraevini. Dubinu ax na nou izra
unat emo prema slijedeoj jednadbi:
ax= a cos a (mm)

............................................ 60

gdje je:
a = dubina profila izraevine mjerena u radijalnoj ravnini (mm),
ax = dubina profila noa pod kutom a (mm).
Slika 3.78 prikazuje prizmatini no, kada elimo kut y =0 razliit od nule.
U ovom sluaju vrijednost ax, osim to ovisi od kutova a i y, ovisi i od polu
mjera r koji obraujemo.
Oblik noa je kao u slici 3.77. irina b je ista. Dubina ax izrauna se prema
jednadbi:
ax= a 2 cos (a+ y ) (mm) .............................................61
Dubina a2 izraunava se iz trokuta OBC prema kosinusovom pouku:
r 2= ( r a f-\-a \2 (ra)-a2-cos (180y) (mm)

Slika 3.78. Tangencijalni no sa

9 REZNI ALATI

Slika 3.79. Grafiki prikaz trokutastog

prizm atinog noa

129

Da se ova kvadratina jednadba rijei, uzima se u obzir za veliinu a2 samo

pozitivna vrijednost, te se dobiva:
a2=^Jr2(ra)2-sin2 y 2 (ra)-cos y (mm)
a
r
ax
a2

=
=
=
=

62

dubina profila izraevine (mm),

vanjski polumjer izraevine (mm),
dubina profila noa pod kutom a (mm),
dubina profila noa pod kutom y (mm).

Analizirajui ovu jednadbu moemo ustanoviti, da emo dobiti razne pro

file na komadu, radei istim noem, a mjenjajui promjer predmeta. Ovakav no
s y ^ 0 moe obraivati predmet s odreenim promjerom. Iz toga proizlazi, da
je najzgodnije raditi noem koji ima y = 0, premda ovaj kut nije najpovoljniji za
rezanje.
3.83. Proraun trokutastog prizm atinog noa
Spomenuto je da profil na normalni presjek noa ovisi s obzirom na komad
koji se obrauje, od kuta o.
Radi jednostavnosti uzet emo trokutasti profil izraevine. Slika 3.79 prika
zuje profil izraevine kao i reducirani profil noa. Ravnina A B predstavlja izre
zanu dubinu profila, a trokut A 1B 1E 1 oblik profila izraevine. Radi lakeg rezanja
mora se no nagnuti pod kutom a. Ravnina CB je normala na ravninu AB. Tro
kut C15 2-,2 je stvarni profil noa koji je reduciran. Za analitiki proraun moe
se koristiti pravokutan trokut AC B, od kojeg je poznata stranica A B i kut a.
Prema tome slijedi:
C B = A B cos a
ax= a cos a
ax= dubina noa (mm).
Iz trokuta C1B 2D1 i A^BiD slijedi:
b
= tg * i
i

63

b
= tg x
a

64

b = a -tg x

65

a dubina izraevine (mm).

Jednadba (64) moe se pisati:

b 1/2 irine noa ili izraevine (mm).

Ako se u jednadbu (63) uvrste vrijednosti za b i

dobit e se:

Iz jednadbe (63) izrauna se vrijednost za 2xx to predstavlja profil noa.

S jednadbom (66) moe se za pravocrtne noeve izraunati potrebni profil.
3.831. Prim jer
elimo tokariti profil prikazan na slici 3.80a s prizmatinim noem nagnutim
pod kutem a= 15; ^ = 3 0 ; 2"= 4 0 ; / ^ S m m ; /2= 1 mm; /3= 4 m m .
Radijalne mjere noa raunamo po jednadbi (60)
5-cos a = 5 cos 15=5-0,9659=4,8295~4,83
1 -cos a = l -cos 15=1 -0,9659=0,9659~0,96
4 -cos a= 4-cos 15=4-0,9659=3,87363,9
Mjere na slici 3.80 smo zaokruili.

Slika 3.80. Izraevina i no nekog profila;

a. izraevina, b. prizmatini

no

Kutove raunamo prema jednadbi (66):

tg Xi =

tg*2

tg
cos a

tg 30

0,5773

cos 15

0,9659

=0,5976 = 3052

tg 5<2_ tg40 _ 0,8391

=0,8687 = 4059.
cos a cos 15 0,9659

3.832. Grafiki prikaz prizm atinog noa i izraevine

U sluaju kada je oblik izraevine kompliciran, moe se konstruirati reduci
rani oblik noa grafiki, kako je prikazano na slici 3.81. Po obodu izraevine po
stavi se prema potrebi nekoliko taaka, koje se projiciraju na ravninu A A noa.
Take treba projicirati na ravninu BB, koja je nagnuta pod kut a. Sve meusobne
udaljenosti taaka sa ravnine BB prenesemo na desnu stranu na ravninu B 1B 1,
i dobiju se take 1", 2", 3", 4", 5" itd. tako da projekcija reduciranog noa bude
jasna. Ako se povuku horizontale iz taaka 1, 2, 3, 4 itd. i spuste okomice iz ta
aka 1", 2", 3", 4" itd., dobit e se u njihovim sjecitima odgovarajue take V",
2"', 3"', 4"' itd. pomou kojih se moe izvriti konstrukcija reduciranog priz
matinog noa.
131

11"
Slika 3.81. Grafika konstrukcija prizmatinog noa

3.833. Proraun prizm atinog profilnog noa

Profil prizmatinog noa moe se raunati i na slijedei nain.
Slika 3.82 prikazuje profil prizmatinog noa za sluaj y0> 0 .

Slika 3.82. Dimenzije profila prizmatinog noa kada je y o> 0

Iz slike proizlazi:
A 0= ru -cos y0
t= r u sin y0 .
sin yx=
rv
A = r v cos yx

. .
.

ci^'

Ao . . .

ax==&2 sin fto

71

. . . . .

72

Za sluaj y0= 0 kod a2= a reducirani oblik noa bit e:

a1= a -sin jS0= a-cos a0

. . . .

73

Slika 3.83 prikazuje veliine kutova prizmatinog noa i komada koji obra
ujemo :
a
tg * '

tg * 2 =

ai
a

---------t g

gdje su kutovi x' i *" zadani na izraevini.

Ostale oznake oznauju:
a = dubina profila izraevine u radijalnom presjeku (mm),
ax = dubina profila prizmatinog noa, mjerena u ravnini okomitoj na slo
bodnoj povrini (mm),
ru = unutarnji polumjer izraevine (mm),
rv = vanjski polumjer izraevine (mm),
a2 = dubina profila prizmatinog noa u ravnini povrine strugotine (mm).

Profil izraevine

Slika 3.83. Prikaz kutova profilnog noa

3.834.

Slika 3.84. Profil prizmatinog noa

Konstruktivni elem enti prizm atinih noeva

Za obradu ovog noa redoslijed operacija je vrlo slian redoslijedu operacija

kao kod radijalnih noeva, (vidi sliku 3.74) uz napomenu, da ovdje treba obraditi
no i po duljini, npr. glodanje lastinog repa itd. Slika 3.84 prikazuje profil priz
matinog noa sa svim potrebnim dimenzijama. Debljina prizmatinog noa A
rauna se po slijedeoj formuli:
A = a-\-cJt-e (mm)
gdje je:
a = dubina profila (mm),
c = irina tijela noa (mm), koja iznosi

74x

133

0,25-&<c<0,50-&,

74

e visina lastinog repa (mm), koja se uzima prema tabeli 3.23

b = irina noa (mm).
Tabela 3.23
D im enzije lastinog repa za stezanje
prizm atinog noa
irina noa b (mm)

Dimenzije
u (mm)

od 10 do 14

e
2

bi
6

vea od 14 do 20

vea od 20 do 28
vea od 28 do 40

4
6

9
12
18

vea od 40 do 56

24

3.84. Okrugli ili ploasto profilni noevi

Za profilno tokarenje, odnosno tokarenje konstantnim profilnim noevima
jako je dobar i osobito praktian takozvani okrugli ili ploasti no.
Slika 3.85 prikazuje takav no, kod kojeg je profil sadran po itavom obodu.
Na jednom mjestu oboda izrezan je utor, koji onda na tom mjestu stvara profil

30

4U
Slika 3.85. Okrugli ili ploasti no

Slika 3.86. Ploasti no sa elnim zu

bima za uvrenje

noa. Nedostatak svih profilnih noeva je u tome da se dobije propisani kut a samo
na onim dijelovima otrice koji imaju x= 0. Na ostalim dijelovima (sporednim
otricama) kut a je manji.
134

Privrenje okruglih noeva vri se na dra preko ozubljenja na samom nou

(vidi sliku 3.86) ili preko meuploe na kojoj se nalazi ozubljenje (slika 3.87). Ovo
ozubljenje prijei eventualno okretanje za vrijeme tokarenja, kao i udeavanje
eventualnog kuta rezanja.

Slika 3.87. Ploasti no s meuploom (prema D IN E 4970)

Okrugli se noevi uglavnom dijele za:

1. vanjsku obradu,
2. unutarnju obradu
s time, da se ova podjela moe jo bolje definirati na slijedee oblike:
okrugle noeve s profilnim oblikom,
okrugle noeve za odrezivanje i
okrugle noeve za rezanje navoja.
Slika 3.88 prikazuje oblike noeva za rezanje navoja i profil za odrezivanje.

Slika 3.88. Okrugli noevi: a za rezanje navoja, b, za odrezivanje

Najvei vanjski polumjer okruglog noa za vanjsku obradu rauna se po sli

jedeoj formuli:
75
Rtmks
(mm),
gdje je:
a
k
i
r1
R

=
=

maksimalna dubina profila (mm),

dubina neradnog dijela noa, obino = 6 . . . 10 mm,
debljina stijenke noa, obino = 5 . . . 6 mm,
polumjer rupe za osovinu (mm),
polumjer okruglog profilnog noa (mm), (za sliku 3.85).
135

Najvei dopustiv promjer okruglog noa za unutarnju obradu izraevine

(slika 3.89 i slika 3.90) rauna se po formuli:
D ^0,75 du (mm),

........................................ 76

gdje je: du = unutarnji promjer obraivane izraevine (mm).

[I
Slika 3.89. Privrenje okruglog noa za unutarnju obradu
tupim varenjem

irinu profila okruglog noa treba uzeti neto veu od irine komada koji
se obrauje.
Iz tablice 3.24 moe se izvaditi preporuena irina b okruglog profilnog noa,
pri stezanju izraevine, koja se obrauje u vitki.1161
Tabela 3.24
Dozvoljena irina b (mm) profilnog noa kod promjera d (mm)
obraivanog komada
5

iznad 7,0 iznad 10,0 iznad 15,0 iznad 22,0

do 32,0
do 15,0
do 22,0
do 10,0

od 3,0 do
4,5

iznad 4,5
do 7,0

do 0,03

4,5

8,0

13,0

24,0

42,0

80,0

iznad 0,03 do 0,06

3,5

6,0

10,0

18,0

32,0

55,0

iznad 0,06 do 0,10

2,5

7,5

7,5

13,0

24,0

42,0

Stezanje profilnog noa vri se u specijalnim draima. Slika 3.89. prikazuje

okrugli no tupo zavaren za obradu unutarnjih izraevina manjeg otvora.
Slika 3.90 prikazuje okrugli no za unutarnju obradu izraevine veeg otvora,
ako je no stegnut vijkom.

Q -o|

Slika 3.90. Privrenje okruglog noa za unutarnju obradu pomou vijka

136

Slika 3.91 prikazuje privreni okrugli no za vanjsku obradu izraevine

Ozubljenje za privrenje ima narezane zupce sa kutom profila 90, prema

podacima na slici 3.92.

Slika 3.92. Profil zuba za privrenje. Broj zubi z = 34

Za razne sile rezanja odreeni su otvori dx (mm). Najmanji promjeri rupa dx

za privrenje okruglih noeva su u tabeli 3.26.
Tabela 3.25
Preporueni prom jeri okruglog noa D (m m ) u ovisnosti od prom jera rupe d1(m m ) za
osovinu
Vanjski promjer D
Promjer rupe dx

30

40

50

60

70

80

100

do 12

13...16

16...19

19...22

22...25

25...27

32

3.85. Geometrija okruglog ploastog noa

Slika 3.93 prikazuje geometriju ploastog okruglog noa i postavljanje noa
za vrenje obrade neke izraevine. Pri obradi mora se dobitipotrebni kut a. Da
bismo to postigli, mora se rezna povrina noa tako postaviti, da sesredite noa
nalazi za visinu h iznad rezne povrine. T a visina h mora se zadrati jednako tano
poslije svakog ponovnog otrenja. Otri se samo prednja rezna povrina.1171
Veliine H i h mogu se izraunati po slijedeim formulama:
D0' cos fio
r,
0,
H = --------------- = R 0-cos p0 (mm)
2

........................... 77

17

137

Tabela 3.26
Najmanji promjer rupe dx (mm) za stezanje (si. 3.86)
Najmanji promjer d1 (mm) kod irine b (mm)
Sila rezanja P0 u (kp)

od 10 do 18

iznad 18 do 34

iznad 34
do 60

iznad 60
do 80

II

II

do 130

13...16

16...22

16...22

22...27

22

27

130...220

16...22

22...27

22

27

22... 27

32

220...380

22

27

22... 27

27

32

27... 32

32

380...650

22... 27

27... 32

27... 32

32...40

32...40

40

650...1100

27... 32

32...40

32...40

40... 50

40

50

Primjedba: 1. Vee brojke za veu irinu b.

2. Brojke u kolonama I odnose se na noeve sa D < 36, a u kolonama II na noeve
sa D>3b.
3. Dane vrijednosti minimalnog promjera dx vrijede za konzolno uvrenje noa.
Za dvostruko uvrenje noa d1 moe se smanjiti za 30...40%.

Slika 3.93. Geometrija okruglog tokarskog noa bez i sa prednjim kutom

7
D0sin a0
h
= r0sin a0 (mm)
138

............................ 78

Ove veliine su vane radi otrenja profila noa i postavljanja na poetku

tokarenja.
Da bi no mogao dobro rezati, treba da je kut y vei od nule.
Ako je kut y ^ 0 , tada se i profil noa mijenja. Da to ne bi pravilo potekoe
pri otrenju, treba otriti uvijek prema slikama 3.94 i 3.95. Iz ovih slika vidi se
da je otrenje veoma jednostavno. Prije poetka rada potrebno je no namjestiti
za odgovarajui kut y.
Zbog toga se moraju za svaki kut y izraunati visine namjetanja, h i H.

Slika 3.94. Prikaz otrenja okruglog noa

Slika 3.95. Prikaz ostatka okruglog noa

nakon posljednjeg otrenja

3.851. Izbor reznih kutova

Slobodni kut a za okrugle noeve uzima se od 8. . . 12. Nije poeljno uzi
mati vee kutove, jer se time otrica slabi. Veliina ovog kuta odnosi se na krajnje
take profila noa. Kod prizmatinih noeva kut a moe se odabrati neto vei,
od 1 2 ... 15.
139

Pri odreivanju veliine kuta y nastoji se (vidi sliku3.96), da ivica rezanja

,,c bude u granici c<0,05 d, gdje je d promjer izraevine.
Veliina c moe se izraunati po formuli:
c = a -tg y 0 (mm)

............................................ 79

K ut a iz bilo koje take x profila noa odreuje se:

R
tg<*x=-----tg a-sin x *
....................................80
Rx
gdje je:
R
= polumjer noa (mm),
R x = polumjer noa u taki x
(mm),
*x = kut izmeu ravnine koja tangira profil reznog brida u taki x i ravnine
okomite na os izraevine,
a
= slobodni kut.

Veliina kuta y uzimlje se prema tabeli 3.27.

Tabela 3.27
Materijal koji se obrauje
AlCu - legure
e. vrstoe 34...50 kp/mm2
e. vrstoe 50...60 kp/mm2
e. vrstoe 60...70 kp/mm2

25...30
20
15
10
10

e. vrstoe 65...75 kp/mm2

e. vrstoe 80...90 kp/mm2

5
5

SL. 22
SL. 30; bronca, mesing

0
0

140

Slobodni kut a

o
H
O
CC

SL. 14; SL. 18

Prednji kut y

3.852. Konstrukcija i proraun okruglog noa za vanjsku obradu

Slika 3.98 prikazuje profil okruglog noa za vanjsku obradu.

Pri konstruiranju profila okruglog noa za vanjsku obradu obino su zadane

slijedee veliine:
1. odabrani vanjski promjer D,
2. slobodni kut a,
3. prednji kut y i
4. kut klina |8.
Na osnovu crtea izraevine moe se konstruirati profil.[18] Poto kutovi re
zanja po itavojduini profilanisu konstantni, oznauju se kutovi koji odgovaraju
najveem promjeru noa sa a 0,
i y 0 (vidi sliku 3.99).
Profilne noeve moemo proraunati na 0,001 mm tanosti, ali radi jedno
stavnosti zaokruujemo na 0,01 mm.
Na slici 3.99 vidi se konstrukcija okruglog noa za vanjsku obradu. Vrijednost
za take 0 i 1 izraunaju se prema slijedeim formulama:
t= r u -sin y0 (mm)
A 1= r v 'cos yx (mm)
h = R v -sin a0 (mm)
C1= A XA 0 (mm)
H R V'cos

(mm)

....................... 81
.................................. 82
.......................83

A 0= ra cos y0 (mm)
B 0= R Vsin y80 (mm)

.......................84
141

A = A 0+ B 0 (mm)

........................ ...

t
sin y i=

rv
B 1A A 1 (mm)
tg 6=
Bi

................................................ 86

............................................................ 87

R u= ---- ( m m ) ................................................... 88
cos 6
a ^ R v Ru (mm)
............................................89
a = rvru (mm)
rv sin (y0Vi)

................................................90
(mm)

............................?1

siny0
Na slian nain odreuju se dimenzije za ostale take.
Za sluaj kad je y0= 0 je proraun po slici 3.100.
h = R v-sin a0 (mm)
B 0= R V'Cos a0 (mm)
142

................................................ 92

85

A = r u+ B 0 (mm)

.................................................... 93

a = rvru (mm)
B iA r ( m m ) .........................................................94
tg (

R u= ---- 1 (mm)
cos 8
a1= R vR u (mm)
gdje je:
ax
dubina profila noa mjerena u radijalnoj ravnini
(mm),
a
dubina profila izraevine mjerena u radijalnojravnini (mm),
R v vanjski najvei polumjer noa (mm),
R u unutarnji najmanji polumjer noa (mm),
rv
vanjski polumjer izraevine (mm),
ru
unutarnji polumjer izraevine (mm),
D 0 promjer noa na glavnoj ivici otrice (mm),
ao Po>Yo ~ glavni rezni kutovi. Ovi se kutovi nalaze na glavnoj reznoj ivici noa,
tj. najudaljenije rezne ivice od osi noa (vidi sliku 3.100).

Slika 3.100. Okrugli no za vanjsku obradu ako je y = 0

3.853. Konstrukcija i proraun okruglog noa za unutarnju obradu

Slika 3.101 prikazuje profil okruglog noa za unutarnju obradu. Pri ovom
nainu obrade, na temelju principa kao i za vanjsku obradu, nastaju slijedei
odnosi:
za opi sluaj, kada je y0>0.
143

imamo slijedee formule:

95

t
sin ajx=

........................

101

. . .

96

G1= B 0B 1 ( m m ) ................

10?

B0= R 0-cos 0 (mm) . .

97

tg 0 ! = = - ^ - ............................

103

H = R 0'Cos |S0 (mm)

. .

98

104

. .

99

sin 0,

................

A=.R0's in a 0 (mm)
S 1= r 1-cos co! (mm)

. .

100

t
sin cu2=
r.

........................

105

e = a 0+ y 0

. . . .

r = r 0-siny0 (mm)

Slika 3.101. Okrugli no za unutarnju obradu ako je yo> 0

j

144

(mm)

Slika 3.102. Okrugli no za unutarnju ob

radu ako je yo= 0

B 2r2-cos w2 (mm) . . .

106

C3= B 2B 3 (mm)

Ci B0B 2 (mm)

107

R.

108

Za taku x bi imali:

109

Rt

R,

. . .

(mm)

sin coo=B 3= r3-cos w3 (mm)

. . .

H
sm

(mm)

Cz-sin d0

111

. .

112

(mm)

113

sin Px
Cx' sin Oo
(mm)
RoC?a;'Cos 9q

110

114

gdje su:
R0 =
R3 =
r0 =
r3 =
05^05 70 =

najvei vanjski polumjer noa (mm),

najmanji unutarnji polumjer noa (mm),
najvei vanjski polumjer izraevine, koji se obrauje (mm),
najmanji unutarnji polumjer izraevine, koji se obrauje (mm),
glavni rezni kutovi, koji se nalaze na glavnom reznom bridu noa, tj.
najudaljeniji rezni bridovi od osi noa (vidi sliku 3.101).
za opi sluaj, kada je 70=0 (vidi sliku 3.102).

H = h = R 0-sin a0 (mm)

B 2= B 0+ r2r0 (mm)

B 0R 0-cos a0 (mm)

tg x--

B ^ B o + ^ ro (mm)

10 R E Z N I A L A T I

115

. .

116

H
(mm)
cos 61

117

145

Ovisnost izmeu kuta a vrha noa i kuta ax u bilo kojoj taki rezne otrice u
radijalnoj ravnini P P (slika 3.103) izraava se[19J:
za okrugle noeve
ax=4>yx+Px

za prizmatine noeve
ax=>!>yx

gdje je
i/r=a+y.
Prema tome
r-siny
sm y a;= ........
gft,=

........................................ 118

R - C x-cos >/>

c .= s ? A y - y )
s in r

, 10

.................................. 1,9

.................................... 12 0

Pri izboru veliine stranjeg kuta treba uzeti u obzir takoer i oblik izratka.
Optimalne vrijednosti kuta a postiu se na obliku profila noa, ako su paralelne s osi
izratka. Oblik profila noa, okomit na os izratka, ima kut a jednak nuli.

Da se izbjegne veliko trenje za vrijeme rada, treba poduzeti neke mjere sigur
nosti. Na primjer slika 3.104a i b prikazuje nain smanjenja trenja pomou izvedbe
vrlo malog kuta od 2 na bonim stranama ili konstruiranjem fazete na bonim
stranama.
Stranji kut axn u proizvoljnoj taki x u presjeku N N , okomitom na reznu
povrinu noa, odreuje se formulom (slika 3.103).
tg <%B=tg a- sin cpx
....................................
121
gdje je:
cpx = kut izmeu tangente na profilu noa u promatranoj taki i ravnine oko
mite na os izratka;
a = stranji kut na vrhu noa, promatran u ravnini okomitoj na os izratka.
U sluaju potrebe poveanja prednjeg kuta y i poboljanja uslova rezanja dobro
je da se prema slici 3.104c izradi na otrici noa udubina poluokruglog oblika po
lumjera 5 . . . 6 mm sa irinom fazete 0,2 . . . 0,3 mm.
146

3.86. Skraeni tehnoloki postupak izrade okruglog profilnog noa

(prema slici 3.105)

1. oper. rezanje materijala na skladitu:

(Opaska: male promjere odrezivati na tokarskom stroju)
2. oper. tokarenje grubo:
1. faza: upeti u amerikaner,
tokariti elo,
2
tokariti stepenicu na elu,
3.
ostaviti 0,5 mm za finu obradu,
tokariti rupu,
4.
ostaviti 1,5 mm za konanu obradu,
5.
okrenuti komad,
6.
centrirati i stegnuti,
7.
tokariti elo, i preostalu vanjsku stranu,
ostaviti 0,5 mm na svakoj povrini,
tokariti rupu,
ostaviti 0,3...0,4 mm za bruenje,
9.
skinuti rub;
3. oper. tokarenje fino:
1. faza: uvrstiti na trn,
2.
upeti trn meu iljke,
3.
tokariti fino elo i profil noapoobodu;
4. oper. glodanje elnih zubi za uvrenje:
1. faza: nataknuti no vrsto na trn,
2.
stegnuti trn u diobenu glavu slika3.105.
3.
nagnuti diobenu glavu pod kut vidi sliku 3.105;
5. oper. glodanje utora radi stvaranja rezne otrice:
1. faza: nataknuti na trn,
2.
stegnuti trn meu iljke,
3.
glodati utor;

10'

147

6. oper. buenje rupice:

1. faza: stegnuti no u napravu,
2.
buiti rupicu,
3.
skinuti trn ;
7. oper. toplinska obrada:
8. oper. bruenje rupe za osovinu:
1. faza: stegnuti no,
2.
centrirati no,
3.
brusiti rupu.
9. oper. otrenje reznog dijela noa;
10. oper. kontrola;
11. oper. konzerviranje.

3.87.

Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod

JUS K.C1.005)

noeva (prem a

1. Odstupanje dimenzija profila su slijedea:

za grubo obraene noeve h 16,
za bruene noeve h 11.
2. Odstupanja kutova noa su slijedea:
za prednji kut y l za kutove do 10,
y 2 za kutove iznad 10;
za slobodni kut a 3 0 ' za kutove do 3,
a l za kutove iznad 3.
3. Odstupanje duine noa je u tolerancijskom polju j 18.

3.871. Dozvoljena
JUS-a)

odstupanja osnovnih elem enata kod noeva (izvan

1. Odstupanje irine radnog dijela noeva za odrezivanje i urezivanje ne smije

biti vee od 0,2 mm.
2. No poloen osnovnom povrinom na kontrolnu plou mora leati na ploi
bez ljuljanja.
3. Odstupanja od paralelnosti bonih strana tijela noa ne smiju biti vea od
1 mm na 100 mm duljine.
3.872. Najvaniji elem enti pri preuzim anju noeva:
1. mora biti ispravna geometrija noa,
2. mora biti ispravan izbor materijala,
3. mora biti ispravna toplinska obrada.
Potrebna tvrdoa postignuta u toplinskoj obradi mjeri se u jedinicama Rockwella i oznaava sa HRc, a propisana je u tehnikim propisima, osim toga i u ta
beli 3.29.
148

Tabela 3.28
Skica noa

Naziv noa

Ostalo '32/

Tokarski no

Ostalo $ /

Noevi za automate, poluautomate

i revolvere

1 I

lk

/f
Noevi s ploicom od tvrdog
metala

O stalog

Okrugli profilni no

r
K.

- J t)

\/O stalo\9/

Prizmatini profilni no

_T
Ostalog

Radijalni profilni no

149

3.88. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu noeva

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S

K.C 1.001
K.C1.002
K.C1.003
K.C1.004
K.C1.005
K.C 1.010
K.C 1.100
K.C 1.150
K.C 1.151

Definicije i oznake pojmova

Pregled standardnih mainskih noeva
Dimenzije profila noeva
Preporuene veliine uglova noeva
Tehniki propisi za izradu i isporuku mainskih noeva
do 026 Mainski noevi (oblici)
Rezne ploice od brzoreznog elika
Rezne ploice od tvrdog metala za plitki rez
Rezne ploice od tvrdog metala za srednji i duboki rez.

3.881. Odreivanje klase kvaliteta obrade povrina na noevim a

Na kvalitetu obrade povrina na noevima treba posebno paziti, jer svako po
veanje kvalitete poveava cijenu kotanja noa, ali poveava i kvalitetu obraene
povrine na izraevini.
U tabeli 3.28 su podaci o oznaavanju kvalitete obrade povrina na noevima,
prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065 i M.A1.021.
3.882. Izbor m aterijala za noeve
Tabela 3.29
Izbor vrste elika za rezni dio alata
Oznaka
elika

Tvrdoa
u HRc

Izvor

Noevi za automate, poluautomate i revolvere

. 6880
. 6882

62... 64

JUS

Noevi za grubu obradu i profilni noevi visokoproizvodni za obradu elika tvrdoe preko 300 HB

. 6880
. 6980

62... 64

JU S

Noevi za grubu obradu i profilni noevi visokoproizvodni za obradu elika tvrdoe manje od 300 HB
i lijevanog eljeza

. 6882

62... 64

JU S

Noevi za polugrubu i zavrnu obradu

. 6882

62... 64

JUS

Noevi za pojedinane zavrne radove

. 6850

62... 65

JU S

Naziv noa

Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih alata

Drke noeva tokarskih, za blanjanje. struganje i
dubljenje, za poluautomate, automate i revolvere

. 1530
C. 3130

30...35

JU S

Izbor v rste elika za neradne dijelove alata s tvrdim m etalom

Noevi za tokarenje i blanjanje:
a. Nosai noeva za uzdunu obradu i poravnavanje

O
IO

150

. 0645

b. Nosai noeva za odrezivanje i prorezivanje

. 1530
C. 3130

JUS

Za izradu noeva primjenjuju se alatni brzorezni elici i tvrdi metali. Drai

i ostali detalji izrauju se i od konstruktivnih elika.
U tabeli 3.29 su vrste elika od kojih se izrauju noevi.
3.9. PRIM JER KO N STRU K CIJE PRO FILN O G OKRUGLOG NOA
Treba konstruirati ploasti okrugli no za tokarenje komada prema priloenoj
skici slika 3.106.
Komad je izraen od elinog lijeva L. 0445, vrstoe na vlak <rm=45 kp/mm2.
No treba izraditi od brzoreznog elika e. 6882, vrstoe <ym= 90 kp/mm2.

Rjeenje:
1. Na osnovu zadatka odaberemo iz tabele 3.27 kutove i to: a= 8 , y=19,
(8=63.
Slino se mogu odabrati i prema JUS K.C 1.004;
2. Da bismo mogli izraunati presjek strugotine / , moramo iz zadatka
slika 3.106 izvaditi vrijednost irine izraevine
>=25 mm,
3. Iz tabele 3.24., prema obraivanom komadu, d = 64 0 mm u odnosu na
irinu noa 6=25 mm, odaberemo posmak (tabela upotrebljena samo informativno)
s=0,08 mm/okr
4. Na temelju izabranih vrijednosti izraunamo prema formuli (20) silu re
zanja P0.
p 0= / <jm A = 25 0,08 45 5,0
P 0=450 kp
5. Prema izraunatoj sili otpora rezanja P 0= 450 kp, iz tabele 3.26. (sa prim
jedbom 3) za dvostrano stezanje noa, moemo odabrati promjer rupe za osovinu
( ^ = 3 2 . . . 40%)
220 mm
151

6. Iz tabele 3.25, prema dv izaberemo vanjski promjer noa briblino

>=80 0 mm
7. Iz dobivenih podataka, a prema slici 3.99 moemo izraunati vrijednosti
za t (68), H (77) i h (78), A 0 (67) itd.
Iz slike 3.106. zadano je r0= 14, ^ = 18, r 2= 23, r3= 26 i r4= 32 mm.
= r0-sin y0= 14-sin y0= 14-0,33 =4,62 mm,
H = R 0-cos ;80=40-cos 63=40-0,45399=18,16 mm,
A=i?0-sin a0= 40-sin 8= 40-0,14=5,60 mm,
^40= r 0-cos y0=14-cos 19 = 14-0,95 = 13,30 mm,
B 0= R 0-s'm 0= 40-sin 63=40-0,89=35,60 mm,
A = A 0+ B a= \'i,30+35,60=48,90 mm,
sin y , = = - ^ - = 0 ,2 5 6 6 6 = 1450',
rx
18
A x= vx*cos y1= 18-cos 2450'^ 18-0,96667=17,40 mm,
O i=^4jA q= 17,40~13,30=4,10 mm,
B X= A - A X= 48,90-17,40=31,50 mm,
tg01= ~ = i ^ = O , 57749 = 30,
Bx 31,50
//
18,16
18,16
R x= ------- = --------- = --------= 36,32 mm; jD1= 72,64 mm,
sin 9X sin 30 0,50
sin y2= - = -^-= 0,20087= 1130',
r2
23
A 2r2-cos y2=23-cos ll3 0 '= 2 3 -0 ,9798=22,54 mm,
C2= A 2A 0= 22,5413,30=9,24 mm,
B 2= A A 2= 48,9022,54=26,36 mm,
tg 0 2= = ^ ^ = 0 , 6 9 0 1 0 = 3440',
B 2 26,36
//
18,16
18,16
i?2= --------= ----- = - ----------- = 31,99; D2= 63,98 mm,
sin 02 sin 3440' 0,56880
siny3= - - = - ^ ? - = 0 ,1 6 3 9 8 = 950',
r3
26
A 3= r3-cos y3=26-cos 950'=26-0,98531=25,62 mm,
152

C3= A 3A0=25,6213,30=12,32 mm,

B 3= A ^3= 48,9025,62=23,28 mm,
tg 03= = ^ -= 0 ,7 8 0 0 5 = 38,
B 3 23,28
Ra= ^ = - 8? = 18,16 =29,54 mm; D3= 59,08 mm,
sin 03 sin 38 0,61566
sin y. = = ii?-=0,14399 = 820',
r4
32
A i = ri -cos y4=32-cos 820'=32-0,98944=31,62 mm,
C4= y l4^4<>=31,6213,30=18,32 mm,
<C=7S
f ,= U 5 0 '
t2 = 1l30'

- < r = 9 50'

ii=B20'

........../,
......

>

'3
*0
0

L
*

------------

--------------------

Slika 3.107. Profil noa s potrebnim mjerama za konstrukciju ( M j= l:l)

153

5 4= ^ ^4= 48,9031,62=17;28 mm
H
18,16
Va=
tg^4
= --- = ---------------= 1,05125 = 4630':
Bi
17,28
H
18,16
18,16
25,20 mm; Z)4= 50,40 mm.
sin 04 sin 4630' 0,72537
8. Prema formuli (75) kontroliramo najvei polumjer okruglog noa
Rmaks =

d-\-k-\-i-\-rl

Rmaks= 17 4
{
8
|11 = 40 mm,
to odgovara ve odabranom promjeru iz take 6.
9. Prema slici 3.92 konstruiramo profil ozubljenja i odaberemo broj zubi
=34.

Slika 3.108. Izgled noa nakon posljednjeg otrenja

10. Na osnovu dobivenih podataka prorauna i slike 3.107 konstruiramo no

(slika 3.109):
11. odabrati materijal za izradu noa iz tabele 3.29, . 6880,
12. odrediti obradu iz tabele 3.28,
13. odrediti toplinsku obradu,
14. izvriti proraun dozvoljenog presjeka profila za posljednje dozvoljeno
bruenje. Iz slike 3.108 vidi se da postoje za ovaj sluaj 2 opasna presjeka I i II.
Uzet emo u obzir samo presjek I. Prema formuli 52 slijedi:
P o ' l G S doz ' W

154

k -)[- * -

b-as.doz

r i^ 5(T3o

"i r 81000

k = ]/ T2.-24w ~ V

288

h = 16,8 = 17 mm.
Na temelju prorauna za presjek I treba zadani no brusiti posljednji put na naj
manju mjeru h \ l mm. Na isti nain moe se kontrolirati presjek II, te bi veliina
h iznosila neto manje, poto je opasni presjek vei nego kod presjeka I.

D E TA LJA

<P22"7
Toler.

+ 0,021
0
Otst.

TOPLINSKI OBRADITI: tv r d o a H R c 6 2 -6 4

Odstupanje netoleriranih promjera i ostalih mjera u vezi izrade profila 0,05

Slika 3.109. Ploasti profilni no za tokarenje

155

4. SVRDLA
Svrdla su alati, koji se upotrebljavaju za buenje i proirivanje otvora i rupa
razliitih dubina u raznim materijalima.

4.1. POJAM BUENJA

Buenje je operacija, koja se izvodi krunim i translatornim gibanjem svrdla.
Vrtnjom alat pod pritiskom prodire u materijal te ree, uz stvaranje krupnije ili
sitnije strugotine.
Pri buenju rupa veih promjera treba predbuiti, da se smanji aksijalna sila
buenja. Za veliinu predbuene rupe uzima se oko 50% nazivnog promjera, tj.
za buenje rupe 30 0 mm, treba predbuiti sa svrdlom od 15 0 mm.
Izbuena rupa obinim alatom za buenje nije dovoljno precizna, zato se za
postizanje vee tanosti moraju upotrebljavati razvrtala raznih oblika.
Buenjem se postiu obrade u kvaliteti IT 6 do IT16.

4.2. VRSTE BUENJA

Prema nainu buenja razlikujemo slijedee
1. nabuivanje je buenje plitkih rupa u
centriranje izraevine (slika 4.1);
2. buenje zatvorene ili prolazne rupe (slika
3. buenje zatvorene ili prolazne rupe u ve
mjera (slika 4.3).

Slika 4.1. Nabu

ivanje

156

rene ili prolazne rupe

radove:111
punom materijalu koje slue za
4.2),
predbuenu rupu manjeg pro

4.3. VRSTE BUNIH ALATA

Bune alate ili svrdla moemo podijeliti na:
1. spiralna svrdla,
2. svrdla s ploicama od tvrdog metala,
3. ravna svrdla,
4. zabuivala,
5. specijalne izvedbe spiralnih svrdala i
6. noeve i motke za buenje.
4.4. K O N STRU K TIV N I ELEM ENTI
4.41. Spiralna ili navojna svrdla
Spiralna svrdla izraena su od okruglog elika s utorima urezanim sa stalnim
usponom u tijelo valjka. Na vrhu se nalazi iljak s podbruenim plohama, koje sa
elnim plohama utora ine glavne rezne otrice.
Oznaavanje konstruktivnih elemenata spiralnih svrdala prikazano je na slici
4.4. Pri izboru potrebnih elemenata sluimo se slijedeim podacima:
Prema obliku drka svrdla razlikujemo:
1. spiralna svrdla s valjkastim drkom i
2. spiralna svrdla s koninim drkom.
u,
a
h

a)

1,

'

b)

Slika 4.4. Konstruktivni elementi spiralnog svrdla; a. s koninim drkom, b. s valjkastim

drkom

Iz
d
di
l
lx
lz
l3
/4
l5

slike 4.4 imamo slijedee oznake:

= promjer spiralnog svrdla (mm),
= promjer vrata svrdla (mm),
= ukupna duina svrdla (mm),
= radna duina svrdla (mm),
= duina drka (mm),
= duina vrata (mm),
= duina morze konusa (mm),
= duina morze konusa s vratom (mm).

4.411. Osnovni podaci za konstrukciju spiralnih svrdala su u JUS

K.D3.001 do 003
4.412. Dim enzija prom jera svrdla d
Usvaja se prema standardu JUS K.D3.004. Na slici 4.5 su nazivi konstruk
tivnih elemenata svrdlar2]. Tanost izrade promjera prvi je zahtjev, koji uvjetuje
tanost buenja, te su prema tome odreene granice, unutar kojih se promjer svrdla
smije kretati.
157

irina bone plohe odreuje promjer svrdla, a ona raste u stanovitom omjeru
s promjerom svrdla.
Pri buenju stvaraju bone plohe trenje koje uzrokuje ugrijavanje i kripanje
pri radu. Radi toga se spiralna svrdla izrauju tako, da se promjer od vrha prema
drku smanjuje za 0,03 do 0,05 mm na 100 mm i time svrdla dobiju potreban konicitet.
Podbruena ploha

Utor

iV)

iljak
2 fJ \

Bona ploha

Podbona ploha 2
Bona ploha K

Podbruena ploha 2

Upao glavnog brida

Cilnvni b rid 1 ,
Popreni b rid ,

Poleina 2

Slika 4.5. Spiralno svrdlo. Nazivi konstruktivnih elemenata

4.413. Duina radnog dijela spiralnog svrdla

lL odreuje se prema potrebi dubine buenja i skraenju svrdla pri buenju.
Duina radnog dijela svrdla Zx ne smije biti manja od:
lx=la+3d ( m m ) ........................................ 122
gdje je:
/ = dubina buenja (mm).
Valjkasta svrdla iznad 12 0 mm izrauju se s vratom. Za svrdla koja imaju
veliinu d manju od 1 mm, duina lx vea od (10 . . . 12) ^ nije racionalna.
4.414. Ukupna duina svrdla rauna se za sliku
4.4a: Z = /j+ 4 ( mm)
4.4b: / = / 1+ / 2+ / 3 (mm)
158

................ ....................
....................................

123x
123,

Na slici 4.6 je konstrukcija spiralnog svrdla.

Slika 4.6. Konstrukcija spiralnog svrdla

4.415.

Kut vrha svrdla 2<p

Ovaj ine obje glavne otrice. Veliina kuta 2 t p , vri vaan utjecaj na kut y , slo
bodni kut a svrdla, kao i na otpornost jezgre i na otpor rezanja pri buenju. Pove
anjem kuta 2cp postaje i profil svrdla otporniji. Zbog toga se uvijek usvaja vei kut
vrha 2<p za obradu tvrdih materijala nego pri obradi mekih materijala.
Oznake iz slika 4.5 i 4.6 znae:
d0 = debljina jezgre na vrhu (mm),
d01 = debljina jezgre na duini l0 (mm),
/ = duina porasta debljine jezgre (mm),
l6 = duina zavoja (spirale) (mm),
/7 = dio duine zavoja (mm),
n = broj utora,
/
= irina faze (mm),
s
= izbrueni zailjak na vrhu svrdla,
a = slobodni kut,
/3 = kut klina,
y = prednji kut,
2<p kut iljka svrdla,
*/> = kut poprenog brida,
co = kut uspona,
p
= porast debljine jezgre u %.
Ovaj porast moe se izraunati prema
p = io o (d 01~ d 0) %

.....................................l24

lo

S poveanjem kuta 2cp poveava se i otpor rezanja, a s time i u vezi i naprezanje

svrdla na uvijanje i izvijanje. Zbog toga se kod svrdala malih promjera do 1 mm
preporua 293= 1 1 2 . U tabeli 4.1 dane su preporuene veliine kuta iljka 2ep i
uspona spirale a>[3].
Kod manjih promjera usvaja se kut uspona o> manji, jer su otrice kod manjih
svrdla srazmjerno slabije nego kod svrdla veih promjera.
159

Tabela 4.1
Preporuene veliine kuta iljka 2<p i kuta uspona co (za svrdla promjera iznad 100 m m )
Materijal koji se obrauje

(0

2<p

elik om do 50 kp/mm2

35

116

elik <jm= 50...70 kp/mm2

30

116...118

elik <Jm=70...100 kp/mm2

elik o-m= 100...140 kp/mm2

25

120

20

Nerajui elik

25

125
120

10...15
25...30

90
116...120

34...45

125
135

elik za postolja alata

Lijevano eljezo
Bakar
Tvrda bronca i mesing

15...20
25...30

Bakarni lijev
Aluminijski limovi
isti aluminij i aluminijske legure

130

45

140

35...45

130... 140

4.416. Kut uspona sile co

Ovaj odreuje veliinu kuta y. Poveanjem kuta uspona oj poveava se i kut y,
ujedno se popravljaju uslovi rezanja, smanjuje momenat uvijanja kao i otpori rezanja.
Istovremeno se smanjuje krutost svrdla i trajnost otrice.
Kako smo ve spomenuli, osobito se trajnost otrice smanjuje kod manjih
svrdla.

Uspon spirale prikazan je na slici 4.7, a rauna se po slijedeoj formuli:

H u= tt' dcotg w (mm)
__

77"*

H u= ------ (mm)
tg
160

....................................1251

............................................ 1252

4.417. Prom jer jezgre svrdla d0

Veliina promjera jezgre je jedan od najglavnijih elemenata svrdla, jer od njega
zavisi jaina svrdla. Uzimlje se prema slijedeim podacima, i to zavisno od promjera
svrdla:
za promjer svrdla 0,25 . . . 1,25 mm
do=(0,28 . . . 0,20) d (mm)

............................ 126j

za promjer svrdla 1,5 . . . 12 mm

<*=(0,19 . . . 0,15) d (mm)

............................ 1262

za promjere svrdla iznad 13 mm

........................ 1263

J 0=(0,145 . . . 0,125) d (mm)

4.418.
irina faze / i visina poleine t zavisno od promjera svrdla d.
Ovo se usvaja iz tabele 4.2.
Tabela 4.2
Veliina faze / i visina poleine t kod spiralnih svrdala
Promjer svrdla
d (mm) 0,75 1

irina faze
/ (mm) 0,2

0,3

0,4 0,6

Visina zalea
t (mm) 0,1

0,1

10

12

15

20

25

30

35

40

45

50

0,7

0,8

0,9

1,0

1,2

1,6

1,8

1,8 2,0

2,3

2,6

0,1 0,15 0,2

0,3

0,4

0,4

0,6 0,7

0,8

0,8

1,0

1,2

0,9

Svrdla promjera 0,25...0,5 mm izrauju se bez faze.

Slika 4.8. Prikaz poprenog kuta, faze i poleine

Na slici 4.8 prikazane su veliine za fazu / i poleinu t.

4.419. Kut poprenog brida
K ut poprenog brida je kut to ga zatvara popreni brid s ravninom, koja
prolazi glavnim bridom paralelno sa smjerom osi svrdla (slika 4.9). Ovaj kut je mje
11 R E Z N I A L A T I

161

rodavan da se ustanovi, da li podbruene povrine imaju traeni oblik, a podbrusni

kutovi ispravne vrijednosti. K ut poprenog brida >/> mora biti u tano odreenim
granicama, a ne smije iznositi vie od 55. Preveliki kut poprenog brida daje veu
silu posmaka, koja utjee na zakretni momenat, to sve skupa dovodi do veeg
utroka snage i vremena rada.

mMm/'
f

/ ^ " / C

y\ \ \ 1
l
y /at
a
A
\
-7

i-

/
i

Slika 4.9. Prikaz poprenog brida i poprenog kuta

U tabeli 4.3 su vrijednosti za najpovoljniji podbrusni kut a i kut poprenog

brida </>za vrijednosti svrdla od 2 do 100 mm promjera.
U tabeli 4.4 su vrijednosti kutova a a, ab i ac, mjerene u raznim udaljenostima
od osi.
Tabela 4.3
P odbrusni kutovi a i kutovi poprenog brida
Promjer svrdla d (mm)

na svrdlim a prom jera 2 do 100 m m

Podbrusni kut na opsegu

priblino a

K ut poprenog brida
priblino ip

11

47
48

49

7,1 do

11,0

9
8

50
52

7
6
5

55
55

o
OO

14

5,0
7,0

o
TJ

3,5

3,6 do
5,1 do
r
4

2,0 do

18,1 do

30,0

30,1 do

55,0

55,1 do 100,0

55

4.42. Glavni bridovi svrdla

Slobodni kut a ne utjee na sile koje nastaju na glavnim bridovima. Radi to
vee otpornosti dobro je da se izvede slobodni kut a u potrebnim granicama. Naj
povoljniji slobodni kut bit e na vanjskom promjeru oko 6, a kod jezgre oko 25.
Kako se iz slike 4.9 vidi, slobodni kutovi su razliiti i dosta manji, ukoliko se mjere
okomito na glavni brid, tj. u smjeru I, II, III umjesto na povrinama valjka u smje
ru I a, Us, III. Uprkos velikom porastu slobodnog kuta od 830' na opsegu do
2930' kod jezgre nema opasnosti u pogledu dovoljne otpornosti glavnih bridova.
Tabela 4.4 odnosi se na sliku 4.9.
162

Tabela 4.4
Kutovi na glavnom bridu svrdla od 25 m m prom jera m jereni u raznim udaljenostim a
od osi za sliku 4.9
Podbrusni kut r+ e (slika 4.10)
Promjer mjerenja
u (mm)

Mjeren na koncen
trinim promjerima

2950'
1650'

10
15
20
25

Mjeren okomito na
glavni brid

Prednji kutu y
mjeren okomito na
glavni brid

13 do 14

1350'

21 do 23

940'
830'

25 do 27

30

Na slici 4.9 prikazani su slobodni kutovi samo za promjere mjerenja <4=5 0 mm, dt, = 15 0 mm
i dc= 25 0 mm.

4.421. Kutovi glavnih otrica

Proces rezanja kod spiralnih svrdala shematski je prikazan na slici 4.10 za
jednu od glavnih reznih otrica u razvijenom obliku i to na obodu svrdla.
s
Debljina strugotine=

Slika 4.10. Prikaz reznih otrica i kutova rada

li*

163

Slika prikazuje:
a. slobodni i prednji kut na vrhu svrdla,
b. slobodni kut u odmotanom obliku,
c. prednji kut u procesu rezanja.
Iz
a
ar
/3
yr
y
e

slike moemo obiljeiti kutove:

= slobodni kut na vrhu (kut podbruenja),
= slobodni kut u procesu rezanja, ili kut rada,
= kut klina,
= prednji kut u procesu rezanja, ili kut rada,
o j = kut uspona spirale,
= kut posmaka ili prikloni kut plohe rezanja.

Iz slika 4.10 i 4.7 moe se izraunati

n-dA
tg w ^ = .........................................................127J
Hu
tg >A
tg yA = ..........
sin <p

........................................ 1272

Ako u 127a uvrstimo 125a i 127x dobit emo:

dA- tg u
tg YA = ;......
d- sin ep

........................................ 127g

tg aN= tg a-sin <p

.................................... 1274

Kutovi se mjere na obodu svrdla.

U procesu rezanja je
dj ct

y r= y +

.,.

............................................ 1282

K ut posmaka moe se izraunati:

t g e = - ^ , ................................................ 129
7T'd
gdje je:
5 = posmak (mm/okr),
d promjer svrdla (mm).
U praksi se izrauju spiralna svrdla s kutom podbruenja glavne otrice u
iznosu od:
a = 5 . . . 14
Porast podbruenog kuta prema jezgri mora postojati, jer i prikloni kutovi e
rezne plohe, kako se vidi iz slike 4.10, rastu prema jezgri. Tabela 4.5 daje informa
tivno vrijednosti kutova e za svrdla do 25 mm promjera, koje vrijede i za razne take
glavnog brida istog svrdla.
164

.... 128^

Tabela 4.5
Prikloni kut e rezne plohe za razne prom jere i posmake
Vrijednost posmaka s (mm/okr.)

Promjer
svrdla d
(mm)

0,1

0,2

0,5

1,0

1,5

2,0

3,0

5
10
15
20
25

022'
o ir
008'
006'
005'

044/
022'
015'
011'
009'

149'
055'
036'
028'
022'

339'
149'
113'
055'
044'

528'
244'
150'
122'
ro6'

715'
334'
226'
149'
128'

1048'
458'
339'
244'
2ir

Iz tabele 4.5 vidi se da kod velikih posmaka kutovi e dosta umanjuju slobodne
kutove a, i to u blizini jezgre.
Nadalje, u sluaju buenja normalnim posmacima vrijednost kuta e je nezna
tna, tako da je razlika izmeu kutova yr i y mala te se u praksi moe zanemariti.
4.422. Elem enti profila spiralnih utora
Oblik utora na spiralnom svrdlu mora udovoljiti uvjetu da se strugotine lako
odvode. Utor ne smije svrdlo oslabiti, ve naprotiv njegovim oblikom mora se osi
gurati otpornost svrdla protiv loma. Utori se obino izrauju glodanjem. Dimenzije
profila zuba glodala za obradu utora ovise o d :
1. traenog oblika otrice,
2. potrebnog promjera jezgre,
3. uzvojnog kuta uspona spirale,
4. kuta vrha svrdla,
5. poloaja glodala u odnosu na os svrdla i
6. promjera glodala.
irina utora obino je jednaka irini poleine ruba.
Geometrijski elementi profila glodala mogu se odrediti konstruktivno.

Slika 4.11. Oblik zuba glodala za glodanje utora zavojnog svrdla

Slika 4.11 prikazuje oblik zuba glodala za glodanje utora zavojnog svrdla
i to za:
1. uspon spirale to = 30,
165

2. kut iljka ili vrha 2<p=116,

3. debljina jezgra dc=0,13 d.
Kako se rauna oblik zuba glodala obrazloeno je u poglavlju 4.7 formule od
259 do 266.
Potrebne mjere zuba dobiju se:
b = 0,680 -d (mm),
a = 0,456 -d (mm),
/ = 0,040 -d (mm),
e = 0,135-d (mm),
c = 0,567 -d (mm),
g = 0,113-d (mm),
4.423. Z ailjak na svrdlu
Popreni brid na svrdlu mora takoer rezati. Radi toga mora se osobito paziti
na dijelove podbruene plohe pred poprenim bridom. Popreni brid ree strugo
tinu protivno od glavnih bridova. Prednji kut je pred poprenim bridom negativan.
Osim toga izmeu plohe rezanja i slobodne plohe na ovome mjestu ostaje vrlo
malo prostora za odvod strugotine. Zato je potrebno, da se uglovi, to ih ine glavni
bridovi s poprenim bridom, odbruse, te tako nastaje zailjak, to se vidi na slici
4.12. Strugotina se moe kroz otvore zailjka lake odvoditi, te se time znatno sma
njuje aksijalni pritisak. Zailjak se obrauje uskom brusnom ploom, a zailjene
povrine moraju se izvesti to tanije i simetrine na obim stranama poprenog
brida. Vrijednost za a prikazana je u tabeli 4.6.

ka na svrdlu s ploicama od tvrdog

metala

4.424. Zailjak na svrdlu s ploicom od tvrdog m etala

Kod svrdala s ploicom od tvrdog metala ubruuje se zailjak ve na promjeri
ma iznad 5 mm. Slika 4.13 prikazuje ubrueni zailjak na svrdlu s ploicom od
tvrdog metala.
U tabeli 4.6 dane su vrijednosti ubruenog zailjka na svrdlima s ploicom od
tvrdog metala.141
166

Tabela 4.6
Vrijednosti zailjaka poprene otrice na svrdlu s ploicam a od tvrdog m etala
(si. 4.13)
Promjer svrdla
d u (mm)

5...7

8...10

11...14

15...21

22...23

24...27

28...30

Vrijednost zailjaka po
prene otrice u mm
a ------ (mm)

1,0

1,0

1,5

2,0

2,2

2,5

3,0

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

(mm)

Vrijednosti zailjaka poprene otrice na svrdlu od brzoreznog elika (slika 4.12)

Vrijednost zailjaka
poprene otrice
a (mm)

1,0

1,0

1,5

2,0

2,5

2,8

3,0

4.425. Svrdla s dvostruko bruenim vrhom

Slika 4.14 prikazuje svrdlo s dvostruko bruenim vrhom. Ovo svrdlo osim toga
ima izbruen zailjak i to po strani ruba to se najbolje vidi na slici. Prednost ovih

167

svrdala je u veoj izdrljivosti, jer se poveava duljina rezne ivice. Strugotina je

tanja i ira, a odvod topline bolji. Osim toga poveava se kut na prelazu u cilindrini
dio, tj. na mjestu najveeg troenja dobiva se pojaanje, tj. kut je tuplji.
Tabela 4.7 daje vrijednosti za konstrukciju vrha svrdla.
Tabela 4.7
Vrijednosti elem enata s obinim i dvostruko bruenim svrdlom

Od 0,25... 12

OO

Iznad 20...25

Iznad 12...15
Iznad 15...20
70

14...11

Duina
bruenja

Bruenje ruba

Duina
zailjka

Duina
popre
nog brida

Kut po
prenog
brida

b (mm)

a (mm) l (mm) ^ (mm)

oo

2 fo .

Slobodni
kut

2<p

Duina
drugog
vrha

iljenje

2,5

1,5

1,5

3,5
4,5

2,0

4
5

1,5
2,0

7,0
OO

13,0

Iznad 60...70
Iznad 70...80

o
T-H

9,0
11,0

T1

Iznad 40...50
Iznad 50...60

55

15,0

3,0

2,0

3,5

3,0

4,0
5,5

9
11

3,0
4,0

6,5
7,5

13
15

0,2... 0,4

OO

Iznad 30...40

5,5

2,5

/(m m )

Iznad 25...30

12...9

irina
ruba

Slobodni
kut

Bruenje vrha
Nazivni pro
mjer svrdla
Kutovi vrha
u (mm)

4,0
4,0

Primjedba: Vrijednosti kuta a, dane u tablici, mjerene su po vanjskoj cilindrinoj razvijenoj rav
nini, i to izmeu ravnine koja tangira stranju plohu u vanjskoj taki otrice i ravnine
okomite na os svrdla, koja sadri istu ovu taku.

Tabela 4.8 daje razne oblike vrha zavojnog svrdla ovisno od materijala koji se
obrauje i promjera svrdla.
4.426. Otrenje ili bruenje vrha spiralnog svrdla
Spiralno svrdlo ne moe ispravno buiti, ako vrh svrdla nije ispravno izbruen. Svrdlo se otri samo na slobodnim povrinama s pozitivnim slobodnim kutom.
Osim toga, da bi se smanjila irina poprene otrice, nekad se jo brusi dno utora
kod samog vrha svrdla.
Najobiniji je nain bruenja slobodne povrine u obliku plata stoca, koji
na vrhu ima kut S, i os nagnutu prema osi svrdla za kut &/2.
Udaljenost osi svrdla od osi stoca je a. Na slici 4.15 prikazano je takvo
bruenje. Vrijednosti za kutove su priblino slijedee:
3 ~25... 26,
#S90...95.
Kutovi # i S odreuju se iz jednadbe:
2<p &

168

- 8=0

............................................ 130

Tabela 4.8
Razni oblici vrha zavojnog svrdla ovisno od prom jera i obraivanog m aterijala
Promjer
svrdla
u (mm)

Oblik otrice

Obina

______

Oznaka

elik, elini lijev, lijevano e

ljezo.

II

elini lijev vrstoe na vlak,

am 5250 kp/mm2 s korom.

III

elik i elini lijev vrstoe

na vlak,
om S~5Q kp /mm2 sa skinutom ko
rom.

IV

elini lijev vrstoe na vlak,

am > 5 0 kp/mm2 s korom;
lijevano eljezo s korom.

elik i elini lijev vrstoe

na vlak,
% > 5 0 kp/mm2 sa skinutom
korom; lijevano eljezo sa ski
nutom korom.

od
0,25
do
12
Obina sa zailjkom

od
12
do
80

Obina sa zailjkom i otrenjem ruba

Dvostruka sa zailjkom

od
12
do
80

Dvostruka sa zailjkom i otrenjem

ruba

Obraivani materijal

Napomena: Svrdla za obradu raznih materijala s promjerom do 12 mm otre se prema oznaci I

a s promjerom iznad 12 mm prema oznaci V.

Pri pravilnom otrenju kut tfi, koji zatvara poprena otrica s pravcem glavne otri
ce iznosi 1,4=55.
Na slici 4.16 najbolje se vide loi uvjeti pod kojima radi poprena otrica
svrdla.[5]
Na poprenoj otrici kutovi rezanja su veoma nepovoljni, jer se javljaju ku
tovi prednje povrine y=<p, pa se u tim prilikama ne moe govoriti o normalnom
rezanju. Ovi uvjeti se bar donekle popravljaju skraenjem poprene otrice i odbrusivanjem jezgre.
169

Slika 4.15. Prikaz bruenja iljka svrdla

stoastim povrinama

Slika 4.16. Prikaz rada svrdla u pojedinim cilindrinim presjecima; 1 . . . 3

presjeci glavne otrice, 4...6 presjeci poprene otrice, <- smjer rezanja

Prema tome vidi se da na bruenje svrdla treba osobito paziti. Osim ve spo
menutog naina bruenja vrha stoastim polohama moe se slobodna ploha iljka
brusiti u obliku plata stoca (slika 4.17) i u obliku plata valjka (slika 4.18).
Otrenje vrha u obliku stoca daje slobodan kut koji raste prema osi svrdla.
Dimenzije slobodnih kutova mogu se po volji odabrati i time po potrebi odrediti
oblik plata stoca (koji ini dio povrine vrha svrdla) kao i njegov poloaj.
170

Prema slici 4.17 oblik slobodne plohe i slobodnih kutova odreuju slijedee
veliine:
pomak ,,a, za koji rezni brid treba staviti ispod osi zakretanja, koja je
ujedno i os stoca,
kut koji ine os zakretanja i os svrdla te
udaljenost ,,b take, u kojoj se u projekciji sijeku os zakretanja i os svrdla
brusne ploe.

Slika 4.17. Prikaz slobodne plohe vrha bruenja u obliku stoca

K ut izmeu osi svrdla i osi zakretanja iznosi najvie <p. Tada je os zakre
tanja paralelna s branom ploom i stoac se u tom graninom sluaju pretvara
u valjak. Iz slike 4.18 vidi se da ovo bruenje vrha nije tako povoljno, jer postoje
potekoe, zbog kojih nije mogue na vanjskim dijelovima glavnog brida i na dije
lovima oko poprenog brida postii povoljne rezne kutove. Ako elimo odrati

Slika 4.18. Prikaz slobodne plohe vrha bruenja u obliku

plata valjka

171

i uvjet ispravnog poloaja poprenog prema glavnom bridu, tada kut zakretanja
postaje tolik, da se ugao reznog brida nalazi za dimenziju
iznad osi zakretanja.
Zbog toga na ovom dijelu reznog brida postaju slobodni kutovi negativni, tada se
zadovoljavajue rjeenje moe postii samo kod svrdla s malim promjerima.
U slici 4.19 su najpovoljniji oblici vrhova svrdla bruenih na reznim strojevima,
prema navedenim nainima:161
a . . . d) glavna konusna otrica,
a) bez korigiranog iljka,
b) s korigiranim iljkom,
c) s jako izrazitom korekcijom,
d) s prekinutim reznim kutovima (dvostruki kut zailjenja),
e . . . g) krino bruenje,
e) bez poprene otrice,
f) s poprenom otricom,
g) modificirani oblik,
h) svrdlo s izbruenom upljinom u poprenoj otrici,
i) svrdla s vijanim natranim bruenjem i s poprenom otricom u obliku S,
k) specijalno bruena svrdla za lijevano eljezo,
1), m) svrdla s natranim bruenjem,
n . . . o) 5 izbruenom poprenom otricom,
n) s normalnim kutom iljka,
o) s viestrukim stepenovanim kutom iljka,
p) svrdlo s produenom glavnom otricom parabolnog oblika.

Slika 4.19. Prikaz raznih vrsta bruenja vrha svrdla

4.427. Pogreke pri otrenju svrdla

Otrenje svrdla je vaan rad koji se mora pravilno izvriti. esto nastaju po
greke pri otrenju koje emo ukratko iznijeti.17' Pogreke mogu biti slijedee:
172

1. kut vrha velik,

2. kut vrha mali,
3. nejednake glavne otrice,
4. nejednaki kutovi glavnih otrica,
5. nejednaki kutovi i strane,
6. podbruenje malo i
7. podbruenje veliko.
Na slici 4.20 a i b prikazane su posljedice loe bruenog vrha svrdla. U slu
aju a potrebna je vea sila posmaka, dok je u sluaju ,,b vrh svrdla oslabljen
i lako se lomi.

vrha mali

Na slici 4.21 a i b prikazane su posljedice loe bruenih glavnih otrica i ku

tova glavnih otrica. U sluaju ,,a rupa postaje vea. U sluaju ,,b os vrha ko
nusa svrdla je nagnuta pod nekim kutom, zbog toga je svrdlo nenormalno opte
reeno, nastaje veliko trenje i lako dolazi do loma.

Slika 4.21. Prikaz pogreke pri otrenju glavnih otrica i kutova glavnih otrica;
a. nejednake glavne otrice, b. nejednaki kutovi glavnih otrica

173

Slika 4.22 prikazuje posljedice loe bruenog vrha i strana.

Iz slike se vidi da otrica b radi cijelom duinom dok otrica a samo proiruje rupu.
U sluaju malog podbruenja zbog veeg poprenog kuta i malog slobodnog
kuta nastaje poveano trenje i grijanje svrdla. Za buenje treba vea sila posmaka.

U sluaju velikog podbruenja zbog manjeg poprenog kuta i velikog slo

bodnog kuta nastaje oslabljenje glavne otrice. Svrdlo lake prodire u materijal,
zapinje i lako se lomi.
4.43. Svrdla s ploicam a od tvrdog m etala
Svrdla s ploicama od tvrdog metala primjenjuju se za obradu materijala
koji ne zahtijevaju veliki prednji kut y (npr. lijevano eljezo, tvrdi elik). Kod
spiralnih svrdala treba, da bi se mogla usaditi ploica od tvrdog metala, izglodati zarez kroz iljak, pa zbog toga otpornost preostalog dijela nije dovoljna. Pred
nji kut y moe se mijenjati samo unutar oblika ploice, time je ograniena upo
treba.
Svrdla s ploicama od tvrdog metala mogu se racionalno upotrebljavati samo
tamo, gdje alat od brzoreznog elika potpuno zataji ili se mnogo troi. Najvie
se upotrebljavaju pri buenju zakaljenih izraevina, kod vrlo tvrdog lijevanog
eljeza, kod temper-lijeva, stakla, porculana, kamena i umjetnih tvari.181
Svrdla s ploicama od tvrdog metala mogu se izraivati s nazivnim promje
rima u granicama od:
d = 0 6,0 mm do 30 mm.
Sredina ovih svrdala je vra nego kod normalnih od brzoreznog elika,
zbog poveanja krutosti samog svrdla.
Duina ovih svrdala je manja radi postizanja vee otpornosti i ogranienog
broja otrenja, a ujedno omoguuje vee posmake.
Izrauju se u slijedeim izvedbama:
1. svrdla s ravnim ljebovima,
2. svrdla s navojnim ljebovima i
3. svrdla s kosim ljebovima.
Prva se upotrebljavaju za buenje na duini manjoj od 2d; druga za buenje
na duini (2 . . . 4)d i kutom uspona to=20 te na duinu (4 . . . 10)d i kutom us
pona to = 60.
174

4.431. Konstruktivni elem enti svrdla s ploicam a od tvrdog m etala i

ravnim ljebovim a
Pri izboru konstruktivnih elemenata treba paziti na slijedee podatke:
1. konstruktivne i geometrijske mjere (prema slici 4.23);
2. promjer jezgre:
do=0,21d (mm)
............................................ 131
3.
dijela;
4.
5.
6.

konicitet po duini ploice iznosi 0,6...0,8 mm na 100 mm duine radnog

tijelo svrdla izrauje se cilindrino s konicitetom dc,
irina faze / i visina zalea t kao za svrdla od brzoreznog elika, tabela 4.2;
za buenje na duljinu primjenjuje se:
l=2d (mm)

............................................ 132

7. prednji kut se kree y 0 do 6;

8. vrijednost
dn= d ~ ( 0,05 . . . 0,08) ( m m ) ................................ 133
uzima se na kraju ploice;
9. vrijednost
dc= dn0,1 ( m m ) ........................................ 134
uzima se na kraju radnog dijela svrdla;
10. vrijednost
m =(0,07 . . . 0,05) d (mm)

................................ 135

11. vrijednost radijusa

i?o=0,135d (mm)
12. ostale se vrijednosti raunaju kao kod svrdla od brzoreznog elika.

P o g led u sm jeru C

Slika 4.23. Prikaz geometrije svrdla s ploicama od tvrdog metala i s ravnim ljebovima

4.432. Konstruktivni elem enti svrdla s ploicam a od tvrdog m etala,

s zavoj nim ljebovim a i kutom nagiba o>=20
Pri izboru konstruktivnih elemenata treba uzeti u obzir slijedee podatke:
175

P o e ta k za vo jn o g
lijeb a

Slika 4.24. Prikaz geometrije svrdla s ploicama od tvrdog metala, s zavojnim ljebovima i kutom nagiba to = 20

1. konstruktivne i geometrijske mjere (prema slici 4.24) ;[91

2. take 2, 3, 4 i 5 izvode se kao u poglavlju 4.431.;
3. primjenjuje se za buenje na duinu:
la=(2 . . . 4)d ( m m ) .................................... 136
4. take 7, 8 i 9 izvode se kao u poglavlju 4.431
5. duljina lijeba
l1=la~\-3d=(2,. . . 4)d+3d ( m m ) ........................137
6. /0= 9 . . . 33 (mm) s tim, da vrijednost 9 vrijedi zapromjer 6, a 33za pro
mjer 30 mm. Vrijednost / raste za svaki promjer svrdla cca 1. . . 3mm. Npr.
d = 9 0 mm bit e /0= 1 2 m m ;
7. korak zavojnog lijeba rauna se:
K=

tgw

(mm)

138

8. vrijednost B se rauna priblino na slijedei nain (prema slici 4.24);

B=

(mm)

1,6

9. ostale vrijednosti raunaju se kao za svrdla od brzoreznog elika.

176

139

4.433. Konstruktivni elem enti svrdla s ploicam a od tvrdog metala,

s zavojnim ljebovim a i kutom nagiba u>= 60
Pri izboru konstruktivnih elemenata treba uzeti u obzir slijedee podatke:
1. konstruktivne i geometrijske mjere (prema slici 4.25)
2. primjenjuje se za buenje na duinu
4 = ( 4 . . . 10)<i (mm)

. . . . . . . . . . .

140

3. vrijednost radijusa
R0=0,33-d (mm)

........................................141

r=0,135-<i (mm)

........................................142

4. vrijednost radijusa
5. duina zavojnog ljeba kx\
& i= (mm)
2

gdje je /<C=korak zavojnog ljeba;

6. vrijednost c:
c=0,25-c? (mm)
7.
ljima.

143

145

ostale se vrijednosti za ovo svrdlo raunaju kao u prethodnim poglav

Slika 4.25. Prikaz geometrije svrdla s ploicama od tvrdog matela, s zavojnim ljebovima
i kutom nagiba o>=60

4.434. Konstruktivni elem enti svrdla s ploicam a od tvrdog metala,

s cilindrinim drkom i kosim ljebovima
Pri izboru konstruktivnih elemenata treba uzeti u obzir slijedee podatke:
1. konstruktivne i geometrijske mjere prema tabeli 4.9 (prema slici 4.26);
2. ova svrdla upotrebljavaju se za promjere od 2,5 do 10,5 mm;
12 R E Z N I A L A T I

177

Tabela 4.9
Konstruktivni elem enti svrdla s ploicam a od tvrdog m etala s cilindrinim drkom
i kosim ljebovim a za sliku 4.26

Nazivni promjer svrdla u (mm)

2,5...2,7
2,8
2,9... 3,0
3,15
3,2...3,3
3,4...3,5
3.6... 3,7
3.8...3.9
4
4,1
4,2
4,4...4,5
4,7
4,8...4,9
5,0
5,1
5,2...5,3
5,4...5,5
5,7
5,8...5,9
6
6,2...6,3
6,4...6,5
6,6
6,7... 6,9
7,0
7,1...7,4
7,5
7,6... 7,7
7,8...8,0
8,1...8,3
8,4... 8,5
8,6... 8,7
8,8...9,0
9,1
9,2...9,5
9,6...9,8
9,9... 10,0
10,1
10,2...10,5

178

u (mm)

u (mm)

u (mm)

u (mm)

(u mm)

0,1

0,5

0,5

0,6

0,5

0,8

0,75

0,9
7
1,1
7,5
8,0
8,5
9,0
10,0

1,3
0,15
1,5

10,5
11,0
11,5
12,0
12,5

1,7

1,8
13
13,5
14,0
14.5
15,0
15.5
16,0

0,2
2

2,2
2,4

17,0
18,0
2,6
0,25

19,0
2,8
20,0
21,0
22,0

2,9
1,0
3,1

23,0

3,3
24,0
25,0
26,0

3,5

0,3

1,1

27,0
28,0

3,7
3,9

0,3

1,1

1,5
1,5

3. geometrijski parametri kutova se neto razlikuju od obinog svrdla, a ovise

od materijala koji obrauju. Vrijednosti su slijedee:
kut vrha
2<p=
135,
slobodni kut
a
8,
prednji kut
y
0...5;
4. ostale konstruktivne vrijednosti za izradu ovog svrdla prema tabeli 4.9;
5. d1= d 0,05.

P r e s je k A - A
P r e sje k B -B

Slika 4.26. Prikaz geometrije svrdla sa ploicama od tvrdog metala sa cilindrinim

drkom i kosim utorima

4.44. Ravna ili plosnata svrdla

Plosnato svrdlo je jedno od najstarijih oblika svrdla. Danas se upotrebljavaju
u veini sluajeva za razne dodatne operacije pri obradi.
Ovo svrdlo je kovani alat, najee izraen od brzoreznog elika. Rezni bri
dovi, koji stoje pod stanovitim kutom, jednako su koso nabrueni s obje strane.
Na slici 4.27 prikazano je takvo svrdlo. Plosnato svrdlo ovakve konstrukcije
upotrebljavalo se na strojevima, za rad u oba smjera.

Slika 4.27. Prikaz plosnatog svrdla za rad u oba smjera

Slika 4.28 prikazuje konstrukciju plosnatog svrdla, koje se i danas upo

trebljava.
Rezni bridovi ax b1 i a2 b%zatvaraju kut 2<p i ine kut iljka. Zbog takvog na
ina bruenja otrica nastale su dvije podbruene plohe B. Podbruena povrina B
nagnuta je prema tangenti t na povrinu rezanja D i to pod kutom a. U normal
nom presjeku A A vidi se da je prednji kut y negativan, jer je prema okomici
12*

179

Slika 4.28. Prikaz konstrukcije plosnatog svrdla

na tangentu u smjeru rezanja nagnut prema naprijed, te je prema tome rezni kut
S vei od 90. Negativni prednji kut y oteava obradu, zato se radi poboljanja
kuta y na prednjoj povrini C izbrusi utor K, kako prikazuje slika 4.29.

Slika 4.29. Prikaz

Slika 4.30. Prikaz ljebova a

za kidanje strugotine

Pri ovom poboljanju mora se paziti da se ne oslabi kut klina /3, jer to dovodi
do slabljenja otrice. Na ovaj nain izmijenjena izvedba svrdla znatno poboljava
i rezni kut S, koji e sada biti manji od 90. Mana je izbruenih ljebova K, da se
rezni kut 3 nakon svakog bruenja mijenja, te se mora nakon nekoliko otrenja
ponovo kovati. Svrdlo prikazano na slici 4.29 je usavreno, jer se od uglova reznih
bridova dalje, za neku mjeru l najvei promjer svrdla nastavlja izvedbom paralel
nih bonih bridova svrdla. Kako se iz slike 4.29 vidi, na promjeru d i duine l
postoji konusnost. Radi boljeg odvoda strugotine izrauju se na podbruenim
plohama ljebovi za kidanje strugotine, to se vidi na slici 4.30.
Plosnata svrdla se primjenjuju kod obrade rupa male dubine naroito za krhke
materijale kao to su lijevano eljezo, bronca i mjed. ljebovi za kidanje strugotine
nisu povoljni za ilave materijale, jer se strugotina ve u rupi zapetlja te rupu za
epi.
180

4.441. Konstruktivni elem enti plosnatih svrdala

Na slici 4.31 prikazane su izvedbe plosnatih svrdala.
1. Kutovi vrha 2<p i popreni kut </ imaju iste vrijednosti kao kod zavojnih
ili spiralnih svrdala.
2. Slobodni kut a odabire se u granicama od 10 do 20. Manji kut uzimlje
se za obradu tvrdih i krhkih metala, dok se za obradu mekih i ljepljivih metala
odabiru vei slobodni kutovi.
3. Radi manjeg trenja na vanjskom bonom dijelu svrdla izvodi se pomoni
slobodni kut ax= 5 . . . 8 i promjer svrdla d se na duini
smanjuje za 0,05 do
0,10 mm, kako se vidi na slici 4.31.

^-----t,

------------ H
U

ft
1

1
Slika 4.31. Prikaz plosnatog svrdla; a. s koninim drkom, b. sa cilindri
nim drkom, c. sa zadebljanim drkom

4.
Radi poboljanja uvjeta rezanja pomou izbruenog lijeba dobiva se po
zitivni prednji kut y, ali nije dobro da bude vei od 10. Slika 4.32 prikazuje geo
metriju otrice ravnog svrdla.

181

Na slikama 4.31 i 4.32 su svi osnovni podaci za konstrukciju plosnatog svrdla.

Plosnata svrdla malih promjera od
i= 0 ,1 2 do 1,0 mm
izraena s kratkim i dugim radnim dijelom primjenjuju se za izradu alatnog pri
bora.
Plosnata svrdla prema slikama 4.31 i 4.32 mogu se konstruirati prema sli
jedeim podacima:
1. ukupna duina:
/ = 15 . . . 25 mm za kratka svrdla,
/ = 18 . . . 30 mm za dugaka svrdla;
2. duina radnog dijela:
/x= 1,5 . . . 6 mm za kratka svrdla,
/i= 4 ,0 . . . 10 mm za dugaka svrdla;
3. duina vrata:
/3= 1 ,0 . . . 1,5 mm.
Sve se ove veliine odreuju zavisno od veliine nazivnog promjera svrdla d;
4. debljina radnog dijela a svrdla odreuje se prema:
a = 0 ,5 d mm za promjer
svrdla od
0.12do 0,20 mm,
a = 0 ,4 5 -J mm za promjer
svrdlaod
0,22do 0,24 mm,
a=0,35-d mm za promjer
svrdlaod
0,26do 0,30 mm,
a=0,30-f mm za promjer
svrdlaod
0,32do 0,42mm,
a 0,25-d mm za promjer
svrdlaod
0,50do 0,98 mm;
5. veliina faze:
f = 0 , l - d mm za svrdla vea od 0,7 mm promjera;
6. konusnost na radnoj duini svrdla:
k = \ : 200 na svrdlima veeg promjera od 0,2 mm i radnoj duini lL>3d;
7. promjer drka odreuje se neovisno od radnog promjera d, za sve veliine
je D = l,2 0 mm prema slici 4.31.
4.442. Zabuivala ili svrdla za buenje sredinjih uvrta
Sredinji uvrti za centrino upinjanje dugakih izraevina, kao npr. vre
tena, osovina, i si. mogu se izbuiti kratkim spiralnim svrdlom, a zatim upustiti
uputalom ili u jednom zahvatu svrdlom za sredinje uvrte.

Slika 4.33. Prikaz centrinog uvrta s

kutom od 60 bez zatitnog uputenja

182

Slika 4.34. Svrdlo za centrini u v rt s kutom

od 60 bez zatitnog uputenja

Sredinji uvrti sa sredinjim kutom 60, po JUS M.A5.210, upotrebljavaju

se za izraevine teine do 100 kp i kod manjih sila pri obradi.
Sredinji uvrti sa sredinjim kutom 90, po JUS M.A5.211, upotrebljavaju
se za izraevine teine iznad 100 kp i kod velikih sila pri obradi.
Svrdla za sredinje uvrte imaju iljak na oba kraja i reu po itavoj duini
bone povrine.
Slika 4.33 prikazuje centrini uvrt bez zatitnog uputenja, a na slici 4.34
svrdlo kojim se taj uvrt bui.
Slika 4.35 prikazuje centrini uvrt sa zatitnim uputenjem, a na slici 4.36
svrdlo kojim se taj uvrt bui.
/A

Slika 4.35. Prikaz centrinog uvrta s

kutom od 60 i sa zatitnim upute
njem

Slika 4.36. Svrdlo za centrini uv rt s kutom od

60 sa zatitnim uputenjem

4.443. Konstruktivni elem enti svrdla za buenje centrinih uvrta

Konstrukciju zabuivala kao i geometriju elemenata prikazuje slika 4.37.
Konstruktivni elementi izrauju se prema slijedeim podacima:
1. osnovne dimenzije prema JUS K.D3.061 i JUS K.D3.062;
2. ljebovi za odvod strugotine prikazane konstrukcije izrauju se pod na
gibom w = 5 . . . 8;

A -A

/(. ^
Slika 4.37. Prikaz geometrije elemenata i kutova zabuivala

183

3. debljina jezgre rauna se d0=(0,15 . . . 0,17)-d (mm) i poveava prema

drci za 3;
4. koninost na promjeru d raste za 0,05 . . . 0,10 mm na duinu ;
5. kutovi prema podacima na slici:
a= 8 ,
9=118,

0 = 50 . . . 55
y = 5 . . . 6.

Kut za lijeb na cilindrinom i kosom dijelu 60;

6. veliina ^ = 0 , 055-i (mm);
7. polumjeri se raunaju: r = 0,2 . . . 1,3 mm; rx= 0,5 . . . 1,0 mm
i?= 15 . . . 25 mm.
4.45. Specijalne izvedbe spiralnih svrdala
Meu specijalne izvedbe spiralnih svrdala ubrajaju se slijedee konstrukcije:
1. spiralna svrdla s dovodom ulja,
2. produena spiralna svrdla,
3. svrdla za duboke rupe,
4. uplja svrdla i
5. svrdla za zavrnu obradu.
4.451. Spiralna svrdla s dovodom ulja
Spiralna svrdla s dovodom ulja koriste se pri buenju dubokih rupa. Obilni
dovod ulja ili tekuine za hlaenje dovodi se kroz kanale sa stranje ili bone stra
ne. U tu svrhu su osobito podesna spiralna svrdla s izvedenim cijevima, prema
prikazu na slici 4.38.

Slika 4.38. Spiralna svrdla s dovodom ulja

4.452. Produna spiralna svrdla

esto treba buiti rupe na teko pristupanim mjestima, a normalna svrdla
nisu dovoljno dugaka. U tu svrhu se svrdla usauju u produenja, da bi se mo
184

glo buiti dotino mjesto. Slika 4.39 prikazuje tri izvedbe produenih spiralnih
svrdala. Najbolja je izvedba a, jer svrdlo u drku ne poputa te ostaje otpornije
protiv zakretanja.

Slika 4.39. Produna spiralna svrdla

4.453. Svrdla za duboko buenje

Najstariji i najjednostavniji oblik svrdla za duboko buenje je topovsko svrdlo.
Slika 4.40 prikazuje suvremenija svrdla za duboko buenje. Glavno kruno kre
tanje vri materijal, a svrdlo se giba aksijalno. Kod konstruiranja treba paziti
na dobro voenje dovoljan prostor za odvoenje strugotine i mogunost direktnog
hlaenja otrice. Upotrebljavaju se promjeri od 20 mm do 80 mm, a duljine do
7000 mm.

--------------------------------- ------------ g - c.
Slika 4.40. Prikaz suvremene konstrukcije svrdla za duboko buenje

Slika 4.41. Prikaz upljeg svrdla s raznim irinama otrica

185

4.454. uplja svrdla

uplja svrdla spadaju u red svrdala za duboko buenje prolaznih rupa. Upotreb
ljavaju se od 60 mm do 100 mm promjera. Jezgra materijala koji se bui moe se
upotrijebiti, jer ostaje netaknuta. Slika 4.41 prikazuje jedan oblik upljeg svrdla.
uplja svrdla omoguuju tednju radnog vremena, potrebne snage i materijala.
Ova se svrdla sastoje uglavnom od glave za buenje i drka. Glave se izvode sa
2 do 16 noeva, ve prema svrsi upotrebe. Duina svrdla moe iznositi 5000 mm
i vie. Kako se na slici 4.41 vidi, rezni bridovi noeva su razne irine. Svaka otrica
preuzima jednu etvrtinu rada struganja. Na taj nain nastaju uske i sitne stru
gotine, koje moe lako isplahnuti sredstvo za hlaenje, dopremljeno pod tlakom.
4.455. Svrdla za zavrnu obradu
Svrdla za zavrnu obradu imaju jedan do dva noa, a upotrebljavaju se nakon
obrade upljim svrdlima. Obrada upljim svrdlima nije osobito tana ni ista.
Meutim, kako se naroito pri buenju topovskih cijevi zahtijeva tanost i ista
ploha, to se za zavrnu obradu upotrebljavaju posebna svrdla. Slika 4.42 prikazuje
svrdlo za zavrnu obradu s dva noa a za vee promjere.
Noevi su postavljeni u promjeru glave jedan nasuprot drugome, a privr
eni su u prorezima s vijcima. Gornji no, prema slici, proiruje rupu na tanu
mjeru, a donji zaglauje stijene rupe. Za voenje svrdla slue etiri vodilice, po
stavljene pod kutom od 60. Emulzija za hlaenje dovodi se posebnom cijevi na
bridove noeva. Bruenje noeva vri se u samoj glavi radi postizanja to vee
tanosti. U sluaju skraivanja noeva nakon bruenja, dotjeruju se noevi na
potrebnu mjeru podlaganjem limenih podloga.

Slika 4.42. Prikaz svrdla za zavrnu obradu

4.46. Noevi i motke za buenje ili proirivanje

Otvore izvedene lijevanjem i buenjem esto treba obraivati na tanu mjeru
motkama za buenje s umetnutim noevima. Taj nain obrade moe se jo naz
vati proirivanje.
Motke za proirivanje otvora, koje se ne okreu, upotrebljavaju se na tokar
skim i revolverskim strojevima, a motke koje se okreu na horizontalnim i verti
kalnim strojevima za buenje. Konstrukcija motke za proirivanje, ve prema
duini, mora biti to kraa, da se pri radu ne savije i da se ne pojave vibracije.
Upinjanje motke vri se tako, da je na jednom kraju upeta a na drugom slo
bodna ili obostrano voena. One obostrano voene upete su s jedne strane, a na
drugoj se okreu u otvoru obraivane izraevine ili u blazinici leaja.
186

Noevi za ovu vrstu obrade mogu se podijeliti u slijedee vrste:

1. noevi za proirivanje,
2. ploasti noevi,
3. podeljivi noevi,
4. noevi za fino proirivanje,
5. blokovi i glave za proirivanje i
6. specijalni kombinirani alati.
Motkama za proirivanje mogu se izvriti slijedei radovi:
1.
Proirivanje cilindrinog otvora, gdje se motka s noem pomie paralelno
sa osi okretanja, tj. glavnim kretanjima.
Slika 4.43 prikazuje cilindrino proirivanje otvora motkom s noem;

Slika 4.43. Prikaz cilindrinog priirivanja

otvora m otkom s noem i pomicanjem u
aksijalnom sm jeru

Slika 4.44. Prikaz poprenog proirivanja

s pomicanjem noa u radijalnom smjeru

2. Popreno proirivanje, gdje se no pomie radijalno u odnosu na os okre

tanja. Uglavnom je to obrada s unutarnje strane izraevine. Slika 4.44 prikazuje
popreno proirivanje;
3. Proirivanje konusnog otvora. Slika 4.45 prikazuje proirivanje konusnog
otvora, gdje se motka s noem okree i pomie u smjeru osi.

Slika 4.45. Prikaz proirivanja konusnog

otvora

Slika 4.46. N o za proirivanje

prolaznih otvora

4.461. Konstruktivni elem enti noeva za proirivanje

Konstrukcija tokarskih noeva za proirivanje prikazana je u poglavlju 4.468.
4.462. Noevi za proirivanje
Za proirivanje prolaznih i zatvorenih rupa do 20 mm promjera uglavnom se
upotrebljavaju dvije vrste noeva. Slika 4.46 prikazuje no koji se neto razlikuje
od obinog tokarskog noa ali je ponajei. Podesan je samo za proirivanje pro
laznih rupa. Kod ovog noa uzimlju se slijedei kutovi:
187

* = 45. . . 60 = glavni kut namjetanja,

= 15 = pomoni kut namjetanja,
e = 100 = vrni kut.
Kod ovog noa strugotina se dobro odvodi i no nije sklon zadiranju.
Za proirivanje zatvorenih otvora upotrebljava se no s reznim bridom oko
mitim na os, i to u takvom sluaju kada se mora obraditi stepenasti oblik s prelaznom povrinom okomitom na os. Slika 4.47 prikazuje no za proirivanje zatvo
renih otvora. Odvoenje strugotine je loe i no lako zadire u materijal. Vrijed
nosti kutova su slijedee:

Slika 4.47. No za proirivanje ogranienih otvora

4.463. Ploasti noevi

Pri teim uslovima, gdje prijeti opasnost da bi pri proirivanju jednostranim
noem dolo do savijanja motke, upotrebljavaju se dvostrani noevi izraeni u
obliku ploastih noeva.1101 Ovi se noevi uglavnom upotrebljavaju za proirivanje
otvora promjera iznad 40 mm. Slika 4.48 prikazuje konstrukciju ploastog noa s
glavnim parametrima, gdje je:
i

10

Slika 4.48. Prikaz ploastog noa od

brzoreznog elika

188

Slika 4.49. Prikaz ploastog noa s plo

icom od tvrdog metala

D = promjer noa u (mm),

lx = duina cilindrinog dijela noa u (mm),
/ = ukupna duina noa u (mm).
Duina cilindrinog dijela noa bit e:
/i= (0 ,l . . ,0,2)-D (mm)
Parametri reznih kutova:
y = 5 . . . 10 prednji kut,
a = 8 . . . 10 slobodni kut.
Slika 4.49 prikazuje dvostrani ploasti no s ploicom od tvrdog metala.
Nedostatak dvostranih noeva je oteano namjetanje na potrebnu mjeru
nakon istroenja i ponovnog bruenja. Noevi treba da su u svim svojim dimen
zijama tano izvedeni i s obje strane potpuno jednako izbrueni, jer u protivnom
reu jednostrano. Isto tako tanost izvedbe uvjetuje laganu izmjenu. Zbog nave
denih nedostataka izrada ovih noeva trai znatno veu panju i taniju obradu,
to poveava cijenu kotanja.
4.464. Podeljivi noevi
Podeljivi noevi po svojoj konstrukciji vrlo su slini ploastim noevima.
Primjenjuju se za zavrnu obradu s nazivnim promjerom i to
od D 25 0 mm najmanji do D = 600 0 mm najvei.
A ------ --

A -A

Slika 4.50. Podeljivi ploasti no; 1. podeljivi no, 2. tijelo

noa, 3. vijak, 4. klin, 5. vijak

Slika 4.50 prikazuje podeljivi ploasti no, koji se sastoji od nekoliko dije
lova. Geometrijski elementi reznog dijela podeljivog noa su slijedei:
x = 5 . . . 15 kut namjetanja,
lx = 0,1 D (mm), duina noa,
189

I = (0,2 . . . 0,5) D (mm), (0,2 za vee promjere)

xx = 130'. . . 2 pomoni kut namjetanja,
a
= 8. . . 10 slobodni kut,
y = 5 . . . 15 prednji kut.
Podeljivi noevi se sami centriraju u prethodno obraenom otvoru i ski
daju dodatak za obradu u granicama 0,2 .. . 0,1 mm po promjeru. Omoguuju
obradu otvora na tanost 0,01 do 0,02 mm.
Zavisno od nazivnog promjera obraivane izraevine kao i uslova rada po
deljivi noevi mogu se izraditi, osim prikazane konstrukcije, takoer od jednog
komada ili sa zalemljenim ploicama od tvrdog metala ili zavarenim ploicama
od brzoreznog elika.
4.465. Noevi za fino proirivanje
Za fino buenje ili proirivanje primjenjuju se noevi s dijamantnim vrhom
ili noevi s ploicom od tvrdog metala.1111 Dijamantni noevi se koriste uglavnom
za obradu obojenih metala i legura, a noevi s ploicama od tvrdog metala za obra
du lijevanog eljeza i elika. Slika 4.51 prikazuje geometrijske parametre dija
mantnih otrica. Srednje trajanje dijamantnih noeva iznosi 40 do 50 sati, a no
evi od tvrdog metala 4 do 8 sati. Nedostatak dijamantnih noeva je njihova viso
ka cijena i velika krhkost. Obrada ovih noeva daje visoki stupanj kvalitete obra
ene povrine i tanost, koja odgovara 5. i 6. klasi tanosti. Fino buenje izvodi
se pri visokim brzinama a malim posmacima i dubinama, npr.:
pri brzini v = 1000 m/min,
posmaku 5 = 0,02 . . . 0,12 mm/okr i
dubini a = 0.05 . . . 0,3 mm.

Slika 4.51. Geometrijski param etri dijamantnih noeva; a. za vanjska tokarenja i proi
rivanje, b. s blagim radijusom za vanjsku obradu, c. sa fazetama za vanjsku obradu

U tabeli 4.10 su podaci za obradu s dijamantnom otricom1121.

Dijamantni noevi imaju jedan ili nekoliko reznih bridova, dok noevi od
tvrdog metala obino imaju jedan rezni brid. Za obradu plastinih masa, ebonita i
tvrde gume upotrebljavaju se uglavnom dijamantni noevi s polukrunom otri
com. U tabeli 4.11 su geometrijski parametri za rezne otrice dijamantnih noeva.
Dijamantne otrice ili ploice od tvrdog metala privruju se u nosa noa
lemljenjem ili mehanikim stezanjem. Veu primjenu ima lemljenje, a vri se
pomou mesinga. Drai noeva za fino buenje ili proirivanje uglavnom imaju
okrugli presjek a izrauju se od konstruktivnog elika vrstoe am=10 kp/mm2.
190

Tabela 4.10
Podaci brzine rezanja, posmaka i dubine rezanja za obradu s dijam antnom otricom
Posmak
s (mm/okr)

D ubina rezanja
a (mm)

400... 500

0,03... 0,08

0,1...0,3

600

0,02...0,04

0,05...0,1

400... 500

0,02... 0,07

0,03... 0,06

300...400

0,03... 0,06

0,05... 0,25

800

0,02... 0,04

0,025...0,05

Bakar

350... 500

0,02...0,01

0,1...0,4

T itan

200

0,03... 0,05

0,03... 0,05

Aluminijske legure
Mesing

B ronca:

kositrena
olovna

Magnezij i njegove legure

800... 1000

Plastmase

0,1...0,4

Aluminij

Brzina rezanja
v (m/min)

Obraivani materijal

0,05...0,15

0,02...0,03

100

Tabela 4.11
Veliine kutova noeva za fino buenje ili proirivanje
K u t namjetanja
Obraivani materijal

Slobodni
kut a

Prednji
kut y
x

*i

K ut
nagiba
A

Polum jer
zaobljenja
vrha R u
(mm)

Antifrikcione legure

10...15

3...12

45... 90

0...45

0,5...1,0

Aluminijske legure

10...15

0...10

45...90

0...45

0...7

0,5...1,5

T vrda bronca

10...15

7...0

45...90

0...45

0,3...0,5

elik

10...15

0...10

45...90

10. ..20

0...7

0,5...1,0

Lijevano eljezo

10...15

45...90

10...20

0,5...1,0

N apom ena:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

kut y kod dijam antnih otrica ne vei od + 5 ,

kod jednostavnog uzdunog proirivanja x = 6 0 ; X !=20,
za dvostrano uzduno proirivanje x = x ! = 4 5 ,
pri proirivanju rupa x = 9 0 ; x1= 2 0 ,
pri glaanju obraene povrine x 1= 0 ...2 ,
polum jer za dijamantne otrice iznosi R = 0,2...5 mm.

Slika 4.52 prikazuje nekoliko naina mehanikog privrenja dijamanta

u dra. Ovo privrenje upotrebljava se za proirivanje otvora veih promjera.
191

Slika 4.52. Prikaz mehanikog privrenja dijamanta u dra

4.466. Blokovi i glave za proirivanje

se od tijela i dva nasuprot upeta noa.
1.
Blokovi za proirivanje sastoje
Na slici 4.53 prikazan je takav blok, koji se sastoji od slijedeih dijelova:
7. vijak,
1. noevi,
8. stezna ploica,
2. tuljci za stezanje,
9. klin,
3. vijak,
10. klin,
4. vijak za podeavanje,
11. konini zatik.
5. klin,
6. vijak,

Slika 4.53. Blok za proirivanje pri zavrnoj obradi

Dva nasuprot postavljena noa 1, koji se privruju u ljebove trapeznog ob

lika s tuljkom za stezanje 2 i vijkom 3. Vijkom 4 mogu se noevi podeavati. Blok
se centrira stegnutim noevima u osovinu za buenje 12, klinom 5, a zatim se sve
192

uvruje mehanizmom koji se sastoji od vijaka 6 i 7, ploice 8 i klinova 9 i 10. Konini zatik osigurava ploicu 8 od ispadanja iz osovine za proirivanje.

Za grubo

Za fino

Slika 4.54. Geometrija noeva na bloku za proirivanje i promjena prednjeg i stranjeg

kuta promjenom poloaja noa

Blokovi se uglavnom upotrebljavaju za zavrnu obradu otvora, a ponekad i

za prethodnu. Slika 4.54 prikazuje geometrijske parametre umetnutih noeva.
Oni se odabiru zavisno od naina obrade i kuta umetanja noa </r u tijelo bloka. U
radu s blokom za proirivanje kut namjetanja x (slika 4.54b) odabire se prema obra
ivanom materijalu i to kako slijedi:
*=45, za zavrnu obradu,
x=60, za prethodnu obradu.
U skladu s tim, kako je oznaeno na slici 4.54b, za prethodnu obradu biti e:
i/r=60, kut umetanja noa,
x1= 10 . . . 15, pomoni kut namjetanja;
za zavrnu obradu bit e:
>fj=45, kut umetanja noa,
x1= 0 . . . 30, pomoni kut namjetanja.
Kut nagiba otrice noa:
X=4, kut nagiba otrice.
Promjenom poloaja noa slobodni kut rada ar i prednji kut rada yr odabiru
se zavisno od kutova a i y u procesu obrade (slika 4.54a).
Prema tome moe se pisati:
a '= a t .................................................... 146
147

Yr = y + r
tg

148

T =

R
gdje je:
b = udaljenost od vrha noa do horizontalne osi motke (mm),
13 R E Z N I A L A T I

193

R = polumjer obraivanog otvora (mm),

r = kut koji nastaje povienjem ili sputanjem vrha noa prema horizontalnoj
osi.
Isto vrijedi za a" i y".
Mogu se uzeti slijedee vrijednosti:
a = 1 0 . . . 12
y 5 . . . 10 (zavisno od materijala koji se obrauje).
2. Glave za proirivanje su alati koji se najvie proizvode i upotrebljavaju
za prethodno proirivanje otvora. Konstrukcija stezanja noa u tijelo glave rjeava
se na nekoliko naina, kao npr. koninim vijkom, zatikom, nazubljenim ploicama itd.

Slika 4.55. Glava za proirivanje

Slika 4.55 prikazuje glavu za proirivanje sa slijedeim dijelovima:

1. tijelo glave,
2. klinovi za stezanje noa,
3. no od tvrdog metala aksijalno umetnut i
4. no od tvrdog metala radijalno umetnut u glavu.
Geometrijski parametri ove glave su slijedei:
x = 90, glavni kut namjetanja,
y = + 3, prednji kut,
a = 8 . . . 10, slobodni kut,
/ = 2-45, faza na boku (mm),
f x = 0,3 . . . 0,5 mm, faza na vanjskom promjeru (mm). Ovi podaci dani su u
odnosu na obraivani materijal.
Glava za proirivanje izvodi se u raznim konstrukcijama kao n p r.:
1. rasjeena glava za proirivanje,
2. glava za proirivanje sa 2 do 4 noa,
3. glava s umetnutim noevima (slika 4.55),
4. univerzalna glava itd.
Za najtanije radove upotrebljavaju se glave s jednim noem. No se namijeta
vijkom s finim navojem.
194

4.467. Specijalni kom binirani alati za proirivanje

Kombinirani alati za proirivanje otvora primjenjuju se radi poveanja proiz
vodnosti rada i poveanja tanosti izrade.
Danas se upotrebljavaju slijedee kombinacije specijalnih kombiniranih alata:
1. kombinirana svrdla,
2. kombinirana uputala,
3. kombinirana svrdla i uputala,
4. kombinirana razvrtala,
5. kombinirani alati za proirivanje.
Kombinirani alati za proirivanje primenjuju se za prethodno i zavrno pro
irivanje stepenastih otvora i omoguuju paralelnu obradu nekoliko operacija. Na
slici 4.56 prikazan je kombinirani alat za prethodno proirivanje trostepenih otvora.
Proirivanje prvog stepena vri se prednjim dijelom alata, koji predstavlja glavu
sa 4 noa, a drugog i treeg stepena s noevima za proirivanje. Nazubljeni noevi
glave privreni su u odgovarajue nazubljene utore. Noevi za proirivanje po
deavaju se na potrebnu dimenziju pomou ablona, a svaki se zatim stee sa 2
vijka. Tekuina za hlaenje dovodi se na otrice noeva kroz rupe u tijelu kombini
ranog alata.

Slika 4.56. Kombinirani alat za prethodno proirivanje trostepenih otvora

4.468. Konstruktivni elem enti m otki za proirivanje

Konstrukciju motki za proirivanje uglavnom moemo podijeliti u dvije vrste
i to:
1. slobodna motka za proirivanje i
2. poduprta motka za proirivanje.
1.
Slobodna m otka sastoji se od tijela, koje je izraeno od konstrukcijskog
elika.tl3] U prednjem dijelu usaeni su maleni noevi okruglog ili etvrtastog pres-

13'

195

jeka uvreni pomou vijka. Motka se upinje u stroj morse-konusom ili drugom
napravom. Slika 4.57 prikazuje konstrukciju slobodne motke, koja je osobito po
desna za grubo proirivanje otvora, jer tlak struganja ne moe no ba lako pomak
nuti. Za konstrukciju motke prema slici 4.57 orijentacione vrijednostt su u tabeli 4.12.

Tabela 4.12
Konstrukcione dim enzije slobodne m otke za prolazne otvore
Morse konus
Morse 3

Morse 4

D 0 (mm) d 0 (mm)
25

25

32
40

26
32
40
50

50
63
Morse 5

Morse 6

Metriki 80

Metriki 100

a (mm)

L (mmj

b (mm)

180

25

12

100

16

32
32

16

224
250

40

20

280

40
40
40

10

50
63

40

16

250

50

20

80

63

20

280
315

63

50

20

280

40

80

63

20

315

50

100
125

80
100

25
32

355
400

56
70

80

63
80

20
25

315
355

50

100
125

100

400

70

140

120

32
32

400

78

100
125
140

80

25

355

56

100
120

32
32

180

160

40

400
400
450

70
78
100

50

56

Slobodna motka za proirivanje za obradu ela kod zatvorenih rupa prikazana

je na slici 4.58. Na motki se nalazi otvor za umetanje noa u kosom poloaju, da se
rupa moe obraditi do dna. Normalne mjere za promjer motke i debljine noa, kao
196

Slika 4.59. Slobodna motka za obradu ela s vijkom za namjetanje noa

i morse konus mogu se koristiti iz tabele 4.12. U prikazanim motkama poloaj noa
nije niim ogranien u svom uzdunom smjeru, to zahtijeva da se no nakon bru
enja mora opet namjetati. Zbog toga je poeljno da se poloaj noa ogranii vijkom,
kako prikazuje slika 4.59.

Slika 4.60. Prikaz motke za obradu stepenastih otvora sa tri

razna promjera

U tabeli 4.13 navedeni su podaci za konstrukciju vijaka za stezanje i namjeta

nje noa.
Stepenasti otvori mogu se obraivati odjednom s motkom prikazanom na slici
4.60. Rad ovakvom motkom je mnogo taniji i bri nego posebnim motkama. Kako
se iz slike vidi, motka ima jednostrano tri noa. Zbog veeg jednostranog pritiska
mora takva motka biti vrlo kruta. Ova se konstrukcija upotrebljava za grubu
obradu stepenastih otvora.

Slika 4.61. Precizna motka za buenje s namjetanjem noa

pomou vretena

Da se postignu tane dimenzije otvora treba podeavati poloaj noa. Slika

4.61 prikazuje preciznu motku za buenje pomou vretena. No se pomie dijelom
naprave okretanjem vretena. Vreteno je predvieno krunom razdiobom, na kojoj
se moe oitati posmak noa za 0,01 mm.
197

Tabela 4.13
Norm alne dimenzije motke i vijaka prem a slici 4.60
D 0 mm

a (mm)

c (mm)

d 0 (mm)

b (mm)

e (mm)

20

3,5

10

M6

M6

22

6
8

3,5

10

M6

3,5
4,5
4,5

10
12

M6
M6
M6

12
15

M6
M8

26
32
38
50

10
12
14

5,5

M8
MIO
MIO
M12

730'-*

Slika 4.63. Prikaz konstrukcije poduprtih motki za buenje kuita. Motke su voene u napravi
i prikazane u radu

198

2.
Poduprte motke za buenje. Pri horizontalnom i vertikalnom buenju
esto se upotrebljavaju poduprte motke za buenje, kada je na izraevini potrebno
obraditi vei broj otvora, koji lee u istoj simetrali ili ako otvor ima veliki promjer.
Radi boljeg razumijevanja navodimo konkretan primjer1141. Slika 4.62 pri
kazuje kuite za koje treba konstruirati poduprte motke za buenje prolaznih otvora
na mjeru s tolerancijom H7.
P r a e i,ats

A Q

Presjek A-B

Ar

t]-- [

!]

|4-^rF^?

A r

rflt! i
IP

---------- -

^=4

Li

------ =i-h

Slika 4.65. Konstrukcija poduprtih motki za prethodnu finu obradu kuita

199

Da se postigne odgovarajua tanost, treba postaviti redoslijed operacija ob

rade i to:
1. grubo buenje sa 2 mm dodataka,
2. prethodna fina obrada s 0,4 mm dodatka i
3. zavrna obrada na konanu mjeru s tolerancama H7.
Za grubo buenje treba konstruirati poduprte motke prema slici 4.63.
Slika 4.64 prikazuje konstrukciju motki za grubu obradu kuita.
Slika 4.65 prikazuje motke koje obrauju na kuitu drugu operaciju.
P resjek A -B
4 |

b L~

--------------u j -----------_]_

---------------------------------= n 4 -

4
.

( # 1
M
-H

--------------------------

1i

e1
i--

&
B

-4 i-=p

Slika 4.66. Konstrukcija poduprtih motki za zavrnu obradu kuita

Slika 4.66 prikazuje motke kojima e se obraditi trea operacija, kako je pred
vieno tehnolokim procesom.
1,
If*
f i

l,
i*i

1
k

4
\j

Slika 4.67. Prikaz poduprte motke za buenje s veim brojem otvora za noeve

Motke do 1 m duine treba toplinski obraditi cementiranjem radi vee otpor

nosti protiv istroenja na mjestima leaja. Motke vee duine treba toplinski obra
diti samo na mjestima gdje lee u otvoru ili na blazinici.
Slika 4.67 prikazuje jo jedan oblik poduprte motke za buenje s veim brojem
otvora za umetanje noeva. Prema veliini promjera motke konstruiraju se vijci
200

za fino namjetanje noeva. U tabeli 4.14 su vrijednosti za konstrukciju poduprte

motke s morse konusom.
Tabela 4.14
D im enzije poduprte motke za buenje prem a slici 4.67
Promjer
motke D
u (mm)
12

Morse
d
di konus
h
h
(mm) (mm) (mm) (mm) broj

Duina motke
l u (mm)
100

125

150

175

250

15
15

60
60

14

350

16

15

60

18
20

15
15

70
70

6
8

6
6

15
15

70
75

28
32

15
15

75
75

10
12

36
40
45
50

20

75

20
20

80
80

14
14

20

80

500

600

22
25

150

200

250

300

450

600

750

900

2
2

10

8
8

3
3

10
10
10

4
4

14
16

12
12

5
5

Slika 4.68 prikazuje no za umetanje u motke kojim se vri gruba obrada.

Noevi mogu imati kruni ili etverobridni presjek. Prednji i slobodni kutovi
iznose:
y=10

a = 15.
Dimenzije presjeka noa moraju biti manje da bi se no mogao lako umetnuti
u motku. Umanjenje presjeka noa je slijedee:
D 0 _ 0,2 za okrugli presjek (si. 4.68a)
a_0il za kvadratni presjek (si. 4.68b)
(M sli
/
1

P-V

J
i

Slika 4.68. No za grubu obradu za umetanje u motku; a. okruglog

presjeka, b. kvadratnog presjeka

201

Oblik noa prikazan na slici 4.68 upotrebljen je za obradu kuita, slika 4.63
i umetnut u motke za grubu obradu, slika 4.65.
U tabeli 4.15 su dimenzije noeva za umetanje u motke.
Noevi za umetanje, koji imaju nareckanu povrinu okrenutu prema steznom
vijku, osigurani su protiv pomicanja.
Tabela 4.15
Dim enzije um etnutih noeva za grubu obradu za motke
Dimenzije
presjeka
noa D ili
a u (mm)
4
6
8
10
12
14

Proizvoljne duine noa

Promjer
motke
D u (mm)

1 u (mm)

10 do 14
15 do 19

12
18

14
22

20 do 23
24 do 28
30 do 35

26
30

45

55
65

16
20

36 do 45
46 do 60
62 do 80

25

82 do 100

Visina
noa
h u (mm)

35
45
60

18

3,5

30

5,5

30

26
35
40

40
45

7,0

30
55
65

60
90

8,5
10,5
12,5
14,0

75

75

75

95

17,5

120

135

21,5

Slika 4.69 prikazuje no za umetanje u motku s ploicom od tvrdog metala.

Najbolje je da se noevi malih promjera cijeli izrade od tvrdog metala, jer je manje
ploice teko uvrstiti, a lako otpadaju.
U tabeli 4.16 su osnovne dimenzije za no prema slici 4.69.
U zadnjem stupcu su oblici ploica od tvrdog metala prema standardu JUS
K.C1.150.
Tabela 4.16
D im enzije um etnutih noeva u motku s ploicam a od tvrdog m etala
Promjer motke
D u (mm)

Presjek noa
a u (mm)

50

14

60

F 8

63
80

16

80
90

F 10
F 12

125

F 12

100

20
25

Duljina noa
l u (mm)

Ploica od tvrdog metala

prema JUS K.C1. 150 oblik

Konstrukcija motke s okruglim otvorima za umetanje noeva, jednostavnija

je za izradu, jer je etverokutne rupe mnogo tee izraditi. Ipak moe se sa sigurnou
utvrditi, da etverokutni presjek moe izdrati puno veu snagu buenja, budui da
je njegov moment otpora vei nego kod okruglog presjeka. Zbog toga se za velike
snage upotrebljavaju noevi etverokutnog presjeka.
202

Tabela 4.17
Vrijednost m om enata otpora noeva s okruglim
i etverokutnim presjekom
Okrugli presjek
W
(cms)

etverokutni presjek
W
(cm3)

6,0

11,0

21,0

36,0

50,0

10
12

85,0
167,0

169,0

14

269,0

16
20

402,0
785,0

1333,0

25

1534,0

2604,0

Promjer, odnosno stranica otvora

na motki D; a (mm)

98,0

288,0
457,0
683,0

U tabeli 4.17 su usporedne vrijednosti momenata otpora noeva s okruglim i

etverokutnim presjekom u odnosu na promjer, odnosno stranicu otvora za kon
struirani no.

r*
L M
i

IPSlika 4.69. No s ploicom od tvrdog metala

Stezanje noeva kod bunih motki vri se pomou steznih vijaka u raznim iz
vedbama. Najpogodniji su za tu svrhu potpuno uputeni vijci bez glave s prorezom
ili s unutranjim esterokutom, tzv. imbus vijci. Osim spomenutog naina, vrlo
esto se vre stezanja pomou koninog zatika, koji svojom kosom plohom stee
no. Slika 4.70 prikazuje stezanje noa za grubu obradu pomou zatika.
Slika 4.71 prikazuje stezanje podeljivog noa za grubu obradu u poduprtu
motku. No se moe podeavati pomou vijka 3 koji regulira poloaj noa u radi
jalnom smjeru. Vijak 2 stee no s gornje strane, na kojoj ima obraenu kosinu pod
kutom od 6 za bolje uklinjenje noa.
203

Slika 4.70. Motka s noem za grubu obradu

Slika 4.71. Motka s podeljivim noem za grubu obradu

Na slici 4.72 prikazano je stezanje podeljivog noa za zavrnu ili finu obradu u
poduprtu motku. I kod ovih noeva mogu se otrice izraditi s ploicama od tvrdog
metala. Povrine noeva mogu se obraditi s tolerancijom od 0,01 mm. Ova vrsta
obrade zamjenjuje obradu bruenjem, a osim toga mnogo se upotrebljava za obradu
lakih metala.
Za obradu otvora na kuitu, slika 4.62, tj. za druge operacije prethodne fine
obrade upotrebljavaju se motke prema slici 4.65. Za ovu obradu umetnuti su u
motke dvostrani noevi prema slici 4.73b. Prema prikazu na slici, no je dvostran i
204

Slika 4.72. Motka s poeljivim noem za zavrnu obradu

slui za obradu prethodne fine obrade. Slika 4.73c prikazuje no koji moe obraditi
i vee ravne elne plohe. Stezanje noa vri se preko vijka koji na sebi ima stoasti
dio, kojim tlai na bonu stranu noa. Osnovni podaci su na samoj slici.
5

u L

0,2

Slika 4.73. Prikaz uvrenja dvostranog noa u poduprtu motku; a. uvr

enje noa u motku, b. dvostrani no za prethodnu obradu, c. dvostrani
no za obradu ela

Za zavrnu obradu otvora na kuitu, slika 4.62 treba izvriti treu operaciju,
tj. finu obradu reda razvrtavanja. Slika 4.74 prikazuje uvrenje dvostranog plos
natog podeljivog noa. Stezanje noa vri se preko stoastog vijka. Nakon otpu
tanja vijka (4) te otputanjem vijka (5) moe se klin (3) pomaknuti i time podesiti,
prema potrebi, ploicu od tvrdog metala (2). Ploicu treba prije stezanja namjestiti
mjernom ablonom.

Slika 4.74. Prikaz uvrenja podeljivog ploastog dvostranog noa za finu zavrnu obradu

4.47. Proraun deform acije slobodne bune motke

Slaba strana bune motke s jednim noem jest, da kod nje nastupa natrana
sila koja savija motku i utjee na tanost izrade. Osim deformacije na savijanje kod
ovih motki jo nastupaju deformacije od uvijanja i rastezanja. Da bi se te deformacije
ublaile, pri konstruiranju motki odabiremo masivnije konstrukcije, ukoliko to
doputa promjer rupe koju treba obraditi. Prema slici 4.75 zadana je elastina
motka duljine l i krunog presjeka r, koja je na jednom kraju uklijetena pomou
morse konusa.1151 Na slobodnom kraju motke kruto je upet no s izlazom lx.
Obrada se vri na vertikalnom tokarskom stroju, tako da se obraivani materijal
okree, a motka miruje. Poznate su komponente sile rezanja i to: P0, Pp i Pr koje
djeluju na no. Treba izraunati momente savijanja, uvijanja i silu rastezanja i to na
udaljenosti x.

-------------- S :s

- M _____________1 4 - ---------------------------------------------------- 0

d
jf i
X
1

Slika 4.75. Prikaz slobodne motke za buenje

206

1. Najprije se odrede veliine M , M t i N u presjeku

M y= P 0( l - x )

M zP0' liPr(Jx)

M x = M t = P 0-li

N =PV

Energija elastine deformacije akumulirane u motki zbog momenta savijanja

bit e:
i
i
Um - f M-dx-\-------------------------- ^ f M%-dz ( k p c m ) ..149
2JyEJ
2 J x EJ
o
o
Ako se u jednadbu 149 uvrste izrazi za momente savijanja, poto su momenti
tromosti jednaki:
Jy ~ Jz ~ J

dobiva se:
i
UM-

1
2 JE)
o

P K l - x f + P l - l \ - 2 Pvlx Pr( J - x ) + P 2r(l~-x)2

dx

Ovaj integral treba rijeiti po l:

i
i
1
2J E

P 20 j ( l - x f A x + P l l \ J d x - 2 P pPrl1l J d x + 2 P pPrl1j x d X + P 2rJ ( l ~ x ) 2dx

0

te je konano vrijednost za
UM~-

1
2 J-E

l- (P%+Pt) + P PlJ(PIJ 1- P r l)
3

(kpcm).

. . .

150

Deformacioni rad uzdune sile N bit e:

i
A n = ---- - I N 2dx =
(kpcm)
2-E -F j
2E-F

.................... 151

Slino se moe odrediti deformacioni rad momenta torzije:

i
A m i = - f M 2td x = ^ v ^
(kpcm)
2-G-Jp J
2 G Jp
o

................

152

Suma dobivenih rezultata daje ukupnu deformaciju bune motke:

Z D = U M+ A N + A M t (kpcm)

............................ 153

Treba napomenuti, ukoliko se motka pri obradi okree, a obraivani materijal mi

ruje, proraun se vri na isti nain, uz pretpostavku da se zanemare centrifugalne
sile.
Kod poduprtih motki noevi su postavljeni obostrano, te se u ovom sluaju
natrane sile meusobno ponitavaju i ne savijaju motku.
207

4.471.

Prim jer prorauna deform acije slobodne motke

Prema slici 4.75 zadane su slijedee vrijednosti:

d = 4 cm
l = 30 cm
lx = 2 cm

P0 100 kp
Pr = 0,40 P0=0,40 100=40 kp
Pp = 0,3-Po= 0 ,3 -100=30 kp

= 2,1 -106 kp/cm2

= 0,05-J4= 0,05-44= 0,05-256=13 cm4

G = 0,8 -106 kp/cm2

d2-rr 4 2 7t
p = ----= -------= 12,56 cm2
4
4
-

7T-(i4 77-44 77-256

.
J p = ------ = ------ = --------= 25 cm4
32
32
32
1. Deformacija zbog momenta savijanja:
1
303
(1002 + 402) + 30-2 30 (30 2 - 4 0 30)
Uu =
2-13-2,M O 6
U m = 1,86 kpcm.
2. Deformacija uslijed uzdune sile:
302-30
A n = ----- ------------= 0,0005 kpcm
2-2,M O 6-12,5 ------- --------3. Deformacija uslijed torzije:
1002-2-30
AA1t I
A Mt = ------------------= 0,015 kpcm
2-0,8-106-25
4. Ukupni deformacioni rad iznosi:
2 D = \ , 86+0,0005+0,015=1,876 kpcm.
4.472. Proraun vrstoe zatika na kraju bune m otke ili cilindrinog
trna
Najnepovoljniji sluaj je kod motke sa etiri noa.
Zakretni moment sila rezanja bit e:
.................................... 154
M z= P 0-Z l (kpmm)
gdje je:
M z= zakretni moment (kpmm)
P0 = glavna sila rezanja na nou (kp)
l =udaljenost vrha noa do simetrale (mm).
Slika 4.76 prikazuje motku sa zatikom za upinjanje. Sila koja djeluje na zatik
bit e:
208

P = ^ ( ; k p ) ............................................155
h
gdje je: lx = slobodna duljina zatika (mm).
Naprezanje na odrez, koje se javlja u opasnom presjeku zatika, zbog momenta
bit e:

n-----

l
1i

Slika 4.76. Prikaz upinjanja motke pomou zatika

t

(kp /mm2)
F

p= 2
4

156!

(mm2) .

1562

'Z<^'Zoz

1563

gdje je:
= naprezanje na odrez (kp/mm2)
F = povrina zatika (mm2)
d
= promjer zatika (mm)
t oz = dozvoljeno naprezanje (kp/mm2) na odrez.
t

4.48. Openito o krutosti

Promatrajui deformacije pri konstruiranju alata dolazimo do spoznaje da je
krutost vana u konstrukciji,[16J a o njoj ovise:
deformacija,
tanost,
vibracije,
izrada itd.
Moe se rei da izrada neke izraevine ovisi od slijedeih krutosti:
krutosti stroja,
krutosti naprave.
krutosti izraevine i
krutosti alata.
4.481. Krutost stroja
Za vrijeme obrade neke izraevine javljaju se sile koje su nastale zbog otpora
materijala pri rezanju. Ove sile kompenzira alatni stroj svojom konstrukcijom.
Upravo zbog toga to konstrukcija stroja preuzima ove sile dolazi neminovno do
naprezanja i deformacije u sklopovima i u dijelovima stroja.
14 R E Z N I A L A T I

209

Ispitivanjem uzroka male krutosti dolo se do zakljuka, da nesavrenosti dosjednih ploha s obzirom na njihov oblik, na meusobni poloaj i hrapavosti ne na
lijee jedna ploha na drugu te nastaje sve vea i vea deformacija. Kao primjer moe
se navesti slijedei pokus. Obraivane su dvije prizme od lijevanog eljeza. Zatim
su pritisnute jedna na drugu silom P, kako prikazuje slika 4.77. Za vrijeme pokusa
mijenjale su se sile P tako, da je specifini pritisak:
p = (kp/mm2)
F

........................................ 157

varirao u granicama od p = 0,01 do 0,17 kp/mm2.

Slika 4.77. Prikaz ispitivanja dviju ploha

Uz silu P mjeren je i progib ukupne deformacije obih prizama y. Na taj nain

dijelei specifini pritisak sa deformacijom^ dobiva se koeficijent krutosti dosjednih
ploha:
x = (kp/mm)

.........................................158

gdje je:
P = sila pritiskanja (kp)
F = povrina ploha (mm2)
p = specifini pritisak (kp/mm2)
y = progib deformacije (mm)
x = koeficijent krutosti (kp/mm).
U tabeli 4.18 prikazani su rezultati ispitivanja, koji pokazuju, da veliina koefi
cijenta krutosti x ovisi uglavnom od naina obrade.

Slika 4.78. Prikaz djelovanja sile rezanja i deformacije pri

obradi

210

Iz ovih podataka vidi se koliko se moe poveati krutost nekog sklopa, ako se
dosjedne plohe najbolje obrade, tako da to bolje nalegnu jedna na drugu. Na
temelju toga moe se zakljuiti da e krutost sklopa ovisiti od kvalitete izrade nje
govih dijelova i njihovu sastavljanju.
Slika 4.78 prikazuje kako djeluju sile rezanja na no pri blanjanju. Zbog dje
lovanja reznih sila deformirat e se stol blanjalice, suport, greda i stupovi. Moe
se pretpostaviti da e se pod djelovanjem sile Py svaki spomenuti dio deformirati
za neku veliinu y, mjerenu u smjeru djelovanja sile Py ili mjerenu okomito na obra
enu povrinu.
Tabela 4.18
Rezultati ispitivanja koeficijenta krutosti x
Veliina x
u (kp/mm)

c1o

Blanjane plohe

(kp/1^)
00

Nain obrade ploha prizmi

Grubo aberovane plohe

48
54

Obino aberovane plohe

58

54 IO3
58 10-s

76
136

76 10 3
136 IO-3

Fino aberovane plohe

Vrlo fino aberovane plohe
Bruene plohe

172

172 IO-3

Lepovane plohe

202

202 IO-3

Prema tome krutost suporta moe se ovako definirati:

CL= (kp/mm)

yi

........................................ 159

gdje je:
Py = sila rezanja (kp)
y t = progib ili deformacija (mm)
Cx = krutost (kp/mm).
Uz poznatu silu rezanja Py i progib ili deformaciju
ako izraunamo najprije ukupne progibe:
y = y i+ y z + y z + + y k = y k

za niz sklopova blanjalice,

( m m ) ....................160

moemo izraunati ukupnu krutost stroja:

C = ^ = ^ + + . . . + (kp/mm)

yi

y2

yt

............ 161

Iz slike 4.78 vidi se da dimenzija A, koju definira obraena ploha, ovisi od ukup
ne deformacije y mjerene u okomitom smjeru na prikazanu obraenu plohu. Na
temelju dogovora moe se deformacija y mjeriti u okomitom smjeru na obraenu
plohu, bez obzira na to kakav je smjer djelovanja sile.
14*

211

4.482. Krutost naprave

Za krutost naprave uglavnom vrijedi openito sve to je reeno za krutost
stroja. Treba jo paziti na to da stavljajui napravu na stroj unosimo jo nekoliko
dosjednih ploha u itav sistem.
Meu naprave moemo takoer ubrojiti stege i ostali pribor na stroju kojim
steemo izraevinu za vrijeme obrade. Ispitivanja su pokazala da i kod ovog pomo
nog pribora postoji vrlo mala krutost. U nekim sluajevima treba samo promijeniti
nain privrivanja za stroj ili moda bolje obraditi dosjedne plohe da se postigne
nekoliko puta vea krutost naprave ili pribora.
4.483. Krutost izraevine i alata
Izraevina koja se obrauje, a moe se smatrati kao cjelina, ima svoju krutost.
Mogue je krutost jednostavno izraunati pomou elastine deformacije. Slije
dei primjer pokazuje kako se odreuje krutost izraevine.

S"

m a

Slika 4.79. Prikaz odreivanja krutosti izraevine upete meu

iljcima

Slika 4.79 prikazuje osovinu upetu meu iljcima, koja se moe smatrati kao
greda slobodno poduprta na dva oslonca.
Progib za ovaj sluaj prema podacima iz vrstoe bit e
P

J3

y = ----------------------------------------------- ( m m ) ............ 162

48 -E-I
Prema jednadbi 161. moe se odrediti krutost za ovakav sluaj upinjanja i
obrade osovine kao izraevine ili motke za stezanje noeva, glodala i si.
C--

P y48-E -I

48-E-I

P v ls

ls

(kp/mm)

163x

Ako uvrstimo u jednadbu 163x vrijednost momenta tromosti za kruni presjek

koji glasi:
d4
-0,05 dl (mm4), a za elik je modul elastinosti E = 20 000 kp/mm2,
J
64
tada e krutost eline osovine priblino iznositi:
C - 4 8 - 0 .0 5 ^ 2 0 000 _ 4800(M <

212

(k ;mm), . . .

163,

ili izraeno u mikronima (ju), to je blie deformaciji

164
Izraz prikazuje vitkost osovine, a neobino mnogo utjee na krutost osovine,
odnosno motke. Za konzolno stezanje u amerikaneru, koje prikazuje slika 4.80,
moe se izraunati krutost pomou progiba:
p v l3 (mm)
/
N
y = --------3 E I

165

P-uJ

/1
1

i
Slika 4.80. Prikaz odreivanja krutosti iz
raevine upete u amerikaner

Slika 4.81. Prikaz odreivanja krutosti iz

raevine upete u amerikaner i poduprte
konjiem

Prema jednadbi 161. moemo izraunati krutost za sluaj upinjanja i obrade

izraevine, motke ili alata za buenje i si.
Pv -3-E-I

3-E -I

PyP

/3

( k p / m m ) .................... 166!

Ako se uvrste u jednadbu 166x vrijednosti momenta tromosti za kruni presjek

koji glasi:
I = 77 ^ = 0,05 i 4 (mm4), a za
64
=20 000 kp/mm2, dobit e se za krutost:
3-0,05-i4-20000
.
C = ---------- ----------- = 3 0 0 0 i y l (kp/mm)

166o

ili izraeno u mikronima (ft) bit e:

c = 30004 A ] (kp//*),
103 U J

167

Za konzolno stezanje u amerikaneru i poduprto konjiem ili za bunu motku koja

lei u okretnoj blazinici moe se izraunati krutost na slijedei nain. Slika 4.81
prikazuje konzolno upinjanje i poduprto konjiem. Jednadba progiba bit e:
213

y = ----~tf=-----( m m ) ......................................... 168

48 -1/ 5 - E I
Prema jednadbi 161. moe se izraunati krutost za ovaj sluaj:

C _ P _ P,-48-lf5-E-r _ 48 - f - B - I

Pyl%

1Wi

l3

Ako se uvrste vrijednosti za moment tromosti i modul elastinosti dobiva se:

c - 4JL_2,2 4 ^ .2 0 0 0 0 = 107200, H

j V p/mm),

. . .

1<9.

ili izraeno u mikronima {y) bit e:

IO3

( /

.................................n o

Na slian nain moe se izraunati krutost izraevine, motke, osovine za glodala

raznih presjeka, naina upinjanja i slino.
U tabeli 4.19 su rezultati usporedbe za eline osovine i motke za buenje, no
eve, svrdla i si.
Kako se iz tabele 4.19 vidi, slino kao kod izraevine, moe se izraunati krutost
pribora (kao npr. motke, osovine i si.), reznog alata (kao npr. noeva, glodala,
svrdla, uputala, razvrtala i si.). Vrlo esto treba proraunati deformacije i krutost
noeva za tokarenje. Osobito treba izvriti ovaj proraun na noevima za tokarenje
rupa, jer su takvi noevi srazmjerno dosta vitki. Njihova krutost e biti vrlo mala,
jer su optereeni kao konzole. Na osnovu promjene duine konzole mijenja se i
krutost noa u prilinoj mjeri. Prema zadnjem lanu izraza za izraunavanje krutosti
vidi se da dva puta dua konzola daje 23= 8 puta manju krutost noa.
Za bune motke, koje su obino dovoljno vitke, slino je kao i za noeve. Po
boljanje moe se postii tako, da se kraj motke umetne dodatni vodei leaj. Time
e se znatno poveati krutost motke. Na temelju toga moe se zakljuiti slijedee:
ako su poznate krutosti svih elemenata sistema, onda se mogu izraunati krutosti
sistema strojnapravaizraevinaalat na temelju formule:
+
C
gdje je:
Cs =
Cn =
Ci =
Ca =

Cs

Cn

Cl

(k p /m m ),................................171
Ca

krutost stroja (kp/mm)

krutost naprave (kp/mm)
krutost izraevine (kp/mm) i
krutost alata (kp/mm).

O
krutosti sistema svakako dobrim dijelom ovisi tanost izrade izraevine
(npr. osovine) s obzirom na geometrijski oblik. Proraun krutosti tokarskog stroja
pokazao bi da od krutosti sistema ovisi tanost izraevine u uzdunom i poprenom
presjeku. Da se pri zadanoj krutosti postigne to vea tanost. treba smanjiti silu
rezanja, to se postie smanjenjem dubine reza i posmaka. Ukratko moe se rei
da e deformacije sistema biti razliite, tj. pri velikoj dubini reza bit e deformacija
214

Tabela 4.19
Usporedni rezultati progiba i krutosti kod izraevina i alata

* Izraunato samo za sluajeve pod 1 i 2.

velika i obratno.Zaosovinu upetu medu iljke no je optereen deformacijom u oko

mitom smjeruna obraenu plohu, a moe se izraunati kao pri naprezanju na
tlak
A= y a= ^ - ^ - ( m m ) ,..........................172
EF
a krutost noa e b iti:
Ca ~ = 1L IL (kp/mm),
ya
i
to prikazuje tabela 4.19 pod (*), u formuli je:
F = presjek noa (mm2).

..................... 173

4.49. Tanost alata

Tanost izraevine uvijek ovisi od tanosti reznog alata i to u tri smjera:
1. Pri obradi reznim alatom koji svojim mjerama odreuje mjere izraevine.
U ovu grupu moemo ubrojiti slijedee alate:
svrdla,
razvrtala,
nareznice,
glodala.,
noeve za ljebove i si.
2. Pri obradi reznim alatom koji svojim oblikom odreuje oblik izraevine.
U ovu grupu spadaju slijedei alati:
glodala,
brus,
fazonski tokarski noevi i si.
3. Alati koji odjednom odreuju oblik i mjere izraevine. U ovu grupu spa
daju:
igle za vlaenje,
uputala sloenog oblika, koja odjednom obrauju dvije razliite plohe.
Na kraju treba napomenuti da rezni alati vre vaan utjecaj na tanost izrae
vine. Da bi postigli to vei kvalitet alata, treba posebnu panju posvetiti njihovoj
izradi i pravilnom odravanju u proizvodnji. Loe nabrueno glodalo, svrdlo,
nareznica ili bilo koji rezni alat sigurno prouzrokuje netanost oblika i mjere iz
raevine.
4.5. OSNOVNI RAUNSKI PODACI KOD SVRDLA
Pri buenju svrdlo izvodi dva gibanja u smjeru okretanja i u aksijalnom smjeru,
tj. u smjeru prodiranja u materijal. U vezi s time nastaju uglavnom i dva otpora
kojima se materijal opire. U suprotnom smjeru okretanja javlja se otpor protiv
rezanja, a u suprotnom smjeru prodiranja otpor posmaka. Prema tome, ovim
otporima odgovaraju sile rezanja i prodiranja.
216

4.51. Sile rezanja i prodiranja na svrdlu

Kao kod svih reuih alata na otricama svrdla javljaju se sile rezanja. Svaka
od tih sila moe se slino kao pri tokarenju podijeliti u 3 komponente:
1. P0 = glavna sila (kp)
2. Pp = sila posmaka (kp)
3. Pr = natrana sila (kp).
Ako momentano zanemarimo malu poprenu silu Px koja nastaje na poprenoj
otrici, onda se na svakoj otrici javlja u pravcu okretanja svrdla sila P0 prema
slici 4.82.
Taka djelovanja glavne sile rezanja nije na promjeru ve prema istraivanji2
ma Kronenberga na udaljenosti
U

1,375

(mm).

Pored glavnih sila P0 pod pravim kutom na otrici javljaju se sile Pp u pravcu
osi svrdla i sile Pr, iji smjer ide kroz os svrdla. Ove se sile meusobno ponitavaju
i stvaraju samo naprezanje u materijalu svrdla.
Sila prodiranja P odreena je otporom posmaka u materijalu. Ova se sila neto
umanjuje vertikalnom komponentom tlaka strugotine, koja djeluje u smjeru pro
diranja.
Slino kao pri tokarenju moe se glavna sila rezanja izraziti pomou speci
finog otpora ks:
Po=fz'ks (kp)
............................................174

Slika 4.82. Prikaz rasporeda kompone

nata sila rezanja na otrici svrdla

Slika 4.83. Prikaz presjeka strugotine po

jednoj otrici

217

gdje je:
fz presjek strugotine na jednoj otrici (mm)
ks specifini otpor rezanja kod buenja (kp/mm2).
Presjek strugotine koju skida jedna otrica svrdla izraunava se prema slici
4.83, i to:
irina strugotine
b= (mm)
2 sin <p

........................................ 175

posmak koji otpada na jednu otricu bit e s, te je prema tome debljina skidane
2
strugotine, izmjerena okomito na otricu:
5
h = sz- sin 93= sin 93 ( m m ) ................................ 176
Prema tome presjek strugotine na jednu otricu bit e:
f zh -b= -sin 93---- = (mm!) ....................177
2
2 sin <p 4
presjek strugotine na obje otrice bit e:
/ = 2 - / * = = (mm2) .................................... 178
4
2
Pod dubinom rezanja podrazumijeva se udaljenost od obraivane povrine do
osi svrdla:
( = - ( n m ) ............................................ 179x
2
Pri predbuenju prema slici 4.84 je dubina rezanja:
t - ( m m ) , .................................... 179a
2

gdje je:
d = promjer svrdla (mm)
di promjer predbuene rupe (mm).
Debljina strugotine
sin <p(mm)
irina strugotine pri naknadnom buenju bit e
,= A _ A _ ( mnl)
2 sin <p
218

........................................180

presjek strugotine na jednu otricu bit e

r

l, U

^ l)

(d

d l) S

n.

f z = h - b = sin 93------------------------------------- = -(mm2)

2
2 sin 99
4

.181
.

a presjek strugotine na obje otrice za buenje s predbuenom rupom:

(dd j s
/=

(mm2)

182

Ako se u jednadbu 174. uvrsti vrijednost za presjek strugotine / , dobiva se:

Po~ S-ks (kp)
2

.................................... 183

Specifini otpor rezanja ks pri buenju moe se odrediti iz dijagrama na slici

4.85.

Slika 4.84. Prikaz presjeka strugotine

po jednoj otrici za predbuenu rupu

Slika 4.85. Odnos specifine sile rezanja u

ovisnosti od posmaka

Pravci u dijagramu vrijede za slijedee materijale:

1
2
3
4
5

e. vrstoe
. 0750
. 0650
L. 0645
. 0550

crm= 9 0 . . . 160 kp/mm 2

cm= 7 0 kp/mm 2
crm= 60 kp/mm 2
am= 60 kp/mm 2
<ym= 52 kp/mm 2
219

6 L. 0545
o-ra= 5 0 kp/mm2
7 . 0245
crm34 kp/mm2
8 SL 30
am=30 kp/mm2
9 bronca
<jm=25 kp/mm2
10 SL 22
am= 22 kp/mm2
11 SL 14
am= 14 kp/mm2
12 Al. legure
am= 12 kp/mm2
13 Mg. legure
ojb = 12 kp/mm2
Vrijednost specif. otpora rezanja moe se oznaiti:
=

(kp/mm2) , ........................................184t

ako se uvrsti vrijednost iz jednadbe 183. dobiva se

h = ^ (kp/mma) ........................................1842
ds
Prema slici 4.82 je sila otpora prodiranja P 2 priblino jednaka glavnoj sili
P0, odakle se moe izraunati aksijalna sila PP
Pp= 2 P i sin = 2P0 sin
2

Pp= P 0 sin cp (kp)

........................................ 185

4.52. M oment zakretanja na svrdlu

Glavne sile rezanja stvaraju par sila s momentom
M d = P 0'l (kp/mm)

........................................ 186

ako se za l = - uvrsti u 186 i pretvori u cm, dobiva se

1,375
M d= P 0------ -=Po- (kpcm)
1,375-10
13,75

......................... 187

Ovaj moment optereuje svrdlo na torziju, koja je odluujua za dozvoljeno

naprezanje kod svrdla normalnih duina. Kod dugih tankih svrdla treba jo uzeti
u obzir i aksijalna naprezanja prema jednadbi 174 i 177 te se dobiva moment torzije:
M d= d2'S'ks (kpcm)
188
55
Prema Stoewerovim pokusima i istraivanjima nastupit e lom spiralnog svrdla
od brzoreznog elika kod momenta
Mj = 1,3-d*1 (kpcm)
.................................... 189
Dozvoljeni moment izraunava se prema jednadbi:
M t 1,3-d*\ .
,
Ma-aoz= - = --------- ( k p c m ) ..............................190
...................................................

220

ako za faktor sigurnosti x uzmemo:

x= 8
za normalno buenje
x= 6
za dubinu buenja do 2d
x = 10... 12 za vee dubine buenje

od 5d imalih tolerancija

otvora.

4.521. Izraunavanje aksijalne sile i zakretnog m om enta pri buenju

Prodiranje svrdla u materijal vri aksijalna sila, koja je rezultanta vertikalnih
komponenata svih pojedinanih sila na glavne bridove, na poprenom bridu, na
fazete kao i na sile trenja. Veliina aksijalne sile ovisi od posmaka, promjera svrdla,
materijala koji se bui, od konstrukcije i stanja alata kao i od sredstva za mazanje.
Slika 4.86 prikazuje razdiobu sila na svrdlu.171 U sredini djeluje aksijalna sila
posmaka Pv . Pri promatranju jedne take A glavnog brida javljaju se slijedei ot
pori:
Pin = otpor protiv rezanja
P i t = otpor trenja u smjeru odvoenja strugotine
P m = otpor protiv prodiranja glavnog brida u materijal
P 2 T = otpor trenja izmeu glavnog brida i materijala
P 3N otpor struganja od trganja strugotine pred poprenim bridom
Pzt = otpor trenja na poprenoj otrici
Pp-o = otpor poprene otrice,
Pi i P2 = kutovi trenja; ostale oznake poznate su iz ranijih poglavlja.

Slika 4.86. Prikaz raspodjele sila na reznim bridovim a; a, b, c, d: na spiralnom svrdlu,

e: na plosnatom svrdlu

221

Iz slike 4.86 vidi se da smo u taki A postavili koordinatni sistem sa osima xyz.
Iz dijagrama sila dobili smo rezultante Px, P 2 i P3Sa strane prednje povrine na svrdlo djeluje strugotina, koja proizvodi normal
ne rezne otpore P xn , P 2n i P m - Pod djelovanjem ovih otpornih sila javljaju se sile
otpora trenja P xt , P2t i P3t - Iz dijagrama se vidi da su to upravo komponente rezultanata Px, P 2 i P 3. Sila se moe oznaavati s F.
Sile ATa i P 2 mogu se dobiti geometrijskim slaganjem sila P\x i N x.
P l = - P lCOS

px

( k p ) .............................................191

P! a = P l cos (y - pa) = P iN (y~ Pl) ( k p ) .........................192

COS

N i = P i sin (y- P1) = P 1N

P 2=

px

cos px
(kp)

( k p ) ...... 193
.................................... 194

COS />2

P2^=-P2sin (p2 a) = ^ L . sin (p2a) ( k p ) ................ 195

cos p2
N 2 = P2N

( k p ) ...................................196
COS

p2

gdje su:
N x i A72 rezultante okomitih sila na glavni brid. Za plosnato svrdlo bit e
y = 0 , prema tome je:
N i p i = P i n tg Pi (kp)
................................. 197
P ix p i~ P iN (kp)

................................. 198

Ostale sile imaju iste vrijednosti kao za spiralna svrdla. Sile N x i N 2 mogu se raz
loiti po osima z i y , prema slici pod ,,a. Sile koje djeluju u smjeru osi y mogu se
izjednaiti sa silama na suprotnom bridu te se ponitavaju. to se tie sila N 1Z i
N 2z zbrojene daju osnu silu, iji smjer gleda prema gore ilidolje to ovisi od
toga,
koja je sila vea N 1Z ili N ,z. Veliine ovih sila mogu se odrediti prema formulama:
si" f r ~ f , ) s i n y ( t p ) .......................... 199
COS P l

Wa=P

< (<.-)B I (fcp)............. 200

COS P 2

Do sada smo promatrali jedan elemenat na reznoj otrici.

Ako sada preemo na promatranje cijelog radnog dijela svrdla, tada se za
njegovu vrtnju trebaju svladati momenti sastavljeni od:
1. sile P1X i P2x, koje djeluju u svim takama obih glavnih reznih bridova =
= Ma, cea 80 . . . 90 %;
222

2. momenti, koji djeluju na poprenu otricu = M p .0s, cea 4 . . . 8 % ;

3. moment trenja na obim fazama = M /, cca 3 . . . 6 % i
4. moment trenja strugotine o stijene svrdla i obraivanog materijala =
= M t, cca 3 . . . 6%.
Prema tome ukupni zakretni ili rezni moment moe se izraziti slijedeom
jednadbom:
M z= M d+ M p.0 + 2 M f+ M t (kpmm)

........................ 201

ili izraeno silama:

R

M z= 2 'l (P1cc+P2x )r + M p .0Jt-2 M f + M t (kpmm)

. . . .

202

r0

ili:
M

2 |]
ro

z=

PiivCOs(ypx)

P zn sin (p2a)

COS P i

COS p 2

r + Mp.0s+ 2 M f + M t (kpmm)

203

Analognim izrazom za osnu silu P moe se dobiti slijedea formula:

R

P = 2 ' ( N 2z- N lz)+Pp.o + 2Pf + P t ( k p ) ................. 204

r0

ili:
P 2 sin <p 2 [fW C S(p2~ 'a)
r0 L
cos p2

cos Pl

+ Pp.os+ 2 P/+ Pf (kp) 205

gdje je:
Pp-o = sila otpora od prodiranja poprene otrice u materijal (kp)
P f = sila otpora trenja faza o stijene rupe (kp)
Pt = sila otpora strugotine od stijene svrdla i rupe obraivanog materijala

(kp).
P
prema slici 4.82.[18J

r0

Za plosnato svrdlo bit e y = 0, a sile N-zz i N i z djelovat e u jednom smjeru

te emo imati:
r+M p.o+2 M f + M t (kpmm)

Af, = 2 2

. . 206

COS p 2

ro

2 sin

ep

2 P g , f i t e ) . + P u f lg p i
COS p2
ro

~\~Pp-o~lr 2 P f-\-P t (kp) . . 207

Analiza formula od 203. do 207. dovodi do niza vanih zakljuaka.

S
umanjenjem prednjeg kuta y poveava se momenat rezanja ili zakretanja,
a poveavanje momenta rezanja nastaje samo u sluaju, kada je rezultanta P od
sila P in i P it usmjerena prema dolje. Maksimalna vrijednost momenta nastaje kad
se rezultanta P x podudara sa osi x, tj. kad je:
PlPlX> a Ply 0.
223

Pri daljnjem smanjivanju prednjeg kuta y, smjer rezultante prelazi prema gore,
osna komponenta P1X smanjuje se, a dosljedno tome smanjuje se i momenat rezanja.
Pri tome komponenta N x koja utjee na silu posmaka, dobiva smjer prema gore i
brzo raste.
Pri daljnjem smanjivanju prednjeg kuta y, sila P\x smanjuje se jo vie, to
znai da i momenat rezanja postaje sve manji. Iz toga je jasno, da momenat rezanja
proizveden poprenom otricom postaje neznatan.
Na temelju toga moe se izvesti zakljuak, da je momenat rezanja pri radu s
plosnatim svrdlima neto vei nego pri radu spiralnim svrdlima, a sila posmaka pri
radu plosnatim svrdlima znatno vea nego pri radu spiralnim svrdlima.
Smanjenjem kutova trenja p1 i p2, smanjuje se momenat rezanja i sila posmaka.
Prema tome za smanjenje trenja treba to ee brusiti prednju i stranju povrinu.
Iz formula 205. i 207. slijedi da sila posmaka raste s poveanjem kuta vrha
2<p. Zbog toga bez naroite potrebe nije nuno poveavati kut vrha.
Na kraju moe se zakljuiti da glavna sila P0 mora svladati sve sile otpora,
zbog toga je:
P>Z(2P n + P p.0 + P t ) (kp)
................................ 208
gdje je:
PN=PiNJrP2N-JrP3N (kp)
................................ 209
PT=PiTJrP2TJrPT (kp)

................................ 210

Pn = zbroj otpora rezanja (kp)

Pt = zbroj otpora trenja (kp).
Mjerenja prema Stoeweru pokazuju, da su otpori u slijedeem odnosu:
Pn -Pvo :Pt = 40 %: 57 %: 3 %
Pri koritenju builice, uz zadane uslove buenja, neophodno je da zbroj sila
otpora, koje djeluju u smjeru osi svrdla, odnosno aksijalna sila Pv budu u krajnjem
sluaju jednake najveoj sili Pmaks, to doputa mehanizam posmaka builice (da bi
se izbjeglo lomljenje prenosnih dijelova mehanizma posmaka), tj.
Pp=:Pm!ika

................................................ 211

Radi smanjenja sila koje djeluju na svrdlo (to je osobito vano za svrdla malih
promjera) mora se smanjiti:
do krajnjih mogunosti duina poprene otrice,
kut vrha 2ep.
Moe se zakljuiti da su spiralna svrdla u radu podvrgnuta manjim silama i zbog
toga rade mirnije i vei im je vijek trajanja.
Aksijalnu silu moe se direktno ispitivati i mjeriti.
Mnogi pokusi sa spiralnim svrdlima dali su za aksijalnu silu Ppim opi
izraz slijedeeg oblika:
P = Pp = C p -dx l-s^ (kp)
.................................... 212
gdje je:
d = promjer svrdla u (mm)
5 = posmak u (mm/okr)
C f = konstanta ovisna o materijalu.
224

Pokazalo se da je za zakretni moment takoer mogue postaviti opi izraz:

.................................... 213
M a = C m-dx -sy (kpcm)
gdje je:
Cm = konstanta ovisna od buenog materijala.
U ovim formulama eksponenti imaju slijedee vrijednosti:
1. za sve elike
za Ma; x 2,0
y =0,8
za P; # != 1,0
3'i=0,7
2. za lijevano eljezo
z a M ij x = l,9
y =0,8
za P;
= 1,0
3'i=0,8
Vrijednosti za konstante Cm i O uzimaju se prema tabeli 4.20, gdje su ovisne
od materijala koji se obrauje.
Tabela 4.20
Vrijednosti za konstante C m i C p
Materijal koji se obrauje

Cm

Cp

Ugljikov elik vrstoe

<jm=45 kp/mm2
<Tm55 kp/mm2
ctot= 65 kp/mm2
om=75 kp/mm2

24,0
27,5
31,0
34,5

57
66
76
84

Krom nikel elik vrstoe

<rm=65 kp/mm2
om= 75 kp/mm2
crm= 85 kp/mm2

34,5
38,0
42,0

84
94
103

Krom elik vrstoe

o-m= 65 kp/mm2
om= 85 kp/mm2

34,5
42,0

84
103

Lijevano eljezo tvrdoe

H B = 170
HB = 190
HB=210

21,5
23,5
25,0

58
62,5
66,5

4.53. Brzina rezanja i volum en strugotine kod svrdla

Pri buenju svrdlo za jedan okretaj izvri put za jedan posmak. Brzina posmaka
ili brzina buenja moe se izraunati iz posmaka i broja okretaja svrdla:
vs=s-n (m/min),
gdje je: s = posmak (mm/okr)
n = broj okretaja (okr/min).
15 R E Z N I A L A T I

............................................ 214

225

Iz slike 4.87 vidi se da je brzina rezanja razliita u pojedinim takama otrice

svrdla. U osi svrdla brzina je jednaka nuli, a na obodu je maksimalna. Kao brzina
rezanja uvijek se uzima maksimalna brzina, jer ona odreuje vijek trajanja svrdla.
Brzinu rezanja treba raunati po jednadbi
d-TT-n .
. .
v ------- ( m /m in ) ......................................... 215
1000
Srednja brzina rezanja jednaka je brzini na polumjeru , te je prema tome:
4
V
vm= (m/min)
.................................... 216
Volumen strugotine, koja se skida u jednoj minuti, treba raunati iz presjeka
strugotine prosjene brzine rezanja:
V = 2 f - v m= S-^ - (cm3/ m i n ) ............................ 217
4

Slika 4.87. Prikaz raspodjele brzine rezanja po otrici

svrdla.

4.531. Izraunavanje brzine rezanja kod svrdla

Proireni zakon za brzinu rezanja pri buenju, koji obuhvaa sve glavne faktore
obrade daje se u slijedeem obliku:
= ?--

j m . s yo

konstante ovisne od materijala

226

(m/min)

......................................218

vrijeme trajanja (min)

posmak (mm/okr) a to jeveliina natrane sile za 1 okretaj glavnog
vretena
d
promjer svrdla (mm)
/x0 koeficijent smanjenja brzine rezanja pripoveanjudubine buenja.
5

T ab ela 4.21
V rijednosti za Cv, x0, y 0 i m
Materijal koji se obrauje
Ugljikov elik vrstoe
om= 45 kp/mm2
<Tm=55 kp/mm2
om= 65 kp/mm2
<?m=15 kp/mm2
Krom nikel elik vrstoe
<7m= 65 kp/mm2
om=15 kp/mm2
<tot= 85 kp/mm2
<Jm=95 kp/mm2
Lijevano eljezo tvrdoe
HB = 170
HB = 190
HB = 210

Cv

x0

11,1
9,3
0,8
7,1

0,4
0,4
0,4
0,4

0,5
0,5
0,5
0,5

0,2
0,2
0,2
0,2

6,3
5,6
5,0
4,5

0,4
0,4
0,4
0,4

0,5
0,5
0,5
0,5

0,2
0,2
0,2
0,2

14,4
12,2
10,5

0,25
0,25
0,25

0,4
0,4
0,4

0,125
0,125
0,125

y0

U tabeli 4.21 su vrijednosti konstanti Cv, x0, y 0 i m za promjere od d = 10 ...

... 60 mm. Ovi podaci se odnose na /x0= 1, to odgovara odnosu l\d= 2,5. Pri pove
anju dubine buenja, tj. poveanju odnosa l/d, dolazi do stvrdnjavanja materijala
izraevine zbog loijeg odvoenja topline i strugotina zbog ega brzina rezanja pri
istom trajanju mora biti manja za vee dubine rezanja. Koeficijent fi0, koji uzima
u obzir ovo smanjenje brzine rezanja za odnose l/d > 2,5, je u tabeli 4.22 zavisno od
tog odnosa.
T abela 4.22

l\d

^0

3...4

0,9...0,8

4...5

V rijednosti fx0 za l/d > 2,5

5...6
6...8

0,7...0,65
0,65...0,6

8...10

0,6...0,6

15*

<1

1,0
OO

2,5

227

Veliine za T su slijedee:
T = 8 ... 60 min za svrdlo d = 5 ... 50 mm.
T 60 ... 120 min za uputala J = 1 0 ... 50 mm.
Posmak 5 odreuje se na osnovu slinih podataka kao i za tokarenje.
4.54. Snaga rezanja pri buenju
Izraunavanje potrebne snage za buenje vri se slino kao pri tokarenju s time,
da se u jednadbu uvodi srednja brzina rezanja vm, te je prema tome;
Nrez= 2 'f 'ks'Vm (kW)
6120

..................................... 219

Ako se u ovu jednadbu unesu vrijednosti za presjek strugotine (177) i za

srednju brzinu (216), dobiva se slijedea jednadba:
Nrez = d 'S'V'ks ( k W ) .................................... 220
'
24480
Ako se u jednadbi (220) zamijeni vrijednost za volumen strugotine iz jed
nadbe (217) dobiva se novi izraz za snagu izraen pomou volumena strugotine
Nrez. = ^ - ( m )
6120

.................................... 221

4.541, Specifini volum en strugotine

Specifini volumen strugotine jest volumen strugotine, koji se dobije u jednoj
minuti sa snagom N = 1 (kW). Prema tome specifini volumen bit e:
Vspecif= (cm3k W ) ............................ 222
N
Ako se iz jednadbe (221) uvrsti vrijednost za N rez dobiva se:
Vspecif.= V - 6120 (cm3/kp)
V-ks
ks
6120

.....................223

Prema tome, specifini volumen zavisi od specifinogotpora rezanja amoe

dobro posluiti za usporeenje sposobnosti rezanja razliitih alata.Alat sveim spe
cifinim volumenom radi bolje, jer troi manje snage za isti radni uin.
4.55. Proraun vrstoe spiralnog svrdla
Kako je ve u poglavlju 4.52 spomenuto, pri buenju je svrdlo optereeno s
jedne strane zakretnim momentom i s druge strane otporom pomonog kretanja
koji djeluje u aksijalnom smjeru svrdla. Prema tome je svrdlo optereeno istodobno
228

na torziju i na pritisak. Vano je pri tome postaviti vezu izmeu maksimalnog na

prezanja pri smicanju i momenta torzije, odnosno zakretnog momenta.
Kako je presjek svrdla sloen geometrijski oblik, treba ga radi lakeg prera
unavanja zamijeniti jednostavnijim koji je sastavljen od pravokutnika prema slici
4.88. Za ovakav pojednostavljeni oblik moe se prema Prandtlu za moment torzije
postaviti slijedea jednadba:
Ti(a3-b)
Ma = y]------------ Tmaks ( k p c m ) , ............................. 224
3 ' flmaks

gdje je:
a=
b=
maks =
rj =
Tmaks =

ua strana pravokutnika (mm)

dulja strana pravokutnika (mm)
ua strana najdebljeg pravokutnika (mm)
koeficijent zavisan od oblika presjeka
maksimalno dozvoljeno naprezanje kod torzije (kp/mm2).

Slika 4.88. Prikaz pojednostavljenog presjeka spiral

nog svrdla; a pojednostavljeni profil u odnosu na
stvarni, b osnosni pravokutnici

Formula (224) primijenjena na pojednostavljen presjek iz slike 4.88, daje

slijedee:
za pravokutnik I imamo
a3 b= (0,135d)3 0,7 d=0,0017 d.Li
za pravokutnik II (uzet 2 puta) 2a3 b= 2 (0,30d)3 0,32 tf=0,0173 di .
S (a3 b) = 0,0190 di
. . _ 0,019-d*
Mg, r]
30,3 d
M d= 0,021 d3

,,

T m aks

,
rj (kpcm)

Tmaks (kpcm),
.................... 226

ako je za i? S 1,3 prema Prandtlu dobiva se da je maksimalno dozvoljeno naprezanje

pri torziji:
229

............. 225

tmaks = 36 Md (kp/mm2),
d3

.............................227

Meutim, prema ispitivanjima A. Avakova vrijednost za maksimalno dozvo

ljeno naprezanje pri torziji iznosi
Tmaks S 30 M<1 (kp/mm)2,
d3

.............................228

Formulu (228) koristimo za daljnji proraun. Normalno naprezanje pritiska

u presjeku svrdla prema slici 4.88 bit e:
op = (kp/mm2),
F

.................................229

gdje je:
Pp = sila posmaka (kp/mm2)
F = presjek svrdla oslabljen utorima (mm).
Rezultirajue naprezanje po Sen-Venanu bit e:
<7,7= 0,35

ct3, +

0,65]/ct| + 4(a-Tmaks)2 (kp/mm2)

. . . .

230

Zbog jednostavnosti moe se izraz (230) pisati

1,4-tu mak3 (kp/mm2)

231

i tada na osnovu ve prije uzetog izraza (228) za ru maks moe se pisati

gg 1,4 3^

(kp/mm2),

.............................232

d3

ili, ako umjesto promjera d uvrstimo polumjer r,

cg = 5,25

(kp/mm2)

.....................................233

Prema Kronenbergu za ag je slijedea jednadba:

og = 4,55 (kp/mm2)

.....................................234

Ova razlika u formulama postoji radi pojednostavljenja postupka pri izrau

navanju kombiniranog naprezanja.
4.551. Odreivanje posm aka pri buenju
Pri buenju se posmak s odreuje, ili se priblino vadi iz tabela, ili se izrau
nava na osnovu postojeih formula.
Sada se moe izraunati posmak s ako se u formulu (232) uvrsti vrijednost za
zakretni moment iz formule (213) te se dobiva:
42-Cm-dx-sy ^

og= --------- ------ ^opdoz (kp/mm2) .......................... 235

d3
230

gdje <jp doz predstavlja doputeno naprezanje materijala svrdla na pritisak. Iz ove
se jednadbe moe izraunati posmak s obzirom na otpornost svrd'a
Vpdoz
42 C

d y (mm/okr)

................................ 236

Ova je formula vana za svrdla d 0 = 2 ... 15 mm, jer za svrdla veeg promjera
nije naroito nuno provjeravati otpornost. Vrijednosti iz tabele 4.23 Za posmak
pri buenju moe se takoer koristiti slijedea formula
s ~ C - d6 (mm/okr)

. .

237

gdje je:
d = promjer svrdla (mm).
Brojane vrijednosti koeficijenta G su u tabeli 4.23.
Tabela 4.23
Brojane vrijednosti koeficijenta C za form ulu 237. za odreivanje posmaka pri buenju

Obraivani materijal

elik

Lijevano eljezo

Tvrdoa
HB

II

III

do 160

0,085

0,063

0,042

160... 240

0,063

0,047

0,031

240... 300
iznad 300

0,046
0,038

0,038
0,028

0,023
0,019

do 170
iznad 170

Obojeni metali

Vrijednost koeficijenta C
Grupa posmaka odreena tehnolokim procesom

meki
tvrdi

0,13

0,097

0,065

0,078

0,058

0,039

0,17
0,13

0,13

0,085

0,097

0,065

Napomena uz tabelu 4.23.

1. Prva grupa posmaka odnosi se na buenje zatvorenih rupa ili proirivanje
bez odstupanja po 6-toj klasi tanosti ili za naknadno proirivanje.
2. Druga grupa posmaka odnosi se na buenje slijepih i prolaznih rupa laganih
konstrukcija, predbuenje za navoje, predbuenje za uputanje ili dvostruko
razvrtavanje.
3. Trea grupa posmaka odnosi se na buenje zatvorenih i prolaznih rupa ili
proirivanje za naknadno uputanje ili jedno razvrtavanje.
4.56. Proraun deform acije svrdla
Kako je ve spomenuto, pri buenju se javljaju aksijalna sila prodiranja i zakretni
moment. Ova aksijalna sila i moment zakretanja su direktno proporcionalni otporima
materijala i prodiranja. Poveavajui jedan od ova dva izvora rastu linearno prva
231

dva. Deformaciji su najvie izloena tanka i dugaka svrdla. Kako se iz slike 4.89
vidi, svrdlo je u svom gornjem kraju upeto, a u donjem uprto u rupicu (a) ili voeno
u napravi u ugraenoj vitki (b). Aksijalna sila prodiranja P stvara u materijalu napre
zanje izvijanja I II i IV sluaj po Euleru:
Naprezanje se moe izraunati po slijedeoj formuli
otc=

(kp/mm2)

.................................... 238

Slika 4.89. Prikaz deformacije svrdla izvijanjem; a voeno sreditenom

rupicom, b voeno ahurom

Sila izvijanja P i naprezanja izvijanja a-* ovisni su od vitkosti

lo
A=
> 96,
r

gdje su:
P
<
jjc
F
l0
r

=
=
=
=

. .

239

aksijalna sila izvijanja (kp)

naprezanje izvijanja (kp/mm2)
presjek svrdla (mm2)
slobodna duljina izvijanja (mm)
polumjer tromosti (m m ).

U ovom sluaju slobodna duljina izvijanja iznosi

l0= V 2 (mm)

240

polumjer tromosti r iznosi

(mm)

241

Eulerova jednadba za elastino izvijanje za III sluaj bit e:

P = 2232

E I

(kp)

242

Ako se vrijednost P iz (242) uvrsti u jednadbu (238) moe se izraunati na

prezanje za elastino izvijanje ct*.
<rj; = 2-7r2

(kp/mm2)

.................................... 243

P-F-v

Iz jednadbe (243) izrauna se dozvoljena duina l svrdla:

l = V . j..t*2' E - I (mm) .................................... 244
\

crjc'F' v

gdje je:
E modul elastinosti (kp/mm2)
I = moment tromosti (cm4)
v = koeficijent sigurnosti, koji se uzimlje:
v = 4 . . . 5 za elike
v 2 . . . 3 za zakaljene elike.
Eulerova jednadba za elastino izvijanje za IV sluaj bit e:
P = 4-7r2- ~ ( k p ) ............................................. 245
P

Ako se vrijednost P iz (245) uvrsti u jednadbu (238), moe se izraunati napre

zanje za elastino izvijanje cr*.
c]c=

4- it2- ^

(kp/mm2) ......................246

P-F- v

Iz jednadbe (246) moe se izraunati dozvoljena duina l svrdla:

i r 4 -t-e -i ( m m ) ..........................................247
\

OJc-F-V

Svrdlo kojim elimo buiti plou, a da prethodno nismo izvrili sreditenje,

ve svrdlo slobodno oslonimo na plou, bit e optereeno na savijanje. Kako se iz
slike 4.90 vidi, svrdlo je u svom gornjem kraju upeto, a u donjem slobodno.1201
Na svrdlo djeluje aksijalna sila prodiranja Pv. Zbog toga moe se zamisliti da na kraju
svrdla s bone strane djelujesila P0, koja je jednaka sili prodiranja Pv.Djelovanjem
sile P0 nastaje progib y , koji uzrokuje zastranjivanje svrdla u procesu buenja.
Zadatak glasi: Svrdlo promjera d (mm) upeto je na udaljenosti l (mm). Treba
probuiti plou debljine H (mm) od odreenog materijala. Na osnovu postavljenog
zadatka izvriti proraun progiba i zastranjivanja svrdla.
U slijedeem proraunu treba odrediti:
vrijednost sile prodiranja P (kp),
naprezanje od pritiska ov (kp/mm2),
dozvoljeno naprezanje od savijanja crs (kp/mm2).
progib y u (mm)
kut zastranjivanja a i
vrijednost i zastranjivanja u mm, mjereno na ploi koja se bui.
233

Slika 4.90. Prikaz progiba i zastranjivanja svrdla

4.561. Glavna sila P0.

Ova se rauna prema formuli 183:
P0= k s- ^ ~ (kp)
2

4.562. Naprezanje od pritiska.

Ovo se rauna prema formuli:
<7j,= (kp /mm2),
F
gdje je: F presjek svrdla i rauna se
_

7 T-r2

T-d2

2-4

TT-d2

(mm2)

Iz slike 4,91 vidi se da se presjek moe raunati kao 1/2 povrine kruga.
P M
125

_\
0c \
\

Slika 4.92. Prikaz savijanja svrdla i stvaranja

progiba

234

4.563. Dozvoljeno naprezanje od savijanja

Vrlo je teko odrediti vrijednost dozvoljenog naprezanja, ali neemo mnogo
pogrijeiti, ako naprezanje od pritiska pomnoimo koeficijentom redukcije i?=0,9,
te je prema tome:
<ys= a v rj (kp/mm2)
....................................248
4.564. Proraun progiba
Iz slike 4.92 vidi se da se svrdlo moe promatrati kao tap koji je u jednom
kraju upet, a u drugom slobodan. Statiki moment plohe moe se izraziti:
M p = F m-x0 (kpcm)

................................249

gdje je:
Fm = plotina momentne plohe (cm2)
x0 = udaljenost teita plohe od slobodnog kraja nosaa (cm).
Za ovaj sluaj moe se progib izraunati po formuli

y = - Fm'Xo ( c m ) ....................................250
E -I

Upeto svrdlo i optereeno na kraju silom P0 moe se izraziti na slijedei nain:

A =Po'
P 0- l/
1 -----------------------------=^ 2
Fm .Mmaks '
(cm2)
2

x0= /(cm)
3

........... 251

........................................252

Ako se uvrste ove vrijednosti u formulu (250) dobiva se

1 P-P 2 7 P-P . ,
y = ------------------------------------------------------------------- / = ----------( c m ) .
E -I 2 3
3 -E-I
Radi lakeg raunanja moe se izraz pojednostavniti.
Moment savijanja:
M s= P -l= 0 s' ( k p c m ) ............................................ 254
e
gdje je:
<ts =
naprezanje na savijanje (kp/mm2)
I =
moment tromosti (cm4)
e =
udaljenost najudaljenije take odneutralne osi(cm).
Ako se vrijednost iz (254) uvrsti u jednadbu (253),dobiva se za progib
72

y=~-? (mm)
3-E-e

...................................... 255
235

Izvadimo vrijednosti za
<?s

f i = ----3 -E

i moemo zakljuiti, da se vrijednost /u. mijenja prema otporu materijala koji se

bui, jer zamjenom sile prodiranja P mijenja se i naprezanje od prodiranja op,
a s njime i dozvoljeno naprezanje od savijanja os; osim toga /x e se mijenjati s
obzirom na materijal od kojeg je izraeno svrdlo, jer ovisi od modula elastinosti E.
Prema tome je za progib:
/2
( m m ) ...............................................256
r
gdje je:
d
e = = r (mm) polumjer svrdla, a to je maksimalna udaljenost vlakna od
2

neutralne osi.
Ostale oznake znae:
P0 = sila koja djeluje bono na vrh svrdla (kp)
l = duljina svrdla (mm)
E = modul elastinosti (kp/mm2)
I = moment tromosti (cm4)
M s = moment savijanja (kpcm)
/x = koeficijent koji ovisi o materijalu.
4.565. Kut zastranjivanja
Ovaj kut je lako izraunati iz tangensa:
tg a= -^ l

...............................................257

4.566. Vrijednost i zastranjivanja u m m mjereni na ploi koja se bui

Iz razmjera prema slici 4.93, koja prikazuje u pretjeranom obliku zastranji
vanje svrdla pri prodiranju kroz plou koja se bui slijedi:
y :l= i:H
v -H
i = (mm)
l

...................................... 258

4.567. Prim jer I

Treba buiti elinu plou vrstoe om34 kp/mm2, debljine H = 50 mm
svrdlom od brzoreznog elika promjera d = 10 mm, uvrenog u glavi za buenje
na duini / = 100 mm. Posmak svrdla iznosi 5=0,1 mm/okr.
Treba izraunati progib y i zastranjivanje i.
236

Rjeenje
1. Treba proraunati silu prodiranja P0.
i

d-s

1 0 - 0,1

. ..

P0= k s---- -- 265---------- = 132,5 kp

2

(vrijednost ks265 iz slike 4.85).

Slika 4.93. Prikaz zastranjivanja svrdla za buenje

2. Naprezanje od pritiska:
Gp -

gdje je:
7Td2
3,14 - IO2 3,14-100 .
F = -----= ---------= ------------- = 39 m m '
4-2
4-2
132,5
=3,4 kp/mm2
39
as=crp rj3,4 0,9 = 3,06 kp/mm2
3,06
3
^ = 0,00005

-E

3,06
3-20000

=0,00005
60000

= 0,00005 10^ = = 0 , 10 mm

y = 0 , 10 mm.
.

50-0,10

l ~

100

= 0,05 mm ~ 0,05
237

zastranjivanje u debljini ploe H = 50 mm, buei sa svrdlom d= 10 0 mm upetim

na duini /=100 mm bez voenja vitkom.
4.568. Prim jer II Rijeiti isti problem

neto izmijenjenim podacima:

debljina ploe H = 50 mm
materijal obrade elik vrstoe cm=34 kp/mm2
promjer svrdla d = 5 0 mm
duljina svrdla 1=70 mm
posmak svrdla 5=0,10 mm/okr.

Rjeenje
1. Sila prodiranja kroz materijal
P0= 265
2

= 66,5 kp; vrijednost za ks iz slike 4.85.

2. Naprezanje od pritiska
Po

gdje je:
_ 77- i 2 3,14-52 3,14-25 QC
F = ------ = ----------= --------- = 9,8 mm-2
4-2
8
66,5

=6,8 kp/mm2

9,8
as= 6,8 0,9=6,12 kp/mm2
6,12
=

0,000102

3-20000
702
,y = 0,000102------- = 0 ,2 0 mm
2,5
y =0,20 mm
. 50-0,20
i = ----------= 0,143 mm
70
zastranjivanje u debljinu ploe H = 50 mm, buei svrdlom d= 5 0 mm upetim
na duini /= 7 0 mm, bez voenja vitkom.
4.57. Ostali utjecaji na zastranjivanje svrdla
Prikazani proraun zastranjivanja svrdla odnosi se na sluaj kada debljina
ploe ne iznosi vie od 10 promjera svrdla i kada radi pod slijedeim uvjetima:
238

 builica potpuno ispravna bez tetnih zranosti,

buenje i centrinost svrdla potpuno ispravni i
materijal izraevine homogen, bez tvrdih mjesta i upljina.
Prema tome, ukoliko ovi uvjeti nisu zadovoljeni, to je potpuno vjerovatno
treba raunski dobivene podatke za zastranjivanje svrdla, poveati nekim koefi
cijentom A koji e uzeti u obzir postojee nedostatke.
Iskustvom je ustanovljeno da se taj koeficijent kree u granicama
A s 1,5 . . . 2.
Iz toga proizlazi da bi dobivene vrijednosti za zastranjivanje u poglavljima
4.567 i 4.568 izgledale kako slijedi:
I primjer: 0,0 5 x 2 = 0 ,1 0 mm
II primjer: 0,143x2=0,286 mm.
I u sluaju kada je svrdlo voeno vitkom postoji mogunost zastranjivanja,
jer tolerancije koje donose vitke, iako minimalne, daju povod za poetak zastranji
vanja.
4.6. SKRAENI TEH N O LO K I PO STUPAK
IZRADE PLO SNA TO G SVRDLA
Na slici 4.94 je oblik plosnatog svrdla za koje treba postaviti skraeni tehno
loki postupak.

Slika 4.94. Prikaz plosnatog svrdla

Materijal: .
Promjer svrdla D:
Ukupna duljina L:
Kutovi:
prednji kut y = 15
slobodni kut a =10
kut klina jS=65
239

1. oper.: rezanje materijala na skladitu

Napomena: Rezanje se moe izvriti na pili, ili cirkularu, ili na tokarskom
stroju. Komad treba da je najmanje za 12 mm dui nego to je predvi
eno na crteu;
2. oper.: tokarenje
1. faza tokariti ela (ostaviti duinu 10 mm duu),
2. faza buiti sredinji uvrt;
3. oper.: vanjsko uzduno tokarenje
1. faza upeti meu iljke,
2. faza tokariti uzduno, ostaviti 0,3 mm na promjeru za bruenje,
na vrhu svrdla tokariti suenje zbog otrenja vrha svrdla;
4. oper.: glodanje plosnatog reznog dijela svrdla
1. faza upeti meu iljke,
2. faza glodati obje strane odjednom;
5. oper.: glodanje bonih reznih bridova prema slici 4.95, upinjanje svrdla
vri se preko sredinjih uvrta kao u prethodnoj fazi;

Slika 4.95. Prikaz glodanja bonih stranica na horizontalnoj glodalici

6.
7.
8.
9.

oper.:
oper.:
oper.:
oper.:

glodanje vrha, svaku stranu pojedinano, sredinji uvrt ostaviti netaknut;

ienje srha;
toplinska obrada;
ravnanje
1. faza upeti svrdlo meu iljke,
2. faza runo ispitati centrinost svrdla,
3. faza na mjestu ekscentrinosti, ekiem lagano ispraviti pogreku
prije toga treba svrdlo malo ugrijati radi poputanja napetosti
od toplinske obrade;

10. oper.: vanjsko bruenje

1. faza upeti svrdlo meu iljke,
2. faza brusiti kruno;
11. oper.: otrenje bonih reznih bridova;
12. oper.: odrezivanje prednjeg sredinjeg uvrta, vri se brusom za odrezivanje;
13. oper.: otrenje elnih reznih bridova;
14. oper.: kontroliranje;
15. oper.: konzerviranje.
240

4.61. Skraeni tehnoloki postupak izrade spiralnih svrdala za masovnu

proizvodnju (Tabela 4.24[211)
Tabela 4.24

Slika 4.96
Broj
opera
cije

2.

Naziv operacije

Skica za izvrenje operacije

Stroj, naprava,
alat

Odsijecanje ipke
od brzoreznog e
lika

Ekscentar prea.
tanca za odsije
canje.

Odsijecanje ipke
od ugljikovog elika

Ekscentar prea.
tanca za odsije
canje.

Obraivanje ela
vlaenjem na koma
dima od brzoreznog
elika

Poluautomat za
vanjsko vlaenje.
Igla.

Isto kao u operaciji

3 za ugljikov elik.

Poluautomat za
vanjsko vlaenje.
Igla.

li
Tokarski polu
automat za pod
rezivanje.
Stezna vitka. No.

Tokarenje dijela od
brzoreznog elika
za pripremu kod
zavarivanja na ug
ljikov komad.

6.

ienje od okuljine.

7.

Tupo varenje

Automat za vare
nje ili automat
za tupo varenje.
L d ___ ' i T

8.

arenje

16 R E Z N I A L A T I

Pe s neutralnom
atmosferom

241

Nastavak tabele 4.24

Broj
opera
cije

Naziv operacije

Skica za izvrenje operacije

Stroj, naprava,
alat

9.

Tokarenje svarnog
ava

10.

Buenje centrirnih
uvrta na obje
strane.

11.

Kontrola
zakrivljenosti

Automat za kontro
lu zakrivljenosti

12.

Ispravljanje

Hidraulina prea

13.

Tokarenje vanj
skog promjera na
radnom dijelu

Poluautomat za to
karenje. No

Tokarski poluautomat.
Stezna vitka. No.

-E -^d

Automat za centrirna gnijezda.

Naprava za centriranje.
Zabuivalo.

14.

Bruenje radnog
dijela za uvaljiva
nje ljebova

Poluautomat za bezcentarno bruenje

Brusne ploe.

15.

Zagrijavanje

Elektrokontaktni
stroj za zagrijava
nje.

16.

Valjanje poleine

Stroj za valjanje.

242

Nastavak tabele 4.24

Broj
opera
cije

Naziv operacije

Skica za izvrenje operacije

Stroj, naprava,
alat

17.

Uvaljivanje
ljebova

Stroj za uvaljivanje.

18.

arenje

Pe s neutralnom
atmosferom.

19.

Bruenje bonih
ploha nakon uva
ljivanja lijeba

Poluautomat za
bezcentarno bru
enje.
Brusne ploe.

20.

Tokarenje ili bru

enje podbruene
plohe vrha svrdla

Tokarski poluauto
mat ili poluauto
mat za bruenje.
ablona.

21.

Tokarenje Morse
konusa, jezica na
kraju

Tokarski poluauto
mat ili automat.
No.
Kalibar.

22.

Glodanje jezica

Poluautomat za glo
danje.
Glodalo.
Kalibar.

23.

Utiskivanje oznaka

24.

Toplinska obrada

16*

Kaljenje, naputanje

Termo agregat

243

Nastavak tabele 4.24

244

4.62. Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod svrdala

4.621. Svrdla od brzoreznog elika (prem a JUS K.D3.005, JUS K.D3.010,

JUS K.D3.003)
1.
Dozvoljena odstupanja radnog promjera svrdla su u tabeli 4.25 ili prema
JUS K.D3.005.
Tabela 4.25
Veliine dozvoljenih odstupanja nazivnog prom jera svrdla u m m
Bruena svrdla
Nazivni promjer svrdla
d u mm

Od 0,25 do 0,5
Iznad 0,5 do 0,75

Gornje
+

Donje

-0,015

Iznad 0,75 do 1,0

-0 ,0 2 0

Iznad 1,0 do 3,0

0
0

-0,025
-0 ,0 3

Iznad 3,0 do 6,0

Nebruena svrdla

Odstupanje

Odstupanje
Polje

0,015
0,02
0,025
0,03

Gornje
+

Donje

Polje

-0 ,0 2

0,02

-0,025

0
0

-0 ,0 3

0,025
0,03

-0 ,0 4

0,04
-

Bruena svrdla
Nazivm promjer svrdla

Iznad 6 do 10
Iznad 10 do 18
Iznad 18 do 30
Iznad 30 do 50
Iznad 50 do 80

Odstupanje
Gornje
Donje
0

Polje
0,036

0
0
0

-0 ,0 3 6
-0 ,0 4 3
-0 ,0 5 2
-0 ,0 6 2

0,062

-0 ,0 7 4

0,074

0,043
0,052

2. Odstupanje ukupne duine l i duina radnog dijela /, imaju dozvoljena

odstupanja u tolerancijskom polju j 18.
3. Tijelo svrdla mora biti konino prema drku, tj. da ima smanjenje pro
mjera Ad idui od vrha prema drku, u granicama od 0,02 do 0,1 mm na svakih
100 mm duine.
4. Kod svrdla s valjkastim drkom ovo smanjenje promjera moe ii po cijeloj
duini svrdla.
5. Jezgra svrdla u pravcu drka treba da se postepeno podebljava, prema
navodu u poglavlju 4.415.
6. Bacanje, mjereno pri vrhu svrdla sa stegnutim drkom, smije iznositi
najvie:
za svrdla s valjkastim drkom promjera od 3 do 20 mm
. . 0,08 mm,
mm,
za svrdla s koninim drkom promjerado 20 m m ......0,12
za svrdla s koninim drkom promjera iznad 20 do 50 mm . 0,15 mm,
0,18 mm.
za svrdla s koninim drkom promjera iznad 50 mm . . . .
7. Dozvoljeno odstupanje kuta uspona spirale smije biti: a>=2..
245

8. Dozvoljena odstupanja kuta vrha smiju biti:

2 < p = 2
2<po=5.

9. Dozvoljena odstupanja dimenzija b, a, l, lx, (vidi sliku 4.14) smiju biti

+ 0,5 mm.
4.622. Svrdla s ploicam a od tvrdog m etala
(izvan standarda)
1. Dozvoljena odstupanja nazivnog promjera odreuju se prema tabeli 4.25.
2. Dozvoljena odstupanja promjera valjkastog drka mogu biti prema ISO
sistemu h9.
3. Obratna konusnost po duini ploice treba da bude u granicama:
za svrdla promjera do 5 m m .......................................0,01 . . . 0,03 mm,
za svrdla promjera iznad 5 do 10 mm . ..................... 0,03 . . . 0,05 mm,
za svrdla promjera iznad 10 do 30 mm
................... 0,05 . . . 0,08 mm.
4. Jezgra svrdla normalnih duina s ravnim ljebovima i zavojnim ljebovima
s kutom uspona oj= 20, treba da se jednakomjerno poveava u smjeru drka za
1,4. . .1,8 mm na 100 mm duine, a kod svrdla poveane duine i zavojnih ljebova
s kutom uspona o>= 60, ovisno od njihovih promjera (za slijedeu veliinu kako
je prikazano u tabeli 4.26)
Tabela 4.26
Prikaz poveanja jezgre ovisnog od prom jera
Nazivni promjer svrdla
d u mm

od 6 do 10

Iznad
10 do 15

Iznad
15 do 20

Iznad
20 do 30

Poveanje jezgre prema drku na

100 mm duine

2,5

3,5

4,5

5. Bacanje rubova, mjereno na najveem promjeru, a takoer i bacanje glav

nih otrica, mjereno po okomici na njih ne smije biti vee od:
-- za svrdla s
za svrdla s

valjkastim drkom
promjera
iznad 2,5do20 mm 0,08mm,
koninom drkom
promjera
. . . 8do20 mm 0,12mm,
promjera . . . 20
do 30 mm 0,15 mm.
6. Na duini u granicama do 5 mm od kraja ploice odtvrdog metala prema
drku, ne dozvoljava se:
smanjenje promjera tijela vie od 0,2 mm mjereno preko rubova, zbog
izrade ljebova za izlaz brusa, pri obradi rubova;
smanjenje irine rubova vie od 25% u usporedbi s njihovom irinom
na ploicama;
prelaenje prednje plohe ploice iznad plohe ljebova tijela vie od 0,3 mm.
246

4.63. Troenje i zatupljenje svrdla

Pri buenju troe se rezni bridovi i nakon nekog vremena svrdlo kojim radimo,
zatupi se. Troenje osjetno nastupa na slobodnoj, prednjoj plohi i kutovima kod
prelaza glavnih reznih bridova na cilindrini dio. Nadalje, zatupljenje se iri i na
popreni rezni brid. Slika 4.97 prikazuje troenje raznih ploha na svrdlu. Pri
obradi elika vie se troi slobodna ploha, a kod lijevanog eljeza i bronce vie se
troe kutovi. Troenje slobodne plohe nastupa najvie na obodu, a prema centru
se smanjuje. Duina istroenja slobodne plohe moe se uzeti kao znak zatupljenja
svrdla. Na dijagramu na slici 4.98 vidi se kako raste istroenje na slobodnoj plohi
za vrijeme rada svrdla, ovisno o posmaku. to je manji posmak, istroenje e biti
manje. Izdrljivost svrdla ovisi od brzine rezanja, a isto tako od posmaka i dubine
rezanja. Brzina rezanja se regulira prema zahtijevanoj izdrljivosti svrdla. Osim
toga se istroenje odreuje prema tehnolokim zahtjevima obraivane izraevine.
U tabelama 4.27 i 4.28 su dozvoljena istroenja svrdla za brzorezni elik i tvrdi
metal.

Troenje slobodne
plohe

A mm

20

Troenje p red n je

Slika 4.97. Prikaz troenja reznih ploha na

svrdlu

60

80

100

T min

Slika 4.98. Prikaz istroenja slobodne plohe

Dozvoljeno istroenje svrdla od brzoreznog elika

u mm

200

na slobodnoj na prelazu
plohi A u mm
8 u mm

00

Do

Dozvoljeno istroenje

OO

ON

Promjer svrdla
Obraivani materijal

Tabela 4.27

40

Vrijeme rada svrdla -----

elik, rad s hlaenjem

Iznad 2 0 0
200

0,5... 0,8

Iznad 2 0 0

OO

do
Lijevano eljezo, rad bez hlaenja

247

Tabela 4.28
Dozvoljeno istroenje svrdla s ploicam a od tvrdog m etala
Obraivani materijal

Promjer svrdla d u mm
19...25
|
13...18

10...12

26... 30

Dozvoljeno istroenje A u mm
elik nekaljen, lijevano eljezo

0,6

0,4

1,0

1,3

4.64. Vijek trajanja svrdla

Trajanje svrdla ovisi od promjera i obraivanog materijala. Srednje trajanje
svrdla, oznaeno je u tabeli 4.29.
Tabela 4.29
Srednje vrijednosti vijeka trajanja svrdla T u m inutam a
Obraivani materijal

5
10
15
20
25
30
40
60
80

Lijevano eljezo, obojeni metali

i legure
Svrdla s plo
icama od tvr
Svrdla od brzoreznog elika
dog metala
elik

7
12
14...20
18...22
20...25
25... 30
4^
O
Ul
o

Promjer
svrdla
d mm

60...90
120...230

12
21
25...30
32...40
40... 50
50...55
75...85
105...160
210... 400

6
7
7...8
10...12
12...17

4.65. Najvaniji elem enti pri preuzim anju svrdla

1. Mora biti ispravna geometrija svrdla.
2. Mora biti ispravan izbor materijala.
3. Mora biti ispravna toplinska obrada.
Sve tri take treba da budu u skladu s JU S K.D3.010, tj. tehnikim propi
sima za izradu i isporuku spiralnih svrdla.
4.66. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu svrdla
1.
2.
3.
4.
5.
248

JUS K.D3.001
JUS K.D3.002
JUS K.D3.003
JUS K.D3.004
JUS K.D3.005

Definicije i oznaka pojmova

Pregled standardnih spiralnih svrdla
Spiralna svrdla vrh
Spiralna svrdla prenici
Dozvoljena odstupanja prenika

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.

JU S
JUS
JU S
JU S
JU S
JUS
JUS
JUS
JUS
JUS
JU S

K.D3.006
K.D3.010
K.D3.019
K.D3.020
K.D3.021
K.D3.022
K.D3.023
K.D3.050
K.D3.060
K.D3.061
K.D3.062

Spiralne burgije s valjastim drkom uice.

Tehniki propisi za izradu i isporuku spiralnih burgija.
Spiralne burgije s valjkastim drkom vrlo kratke.
Spiralne burgije s valjastim drkom kratke.
Spiralne burgije s valjastim drkom duge.
Spiralne burgije s koninim drkom.
Spiralne burgije s koninim ojaanim drkom.
Alat za zabuivanje pregled i upotreba.
Burgije zabuivai.
Zabuivai.
Zabuivai za zatitna sredinja gnijezda.

4.67. Odreivanje Mase kvalitete obrade povrina na svrdlim a

Na kvalitetu obrade povrina na svrdlima treba posebno paziti, jer svako
poveanje kvalitete poveava cijenu kotanja svrdla, ali poveava takoer kvalitetu
obraene povrine na izraevini.
U tabeli 4.30 su podaci o oznaivanju kvalitete obrade povrine na svrdlima,
prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065-HM.A1.021.
Tabela 4.30
Skica svrdla

Naziv svrdla

f/
Navoj no svrdlo

>

Ostalo \9/

. _.
Ostalo

Zabuivalo za centrirne
uvrte
ustalo

Plosnata svrdla

Svrdlo s ravnim utorom s plo

icom od tvrdog metala

Svrdlo za duboka buenja

249

4.68. Izbor m aterijala za svrdla

Za izradu svrdla primjenjuju se alatni, brzorezni elici i tvrdi metali. Drai

tupo zavareni na radni dio svrdla izrauju se od konstrukcijskih elika.
U tabeli 4.31 su vrste elika od kojih se izrauju svrdla.
Tabela 4.31
Izbor vrste elika za rezni dio svrdla
Naziv svrdla
Svrdla za buenje materijala tvrdoe
manje od 200 HB

Oznaka
elika
.1940
.1944

Svrdla za buenje materijala tvrdoe

vee od 200 HB i lijevano eljezo

.6880

Svrdla za zabuivanje i uputanje

.6882

Tvrdoa u HRc

Izvor

Promjera do 10 mm
59...63
Promjera iznad 10 mm
61...64
Promjera do 5 mm 60. ..64

JUS

Promjera iznad 5 mm
62...65

JUS

61...62

JUS

Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih alata

Drke zavarenih svrdla i zabuivala

.3130

30...35

JUS

Izbor vrste elika za neradne dijelove alata sa tvrdim m etalom

Tijela svrdla sa cilindrinim drkom

.3130

40... 50

JUS

Tijela svrdla sa koninim drkom

.4131

56...62

JUS

4.7. PRIM JER PRORAUNA I K O N STRU K CIJE SPIRALNOG SVRDLA

Treba proraunati i konstruirati spiralno svrdlo prema JUS K.D3.022 sa
slijedeim karakteristikama
d = 23,5 0 mm promjer svrdla,
la = 55 mm dubina buenja,
cm = 45 kp/mm2 vrstoa obraivanog materijala,
HB =150 tvrdoa obraivanog materijala,
Builica stroj obrade.
250

Reim rada:
5 =

0,5 mm/okr posmak

v = 40 m/min brzina rezanja
.1944 materijal reznog dijela svrdla
.0745 materijal ostalog dijela svrdla.
Svrdlo tupo zavariti.
Rjeenje:
1. Odrediti sile koje djeluju na svrdlo.
Zakretni moment po formuli 213
M = C m-dx-sy (kpmm),
iz tabele 4.20 odabere se prema <tot= 45 kp/mm2:
Cm= 24; x = 2 ; j;= 0 ,8 , pa je prema tome
M (=24-23,52>-0,508=7605 kpmm.
Aksijalna sila po formuli 212
P = C f d xX-sy1 (kp).
Iz iste tabele 4.20 odaberemo prema am= 45 kp/mm2:
Cf =51; x1= 1 ,0 ; y x= 0,7;
prema tome je:
P = 57^ S M . O ^ 07^ 824,5 kp.
2. Odrediti potrebne dimenzije konusa (prema uslovima svrdlo mora imati
konini drak). Za ovo se moe nai momenat trenja ili zakretanja po formuli iz
poglavlja 5.762.
sin a

(l O,O4A0) (kpmm),

Ad=5'.
Moment trenja se mora izjednaiti sa zakretnim momentom. Zbog zatupljenja svrdla, da bi mogli sa sigurnou raditi, potrebno je zakretni moment osi
gurati s trostrukom vrijednou. Na taj nain moment trenja mora biti jednak
trostrukoj vrijednosti zakretnog momenta:
3

sin a

(1 0,2)

ako se zamijeni
,

ii Jr d 1

dm= ------- , moze se izraunati

4
251

,
6M asm a
6-7605 sin 130'
1000
dm= -------------------= ----------------------- =18,88 mm.
P-P (1 -0 ,2 )
0,096-824,5-0,8
Prema JUS K.D3.022 srednji promjer konusa M orse2je 16,84 0 mm, srednji
promjer konusa Morse 3 je 22 0 mm. Radi vee sigurnosti odabere se Morse ko
nus 3.
3. Odrediti duinu svrdla. Ukupna duina svrdla odreuju se prema stan
dardu za spiralno svrdlo s Morse koninim drkom. Radna duina bit e
4= 165 mm,
ukupna duina bit e
1= 285 mm;
ostale elemente uzeti prema JU S K.D3.022.
Odredivi osnovne dimenzije svrdla, prelazimo na elemente reznog dijela
svrdla.
4. Kut vrha odabere se prema tabeli 4.1.
2<p=l 16.
5. K ut uspona prema istoj tabeli 4.1.
w = 35.
6. Uspon spirale rauna se prema formuli 125
H u= v d -cotg 35= 3,14-23,5-1,4281 = 105 mm.
7. Promjer jezgre svrdla d0 odreuje se prema formuli 1263
do= 0 A 4 -d = 0 ,14-23,5 = 3,28 0 mm,
Ako se na duini od 100 mm povea promjer jezgre za 1,5 mm sa svake strane,
dobiva se
i oi= 3 ,2 8 + 3 ,0 = 6 ,2 8 0 mm.
8. Promjer na poleini moe se odrediti prema tabeli 4.2
d}= d 2t= 23,52-0,6=23,5 1,2=22,3 mm.
9. irina faze / odreuje se prema istoj tabeli 4.2
_/"= 1,35 mm.
10. irina utora odreuje se prema formuli
b=0,58-^=0,58-23,5=13,5 mm
Napomena: irina
>=0,62-d (mm) za
b=0,59-d (mm) za
fe=0,58-i(m m ) za

utora rauna se
prema slijedeim podacima:
svrdla promjera od 3 . . . 8m m .
svrdla promjera od 8 . . . 20 mm,
svrdla promjera iznad 20 mm.

11. Na radionikom crteu spiralnog svrdla treba dati profil glodala kojim
e se glodati utor spirale. Za promjer svrdla d = 23,5 mm raunaju se elementi
profila glodala po slijedeim formulama:
252

Priblina formula za najvei polumjer oblika glodala rauna se po slijedeim

formulama:
RoCr Co' Cg d ( m m ) ................................ 259
gdje je:
d promjer svrdla (mm)
C r = koeficijent, koji uzima u obzir utjecaj kuta vrha 2<p i kuta uspona co.
Koeficijent C r odreuje se ovisno od kutova 2<p i w slijedeom formulom:
C j _ 0,0 2 6 - 2 , .

....................................... 260

OJ

gdje se:
2ep i

oj

uzimaju u stupnjevima

Crf0=koeficijent koji uzima u obzir promjer jezgre d0

........................................ 26I
gdje je:
d0=prom jer jezgre svrdla (mm).
Ako je odnos =0,14, tada je koeficijent Ca0= 1 i ne uzima se u obzir.
d
Cgkoeficijent koji uzima u obzir promjer utora glodala
/

1 / \ 0*9

, -
v Dg ,

.............................................262

gdje je:
Dg= promjer glodala za utore (mm).
Ako je promjer glodala Dg=13]/d, tada je koeficijent Cg= 1 i ne dolazi u obzir
za proraun.
Za proraun moe se uzeti da su koeficijenti Ca0 i Cg jednaki jedinici, onda
je odreivanje polumjera R 0 mnogo jednostavnije.
Polumjer Ra zakrivljenosti vrha glodala moe se odrediti prema formuli
Rk=C/c'd(mm),

............................................ 263

gdje je:
i = promjer svrdla (mm), a Cjc=koeficijent koji se odreuje prema formuli:
C*=0,015 a>075

............................................ 264

Lako je iz crtea profila odrediti irinu glodala:

B = R 0-f

Rk

(mm)

................................ 265

COS j/fj

ili, kako je kut <//, obino mali i jednak 10, to seirina glodala moe raunati:
B^Ro+Rk

................................................ 266
253

L = 285

a.

Materijal: rezni dio

stezni dio

b.

Toplinska obrada
rezni dio kaliti na HRC=6 2 -6 5
stezni dio kaliti na HRc= 3 0 -4 0

Slika 4.99. Prikaz konstrukcije spiralnog svrdla; a. geometrija svrdla, b. geometrija lijeba

Poto su sada poznati svi elementi svrdla, lako se moe izraunati profil
glodala za utore:
RoCR-Cdo'Cg-d= 0,42-1 1 -23,5=9,85 mm,
ako je:
^ _ 0, 026- 2 < p - _ 0,026-116|/TT6 _ 0,026-116-4,86

---

35
posto je:

35

Co lj C g 1;

Manji polumjer profila R}C bit e:

R k = C k 'd = 0 , 173 -23,5=4,06 mm,

254

-- \) Z

ako je
C)fc=0,015- co0,75=0,015-3575=0,217.
irina profila bit e uz kut iAi = 10
B = R 0+Rtc=9,85+4,06 = 13,90 m m ~14 mm
Slike 4.99 i 4.100 prikazuje konstrukciju spiralnog svrdla; a. geometrija
svrdla, b. geometrija lijeba.

4.71. Grafika konstrukcija svrdla. d= 23,50 m m (Mjerilo 1:3)

Slika 4.101 prikazuje shemu grafikog odreivanja glavne povrine profila
lijeba svrdla promjera 23,5 mm. Na projekciji (A) prikazan je vrh svrdla s kutom
29=116. Ravna linija 00 je rezni brid svrdla.[22]
Na projekciji (B) rezni brid je prikazan debljom crtom, koja prolazi kroz a2.
Da se dobije profil poprenog presjeka svrdla u ravnini okomitoj na os svrdla,
mora se rezni dio u projekciji (A) sjei paralelnim ravninama udaljenim meu
sobno za veliinu:
1= (mm), gdje je:
n
I I = korak spiralnog ljeba svrdla
n =proizvoljan broj, obino 64.

Povrinu kruga svrdla u projekciji (B) takoer podijelimo na w-dijelova, od

nosno 1/4 kruga na nj A dijelova. Zatim svaku taku presjeka linije 00 sa paralelnim
pravcima (dakle takama av b1} cx itd.) projiciramo na podebljanu liniju projekcije
(B), tj. na projekciju rezne otrice (take a2, bv c2 itd.) i kroz te take povuemo
koncentrine krunice (a, b, c itd.).
Da bi se dobio profil poprenog presjeka svrdla u prvoj presjenoj ravninij
neophodno je imati na umu da je lijeb svrdla spirala i da projekcija take bx po
vrine lijeba (reznog brida) u prvoj presjenoj ravnini bude odgovarajua taka
b3. T u taku odredimo, ako na krunici b odbijemo od take b2 jednu duinu
odgovarajueg luka
Taka c3 odredi se tako, da se na krunici c odbiju od take c2 dvije duine
( 360\
------ . Analogno takama b3 i c3 dobiju se i ostale take na
n )
odgovarajuim krunicama d, e itd.
Spajanjem tih taaka dobiva se profil svrdla u prvoj presjenoj ravnini.
360
Odgovarajue veliine luka dobiju se pomou k u ta ------koji je nacrtan u desn
nom dijelu projekcije (B), odakle se na svakoj krunici lako odredi veliina odgo
varajueg luka.
255

256

MJERILO 1-3

Projekcija ,,D'

d0-1>jezgra
Os svrdla u
projekciji ,,C

Projekcija ,,B'

Strana profila koja

odgovara ravnoj
reznoj otrici ___

\D uzina lukova
;T~.---- 20
na krunicam a
a, b,c,...koje
odgovaraju kutu 360

17/16 15 14 13 12 11 10 9

Projekcija ,,C"
Projekcija zavojnih linija dobivenih
presjecanjem zavojnog zlljeba svrdla
odgovarajuim cilindrima a, b, itd

Slika 4.101. Grafika konstrukcija spiralnog svrdla

4.72. Odreivanje profila glodala

Da se odredi profil glodala za glodanje lijeba, neophodno je dobiti prikaz

povrine zavojnog lijeba kako je prikazano na projekciji (C).
Na projekciji (C) prikazane su projekcije zavojnih linija, dobivenih presije
canjem zavojnih povrina kanala svrdla s odgovarajuim cilindrima a, b, c, d itd.
iz projekcije (B). U tu svrhu na osi svrdla (u projekciji C) crtani su redovi paralelnih pravaca 1, 2, 3, 4 itd. na udaljenosti l . Kako crte prikazuje, dobivaju
n
se projekcije taaka a[, a2, a'3 ........... a'u , itd.
Spajanjem tih taaka dobiva se projekcija zavojnih linija.
Odredimo zatim taku 5 sjecite projekcije osi glodala i osi svrdla u projek
ciji (C) i ucrtamo paralelne pravce I, II, III, IV i V pod kutom 60. Ovi pravci si
jeku zavojne linije u projekciji (C) (kut 0o=9O oj 1, gdje je oj= nagib za
vojnog lijeba svrdla).
U treem presjeku, na primjer, dobivaju se take am , bni, cm itd. Dobivene
take prenose se u projekciju (B) na odgovarajue krunice i dobivaju se udalje
nosti aiux, bmx, cmx itd.
Te udaljenosti prenesemo u projekciju (D) (od osi svrdla u toj projekciji koja
je tu okomita na os glodala Oa).
Ako se prenesene take spoje, dobiju se krivulje I I I / III/; to je profil po
vrine kanala svrdla u presjeku sa ravninom III III.
Analogno ovim putem dobivaju se krivulje u drugim presjecima (na slici
prikazana samo jedna krivulja u presjeku III III).
Ako se odabere, veliina vanjskog promjera glodala D 0, dobije se udaljenost
osi svrdla od osi glodala
+~

(mm), te se moe ucrtati sredite 0 2. Iz sredita glodala po

vue se krunica, tako da dodiruje krivulju I I I / I II / u taki R 0niVeliina R 0m je traeni radijus glodala u presjeku I I I III.
Analogno se dobivaju radijusi glodala u ostalim projekcijama (I, II, III itd.)
Profil glodala grafiki dobiva se lako, ako se presijee ravninom kroz S Oa
i nanesu radijusi dobiveni na gore navedeni nain.
Taniji profil nastaje sijeenjem vie ravnina i crtanjem u veem mjerilu.
U poglavlju 4.7, prikazan je proraun profila glodala za svrdlo 23,5 mm promjera,
a u slici 4.100, je njegov profil prema dobivenom proraunu.
K ut 60 se uzima razliito od kuta glodanja (r= 9 0 a>). On se uzima 1 . . . 2
manji, tj. 6o=90cu(1 . . . 2). Takav izbor kuta daje bolju, tj. istiju obra
ivanu povrinu i prijei podrezivanje ve izglodanog lijeba.
Pomona krivulja profila lijeba izvodi se na slijedei nain:
Sredite Oa radijusa R/c nalazi se na radijalnom pravcu, koji prolazi kroz taku
N glavne linije profila A N slika 4.100. Taka N lei ujedno na krunici jezgre.
Da se odredi taka N, od linije A O nacrta se kut i-i koji iznosi 90 (ili 92,8).
Okomica na pravac N B, koja ujedno raspolavlja duljinu A B, daje s radijalnim
pravcem kroz N taku 0 2, tj. sredite radijusa Rjc. (Slika 4.100).
17 R E Z N I A L A T I

257

5. UPUTALA

5.1. OSNOVNI POJMOVI UPUTALA

Uputala su rezni alati koji se upotrebljavaju za proirivanje i postizavanje
tanijeg oblika ve prije izbuenih ili odlivenih rupa. Ujedno se upotrebljavaju
i za zaravnavanje ili uputanje mjesta za glave vijaka. Njima se obrauju elne
plohe ravno ili pod kutom kao i sva ona mjesta za koja su svrdla nepodesna. Za
rad uputalom mora ve postojati izbuena ili odlivena rupa. Uputala prodiru
u materijal i reu slino kao svrdla. Izrauju se sa dvije, tri i vie reznih otrica.
Upinju se na horizontalnim i verikalmm builicama, tokarskim i revolver tokarskim
strojevima i slino. Uputanjem se postiu obrade u kvaliteti IT11 do IT15. S
tvrdim metalom znatno bolje.
Slika 5.1 prikazuje radove koje vre uputala.111

Slika 5.1. Prikaz obrade rupa uputalima; a. proirivanje, b. uputanje za glave vijaka,
c. obrada kosih krajeva na utorima, d. elno poravnavanje uzdignutih mjesta

Prema obliku i svrsi uputala se mogu podijeliti na:

1. spiralna ili navojna uputala,
2. vratna uputala,
3. konina uputala,
4. nasadna uputala,
5. jedno i dvostrana elna uputala i
6. specijalna uputala.
Uputala se izrauju uglavnom u promjerima od 10 . . . 140 mm.
Slika 5.2 prikazuje osnovne tipove uputala.
258

I@1

Slika 5.2. Prikaz raznih oblika uputala: a. spiralna, b. vratna, c. d. e. f. konina, g. i h.

nasadna, k. jednostrana ili elna, i. specijalna

5.2. K O N STR U K TIV N I ELEM EN TI UPUTA LA

Slika 5.1 prikazuje radove koje vre uputala. Uputanjem se daje uvrtu,
nakon provedenog buenja, poseban traeni oblik.121 Za doradu uputalima obino
se ostavlja
dodatak od: 0,7 do 6,0 mm.
JU S K.D3.104 daje pregled standardnih uputala.

5.3. UPU TA LA OD JEDN OG KOMADA ZA DORADU RUPA

Spiralna uputala mogu se podijeliti na:
spiralna uputala s valj astim drkom i
spiralna uputala s morse koninim drkom.
Na slici 5.3. a, b, c, i d nacrtane su konstrukcije spiralnih uputala.
Osnovne dimenzije za spiralno uputalo s valjkastim drkom su u standardu JUS
K.D3.300.
17*

259

1 \

J+
4

^5

d.
Slika 5.3. Prikaz osnovnih dimenzija spiralnih uputala; a. uputalo s morse
koninim drkom, b. uputalo s valjkastim ili cilindrinim drkom, c. upu
talo s otricom za obradu zatvorenih rupa, d. uputalo s valjastim drkom
i uicom

Osnovne dimenzije za spiralno uputalo s morse koninim drkom su u standardu

JU S K.D3.301.
Oznake sa slike 5.3 su slijedee:
l ukupna duina uputala (mm),
lx = duina spirale (mm),
l2 = duina drka (morse konusa ili cilindrinog) (mm),
ls = duina vrata (mm),
/4 = duina reznog brida
(mm),
/5 = duina kalibrirajueg dijela (mm),
le = duina radnog dijela (mm),
d = promjer uputala (mm),
dx = promjer poetka reznog brida (mm)
d2 = promjer vrata (mm),
oj = kut uspona spirale (),
/ = faza na duini kalibrirajueg dijela (mm),
cp = kut konusa rezne otrice.
5.31. Konstrukcija reznih elem enata uputala
5.311. Promjer uputala d jednak je promjeru otvora
Promjer uputala d jednak je promjeru otvora koji se obrauje, uz odstu
panja koja su u tabeli 5.17.
Uputala za obradu konanih rupa rade s odstupanjima u granicama 11 ili
12 klase tanosti, dok za prethodne obrade rupa za razvrtavanje rade s odstupanjima
u granicama 13 ili 14 klase tanosti.
260

Uputala se izrauju u slijedeim promjerima:

promjer d 10 . . . 32 mm za spiralna, vratna ikonina,
promjer d = 25 . . . 80 mm za nasadna i
promjer d 40 . . . 140 mm za uputala s umetnutim noevima.
5.312. Rezni b rid /4
Rezni brid /4 prema slici 5.3 i 5.4 odreuje se ovisno od dubine rezanja
materijala koji se skida.
/4= (r + a ) cotg <p ( m i n ) ...............................................267
t =

( m m ) ....................................

268x

gdje je:
dubina rezanja (mm),
t =
a = udaljenost plohe predbuene rupe i poetka konusa reznog brida (mm),
9 = kut konusa reznog brida.
,

Cu

>3

Pogled B

Slika 5.4. Prikaz geometrije i shema rezanja uputala

Udaljenost a obino se uzima:

a= (0,5 . . . 1,0) t (mm)

.................................... 268a

Posmak 5 je vrijednost pomicanja uputala za jedan okretaj u mm/okr. Pos

mak po jednom zubu uputala iznosi:
5

sz= mm/zubu,
z

................................

269a

gdje je:
s= b ro j zubi uputala,
posmak po minuti iznosi:
SM=s-n mm/min,

........................................ 2692

gdje je:
w=broj okretaja u minuti.
261

Debljina skidane strugotine, izmjerena okomito na otricu iznosi:

5

h = sz- sin 93= s in ^ m m ),

z

270

.
t
d do /
v
b = ------ = ----------(mm)
sin cp 2 sin y

271

irina strugotine:

U tabeli 5.1 su vrijednosti koje moe skidati uputalo nakon buenja.

Tabela 5.1
Dubina po strani koju skida uputalo nakon buenja
Promjer uputala (mm)
Dubina po strani (mm)

Do 20

21...35

0,5

0,75

36...45
1

46... 60

51...60

61...70

71...80

1,25

1,5

1,75

Presjek strugotine na jednu otricu rauna se

5

fz= h -b = sz sin 93sm<p

do
2

s (d 6?o)
(mm2)
2z

272

Presjek strugotine e za sve otrice biti:

/=/ =

z -s ( d d0)

s ( d d0)

(mm2)

273

5.313. Kut uspona co

Kut uspona w povezan je s prednjim kutom y i odreuje se ovisno od
mehanikih svojstava obraivanog materijala. Moe se izraunati iz slijedee
jednadbe:
tgaj= tg y 'sin ^
............................................ .... 274
Poveanjem kuta cj raste i kut y. Prema tome, pri obradi materijala manje
vrstoe mora se odabrati vei kut nagiba w i obratno. Za obradu lijevanog eljeza
odabire se o>=0 .
Obino se odabire kut nagiba t o pri konstruiranju uputala za univerzalnu
upotrebu
<o= 10 . . . 25.
5.314. O dreivanje kutova rezanja

i o

Prednji kut y odabire se ovisno od materijala koji se obrauje. U tabeli 5.2

su vrijednosti za prednji kut y.
262

Tabela 5.2
Veliine prednjeg kuta y kod uputala od brzoreznog elika i ploica od tvrdog m etala

Vrsta materijala

elik

Obraivani materijal
Mehanika svojstva
0m

u kp /mm2

Tvrdoa u HB

Prednji kut y u stupnjevima

Materijal uputala
Brzorezni elik

Do 60

do 180

+ 20

iznad 60 do 75

iznad 180 do 225

iznad 75 do 90
iznad 90

iznad 225 do 270

iznad 270

od +15 do +12
od + 1 0 do + 5

0
-5
-1 0

od + 1 2 do +10

+8

od + 8 do + 6

+5
0

od + 3 0 do +25

Aluminij
Mjed

do 150
iznad 150 do 200
iznad 200

Lijevano eljezo

Tvrdi metal

Primjedba: Negativni prednji kut kod uputala od tvrdog metala izvodi se bruenjem fazete
irina 1,5...3,0 mm na elnoj povrini.

Slika 5.5. Prikaz otrica; a. rezna otrica, b. kalibrirajua otrica

Slobodni kutovi a i a' odabiru se kako je pokazano na slici 5.5. t3]

a. rezni dio:
a = 8 . . . 10; a' = 15 . . . 20
b. kalibrirajui dio:
a=5 . . . 6; a' = 15 . . . 20 za oba dijela.
5.315. Kut konusa rezne otrice uputala od brzoreznog elika
K ut konusa rezne otrice uputala od brzoreznog elika uzimlje se i to:
9 = 60 za obradu elika,
9 = 4 5 . . . 60 za obradu lijevanog eljeza.
Kod uputala s ploicama od tvrdog metala uzimlje se:
9 = 6 0 . . . 75.
Pomoni kut 9 1 , koji se daje po itavoj radnoj duini uputala zbog sma
njenja trenja (vidi sliku 5.4), je u tabeli 5.3. Ovaj kut ujedno stvara konicitet uputala
od radnog konusa prema drku. Prema tome za pravilan rad uputala neophodno
je izraditi konicitet na radnoj duini.
263

Tabela 5.3
Konicitet po radnoj duini uputala u m m
Uputala s ploicama od tvrdog metala

Uputala od brzoreznog elika

Promjer do 18 mm

Konicitet od 0,04 do
0,08 mm na 100 mm
duljine

Promjer od 12 do 30
mm

Konicitet od 0,05 do
0,08 mm na 100 mm
duljine

Promjer iznad 18 mm

Konicitet od 0,05 do
0,10 mm na 100 mm
duljine

Promjer od 30 do
80 mm

Konicitet od 0,08 do
0,10 mm na 100 mm
duljine

5.316. Kutovi rezanja mjereni prem a dvjema glavnim ravninama koje

sijeku spiralne zube
Kutovi rezanja prikazuju se obino okomitim presjekom zuba. Kod spiralnih
zubi mogu se presjeci prikazati okomito na zub i okomito na os. [4]

Slika 5.6. Prikaz prednjeg i stranjeg kuta y, yx i a, a x; a.

okomiti presjek na os, b. okomiti presjek na zub

Nazovimo sa y i y1 odgovarajue prednje kutove na presjecima prema slici

5.6, sa co kut uspona, a sa h visinu zuba. Iz trokuta A A 'B imamo odnos:
A B = h-X gy1 ( m m ) , ........................................

275i

Iz trokuta A'C 'B :

C'B= A'B-cos co=h-tg y1-cos u> (mm),

....................

2752

............................................

2753

a iz trokuta CCB:
C , - tg V
264

Vrijednost iz jednadbe 2752 moe se unijeti u jednadbu 2753 pa se dobije:

h tg y1cos o j
n
tg

;tg y

' COS o > = t g y

27 54

ili
tg y i

tg y

276

COS cu

Slino se moe izraunati vrijednost stranjeg kuta ax:

t g a 1 = t g a - C O S a ) , .................... ........................277
gdje je:
a =stranji kut mjeren na okomitom presjeku spirale zuba,
a1==stranji kut mjeren na okomitom presjeku osi uputala.

5.317. Prethodni kut <p0 na radnom konusu

Prethodni kut % na radnom konusu uputala ima otricu irine f 0 p^ema
slici 5.7. Preporua se upotreba pri stalnoj obradi elinih izraevina. inm
prethodne otrice uzima se:
f o ~ 0,3 . . . 0,8 mm pod kutom 99=30,
gdje je:
m
cp0= , uz slobodni kut a0a.
2

5.318. Odreivanje kutova u raznim ravninama

Pri konstruiranju i izradi uputala treba, prema analogiji kao kod noeva,
raditi s kutovima rezanja, promatranim u ravninama (slika 5.8): 11 okomitoj
na smjer posmaka (a1; yl) ; 22 paralelnoj sa smjerom posmaka (a2, y2); N N
okomitoj na projekciju rezne otrice (cw, y^) na osnovnu ravninu; R R
okomitoj na reznu otricu (or, y/-;).
Ovisnost meu kutovima rezanja u raznim ravninama vidi se iz slijedeih
formula:
265

tg / i = t g

yn

' cos <ptg A- sin

99

. .................................... 278

9 9

........................................ 279

tg y a = tg yjv sin

95+

t g Acos

tgy iv = tg y i cos

93+

t g y 2 sin 99 .........................................280

tg y ij= tg yN cos A ......................................................281

cotg a1= c o tg ajv-cos cp tg A-sin

99

.................................... 282

c o tg a 2 = c o tg a a r s in < p + tg A - c o s ? ) ....................................283
cotg ajv= cotg

cos

COtg a # = COtg

99 +

cotg a 2-sin

9 3

............................... 284

COS A ............................................. 285

K u t nagiba A m oe se o d red iti form ulam a

tg A = tg y 2-cos

99tg y 1

-sin 99

. . . . . . . . .

286

tg A = c o tg a 3-cos

93 cotg

a j / s i n 99. . . . . . . . .

287

K ut naklona rezne otrice A zatvara glavna rezna otrica i osnovna ravnina

IV (slika 5.8).

Slika 5.8. Ovisnost izmeu geometrijskih parametara uputala

u raznim presjecima ravnina

Obino se na radionikim crteima kut A zadaje u projekciji I (pogled s ela),

gdje se on tada oznauje kao A^ Veza izmeu ugla A i njegove projekcije izraava
se formulom, odreenom razmatranjem projekcija od I IV na slici 5.8.
.............................................288
tg Ax = ^ A
sin 99
K ut Ax moe biti pozitivan, negativan ili jednak nuli.
Kod uputala treba razlikovati prednji kut y, od kuta naklona rezne otrice
Aj (slika 5.9). Oni nisu jednaki. Prednji kut y1 lei u presjeku, okomitom na os
266

uputala, onda kada je kut Ax smjeten u projekciji I (slika 5.8, pogled s prednjeg
ela).
Ovisno od smjera kuta naklona rezne otrice Ax i smjera kuta uspona spirale
to, prednji kut y, u presjeku A A (slika 5.9), koji prolazi kroz poetak kalibrirajueg dijela, mijenja svoju veliinu. Grafiki se ta promjena moe prikazati u
tri varijante (slika 5.9). U sve tri varijante usvojen je desni smjer okretanja upu
tala, ako se gleda sa strane drka, dok smjer spirale lijeba moe biti desni i lijevi.
U prvom sluaju kut Ax= 0 , tj. rezna otrica AB lei na polumjeru uputala. Tada
je kut y1 kod desnog lijeba pozitivan, tj. vei od 0, a kod lijevog negativan, tj.
manji od 0. Ostalo se vidi iz slike 5.9.
P ogled s e la

P re s je k A -A

Slika 5.9. Prikaz promjene kuta

ovisno od kutova naklona rezne
otrice X i uspona lijeba to

K ut naklona prikazan je na kosom radnom dijelu uputala. Na slici 5.9 pri

kazani su mogui poloaji kutova yx i nagiba A1; koji moe kao kod tokarenja biti
0 ili< 0 ili> 0.
Obino se daje u slijedeim vrijednostima;
A= 0 za obradu elika, lijevanog eljeza i bronce,
A = + 3 . . . + 5 z a poveanje rezne otrice uputala s ploicama od tvrdog
metala,
A = 5 . . . 10 za nuno poboljanje odvoda strugotine.
5.319. D uina hoda H sp irale kod up u tala
Duinu hoda uputala prikazuje slika 5.10. Odreuje se tako, da zamislimo
razvijenu povrinu valjka na kojoj je utrt brid zuba. Iz trokuta A B C imamo odnos:
TT-d

7tlu
T = tg c ,
267

odatle je duina hoda spirale uputala:

289

Slika 5.10. Prikaz razvijenog plata spirale namotanog na cilindru

5.32. Konstrukcija ostalih radnih elem enata uputala

Glavne duinske mjere kod uputala izraenih od jednog komada prema
slici 5.3. odreuju se:
5.321. Duina radnog dijela uputala l6
Duina radnog dijela uputala /6 mora iznositi najmanje:
290i
gdje je:
d =prom jer uputala (mm)
la=dubina uputanja (mm)
5.322. Ukupna duina uputala
Ukupna duina uputala prema slici 5.3 iznosi:
/ = / 6+ 4 + ^ 3 (mm), a odabire se za:
290a
spiralna uputala s valjkastim drkom prema JUS K.D3.300
-- spiralna uputala s morse koninom drkom prema JU S K.D3.301.
5.323. Duine h, /a i I3
Duine /l5 /2 i /3 odabiru se prema navedenim standardima
5.33. Konstrukcija ljebova na uputalim a
Uputala izraena od jednog komada po svojoj konstrukciji slina su spiral
nim svrdlima. Razlika postoji u broju ljebova i njihovoj dubini. Uputala naj
268

vie imaju tri ili etiri lijeba. Na slici 5.11 prikazani su profili u okomitom pre
sjeku uputala. Ovisno od broja zubi odabire se oblik lijeba. U tabeli 5.4 su di
menzije za konstrukciju lijeba uputala.

Tabela 5.4
Presjek profila uputala s odgovarajuim ljebovim a prem a slici 5.11
Mjere u m m
rt

Kod broja zubi z = 3

10
12
14
16
18
20
22
25
28
30
32
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80

mm

1,0
1,0
1,0
1,0
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
1,8
1,8
1,8
2,0
2,0
2,0
2,0
2,5
2,5
2,5
2,5

mm

0,3
0,3
0,4
0,5
0,5
0,6
0,6
0,6
0,7
0,8
0,8
0,8

S ploicama
od tvrdog
metala

mm

Od brzorez
nog elika

Naziv'promje
uputala

J-l

B il F

D i\ F

9,2
9,6
11,5
15,6
17,4
18,5
20,0

5,2
5,6
6,5
7,5
8,4
9,4
10,3
11,7
13,2
14,0
15,0
-

4,8
4,8
5,6
6,4
7,2
8,0
9,0
10,0
12,0
13,0
13,5

11,3
11,8
14,4
11,3
12,4
13,3
14,6

Kod broja zubi J = 4

S ploicama od tvrdog
metala

Od brzoreznog elika

Ct

2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
3,5
3,5
3,5
4,2
5,1
5,4
5,4
6,0
6,0
6,5
7,0
8,0
8,2

6,7 2,2
7,3
3,1
7,3
3,2
7,3
3,8
8,9
4,9
8,9
5,4
8,9
5,9
7,0
10,5
11,6
7,0
7,2
11,6
14,6 9,2
14,6 9,3
19,0 11,0
19,0 11,7
22,0 14,8
22,0 14,9
24,0 17,0
26,1 18,8
26,1 19,2
31,3 21,0
31,3 21,0

11,5
11,5
11,5
11,5
14,0
14,0
14,0
17,5
21,0
21,0
24,0
24,0
33,0
33,0
38,5
38,5
38,5
38,5
38,5
55,0
55,0

2,1
3,6
4,0
4,2
4,9
5,0
5,1
5,6
6,4
6,5
7,8
8,2
10,1
10,3
11,8
12,1
13,3
15,0
15,0
16,9
17,1

R i

c,

6,0 19,0 10,0

6,0 19,0 10,0
6,0 22,0 11,0
6,0 22,0 11,0
6,0 30,0 13,0
6,0 30,0 13,0
8,0 35,0 15,0
8,0 35,0 17,0
8,0 35,0 17,0
8,0 35,0 20,0
8,0 35,0 20,0
10,0 50,0 22,0
10,0 50,0 22,0

3,7
4,3
4,9
5,7
7,2
8,6
8,6
10,7
11,5
12,9
14,3
14,3
15,8

7,0
7,2
7,4
7,7
8,2
8,6
10,5
10,9
11,5
11,9
12,4
14,3
14,7

5.34. Vratna uputala za obradu valjkastih i elnih ploha

Vratna uputala se upotrebljavaju za uputanje valjkastih oblika s ravnom
stepenicom prema osnovnoj rupi. Uglavnom slue za uputanje glave i vrata (pro269

lane rupe) vijka. ep ili vodica vodi uputalo u ve gotovoj rupi. elne povrine
su uz rezne otrice podbruene. Bone povrine bruse se okruglo kao kod spiralnih
svrdla. Ova su uputala prilagoena za uputanje glave i vrata metrikom i Whitworthovom navoju.
Promjer epa di manji je od promjera spiralnog svrdla, kojim je predbuena
rupa za jezgru navoja od 0,1 do 0,2 mm. Promjer uputala d mora biti vei od
promjera glave, odnosno vrata vijka od 0,05 do 0,4 mm.
Vratna uputala moemo podijeliti u:
vratna uputala sa valjkastim drkom
vratna uputala sa Morse koninim drkom.

i_______________________ _
Slika 5.12. Prikaz osnovnih dimenzija vratnih uputala; a. sa valjkastim drkom,
b. sa Morse koninim drkom

Na slici 5.12 prikazane su izvedbe ovih uputala. Osnovne dimenzije prika

zanih uputala su u standardima
JU S K.D3.310 i
JU S K.D3.311.
ep ili vodica moe se izraditi tako da se moe izmijeniti kao izmjenljiva.
Uvrenje izmjenljivog epa moe se izvesti pomou konusa ili vijka za stezanje.
5.341. Konstrukcija vratnih uputala
Na slici 5.13. prikazana je konstrukcija geometrije vratnog uputala sa epom.
Uzima se
kut uspona:
00
= 10 . . . 15
slobodni kut na reznom elnom dijelu:
a =6

a'= 2 5 . . . 30
270

slobodni kut na kalibrirajuem dijelu:

a = 6

a'2 5 ___ 30
irina vrha zuba f
f = 1,0 . . . 1,5 mm
irina fazete f \ na vrhu zuba / :
/ j = 0,2 mm.
kut naklona A:
A=10.

Slika 5.13. Prikaz geometrije vratnog uputala

Prednja rezna povrina izrauje se prema odabranom glodalu, tako da se postigne

kut S= 105, tj. kut lijeba.
Broj zubi z 4.
Konicitet na promjer uputala d iznosi:
dic=d(0,01 . . . 0,02) (mm).
Slika 5.14 prikazuje izmjenljivi ep.

> t
"41 \

i"
_) r OI
m

<onus

V-50

>

45

A -A

Slika 5.14. Izmjenljivi ep kod vratnog uputala

271

5.4. UPUTA LA ZA OBRADU K O N I N IH PLOHA

Uputala za obradu centrirnih uvrta obraena su u poglavlju 4.443. i nazvali
smo ih zabuivala. Meutim, uputala za obradu koninih ploha zovemo konina
uputala.
Uputala za obradu koninih ploha mogu se podijeliti u:
konino uputalo 60 standard JUS K.D3.321;
koninouputalo 75 s Morse koninim drkom standard JUS
K.D3.322;
koninouputalo 90 s Morse koninim drkom standard JUS
K.D3.323;
konino uputalo 75 sa zarubljenim vrhom standard JUS K.D3.324;
konino uputalo 90 sa zarubljenim vrhom standard JUS K.D3.325;
konino uputalo 120 s Morse koninim drkom standard JUS
K.D3.326;
koninouputalo 120 s valjkastim drkom standard JUS K.D3.327;
konino uputalo 30 sa etvrtastim drkom standard JUS K.D3.330;
koninouputalo 30 s Morse koninim drkom standard JUS
K.D3.331.
Vrni kut konusa iznosi za centriranje i ienje rubova 60, a za zatitno
uputanje uvrta za centriranje i za uputanje glave vijka 90 i 120.
5.41. Konstrukcija koninih uputala
Slika 5.15 prikazuje osnovne oblike koninih uputala i potrebne parametre
za konstrukciju.

Slika 5.15. Prikaz glavnih parametara uputala za uputanje centrirnih uvrta; a. uputalo
sa jednom otricom, b. spiralno uputalo, c. i d. uputalo sa dvije otrice

272

<A=55,
w = 20.
U slici a, c i d treba uputalo po itavoj duini tijela skinuti natrano po slije
deoj formuli:
7

7 7 '

k = ------- tg a (mm)

291

gde je:
k = natrani pad (mm)
d = promjer uputala (mm)
a = slobodni kut.
U slikama c i d treba vrijednost oznaenu sa e natrano skinuti za 10.
Sve ostale oznake i dimenzije uzeti iz oznaenih standarda u poglavlju 5.4.
Slika 5.16 prikazuje osnovne oblike koninog uputala prema JU S K.D3.321
i sve potrebne parametre za konstrukciju.

A -A

Slika 5.16. Prikaz geometrije koninog uputala

Radi boljih uvjeta rezanja, tj. radi boljeg odvoenja strugotine, preporua se
da se odree vrh svakog drugog zuba na slijedeoj duini:
4 = 1 ,5 . . . 5 mm.
Promjer J 2 na elu uputala rauna se:
d2= (0,15 . . . 0,18) d (mm)
18

REZNI ALATI

292
273

Promjer d3 jezgre je
^3=0,1 d (mm),

.....................................293

gdje je:
d = promjer uputala (mm).
K ut lijeba zuba & u granici od 90 . . . 75 ovisi od broja zuba i kuta tijela
zuba yj. Ovaj kut rauna se po slijedeoj formuli:
&

............................................ 294

e= - 360: ,

...........................................

295

gdje je:
e = kut podjele zubi. Vidi sliku 6.9.
Da se izbjegne oslabljenje zuba, kut tijela zuba uzima se
97=30 . . . 40.
Broj zubi koninog uputala uzima se
^r=od 6 do 12.
Nakon prorauna kuta lijeba &, treba kut & zaokruiti prema standardnom
kutnom glodalu, kojim e se lijeb glodati.
irina vrha zuba / uzima se
/ = 0,6 . . . 1,2 mm.
Za odravanje irine zuba / po itavoj duini zuba potrebno je izraunati kut
(8 po slijedeim formulama:
P = A -B ,
....................................296
tg A= cos e-tg <p,
sin 5 = s in A -tg e-eotg &

........................... 297
................. 298

Na irini zuba / moe se izraditi irina fazete f 1} koja smije iznositi

/ 1= o d 0,05 na vie.
Slobodni kut a uzimlje se:
o = 6 ...8.
Prednja rezna povrina izrauje se prema odabranom radijusu glodala, kojim
se obrauje lijeb.
5.42. Konstrukcija nasadnih uputala
Nasadna uputala upotrebljavaju se za istu svrhu kao i spiralna uputala.
Imaju rupu sunutarnjim konusom 1:30, pomou koje senasade naposeban drak.
Da se na drku ne okreu imaju na gornjem i donjem kraju utor u kojiulaze izdanci
drka. Nasadna uputala mogu biti dvovrsna:
za prolazne rupe,
za zatvorene rupe.
274

Na slici 5.17 prikazana je konstrukcija nasadnog uputala za prolazne rupe.

Na slici 5.18 prikazana je konstrukcija nasadnog uputala za zatvorene rupe, u
kojima se obrauje i dno. U tabeli 5.5 su pomone dimenzije za izradu obaju upu
tala. Ostale dimenzije odreuju se kao u poglavljima 5.311. do 5.323.

Slika 5.17. Prikaz konstrukcije nasadnog uputala za prolazne rupe

Konus

V30

Slika 5.18. Prikaz konstrukcije nasadnog uputala za zatvorene rupe; a. s ravnim zubima,
b. s zavojnim zubima

Dimenzija duine zuba lx rauna se:

/1 = (0,7 . . . 1,0) J (mm)

299

Slika 5.19 prikazuje uputala sa cilindrinom i koninom rupom nataknuta

na trnove. Slika A prikazuje napravu za skidanje nasadnih uputala i razvrtala
s koninih trnova.
18*

275

Tabela 5.5
Pom one dim enzije uputala (si. 5.17 i 5.18)
Nazivne mjere d (mm)
od

Promjer konusa du (mm)

/ (mm)

h (mm)

t3 (mm)

b (mm)

24 do

35

13

55

3+ 0,5

5,6

4,3

Iznad 35 do

44

16

60

3+0,5

6,6

5,3

Iznad 44 do

54

65

^3+ 0=5

8,2

6,4

Iznad 54 do

64

22

70

3+ 035

9,2

7,4

Iznad 64 do

74

70

3+0,5

10,3

8,4

Iznad 74 do

89

27
32

75

11,8

10,4

Iznad 89 do 100

40

80

3+ 0,5
3+ 0,5

13,0

12,4

19

Slika 5.19. Prikaz nasadnih uputala za obradu rupa od 24 . . . 100

0 m m ; a. sa cilindrinom rupom; b. s koninom rupom. A naprava
za skidanje

5.5. U PU TA LA ZA OBRADU ELN IH U Z D IG N U T IH PLOHA

elna uputala upotrebljavaju se za poravnavanje uzdignutih ploha s vanjske
i unutarnje strane izraevine. Kod elnih uputala zubi su narezani samo na elu.
Ova se uputala obino natiu na drak ili na brzo izmjenljivu vitku.
276

5.51. Konstrukcija jednostranog elnog uputala

Slika 5.20 prikazuje jednoslrano elno uputalo za poravnavanje vanjske
plohe na izraevini.
Kutovi obrade su slijedei: a=6; a'= 2 0 ; y = 0 ; S=22; &=25;
f = 0,5 mm.
a

Slika 5.20. Prikaz geometrije elnog uputala

Slika 5.21 prikazuje jednostrano elno uputalo za poravnavanje unutarnje

plohe. Iz presjeka A A je vidljiv nain brze izmjene uputala na stezni trn.
Kutovi i rezni elementi mogu se odrediti prema podacima iz slike 5.20.

5.6. UPU TA LA ZA OBRADU RUPA SA VEIM DODATKOM

Vrlo esto treba obraditi rupe u kojima se mora ostaviti vei dodatak za ko
nanu obradu. Isto tako esto moraju se obraivati rupe s profilnim rupama. Za
takve obrade moraju se upotrijebiti specijalna uputala, tzv. dvozuba uputala.
277

5.61. Konstrukcija dvozubih uputala

Dvozuba uputala upotrebljavaju se za uputanje vrlo dubokih rupa. Izra
uju se od 30 do 300 mm prom jera.[S1
Slika 5.22 prikazuje geometriju dvozubog uputala. Iz slike se vidi da ova
vrsta uputala ima kratak radni dio.

Prednji kut y uzima se obino, y = 10 . . . 25, ovisno o obraivanom mate

rijalu. Slobodni kut se odabire
a = 5 . . . 8.
Kalibrirajui dio ima konicitet u granicama od
91=30' . . . 230'.
Ostale mjere su na samoj slici.
Ova uputala mogu se upotrebljavati kombinirano sa svrdlima.
Do sada razmatrana uputala izvode se od alatnog i brzoreznog elika.
5.62. Uputala s ploicam a od tvrdog m etala
Uputala s ploicama od tvrdog metala mnogo se upotrebljavaju pri obradi
ve zakaljenih izraevina i uope materijala koji se teko obrauju. Prednost obrade
ovim alatima sastoji se u koritenju viih reima rada.
Slika 5.23 prikazuje nasadno uputalo s nalemljenim ploicama od tvrdog
metala.
Uputala s ploicama od tvrdog metala izvode se u veliinama kao i uputala
od brzoreznog elika.
Ploica od tvrdog metala kod uputala izrauje se osim lemljenjem jo i ume
tanjem.
278

Slika 5.23. Prikaz nasadnog uputala s nalemljenim ploicama od tvrdog metala

Ukupna duina uputala s ploicama od tvrdog metala je neto manja od

uputala od brzoreznog elika.
Slika 5.24 prikazuje geometriju uputala za obradu otvora zakaljenih izra
evina.
Pogled

Slika 5.24. Prikaz geometrije uputala za obradu otvora zakaljenih izraevina

Iz slike moe se izraunati kut y0 ako je

&=<P<P(

tada je

tg y0= t g yzr costg A-sin &

Ako se uzme da je

y 0= y N ,

300

. 301i

tada moemo izraunati:

cos& 1
tg A=tgyjvsin i?

301,

279

gdje je:
y0 = prednji kut na kalibrirajuem bridu,
yN = prednji kut u jednoj taki kalibrirajueg brida.
K ut y postie se tako, da se faza / brusi na odreenu dimenziju.
Bruenjem / = 0 ,2 . . . 0,3 u slici 5.23 dobivaju se za razne materijale razne
vrijednosti kuta y kako slijedi:
za obradu lijevanog e l j e z a ............................ y = + 5 ,
za obradu elika am < 90 kp/mm2
za obradu elika am> 90 kp/mm2

. . . .

/ 0= 0,2 . . . 0,3 mm,

y = 0

................ y = 5,

/= 0 ,2 . . . 0,3 mm.

Konicitet na duini ploice smanjuje se za 0,05 . . . 0,08 mm:

dp= d 0,05 (mm), zatim

302i

dk=dp(0,l . . . 0,2) mm.

302a

Kako smo ve spomenuli, ploica od brzoreznog elika i tvrdog metala, osim

lemljenjem ugrauje se kod uputala i mehanikim putem.
5.7. SILA REZANJA I M OM EN T ZAKRETANJA PRI U PU TA N JU
Optereenje uputala vrlo je slino optereenju spiralnog svrdla, ali je ovdje
presjek strugotine obino mnogo manji, te e prema tome i sile biti manje.
Pri radu uputala nastupa u aksijalnom smjeru sila P, dok glavna sila P 0 na
otricama prouzrokuje moment uvijanja ili torzije Ma- Ovisnost sile i momenta od
pojedinih faktora slina je kao pri radu spiralnih svrdla.
Za izraunavanje glavne sile rezanja P0 moe se
upotrijebiti formula 174
Po=fz'ks (kp)
ili, ako se uvrsti vrijednost za f z dobiva se sila re
zanja po jednoj otrici:
P o = S('
2#

-fe(kp)

. . . .

303

Ako se zna presjek strugotine, za sve otrice bit e

sila rezanja:
te--?

P o = S(

dl) ks (kp)

. . . .

304

gdje je:
5 = posmak uputala (mm/okr)

Slika 5.25. Prikaz sila na

uputalu

280

d = vanjski promjer uputala (mm)

dx= promjer zavretka konusa uputala (mm)
ks = specifini otpor pri uputanju (kp/mm2).

Broj otrica z jako utjee na veliinu aksijalne sile[6]. Uputalo s 3 zuba obino
ima cca 30% manju aksijalnu silu od uputala s 4 zuba. Na moment torzije ne
utjee broj otrica.
Pokusi pokazuju, da je specifini otpor ,, k pri uputanju cca 2 puta vei
nego pri buenju. Prema tome moe se za ,,ks koristiti dijagram iz slike 4.85 i
vrijednosti mnoiti sa 2.
Za odreivanje sile posmaka Pp moemo se koristiti specifinim otporom
posmaka kSp\
ksp = (kp / mm2), ....................................
fz

305x

Pokusima je ustanovljeno, da je specifini otpor posmaka ,,ksp za cca 3 puta

manji od specifinog otpora buenja.
U tabelama 5.6 i 5.7 su vrijednosti posmaka za razne materijale.
Natrane sile Pr ponitavaju se meusobom.
Aksijalna sila Pp moe se izraunati prema slijedeoj formuli:
Pp= fz'kSp (kp)

.................................... 3052

ili
Pv Ca ' tXA -sYA-dZA (kp)

............................. 305s

Podaci u prilogu
ili
Pp = 2P2sm -^-= 2P0 sin = P 0 sin cp (kp)
2

..................... 3054

Tabela 5.6
Posm ak s (m m /okr) pri uputanju sa spiralnim uputalom
Promjer uputala (mm)

Materijal

elini lijev

ugljikov
alatni
elik

10...15

elik

alata

izraevine

26...40

41...60

0,15...0,25

0,25... 0,3 5

0,35...0,45

0,25...0,35

0,35...0,45

0,45...0,55

brzorezni
elik

n
O
uS
o

16...25

0,2

0,25

0,3

0,4

Bronca

ugljikov
alatni
elik

Mjed
Aluminij

brzorezni
elik

0,25

0,3

0,4

0,5

Temper lijev

Lijevano eljezo

281

Tabela 5.7
Posm ak s (m m /ok r) pri uputanju s vratnim uputalom
Promjer uputala (mm)

Materijal
izraevine
elik
elini lijev
Temper lijev

41...60

0,1

0,15

0,15

0,1

0,15

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

0,2

10...15

16...25

ugljikov
alatni
elik

0,1

brzorezni
elik

Bronca

ugljikov
alatni
elik

Mjed
Aluminij

brzorezni
elik

Lijevano eljezo

26...40

alata

Moment torzije ili uvijanja bit e:

Ma = ^ Z ^ ( k p m m ) ,................................ 306
2
gdje je:
P0 glavna sila rezanja (kp)
z = broj zubi uputala
d promjer uputala (mm).
5.71. B rzin a rez a n ja kod u p u ta la
Brzina rezanja kod uputanja izraunava se kao pri buenju i glasi:
v ------ ------------ (m/min)
Tm-tx -sy -Hg

...................................307

gdje je:
C
d
T
t

.=
=
=
=
5 =

koeficijent koji ovisi o materijalu (tabela 5.9)

promjer uputala (mm)
vrijeme trajanja (min) iz tabele 5.11
dubina obraivanog materijala (mm)
posmak (mm/okr)
H b = tvrdoa obraivanog materijala (HB).
Vrijednosti eksponenata su u tabeli 5.8.
. J. ... ... .
282

Tabela 5.8
Brojane vrijednosti eksponenata iz form ule 307
elici, obojeni i laki
metali

Uputanje nasadnimuputalima
i od jednog komada

Od alatnog elika

0,3

0,9

0,2 0,5

0,3

S ploicama od tvrdog metala

Lijevano eljezo i bronca

m

0,125

1,3

0,1

0,4

0,2

0,4

1,3

0,1

0,45

0,4

Tabela 5.9
Brojane vrijednosti koeficijenta C iz form ule 307
Uputala od vrste elika
brzorezni
tvrdi metal
Obraivani materijal

Konstrukcijski elik tvrdoe

H b<

. 6880 i . 6882

155

elik za automate H b =140...230

Konstrukcijski legirani elik
H b = 155...340, vrstoe crm< 9 0 k p /m m 2
Konstrukcijski legirani elik
H b = 155...265, vrstoe am > 9 0 kp/m m 2
Ugljikov alatni elik
Volframov elik

H b=

Legirani alatni elik

210...240

Hb

od jednog
komada

nasadni

0,226
3000

0,2
2700

2000

1800

1700

1535

1500

1350
7,2

8
6,4

= 210...240

Mesing
Duraluminij, silumin i aluininij
Elektron
Lijevano eljezo, H b = 120...240
Kokilni lijev, H b = 120...200
Bronca srednje tvrdoe
Bronca tvrda

5,75

48
80
96

43

17100
21400

15400

72
86

56

19000
50

28

25

od jednog
komada

nasadni

.87000
108700
-

78300
97900
-r.

Tabela 5.10
Vrijednosti popravnog koeficijenta K
Materijal alata
Koeficijent K

.6880
.6884
1,0

.6444
0,65

.1940

.1944

0,3

0,5

283

U tabeli 5.11 dane su srednje vrijednosti trajanja uputala.

U ovisnosti od materijala reznih otrica uputala vezan je za brzinu rezanja
popravni koeficijent K koji je dan u tabeli 5.10.
Ovim koeficijentom ispravlja se formula 307.

Tabela 5.11
Srednja vrijednost trajanja uputala T (m in)
U

t a l a

od jednog komada

Promjer uputala d
u mm

nasadna

u eliku

u lijevanom
eljezu

12

30

15...19

u eliku

u lijevanom
eljezu

20...24

18

36

25...29

24

42

36

60

30...34

24

48

42

70

35...39

50

85

40...44

55

100

45...49

60

120

50... 54

70

120

55...59

90

160

60... 69

110

200

70... 79

130

240

U tabeli 5.12 su orijentacione vrijednosti brzina rezanja v (m/min) za uputanje.

Tabela 5.12
Brzina rezanja za uputanje v m /m in
Spiralno uputalo
Materijal izraevine

Alatni
elik

elik
elini lijev
Temper lijev

Alatni
elik

Brzorezni
elik

10

18

12

srednje

15

10

tvrdo

12

meko

10

20

14

15

12

meko
Lijevano eljezo

Brzorezni
elik

Vratno uputalo

srednji
tvrdi

10

meka

18

40

15

8
30

Mjed

srednja

16

35

12

25

Aluminij

tvri

18

40

15

30

Bronca

284

5.72. Odreivanje posm aka kod uputanja

Posmak pri uputanju moe se izraunati iz slijedee formule:
................................ 308

s = C 0'ds (mm/okr),
gdje je:

d = promjer uputala (mm).

Brojane vrijednosti za koeficijent C0 su u tabeli 5.13.
Tabela 5.13
Brojane vrijednosti koeficijenta C 0 za form ulu 308 za odreivanje posm aka pri
uputanju
Vrije nosti koeficijenta
Obraivani materijal

C0

grupa posmaka
I

II

0,190

0,140

0,095

= 160...240

0,140

0,105

0,070

elik, tvrdoe / / b=240...300

0,105

0,079

0,052

elik, tvrdoe

iznad 300

0,085

0,063

0,042

elik, tvrdoe

Hb

elik, tvrdoe

Hb

Hb

do 160

III

Lijevano eljezo

Hb

do 170

0,250

0,190

0,125

Lijevano eljezo

Hb

iznad 170

0,150

0,113

0,075

Obojeni metali meki

0,330

0,250

0,170

Obojeni metali tvrdi

0,250

0,190

0,125

I grupa posmaka odnosi se na uputanje:

a) lijevanih ili kovanih rupa bez odstupanja, nakon grube obrade uputalom;
b) rupe obraene svrdlom ili noem, kao predobrada za dvostruko razvrtavanje;
c) lijevanih ili pretkovanih rupa kao predobrada za rezanje navoja, pri obradi rupa poslije
grubog uputanja;
II grupa posmaka odnosi se na uputanje:
a) lijevanih ili kovanih rupa;
b) predobrada za narezivanje po 11-toj klasi tanosti, predobrada za dvostruko razvrtavanje;
prethodna obrada rupe za naknadnu obradu jednim razvrtalom;
III grupa posmaka odnosi se na uputanje lijevanih i kovanih rupa za naknadnu obradu jednim
uputalom s malom dubinom rezanja ili jednim razvrtalom.

285

5.73. Snaga rezanja pri uputanju

Potrebna snaga rezanja pri uputanju rauna se slino kao pri buenju.
Prema tome bit e snaga rezanja:
Nrez = ------A4^ n------(kW)
716200-1,36

..............................309

ili

Nrez= M d'v (kW)

3060-i

.....................................310

Snaga na elektromotoru bit e:

AVcz
Ne = ^ ( . kW)

.................................... 311

5.74. Proraun deform acije uputala

Zbog prodiranja uputala i djelovanja aksijalne sile i zakretnog momenta
najvie su izloena deformaciji tanka i duga spiralna uputala. Kako uputala pro
iruju ve predbuenu rupu, to se moe smatrati da su uputala odmah pri samom
poetku voena. U ovom momentu uputala bi bila deformirana, na izvijanje po
I II Eulerovom sluaju. U nastavku obrade, kako uputalo sve vie prodire u rupu,
stvara se sve vee voenje, te njegova deformacija postepeno prelazi u IV Eulerov
sluaj.
Kako se proraunavaju ova dva sluaja, prikazuje se u poglavlju svrdla 4.56.
5.75. Spajanje i stezanje dijelova (alattrn, trnstroj)
Pri uputanju bakrenih legura primijeeno je, da se aksijalna sila smanjuje
poveanjem dubine rezanja. Ovo nastaje zbog otpora trenja koje se javlja izmeu
strugotine i povrine utora. Otporom trenja javljaju se negativne komponente sile
rezanja u aksijalnom smjeru, koje nastoje povui alat u materijal. Zbog toga mora
alat biti dobro spojen i stegnut s vretenom stroja, jer e u protivnom sluaju alat
lako ispasti i moe doi do loma. Osim toga treba pri obradi bakrenih legura kon
struirati uputala s velikim korakom ljebova, da bi se kut prednje povrine sma
njio. Slika 5.26 prikazuje naine spajanja i stezanja dijelova alata sa strojem.
5.76. Proraun elem enata za spajanje i stezanje
Tabela 5.14 prikazuje razne naine spajanja reznog alata s trnom.
5.761. Proraun uzdunog klina
Kao najobiniji spoj moe se uzeti uzduni klin koji spaja alat i trn na kojem
je uvren alat. Mjere uzdunog klina uzimaju se obino iz standarda.
286

Tabela 5.14
Konstrukcija spajanja i stezanja alata za stroj
Vrsta

Skica spajanja i stezanja

M,

Pft

)1.
r \
' )

Primjena

Prenoenje zakretnog
momenta pomiu klina

Stezanje nasadnih alata uzdu

nim klinom na cilindrini trn
(npr. svrdla, uputala, raz
vrtala, glodala)

Prenoenje zakretnog
momenta i aksijalne
sile

Stezanje alata s drkom pre

ko uvuenog konusa (npr.
uputala, razvrtala, svrdla,
glodala)

Isto kao gore

Stezanje nasadnih alata konu

som i nosnim klinom (npr.
uputala, razvrtala, glodala)

Prenoenje vlane sile

Stezanje igle za vlaenje

preko pojaanja na igli

Prenoenje zakretnog
momenta i aksijalne
sile.

Stezanje alata s drkom

preko zakretnog zatika

Isto kao gore

Stezanje alata s drkom

preko konusa i jezica

W t\ ^
^
1z

ftn s
alatom

Za izniman sluaj mogu se dimenzije klina naknadno provjeriti s obzirom na:

specifini pritisak
smik.
Djelovanjem rezne sile P0 javlja se pri obradi zakretni moment M z. Slike 5.27
prikazuje spajanje uzdunim klinom. Vrijednost specifinog pritiska izmeu reznog
alata i klina odreena je zakretnim momentom i dimenzijama klina[7]. Sila K,
koju treba da primi klin, moe se izraunati iz slijedee jednadbe momenta:
M z= P 0-r= K -r2 (iz slike),

............................ 312!

k p ) , ........................................ 3122
r2
287

gdje je:
P0
r =
K =
ra =

sila rezanja na otrici (kp)

polumjer na reznom alatu (mm)
sila na klinu (kp), raspodijeljena prema skici
udaljenost sile K do simetrale (mm).

Slika 5.27. Prikaz spajanja uzdunim klinom

Uz pretpostavku da se pritisak jednakomjerno raspodijeli po povrini uputenog dijelaklina, moe sespecifini pritisak
odrediti iz slijedeejednadbe:
K = F -p (kp)

...........................................313x

Vrijednost zapovrinu klina, koja je

pod djelovanjem pritiska zbog sile K ,
moe se uzeti:
........................................... 3132
F = 0,7-l (mm)
gdje je:
l
= duljina klina (mm);
prema tome bit e specifini pritisak izmeu klina i alata:
p = ^ ~ (kp/mm2)
F

.....................................314

Dimenzije klina mogu se kontrolirati s obzirom na smik. Ako se uzme da se

naprezanja dijele jednako po presjeku smika, onda e biti:
t=

(kp/mm2)
Fi
Prema slici 5.27 presjek klina po duini bit e:
F \= b -l (mm2)

.................................... 315

........................ ....

316

Iz sume momenata moe se izraunati sila O :

HMoPo-rQ-r1= 0
Q=
ri
T
288

........................ ...

317x

( k p ) , ........................................ 3172

Q = i V ..................................................... 318
Fx r1-b-1

gdje je.
= irina klina (mm)
<2 = sila koja djeluje na klin u predjelu smicanja (kp)
r1 = udaljenost sile Q do simetrale (mm).
b

5.762. Proraun spojnih konusa

Konusi slue najvie za spajanje i centriranje reznog alata na trn. Ako je polo
vica kuta konusa manja od kuta trenja, tada su konusi samokoni. U tom se slu
aju dijelovi, stegnuti odreenom silom, mogu odvojiti tek upotrebom sile suprot
nog smjera. Konusi u obliku krnjeg stoca osobito su podesni za stezanje reznog
alata kao npr. svrdla, uputala, razvrtala i glodala. Zakretni moment kod dovoljno
stegnutog konusa prenosi se postignutim otporom protiv klizanja. Konusna oz
naka npr.:
1/h = 1:30,
prema kojoj se konusi dimenzioniraju, pokazuje da se na duini od 30 mm promjer
konusa smanji za 1 mm.

A la t

Slika 5.28. Prikaz djelovanja sila pri spajanju konusom; a. izbijanje konusa,
b . djelovanje sila

U sklopu rezni alattrn koji je stegnut aksijalnom silom P, moe se ova sila
rastaviti na komponente prema slici 5.28, te nastaju slijedee jednadbe:
sin a

19 R E Z N I A L A T I

(kp)

319

T = Q -p (kp)

320

P T- cos a (kp)

321
289

gdje je:
Q normalna sila na povrinu konusa (kp)
T = sila trenja na povrini konusa (kp)
P = aksijalna sila (kp)
= 0,1 . . . 0,096, koeficijent trenja.
Ostalo se vidi iz slike.
Povrinski pritisak u leitu konusa moe se izraunati na temelju uzdune
sile i projekcije povrine nalijeganja:
P = p - ~ ( d 2- d f ) (kp),
4
p = ; c* -

(kp,mm!)

. . . . . . . . .

322

..............................323

gdje je.
p = povrinski pritisak (kp/mm2)
d = veliki promjer trna (mm)
dx = mali promjer trna (mm).
Sluaj trn alat ili trn stroj moe se promatrati kao deformacija simetri
no optereenih cilindrinih tijela181. (Prema S. Timoenku, Otpornost materijala
dio II, glava V str. 153.) Slika 5.29 prikazuje naprezanja koja nastaju u sluaju
simetrino optereenih tijela. Neka je at normalno naprezanje koje djeluje na stra
nama mm1 i nnx elemenata, a ar normalno radijalno naprezanje na strani mn.
Ovo naprezanje zavisi od r za:
&cr
&r

dr

Slika 5.29. Prikaz naprezanja u sluaju simetrino optereenih cilin

drinih tijela

Prema tome, normalno radijalno naprezanje na strani m-Ln] bit e jednako:

V+

&crr

dr

&-r

Ako se projektiraju sile koje optereuju elemenat, na pravac koji raspolovlja

kut, dobit emo slijedeu jednadbu ravnotee:
290

\?o Y

arr&<p-\-ot&ri(p \crr + d r i (r + dr) d<p= 0

............... 324

ili kada zanemarimo male veliine vieg reda

......................................... 325

&-r

Uvoenjem druge jednadbe za promatranje deformacije naegsistema i

diferenciranjem itavog izraza dobiva se na kraju maksimalnonaprezanje na vlak
ili istezanje
1
g<(maks)= P ------ (kp/mm2) .................................326
1
cl
gdje je prema slici 5.29

r l5 r 2 = polumjeri unutarnjeg i vanjskog kruga (mm).

Stupanj sigurnosti protiv klizanja moe se izraunati na temelju odnosa iz
meu otpora trenja u leitu konusa i obodne sile t9l.
Otpor protiv klizanja bit e:
O k = ^ -p 'F = fi-p -d m tt-1
Oic=^-p-dm-7r-l (kp)

................................ 327

Obodna sila pri najveem zakretnom momentu

p 0= ^ ( k p )
dm .

......................................... .

328

Stupanj sigurnosti protiv klizanja bit e

_ 0 * _ dn?-\L-p"n-l
V~ J 0 ~

229

2 Mz

gdje je:
Oic = otpor protiv klizanja (kp)
/-i = koeficijent trenja
p = povrinski pritisak (kp/mm2)
dm = srednji promjer konusa (mm)
l
= duina konusa (mm)
v = stupanj sigurnosti
M t = moment trenja.
Moment trenja moe se izraunati na temelju slike 5.28, iz slijedee jednadbe:
M

19*

^ . Q ^ = ^ . ^ ( l - 0 504Aa),
2
sin a
4
291

M t= p ~
sin a

(1 0,04 A a) (kpmm),

................ 330

gdje je:
A a = 0 . . . 10', kolebanje zbog netane izrade konusa (u minutama).
Momenat trenja M t treba izjednaiti sa zakretnim momentom M z. Zbog
zatupljenja svrdla i osiguranja pri radu treba momenat zakretanja utrostruiti.
Tada e biti:
3 M z= M t
............................................ 331
Aksijalno pomicanje pri natezanju konusa dobija se na temelju izvedenog nega
tivnog zazora spojenih dijelova:
Z = p (kv-\-ku) dm-10~3 (n) (mikrona)

.................... 332

gdje je:
kv = faktor elastinosti materijala za vanjski dio
ku = faktor elastinosti materijala za unutarnji dio.
Ako su oba dijela od elika, moe se za faktore kv i kukoristiti tabelu 5.15.
Tabela 5.15
Faktor elastinosti m aterijala kvi
V i
1

K U

Omjer debljine stijenki c = d 1/ d

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1000 kv

0,065

0,07

0,076

0,085

0,098

0,13

0,17

0,26

0,6

1000 ku

0,036

0,038

0,045

0,053

0,068

0,092

0,135

0,22

0,45

Ukoliko se stezanje ne vri na istom materijalu, ve npr. na lijevanom eljezu

(SL) i eliku, treba izvaeni faktor iz tabele 5.15. preraunati po slijedeim formu
lama:
** 20000

( m m 2/ k p ) j ................................... 3 3 3

Ev
km-20000

(mm2/ k p ) , ............................ 334

gdje je:
kv, kut = faktor na eliku
Ev modul elastinosti za vanjski dio (kp/mm2),
E modul elastinosti za unutarnji dio (kp/mm2),
kvsi., kusi, = faktor na lijevanom eljezu.
Prema tome aksijalno pomicanje s bit e
sn -Z (mm),
gdje je:
n = oznaka nagiba konusa npr. l/w =l/30.
292

........................

335

5.77. Troenje i zatupljenje uputala

Uputalo se troi i zatupljuje pri svom radu. Najvie se troi po prednjoj i
stranjoj povrini reznih otrica, uglovima i fazama. Uglavnom troenje i zatup
ljenje uputala je slino troenju svrdla. Na slici 5.30 prikazano je troenje uputala
na alatima od brzoreznog elika (slika a) i na alatima izraenim s ploicama od
tvrdog metala.

Slika 5.30. Prikaz troenja na u putalu; a. od brzoreznog elika,

b. s ploicom od tvrdog metala

U tabeli 5.16. su vrijednosti za dozvoljeno istroenje na slobodnoj povrini

uputala.
Tabela 5.16
Dozvoljeno istroenje A na slobodnoj povrini uputala (m m )
Prom jer uputata (mm)

Obraivani materijal

0 ^ 2 0 mm

0 ^ 2 0 mm

00

0,6... 0,9

OO

Lijevano eljezo

elik

Uputala izraena od legiranog alatnog

elika i brzoreznog elika

0,9... 1,4

00

OO

Zakaljeni elik

elik i lijevano eljezo

O
On

Uputala izraena s ploicama od tvrdog

metala

0,5.. .0,7

5.78. Otrenje uputala

Otrenje reuih bridova uputala izvodi se ovisno od konstrukcije zuba po
slobodnoj, tj. stranjoj ili prednjoj povrini.
293

Slika 5.31 prikazuje otrenje slobodne povrine na nasadnom uputalu. Veli

koj veini uputala potrebno je otriti zube na slobodnoj povrini.
Slika 5.33 prikazuje dvozubo uputalo na kojem treba otriti zub na prednjoj
povrini.

Slika 5.31. Prikaz otrenja stranje rezne

povrine na nasadnom uputalu

Slika 5.32. Prikaz otrenja uputala i zabuivala za sredinje uvrte

Za otrenje se primjenjuju univerzalne otrilice. Alat se upinje na stroj pomou

pomone naprave.
Slika 5.32 prikazuje nain otrenja konusa 60 ili 90 ili 120 na uputalima
ili zabuivalima za sredinje uvrte.
Brus

Slika 5.33. Prikaz otrenja prednje rezne

povrine na dvozubom uputalu

Slika 5.34. Prikaz nasadnog spiralnog

uputala

5.79. Skraeni tehnoloki postupak izrade nasadnog uputala za indi

vidualnu proizvodnju
Prema JU S K.D3.340 zadano je nasadno uputalo s utorom za uvrenje.
Materijal .6882. Dimenzije d24 0 ; 1=55 mm, sa 4 spiralna zuba (slika 5.34).
Redoslijed:
1. oper. pilenje na duinu 55 + 5= 60 mm, ostavljeno 5 mm za daljnju obradu,
294

2. oper. tokarenje ela s obje strane i buenje rupe i tokarenje konusa u rupi
prema crteu, ostavljeno 0,3 mm za bruenje,
3. oper. tokarenje vanjsko: nabiti uputalo na trn i uzeti ga meu iljke,
ostaviti 0,3 . . . 0,4 za bruenje,
4. oper. glodanje spiralnih ljebova: nabiti uputalo na trn i upeti ga meu
iljke diobene glave, izraunati i postaviti zupanike zbog diobe zubi,
5. oper. glodanje elnih zubi,
6. oper. glodanje utora za uvrenje,
7. oper. skidanje srha,
8. oper. toplinska obrada,
9. oper. bruenje rupe prema crteu,
10. oper. otrenje prednjeg kuta,
11. oper. bruenje vanjskog promjera i ela,
12. oper. otrenje stranjeg kuta,
13. oper. kontroliranje,
14. oper. konzerviranje.

5.8.T E H N I K I PR O PISI ZA IZRADU I ISPO R U K U UPUTALA

5.81. Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod uputala
5.811. Uputala od brzoreznog elika i s ploicama od tvrdog mstala
1. Dozvoljena odstupanja radnog dijela uputala su u tabeli 5.17.
2. Odstupanja za promjer uputala prikazuje se na slici 5.35. Uputala se
izrauju obino u dvije veliine Br. 1 i Br. 2. Npr. za sluaj konane obrade uputalom prema tabeli 5.17 dijagram prikazuje odstupanja za ta uputala.

*130

Br. 1

H11

*70

*m

!Trr~
H7

*70
h6/67

Br. 2

.J1LLLLL

se

*45

*40

N om inalni

R upa

rUputalo i | TTijelo

Vitka

U putala

Slika 5.35. Shema raspodjele odstupanja za uputala Br. 1 i 2 za

konanu obradu

295

296

T a b e la 5.17

V eliin e d ozvoljen ih od stu p an ja n a ziv n o g p r o m jer a u p u tala

O dstupanje prom jera uputala za rupe

N azivni
prom jeri
otvora u
mm

Iznad

Za obradu prije
razvrtavanja

Za obradu prije
bruenja

Za obradu
prije
vlaenja

grubu
B r. 1

fin u
Br. 2

odstupanje

odstupanje

odstupanje

Do

gornje
mm

donje
mm

gornje
mm

donje
mm

10

10

18

0,150

0,162

0,100

0,112

18

30

0,200

0,214

0,120

0,134

30

50

0,250

0,267

0,150

50

80

0,300

0,320

0,180

gornje
mm

donje
mm

Za konanu obradu
uputalom za rupe

U m anjeni
dodatak
Br. 1

Uveani
dodatak
Br. 2

H 11
B r. 2

H 11
Br. 1

O dstupanje

odstupanje

odstupanje

odstupanje

gornje
mm

donje
mm

gornje
mm

donje
mm

gornje
mm

donje
mm

+ 0,90

+ 0,070

0,280

0,292

0,430

0,442

+ 0,110

+ 0,085

+ 0,070

+ 0,035

0,840

0,854

0,360

0,374

0,520

0,534

+ 0,130

+ 0,095

+ 0,085

+ 0,040

0,167

1,050

1,067

0,390

0,407

0,670

0,687

+ 0,160

+ 0,120

+ 0,100

+ 0,050

0,200

1,050

1,070

0,540

0,560

0,710

0,730

+ 0,190

+ 0,140

+ 0,120

+ 0,0060

N apom ena: U odstupanja za uputala uzeta su u o b zir i istroenja.

gornje
mm

donje
mm

U oba sluaja dodaci na promjer uputala raunaju se iz uslova obraivane

rupe po IT11 ili H l l klase tanosti.
Slika 5.35 prikazuje shemu raspoloivih odstupanja za obraivani promjer
rupe od 18 do 30 mm i to punom crtom za uputalo Br. 2. Promjeri rupe uputala
i trna imaju odnos tolerancija (H7/g6), isto tako promjeri vodilice i vitke za voenje
stoje u odnosu (h6/G7).
Na slian nain moe se odrediti shema odstupanja kod uputala za obradu
prije razvrtavanja.
3. Dozvoljena odstupanja ukupne duine
i duine oljebljenog dijela
, , l uputala uzimlju u tolerancijskom polju jl8.
4. Radni dio uputala mora biti konian prema drku, tj. mora imati smanje
nje d idui od vrha prema drku u granicama od:
za uputala promjera do 18 mm

...........od

za uputala promjera iznad 18 mm . . . .

0,4 do

0,08 mm,

od 0,5 do

0,10 mm,

na 100 mm duine.
5. Bacanje uputala, stavljenog u vreteno stroja (prema JU S M G 130, 131,
132, 140 i 141), mjereno pored vrha na obodu ne smije prijei:
za uputala promjera do 18 mm ..................................... 0,06 mm,
za uputala promjera iznad 18 mm do30 mm . . . .
0,08 mm,
za uputala promjera iznad 30 m m ................................. 0,10 mm,
6.
prijei
7.
prema
8.

Bacanje elno kod elnih uputala na udaljenosti od sredine dj2 ne smije

mjeru od 0,03 mm.
Odstupanje rupa kod nasadnih uputala i dijelova za stezanje uzima se
JU S K.D0.014 u polju H7.
Odstupanje elemenata Morse konusa uzima se u tolerancijskom polju H7/h6.

5.812. Najvaniji elem enti pri preuzim anju uputala

1. mora biti ispravna geometrija uputala,
2. mora biti ispravan izbor materijala,
3. mora biti ispravna toplinska obrada.
Sve tri take moraju biti u skladu prema JU S K.D3.110, tj. tehnikim pro
pisima za izradu i isporuku uputala.
5.82. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu uputala
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S
JU S

K.D3.101
K.D3.104
K.D3.110
K.D3.063
K.D3.300
K.D3.301
K.D3.310

Definicije i oznake pojmova

Pregled standardizovanih uputaa
Tehniki propisi za izradu i isporuku razvrtaa i uputaa
Dvostrani uputai za zatiena sredinja gnezda 60 i 90
Spiralni uputai sa valjastom drkom,
Spiralni uputai sa M o r s e koninom drkom,
Vratni uputai sa valjastom drkom za vijke sa metri
kim navojem prema JU S M. B0.012
297

8. JUS K.D3.311 Vratni uputai sa Morse koninom drkom za vijk

sa metrikim navojem prema JU S M.B0.012
9. JU S K.D3.321 Konini uputai 60
10. JUS K.D3.322 Konini uputai 75 sa Morse koninom drkom
11. JU S K.D3.323 Konini uputai 90 sa Morse koninom drkom
12. JU S K.D3.324 Konini uputai 75 sa zarubljenim vrhom
13. JU S K.D3.325 Konini uputai 90 sa zarubljenim vrhom
14. JU S K.D3.326 Konini uputai 120 sa Morse koninom drkom
15. JU S K.D3.327 Konini uputai 120 sa valjastom drkom
16. JU S K.D3.330 Konini uputai 30 sa etvrtastom drkom
17. JU S K.D3.331 Konini uputai 30 sa Morse koninom drkom
18. JU S K.D3.340 Mainski nasadni uputai
19. JU S K.D3.341 - eoni uputai sa draem i vodicom
20. JU S K.D3.750 Alat runi mainski konini uputai

5.83. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na uputalim a

Kvaliteta obrade povrina na uputalima veoma je vana te na nju treba po
sebno paziti, jer svako poveanje kvalitete poveava cijenu kotanja, ali isto tako
poveava i kvalitetu obraene povrine na izraevini.
U tabeli 5.18 su podaci za oznaivanje kvalitete obrade povrine na upu
talima, prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065 i JU S M.A1.021,
Tabela 5.18
Naziv uputala

Skica uputala

Ostalo

'v

s j/

\ 7/

Zavojno uputalo

O stalo
\7 /

elno zavojno uputalo

Nasadno uputalo

298

i
^

"7/

Ostalo

x7/
^ -----

' /

Nastavak tabele 5.18

Naziv uputala

Skica uputala

O stalo

Nasadno elno uputalo

Ostalo

Jednostrano elno uputalo

Ostalo * 7 /

Dvozubo uputalo

5.84. Izbor m aterijala za uputala

Za izradu uputala primjenjuju se alatni, brzorezni elici i tvrdi metali. Trnovi
za uputala izrauju se od konstrukcijskih elika.
U tabeli 5.19 su vrste elika od kojih se izrauju uputala.
299

Tabela 5.19
Izbor vrste elika za rezni dio uputala
Naziv uputala

Oznaka elika Tvrdoa u HRc

Izvor

Uputala od jednog komada i rezni dio

sloenih uputala

.6882

62...65

JUS

Uputala za zabuivanje i uputanje

.6882

62...65

JUS

Konina uputala i zabuivala

.6440

60...63

JUS*

Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih alata

Tijela uputala

.1530
.3130

30...45

JUS

Klinovi

.4131

45...50

JUS

Izbor vrste elika za neradne dijelove alata s tvrdim metalom

Tijela uputala koja imaju kalibrirajui
rub samo na duini ploica od tvrdog
metala

.4131

45...50

JUS

Tijela uputala koja imaju kalibrirajui

dio na tijelu

.4131

56...62

JUS

5.9.

PRIM JERI K O N STRU K CIJE UPUTA LA

Potrebne sile raunaju se prema poglavlju 5.7.

5.91. Prim jer konstrukcije uputala za prolaznu rupu
Slika 5.36 prikazuje konstrukciju radnog dijela uputala od jednog komada
a za obradu lijevanog eljeza tvrdoe 180 HB. Rupa je predbuena na 15 0 mm,
a treba je buiti na promjer 16 mm. Materijal uputala je brzorezni elik. Di
menzije se izraunaju prema slijedeim podacima:
1. promjer uputala odabere se:
d = 16 0 mm,
2. prema tabeli 5.2 odabere se za lijevano eljezo tvrdoe 180 HB prednji kut
y= 6;

300

3. slobodni kut prema poglavlju 5.314. odabire se

a = 8,

a' = 30;

4. duina le za ovu vrstu uputala rauna se prema slijedeoj formuli:

Z6= ( l . . . 1,5) d (mm)
/e= l,3 5 J = 1,35-16=21,6 ~ 2 1 ,5 mm;
5. rezni brid /4 rauna se prema formuli 267
/4= ( r + a ) cotg <p,
a = 0 ,5 -r = 2 - 0,5=1 mm,
<p=45 odabere se prema poglavlju 5.315,
/4= (l+ 0 ,5 ) cotg 45 = 1,5-1,0= 1,5 mm.
Rezni brid moe se jo raunati prema slijedeem
/4=0,1 -d= 0,\ -16=1,6 mm;

J Cilindar)

Slika 5.36. Konstrukcija uputala za obradu prolazne rupe

6. kut uspona tu odabere se prema poglavlju 5.313.

ai = 10; to izgleda dosta velik. Po formuli 274 tg co=tg y sin <p iznosio bi
tg cu=tg6-sin 45=0,10510-0,70711=0,07423; w=420'
7. hod spirale H u izrauna se prema jednadbi 289.
H u=7T-d-cotg cu=3,14-16 cotg 10=3,14-16-5,67128=285 mm;
8. konicitet dk na kraju duine l5 prema tabeli 5.3 odabrano je 0,06 mm na 100 mm
duljine, to iznosi za 4 = 2 0 mm,
20-0,06
100
d j c = d x =

\ 6

=0,012 mm,

0,012=15,988 mm;

9. dubina lijeba h odabere se za 4 zuba prema tabeli 5.4

/z= 2,5 mm.
301

Jo se moe raunati po slijedeem odnosu:

/z=(0,12 . . . 0,15) d (mm)
/z = 0 ,1 4 -J= 0 ,14-16=2,25 mm;
10. irina faze / prema tabeli 5.4.
/ = l ,0 m m , / 1=0,05 mm;
11. udubina dx za sredinji uvrt:
dl =0,5 -d (mm),
dk= 0,5-16 = 8 mm.
5.92. Prim jer konstrukcije uputala za konanu rupu
Slika 5.37. prikazuje konstrukciju radnog dijela uputala od jednog komada
za obradu elika vrstoe am=15 kp/mm2. Rupa je predbuena na promjer 15 mm.
Materijal uputala brzorezni elik, .6880. Ova vrsta uputala konstruira se za
promjere od 5,5 do 25 mm.

Slika 5.37. Konstrukcija uputala za obradu konane rupe

Dimenzije se izraunaju prema slijedeem:

1. promjer uputala d odabere se
i= 1 6 mm;
2. prednji kut y odabere se za elik vrstoa am= 15 Rp/mm prema tabeli 5.2
y=12;

3. slobodni kut a prema poglavlju 5.314.

a = 8,

a' = 30;

4. duina /6 za ovu vrstu uputala rauna se prema formuli

/6= l , 2 - i = l , 2-16=19,2, /6s 2 0 m m ;
302

5. kut uspona w odabere se prema poglavlju 5.313.

o>= 15;
6. slobodni kut a i a' na elu uzima se isto kao u taki 3;
7. hod spirale H u izrauna se prema jednadbi 289.
Hu=TT-d-cotg w = 3,14-16-cotg 15 = 3,14-16-3,73205 ~ 188 mm;
8. konicitet da na kraju duine l6 prema tabeli 5.3 odabrano je 0,06 mm na 100 mm
duine, to iznosi za /6= 2 0 m m .
20-0,06
x = ----------- = 0,012 mm,
100

dkd x = 160,012=15,988 mm;

9. dubina lijeba h odabere se za 4 zuba prema tabeli 5.4.
h = 2,5 mm.
Jo se moe raunati prema formuli
A = 0,14-J = 0 , 14-16=2,25 mm;
10. irina faze / prema tabeli 5.4.
/ = l ,0 m m , ^ = 0 ,0 5 mm;
11. udubina dx za sredinji uvrt:
d1= 0,5d=0,5 16 = 8 mm;
12. visina c, gdje poinje obrada jezgre na elu uputala jednaka je visini h
c= A = 0 ,1 4 -ii= 0 ,1 4 -16=2,25 mm;
13. polumjer r na elnoj strani rauna se za lijevano eljezo, broncu, elik
r=0,33-& =0,33-2,25=0,75 mm.
za lake metale
r= 0,5-h

303

6. RAZVRTALA
6.1. OSNOVNI POJMOVI RAZVRTALA
Razvrtala su rezni alati, koji se upotrebljavaju uglavnom za konanu finu
obradu rupa. Pri tome se skida vrlo mali sloj materijala, pa su dimenzije i geo
metrijski oblik rupe dosta tani, a istoa obraene povrine visokokvalitetna.
Tanost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrine rupa izbuenih
spiralnim svrdlom i proirenih uputalima za izvjestan broj sluajeva u primjeni
ne zadovoljava, tj. rupe nemaju onu kvalitetu koju zahtijevaju tolerirani sklopovi.
Fina konana obrada, kvalitete IT 6 i IT 7 moe se postii slijedeom obradom:
finim tokarenjem ili buenje noem,
bruenjem i
razvrtanjem.
U tabeli 6.1 su preporuene vrijednosti skidanja razvrtalom u odnosu na pro
mjer razvrtala.[1]
Tabela 6.1
D odaci za skidanje razvrtalom
Promjer gotove razvrtane rupe
u mm
ispod

0,1...0,2

21...50

0,3... 0,5

50

0,2...0,3

T'H

od 5...20

iznad

5 0

Dodatak koji se skida razvr

talom u mm

Za lake metale odabiru se dodaci za 50% vei.

Razvrtanje se primjenjuje nakon predbuenja svrdlom ili noem i proirivanja

uputalom. Pravilan rad razvrtala ovisi od njegove konstrukcije i izrade kao i
od pravilne upotrebe u proizvodnji (reimu rezanja, hlaenju, veliini dodatka
za skidanje razvrtavanjem, kvaliteti bruenja, izradi reznih otrica i si.).
304

U praksi susreemo razne vrste razvrtala. Dijele se na razne vrste ovisno

od karaktera primjene, oblika obraivane rupe, oblika privren ja, konstrukcije
zubi, podeavanja za otvor, vrste materijala izrade:
1. runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom JU S K.D3.121,
2. strojno razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom JU S K.D3.130,

JU S K. 0 3 .

dn

131 '

150

li
151

161

162

163

3. strojno razvrtalo s valjkastim drkom JU S K.D3.131,

4. strojno razvrtalo s Morse koninim drkom JUS K.D3.132,
5. runo razvrtalo s urezom za podeavanje i vodicom JU S K.D3.140,
6. strojno razvrtalo s privrenim noevima i valjkastim drkom s etvrt
kom - JUS K.D3.150,
7. strojno razvrtalo s privrenim noevima i Morse koninim drkom
JUS K.D3.151,
8. elno strojno razvrtalo s pominim noevima i valjkastim drkom s etvrt
kom - JUS K.D3.161.
9. elno strojno razvrtalo s pominim noevima i valjkastim drkom s etvrt
kom - JU S K.D3.161,
10. strojno razvrtalo s pominim noevima i Morse koninim drkom JUS
K.D3.162,
11. elno strojno razvrtalo s pominim noevima i Morse koninim drkom
- JUS K.D3.163,
12. strojno nasadno razvrtalo JUS K.D3.170,
13.
14.
15.
16.

strojno elno nasadno razvrtalo s pominim noevima - JUS K.D3.171,

strojno nasadno razvrtalo s privrenim noevima JU S K.D3.180,
konino razvrtalo za metriki konus s valjkastim drkom JU S K.D3.190,
konino strojno razvrtalo za metriki konus s Morse koninim drkom
- JUS K.D3.191,
17. konino razvrtalo za Morse konus s valjkastim drkom JU S K. D3.192,
18. konino strojno razvrtalo za Morse konus s morse koninim drkom
JU S K.D3.193,

19. razvrtala za rupe zakovica s valjkastim drkom JUS K.D3.200,

20. razvrtala za rupe zakovica se Morse koninim drkom JU S K. D3.201.
(vidi sliku 6.1.)

6.2. STROJNA RAZVRTALA

6.21. Konstruktivni elem enti i geom etrija strojnih razvrtala
Slika 6.2. prikazuje strojno razvrtalo s Morse koninim drkom od jednog
komada. Izvodi se u promjerima d= 10 . . . 32 mm.
Strojna cilindrina razvrtala upotrebljavaju se na alatnim strojevima. Naj
vie se izrauju s ravnim zubima. U sluaju prekinutih rupa radi utora koriste se
razvrtala sa spiralnim zubima. K ut uspona spirale ovisi od materijala koji se ob
rauje, npr. za elik, temper lijev, broncu izvodi se kratak kut uspona dok je za
lijevano eljezo neto dui.
Slika 6.3. prikazuje strojno razvrtalo.[2i
Glavne konstruktivne elemente moemo odrediti prema podacima u slije
deim poglavljima.
306

Radni dio

Vrat

S tezn i dio

m m ///
7/;/////;/,l

Pl

Prim jer lem ljen ja ra dnog

dijela u svrhu vee ekonom inosti

Slika 6.2. Prikaz strojnog razvrtala sa Morse koninim drkom a i b

6.211. P ro m je r ra z v rta la d
Promjer razvrtala d odreuje se prema dozvoljenom odstupanju rupe koja
se obrauje, veliini irenja rupe, tj. veliini skidanja i promjeru rupe koja se
obrauje:
d d0 A ^m aks (mm)
.................... ....
336
Dobivene vrijednosti za d, klase tanosti IT6, IT7 i IT9 prema tabeli 6.2.
dobro je smanjiti za 1/3, a za klasu tanosti IT11 za 1/4.
20=

307

Gdje je:
d

= najvei promjer razvrtala, tj. kalibrirajui dio (mm),

d0 = promjer rupe koja se obrauje (mm),

A

= odstupanje rupe (ju) npr. H6, H7 itd.

-fmaks = maksimalni dodatak materijala za skidanje (/x).

Slika 6.4 prikazuje odstupanja razvrtala.

Slika 6.4. Prikaz raspodjele tolerancije razvrtala

Povrine i pravci iz slike znae:

povrina A oznauje odstupanje rupe koja se obrauje[3]; A B gornje odstu
panje promjera razvrtala; CD donje odstupanje promjera razvrtala; N + J pun
dodatak na razvrtalo; N dodatak na netanost izrade razvrtala; J dodatak za habanje razvrtala; Pmaks predstavlja maksimalnu veliinu dodatka za obradu rupe;
Anin predstavlja minimalnu veliinu dodatka za obradu rupe.
U tabeli 6.2 su elementi odstupanja za razvrtalo u (ji)
Tabela 6.2
E lem enti odstupanja za razvrtalo u /x (m ikron)
Elementi odstupanja
Klase
ton.

Opis rada

Premjer rupe u mm
Izn. Izn. Izn. Izn. Izn. Izn. Izn. Izn.
1
3
10 18 30 50 80
6
Oznake
do do do do do do do do
3
10 18 30 50 80 120
6

Gornje odstupanje rupe

IT6
H6

11

13

16

19

22

Maksimalno skidanje

Pmax

Minimalno skidanje

Pmin

Netanost izrade

10

12

14

Istroenje

308

Nastavak tabele 6.2

Elementi odstupanja
Klase
ton.

Opis rada

Promjer rupe u
Izn. Izn. Izn. Izn. Izn.
6 10 18
1
3
Oznake
do do ' do do do
3
6 10 18 30
12

15

18

21

25

30

35

Maksimalno skidanje

p max

10

12

Minimalno skidanje

^min

Netanost izrade

10

12

Istroenje

J
A

11

12

15

17

19

25

30

36

43

52

62

74

87

Maksimalno skidanje

P max

12

15

17

18

24

28

Minimalno skidanje

P min

Netanost izrade

10

13

15

17

20

20

25

11

15

15

18

23

30

37

42

60

75

90 110 130 160 190 220

15

18

25

28

32

40

48

56

Minimalno skidanje

^*max
.
1P mm

Netanost izrade

12

15

18

20

25

30

35

40

36

46

53

67

78

96 114 132

Istroenje

Gornje odstupanje rupe

Maksimalno skidanje
IT ll
H ll

Izn.
80
do
120

Gornje odstupanje rupe

IT9
H9

Izn.
50
do
80

Gornje odstupanje rupe

IT7
H7

mm
Izn.
30
do
50

Istroenje
Primjer izraunavanja u poglavlju 6.76.

6.212. Promjer koniciteta od kalibrirajueg d do vrata razvrtala

Slika 6.5 prikazuje shematski veliine razvrtala.141 Promjer kalibrirajueg
dijela d smanjuje se prema vratu radi smanjenja trenja i veliine skidanja u rupi.

Prema tome za d3 postoje slijedei podaci:

309

 za strojna razvrtala:
vrsta
d3= d (0,04 . . . 0,06) ( m m ) , ................................ 337
njihajua
d3= d (0,08 . . . 0,1) (mm),
................................ 338
za runa:
4 = d - ( 0 ,0 1 0 . . . 0,015) ( m m ) , ............................ 339
Runa razvrtala izrauju se bez kalibrirajueg dijela, zato konicitet poinje
odmah nakon prednjeg konusa.
6.213. Prom jer koninog reznog vrha di
Promjer reznog dijela di treba tako odabrati, da razvrtalo slobodno i lako
ulazi u rupu:
d i= d (1,3 . .. 1,4) 2-t (mm), ................................ 340
gdje je:
t dodatak materijala koji razvrtalo skida jednostrano (mm).
Ostali promjeri odreuju se prema standardu.
6.214. G lavni rez n i kut <p
K ut reznog dijela razvrtala ima vano znaenje kao i kut namjetanja kod
strojnih noeva. Ovaj je kut za razne materijale razliit.
Za eline materijale mora biti vei, jer bi inae mali kut izrezao iroku stru
gotinu, koja bi mogla poveati naprezanja u alatu.
Za lijevano eljezo bolje je da bude manji, a rezni bridovi dui. U sluaju
kada rupu treba razvrtati do dna, tada kut <p moe biti vei, da ne bi izradio konini zavretak.
U tabeli 6.3 su preporuene vrijednosti za glavni kut <p.
Tabela 6.3
Preporuene vrijednosti kuta y u stupnjevim a
Glavni kut 9
Vrsta razvrtala

Oblik rupe

Za elik i Ijepive
metale

Za lijevano eljezo,
krhke i tvrde metale

prolazna

l...l,5

1...1,5

zatvorena

45

45

Runa

12.. .15

3...5

O
OO
V

prolazna

60

Strojna
zatvorena
Kotlovska

310

2...3

6.215. irina prethodne otrice f 0 kuta <p0 i kuta naklona A

Slika 6.6 prikazuje prethodni kut <p0 i irinu otrice f 0, te kut naklona A.
Preporua se
f 0 1,0 . . . 1,5 mm,
<p0= 2, a kut nagiba slino kao kod uputala.

Slika 6.6. Prikaz prethodne irine otrice f 0, kuta <p0 i kuta A

6.216. Stranji (slobodni) i prednji kutevi a, y i faza /.

Ovi se kutovi odabiru u odnosu na zadatak razvrtala i obraivanog materi
jala. Slika 6.3 prikazuje presjeke iz kojih se vidi poloaj reznih kutova i faz e /.
Prednji kut y uzima se kako slijedi:
y=0

za finu obradu,

y = 5 . .. 10 za grublju obradu.
U tabeli 6.4 su poprene vrijednosti za slobodni kut a i irinu faze /.
Tabela 6.4
Preporuene vrijednosti kuta a i faze / za razvrtalo
Promjer razvrtala d u mm

3. .10

10. .18

18.. .30

30. ..50

50. .80

Slobodni kut a u stupnju

8. .15

6. .10

6. .10

6. ..10

6. ..8

0,1. .0,25 0,15. .0,3

0,2.. .0,4

irina faze / u mm

0,08. .0,2

0,25.. .0,5

6.217. Radna i ukupna duina razvrtala

Iz slika 6.2, 6.3. i 6.5. mogu se odrediti duine razvrtala.
311

1. Duina reznog brida /5 odreuje se:

-

cotg <p+U ( m m ) , .............341

gdje je:
l4 = 1 . . . 3 dodatak na skinuti poetni brid (mm),
d = kalibrirajui promjer (mm),
d4 = promjer reznog dijela (mm),
<P
=
glavni rezni kut (u stupnjevima).
2. Duina kalibrirajueg ili cilindrinog dijela kod strojnih razvrtala uzima se:
4=(0,25 . . . 0,5) /s (mm),

............................. 342j

gdje je:
4 = 4 _t_4

................................................ 3422

duina ukupnog kalibrirajueg i obrnutog konusa (mm).

3. Duina radnog dijela strojnog razvrtala konstruira se iz:
^= (0,8 . . . 3,0) d ( m m ) , .......................................343
Prikonstruiranju razvrtala mogu se koristiti standardni odnosi koji
za dimenzije strojnih razvrtala.[5] JUS K.D3.130, npr. u tabeli 6.5.

vrijede

Tabela 6.5
Odnosi promjera i radne duine
Promjer d (mm)

15

20

30

Radna duina l (mm)

45

50

70

Odnos l/d

3,0

2,5

2,3

4. Ukupna duina razvrtala l iznosi:

/ = / 1+ / 2+ / 3 (mm),
gdje je:
lx = radna duina (mm),
/2 = duina vrata (mm),
ls = duina drka (mm).
Sve ove veliine odreene su standardima.
312

344

6.218. Odreivanje broja zubi

Orijentaciono moe se odrediti broj zubi za razvrtala poviene tanosti i ob
rade krhkih metala prema slijedeoj jednadbi: !6]
z = \,5 s]d-\-4,

...................................... 345

Za ostale:
0 = l ,5 V i + 2,
...................................... 346
gdje je:
d = promjer razvrtala (mm).
Finija obrada postie se poveanjem broja zubi, ali time raste potrebna snaga.
Zbog lakeg mjerenja konstruiraju se razvrtala s parnim brojem zubi.
Broj zubi kod vrstih razvrtala iznosi:
za promjere od 3 do 80 mm
z = 6 do 18
Nije dobro da podjela zubi na razvrtalima bude simetrina, jer bi takva po
djela ostavljala tragove rezanja.
Slika 6.7 prikazuje mogunosti podjele zubi kod razvrtala. Iz prikazane
raspodjele vidi se da jenajpovoljnija I, zatim II, a tek na treem mjestu je III
i

Slika 6.7. Prikaz varijanti nesimetrine raspodjele zubi

Tabela 6.6
N esim etrina raspodjela zubi razvrtala prem a slici 6.7
Broj
rupica na
diobenoj
ploi

Kutovi podjele zubi razvrtala

CO1

to 2

co 3

co 4

co 5

8755' 9205'
5802' 5953' 6205'
4153' 4405' 4606' 4756'
3315' 3432' 3600' 3728' 3845'

co 6

co 7

49

10
12

49
49

2733' 2828' 2934' 3030' 3125' 3230'

14

49

2330' 2415' 2500' 2555' 2625' 2700' 2755'

2034'

to

2141' 2213' 2246' 2320' 2353' 2425' 1720' 1800' 1840' 1920' 2000' 2040' 2120' 2200' 2240'
1500'
1620' 1700' 1740' 1820'
1940' 2020'
o
oo
On

o''fr
11

20

27

o
o00

27

49

49

co 10

39

16

co 9

18

co 8

N)
o
O

Broj
zubi
razvr
tala

313

raspodjela. Pri I II raspodjeli ne razlikuju se meusobno svi kutovi, ve su suprotni

jednaki, ali zato u praksi ipak zadovoljavaju, a to je za izradu i kontrolu znatno
povoljnije od pune nesimetrinosti. Pri simetrinoj podjeli svi zubi nadolaze na
male zaostatke strugotine i svi odjednom poinju rezati. Uslijed toga dolazi do
vibracija, a to je veoma nepovoljno. Meutim, pri nesimetrinoj podjeli pri okre
tanju za odreeni kut, slijedei zub ne dolazi nikada tano na mjesto prethodnoga,
te
se na taj
nain izbjeglo vibraciji i netanostima.
U tabeli 6.6 su vrijednosti kutova za III raspodjelu, prema slici 6.7.
6.219. Izb o r profila lijeba
1. Oblik ljebova za strugotinu kod razvrtala nije tako vaan kao kod svrdla
i ureznika te se moe izraditi pomou jedno i dvokutnog glodala. Slika 6.8. pri
kazuje ljebove i njihovu obradu pomou glodala. Jednokutno glodalo ne izvodi
najii prednji dio razvrtala, osim toga elni zubi kutnog glodala brzo se troe,
to se vidi iz izvedbe a. Za razvrtala srednjih i veih dimenzija preporua se izvedba
ljebova s dvokutnim glodalom s radijusom prema izvedbi c. Ovakav profil osi
gurava dosta prostora za strugotinu i potrebnu vrstinu zuba. Da se izbjegne pu
canje razvrtala pri zakaljivanju, potrebno je u dnu lijeba izraditi zaobljenje slije
deeg polumjera:
za obradu lijevanog eljeza, bronce i elika:
r= 0 ,3 h (mm),
za lake legure
r 0,5 h (mm),
gdje je:
h = dubina lijeba (mm).

Slika 6.8. Prikaz ljebova i njihova obrada

Za glodanje lijeba razvrtala s nesimetrinom raspodjelom treba za svaki

novi lijeb, radi jednake irine glave zuba, mijenjati dubinu lijeba i udaljenosti
izmeu osi razvrtala i gladola. T a se veliina moe postii raunom prema slici
6.9. iz ispruganih trokuta:

h = Ro

314

sin(0 + $ e)

1 -------------------------------- COS cp

sin &

&
cos | cp
r

(mm)
sin

347

b=

R a sin (0 + 1? e) sin <p

S1IH 2
W ..
------
^ r ---- --------- - (mm),

. . . .

348

gdje je:
R 3 = polumjer razvrtala (mm)
r = polumjer vrha glodala.

Slika 6.9. Prikaz odreivanja podataka za glodanje ljebova s nesi

metrinom raspodjelom

Dubina lijeba h rauna se u praksi empirijskom formulom:

h= (0, 11 . . . 0,13) d ( m m ) , ................................349
gdje je:
d promjer razvrtala (mm).
U tabeli 6.7 je pregled broja zubi razvrtala i elemenata profila lijeba razvrtala.[?1
Za obradu lijebova razvrtala specijalizirane tvornice reznog alata primjenjuju
kombinirana glodala prema slici 6.10. T a glodala mogu biti od jednog komada
ili sloena od 2 komada kako prikazuje slika 6.12.

Slika 6.10. Prikaz glodanja ljebova

315

Tabela 6.7
Osnovne dim enzije profila lijeba razvrtala u m m

Polumjer
R (mm)

Polumjer
r (mm)

0,3

vo
Oo o

0,5

Faza f t (mm)
Nominal.

Odstu
panje

0,1...0,2

0,5... 0,7

0,2

Iznad 10 do 20

0,1...0,25

0,6...1,0

0,3

Iznad 20 do 28

0,5

25

0,5...1,0

20

1,0

0,2... 0,4

0,6

15

Iznad 45 do 47

12 0,25... 0,5

0,6

20

1,0
1,0

Iznad 47 do 50

14 0,25...0,5

0,6

20

1,0

o
V

12

1,3
1,4...1,6

0,5

o
o

Iznad 34 do 45

1,0...1,2

Iznad 28 do 34

8 0,15...0,3
10

OO

0,2

/>

6 0,08...0,15 0,25... 0,4

OO

Iznad 5,5 do 10

OO

Od 3 do 5,5

Kut
&

OO

Fazeta
/ (mm)

00 !
-4
LA
o ! o

Nominalni
promjer razvrtala
d (mm)

Tip
lijeba
Broj
zubi

Slika 6.11.

r-^

Slika 6.12. Prikaz specijalnih glodala za glodanje ljebova razvrtala s nesimetrinom

podjelom po krunici: a. glodalo cd jednog komada, b. profilna ablona za bru
enje glodala, c. izgled glodanog hrpta zuba, d. kombinirano glodalo od 2 komada

316

2. K ut uspona spirale cd
K ut uspona spirale kod razvrtala odabire se:
to= 7 . . . 8 za lijevano eljezo i tvrdi elik,
a) = 12 . . . 20 za elik vrstoe c%=50 . . . 70 kp/mm2,
co= 35.. . 45 za aluminij i lake legure.
Kontrola po formuli 274.
3. Duina hoda H u spirale rauna se kao kod uputala poglavlje 5.319.
Strojna cilindrina razvrtala s koninim drkom izrauju se od brzoreznog
elika od jednog komada ili od 2 komada tupo zavarena i to radni dio od brzo
reznog elika, adrak od konstrukcijskog elika ili s ploicama odtvrdog metala.
6.22. Strojno cilindrino razvrtalo od jednog komada s valjkastim drkom
Slika 6.13. prikazuje strojno razvrtalo s valjkastim drkom i unutarnjim
sredinjim uvrtom. Izrauje se u promjerima < 2= 8. .. 9 mm za srednje rupe.
f \4 5 V
'
~

ggB S jgg

L
------------------------------T?
\

l3
1

Slika 6.13. Prikaz strojnog cilindrinog razvrtala s valjkastim drkom i unutarnjim sre
dinjim uvrtom

Slika 6.14. prikazuje strojno razvrtalo s valjkastim drkom i vanjskim sredi

njim uvrtom. Izrauje se u promjerima d = 3 . . . 8 mm za male rupe.
Strojna cilindrina razvrtala s valjkastim drkom izrauju se od brzoreznog
elika od jednog komada ili od 2 komada tupo zavarena, i to radni dio od brzo
reznog elika, a drak od konstrukcijskog elika ili s ploicama od tvrdog metala.

6.23. Strojna nasadna razvrtala

Strojna nasadna razvrtala izrauju se u promjerima =25 . . . 80 mm. Slika
6.15. prikazuje jedno strojno nasadno razvrtalo.
Osnovne dimenzije za ovo razvrtalo nalaze se u standardu JU S K.D3.170.
317

Tabela 6.8
Osnovne dim enzije nasadnog strojnog razvrtala s ploicam a od tvrdog m etala
prem a slici 6.16 (m m )

naziv odstu naziv odstu

no panje no panje

broj zubi z
cd

o
rt
lo

Od 25 do 30

C5
U

V
1

4-J

CO
TJ

cl
>

n
C0
a

o
.g
N

03

fi

Iznad 30 do 34

13

15 + 0,4 d2

Iznad 34

16

18

40

&
3
4-J
C/5
TJ

TS

19

12

45 1,6
30 1,3

21

35

1,6

16

8,5
10

+ 0,5
22

Iznad 65 do 70

29

1,9

TJ

32 - 1 , 6

1 0 ,5

12

16
20

32
Iznad 75 do 80

9 ,5

55
27

60
Iznad 70 do 75

+ 0,4

7
18

d4

+0,24
+ 0,16

14

24

OO

v
o

+ 0,3

50

Iznad 48 do 50

Iznad 55 do 65

T>
cn O

40

Iznad 44 do 48

Iznad 50 do 55

r1 f j

13
14

d3

Iznad 40 do 44

a *0*
BS
8 B

u
cC<J

10

d o

itav

d;,

h
bez ploice sa ploicom
od
od
tvrdog
tvrdog
metala
metala

odstupanje

odstupanje

^5

nazivno

ds

o
Ch
#E>
N
CU
C

odstupanje

di
Nazivni
promjer
razvrtala
d
mm

34 + 0,6 d5
65

18

Napomena: 1. Dimenzije a, R, c i F kod razvrtala s ploicama od tvrdog metala odreuju se prema ploicama;
__________ 2. Za sva razvrtala s ploicama od tvrdog metala navedena u tabeli upotrebljavaju se ploice prema JUS K.D0.200.

10

Ostale dimenzije nasadnog razvrtala raunaju se kao kod strojno cilindrinog

razvrtala u poglavlju 6.211. do 6.219.

Slika 6.15. Prikaz strojnog nasadnog razvrtala

6.231. Strojna nasadna razvrtala s ploicam a od tvrdog metala

Slika 6.16. prikazuje konstrukciju nasadnog razvrtala s ploicama od tvrdog
metala.
U tabeli 6.8 su vrijednosti za izradu. Kod konstruiranja nasadnih razvrtala
s ploicama od tvrdog metala treba odabrati dimenzije ploica prema JU S K.D0.200.

Slika 6.16. Prikaz strojnog nassdnog razvrtala s ploicama cd tvrdog metala

Razvrtala s ploicama od tvrdog metala prema slici 6.16. izrauju se u ve

liinama od 34 do 50 mm promjera. U tabeli 6.9 su orijentacioni podaci za upo
trebu razvrtala sa tvrdim metalom.
6.232. Strojna razvrtala s um etnutim noevim a
Ova vrsta razvrtala izrauju se od alatnog elika i s noevima od tvrdog me
tala a namijenjena su za predobradu i konanu obradu slijepih i prolaznih rupa.
Slika 6.17. prikazuje strojno razvrtalo s koninim drkom i umetnutim no
evima.
319

Tabela 6.9
Orijentacioni podaci za razvrtalo s ploicam a od tvrdog m etala
Posmak

Dodat, za obradu

v (m/min)

s (m/min)

po promjeru (mm)

10...15

0,2...0,6

0,1...1,0

5...10
5...10

0,2...0,5

0,1...0,9

0,2... 0,6
0,2...0,6

Sivi lijev tvrdoe do 200 HB

Sivi lijev tvrdoe iznad 200 HB

12...25
15...30

OO

<N

elik vrstoe 50...70 kp/m m 2

Mesing
Laki metal

25...30

0,4...0,9

Umjetne mase

25...30

0,4...0,9

Bakar

OO

Brzina rezanja

Materijal koji se obrauje

0,1...1,2
0,1... 1,2
0,1...1,2
0,1...1,2

Slika 6.17. Strojno razvrtalo s koninim drkom i umetnutim noevima

Razvrtala s umetnutim noevima od alatnog elika izvode se u dva tipa i to

tip I s koninim drkom za promjere od 25 ... 40 mm promjera s odgo
varajuim dimenzijama, tabela 6.10.
Tabela 6.10
D im enzije strojnih razvrtala s um etnutim noevim a od alatnog elika
i koninim drkom (si. 6.17) u (m m )
Kratki
Nazivna mjera
promjera d (mm)

Dugi

Broj
Morse
konusa

Broj
Morse
konusa

4.

15...16

Od 25...27

230

28

27. ..32

240

28...32

32...34
34...35
35...40

250

32
275

16
4
38
22

Napomena: Broj noeva i nain uvrivanja vri se prema konstrukcijskim zahtjevima.

320

tip II nasadno razvrtalo prema slici 6.18. izrauje se za promjere od 40 do

100 mm s umetnutim noevima od alatnog elika ili s ploicama od tvrdog metala.

Slika 6.18. Strojno nasadno razvrtalo s umetnutim noevima od alatnog elika

Slika 6.19. Strojno nasadno razvrtalo s umetnutim noevima od tvrdog metala

Tabela 6.11
D im enzije nasadnih strojnih razvrtala s um etnutim noevim a od alatnog elika
ili s ploicam a od tvrdog m etala u (m m )
Noevi od alatnog elika
dulja

ds

Od 40 do 44

16

45

30

70

40

Iznad 44 do 50

19

50

30

80

45

8,5

Najmanji
br. zubi z
Plo. I
tvrd. rr

Noevi s ploicama od tvrd. met.

kraa

Nazivni promjer
d

n i

ds

Iznad 50 do 55

19

50

30

80

45

8,5

22

50

30

Iznad 55 do 65

22

55

32

90

50

9,5

21

55

32

Iznad 65 do 75

27

60

32

90

55

32

60

32

10

Iznad 75 do 82

32

65

32

95

60

8 10,5
10 12

32

65

32

Iznad 82 do 90

32

65

32

95

60

10

12

40

65

32

Iznad 90 do 100

40

70

36

95

60

12

13

40

70

36

7 9,5
8 10,5

6
6

12

10

12

12

13

12

13

Napomena: Tabela je sastavljana za slike 6.18 i 6.19.

21

REZNI ALATI

321

Slika 6.19. prikazuje nasadno razvrtalo s umetnutim noevima s ploicama

od tvrdog metala. Dimenzije nasadnih razvrtala su u tabeli 6.11. Nain spajanja
noeva kao i broj noeva nije standardom predvien. Ukoliko zubi razvrtala ne
stvaraju velika naprezanja, mogu se primijeniti razne konstrukcije privrenja
noeva na tijelo. Preporua se konstrukcija privrenja koja dozvoljava pode
avanje noeva po promjeru.
U tijelu razvrtala na slici 6.19. predvieni su pravokutni utori, u koje se umeu
noevi u obliku klina s kutom od 5 i produenim ljebovima na poleini. Ova
konstrukcija dozvoljava podeavanje noeva po promjeru razvrtala.
6.3. RUNA RAZVRTALA
Runa razvrtala namijenjena su za obradu 7 i 8-me klase tanosti.
Standardizirane su dvije vrste runih razvrtala i to:
od jednog komada i
s urezom za podeavanje i vodicom.
6.31. Runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom
Slika 6.20. prikazuje runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom. Os
novne dimenzije su u JU S K.D3.121.

i___
Slika 6.20. Prikaz runog razvrtala s valjkastim drkom i etvrtkom

Dimenzije se raunaju prema slijedeim formulama:

/4 = (1 ...3 m m )-45 prema veliini promjera,
d -d .
cotg 9 3 + 4 (mm),
k
d4= if(1,3 ... 1,4) 2 't (mm),

..........................350
.................... .' .351

d3= d - (0,010 ... 0,015) ( m m ) , ................................ 352

d2= d (0,5 ... 1,0) ( m m ) , .................................... 353
cp prema poglavlju 6.214.
Ostale dimenzije iz tabele za standard JU S K.D3.121.
322

6.32. Runo razvrtalo s valjkastim drkom i etvrtkom za m ale dim enzije

Slika 6.21. prikazuje razvrtalo s valjkastim drkom za dimenzije od promjera
d = 0,1 ... 2 mm.[8]

sr

==<

........

aL
cr
2,

cL

r
<----- 1------- 3 ^ ---------oL*.

-<L_

>

Er
^
Fr

Slika 6.21. Razvrtala za male dimenzije rupa: a. cilindrino s pet ljebova,

b. cilindrino peterokutno, c. konino peterokutno, d. cilindrino trokutno,
e. dvorezno s podebljanim drkom, / . dvorezno s cilindrinim drkom

Ove vrste razvrtala upotrebljavaju se za skidanje vrlo malih koliina strugo

tine, obino od 0,01 do 0,05 mm. Rupe obraene ovim razvrtalima mogu dostii
do IT3 klase tanosti.
Mala razvrtala izrauju se kao
runa i
strojna.
6.33. Konstrukcija m alih razvrtala
Prema obliku obraivanja rupa dijele se mala razvrtala na:
cilindrina i
konina.
6.331. Konstrukcija cilindrinih m alih razvrtala
Rezni dio cilindrinog razvrtala vri dvije funkcije:
daje smjer razvrtalu i
postepeno skida materijal ostavljen za razvrtanje i proiruje rupu od pro
mjera d0 na d, kako prikazuje slika 6.22.
21*

323

Slika 6.22. Prikaz rada cilindrinog razvrtala; a. runo razvrtalo,

b. strojno razvrtalo

Radna duina prednjeg dijela konusa moe se izraunati po slijedeoj formuli:

lv =t-cotgcp (mm),

.................................... 354

ili:
lp-

do

co tg 9 5 (m m ),...................................355

Osna sila Pp protivi se prodiranju razvrtala u materijal. Odreuje se ovisno od

rezultirajue sile P*> koja djeluje na rezni brid radnog dijela razvrtala, po formuli:
Pp= P2-sin<p (kp),

.................................... 356

gdje je:
lp radni dio konusa razvrtala (mm)
d = promjer razvrtala ili obraene rupe (mm)
d0 = promjer predbuene rupe (mm)
t = razlika izmeu predbuene rupe i konane rupe s jedne strane (mm)
Pv = osna sila otpora protiv prodiranja u materijal (kp)
P 2 = okomito na otricu sila otpora protiv prodiranja (kp)
Pr = natrana sila koja se meusobom ponitava (kp).
Mnogobrojni pokusi pokazali su da istoa obraene povrine ovisi od deb
ljine strugotine , , a im je manja debljina strugotine tim se postie finija obra
ena povrina rupe.
Prema slici 6.23 moe se izraunati debljina strugotine
a = s -sin <p (mm),
gdje je:
a = debljina strugotine (mm)
5 = posmak razvrtala po jednom okretu (mm/okr)

kut radnog dijela vrha.

Da bi se postigla to tanja strugotina, treba to manji posmak s, to se po
stie uz malo skidanje veliine ,,t i malim kutom vrha <p.
Za runa mala svrdla obino iznosi:
<P =

324

<p= ls je vrlo mali i dolazi u obzir samo kod prolaznih rupa, dok za mala
strojna svrdla obino iznosi:
<p=38.
U tabeli 6.12 su vrijednosti za izradu cilindrinog razvrtala za male dimenzije
s podebljanim cilindrinim drkom.
Osna ili aksijalna sila Pv moe se izraunati prema slijedeoj formuli:
Pv = C A-txA-syA-dzA (kp)

357

Podaci za koeficijente u tabeli na kraju knjige.

t = debljina skidanja (mm).
Tabela 6.12
Mala cilindrina razvrtala s podebljanim cilindrinim drkom

d
mm

mm

mm

mm

0,11
0,12
0,14
0,16
0,18
0,20
0,22
0,25
0,28
0,32
0,36

3
0,01

20

0,02
6

mm

10

0,03

12

0,04

16

0,05

28

0,70
0,75
0,80

25

0,55
0,60

mm

0,65

22

l
mm

0,45
0,50

0,10
18

d
mm

0,85
0,90

0,03

0,95
1,00

32

0,40

325

6.332. Konstrukcija koninih m alih razvrtala

Konina mala razvrtala upotrebljavaju se za obradu koninih otvora s raznim
kutovima. Najvie se upotrebljava kut konusa 29?=050'.
Slika 6.24 prikazuje rad koninog malog razvrtala.

Slika 6.24. Prikaz raa koninog malog razvrtala

Radna duljina lr moe se izraunati iz slijedee formule:

(mm),

................................ 358

gdje je:
lx = neka duljina radnog dijela razvrtala kod najmanjeg promjera otvora
(mm)
n = debljina obraivane izraevine (mm)
/2 = duljina garantiranog uea radnog vrha (mm)
l0 = duljina neophodna za prekrivanje svih grupa otvora (mm).
Ova veliina moe se izraunati na osnovu slijedee jednadbe:
l0=

- cotg cp (mm),
2

.............................. 359

gdje su:
d\ i d2 = najmanji i najvei promjer promatrane rupe (mm).
U tabeli 6.13 su vrijednosti koninog razvrtala s kutom naklona konusa 025'.
6.34. Osnovne dim enzije m alih runih i strojnih razvrtala
Ukupna duina malih razvrtala prema slici 6.26. sastoji se od slijedeih veliina:
l= lxJr l 2 -\-lz-\-l$Jr l1 (mm),
326

. . ---- ... . . . .

360

Tabela 6.13
Malo konino razvrtalo s kutom naklona 025/

Slika 6.25
d
mm

d2
mm

0,1
0,3

0,32
0,59
0,85
1,24
1,44

0,5
0,8
1,0
1,4
1,8
2,0
2,5
3,0

mm

h
mm

h
, mm

l
mm

0,5
0,7

0,09
0,27

15

25

1,0
2,0

0,45
0,72
0,9

1,84

2,0
3,0

2,24
2,58

3,0
3,0

1,68
1,81

3,11
3,73

4,0
4,0

2,71

Konus

1,27

2,26

20

30

25
30

45
50
50

30
30
30
40
40
50

50
50
65
65
80

1 :2 0 0

Slika 6.26. Prikaz osnovnih dimenzija runog malog razvrtala

gdje je:
lx =
/2 =
l3 =
lt =
/5 =
/6 =
/7 =

radna duina (mm)

duina konusa na drki (mm)
duina drka (mm)
duina rezanja (mm)
kalibrirajua duina (mm)
duina vrha za bruenje (mm)
duina vrha za bruenje (mm).
327

Zbog toga to se trenje izmeu razvrtala i stijenki otvora umanjilo, obino se

kalibrirajui dio razvrtala konstruira s obratnim konusom. Konusnost iznosi 1:200,
tj. 1 mm na duini od 200 mm.
6.341. Oblik presjeka m alih razvrtala
Za razliku razvrtala veih promjera, koja imaju zube po obodu, razvrtala pro
mjera 0,1 do 3,0 mm, a osobito do 1,5 mm promjera izrauju se s presjekom rad
nog dijela u obliku viekuta ili polukruga.
Oblike presjeka malih razvrtala koji se najee upotrebljavaju prikazuje
slika 6.27.

Slika 6.27. Oblici presjeka malih razvrtala: a. polukruni oblik, b. troku

tasti oblik, c. peterobridni oblik, d. i e. sa lijebovima

Konstrukcije se izrauju po slijedeim podacima:

Za sliku ,,a
f = 0 ,l- d (mm),
2/ ,
siny=
d

................................................361i -

Za sliku ,,b
f= 0 ,0 7 -d (mm),
y = 30,
Za sliku ,,c
f= 0 ,0 T -d (mm),
y = 54,

Tabela 6.14
Runa cilindrina razvrtala promjera 1 , 0 .. . 3,0 m m

l u mm
Nazivni promjer
d mm

1,0 . . . 1,2
Iznad 1,2 . . 1,4
Iznad 1,4 . . 1,6
Iznad 1,6 . .. 1 ,8

nazivna

odstu
panje

min

- 1 ,6

15
18

1,1

20

329

52

22

Iznad 1,8 . . 2,0

Iznad 2,0 . . 2,2
Iznad 2,2 . . 2,5

55

25

62

30

Iznad 2,5 . . . 2,8

Iznad 2,8 . . . 3,0

65

32
35

70

- 1 ,9

dx mm

a mm

/2 mm

nazivna

50

60

/4 mm

odstu
panje

45
48

h mm

k mm
nazivna

maks
7

odstu
panje

h mm
nazivna

odstu
panje

1,5

0,06

r mm /m m

0,05

3
6

2,5

1,3

1,8

0,019

28

1,6

0,22d

0,017

10

0,08

5
3,0

0,08

4
0,1

Za sliku d
/= (0 ,0 4 ...0,03) -d (mm),
Za sliku e
/= (0 ,0 8 ... 0,06)-d,
Za obje izvedbe:
r ^ 0 , l -d (mm)
h= 0,22-d (mm).
Ostale dimenzije i kutovi su na slikama.
U tabeli 6.14 su vrijednosti za konstrukciju runog cilindrinog razvrtala.
6.35. P odeljiva ra z v rta la
Podeljiva razvrtala primjenjuju se pri radovima u remontu. U radnom dijelu
izvedena je rupa i uzduni prorezi. Djelovanjem vijka, koji se nalazi u radnom
dijelu, kuglica tlai na konini unutarnji dio rupe i proiruje rezne bridove razvr
tala. Slika 6.29 prikazuje runo podeljivo razvrtalo za prolazne rupe. Izrauju
se od 6 do 60 promjera mm i duine od 90 do 360 mm. Ova se razvrtala mogu
podeavati po promjeru u slijedeim granicama:
A =0,15 mm za razvrtala promjera od 6 do 10 mm,
A =0,25 mm za razvrtala promjera od 10 do 20 mm,
A =0,40 mm za razvrtala promjera od 20 do 30 mm,
A =0,50 mm za razvrtala promjera od 30 do 50 mm.
Veliina obratnog konusa rauna se:
d = d 3(0,015 ... 0,020) (mm),
Osnovne dimenzije dane su u JU S K.D3.140.

k
l
Slika 6.29. Prikaz pcdeljivih runih razvrtala

Slika 6.30 prikazuje strojno podeljivo razvrtalo za konanu obradu:

330

362

B
1
Slika 6.30. Prikaz podeljivog strojnog razvrtala za slijepe rupe

Slika 6.31 prikazuje strojno podeljivo razvrtalo za prolazne rupe.

Slika 6.31. Prikaz strojnog podeljivog razvrtala

Tijelo razvrtala 3 je konino obraeno, po njemu se moe pomou matica 2

pomicati podeljivi dio 1 razvrtala.
6.4. K O N IN A RAZVRTALA
Konina razvrtala izrauju se u slijedeim oblicima:
za otvore oblika metrikih i Morse konusa,
za otvore oblika koninih zatika,
za konine otvore (1:30) na nasadnim alatima, npr. razvrtala, uputala.
6.41. Konina razvrtala za obradu M orse koninih rupa
Osnovne dimenzije razvrtala za Morse konus su u standardima JU S K.D3.192,
i to sa valjkastim drkom. Kod koninih razvrtala javljaju se posebni uslovi rezanja,
to svakako utjee na njihovu konstrukciju. Slika 6.32 prikazuje garnituru od
tri razvrtala za obradu metrikih ili Morse koninih rupa.
Razvrtalo A poetno slui za grubu obradu te ima stepeniaste bridove koje
sainjavaju natrano obraeni spiralni zubi.
Razvrtalo B srednje ima izraene zube s lijevom pravokutnom spiralom na
koninoj povrini krnjeg stoca, koji pri razvrtanju lome strugotinu. Razvrtalo C
zavrno izrauje se s ravnim ili spiralnim zubima po cijeloj duljini reznih bridova.
Raspodjela zubi je jednoliko podijeljena po obodu.
331

A. Poetno r a zv rta lo

B. S red n je ra zv rta lo

C. Z avrno r a z v r ta lo

Slika 6.32. Prikaz koninih razvrtala za obradu metrikih i Morse konusa

U tabeli 6.15 su osnovne konstruktivne dimenzije koninog razvrtala za Morse

konus prema slici 6.32.
Tabela 6.15
Prema JUS K.D3.192
D im enzije osnovnih konstrukcijskih elem enata koninih razvrtala za Morse konine
rupe. Linearne dim enzije u m m (slika 6.32A, B i C)
Broj
konusa
Morse
0

1
/i
Na- Odstu Na- Odstu
zivno panje zivno panje

9,045

Nazivno

li
-s*

64

95

d d [^2

II

48

Odstu
panje

12,065

100

67

17,781

125

80

23,826

150

- 1 ,9

97

- 2 ,5

50

9,571

61

14,734

76

20,011

+0,06

31,269

180

120

44,401

230

- 2 ,9 . 150

63,350

310

- 3 ,3

1:19,212=0,05205

1:20,047 = 0,04988

18,730

125'15"

24,880

126'15"

32,464

129'15"

205

26,231

- 2 ,5

124

37,875

+ 0,08

45,769

130'25"

- 2 ,9

172

54,382

+ 0,09

65,071

129'35"

Odstu
panje

4
r,

0,5

6,2

11

11

14

16

19

-0 ,2 0
1

125'44"

97

da
Nazivno

12,913

+ 0,07

- 2 ,2

Koninost

129'26"

-0 ,0 5

Broj
ko
nusa
Mor
se

9,878

6,547

- 2 ,2

^1,2,3

d4

Namaks min zivno

1,0 2,5

10

h
Odstu
panje

d.

5
-

1,0
2

1:20,020=0,04995

14

1:19,922 = 0,05020

20

-0 ,2 4

-0 ,2 8
4

1:19,254 = 0,05194

24

1:19,002 = 0,05263

34

1,5

1,5

4,0

2,0

5,0

7
8

2,6

0,3

10,5

5,2

0,35

13

18

21

26

29

2,5

6,0

13

6,6

0,45

16

35

38

3,0

7,5

18

12

0,55

24

-0 ,3 4
6

1:19,180 = 0,05214

45

2,0

U tabeli 6.16 su dimenzije elemenata poetnog srednjeg i zavrnog koninog

razvrtala za Morse konine rupe.
333

D im enzije elem enata poetnog A srednjeg B i zavrnog C koninog razvrtala za M orse konus (si. 6.32)
(sve mjere u mm)
Prema JUS K.D3.192
B srednje razvrtalo

0,3

110

0,75
0,5

0,5 + 0,3 1,4

4,0

6 0,2

5,0

5 90 0,5 0,4

90

4,7

1,0
75

5,4

------ + 0,5

------

0,6 + 0,4 1,8

1,3

1,0

12

6,0

6,7

16

0,8 + 0,4 2.0 + 0,4 1,0 + 0,5 2,5

7,8
70

1,5

8,5

+ 0,6 20 0,5

9,0

2,5

1,3

24

odstupanje j

nazivno

3,0

0,7

0,9

0,9

1,2 + 0,4

----- + 0,4
1,0

1,3

1,4

1,7

1,6

+ 0,5 2,0 + 0,5

1,8

2,2

0,25

1,2

9
+ 0,6 2,8

1,5 + 0,6 3,4 + 0,5

+ 0,25

11

70 1,5 1,5
9,7

+ 0,3

9 80 1,0 7...10
1,0

+ 0,6

1,5

| Broj zubi z

odstupanje

j nazivno

0,8 + 0,2

0,15 r

4,2 1,5 0 ,1 2

0,8

7
90

na
kraju

+ 0,3
0,5

7 80 1,0

1,0

85

9
0,3

6,5

8...12 0,6

0,6

+ 0,4 3,2

5,5

6
+ 0,15 0,1

5,0 2,0
5

s
E
K*

0,5

3,0

+ 0,3

+ 0,5

'

nazivno

nazivno

odstupanje

nazivno

odstupanje

0,9

na
poetku

fi

odstupanje

na osnovnom
konusu

dim enzije zuba

odstupanje

4 0,15

na kraju konusa

nazivno

nazivno

*r

C zavreno

nazivno

3,0 + 0,4 4,0

1 Broj zubi z

kx

/
odstupanje

na
kraju

nazivno

ow
CQ

nazivno

M
M
o

odstupanje

na
poetku

ii

na poetku konusa

na konusu

CO
3
C
c

odstupanje

razvrtalo

p irina glave zuba

odstupanje

poetno (za g ru b u obradu)

Broj zubi z

334

Tabela 6.16

11

75 1,5
3,3 + 0,5 1,8

4,0

6,0 2,5

1,5

0,5 13

Tabela 6.17
D im enzije koninih razvrtala za izradu zatinih koninih rupa prem a slici 6.33
_______________________
Linearne dimenzije u m m
d,
Nazivni
promjer
d

1
1,5
2
2,5
3
4
5
g

8
10
13
16
20
25

335

30

Tip

Na
zivni
1,46
2,16
2,8
3,4
3,8
4,2
5,0
5,4
6,2
6,8
7,5
8,3
9,9
11,1
12,4
14,0
16,1
17,9
19,8
21,8
24,4
26,3
29,4
31,4
34,5
36,5

0,9
1,4
1,9
2,4

Odstu
panje

0,015
3,5
0,02

2,9
4,5
3,9
4,9

0,025

5,5
7

5,9

7,9
0,03
9,9

11

12,9

15
0,035

15,9

18

19,9

22

24,8
29,8

0,045

28
32

fi

N a Odstu Na Odstu
zivni panje zivni panje
49
60
67
72
68
88
80
100
90
120
105
145
135
195
160
240
200
290
235
235
270
365
285
385
245
395

1,6
- 1 ,9

- 2 ,2

2,5
2,9
2,5

3,3
- 2 ,9
3,7
- 3 ,4
3,8
3,4
3,8
3,4
3,8

28
38
45
50
45
65
55
75
65
95
80
120
100
160
125
205
160
250
195
295
225
320
230
330
235
335

Prema JUS K.D3.180.

Na poetku
osnovnog
konusa

Na kraju
osnovnog
konusa

Naziv.

Odst.

Naziv.

Odst.

0,4

+ 0,2

0,5

+ 0,3

Broj
zubi
z .

*3

1,3
1,6

90

5,

15
0,3
+ 0,2

1,9
2,2
1,9

0,4
0,1

2,2

0,5

+ 0,3

0,6

+0,4

5
0,6

0,8

75

- 2 ,5
2,9

25

35
90
0,8

1,0
+ 0,5

0,5

40

3,3
3,0
3,4
3,0
0,15
3,4
3,0
3,4

1,1

1,4

45

1,2

1,5

55

1,0

1,2

60

10
80

6.42. Konina razvrtala za obradu zatinih koninih rupa koniciteta 1:50

Ova vrsta razvrtala upotrebljava se za razvrtanje cilindrinih rupa u raznim
izraevinama u svrhu spajanja zaticima. Proizvode se tri tipa prema slici 6.33
ovisno od promjera

Tip A

z a p ro m je re o d 1-3 m m

h
P r e s je k A -A

Tip B z a p r o m je r e o d

P re sje k B - B

4 -5 m m

cilindr

Tip C z a p r o m je r e iz n a d 5 m m

P re sje k

C -C

6 0 -

Slika 6.33. Prikaz koninih razvrtala za razvrtanje koninih zatinih rupa

Razvrtala za obradu rupa za konine zatike sa konicitetom 1:50 skidaju vrlo

mali sloj strugotine i izrauju se samo za zavrnu obradu. Razvrtala za konuse pro
mjera do 3 mm obino imaju presjek reznog dijela u obliku trokuta ili peterokuta.
U tabeli 6.17 su dimenzije elemenata tipa A , B i C koninih razvrtala za izradu
rupa koninih zatika koniciteta 1: 50.
6.43. Konino razvrtalo s konicitetom 1:30
Ovo razvrtalo konstruira se obino kao razvrtalo za zatine rupe. Sastoji se
od jednog komada a za odgovarajue promjere rupa.
Slika 6.34 prikazuje razvrtalo sa konicitetom 1:30 za razvrtavanje koninih
rupa na nasadnim razvrtalima i uputalima.
U tabeli 6.18 su dimenzije za konina razvrtala sa konicitetom 1:30.
336

Tabela 6.18
Dim enzije koninih razvrtala sa konicitetom 1:30 prem a si. 6.34
Linearne dim enzije u m m
d

1
Naz.
pr.
D Naz. Odst.

di

120

13,6

13

Naz.

h
Odst.

Naz. Odst.
81
90

10,9
+ 0,05

63
72

10

12

130
150

16,6
19,6

13,6
16,2

22,8

18,9

117

93

27

170 - 2 ,0
185

23,5

129

32
40

200
225

27,8
32,8

105
114

50

245

16
19
22

+ 0,07

138
- 2 ,5
156
168

43,4

^2
8

85
90

Naz. Odst.
11

0,5

84

14
16

-0 ,2 4 1

20

126 20
OO

41
51

28,5
35,8

102

- 2 ,2

Broj
zubi
z

11

80

75

1,0 22

1,5

24
34

-0 ,2 8 2

-0 ,3 4

38

6.5. PRORAUN RAZVRTALA

Razvrtanjem se postie obrada unutarnjih ploha provrta skidanjem strugo
tine, a vrlo je slina uputanju. Razlika je u tome, to se pri razvrtanju skidaju
mnogo manji presjeci strugotine.
Na slici 6.35 prikazana je obrada skidanja strugotine pri razvrtavanju
d

do

363,

2
&=

...............................................

3632

2 sin cp
22 R E Z IN A L A T I

337

sz =

5
Z

3634
z
Zbog slinosti razvrtanja s uputanjem treba sile rezanja za razvrtanje raunati
na isti nain kao pri uputanju (vidi poglavlje 5.312. i 5.7.). Utjecaji pojedinih
faktora na aksijalnu silu i moment torzije dosta su slini obradi uputanjem. Sile
kao i momenti poveavaju se s posmakom i debljinom strugotine. Ovdje se takoer
moe rei, da s poveanjem broja zubi raste sila rezanja. Pri razvrtavanju, suprotno
ostalim postupcima obrade, sile rezanja pri obradi elika i lijevanog eljeza skoro
su iste.
az = J z S i n 9 9 = s in ? )

z i IX

Slika 6.35. Prikaz elemenata rezanja kod

razvrtavanja

Slika 6.36. Prikaz sila rezanja pri raz

vrtavanju

Treba napomenuti, da se pri obradi bakrenih legura mora konstruirati razvr

talo s utorima u obliku lijeve spirale. Pokusima je ustanovljeno, da se takvom
konstrukcijom kod veih posmaka ak sila rezanja smanjuje u usporedbi razvrtala
s ravnim zubima.
Podaci za proraunavan je sila rezanja i momenata mogue je nai u literaturi,
meutim nisu temeljito razraeni[91. Vrijede obino za odreene promjere i oblike
razvrtala, a podaci za specifine otpore mogu se nai samo za stanovite sluajeve.
Kao primjer moe se navesti radi usporedbe za isti materijal .4734 specifine
otpore ks za glavnu silu P0.
ks = 158 kp/mm2 za buenje
ks = 311 kp/mm2 za uputanje
ks = 625 kp/mm2 za razvrtavanje.
Vidimo da je u usporeenju s razvrtavanjem. i uputanjem specifini otpor
mnogo vei, to se lako moe objasniti s veim brojem zubi. Tako se u uspore
enju s buenjem specifini otpor rezanja poveava skoro za 300%.
Meutim, za aksijalnu silu pronaeno je ba suprotno u usporeenju za isti
materijal, specifini otpor posmaka ksp bit e:
ksp = 300 kp/mm2 za buenje
ksp = 150 kp/mm2 za razvrtavanje
80 kp/mm2 za uputanje.

338

Slika 6.36 prikazuje dijagram sila razvrtavanja. Aksijalna sila Px koja se suprostavlja prodiranju razvrtala u materijal, odreuje se pomou rezultirajue sile P,
koja djeluje na rezni brid razvrtala, a moe se izraunati prema formuli 357.
Poto se sile Pr ponitavaju izlazi da je
P = P P.
Formula za izraunavanje sile Px rauna se prema 356, kao i formule 305ls
3052 i 3053.
P1= P v = P i sin cp (kp).
Iz formule se vidi, da se umanjenjem kuta 2cp smanjuje i osna sila P1 i odtereuje se prodiranje razvrtala u obraivanoj rupi. Ali, s druge strane, im je manji
kut 2cp, tim e tanja biti strugotina, tim tee e se odjeljivati kod mekih materijala.
Prema tome, kod runih razvrtala bolje je smanjiti kut 2cp, jer se time dobija manja
sila rezanja, iz ega slijedi rastereenje rune obrade.
Pri razvrtavanju moe se sila rezanja P0 raunati isto kao za uputanje prema
formulama 174 i 303, a moment zakretanja prema formuli 304.
po = s( d ~ di) ks (kp);

..................................364

gdje je:
s =
=
di =
ks =

posmak razvrtala (mm/okr)

vanjski promjer razvrtala (mm)
promjer zavretka konusa razvrtala (mm)
specifini otpor kod razvrtavanja (kp/mm2) (cca 4 puta vei od
buenja).
Moment torzije pri razvrtavanju
Ma =

Z ^ (kpmm), . .........................
2

365

gdje je:
Ma
P0
z
d

=
=
=
=

moment uvijanja (kpmm)

glavna sila rezanja (kp)
broj zubi razvrtala
promjer razvrtala (mm).
6.51. Brzina rezanja pri razvrtavanju

Brzina rezanja pri razvrtavanju rauna se po istoj formuli 307. kao pri upu
tanju s time, to su vrijednosti eksponenta u tabeli 6.19.
v = ------ ^ ----------- (m/min),
Tm-tx -sy -H Bn

.............................366

gdje je:
C0 = koeficijent koji ovisi o materijalu, tabela 6.20
d = promjer razvrtala (mm)
T = vrijeme trajanja (min) iz tabele 6.22
22

339

t = dubina obraivanog materijala (mm) iz formule 363x

= posmak (mm/okr) iz formule
H B = tvrdoa obraivanog materijala (H B ).
Vrijednosti eksponenata su u tabeli 6.19.
5

Tabela 6.19
Brojane vrijednosti eksponenata iz form ule 366
elici, obojeni i laki metali

Uslovi obrade
m
Svi oblici razvrtala
od brzoreznog
elika

0,4

0,9

0,2

Lijevano eljezo i bronca

0,65

0,3

0,3

1,3

0,1

0,5

0,2

U tabeli 6.20 su brojane vrijednosti koeficijenata C0 iz formule 366.

Tabela 6.20
Brojane vrijednosti koeficijenta C0 iz form ule 366
Obraivani materijal

Razvrtala od brzoreznog
elika

Konstrukcioni elik H B <155

0,152

elik za automate, H B = 140...230

1960,0

Konstrukcioni legirani elik H B 155...265 vrstoe

Gm < 90 kp/m m 2

1310,0

Konstrukcioni legirani elik HJ5=155...340, vrstoe

om< 90 kp/m m 2

1110,0

Ugljikov alatni elik

915,0
9,8

Volframov elik, H B = 210...240

Legirani alatni elik HB = 210...240

5,25

Lijevano eljezo H 5 = 110...240

14500

Kokilni lijev H B = 120...200

18100

U ovisnosti od materijala reznih otrica razvrtala vezan je za brzinu rezanja

popravni koeficijent ,,K , prema tabeli 6.21.
Tabela 6.21
Vrijednost popravnog koeficijenta K
Materijal
razvrtala
Koeficijent K

.6880
.6884

.6444

1,0

0,6

.1940

.1944
0,5

Ovim koeficijentom mnoi se vrijednost u formuli 366.

340

U tabeli 6.22 su srednje vrijednosti trajanja T razvrtala.

Tabela 6.22
Srednje vrijednosti trajanja razvrtala T u m inutam a izm eu dva otrenja
Obraivani materijal
srednje vrstoe

Promjer
razvrstala
d
u mm

elik
T (minute)

lijev. elj.
T (minute)

Obraivani materijal
srednje kvalitete

Promjer
razvrtala
d
u mm

elik
T (minute)

lijev. elj.
T (minute)

15...19

24

48

50... 54

85

180

20... 24

30

54

100

190

25...29

42

72

55...59
60... 69

120

200

30...34

48

84

70... 79

150

220

35...39

60

120

80... 89

240

40... 44
45...50

72
85

150
150

90...100

180
200

300

6.52. Odreivanje posm aka pri razvrtavanju

Pri razvrtavanju posmak se rauna po slijedeoj formuli:
................................ 367

s= C -d ? (mm/okr),
gdje je:

d = promjer razvrtala (mm)

C .= koeficijent.
U tabeli 6.23 su brojane vrijednosti koeficijenta C.
Tabela 6.23
Brojane vrijednosti koeficijenta C za form ulu 367
Obraivani
materijal

elik
Lijevano
eljezo
Obojeni metali

Tvrdoa
u HB

Grupa posmaka
I

II

Do 160

1,2

0,15

III

160... 240
Iznad 240

0,16
0,12

0,12
0,09

Do 170

0,33

0,25

0,16

Iznad 170

0,2

0,15

0,1

Meki

0,2

0,15

Trvdi

0,33

0,25

0,1
0,16

0,1
0,08
0,06

NAPOMENA: I Prethodno razvrtavanje poslije buenja ili uputanja.

II Fino razvrtavanje po 8-moj klasi tanosti nakon grubog razvrtavanja ili fine obrade noem ili tvrdim metalom.
I II Fino razvrtavanje po 7-moj klasi tanosti, poliranje.

341

U tabeli 6.24 su preporuene brzine rezanja v (m/min) pri razvrtavanju.

Tabela 6.24
Preporuene orijentacione brzine rezanja pri razvrtavanju v u m /m in u ti
Materijal razvrtala

alatni elik

Obraivani materijal

1 brzorezni elik

m/min
S. L, sivi lijev
., elik
. L, elini lijev

meki

4 do 5

5 do 6

srednji

3 do 4

4 do 5

tvrdi
meki

2 do 3

3 do 4

4 do 5
3 do 4

5 do 6
4 do 5

2 do 3
10 do 12

12 do 15

srednji

8 do 10

10 do 12

tvrdi

6 do 8

8 do 10

srednji

Te. L, temper lijev

tvrdi

Bakrene legure

meki

Aluminij

m/min

3 do 4

U tabeli 6.25 su preporuene vrijednosti posmaka 5 (mm/okr) pri razvrtavanju

ovisno od materijala koji se obrauje.
Tabela 6.25

Preporueni orijentacioni posm ici pri razvrtavanju i u m m /okr.

Materijal izraevine
Promjer razvrtala
d u (mm)
Od

elik, elini lijev,

temper lijev

lijevano eljezo,
bronca,, aluminij

6...10

Od 0,3 do 0,4

Od 0,5 do 1,0

Od 11...15

Od 0,3 do 0,4

Od 1,0 do 1,5

Od 16...25

Od 0,4 do 0,5

Od 26...40

Od 0,5 do 0,6

Od 1,0 do 1,5
Od 1,5 do 2,0

Od 42...60
Od 62...100

Od 0,5 do 0,6

Od 1,5 do 2,0

Od 0,6 do 0,75

Od 2,0 do 3,0

6.53. Snaga rezanja pri razvrtavanju

Snaga rezanja moe se izraunati prema slijedeoj jednadbi;
N e = ---- ------------ (kW),
1,36-716200
gdje je:
Ma = moment torzije (kpmm)
n = broj okretaja (okr/min).
342

.................................368

6.54. Prim jer prorauna drka sa etvrtkom

Prenoenje sile na drak sa etvrtkom susree se kod runih razvrtala, mati
nih i runih ureznika i nekih drugih alata sa krunim rezanjem.

Slika 6.37. Drak sa etvrtkom

Slika 6.37 prikazuje drak sa etvrtkom ije se naprezanje moe izraunati

prema slijedeoj formuli:
M
T = kz----- (kp/mm2),
k3

.................................... 369

ili:
M z= T
(kp m m ) ........................................ 370
kz
gdje je:
M z = zakretni moment (kp mm)
k

= stranica etvrkta (mm)

kz

= 4 , 8 (mm) koeficijent

= ' naprezanje na odrez (kp/mm2).

Ali na mjestu prijelaza plosnatog dijela etvrtka u kruni presjek javlja se

mjesto koncentriranih naprezanja, zbog toga u formulu uvodimo koeficijent kT
i dobijamo slijedeu formulu:
M,

r = k T-kz----- (kp/mm2)
k3

................................. 371

Za standardne drke sa etvrtkom je &T= 2.

Radi vee vrstoe treba izvoditi drke s oznaenim radijusom r u slici 6.37.
6.55. Tolerancije rupe pri razvrtavanju
Dimenzija, geometrija i hrapavost rupe obraene razvrtalom ne ovisi samo
od promjera razvrtala, ve i od materijala, od naina privren ja razvrtala, od kru
tosti stroja te vrste rashladnog sredstva.
Mnoga ispitivanja nisu mogla pronai neke veze izmeu promjera razvrtala,
dubine rezanja, posmaka te promjera razvrtane rupe. Jedno te isto razvrtalo izradit
e u lijevanom eljezu drugaiji promjer rupe nego u ilavom eliku. Osim toga,
nedovoljna koncentrinost osi razvrtala s osi predbuene rupe daje prevelike rupe.
343

Ipak, utvreno je da postoji stanoviti utjecaj sredstva za podmazivanje na obradu

razvrtavanjem. Ako mijenjamo sredstvo za podmazivajne, promjer rupe se mijenja,
ali je taj utjecaj razliit za razne materijale izraevine. Pri obradi elika i bakrenih
legura promjer rupe se poveava pri upotrebi ulja s veim viskozitetom, ukoliko
smo ranije upotrebljavali emulziju za buenje. Naprotiv se kod aluminijevih legura
promjer rupe smanjuje pri troenju ulja s veim viskozitetom, a najvie se smanji
pri troenju mjeavine petroleja i terpentina u odnosu 5:4.
U tabeli 6.26 vidi se poveanje rupe u (/x) pri razvrtavanju za razvrtalo prema
JUS K.D3.170 s promjerom 30 mm, dubinom rezanja t = 0,07 mm i posmakom
$= 0,52 mm/okr.
Tabela 6.26
Poveanje rupe u (u) pri razvrtavanju posredovanjem podmazivanja
Sredstvo za podmazivanje
Materijal izraevine

Bez
podmazi
vanja

Emulzija

S. L 22

22

.0650

18...43
26...36

10
13

P. Cu Sn 5 Zn 7
P. Cu Sn 14
Aluminij

20
16
14

14
12
6

60... 80

42

Silumin

60... 80

18

VCM 35
Cu 63 Zn

Petrolej
i terpentin
5:4

Bilno ulje
15E

Mineralno
ulje 30E

17

13

19
14

15
16

12

13
7

30

12

15

NAPOMENA: Za mikrometar ili kako ga kratko zovemo mikron obino se upotrebljava

6.56. Troenje i zatupljenje razvrtala

Razvrtala rade s malim dubinama i brzinama rezanja i najvie se troe na stra
njim reznim povrinama i uglovima, zahvaajui time i faze na tim mjestima. Na
slici 6.38 prikazana su mjesta istroenja. Kako se iz slike vidi, istroenje se javlja
na spojnim mjestima reznog i kalibrirajueg dijela razvrtala. Veliina h moe se
izraunati:
h = h i+ a (mm),

.................................... 372

gdje je:
h3 = dozvoljeno istroenje po stranjoj ili slobodnoj povrini (mm)
hi = troenje po stranjoj povrini (mm), ~ 2h3
a = 0,2 . . . 0,3 produenje za otrenje (mm)
li = duljina kalibrirajueg dijela (mm)
8 istroenje na uglovima.
344

U tabeli 6.27 su vrijednosti dozvoljenog istroenja na stranjoj povrini raz

vrtala.
Tabela 6.27
Vrijednosti dozvoljenog istroenja na razvrtalu (m m )
Razvrtalo

Obraivani materijal
Sivi lijev

elik
Promjer u mm

Materijal

rashladno
sredstvo

bez rashladnog sredstva

0,8

0,7

0,4

od 10...80

sa ploicama od
tvrdog metala

0,4... 0,7

0,3

brzorezni elik

vo

od 10... 80

oo

hs

R a z v r ta lo

Slika 6.39. Shema bruenja razvrtala na

slobodnoj otrici

Slika 6.38. Prikaz troenja stranje

povrine kod razvrtala

6.57. Otrenje razvrtala

Radi visokih zahtjeva s obzirom na tanost kvalitete povrine rupa koje se
razvrtavaju, mora se osobito paziti na bruenje razvrtala. Rezni bridovi razvrtala
moraju biti vrlo isto obraeni. Kvalitet obrade otrice razvrtala mora biti izraen
prema standardu (JUS MA0.065) za kvalitetu povrine. Otrenje se vri na pred
njoj i stranjoj strani zuba. Na slici 6.39 je shema za otrenje po stranjoj strani.
Da se postigne slobodni kut a, treba izraunati visinu H za namjetanje razvrtala.
Visina H rauna se po slijedeoj formuli:
H = sin a (mm),

373

Slika 6.40 prikazuje lepanje faza na razvrtalu.

Lepanje se vri na strojevima slinim otrilicama. Kao alat obino se upotreb
ljavaju okrugle ploe od lijevanog eljeza i pasta za lepanje.
345

Slika 6.40. Lepanje faza

6.58. Skraeni tehnoloki postupak izrade m alih cilindrinih razvrtala

s podebljanim drkom prom jera 0,1 do 3,0 m m za m asovnu pro
izvodnju (prim jer prom jera 0,3 m m ).
Tabela 6.28

Alat

Broj faze

| Broj operacije i

Slika 6.41

Naziv
operacije

Tokarenje
radnog dijela

Tip
stroja

Naprava
rezni

Tokarenje
konusa i
odrezivanje

Kaliti

2
3

Napustiti
Kemijski
oistiti

Oistiti
centre

Bruenje
drka mnogokutnih
razvrtala

Bruenje
drka raz
vrtala s
utorima

346

Skica obrade

Automat
M it

Stezna
ahura

No

j
1

mjerni
Mikrometar

No za
odrezivanje mikroskop

Komorna
elek. pe.
uljna kada
specijalna
kada

Lim

Runo

Centrles
automat

%_ ^

Kruna
brusilica

No
naslon

Ispitiva
nje turpi
jom

Smirkov
papir

Povealo
5X

Brusna
ploa

Prsten

Centrir- Brusna
ni trn, ploa
tokarsko
srce

Mikrometar

Nastavak tabele 6.28

Alat

Naziv
operacije

11

Tip
stroja

Naprava
rezm

Stroj za
lepanje

Stezna
ahura

Brusiti radni
dio mnogokutnih raz
vrtala pro
mjera 1,5 do
3,0 mm i
ljebastih
promjera
1,0... 3,0 mm

Kruna
brusilica

Bruenje
radnih stra
na razvrtala
od 0,1 0 do
1,5 0 mm

mjerm

Ploa od
tvrdog
metala

Mikrometar

Centrirni trn,
tokarsko
srce

Brusna
ploa

Dogledni
mikroskop

Specijalna
otrilica

Stezna
ahura

Brusna
ploa

Dogledni
mikroskop

Bruenje
radnih stra
na razvrtala
od 1,5 0 do
3,00 mm

Univerzalna
otrilica

Stezna
ahura

Brusna
ploa

Dogledni
mikroskop

Bruenje
radnih utora
razvrtala od
1.0 0 do
3 .0 0 mm

Univerzalna
otrilica

Centrirni trn,
tokar
sko srce

Brusna
ploa

Dogledni
mikroskop

Otriti raz
vrtalo na koninom dije
lu od 0,5 0
do 3,0 0 mm

Univerzalna
otrilica

Diobena Brusna
glava
ploa

Dogledni
mikroskop
povealo
5X

Vertikalna
builica

Stezna
ahura

Kalibar,
dogledni
mikroskop

Lepanje
radnog dijela

10

Sekcija obrade

Ispitivanje
izdrljivosti

Konzervira
nje pakovanje

P o g le d A

Traka

Podloga

Runo

347

6.6. EKSPLOATACIJA RAZVRTALA

Razvrtalo je vrlo osjetljiv i skup rezni alat, od kojeg se zahtijeva najvia tanost
obrade, i to u tolerancijskom polju IT 5, 6 i 7. Bacanje ne smije imati vee od
0,02 na reznom niti na kalibrirajuem dijelu, a otrice moraju biti brino bruene,
otrene i uvane.
Pri obradi razvrtalom treba paziti na slijedee elemente.

b.

c.

Slika 6.42. Prikaz obrade ru p e; a. spiralnim svrdlom , b. uputalom , c. razvrtalom

Dodatak za izradu razvrtala treba uzeti iz tabele 6.2 te izraunati njegov pro
mjer prema formuli 336.
Razvrtalo izraunato na ovaj nain ne upotrebljava se za obradu rupe nakon
buenja, ve rupu treba pripremiti tanijim alatom. Slika 6.42 prikazuje redoslijed
obrade razvrtalom.
Tako bi za razvrtavanje rupe 3O0H7 redoslijed operacija bio:
1. buenje spir. s v rd lo m ...........................................................................28 0
2. proirivanje uputalom
.................................................................. 29,6 0
3. prvo razvrtavanje
............................................................................... 29,8 0
4. zavrno razvrtanje rupe 30 0 H7 i to s razvrtalom promjera 30,010 mm, ili
prema D IN -u s razvrtalom promjera 30,007+0003 mm.
Nekoliko primjera kako treba raunati dimenzije razvrtala su u poglavlju 6.76.
Pri odabiranju dodatka za obradu razvrtalom treba paziti da se ne odabere
odvie veliki ili odvie mali dodatak, jer nijedan a ni drugi nisu poeljni.
Prvi oteava rad i obraena povrina nije fina, adrugistvara valovitu defor
miranu povrinu.
6.7. T E H N I K I

PR O PISI ZA

IZRADU I ISPO R U K U RAZVRTALA

6.71. Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod razvrtala

1. Najvea dozvoljena odstupanja za izradu promjera razvrtala su u tabeli 6.2
a kako treba raunati promjer razvrtala s odstupanjem navodi se u poglav
lju 6.76. Dobivenoj dimenziji razvrtala iz tabele 6.2 treba, prema JU S
K.D3.110 taka 5.2, dati slijedee tolerancije:
za rupe u kvaliteti IT 6 h3
za rupe u kvaliteti IT7 h4
348

 za rupe u kvaliteti IT8 h4

za rupe u kvaliteti IT9 h5
za rupe u kvaliteti IT 10 h5
za rupe u kvaliteti IT 1 1 i iznad h6.
Dozvoljena odstupanja ukupne duine
i duine olijebljenog dijela
razvrtala , , l uzimlju se u tolerancijskom polju j 18.
Bacanje razvrtala mjereno izmeu iljka ne smije prei 0,02 mm, mjereno
mjernim satom.
Odstupanje rupa kod nasadnih razvrtala i dijelova za stezanje uzima se
prema JUS K.D0.014 u polju H7.
Odstupanja elemenata Morse konusa uzimlju se u tolerancijskom polju
H7/h6.
Noevi i dijelovi za privrenje razvrtala s umetnutim noevima moraju
biti zamjenljivi.

2.
3.
4.
5.
6.

6.72. Najvaniji elem enti pri preuzim anju razvrtala

1. ispravna geometrija razvrtala
2. ispravan izbor materijala
3. ispravna toplinska obrada.
Sve tri toke moraju biti u skladu prema JUS K.D3.110 tj. tehnikim propi
sima za izradu i isporuku razvrtala.

6.73. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu razvrtala

1. JUS
2. JUS
3. JUS
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

K.D3.100. Definicije i oznake pojmova,

K.D3.103. Pregled standardiziranih razvrtaa,
K.D3.110. Tehniki propisi za izradu i isporuku razvrtaa i
uputaa,
JU SK .D 3.121. Runi razvrtai sa valjastom drkom i etvrtkom,
JU S K.D3.130. Mainski razvrtai sa valjastom drkom i etvrtkom,
JUS K.D3.131. Mainski razvrtai sa valjastom drkom,
JU S K.D3.132. Mainski razvrtai sa Morse koninom drkom,
JU S K.D3.140. Runi razvrtai sa urezom za podeavanje i vodicom,
JUS K.D3.150. Mainski razvrtai sa privrenim noevima i valj
astom drkom sa etvrtkom,
JU S K.D3.151. Mainski razvrtai sa privrenim noevima i Morse
koninom drkom,
JUS K.D3.160. Mainski razvrtai sa pominim noevima i valjastom
drkom i etvrtkom,
JUS K.D3.161. elni mainski razvrtai sa pominim noevima i valj
astom drkom sa etvrtkom,
JUS K.D3.162. Mainski razvrtai sa pominim noevima i Morse
koninom drkom,
JUS K.D3.163. elni mainski razvrtai sa pominim noevima i
Morse koninom drkom,
349

15. JUS K.D3.170. - Mainski nasadni razvrtai,

16. JUS K.D3.171. - Mainski elni nasadni razvrtai sa pomicljivim noe
vima,
17. JUS K.D3.172. - Mainski nasadni razvrtai sa privrenim noe
vima,
18. JUS K.D3.180. - Konini razvrtai za konine ivije po JUS M.C2.205,
19. JUS K.D3.190. - Konini razvrtai za metriki konus sa valjastom
drkom,
20. JUS K.D3.191. - Konini mainski razvrtai za metriki konus sa
Morse koninom drkom,
21. JUS K.D3.192. - Konini razvrta za Morse konus sa valjastom
drkom,
22. JUS K.D3.193. - Konini mainski razvrtai za Morse konus sa
Morse koninom drkom,
23. JUS K.D3.200. - Razvrtai za rupe zakovica sa valjastom drkom,
24. JUS K.D3.201. - Razvrtai za rupe zakovica sa Morse koninom
drkom.
6.74. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na razvrtalim a
Kvaliteta obrade povrina na razvrtalima veoma je vana, te treba na nju
osobito paziti, jer svako poveanje kvalitete povrine, poskupljuje cijenu kotanja,
ali isto tako poveava i kvalitetu obraene povrine na izraevini.
U tabeli 6.29 su podaci za oznaivanje kvalitete obrade povrina na razvrta
lima, prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065 i JU S M.A1.021.
Tabela 6.29
Naziv razvrtala

Skica razvrtala

Strojno razvrtalo s M orse koni

nim drkom

Strojno razvrtalo s valjkastim drkom

C ilindrino malo razvrtalo

3>R uno cilindrino razvrtalo

350

Nastavak tabela 6.29

6.75. Izbor materijala za razvrtala

Za izradu razvrtala upotrebljavaju se alatni, brzorezni elici i tvrdi metali.
Trnovi za razvrtala izrauju se od konstrukcijskog elika.
U tabeli 6.30 su vrste elika od kojih se izrauju razvrtala.
Tabela 6.30
Izbor vrste elika za izradu razvrtala
Naziv dijela razvrtala

Radni dio kod jednodijelnih i nasadnih razvrtala

Karakteristika
razvrtala
d
od 3 do 8 mm
d
iznad 8 mm
itav

T vrdoa
u HRc

.1940, .1944

59...63

C.6880, C.6882

61...63

.1940, .1944

60... 64

.6880, .6882

62... 64

Izvor

JU S

.1940, .1944
.6880, .6882

D io za privrenje razvrtala

Tijelo razvrtala za nalemljene plo

ice od tvrdog metala

Oznaka elika

30...45

tupo zavaren
sa reznim dijel.

.1530

privrsni dio

.4145

30...45

radni dio

.4131

40... 50

JU S

.0645
JU S

351

Nastavak tabele 6.30

.3130
.1530
.4131

privrsni i
radni dio
cijeli no

Noevi za um etnute konstrukcije

Dijelovi za um etnute konstrukcije

Oznaka elika

T vrdoa
u H Rc

Izvor

JU S

o'3

Tijela za um etnute noeve

Karakteristika
razvrtala

o
m

Naziv dijela razvrtala

.1940, .1944

60... 64

.6880, .6882

62... 64

s ploicom od
tvrdog metala

.4131

28...32

zatici

.4131

45...50

matice i ostali
dijelovi

.1530

JU S

JU S

PR IM JE D B A : Izradu cijelih razvrtala od brzoreznog elika po mogunosti izbjegavati.

6.76. Prim jeri izraunavanja promjera razvrtala

1. Izraditi razvrtalo za rupu 3 0 0 mm klase IT7,
prema formulimoemo
izraunati:
d= d0-\-A Pmaks (mm) vrijednosti uzeti iz tabele 6.2.
c?=30+0,021 0,007 = 30,0140,004=30,010. Ovaj rezultat dobijemo uma
njivi samo prethodni dodatak za
d = 30,010-0>003 mm, zatim izraunatoj mjeri dodamo tolerancu u veliini
cca 1/3 izraunatog odstupanja, ali u minusu to po
standardu iznosiccah4.
2. Izraditi razvrtalo za rupu 70 0 mm klase IT7
d= d0+ A - P m^ s (mm)
d =70+ 0,030 - 0,010=70,020 - 0,006 S 70,014
j = 7O,O14-.OO50 mm
3. Izraditi razvrtalo za rupu 30 0 mm klase I T l l
d= d0+ A P maks (mm)
<2=30,0+0,1300,33 = 30,0970,032 ~ 30,065
i=30,065~020 0 mm
ili prema D IN -u
i=30,045+.020 mm
Pri razradi sistema odstupanja za razvrtala treba pamtiti slijedee osnovne
postavke:
1. razvrtalo mora imati mogunost to veeg broja predbuenja, tj. mora
imati rezervu za istroenje;
352

2. razvrtalo u granicama te rezerve mora davati rupe, koje zadovoljavaju

zahtjevima tonosti dimenzija i iste obrade;
3. razvrtalo mora dobiti odstupanje u takvim granicama da postizavanje tog
odstupanja na krunoj brusilici ili stroju za lepanje ne predstavlja naro
itih potekoa.
1 /
/
1 's

...

Slika 6.43. Prikaz razvrtala i rupe

Prema njemakim normama D IN , razvrtalo za obradu odreene rupe rauna

se na slijedei nain prema slici 6.43.
d= (d0+y-\-v)xl (mm)
z = x y (mm)

............................

374

........................................ 375

v = ( m m ) ................
3

376

gdje je:
d = konana dimenzija razvrtala (mm)
d 0 = nazivna dimenzija rupe (mm)
x = gornja granica odstupanja (mm)
y = donja granica odstupanja (mm)
z = ukupna mogunost odstupanja (mm)
v = dodatak na mjere razvrtala (mm)
xx = odstupanje na konanu mjeru razvrtala (mm).
PRIMJERI:

1. Izradi razvrtalo za rupu 30 0 H7.

Tolerancija H7 ima odstupanje:
+ 0 ,0 2 1 = gornja granica
~~ 0,0 =donja granica
Prema tome bit e:
x = +0,021 mm
^ = 0,0
z
x y
0,0210
3

0,021
3

-0,007 mm

odstupanje za konanu dimenziju uzima se

v

23 R E Z N I A L A T I

( m m ) ............................................ 377

353

Prema tome moe se izraunati:

* ! = = 0,003 mm
2

d=(d0+ y + v )x l= ( 3 0 + 0 + 0,007)+0003
<f=30,007+003 mm.
Ako se usporedi ovaj primjer s primjerom izraenim prema tabeli 6.2 klasa
IT5, vidi se da je rezultat u oba sluaja isti, samo to je po D IN -u jedan dio do
datka izraen u obliku odstupanja.
Usporeenje:
<i==30,007+-003 mm prema D IN -u
(2=30,OlO-0003 mm prema tabeli 6.2.
2. Izradi razvrtalo za rupu 50 0 G7 mm.
r 7 _ + 0,034= gom ja granica
+ 0 ,0 0 9 = donja granica
%=0,034
j>= 0,009
*x - y 0,034(+ 0,009)
0,025
v = = ------ = ----------------------- = -------- = =0,008 mm
3
3
3
3

d= (do

0,008

=0,004

+ y + v )xl= (50+ 0,009+ 0,008)+0004

J=50,017+.004 mm
3. Izradi razvrtalo za rupu 4 0 0 N7
xr7_ 0,008 =gornja granica
~ 0,033=donja granica
x = 0,008
y = -0 ,0 3 3
z
x v
-0 ,0 0 8 + 0 ,0 3 3
0,025
v = = ------ = ----------------------- = --------= =0,008
3
3
3
3
j

, = 0;008= 0j004
2

d= (do

+ y + v )xl= [4 0 + (-0 ,0 3 3 )+ 0 ,0 0 8 ]+.004

^=(39,967+0,008)+ 004
d=

354

39,976+.04 mm

7. GLODALA
Glodala su alati koji se upotrebljavaju za obradu ravnih i zakrivljenih povrina
svih vrsta, kao i za obradu ljebova, spirala, navoja, zupanika itd.
7.1. POJAM GLODANJA
Glodanje je operacija koja se izvodi krunim gibanjem glodala. Ovom obra
dom postie se visoka produktivnost mehanike obrade i iroka iskoristivost u
serijskoj i masovnoj proizvodnji. Na slici 7.1 prikazani su osnovni oblici obrade
na horizontalnoj glodalici[1].

Slika 7.1. Prikaz raznih vrsta glodanja na horizontalnoj glodalici; a. horizontalno ravno,
b. vertikalno ravno, c. ravno pcd nagibom i d. ujedno horizontalno, vertikalno i pod naibom.

Sve operacije glodanja na slici 7.1 obrauju ravne povrine izraevine.

Slika 7.2 prikazuje obrade na vertikalnoj glodalici.
Prikazane vrste obrade glodanjem mogu se obraivati jo i na univerzalnoj
glodalici.
23*

355

Glodanjem se postiu obrade u kvaliteti IT9 do IT15. S tvrdim metalom za

jednu kvalitetu bolje.

Slika 7.2. Prikaz raznih vrsta glodanja na vertikalnoj glodalici: a. elno, b. kopirno, c.
utorno, d. konkavno, e. lastin rep i /. utorno za klin

7.2. VRSTE GLODANJA I NJIHOVA KINEM ATIKA

Pri glodanju razlikujemo dvije vrsti skidanja strugotine:
valjkasto skidanje i
elno skidanje.
Slika 7.3. prikazuje oba naina.

Slika 7.3. Prikaz skidanja strugotine kod glodanja; a. valjkasto glodanje, b. elno gledanje

Kako se iz slike 7.3 vidi, glodalo izvodi kruno gibanje, a komad koji se obra
uju vri pravolinijsko gibanje ili posmak.
356

7.3. OSNOVNI POJMOVI I ELEM EN TI GLODALA

Glodala su rezni alati, ije su otrice naneene na obod ili elo osnovnih okrug
lih tijela.
Kutovi rezanja su u principu isti kao pri tokarskim noevima. Slika 7.4 pri
kazuje geometriju reznih kutova glodala. Slike a. i b. prikazuju rezne kutove a,
P i y. Na slici a oznaene su povrine i to:
1. prednja povrina,
2. slobodna ili stranja povrina,
3. rezni brid ili rezna otrica,
4. obraivana povrina,
5. obraena povrina,
6. ravnina rezanja,
7. povrina rezanja i
8. stijenka zuba.

Slika 7.4. Prikaz geometrije reznih kutova

7.31. E lem en ti glodala

Na slici 7.5 prikazani su osnovni elementi glodala. Radni dio glodala snabdje
ven je zubima na kojima se nalaze rezne otrice.
Stezni dio predvien je za stezanje glodala.
Vrat je spojni dio radnog i steznog dijela.
Zub, tj. izboeni dio, snabdjeven je reznim otricama; zub, izraen posebno,
umee se u tijelo glodala.
Rupe kod nasadnih glodala predviene su za uvrenje na trn ili osovinu,
slika 7.5 b. i c.
Utor za klin predvien je za prenaanje zakretnog momenta. Tijelo glodala
je dio u koji se utiu zubi ili noevi.
357

Slika 7.5. Prikaz dijelova glodala; a. prstasto glodalo od jednog

komada b. i c. nasadna gledala

7.32. Podjela glodala

Glodala se upotrebljavaju u svim granama metalopreradivake industrije za
obradu raznih povrina. Mogu se podijeliti na osnovne grupe. Slike 7.6 i 7.7 pri
kazuju razne vrste glodala.
7.321. Po konstrukciji obrade zuba
1. glodala sa glodanim zubima,
2. glodala s natrano obraenim zubima.
7.322. Po
1.
2.
3.
4.
5.

obliku povrine na kojoj su naneseni zubi

cilindrina glodala sa zubima na cilindrinoj povrini,
elna glodala sa zubima na elnoj povrini,
trostrana i dvostrana ploasta glodala sa zubima na tri ili dvije strane,
kutna glodala sa zubima na koninoj plohi,
profilna glodala sa zubima na profilnoj plohi.

7.323. Po nainu uvrenja na vreteno glodalice

1. glodalo od jednog komada s koninim ili cilindrinim drkom,
2. nasadno glodalo s rupom za umetanje i stezanje trna ili osovine.
7.324. Po
1.
2.
3.
4.

izvedbi konstrukcije
glodala izraena od jednog komada,
sastavljena glodala, sastavljena od pojedinih dijelova,
kompletna glodala, sastavljena od nekoliko komada,
glodala s umetnutim zubima.

7.325. Po
1.
2.
3.

obliku
glodala
glodala
glodala

zuba
s ravnim zubima uzdu osi,
s navojnim zubima,
s raznosmjernim zubima.

7.326. Po obliku obraivane povrine

1. glodala za obradu ploha (mogu biti elna i cilindrina),
2. glodala za obradu utora i ljebova (mogu biti ploasta i prstasta),
358

3. glodala za obradu profilnih povrina (mogu biti cilindrina, ploasta,

prstasta; uz ova glodala spadaju i glodala za rezanje navoja i ozubljenja),
4. glodala za obradu okretnih tijela,
5. glodala za razrezivanje metala (cirkulari).
7.327. Po izradi navojnih ljebova
1. glodala s desnim navojnim ljebovima,
2. glodala s lijevim navojnim ljebovima.

j.

k.

(.

Slika 7.6. Razne izvedbe glodala

a. valjkasto, b. valjkasto s umetnikim zubima, c. glodalna glava, d. elno,
e. elno s umetnutim zubima, /. prstasto, g. za T utore, h. prstastoutorno, i.
ploasto s umetnutim zubima, j. pilasto, k. pilasto sa segmentnim zubima,
l, jednokutno, m. fazonsko za glodanje zuba uputala

359

Slika 7.7. Razne izvedbe glodala

7.328. Po smjeru okretanja

1. desnorezno glodalo (slika 7.8a),
2. lijevorezno glodalo (slika 7.8b).
Desnorezno glodalo je ono koje se promatrano sa ela okree protivno
smjeru kazaljke na satu. Lijevorezno se pak okree u smjeru kazaljke na satu.

Slika 7.8. Prikaz desnoreznog

(a) i lijevoreznog (b) glodala

Slika 7.9. Geometrijski elementi reznih dijelova

valjkastog glodala

7.33. Geometrijski elem enti reznih dijelova glodala

Slika 7.9 prikazuje geometrijske elemente reznih dijelova cilindrinog ili
valjkastog glodala.
a = glavni stranji kut
y = glavni prednji kut
yi prednji kut popreno
an = stranji kut okomito
co = kut uspona.
360

Za prelaz od kuta yj na y i an na a imamo:

tg y = tg y x cosco

........................ ....................378

za valjkasta glodala
tg y = tg y1 sin <p+tg cu cos e p .................................... 379
za elna glodala,
tg a = tg an cos

............................................ 380

za valjkasta
tg an
tg a = --sin <p

........................................ 381

za elna glodala.

Slika 7.10. Geometrijski elementi reznih dijelova elnog glodala

Slika
y =
a =
yx =
y" =
a" =
an =
cu =
<p =
<p1
at =
Slika
glave.

7.10 prikazuje geometrijske elemente reznih dijelova elnog glodala.

glavni prednji kut
glavni stranji kut
prednji kut popreno
prednji kut uzduno
stranji kut uzduno
stranji kut okomito
kut uspona koji se kod elnih glodala jo nazivlje uzduni prednji kut
glavni kut namjetanja
pomoni kut namjetanja
stranji kut na elu.
7.11 prikazuje geometrijske elemente reznih dijelova elne glodalne

361

<p0
f0
A
yx

=
=
=
=

glavni kut namjetanja na predotrici ili fazi f 0

irina predotrice, a izrauje se zbog zaglaivanja glavne otrice
kut naklona, moe biti pozitivan i negativan
prednji popreni kut.

Slika 7.11. Geometrijski elementi reznih dijelova elne glodalne glave

Tabela 7.1
Vrijednosti kutova y i A ovisno od kutova y 1 i
Popreni i uzduni
prednji kutovi

Prednji kut i kut na

klona rezne otrice

Yl

Za sliku 7.11.

Popreni i uzduni
prednji kutovi

o j.

OJ

Vi

Prednji kut i kut na

klona rezne otrice
V

-1 5

- 10

-1 7

+ 545'

- 10

+ 10

706'

i 2 i r

- 10

-1 5

13029/

+ 1207'

- 10

725'

+ 824'

- 10

- 10

- i 2 i r

+ 706'

- 10

237'

+ 940'

- 10

1055'

+ 210'

+ 5

- 10

+ 210'

+ 1055'

940'

237'

+ 10

- 10

+ 706'

+ 12H '

824'

725'

- 10
- 10

362

+ 5

Veza izmeu prednjeg kuta y x i co, s jedne strane i s kutovima

strane, priblino se moe izraziti slijedeim jednadbama:

i A s druge

tg y = tg y x sin?>+tg oj-cos<p

................................... 382

tg A = tg y x cos eptg co-sin 9

................................... 383

koje dozvoljavaju kod zadanog jednog para kutova odrediti drugi i tako nai veli
inu kuta <p.
U tabeli 7.1 su vrijednosti kutova y i Aovisne od veliine kutova yxi u koje se
najvie upotrebljavaju u praksi, pri tome je primijenjen na elnom glodalukut <p=75.

7.331. Izraunavanje stranjeg kuta

Stranji kut ovisi od reima rezanja i odreuje se veliinom istroenja rezne
otrice zuba glodala. im je vei stranji kut, tim manje e biti trenje i tim manje
istroenje, ali ipak zub ostaje osjetljiv.
Preporua se da se stranji kut rauna po slijedeoj formuli:
sin

an

= -
a03
^maks

............................................ 384

an stranji kut
c koeficijent izdrljivosti koji iznosi:
c 0,1 za obradu lijevanog eljeza
c = 0,13 za obradu elika
makS= maksimalna debljina strugotine, u skladu s posmakom po zubu
sz ili:

sin an
stranji kut
formuli:

385

, 0,3

na glavnoj reznoj otrici moe se preraunati na normalni presjek po

tg a n = tg a sin

<p

................................................ 386

gdje je:
<P =
glavni kut namjetanja.

7.332. Odreivanje prednjeg kuta

Prednji kut y usvaja se ovisno od smanjenja strugotine, vrste glodala i svojstva
obraivanog materijala. Poznavanjem koeficijenta smanjenja strugotine moe se
odrediti kut y. Za brzorezni elik taj koeficijent iznosi a s njim i kut y:
zakoeficijent smanjenja do 0,45
................................................ y = 20
zakoeficijent smanjenja iznad 0,45 do 0,55
............................ y = 15
zakoeficijent smanjenja iznad 0 , 5 5 .............................................y

= 10
363

7.333. Odreivanje kuta uspona

Ovaj kut je vrlo znaajan kod elnih glodala. S promjenom ovog kuta mijenja
se prednji kut u okomitom presjeku. Kut a> osigurava ravnomjerno glodanje i
osobitu lakou, jer se odmah smanjuje irina strugotine.
7.334. Odreivanje glavnog kuta namjetanja
Jedan od veoma vanih kutova elnog glodala je kut namjetanja na glavnoj
reznoj otrici <p, koji daje oblik i presjek strugotine.
Za odreivanje ovog kuta moe se koristiti formula 382. On utjee na du
inu skinutog sloja, na odnos reznih sila koje djeluju na glodalo, na trajnost glo
dala i kvalitetu obraivane povrine. im je manji taj kut, tim je manja i dubina
reza i optereenje na jedinicu duine rezne otrice (pri odreenom posmaku),
tim e vea biti trajnost glodala, tim ia obraena povrina, kao i osna rezultirajua sila rezanja. Prema tome mala vrijednost kuta <p moe se primijeniti pri
dosta vrstoj konstrukciji glodala i to
9 = 1 0 . . . 30.
Treba napomenuti da mali kut namjetanja <p oteava obradu pri velikoj du
bini rezanja, jer izaziva nepotrebno poveavanje duine reznog brida otrice. Zbog
toga se preporua dubina rezanja cca 3 . . . 4 mm s radom glodala uz
<P<30.
Najvie rasprostranjena vrijednost kuta namjetanja iznosi 9=60.
Zbog ujednaenja vrha zubi glodala i postizanja vee jednakomjernosti ele
menata svih zubi kod elnog glodala s tvrdim metalom, obino se uzima predfaza
/ 0= 1 . . . 2 m m , a kut <p0=ll2<p (vidi sliku 7.10 detalj b).
Pomoni kut <px izvodi se radi smanjenja bonog razenja i trenja pomonih
reznih otrica pri obradi povrine. Taj se kut uzima:
< ^ = 2 . . . 10 za elna glodala
<px=2 . . . 5 za ploasta trostrana glodala.
7.335. Odreivanje kuta nagiba
Kut nagiba glavne rezne otrice A utjee na vrstou i trajnost zuba; pri po
zitivnoj vrijednosti kuta nagiba +A, mjesto ulaza (mjesto udara) zuba glodala
pomakne se od vrha zuba i nastaje najloije i djelomino najosjetljivije stanje.
Pozitivna vrijednost kuta A ipak potpomae i veu jednakomjernost ulaza zuba
u izraevinu i izlaz iz nje. Takoer pri poveanju kuta +A smanjuje se uzduno
prednji kut, to dovodi do veih sila pri rezanju i vee potronje snage. Kod elnih
glodala s tvrdim metalom uzima se kut nagiba:
A=0 . . . 15.
U tabelama 7.2 do 7.6 su preporuene vrijednosti prednjeg kuta y, stra
njeg kuta a, kutova namjetanja <p, <p0 i <pv kuta uspona a> i naklona A za normalna
glodala, a tabela 7.7 preporuuje vrijednosti geometrijskih elemenata reznih
dijelova glodala od tvrdog metala'31.
364

Tabela 7.2
Preporuene vrijednosti prednjeg kuta
Vrsta glodala

glodala

Obraivani materijal
vrstoa
Kvaliteta
e.
materijala
om kp /m m 2

a. Glodala od brzoreznog elika

Valjkasta, elna, ploasta dvo i trostrana,
prstasta, cirkulari

Do 60

. 1120, 1220,
1330,1430 .4131,
4321.

20

Iznad 60
do 100

.1430, 1530,
1630 .4131

15

Iznad 100

Neki legirani
elici u zakaljenom stanju

10

Lijevano eljezo sivo i kovko

HB iznad 150

10

HB

do

150

15

Aluminijske legure

Ploasta, cirkularna, T-utorna, radijusna, utorna

25

Plastmase (tekstolit)

Za elik i lijev, eljezo za

glodala irine B do 3 mm

5
10

iznad 3 mm
Profilna s glodanim i natrano obraenim zubima

Sve elike i lijevano eljezo

10

b. Glodala s ploicam a od tvrdog m etala

Valjkasta, elna, ploasta dvo i trostrana, prstasta.

Konstrukcijski elici
Do 65

+ 15

o
oo

vo

'

85...95
100... 120
Lijevano eljezo HB do 200
Valjkasta, elna, ploasta dvo i trostrana, prstasta.

+ 5
-

-1 0
+ 5

Lijevano eljezo
HB 200...250

HB iznad 250

Aluminijske legure

+ 15

Mesing

5
5

Primjedba: 1. Kod glodala s kutom <a> 30, za obradu e.ora < 6 0 kp/m m 2 prednji kut y = 15.
2. Konture profilnih glodala s prednjim kutom y>10 za obradu tanih profila treba
korigirati.
3. Veliina prednjeg kuta y za profilna glodala izvodi se bez korigiranih kontura,
odreujui proraunom odstupanja profila komada.
4. Podruje vrstoe pri vlaku am samo orijentaciono karakterizira kvalitetu obra
ivanog materijala za naznaenje optimalnog prednjeg kuta.
5. Podruje odstupanja kuta y2.

365

Tabela 7.3
Preporuene vrijednosti stranjeg kuta

glodala
Stranji kut
u stupnjev.

Karakteristika

Vrste glodala

Cl

ttj

sa sitnim zubima

16

s krupnim ili umetnutim zubima

12

sa sitnim zubima

16

s krupnim ih umetnutim zubima

12

sa sitnim nagnutim zubima

16

s krupnim nagnutim ili umetnutim zubima

12

s glodanim zubima

20

Cirkular (prorezni)

D < 7 5 0 mm

30

Pile okrugle

D = 75...2000 mm

20

T-profilna

D < 25 0 mm

25

D > 25 0 mm

20

Valjkasta

elna nasadna

Ploasta dvo i trostrana

Ploasto za utore

Kutna

16

Profilna ili fazonska

s glodanim zubima

16

s natrano obraenim zubima

12

Primjedba:
1. Kod natrano izraenih zubi profilnih glodala, stranji kut a mora biti uvean, da bi se
po itavom profilu osigurao kut an ne manji od 3.
2. Prorezna, utorna i T-utorna glodala moraju imati naotrene bridove bez faza.
3. Pri otrenju svih ostalih glodala moe se ostaviti faza, ija irina smije biti:
za promjere
do 30 mm /< 0 ,0 5 mm
za promjere iznad 30 mm /< 0 ,1 mm
4. Podruje odstupanja kuta a 2.

Tabela 7.4[4!
Odreivanje glavnih kutova nam jetanja <p, tp0, <px glodala
Oblast primjene

Skica obrade

elno, ploasto dvostrano i

prstasto glodalo za obradu
naizmjenino okomitih i stepeniastih
povrina

ii

366

Odreivanje kuta namje

tanja <p, <p1 i <p0 u stup
njevima.
<P=90;
9>o= 45
/ 0=0,5...1,5 mm ovisno od
konstrukcije i obraivanosti
izraevine.

Nastavak tabele 7.4

Oblast primjene

Obrada elnih i ploastih dvostranih

glodala za prolaz pri veliinama skida
nog sloja za jedan prolaz:
a. za elno glodalo do 6 mm
b. za ploasto glodalo do 3 mm

Skica obrade

Odreivanje kuta namje

tanja <p, 9>x i y0 u stup
njevima.
9= 30...45 ovisno od dodat
ka za obradu

Vo=vl2

f o = 1... 1,5 mm
h = f+ c
gdje c=0,5...1,0 mm

Obrada elnih i ploastih dvostranih

glodala pri veliini skidanog sloja za
jedan prolaz do 6 mm

<P = 60
h = t+ c
gdje c=0,05...1,0 mm

Obrada utora ploastog trostranog

glodala s ravnim i neravnim zubima

= 90 Vo
45
f 0 = 0,5...1,5 mm
ovisno od konstrukcije utora
izraevine; osobito vano za
glodalo s neravnim zubima

Obrada ravnine za prolaz elno ko

ninim glodalom

<p = 20
promjer glodala >>150 mm
u masovnoj i serijskoj pro
izvodnji na uzdunim gloda
licama za skidanje najvie
t = 2...4 mm

elna nasadna glodala s umetnutim

noevima za obradu ljutenjem

Za finu obradu

<Py = 0 na duljini l0
Vi

367

Nastavak tabele 7.4

Oblast primjene

Skica obrade

elno glodalo s poravnanim zubima

za finu obradu lijevanog eljeza

Odreivanje kuta namje

tanja 93, (p1 i <p0 u stup
njevima
Vi =

/> s, ali ne manje od 30 mm

Broj zubi za poravnanje pri
D > 250 mm
Zpor

D < 250 mm
porav. 2

Zpor

Pj = 8...10

elno nasadno cijelo glodalo bez el

nih zubi

za obradu s posmakom
Sz < 0,08 mm

9i = 1...2

Isto sa elnim zubima

10

Prstasto glodalo
a. bez elnih zubi
b. sa elnim zubima
11

Ploasto tro i dvostrano glodalo

b.

a. <p1 = 1 ...2
b.
8... 10
za obradu s posmakom
sz < 0,08 mm

a. za grubu utornu obradu

1. . . 2

<Pi =

b. za tanu i finu obradu

9>! = 30'

W = 2
12
Ploasto utorno glodalo

5* (4-.5) i

za utore sa irokim dodatkom

za obradu
?>! = 130' do 2

13
Isto za finu obradu elika kao pod br. 8.

Vi = 2

v i = - ( 6 do 12')
/> s, ali ne manje 30 mm
Broj zubi za poravnavanje pri
>>2500 mm
Zpor ~

14

368

2;

pri D < 2500 mm

po r

= 1

Tabela 7.5
Preporuene vrijednosti kuta uspona, spiralnih utora i naklona zubi za norm alna
glodala
Kut A= co u
stupnjevima

Vrste glodala
Valjkasta:

s velikim zubima
s malim zubima

40...45
30...35

sastavljeni
Prstasta
Prstasta za utore
Ploasta:

20...45
30...45
15...25

dvostrana

15

trostrana

8...15

trostrana s krinim zubom

trostrana sastav, pri B < 15 mm

10...15
8...10
12...15

B > 15 mm
trostrana dvojna
elna:

15
25...40

sa itavim zubima

10

s umetnutim zubima od brzoreznog elika

s umetnutim zubima od tvrdog metala
Valjkasta i prstasta

15
45...60

Tabela 7.6
Izbor osnovnih dimenzija glodala
Osnovne dim enzije glodala od brzoreznog elika151.

a = slobodni
y = prednji kut
ai kut uspona

elik vrstoe do 75
kp/mm2
Oblik glodala

Pro Broj
mjer zubi
d

Valjkasto ili
cilindrino

40
50
60
75
90

24 R E Z N I A L A T I

Rezni kutovi
a

6
6
6
6
8

\ y

( (o

Protusmjerno
7 j 10 | 38

elik vrstoe do 100

kp/mm2
Pro Broj
mjer zubi

Rezni kutovi
[ y

[ co

40
50
60
75
90

10
10
10

Protusmjerno

12
14

4 !

5 | 35

Laki metal
Pro Broj
mjer zubi
d

40
50
60
75
90

4
4
4

Rezni kutovi
a

| co

Protusmjerno
8 | .25 | 45

5
5

369

Nastavak tabele 7.6

a slobodni
y prednji kut
co = kut uspona

'/S *

elik vrstoe do 75
kp/mm2
Oblik glodala

P ro Broj
m je r zubi

elno

Ploasto

Prstasto

370

P ro Broj
m jer zubi
d

R ezni kutovi
a

I y

| to

Laki metal
Pro Broj
m jer zubi
d

110
130
150

8
10
10

Istosmjerno 110
12 j 16 | 35 130
150

16
16
18

Istosmjerno 110
8 | 12 | 30 130
150

6
6
8

40
50
60
75
90
110
130
150

8
10
10
10
12
12
14
16

40
50
60
Protusmjerno 75
7 | 10 | 20 90
110
130
150

12
14
14
16
18
20
22
24

40
50
60
Protusmjerno 75
4 | 5 | 20 90
110
130
150

4
5
6
6
6
8
10

50
60
75
90
110
130
150
175
200

10
10
12
12
14
16
18
18
20

50
60
75
90
110
130
Istosmjerno 150
12 | 18 | 15 175
200

16
16
18
20
22
24
26
28
30

50
60
75
90
110
130
Istosmjerno 150
8 | 14 | 12 175
200

4
6
6
8
8
10
10
12
12

10
12
14
16
20
24
30
36
40

4
4
5
5
6
6
6
6
6

10
12
14
16
20
24
30
36
40

6
6
6
8
8
8
10
10
10

10
12
14
16
20
24
30
36
40

3
3
3
3
4
4
4
5
5

\ o>

Protusmjerno
7 | 12 | 15

Protusmjerno
7 | 8 | 15

Protusmjerno
5 | 6 | 10

Protusmjerno
4 | 6 | 15

R ezni kutovi

Valjkasto ili
cilindrino

R ezni kutovi

elik vrstoe do 100

kp/mm2

co

Istosmjerno
14 | 30 45

Protusmjerno
8 | 25 35

Protusmjerno
8 | 25 | 30

Istosmjerno
14 | 30 30

Protusmjerno
8 | 20 25

Tabela 7.7
Preporueni geom etrijski elem enti reznih dijelova glodala s ploicam a od tvrdog
m etala. Kutevi u stupnjevima.

E
00
o
o
V/

m
XcS

Prednji
kut y

3
>o

Kut naklona
w= A

elnih

Kutovi
namjetanja

<Pi

To

irina preotric
faza /

cs O
.9 A\
ic i
n <38
O

ti

elni stranji ki

Obraivani
materijal

M 1
3 E
oo
o

s1

ploastih
trostranih

ploastih

Stranji kut

Konstrukcijski el.
om<65 kp/mm2
om65... 80kp /mm2

+ 15 + 15
0 . .. - 5
0
+ 5 + 10 5... 10
12...15 18...20 8...10
60...75 3...5 30...35 1... 1,5
- 5 - 5 - 1 0 .. .- 1 5 + 5
om = 85.. .95kp/mm2
10 10
20
<jm= 100...120

kp/mm2
Lijevano eljezo:
+ 7+ 5
+ 10
H B<200
+ 5 45 60 3 5 20... 35 1... 1,5
12...15 18...20 8...20
0
+ 20
+ 3
+ 10
HB = 200250
Laki metali

+ 7
12...15 18...20 8...10 do

+ 15

Mesing
12...15 18...20 8...10
Bronca

+7
60... 70 3...5

11,5

11,5

+ 15

+ 5+ 5

+ 15

+ 5

+ 3 + 10

+ 5

+ 10

60...70 3...5

Primjedba:
1. Za fino i tono glodanje stranji kut a=5...10 i prednji kut y = 5, pri glodanju e
lika o-m= 65...80 kp/mm2.
2. Pri glodanju dodataka cca 3 mm kut namjetanja y = 20...30.
Pri glodanju dodataka cca 3...6 mm kut namjetanja y=45...60.
3. Pri simetrinom glodanju elnim glodalom, kad je dubina skidanog sloja a >0,06 mm,
kut A= + 15; pri nesimetrinom glodanju i dubini skidanja a> 0,045m m , kut A = + 5.
4. Pri glodanju lijevanog eljeza, ako je 9>=45, onda je A =+20
ako je <p=60, onda je A= + 10.

7.4. IZRADA ZUBI KOD GLODALA

Zubi kod glodala mogu se obraditi na dva naina:
glodani zubi i
natrano obraeni zubi.
24*

371

7.41. Glodala s glodanim zubima

Glodala s glodanim zubima izvode se u raznim konstrukcijama. Njihova
konstrukcija je prilino jednostavna i dozvoljava gustu podjelu zubiJ6] Na taj nain
postie se miran rad, jer uvijek vie otrica ree istovremeno.
Prednosti su slijedee:
1. vea trajnost (1,5 . . . 3 puta),
2. jednostavnost izrade (osim profilnih glodala),
3. istoa obraivanih povrina.
Pri ovom ozubljenju nepovoljno je, to se otrenjem mijenja oblik zuba, otri
se uglavnom na slobodnoj strani te se javljaju slijedei nedostaci:
1. mijenja se promjer glodala,
2. faza zuba postaje sve ira,
3. utori za strugotinu postaju sve plii,
4. profil zuba se smanjuje,
5. zub tei tlaenju.
Oblik glodanih zubi moemo podijeliti u tri vrste.
trapezni oblik zuba,
parabolni oblik zuba i
zub oblikovan s dvije plohe.
7.411. T rapezni oblik glodanog zuba
Na slici 7.12 prikazan je trapezni oblik zuba kod glodala. Utor i zub ogra
nieni su centralnim kutom e; zub s kutom ??, utor s kutom &. Ovaj oblik je jed
nostavan za izradu, ali je zub neto oslabljen. Otrenje se vri po vrhu ili stranjoj
strani zuba. Nakon otrenja smanjuje se visina zuba h, a time i utor zuba za odvod
strugotine. Smanjenjem visine h zaotrava se i kut -q, koji vue za sobom snienje
vrstoe zuba i osnovnu bit glodala iskoristivost. Vijek takovih glodala nije dug,
f

fo
Slika 7.12. Prikaz trapeznog oblika zuba kod glodala; a. trapezni zub, b. kut pro
matran u ravnini N K okomitoj na spiralne zube

372

jer se ne mogu mnogo prebruavati (najvie 6 ... 8). Glodala s ovakvim zubima
predviena su za lagane vrste obrada, alije oblik zuba vrlorairen. Na kraju ko
sine zuba mora se predvidjeti zaobljenje spolumjerom r radieventualnih greaka
pri toplinskoj obradi.
Pri konstruiranju glodala na radionikom crteu moraju se prikazati svi ele
menti profila zuba:
1 . kut zuba 97
2 . centralni kut <r
3. kut kosine zuba &
4. polumjer zaobljenja na kraju kosine zuba r
5. visina zuba h
6. irina faze / i fazete / t
7. kutovi rezanja a, /}, y
Za kutove zuba oznaene na slici odabiru se u praksi slijedee vrijednosti:
y

= 0

77 =

45 . . . 60 praktiki se primjenjuje. Kut zuba r\ i kosine & vezani su

meusobno. Iz slike je jasno da je:
&=v +e

.................................................... 387

a kut e moe se odrediti iz formule:

360
z

388

gdje je:
z = broj zubi glodala.
Na osnovu kutova e i rj moe se odrediti potreban kut &. Za obradu kosine
zuba upotrebljavaju se kutna glodala sa slijedeim kutovima &: 45, 50, 55, 60
itd., uglavnom od 5 do 110.
Formula 387. za odreivanje kuta &, moe se upotrijebiti i kada je razliit
od nule.
Kod glodala sa spiralnim zubima, orijentacioni proraun kuta $ moe se
takoer odrediti po tim formulama, ali se moe pretpostaviti, da broj zubi z, po
kojem raunamo kut <?, nee biti djeljiv s brojem zubi glodala. U tom sluaju se
uzima u obzir broj zubi zi, esto nazvan idealan broj zubi. On se moe odrediti po
formuli:
Zi = ~ ^ - ....................................................389
cos3 w
gdje je:
z = stvarni broj zubi
oj = kut nagiba spirale
zt = idealan broj zubi, tj.broj zubi koje biimalo glodalo, iji bi polumjer
bio jednak polumjeru zakrivljenostielipse, dobiven od presjekaravnine glodanja,
nagnute po kutom nagiba spiralnih ljebova. Odredivi Zi, moe se odrediti e
u okomitom presjeku po formuli:
e- 36 C,

....................................................390

Zi

373

Polumjer elipse rauna se:

R t= =

........................................ 391!

Korak u ravnini NN
2 77 R

tN = ------ cos a)
Z

.....................................391 a

Nakon odreivanja kutova i? i & moe se izraunati visina zuba h po formuli:

d

(1 cos e) + sin e cotg & ( m m ) ........................

3921

gdje je:
d = promjer glodala (mm); ostalo je ve poznato.
Stvarna veliina h bit e neto manja nego to se dobije po formuli, jer u toj
formuli ne uestvuju polumjer r i faza/.
Polumjer zuba r i faza / odreuje se ovisno od veliine zuba cca:
r = 0,5 . . . 2,0 mm,
f = l i0 . . . 2,0 mm.
Stranja strana zuba brusi se po fazi, toliko da se rezni brid zuba potpuno
ne uilji, ve se ostavi fazeta f x irine cca
/ x=0,05 . . . 0,1 mm.
im je manja ta fazeta f x, tim e manje biti trenje, ukratko, tamo gdje je izvedivo bolje je brusiti zub u iljak. Ova fazeta se dodaje zbog pojaanja otrice,
da ne doe do izgaranja pri toplinskoj obradi.
7.412. Parabolni oblik glodanog zuba
Slika 7.13. prikazuje parabolni oblik glodanog zuba kod glodala. Osobitost
ovog zuba sastoji se u parabolinom obliku stranjeg dijela zuba. Ovaj oblik zuba
izveden je radi to vee vrstoe na savijanje.

Slika 7.13. Prikaz parabolnog oblika zuba kod

glodala

374

Slika 7.14. Prikaz glodanog zuba oblikovanog

s dvije povrine

Prednji kut y nije jednak nuli, zbog toga oblik zuba neto odstupa od para
bole, ali joj je ipak blizak.
Ova izvedba daje racionalni oblik zuba, ali je zato sloena izrada, jer za svaku
veliinu zuba treba posebno komplicirano profilno kutno glodalo. Zbog toga se
esto primjenjuje za tee obrade trei oblik glodanih zubi, koji je prikazan u sli
jedeem poglavlju.
7.413. S dvije plohe oblikovan zub glodala
Slika 7.14. prikazuje zub oblikovan s dvije plohe. Stranja strana ovoga zuba
odreena je s dvije povrine: u principu pri izradi zuba gloe se kosina ,,k kutom
#, zatim se skida dodatna kosina ,,k kutom &x.
Za izradu zubi prema ovom obliku, glodala (kojim se obrauje) bit e jedno
stavnija i jeftinija u usporedbi s parabolnim oblikom stranje povrine, koju
takoer treba glodati u dva prolaza. Zub ove izvedbe, stvarno svojom konstruk
cijom potsjea na izgled zuba parabolinog oblika i daje njegovu vrstou. Za
odreivanje kuta &x koristi se formula 387, a zatim se izrauje oblik drugog kuta
koji obino iznosi 60. . . 65, kao i polumjer zaobljenja r. Pri konstruiranju
treba nacrtati zub. Ovakva grafika kontrola raunskih vrijednosti neophodno je
potrebna.
7.5. VALJKASTA GLODALA S GLODANIM ZUBIMA
Valjkastim glodalom naziva se glodalo, kod kojeg zubi lee na valjkastoj po
vrini. Takva se glodala primjenjuju za obradu ravnih ploha.
Valjkasto glodalo s ravnim zubima u dananje vrijeme gotovo se ne primje
njuje zbog neravnomjernog rada, jer zubi po itavoj duini odjednom stupaju u
rad te time izazivaju otar porast sile rezanja. Kolebanje sile uzrokuje vibracije.
Prema tome, glodala s ravnim zubima malih duljina upotrebljavaju se samo kao
ploasta utorna glodala.
Navojni ili spiralni zubi pruaju povoljnije uslove rezanja. Sila pri ulazu
zuba postepeno raste; pri tom glodalo radi s lakoom, bez vibracija i udaraca te
daje istu povrinu obrade. Kad se kut uspona navoja o j uzima vei, glodalo pri
radu daje veu osnu silu. Da se postignu jednakomjernije sile, kombiniraju se dva
glodala s lijevim i desnim usponom spirale.
Radi utede na brzoreznom eliku, izrauju se glodala s promjerom veim
od 75 mm kombinirane konstrukcije, tj. s umetnutim zubima. Valjkasta glodala
izrauju se uglavnom kao nasadna s rupom za stezanje na trn ili osovinu. Od jed
nog komada s navojnim zubima izvode se iznimno, na primjer, za glodanje utora
po itavoj duini.
7.51. Osnovni konstrukcijski elem enti valjkastih glodala
7.511. Prom jer glodala i trna
1.
Promjer glodala d je veoma vaan konstrukcijski dio. Od promjera ovisi
odvod topline, duina strugotine, broj zubi, oblik zubi i promjer rupe dv
375

Pri odreivanju promjera valjkastih glodala postoje za odabiranje veeg pro

mjera glodala neke prednosti:
a) moe se primijeniti trn veeg promjera dx, koji dozvoljava vee optere
enje glodala i postie veu vrstou;
b) mogu se bolje razmjestiti zubi glodala i tako poveati njihov broj, to
stvara po zubu porast proizvodnosti (minutni posmak);
c) poboljava se odvod topline proizvedene pri rezanju, jer se poveava luk
kontakta pri dodiru s obraivanim izratkom; osim toga vee glodalo bolje
odvodi toplinu;
Meutim, s druge strane, kod veeg promjera javljaju se slijedei nedostaci:
a) vei promjer omoguuje potronju vee koliine brzoreznog elika, jer se
potronja metala poveava proporcionalno kvadratu promjera. Ovo vrijedi
osobito za glodala od jednog komada;
b) poveava se zakretni moment i prema tome potroak energije za glodanje;
c) poveava se vrijeme glodanja.
Ovi nedostaci primoravaju esto, uprkos prednosti velikog promjera, da se
za glodalo izabere najmanji mogui promjer.
Ako je poznat promjer rupe za trn dv debljina tijela m i visina zuba h prema
slici 7.15, moe se promjer glodala d odrediti prema formuli
d= dl Jr 2m+2h ( m m ) ....................................
5 7

2 4

3922

A -A

Slika 7.15. Konstruktivni elementi cilindrinog gledala

2.
Promjer trna dx moe se proraunati, a proizlazi iz sile koja djeluje na
glodalo. Vreteno se moe kontrolirati na sloeno naprezanje savijanja i torzije.
Promjer osovine se moe odrediti prema formuli prorauna vrstoe kod jednovremenog djelovanja savijanja i torzije iz ega proizlazi idealni momenat Mi
M t= 0,35 M s+0,65y/M *-HvM a)2 ( k p m m ) ........................ 393
gdje je:
M s = moment savijanja sila, koje djeluju na osovinu
Ma = moment torzije, koji djeluju na osovinu
y] = 1, za elik, kut torzije.
Za odreivanje momenta savijanja M i momenta torzije Ma neophodno je
odrediti sile koje djeluju na osovinu. Pri tome treba smatrati da je osovina na jed
nom kraju upeta a na drugom slobodno naslonjena.
376

Promjer osovine raunamo po formuli:

W = (mm3)
CTS
Za osovinu je moment otpora jednak
W = 0,\ -df (mm3)

........................................ 394

Ako se jednadbe izjednae, dobiva se

0, W ? = ,
CTS
a iz toga izlazi za promjer osovine
d1 = \ [ M ( ; . mm)

r 0,1-a.

....................................395

Za konstrukciju glodala preporuuju se vrijednosti u tabeli 7.8 za odrei

vanje promjera osovine ovisno od promjera glodala.
Tabela 7.8
Prom jer osovine dx ovisan od prom jera glodala d
Promjer gledala
od jednog koma
da d (mm)

Promjer kom
biniranih glo
dala d (mm)

40

Promjer glodala Promjer kom

od jednog ko biniranih glo
mada d (,mm)
dala d (mm)

Promjer
osovine
dx ijnm)
16

90...110

Promjer
osovine
dx (mm)

110

40

50

60

22

130

130

50

60

75

27

150

150

60

70

90

32

Iz tabele se vidi da je promjer valjkastog glodala priblino za 2,5 . . . 3 puta

vei od promjera osovine.
7.512. K orak zuba
Pod korakom zuba podrazumijeva se udaljenost izmeu vrhova dvaju sus
jednih zubi, izmjerena po duini kruga vanjskog promjera glodala, kako prikazuje
slika 7.15. Ako oznaimo korak zuba sa tz, dobije se formula
tz= 7T ^ ( m m ) ........................................ 396
z

377

gdje je:
tz = korak zuba glodala (mm)
d = promjer glodala (mm)
z = broj zubi glodala.
Glodala se prema namjeni dijele na:
krupnozuba glodala i
sitnozuba glodala.
Krupnozuba glodala imaju vei korak i manji broj zubi, a sitnozuba manji
korak i vei broj zubi.
Prednosti krupnozubih glodala su slijedee:
a. postie se zub vee vrstoe,
b. vei zub lake odvodi toplinu sa rezne otrice,
c. vei zub doputa vei broj prebruavanja,
d. udubina zuba smjetava veu koliinu strugotine.
Zbog ovih razloga mora se primjenjivati uglavnom krupni zub, a sitni samo
pri istim radovima. Pri konstruiranju koraka zuba bolje je itav odrediti crtanjem.
Kod glodala s umetnutim zubima treba kontrolirati korak tz da bi se zubi
mogli privrstiti na tijelo glodala.
Uz to, pri odreivanju koraka zuba kombiniranih glodala treba nacrtati zub
u pravoj veliini i osigurati tone geometrijske dimenzije zuba.
7.513. Broj zubi
Ako su poznati dubina glodanja t i promjer
glodala d, moe se iz trokuta COB slika 7.16
odrediti kut dodira

ili, skrativi,
cos/ = 1
centralni kut e odreuje se:

gdje je:

Slika 7.16. Shema valjkastog glodanja

glodalom s ravnim zubima

378

d = promjer glodala (mm)

t = dubina glodanja (mm)
i/> = kut dodira

e = centralni kut izmeu dva susjedna zuba

z = broj zubi.
Kad je poznat kut dodira >Jj i centralni kut e , moe se odrediti broj zubi
koji se istovremeno nalaze u radu:
398
Ako je 1< i< 2 , tada se istodobno nalaze u radu jedan ili 2 zuba; ako je 2 < |< 3 ,
tada se u radu jednovremeno nalaze dva ili tri zuba itd. Iz jednadbe 398. moe se
izraunati broj zubi z:
360-g

399

*
Za miran rad glodala trebaju u radu istovremeno biti najmanje dva zuba, tj.
1^2 , | mora biti cijeli broj. Ako se uvrste ranije odreene vrijednosti za kut </<
i broj zubi u radu i moe se odrediti formula za odreivanje broja zubi z:
360-2

400

Iz slike 7.16 moe se vidjeti da je debljina strugotine ,,a promjenljiva veliina.

U toki A ona je jednaka nuli. Pri daljnjem gibanju zuba debljina strugotine poprima
vrijednost ax i u toki B dostie maksimalnu vrijednost mn.
Maksimalna debljina strugotine moe se odrediti prema formuli:
amaks=5zsin >fi (mm)

.401

ili se, uvrstivi za sin */> novu vrijednost, dobiva:

sm ^ = y i c o s " , J = | ^ l - ( l

-2

to moemo uvrstiti u formulu 401. pa se dobiva:

402
Iz formule 402. vidi se da maksimalna debljina strugotine ovisi, ne toliko od
posmaka sz po zubu i dubine t glodanja, ve i od promjera glodala d; poveanjem
promjera smanjuje se debljina strugotine.
Posmak 5 naziva se brzina gibanja stola stroja s izratkom.
Razlikujemo slijedee vrste posmaka:
sm = minutni posmak (mm/min)
s = posmak po jednom okretaju glodala (mm/okr)
sz = posmak po zubu glodala (mm/okr).
379

Ovi posmaci vezani su meu sobom slijedeom ovisnou:

s= sz-z (mm/okr)

.........................................403

SMs-n= sz -z-n (mm/min)

................................ 404

gdje je:
z = broj zubi
n = broj okretaja glodala (okr/min).
Iz slike 7.16 vidi se da je B irina glodanoga komada u mm, a ,,b je irina
strugotine. Presjek strugotine moe se izraunati:
............................................ 405

f= a -b (mm2)

Maksimalni presjek strugotine moe se izraunati prema slijedeoj formuli:

/maks= 2 Bsz

(tnm) .............................. 406

Srednji popreni presjek f sr jednak je polovini maksimalnog presjeka, jer je

minimalni presjek jednak nuli, tj.
f = B - s z \ / \ - j ~

407

(mm2)

Prema slici 7.17 moe se izraunati ukupni presjek strugotine prema formuli:
F = fi+ fa + fa (mm2),

.................................... 408

ili
F = b - a 1 Jr b - a t, - \ - b - a a= b

(a1+ a 2+ a 3) (mm2)

409

gdje je:
F = ukupni presjek strugotine u (mm2).
Glodalo

Slika 7.17. Prikaz valjkastog glodanja s ravnim zubima, kod kojeg istovremeno radi nekoliko
zubi

Poto je pri glodanju glavno gibanje okretanje glodala, to se brzina rezanja

glodala moe izraunati:
7r-d-n
.
v = ------- (m/min)
1000

380

410

gdje je:
= promjer glodala (mm)
n = broj okretaja glodala (okr/min).
Slika 7.17 prikazuje valjkasto glodalo s ravnim zubima, kod kojeg isto
vremeno radi nekoliko zubi.
d

7.514. Elem enti konstrukcije pri glodanju spiralnim zubima

Za glodala sa spiralnim zubima meusobni odnos bit e neto drukiji. Ne
ravnomjernost glodanja u ovom sluaju ne ovisi samo od broja zubi z, promjera d ,
dubine rezanja t, nego jo od dva faktora, i to u prvom redu od kuta uspona oj
i od irine glodanja B.

Slika 7.18. Prikaz rezanja valjkastim glodalom sa spiralnim zubima

Slika 7.18 prikazuje shemu rezanja glodalom sa spiralnim zubima. Pri samom
radu, ako se razmotri glodanje glodala sa spiralnim zubima, vidi se da se u radu
mogu nalaziti najmanje dva zuba, ali e lakoa rada svejedno biti dovoljno osigurana.
Za stvaranje uslova jednakomjernog glodanja neophodno je da sile rezanja
ostanu to jednolinije po veliini u itavom procesu glodanja. Ovom uslovu udo
voljava valjkasto glodalo sa spiralnim zubima samo u tom sluaju, ako irina glo
danja B bude jednaka ili vea osnom koraku tos, tj. da je
B = C -t0S (mm)

............................ ....

411

gdje je:
C = jednak cijelom broju slika 7.18b.
U formuli 411. izraen je korak tos korakom tz i kutom
os = z- cotg u>

oj

te se dobiva

cotg w ( n i m ) ..........................412

Ako se ovo uvrsti u formulu 411 dobiva se:

C=

^
TT-d-

413
C O tg

OJ

Prema tome za postizanje jednakomjernog rada treba tako odabrati veliine

B, d,
i z da C bude cijeli broj.
Odatle:
_ C-Ttd cotg
414
B
oj

oj

381

Iz ove formule zna se B, d, kut a> i, zadavi koeficijent C, moe se izraunati

broj zubi za glodala sa spiralnim zubima.
U praksi svi ovi podaci nisu uvijek poznati konstrukteru, zbog toga postoji
niz empirijskih formula, po kojima se odreuje broj zubi. Takve formule imaju
oblik
z = m vJ d , ................................................ 415
gdje je:
d promjer glodala (mm)
m1 koeficijent ovisan od uslova rada i zahtjeva konstrukcije glodala.
Vrijednosti koeficijenta mx su u tabeli 7.9.
Tabela 7.9
Vrijednosti koeficijenta m1 ovisne od kuta
Naziv glodala i vrsta
Glodalo s krupnim zubom iz jedna

do 30

1,05

Glodalo s malim zubom iz jedna

15...30

2,0

Glodalo s krupnim zubom sastavljeno

20

0,9

Glodalo s krupnim zubom sastavljeno

45

0,8

55...60

0,5

Glodalo s krupnim zubom

Debljina strugotine a za glodala sa spiralnim zubima izraunava se isto kao

i za ravne zubet7] . Ali ova je debljina u raznim tokama razliita. irina b strugo
tine za svaki zub se isto tako mijenja; ona raste od nule do maksimuma i smanjuje
se od maksimuma do nule. Slika 7.19 shematski prikazuje glodanje sa spiralnim
zubima.
Spiralni zub glodala ulazi u materijal postepeno, dostie maksimalno dodiri
vanje s njim i zatim postepeno izlazi iz njega. Trenutan poloaj zuba u ovom sluaju
karakteriziran je s dva kuta: kut ulaza
i kut izlaza 3. Za poloaj IV kut ulaza je
360 - tf* = K N

.......................................416

a kut izlaza iznosi

...........................................417
gdje je:
382

(.K F = K 'F ) za poloaj I

0i= 0i=o.
Za poloaj II kut ulaza

= 0 , a kut izlaza
-3/rrvo
oou_

....................................418

T T 'd

Za poloaj VI kut ulaza

n/TAO
4 > Y = ^ - - K P ...........................................419
T T 'd

a kut izlaza
<3/" a O
, = J30U_
^

...........................................42Q

77 * d

(.KE =K E )j.
7.515. Debljina strugotine za glodalo sa spiralnim zubima
Debljina strugotine za glodalo sa spiralnim zubima moe se izraunati po
slijedeoj formuli:
za poloaj IV debljina strugotine na ulazu
ax=sz sin <filv

............................................ 421

debljina strugotine na izlazu

a2=sz sin i/>*v

........................................

422x

ama/cs=szsin </> (mm)....................................

422a

maksimalna debljina strugotine

7.516. irina strugotine b spiralnog zuba

Mjeri se uzdu rezne otrice i predstavlja dodirnu duinu zuba glodala s
izratkom (vidi sliku 7.19).
Duina ravnog zuba b= B. Za glodalo sa spiralnim zubima irina strugotine
mijenja se za svaki zub.
Iz trokuta N 'F N (slika 7.19) slijedi:
N F
fe= (mm)
sin co

.......................................423

gdje je:
N 'E = N F
'n

=k

k n
383

NF =

360

77'

360

w -w )
360

ti

424

i tada:
TT'd
360 sin

('/'"-'AD (mm)

425

gdje je:
i/i! = kut ulaza za dani poloaj zuba
i/r2 = kut izlaza za dani poloaj zuba
co = kut uspona zuba glodala.

7.517. Povrina poprenog presjeka strugotine kod spiralnog zuba

Za glodala sa spiralnim zubom povrina poprenog presjeka strugotine skidana
jednim zubom u odreenom momentu odreuje se iz slijedeeg.
Na elementarnoj duini rezne otrice db nalazi se elementarna povrina po
prenog presjeka d/
df= a-db= sz -sm s/r-db.
Iz trokuta N 'F N (slika 7.19) slijedi:
.
N F
b = ------sin co
N 'F = N F .
384

Luk
N F = ~ (4 >
gdje je:
ifi = kut izraen u lunoj mjeri.
Oznaimo i/>2*Ai/'j onda e biti
b = ^ L - (mm)
2 sin oj

426

Proizlazi za beskonano malu duinu luka

d>=---- ----- d</>
2 sin co

Ako se integrira u granicama kuta ulaza tf>1 i kuta izlaza </>2j dobiva se za povrinu

2 sin co

427

Analitiki broj zubi, koji se istovremeno nalaze u radu za glodalo sa spiralnim

zubom moe se izraunati prema slijedeoj formuli
428
gdje je:
>fi =
z =
B=
d =
co =
mz =

cio kut dodira

broj zubi glodala
irina glodanja (mm)
promjer glodala (mm)
kut uspona zuba glodala
broj zubi koji se istovremeno nalaze u radu.

im je vea dubina t (jer se s uveanjem t uveava i */>), z, B, oj i manji d

(kod ostalih jednakih uslova), tim se vei broj zubi glodala istovremeno nalazi u
radu.
Ukupna povrina poprenog presjeka strugotine za glodalo sa spiralnim zubom
moe se izraunati iz formule
d
? m
F 2 V (cos <
Jj2cos ^i) (mm2)
2 sin co i
25

REZNI ALATI

................. 429

385

gdje je:
d = promjer glodala (mm)
sz = posmak po zubu glodala (mm/okr).
Srednja vrijednost ukupne povrine poprenog presjeka strugotine Fsr moe
se izraunati na slijedei nain:
Volumen metala V skidanog u minutima zubima glodala nae se po formuli
V= B-t-SM (mm3/min)

....................................430

gdje je:
B = irina glodanog materijala (mm)
t = dubina rezanja (mm)
sm = minutni posmak (mm/min).
Put glodanja u minuti (brzina rezanja) bit e jednak:
v=rr-d-n (mm/min)

.................................... 431

gdje je:
d = promjer glodala (mm)
n = broj okretaja glodala (okr/min).
Srednja ukupna povrina strugotine Fsr dobiva se ako se podijeli volumen
sa brzinom rezanja prema formuli
V

B - fs M

B-t-Sz-z

(mm2)

..................... 432

7.518. Uslovi jednakomjernog glodanja

Takvo glodanje, pri kojem ukupna povrina poprenog presjeka strugotine
ostaje postojana na itavoj udaljenosti obrade naziva se jednakomjernim.
Pri obradi valjkastim glodalom s ravnim zubima, kada se u radu nalazi samo
jedan zub, povrina poprenog presjeka strugotine mijenja se od nule do maksi
muma i opet do nule. Ovo izaziva otro kolebanje sile rezanja, nejednoliko napre
zanje na alatu, alatnom stroju, izratku te vodi k vibracijama.
Obrada udarcima umanjuje trajnost alata i alatnog stroja, snizuje kvalitet
obraivane povrine i proizvodnost rezanja.
Pri istovremenom radu nekolikih zubi glodala, proces glodanja tee vie ravno
mjerno, jer nakon izlaza jednog zuba u radu ostaju jedan do dva slijedea zuba.
Meutim i kod veeg broja zubi valjkastog glodala u istovremenom radu, nije mo
gue postii jednakomjerno glodanje. S time u vezi, dandanas, umjesto ravnih
zubi primjenjuju se valjkasta i prstasta glodala sa spiralnim zubima, a ploasta
s koso postavljenim zubima. Pri obradi ovim glodalima poveava se stupanj jednakomjernosti poprenog presjeka strugotine i optereenja, a kod odreenih uslova
moe se postii stalnost povrine poprenog presjeka strugotine i optereenja na
itavoj duini obrade.
386

Slika 7.20 pokazuje shemu glodala sa spiralnim zubima, kod kojeg je jedan
zub razvijen u ravnini.

Slika 7.20. Prikaz razvijenog plata valjkastog glodala: a. sa kosim zubima, b. sa spiralnim
zubima

to = kut uspona spiralnih ljebova. Mjeren izmeu osi glodala i razvijene

rezne otrice spiralnim pravcem AB u horizontalnoj ravnini. K ut p= 90co.
H u = korak spirale lijeba (mm), to je udaljenost dviju kontinuiranih toaka
na reznoj otrici glodala, mjerena uzdu osi.
tos osni korak glodala (mm), to je korak izmeu dva susjedna zuba, mje
ren sa ela.
tz = korak na elu glodala (mm).
Spiralni ljebovi mogu biti desni, kako pokazuje slika7.20 a i b, ililijevi za
obje slike. Iz trokuta A D E postoji ovisnost izmeu osnog tos ielnog tz koraka
............................................ 433

tos=tz cotg co (mm)

jer je:
tz=~ (mm)

........................................... 434

tada e biti:
7

r0.s= -----cotg o) ( m m ) .............................................. 435

z

Iz trokuta A B C proizlazi
H u=

~ ...............................................
tgcu

436,

ili
Hu=TT'd-cotg co (mm)

..............................

4362

odatle:
HU
cotg w ......
7T'd
25*

. .n

................................................. 437

387

Ako se uvrsti vrijednost za cotg a> u formulu 435. skraenjem se dobiva

( = ( m m ) ............................................ 438
z
Ukupna povrina poprenog presjeka strugotine bit estalna iglodanje e
biti jednakomjerno po itavojduini obrade uz uslov,ako irinaglodanja B bude
jednaka osnom koraku glodala tos ili djeljiva s njim u cijelom broju, tj. ako je
B = C -t0S (mm)

.................................... 439

gdje je:
C = cijeli broj, a moe biti jednak 1, 2, 3 itd.
Ako se vrijednost za t0s uvrsti u gornju jednadbu dobiva se

B -z

= cijeli b r o j .......................................

440

Hu
Glodanje e biti jednakomjerno, ako glodana irina i broj zubi raspodijeljeni
na korak spiralnih ljebova budu jednaki cijelom broju C.
C = 2 . . . 3 preporua se.
7.52. Protusmjerno i istosmjerno glodanje
Pri glodanju, kako je ve reeno, glodalo izvodi kruno gibanje, a izraevina
koja se obrauje vri posmak skupa sa stolom.
Obzirom na okretanje glodala gibanje stola, odnosno posmaka, moe biti
istosmjerno ili protusmjerno.
Slika 7.21a i b prikazuje oba oblika gibanja posmaka i okretanja glodala.

Slika 7.21. Prikaz smjera gibanja stola glodalice u odnosu na okretanje glodala; a. protu
smjerno gibanje, b. istosmjerno gibanje, 1 valjkasto gledalo, 2 izradak koji se obra
uje, 3 stol glodalice, 4 matica i 5 vreteno stroja. Opis oznaka: v = brzina rezanja
(mm/min), sz = posmak po zubu (mm/okr), amakS = maksimalna debljina strugotine (mm),
t dubina rezanja (mm), s = posmak stola (mm/okr) i P = sila rezanja (kp)

388

Obino se vie upotrebljava protusmjerno glodanje, jer se tom glodanju pri

pisivao miran rad i due trajanje otrica glodala, poto otrica poinje sa zahva
tom od obraene povrine i postepeno prodire u materijal.
Razmislimo li bolje, doi emo do uvjerenja da zubi glodala kliu najprije
po ravnoj povrini, to potvruje sjajna zaglaena povrina koja nastaje od trenja
otrica, te dolazimo do zakljuka da zbog trenja nastaje zatupljenje otrica i to sa
strane slobodne plohe.
Dalje se pri ovom glodanju javlja velik rezni pritisak usmjeren prema gore,
osobito kod tekih rezova, koji stvarno neto smanjuju trenje, ali zato nastoje
podii komad sa stola ili bolje, komad skupa sa stolom. Zbog stalno promjenljive
veliine i smjera ovih sila dolazi do trenji, koje mogu prouzrokovati neravnu
povrinu.
Naprotiv, pri istosmjernom glodanju ulazi otrica punim zahvatom i to obino
u neobraenu tvrdu povrinu komada, dok izlazi postepeno bez udarca.
Rezni pritisak usmjeren je koso prema dolje i tlai komad na stol i na vodice.
Otpor materijala, koji nastaje pri rezanju, eli privui glodalo, te postoji opasnost
da se glodalo ne zdrobi. No, odreivanjem veeg kuta klina glodalu i gradnjom
krue i jae konstrukcije stola rijeeni su ovi problemi, te se istosmjernim radom
postie mirniji rad stroja. To omoguuje vee, tj. ekonominije brzine rezanja.
Nadalje, kako se vidi iz slike 7.21 a, pri protusmjernom glodanju vreteno 5
okree se i pomie maticu 4 sa stolom 3 i izratkom 2, te itavo vrijeme obrade vre
teno svojim profilom navoja pritie u jednu stranu profila navoja matice. Ovom
jednostranom pritisku pridruuje se i horizontalna sila P h koja djeluje u istom smjeru
na glodalo, a ovo na izradak. Istodobno nastala zranost izmeu vretena i matice
skuplja se uvijek u jednu stranu, to je za stol stroja poeljno, jer nee biti vibra
cija i bit e postignuta visoka kvaliteta obrade.
Pri istosmjernom glodanja, meutim, prilike su neto loije. Vreteno 5,
okreui se odmah na poetku, pomie maticu 4 i stvara pritisak u jednu stranu.
Ali, jer je brzina rezanja glodala vea od veliine posmaka, to e sila P h djelovati
na izradak 2 i maticu 4 te e nastojati smjestiti profil navoja matice u odnosu na
profil navoja vretena negdje u neutralni (srednji) poloaj, a zatim e ak djelovati
u suprotnom smjeru. Pri veem zazoru izmeu vretena 5 i matice 4 stol 3 stvarat e
na mahove vibracije, to e znatno djelovati na kvalitetu obrade povrine izratka.
Da bi se odstranila ta zranost i postigli normalni uslovi pri radu istosmjernim
glodanjem, ugrauju se specijalni ureaji te se iskoritava dvovojno vreteno, matica
je konstruirana od dva dijela, kako se vidi na slici 7.21b ili se primjenjuje hidrau
lini posmak stola.
7.53. Sile koje djeluju na valjkasto glodalo
Za valjkasto glodalo s ravnim zubima ukupna rezultanta Pne (od svih zubi
koji se istovremeno nalaze u radu), koja se suprotstavlja rezanom sloju, moe se
rastaviti na slijedee komponente :[8]
1. Po ~ tangencijalna sila, odnosno glavna sila
2. P r = radijalna sila
3. P h = horizontalna sila i
4. Pv = vertikalna sila.
389

Slika 7.22 prikazuje sile koje djeluju na valjkasto glodalo s ravnim zubima.
Tangencijalna (kruna) sila Po stvara moment koji se suprotstavlja rezanju
M a = Re- - ( k p m m ) .................................. 44li

ili
ili

(kpmm)

.................................. 4412

Ovaj moment savija osovinu ili trn. Moment suprostavljanja mora se svladati
momentom zakretanja Ma, koji pokree elektromotor. Sila Po potrebna za reza
nje, optereuje mehanizam glavnog gibanja stroja i snagu elektromotora.
Radijalna sila P r usmjerava pritisak na leaj vretena stroja i savija osovinu.
Prema tome, osovinu ili trn glodala optereuju na savijanje sile P o i P r ili od nji
hova rezultanta P rc Osim savijanja, osovinu treba kontrolirati na torziju od mo
menta suprostavljanja rezanja, a zatim se puni proraun osovine izvodi na sloeno
suprotstavi jan je.
Prema horizontalnoj sili P h (sili posmaka) izvodi se proraun mehanizma
posmaka stola, sile stezanja izratka i dijelova naprava.
Sila Pr pritie glodalo na izradak. Sila Pr, djelujui na izradak usmjerena
je prema gore. U tom sluaju ona kao odrivna sila gura izradak od stola, a jer je
izradak stegnut na stolu nastoji uzdignuti i stol.
Pri istosmjernom glodanju, nasuprot, sila Pr nastoji otisnuti glodalo od izratka,
a sila P r eli pritisnuti izradak k stolu, a stol k postolju.
Pri glodanju glodalom sa spiralnim zubom, osim sila P o , P r , P h i P r djelovat
e jo i osna sila P0s, koja se vidi na slici 7.23, iji smjer ovisi od smjera spiralnih
ljebova glodala i kuta uspona co.
Iz sheme na slici 7.23 b slijedi:
Pos=Po tg <n (kp)

390

....................................

442x

Na osnovu ispitivanja A. M. Rozenberga, prema dolje na zubu djeluje jo

sila trenja P tt, koja umanjuje silu Pos, te se za proraun sile Pos preporua slijedea
formula:
Pos=0,28 Po tg co (kp)
................................ 4422

Slika 7.23. Prikaz sila, koje djeluju na valjkasto glodalo sa spiralnim zubima

Iz slike 7.23b i c vidi se da na glodalo djeluju jo sile

Pn = okomita sila na zub spiralnog glodala (kp)

P tt = sila trenja na zub spiralnog glodala (kp).

Ove dvije sile zanemarujemo pri proraunu glodala.
Ovisno od smjera spiralnih ljebova glodala osna sila Pos ili pomie glodalo
s osovine u lijevo ili pak u desno, tj. u stranu potpornog leaja vretena, to je u
svakom sluaju bolje. Istodobno ona nastoji skinuti pritisak s izratka i povisiti
optereenje na maticu i vijak poprenim posmakom.
Radi ponitenja osnih sila koje se javljaju u radu, primjenjuje se slog od dva
glodala s lijevim i desnim smjerom spiralnih ljebova, kako prikazuje slika 7.24b.

a.

b.

Slika 7.24. Prikaz mogunosti ponitavanja osne sile P 0

Eksperimentalnim pokusima ispitano je da meu silama rezanja postoje odre

eni odnosi. Srednja vrijednost sastavljenih rezultirajuih sila rezanja P h , P r
i P v moe se odrediti pomou sile rezanja P o iz slijedeih ovisnosti:
1. Pri protusmjernom valjkastom glodanju
P h = (1 . . . 1,2) Po(kp)
PR = (0,35 . . . 0,4) Po (kp)
Pv = (0,20 . . . 0,3) P0 (kp).

2. Pri istosmjernom valjkastom glodanju:

PR= ( 0,35 . . . 0,4) P 0 (kp)
P h = ( 0,8 . . . 0,9) Po (kp)
391

P f= (0,75 . . . 0,80) P o (kp).

Rezultirajua sila PRe bit e:
P n e = J P H+P*

..............................................443

Prema tome, zaodreivanje veliina svih sila, koje djeluju na glodalo, treba
znati obodnu ilinajee tangencijalnu silu rezanja Po- Najjednostavnije se moe
izraunati pomou snage rezanja Nrez prema slijedeoj formuli:
f a _ Nr-<5,12: IO (k p )> ................................. 444
V

gdje je:
Nrez = snaga rezanja ili korisna snaga na vretenu glodalice (kW)
v = brzina rezanja (m/min).
7.54. Snaga p ri glodanju
Korisna snaga rezanja na vretenu glodala moe se izraunati prema slijedeoj
formuli :t9]
N r e z ^ kM'- 'B '-SM- ( m
6,12- IO6

...................................... 445

gdje je:
kM = srednji specifini pritisak u (kp/mm2), koji se odredi iz dijagrama
na slici 7.25, prema srednjoj debljini strugotine asrt = dubina glodanja u (mm)
B = irina glodanja u (mm)
sm = minutni posmak u (mm/min).

SREDNJA

DEBLJINA STRUGOTINE

a fi

Slika 7.25. Dijagram za odreivanje srednjeg specifinog pritiska kM (kp/mm2)

Srednja debljina strugotine rauna se po slijedeoj formuli

asr=S
392

f r (mm)

................................446

M inutni posmak izrauna se:

s m s -z = s z -z-n

(mm),

................................ 447

gdje je:
5 =

posmak po jednom okretaju (mm/okr)

z broj zubi
n broj okretaja (okr/min)
t = dubina glodanja (mm)
d = promjer glodala (mm)
U tabeli 7.10 su posmaci po zubu glodala.

Tabela 7.10
Preporueni posm aci po zubu glodala sz (m m /okr)
Vrste glodala
valjkasto

elno

ploasto

prstasto

fazonsko

Glava s vie noeva

elik do am40 kp/m m 2

0,15

0,2

0,07

0,05

0,04

0,3

0,09

am= 60 kp/m m 2

0,10

0,15

0,06

0,04

0,03

0,2

0,08

,, crm= 80 kp/m m 2

0,05

0,08

0,03

0,02

0,02

0,15

0,06

L 0546

0,2

0,15

0,07

0,05

0,04

0,03

0,09

SL 18

0,2

0,2

0,07

0,05

0,04

0,3

0,1

SL 26

0,2

0,2

0,07

0,05

0,06

0,32

0,1

Bakar

0,1

0,1

0,07

0,05

0,03

0,15

0,08

Mjed

0,2

0,2

0,07

0,05

0,04

0,3

0,12

Aluminij

0,15

0,1

0,07

0,05

0,04

0,2

0,1

Obraivani materijal

..

brzorez. .

tvrdi
metal

Promjer glodala moe se obadrati prema tabeli 7.16.

Dubina glodanja t i irina glodanja B za valjkasto glodalo odreuje se iz ta
bele 7.11.
393

Tabela 7.11
Izbor dubine i irine glodanja prem a prom jeru glodala
Promjer glodala d mm

Dubina glodanja t mm

irina glodanja B mm

65...75

70

90...110

90

110...130

10

100

Potrebna pogonska snaga stroja uz koeficijent 17= 0,8 dobije se iz formule

(kW )

............................................... 448

gdje je:
N e
= snaga motora (kW)
Nrez = snaga rezanja (kW)

Pogonska snaga pomou dozvoljene koliine strugotine moe se izraunati

prema formuli:
N e=

( k W ) ........................................... 449
1 0 0 0 - Vdoz

gdje je:
Voz = dozvoljena koliina strugotine (cm3/kWmin).
Iz tabele 7.12 moe se izvaditi prema obraivanom materijalu dozvoljeni
volumen strugotine V d o zTabela 7.12
Dozvoljeni volum en strugotine Vdoz u cm 3/kW min.
Obraivani materijal

Legirani elik (poboljan)

Dozvoljena koliina strugotine

v doz (cm3/kWmin)

8...10

Legirani elik aren

10...12

Nelegirani elik

12...15

Lijevano eljezo (srednje tvrdoe)

20...26

Mjed i crveni lijev

30...40

Laki metali

40... 70

394

Hrapavost obraene povrine Hv rauna se:

o2
H p = (mm) ili (/^)
4 -d

..........................

450i

Posmak po jednom zubu moe se kontrolirati prema slijedeoj formuli

3 9 -E -J-f
sz= --------- __ (mm/okr, zub)

........................

4502

B -k W - ] /

7.55. Podjela valjkastih glodala prem a konstrukciji zuba

Valjkasta glodala prema veliini zuba mogu se podijeliti u dvije grupe i to:
1. valjkasta glodala s malim zubima i
2. valjkasta glodala s krupnim zubima.
7.551. Valjkasta glodala s m alim zubima
Ova se glodala upotrebljavaju za finu i polufinu obradu. Za grubu obradu
nisu prikladna, jer imaju mali korak zubi, prema tome mali volumen udubine zuba
te ne mogu smjestiti mnogo strugotine. Slika 7.26 prikazuje valjkasto glodalo s
malim zubima. Glavne dimenzije i osnovni elementi konstrukcije su u standardu
JU S K.D2.020.

Slika 7.26. Valjkasto glodalo s malim zubima

Promjer glodala izrauje se uglavnom od 40 do 100 mm. Za sve dimenzije

glodala izvodi se desno rezno, u iznimnom sluaju izvodi se lijevo rezno. Prepo
ruuje se izrada ovih glodala s kutom uspona spiralnih ljebova
co= 30 . . . 35
Zahvaljujui tome to kut uspona nije velik, glodalo ne proizvodi veliku osnu
silu, te se radi toga moe upotrebljavati pojedinano, tj. samo po jedan komad
upet na osovini ili trnu. Elementi profila zuba uzimaju se prema svrsi upotrebe.
395

Za ope radove na eliku i lijevanom eljezu u strojarstvu preporuuju se kutovi

y ~ 15bx = 40 . . . 160 mm
S

16

d.x = 16 . . . 40 mm
0 = 10. . . 18

Valjkasta glodala imaju rupu i utor za klin za privrenje na osovinu. Po

daci za rupu su u standardu JUS K.DO.015.
7.552. V aljkasta glodala s k ru p n im zubim a
Ova glodala imaju manji broj zubi, i kut uspona iznosi
w = 30 . . . 45

Slika 7.27 prikazuje valjkasto glodalo s krupnim zubima. Promjer, duina

glodala i rupa za osovinu isti su kao i kod glodala s malim zubima. K ut rezanja
fS iznosi
, 8 = 5 0 . . . 60
u presjeku okomitom na liniji utora. Kut lijeba iznosi
0 = 60. . . 55
ovisno od promjera izratka (za manji promjer bira se vei kut). Visina zuba iznosi
A=(0,3 . . . 0,4) tz (mm)
gdje je:
tz = korak zuba (mm).
Polumjer udubine zuba iznosi:
r = 2 . . . 3 mm.
Geometrijski parametri za obradu mekanih i srednje tvrdih elika su slijedei
y = 15 . . . 16
a = 10 . . . 14
z = 6 . . . 12
396

Ukoliko se za kut uspona w odabere vei kut, npr. od 30 . . . 45, treba osi
gurati utjecaj osne sile, koja e u ovom sluaju postii znatnu veliinu. Utjecaj
osne sile moe se iskljuiti primjenom udvojenih glodala.
7.553. Sastavljena valjkasta glodala (udvojena)
Slika 7.28 prikazuje dva glodala, koja mogu raditi samo kao sastavljena. Ona
su snabdjevena desno i lijevovojnim zubima. Bez obzira na veliinu kuta uspona
o j , koji se ovdje penje ak do
co= 55
osna sila desnog i lijevog glodala za vrijeme rada izjednauje se, jer njen smjer
djeluje u suprotnu stranu.

Slika 7.28. Prikaz sastavljenog desnog i lijevog valjkastog glodala

Da bi dobili tano ulaenje izboine u udubinu, treba izvesti tanu raspo

djelu kuta e i time postii vrsti spoj glodala. Nije poeljno da broj zubi bude vei
od 4 do 6. Profil zuba treba odabrati prema slici 7.13 Visina zuba se odreuje
h = (0,15 .. . 0,5) tz (mm).
K ut zuba p u normalnom presjeku iznosi
P = 50 . . . 62
K ut udubine uzima se ovisno od promjera glodala, a preporua se
& = 75 . . . 60
Prednji kut y i stranji a odabiru se ovisno od obraivanog materijala u podruju
y = 12 . . . 14
a

Polumjer udubine r iznosi

397

r = 3,5 . . . 4 mm, koji osigurava odranje oblika i nepucanja pri kalenju.

U dananje vrijeme valjkasta glodala s krupnim zubima kao i sastavljena gotovo
se ne proizvode, jer se vie upotrebljavaju kombinirana valjkasta glodala, koja
su konstruktivno vrlo ekonomina.
7.554. Kombinirana valjkasta glodala
Za sva do sada nabrojena valjkasta glodala karakteristino je da su nasadna
i izraena od jednog komada brzoreznog elika. Da se snizi potronja skupog i
definicitarnog brzoreznog elika, valjkasta glodala s promjerom 75 mm i vie
izvode se bezuvjetno u kombiniranoj ili sastavljenoj konstrukciji. Kombinirana
glodala osiguravaju takoer dulje trajanje tijela glodala, jer se tijelo glodala nakon
istroenja i izmjene jednog kompleta noeva moe iskoristiti nekoliko puta s dru
gim kompletima noeva.
Toplinska obrada kombiniranih glodala takoer je olakana, jer toplinska
obrada noeva, koji imaju manji presjek znatno je jednostavnija nego obrada glo
dala od itavog masivnog komada.
Opi nedostatak kombiniranih glodala jest u oteanoj izradi s obzirom na
glodala od jednog komada i osim toga su manje vrstoe.
Uvrenje noeva uz tijelo glodala izvodi se na razne naine. Evo nekoliko
primjera.
7.56. Uvrenje noa pom ou zatika i klina
Slika 7.29 prikazuje privrenje noa pomou cilindrinog zatika s kosinom,
izglodanom pod kutom. Plosnati no s glatkim stranama umetnut je u lijeb, koji
je izglodan u tijelu glodala. U tijelu se nalaze rupe za zatik, ija udaljenost d do
stranje strane stijenke za no mora biti tano izvedena. U protivnom sluaju pri
utiskivanju zatika posljednji e ili duboko ui ili propasti kroz elo glodala. Kut
kosine na zatiku iznosi 3 . . . 5.

Slika 7.29. Prikaz uvrenja noeva kod kombiniranih valjkastih glodala

398

U nedostatak konstrukcije moe se ubrojiti potekoa obrade rupe za zatik,

a takoer nemogunost podeavanja promjera glodala nakon otrenja noeva.
Slika 7.29 prikazuje konstrukciju uvrenja zuba pomou klina postavljenog
uzdu osi. Odlika ove konstrukcije sastoji se u jednostavnijoj obradi lijeba u tijelu,
jer ovakav oblik dozvoljava umjesto buenja rupe za zatik upotrebu igle za pro
vlaenje ili glodala.
Privrenje noa pomou radijalnog kJina i vijka vidi se na slici 7.29. No
u ovoj konstrukciji je plosnat s paralelnim stranama. lijeb u tijelu ima trapezni
oblik. No se uvruje klinom. Nakon umetanja klina stee se vijcima, koji imaju
cilindrine glave. Treba pri izradi glodala osigurati toan poloaj osi vijka u od
nosu na stranju stijenku lijeba.
7.57. Uvrenje noa pomou epa, klina i zubi
Slika 7.30 a prikazuje uvrenje plosnatog noa pomou epova i vijaka. lijeb
u tijelu ima leita za epove. epovi se steu vijcima. Analogno ovoj konstrukciji
izvedena je konstrukcija b s odrezanim epovima.

Slika 7.30. Uvrenje noeva kod kombiniranih cilindrinih gledala

Opisane konstrukcije imaju jedan opi nedostatak. Nakon otrenja nije mogue
podeavati no u radijalnom smjeru i time dobiti ve ranije postavljeni promjer.
Slika 7.30 c prikazuje glodalo s umetnutim dvostranim noevima privre
nim pomou osnog klina. Ova konstrukcija omoguuje da se nakon istroenja
jedne otrice no okrene i upotrijebi druga otrica. Uvrenje noa osigurano je
klinom i dovoljno je pouzdano.
Kao nedostatak izvedbe c moe se navesti da se ove konstrukcije ne mogu
primijeniti na male promjere, jer promjer ovog glodala mora biti najmanje 200 mm.
Slika 7.30 d prikazuje glodalo s umetnutim noevima koji su privreni sit
nim zupcima. Zupci za uvrenje omoguuju podeavanje noeva nakon otrenja.
Kao nedostatak izvedbe d moe se navesti kompliciranost tehnolokog pos
tupka za izradu ljebova za umetanje noeva. Utori imaju na sebi sitno ozubljenje,
to predstavlja dosta veliku potekou za izvoenje.
399

7.58. Proraun valjkastih glodala s um etnutim zubim a

Pri konstruiranju glodala treba osigurati takav raspored noa, kod kojeg deb
ljina sloja skidana preotravanjem (na slici 7.31 vrijednosti ax i a2) mora biti na
oba ela noa jednaka. Dimenzija A pomicanja noa od osi osigurava takav ras
pored, a odreuje se grafiki, pomou pokusnih konstrukcija. Nakon to se odredi
dimenzija A, vri se proraun osnovnih mjera noa i klina.
Slika 7.31 daje shemu za proraun dimenzija noa za valjkasto glodalo s umet
nutim zubima.

Slika 7.31. Shema za proraun dimenzija noa sa valjkasto glodalo s umetnutim zubima

Slika prikazuje jedan no umetnut u tijelo glodala. Dimenzija pomicanja

noa A u horizontalnoj ravnini i h u vretikalnoj ravnini odreuje se grafiki. Kut
nagiba dna lijeba /3 u presjeku I-I odreen je grafiki. Kut co zadan je pri kon
struiranju glodala i to:
co = 20 za jednodjelne
co = 45 za slog od 2 komada.
Prednji kut yT na elnom presjeku glodala dobije se preraunavanjem kuta
y u normalnom presjeku po formuli
tg y r = tg y
COS co

400

........................................... 451

irina glodala bx i promjer d su zadani. Treba odrediti dimenzije noa H x

i H'. ^ -^maks*
Iz slike 7.31 slijedi.
H x= cos <pxh (mm),
2

.............................. 452

gdje se kut <px odreuje po formuli

<Pi=

2 A

Analogno tome odredi se visina H 2

a
H 2= cos <p2 h + K ( m m ) , .............................. 453
ili
d

jB

H2= cos cp2- h - \ ----------tgj3(mm)

2
cos co

.................. 454

K ut 9?2 moe se nai iz odnosa

sini

2 (L + a2A)

455

Ako se zanemari dimenzija a2 i odredi za

L = B tg co, (mm)

.................................... ....

456

dobiva se za
2 (B tg c o A)
sin 92 = --------- --------- 3

ffmaks

cos <p3- h - \ - sin <p3 + A

457

tg

COS

458

<p3

K ut <p3 odredi se iz odnosa

tg 9V

tg ^
cos (90 cu)

459

Sve dimenzije iz formula vide se u slici 7.31.

Odreivanje dimenzija lijeba i klina vri se prema slici 7.32. U presjeku
I-I, tj. na elu tijela glodala zadani su debljina klina qx i debljina noa q2- irina
lijeba odredi se
q=qx+q2 A (mm) . .........................................460
gdje je:
qx = debljina klina (mm)
q2 = debljina noa (mm)
26 R E Z N I A L A T I

401

A = 0,2 . . . 0,4 mm dodatak kojim se osigurava da stranji dio klina ne pro

padne dublje zbog netane obrade utora.
Vee dimenzije A dodaju se za kratke noeve, a manje za due.

Slika 7.32. Odreivanje duljina klina i noa

Prema slici 7.32 moe se odrediti irina tijela glodala

bx= B10 ( m m ) ................

461

gdje je:
B = irina glodanja (mm)
Duina klina odreuje se prema formuli
Li-

3 -1 0
COS O)

qx tg c o ................. 462

COS (D

Vrijednost za duinu klina L x treba umanjiti za 2 ... 3 mm i na taj nain

izraditi krai klin.
Na osnovu duine klina moe se izraunati najvea debljina klina q3 iz formule:
qa= L 1-tg3+q1 ( m m ) ........................................ 463

7.6. OSTALA GLODALA S GLODANIM ZUBIMA

Valjkasta glodala primjenjuju se za obradu ravnih povrina a imaju zube
rasporeene na valjkastoj povrini.
Ravne povrine mogu se obraivati takoer i elnim glodalima iji su zubi
rasporeeni na elu.
7.61. elna glodala s glodanim zubima
Usporeujui s valjkastim glodalima, elna glodala imaju slijedee pred
nosti :
402

1. dozvoljavaju primjenu ploica od tvrdog metala i time se mogu postii

puno vee brzine rezanja, to nije sluaj kod valjkastih glodala;
2. bolje osiguravaju dobro smjetanje i vrsto stezanje umetnutih noeva,
zbog toga je esta izrada elnih sastavljenih glodala;
3. postie se laka obrada takoer i kod neznatnih dodataka za obradu, jer
kut dodira s izratkom kod elnih glodala ne ovisi od veliine dodatka, a
ovisi od irine glodanja i promjera glodala.
Ove prednosti uslovile su iroku rasprostranjenost i razvoj konstrukcije el
nih glodala. U dananje vrijeme znatno je poboljan nain obrade ravnih provina,
upravo zahvaljujui primjeni elnih glodala.
7.611. elna glodala od jednog komada s m alim zubima
Slika 7.33. pokazuje elno glodalo od jednog komada. Predvieno je za obradu
ravnih povrina i stijenki na utorima. Ovo glodalo ima osim otrica na elu, takoer
otrice po duini, razmjetene na valjanom dijelu. Promjer glodala d, promjer
rupe dx i irina glodala b1 odreeni su standardom JU S K.D2.021. Ova se glo
dala upotrebljavaju za finu i polufinu obradu. Broj zubi glodala s malim zubima
odreuje se prema formuli
z = 2 s]d

464

V /'
A -A

B -B

Slika 7.33. elno gledalo cd jednog komada sa sitnim zubima

26*

403

gdje je:
d = promjer glodala (mm)
Geometrijski parametri glodala za ope obrade su slijedei:
y = 15
a = 12 . . . 14
Ova se glodala izrauju samo od jednog komada, jer je izrada sastavljenih s
umetnutim zubima zbog velikog broja zubi znatno tea. Na vreteno stroja ili tr
nove uvruju se maticom, koja ulazi u udubinu na elu glodala. Za prenoenje
zakretnog momenta slui uzduni klin. Oblik zuba na cilindrinom dijelu glodala
uzima se prema slici 7.12. Kut udubine zuba & odabire se ovisno od promjera
i broja zubi, tj. kod veih glodala on je manji. Na valjanom dijelu zubi i na udu
binama elnih zubi mora se izvesti zaobljenje, da se izbjegne pucanje pri kaljenju.
Radijus zaobljenja kod glodala s malim zubima iznosi
r = 0,8 .. . 1,0 mm
irina faze se uzima
/ = 1,0 . . . 1,5 mm
Zubi se otre obino u iljak; dozvoljena je izrada fazete:
f x = 0,03 . . . 0,05 mm
Kut uspona obino se uzima:
oj = 15
Oblik elnih glodala ne dozvoljava poveanje kuta , jer se kut uspona u
isto vrijeme uzima kao prednji kut na zubima raspodijeljenim na elu glodala.
Na radionikom crteu elnog glodala mora biti prikazan kut dna elnog
zuba a1 prema slici 7.33. Odabiranje ovog kuta je obavezno, jer je potrebno za
tehnoloki proraun kuta nagiba diobene glave.
oj

Slika 7.34. Prikaz glodala radi prorauna i obrade na diobenoj glavi

Iz slike 7.34 moe se postaviti:

tg 6= ----- >y=r tge

tg #

Uvrtavanjem dobije se
tgo,1= -^
tg #

........................................... 466

Kut nagiba diobene glave za sliku 7.34 moe se dobiti iz:

cos o-1= tg c o t g # ........................................
CTi= 9 0 -< 7

467x

............................................

4672

c o s a = ^ ...........................................

4673

tg#

7.612. elna glodala s krupnim zubima

Za grubu obradu mogu se upotrebljavati elna glodala s krupnim zubima.
Preporua se da se broj zubi glodala rauna prema formuli
Z = \ ,2 y jd

468

Geometrijski parametri odabiru se

kao kod glodala sa sitnim zubima, osim
stranjeg kuta a , koji ovdje mora iz
nositi tano:
a = 12

Osnovne dimenzije se biraju prema

JU S K.D2.022. Izrada ovih glodala od
jednog komada od brzoreznog elika
nije racionalna zbog prevelikog potroka
materijala, pa je ekonominije izraivati ih
sastavljene. U posljednje vrijeme mnoge
tvornice liju elna glodala. Racionalnu
konstrukciju sastavljenog glodala s krup
nim zubima prikazuje slika 7.35.
Tijelo glodala izrauje se od kon
strukcijskog elika, a na sebi ima ljebove
u obliku klinova s kutom meu stranama
od 1. U ljebove su utisnute zakaljene
ploice. Spajanjem se postie vrstoa i
nakon utiskivanja ploica, glodalo se brusi
i otri kao od jednog komada.

Slika 7.35. elno glodalo s utisnutim

noevima

405

7.613. elno utorno glodalo

Slika 7.36 prikazuje elno glodalo od jednog komada. Ova se glodala upo
trebljavaju za obradu ljebova, raznih utora, a mogu se upotrijebiti za razne slu
ajeve obrade. Glodala malog promjera obino se rade s drkom. Drak se izra
uje valjkast, za stezanje u steznim ahurama, dok se za stezanje u vreteno stroja
izrauje konian drak. Glodalo s konusnim drkom obavezno mora imati u konus
nom dijelu rupu s navojem i pri montai stee se na vreteno stroja specijalnim vij
kom. Gabaritne mjere odreuju se prema standardu JUS K.D2.091.
Obino se uzima:
cj = 30. . . 45
* = 3 ... 6

7.614. elno glodalo s um etnutim noevim a od brzoreznog elika

Slika 7.37 prikazuje konstrukciju sastavljenog elnog glodala s umetnutim
klinovitim nazubljenim noevima od brzoreznog elika. Glodalo ove konstrukcije
najvie se upotrebljava u Sovjetskom Savezu. Tijelo glodala s klinastim utorima
izraeno je od konstrukcijskog elika. Na stranjem dijelu utora izglodani su sitni
zubi prema dolje. No ima oblik klina, esto s kutom od 5. Na jednoj strani noa
nalaze se takoer sitni zubi. Udarcem ekia no se zabija u klinoviti lijeb i zadr
ava se u tijelu zahvaljujui nastalim silama trenja. Nakon smanjenja promjera
glodala, moe se izvriti premjetanje noa na slijedei zub.
Glodalo, prikazano na slici 7.38, isto tako kao prethodno, sastoji se od dva
dijela i to tijela i noa, ali se razlikuje od prethodnog time, to uklinjeni no i li
jeb u tijelu imaju dva kuta, uzduni kut 5 i osim toga, kut 230', tj. lijeb u tijelu
se iri u smjeru dna. Drugo, kut 230' omoguava da se postigne naknadno izvla
enje noa iz tijela, pri premjetanju noeva na slijedei zub. U samom radu, ako
no ima jedan kut 5 postavljen za jedan zub, zauzima poloaj II (na slici 7.38
406

Slika 7.37. Sastavljeno elno glodalo s klinovitim nazubljenim noevima

isprugano); njegova se udaljenost ne mijenja. Ako no i lijeb imaju dva kuta (kut
5 i 23C'), tada pri premjetanju za jedan zub no u tijelu zauzima poloaj I II i
njegova udaljenost iz tijela se uveava. Razmotrimo debljinu noa u presjeku C D
na visini prvog zuba. Pri premjetanju za jedan zub, debljina lijeba mora se sma
njiti, i zato no pri'postavljanju u tijelo ulazi u lijeb na manju dubinu. Nije teko
opaziti iz slike 7.38 da je udaljenost qL vea od udaljenosti q za veliinu Aq, koja
se moe odrediti prema formuli
Ag= ^ ' tg 2 30 i / 2 t y (nan)
tg 5

.............................. 469

gdje je:
tp = korak zuba (obino jednak 1,5 mm).

Slika 7.38. Shema izvlaenja noa kod glodala s dva kuta lijeba (5 i 230')

407

Nedostatak konstrukcije s udvojenim klinom je u sloenosti izrade u uspo

redbi s noem s jednim kutom, te zbog toga nije mnogo u upotrebi.
Sve vrste nabrojenih naina uvrivanja imaju svoje dobre i loe strane.
Kao dobro uvrivanje noa kod sastavljenih glodala moe se smatrati slijedee:
1 . vrsto i pouzdano uvrenje noa,
2 . najvei broj preotravanja,
3. jednostavnost izrade glodala.
7.615. Odreivanje nekih konstrukcijskih elem enata elnih sastavljenih
glodala s klinovitim noevim a
Promjeri glodala i rupe odreuju se po standardu. Uvrivanje glodala do
225 mm u vreteno stroja osigurava se pomou svornika.
Osim iz standarda promjer elnih glodala moe se priblino raunati po formuli
d = l , 6.B ( m m ) ............................................ 470
gdje je:
B = irina glodanja (mm).
Broj zuba odreuje se:
z = 0,04 - d , za d do 200 mm za elik
z = 0,04 - d - \- 2, za d preko 200 mm za elik
0 = 0,01 -d, za lijevano eljezo.
Orijentaciono moe posluiti tabela 7.13 koja daje neke osnovne podatke
za elna glodala od brzoreznog elika.
Slika 7.39 prikazuje shemu za proraun elemenata noa sastavljenog elnog
glodala. Mogu se odrediti dimenzije noa u ravnini AB. Dimenzija a na prednjem
elu tijela odreuje se
d

a = sin

5 tg co (mm)

.............................. 471

Tabela 7.13
Orijentacione vrijednosti glavnih dim enzija elnih glodala od brzoreznog elika
Promjer
glodala
d (mm)

Promjer
rupe
dx (mm)

Broj
zubi

75

408

Promjer
glodala
d (mm)

Promjer
rupe
d x (mm)

Broj
zubi

irina
glodala
bx (mm)

irina
glodala
bx (mm)

27

10

34

150

50

16

41

90

32

10

37

175

50

18

41

110

40

12

37

200

50

20

41

150

40

14

39

225

50

22

41

No

Slika 7.39. Shema za proraun elemenata noa sastavljenog elnog glodala

Dimenzija h odreuje se
i=

d
cos y x

H x

(mm)

.................................. 472

Dimenzija lz odreuje se
lz= cos

y x H L - ^ - ^ =

cos a>

(mm)

..................... 473

Dubina lijeba na prednjem elu odreuje se:

hx = H + q ^ ^ ---- 4 -c o s y x+ \ l
COS co

|r V 2 /

- a 2(mm)

. . . .

474

na stranjem elu:
h2= H + L i ! ^ ~ T C0S y i + Y { ^

475

Ovim formulama mogue j e odrediti dimenzije utora u ravnini AB.

409

Za crtanje noa vano je znati jo slijedee osnovne dimenzije:

m m ) ............................. 476
COS OJ

irina noa iiT2 na stranjem kraju tijela

i / a= i f + L - ^ - ( mm)

............................. 477

COS 60

Udaljenost noa lz iz tijela u ma kojem presjeku

i = F ( y ) , - c * - f ( T ) a- c >

m ) ...................478

Pri proraunu irine lijeba i debljine noa, koji se vriistokaoproraun

za valjkasto glodalo, treba predvidjeti dodatak, kao pri spajanju noa iklina u lijebu. Taj dodatak se uzima u vrijednosti od 0,2 .. . 0,4 mm. irina lijeba je u
izradi manja od proraunane za gornji dodatak.
7.616. elno glodalo s ploicam a od tvrdog metala
Slika 7.40 prikazuje konstrukciju elnog glodala s ploicom od tvrdog me
tala. Ova glodala se esto upotrebljavaju, jer je brzina rezanja zbog upotrebe tvr
dog metala 3 . . . 6 puta vea nego kod glodala od brzoreznog elika. Za dobar
rad gladala treba odabrati odgovarajuu kvalitetu tvrdog metala.

Slika 7.40. elno glodalo s nalemljenim zubima od tvrdog metala

Upotrebom tvrdog metala moe se konstatirati da se u konstrukciji ovih glo

dala postiu znatna poboljanja i to: poveana vrstoa i vea mogunost otrenja
tvrdog metala.
elno glodalo s nalemljenim ploicama od tvrdog metala direktno na tijelo
glodala ima nekoliko nedostataka.
410

1. Pri neznatnom napuknuu barem jednoga od nalemljenih zubi od tvrdog

metala moe puknuti ploica kod susjednog zuba.
2. Pri troenju jednog zuba od tvrdog metala treba otriti sve zube.
Ipak, zbog toga ova glodala ne nalaze uvijek primjenu i tvornice radije upo
trebljavaju, gdjegod je to mogue, sastavljena glodala, kod kojih su ploice nalemljene na noevima za umetanje. U primjerima postoji nekoliko konstrukcija glodala
s umetnutim zubima s ploicama od tvrdog metala.

Kod ovih glodala je veoma vaan momenat rjeenje pritezanja ploica. Tako
razne inozemne tvornice imaju i razna rjeenja. Pri tome, osim sigurnog i snanog
stezanja, to je svakako veoma vano, treba kod tvrdih metala paziti na to laku
demontau, otrenje i ponovno namjetanje ploica ili noeva. Konstrukcija firme
Coromant omoguuje posebno otrenje noeva i njihovo tano udeavanje pomou
komparatora. U ovom sluaju nije potreban specijalni stroj za otrenje glava za
glodanje. Slike 7.41 i 7.42 prikazuju element uvrenja noa u tijelo glave glo
dala. Firma Walter, Njemaka, izvela je poseban nain stezanja, a izmjena je dosta
jednostavna. No M postavlja se u dvostrani klinasti dio K. Vijak 5 stee gornju
povrinu noa A, to omoguuje stezanje na bonim povrinama noa Ar i B, jer
stezni vijak vue klin prema gore i time se vri stezanje. Slika 7.42 prikazuje ste
zanje noeva u glavi glodala proizvodnje firme Walter.

Slika 7.42. Stezanje noa pomou dvostranog klinastog umetka a. no sa vijcima za ste
zanje, b. prikaz stezanja

7.617. E lem enti rezanja pri elnom glodanju

Pri elnom glodanju os stoji okomito na obraivanu povrinu. Osnovnu obradu
vre boni (glavni) rezni bridovi, dok elni zubi zaglauju obraivane povrine.
Slika 7.43 prikazuje nepotpuno simetrino elno glodanje, kod kojeg je glavni
kut u ravnini 99= 90 .
elno glodanje se naziva potpuno, kada je irina glodanja (obraivane) povr
ine b jednaka promjeru glodala d; potpuni kut dodira 8 u tom sluaju bit e jednak
180. Pri nepotpunom simetrinom glodanju potpuni kut dodira 8 odreuje se
iz trokuta ONM:
411

Debljina strugotine a je veliina promjenljiva uzdu itave duine luka dodira.

Na ulazu i izlazu jednaka je veliini av Za proizvoljni poloaj zuba odreenog kuta
i/i debljina strugotine odreuje se iz trokuta kpn:
a=sz sin ^ (mm)

........................................ 480

gdje je:
sz = posmak po zubu (mm/okr).

b.

Slika 7.43. elno glodanje: a. simetrino nepotpuno, b. nesimetrino

Kod 0=90 (tj. uzdu osi simetrije izratka) debljina strugotine ima najvie
znaenje
maks=Sz-sin 90=52- (mm)
................................ 481
Pri postranom nesimetrinom glodanju (pri kojem se os glodala ne podudara
sa sredinom irine glodanja; slika 7.43b) debljina strugotine mijenja se na ulazu
od nule do amaks na izlazu. Srednja debljina strugotine bit e
a,ir=Sz sin >p (mm).

Slika 7.44. Kutovi na elu elnog glodala

Pri potpunom nesimetrinom glodanju, pri kojem e se glodalo gibati obratno

gibanju koje pokazuje slika 7.43b debljina strugotine mijenjat e se od amilks na ulazu
do a 0 na izlazu.
elno glodalo s <p=90 (slika 7.43a) primjenjuje se u sluaju potrebe obrade
povrine koja ima dodir vertikalne povrine kut 90. Pri glodanju na prolaz, takoer
se primjenjuje glodalo sa <p<90, to se vidi iz slike 7.44. Ako je kod <p=90 (slika
7.43a) maksimalna debljina strugotine amiiks=sz> tada e kod kuta cp<90 (slika
7.44) biti
maks=Sz sin cp (mm)........................................... 482
7.618. Sile i snaga koje djeluju na elno glodalo
Pri elnom glodanju djeluje ista sila (slika 7.43) kao pri valjkastom.
Pri odreivanju sila P h , P r , P r mogu se koristiti slijedei odnosi:
a. pri simetrinom elnom glodanju (slika 7.43a):
P h =(0,3 . . . 0,4) Po (kp)
Pr = ( 0 ,8 5 ... 0,95) P0 (kp)
P r = ( 0 , 5 . . . 0,55) P o (kp)

b. pri nesimetrinom bonom elnom glodanju (slika 7.43b) protusmjernom

P h = (0,5 . . . 0,6) Po (kp)
P r =(0,45 . . . 0,70) Po (kp)
PR = (0,5 . . . 0,55) Po (kp)
c. pri nesimetrinom potpunom glodanju istosmjernom
P ff=(0,15 . . . 0,30) Po (kp)
Pr = ( 0 , 9 . . . 1,0) P0 (kp)
PR = ( 0 , 5 . . . 0,55) Po (kp)
gdje je:
Po = tangencijalna sila (kp)
P h = horizontalna sila (kp)

Pr = vertikalna sila (kp)

P r = radijalna sila (kp).
Snaga se odreuje pri elnom glodanju ugljikovog elika, vrstoe am
=75 kp/mm2 glodalom s ploicama od tvrdog metala kod y = 10, 93= 60 slije
deom formulom
A/rez=42,4- lO-5--^075'^ 11-08
(kW)
d3

...................... 483

Ako je poznata rezna snaga N rez, moe se odrediti potrebna snaga elektro
motora N e i tangencijalna sila Po
N e= l >15Nrez ( k w ) ........................................ 484
V

413

D 60-102-Nrez,. .
Po = ----------------- (kp)

485

gdje je:
Nrez
Ne
t
sz
B
n
z
d
1,15
v

=
=
=
=
=

=
=
=
=

snaga utroena za rezanje (kW)

snaga na elektromotoru (kW)
dubina glodanja (mm)
posmak po zubu (mm/okr)
irina glodanja (mm)
broj okretaja (okr/min)
broj zubi
promjer glodala (mm)
koeficijent, koji utjee na snagu utroenu na gibanje posmaka
brzina rezanja (m/min).
7.62. Ploasta glodala s glodanim zubim a

Ploasta glodala upotrebljavaju se za glodanje raznih ljebova i kanala.

Slika 7.45a, b, c i d prikazuje osnovne oblike ploastih glodala od jednog komada.
Ploasta utorna glodala prema obliku na slici 7.45a imaju zube samo na obodu i
slina su valjkastim glodalima s ravnim zubima, samo su uska. Da se smanji trenje,
na elu tj. po obodu glodala izrauje se vea irina nego na sredini kod glavine.
Ovakova ploasta glodala izrauju se po JU S K.D2.040 irine 5 do 16 mm.
Tanja glodala, irine 0,2 do 5 mm nazivaju se prorezna i izrauju se po JUS
K.D2.150.

Slika 7.45. Oblici ploastih glodala; a. utorna, b. dvostrana, c. utorna s raznosmjernim zubima,
d. udvojeno ploasto glodalo, e. trostrano s umetnutim zubima, /. dvostrano s umetnutim zubima

414

Ploasta dvo i trostrana glodala, slika 7.45e i f, imaju zube razdijeljene ne samo
na cilindrinoj povrini ve na jednoj ili obim elnim stranama.
Ploasta glodala mogu se izraditi s malim i velikim zubima. Prva se izrauju
za plitke kanale i finiju obradu, dok se druga izrauju za dublje kanale. Prema
tome kod drugih zub se izrauje vei, pa i lijeb za strugotinu mora biti takoer
vei, da bi u njega stalo vie strugotine.
Kutovi rezanja na elnim bridovima su loiji, jer mala dubina ljebova na
elnim (vea dubina kod uskih glodala ne moe se dopustiti) stranama oteava otre
nje prednjih i stranjih kutova.
Ploasta glodala koja se vie upotrebljavaju prikazuje slika 7.45c. Ovakvo
glodalo omoguava dobre uslove rezanja na valjkastoj povrini i na elnoj strani
i to na raun naklona zubi.
Pri prebruavanju, irina glodala smanjuje se dosta brzo, pa se zbog toga
u sluajevima kada glodalo mora sauvati dimenzije po irini, primjenjuje udvo
jeno ploasto glodalo prema slici 7.45d. Ono se sastoji od dvije polovine, meu
koje je umetnut tanki prsten. Podeavanjem debljine prstena moe se podesiti
irina obraivanog utora ili kanala.
Mjesto spoja mora biti osigurano prekrivanjem reznih otrica, zbog ega se
primjenjuje zakani zub, koji se sastoji od izboine na jednoj i odgovarajue udu
bine na drugoj polovini glodala.
Radi tednje brzoreznog elika, ploasta glodala se izrauju jo i sastavljena.
Slika 7.45e i f pokazuje sastavljena glodala s klinastim ozubljenim noevima od
brzoreznog elika. Ova glodala se izrauju s promjerom od 80 do 315 mm i s bro
jem zubi 0 = 1 2 do 22.
Noevi klinastog oblika s ozubljenjem utiskuju se u klinaste ljebove u tijelu;
raspodjela ozubljenja je radijalna. Pri preotravanju umanjuje se irina glodala.
Ovo umanjenje moe biti kompenzirano odgovarajuim premjetanjem noa na
drugi zub ozubljenja.
7.621. Proraun dim enzije noa i lijeba ploastog glodala s um etnutim
zubima
Za odreivanje dimenzije noa i lijeba moraju se znati slijedei ishodni podaci:
1. promjer glodala d (mm)
2. irina glodala bx (mm)
3. prednji kut yi
4. kut nagiba noa a>
5. udaljenost noa po elu l (mm)
Kad se znaju te veliine, mogu se odrediti
1. kut ojj
2. pomak lijeba Cz
3. zranost x (mm) izmeu neradne strane i stijenke lijeba tijela
4. dimenzije klinastog lijeba nakon noa.
415

Kut cux moe se odrediti po formuli

~ sin (vi + 0) ~~ sin
tg >i

i
sin (y1+ ifi) sin yx
2B

Kut 1/1 moe se odrediti po formuli

, 2
.
sim/< = tg w .
d

486

487

Iz slike 7.46 vidi se da je

d
Cz = a + K = sin Vi?tg ^ ( m m ) ......................... 488
2

Veliina zranosti x odredi se prema formuli

x = (B sin a>!+&) sin o>x (mm).

489

Odreivanje udaljenosti dna lijeba od sredinje linije lz dobije se poslije

crtanja glodala u pravoj veliini s proraunanom debljinom potrebne stijene u glavini
glodala. Dimenzije noeva mogu se odabrati prema zbirci primjera u dodatku.

Razvijeno glodalo

..... .......

Slika 7.46. Odreivanje dimenzije noa ploastog glodala

Slika 7.47 prikazuje profil noa. Profil ozubljenja je isti kao kod valjkastih
i elnih glodala. U lijebu tijela treba predvidjeti zranost A izmeu dna lijeba
i utaknutog noa. Ta se zranost mora ostaviti radi utiskivanja. Ne smije se dozvo
liti da nema zranosti pri sastavljanju. Pri utiskivanju noa u tijelo, isto kao i kod
416

valjkastih i elnih glodala, treba uzeti u obzir eventualnu deformaciju lijeba te

uzeti lijeb ui od noa za 0,2 . . . 0,3 mm. Taj proraun treba uzeti po srednjoj
liniji ozubljenja. Ako se dimenzija prihvaenog noa po srednjoj liniji ozubljenja
na tanjem dijelu noa oznai sa qe, tada se dimenzija lijeba Ec moe izraunati
prema formuli
Ec=qc~ A - tg 5(0,2 . . . 0,3) (mm),

........................ 490

gdje se A uzima
A 3 . . . 4 mm. Ako se zna veliina zranosti, moe se odrediti visina noa
na slici 7.46.

Slika 7.47. Umetnuti no u tijelo glodala

7.622. Ploasto glodalo s utisnutim noevima

Ovo glodalo je znatno jednostavnije za izradu nego glodalo sa klinasto ozubljenim noevima. Nedostatak ove konstrukcije jest da se ne moe podeavati irina
glodala nakon preotravanja, jer no ne sjedi tako kompaktno u tijelu i ne moe se
premjetati. Slika 7.48 prikazuje proglodani klinoviti lijeb s kutom 1, u koji je
utisnut tanki plosnati no u zakaljenom stanju. Pouzdano uvrenje lijeba i noa
osigurava se izradom lijeba i noa s tanim odstupanjima po debljini noa i irini
lijeba. Kod dobro organizirane proizvodnje, noeve ne treba podvrgavati meha
nikoj obradi, ve se proizvode od vuenog profilnog elika potrebnog presjeka.

Slika 7.48. Prikaz poloaja glatkoga noa u tijelu glodala prije utiskivanja
27

REZNI ALATI

417

Treba osigurati takav meusobni odnos debljine noa i irine lijeba, pri
kojem stezanje za utiskivanja mora biti tano ali ne pretjerano. Pri velikom napre
zanju u tijelu materijala za vrijeme utiskivanja mogu se pojaviti vee sile (jer je
kut klina 1 veoma malen), zbog ega napuknu stijene tijela. Neophodno je, da
naprezanje u tijelu ne pree dozvoljene granice elastine deformacije.
Konstruktor je duan proraunati irinu lijeba ax takvog oblika, da pri ume
tanju noa u lijeb zranost A bude u granicama 2 . . . 3,5 mm u ovisnosti od di
menzije noa kod srednje irine tijela. to je ire tijelo glodala, to treba odabrati
manju zranost. Nakon utiskivanja noa u tijelo, zranost izmeu dna lijeba i
noa ne treba postojati. U tabeli 7.14 su minimalne preporuene vrijednosti zranosti A u odnosu na promjer glodala.
Tabela 7.14

75

90

2,3

2,5

OO

60

110

130

150

175

200

oo

K>

M inim alne vrijednosti zranosti A ovisne od prom jera glodala d u m m .

3,1

3,1

3,1

3,1

Prema preporuenim zranostima lako je odrediti irinu ax prema formuli

a1= a A-tg 1 (mm)............................................491
Pri izradi noeva i ljebova teko je osigurati vrsto odstupanje po debljini,
pa se prema tome moe organizirati montaa izborom noeva za odreene lje
bove. Preporua se takoer da kut kod noa bude 1, a kod lijeba neto manji
(moda za 20') s time, da pri utiskivanju noevi vrsto prilegnu na stijene lijeba
u svom vrnom dijelu. Kanali za strugotinu izrauju se u tijelu glodala.
U tabeli 7.15 su brojevi zubi glodala s utisnutim noevima.
Tabela 7.15
Broj zubi glodala s utisnutim noevim a
d

(mm)
z

60

75

90

110

130

150

12

12

14

16

18

20

175

200
26

24
Udaljenost od centra glodala do dna lijeba moe se izraunati prema formuli
492 za sliku 7.46.
/* = cos y1 H A (mm)
2
Visinu noa moemo takoer odrediti
d
H = cos yxlz A (mm)
2
gdje se A moe uzeti iz tabele 7.14.
418

.............................. 492

.............................. 493

7.623. Konstrukcija ploastih glodala s tvrdim m etalim a

Slika 7.49 pokazuje konstrukciju ploastog trostranog glodala s ploicama od
tvrdog metala nalemljenim na tijelo. Ovakva se glodala upotrebljavaju za obradu
lijevanog eljeza, elika i drugih materijala. Geometrijski parametri reznih dijelova
ploastog glodala s ploicama od tvrdog metala su u tabeli 7.16. Izrada i upotreba
ovih glodala je dosta problematina, jer pri neznatnom oteenju samo jednog
zuba treba ispravljati itavo glodalo. Zbog toga je mnogo ekonominije ploasto
glodalo s umetnutim ploicama od tvrdog metala. Takvo glodalo pokazuje slika
7.50, iz koje se vidi privrenje ploica na tijelo glodala. Noevi 2, tj. ploice, s
jedne strane imaju ozubljenje. Utori u tijelu 1 su klinasti, s jedne strane takoer
imaju ozubljenje koje ide uzdu lijeba u pravcu osi. Za uvrenje noa u tijelo
ugraeni su glatki klinovi 3 s kutom 3 . . . 5 koji se utiskuju u radijalnom smjeru.
Osnovne dimenzije glodala su u tabeli 7.17.

Slika 7.49. Ploasto trostrano glodalo s nalemljenim ploicama od tvrdog metala

Tabela 7.16
Geometrijski param etri reznih dijelova ploastog glodala s nalem ljenim ploicam a
od tvrdog m etala
Obraivani materijal
elik vrstoe am do 80 kp/mm2

a>
5

y
-

20

om od 80 do 120 kp/mm2

5...10

-1 0

20...25

Om iznad 120 kp/mm2

5...10

-1 5

20...25

5...10

10...15

Lijevano eljezo

Primjedba: Veliinu stranjih kutova na pomonoj reznoj otrici odabrati po mogunosti to veu.
27*

419

Slika 7.50. Ploasto glodalo s umetnutim noevima od tvrdog metala

Tabela 7.17
Osnovne dim enzije ploastih trostranih glodala s um etnutim noevim a od tvrdog
m etala
Promjer d glodala u
mm

irina glodala b u mm

Promjer rupe d1 u
mm

90

od 12 do 20

32

Broj zubi z

110

12

28

32

130

12

16

40

130

12

16

40

150

12

34

50

175

12

34

50

200

12

40

60

10

225

12

40

60

10

Proraun ugraenih ljebova u tijelo, dimenzije noeva i klinova vri se prema

formulama u prethodnim poglavljima.
Pri proraunu debljine noa s nalemljenom ploicom od tvrdog metala treba
da je debljina tijela noa 2 do 3,5 puta vea od debljine ploice.
420

Bit konstrukcije ploastih sastavljenih glodala irine npr. 12 mm sastoji se u

uvrenju noeva u tijelo odgovarajuim drugim nainima: npr. koninim zaticima (slika 7.51a i b), klinastim nateznim ulokom (slika 7.51c), poprenim klino
vima (slika 7.51e) i klinovima i vijcima (slika 7.51d). Meutim, ovi naini uvr
enja nemaju naroitih prednosti pred uvrenjem radijalnim klinovima.

7.63. K utna glodala s glo d an im z u b im a

Kutna glodala dijele se na jednokutna i dvokutna. Dvokutna mogu biti sime
trina i nesimetrina. Slika 7.52a i b prikazuje gornja glodala. U standardu su kutna
glodala. Upotrebljavaju se za izradu ljebova kod alata ili za glodanje raznih utora.

Slika 7.52. Kutno glodalo: a. jednokutno, b. dvokutno

421

Osnovne osobitosti za konstrukciju ovakvih glodala sastoje se u slijedeem: promjer

glodala ovisi od dubine glodanja i promjera osovine koji se odabiru prema
odgovarajuim standardima. Broj zubi odreuje se prema slijedeoj formuli
*=(2,8 . . . 2,5) J d ,

.................................... 494

pri emu se vei koeficijent odabire za manje dimenzije, a manji koeficijent za vee
dimenzije glodala. Zubi kutnog glodala razdijeljeni su po koninoj povrini, zbog
ega imaju nejednaku visinu. Duina zubi i njihov oblik ovisi od kuta 8. Glodala
s veim kutom 9 su znatno bolja, jer tijelo glodala postaje jae. Kod glodala s malim
kutom npr. (8= 18 . . . 25), dobiju se vrlo tanki zubi. Radi toga se glodala s malim
kutovima 8 izvode s veoma plitkim zubima i malim stranjim kutom a (do 8).
Za izradu kutnih glodala treba odrediti kut nagiba diobene glave. Ove kutove
mora obavezno proraunati konstruktor alata i unijeti ih u radioniki nacrt glodala.
7.631. Proraun kuta nagiba diobene glave
Zadano
&=
8 =
z =

je:
kut lijeba
kut vrha (za jednokutno glodalo 8)
broj zubi.

Slika 7.53. Shema za proraun kuta namjetanja diobene glave pri glodanju
ljebova kutnog glodala

Treba odrediti kutove axl, o-1, i <r2. Na slici 7.53 je shema za proraun namje
tanja diobene glave pomou potrebnih kutova.a0] K ut nagiba vretena diobene
glave o1 jednak je
Og................................................................495
422

360
Ali kut axi moe se nai, ako je poznat centralni kut e = ------ i kut d. Pri razmaz
tranju slike 7.53 vidi se da je
r k
==........
a

tg

........................................... 496

Veliina a moe se nai, ako je poznat kut 8

a = - ( m m ) ........................................... 497
cotg 6
Nakon uvrtenja dobiva se
Y
tgffai = ------ cotgtf
r

........................................ 498

gdje je

r k

------ = cos e

Iz toga slijedi
tg <7*1 = cos cotg 6..............................................499
K ut <t2 moe se odrediti slijedeim obrascem
sin<r2= ,
l

........................................... 500

gdje je
t = veliina usjecanja lijeba
t = y cotg & (mm)

........................................ 501

jer je:
y = ( r k) tg e

............................................ 502

tada slijedi:

t=(rk) tg e cotg $ ..............................................503

Iz crtea se odredi
l = (mm)
sin axi

....................................... 504

Ako uvrstimo vrijednosti t i /, dobije se

_____t
siri (To

(r &) tg e cotg &sin axi

l
(r-k)

................. ....

ene
505

ili nakon skraenja:

sin o-2= tg e cotg &sin oxl......................................... 506
Iz slike 7.53 moe se odrediti i dubina glodanja h te visina zuba H po elu
h= b cos (0+ffi) (mm)

.....................................507
423

gdje je:
508

509

cos 6
Kad znamo vrijednost za h, dobijemo
h
COS a x

r cos (9 + ctJ
- (mm)

510

COS 6 COS a

Prema ovim formulama odrede se osnovni elementi konstrukcije zuba jedne

strane kutnog glodala. Kutna glodala mogu se izraditi i s ploicama od tvrdog
metala.
Na slici 7.54 prikazano je takvo glodalo.
Sastavljena kutna glodala se malo upotrebljavaju, katkada jedino samo uz
vei kut 6 i veliki promjer glodala.
d

Slika 7.54. Kutno glodalo s koninim drkom s ploicama od tvrdog metala

7.632. Proraun pri glodanju ravnih zubi jednokutnim glodalom

Zadana je visina h, prema slici 7.55a, kut rezanja y > 0. [11]
Veliina horizontalnog pomicanja e odredi se prema slici 7.55.

e_

Slika 7.55. Prikaz prorauna pri glodanju ravnih zubi jednokutnim glodalom

424

e = e1 r

ex= sin y
2
d
2

........................................... 511

e = sin y r

H = h -\-x

x = (1 cosy)
2
H = h + ~ ( l-c o s y )
2

.................................. 512

Prema slici 7.55b, poto je kut y = 0

H=h
udaljenost er
i rezna ivica pada u vertikalnu os.
7.633. Proraun pri glodanju ravnih
kutnim glodalom

zubi

dvokutnim

nesim etrinim

Zadana je visina h,
a. Za kut rezanja y > 0 .

Prema slici 7.56 imamo slijedee:

Iz take O spusti se okomica i dobiva se taka C. Pravac OA ucrta se para
lelno s pravcem DB. Diagonala kvadrata O ABC jednaka je r^J2.
U trokutu A BDG stranica B G = h sin 6.
425

U trokutu A FOB stranica FB = r Ay/ 2 sin (459).

Iz trokuta A OxD K stranica OxK = sin (6+y).
Veliina pomicanja u horizontalnoj ravnini od osi jest
e = OxK - B G - F B
513

e~ ~ ~ ' sin (0 + y) h sin 9 r ^ 2 sin (45 9)

Veliina vertikalnog pomicanja stola bit e:
H Hj f
iz trokuta OFB kateta je
OF
/
f
f

= r j 2-cos (45-0)
= O F -r
r^/2-cos (459) r
= r [y/ 2c o s ( 4 5 - 0 ) - l ] ..................................... 514

Veliina H x bit e:
h x~

o xj

o 1j

=k

=d

dg

Iz slike slijedi za
D K - cos (9+y) i DG = h cos 9
2
prema tome, za veliinu H x moe se uvrstiti:
H = H xf
H=*2

b.
canja 6

cos (9+ y ) h cos 9

515

]/ 2 cos (45'

Prema pretpostavci da je kut y = 0, proizlazi veliina horizontalnog pomi

= sin d h sin9r ^J2 sin (45 6)

................. 516

Veliina vertikalnog pomicanja H bit e:

H=-

cos 9 h cos 9

r V 2 cos (45 - 9) - 1

517

Napomena: veliine d i r u slici su razliite i sluajno imaju iste oznake.

7.634. Proraun pri glodanju ravnih zubi jednakutnim i dvokutnim ne
sim etrinim kutnim giodalom uz zadanu veliinu faze
Veliina pomicanja stola glodanog alata u horizontalnoj ravnini:
a) s pretpostavkom da je kut y > 0 .
426

d [ .
sin (# + y) sin (p A) .
e = -----sin(0 + y )-------------------------- -------- -s in i
2
sin &

r sin I p
- i )

518

sin

Veliina vertikalnog pomicanja stola

H

d [

sin (p -A )
sin p

sin (# + y) sin (& y)

&

sin($ y) sin(p A) .
------------------------------ sin?/ cotg p l r
sin #

COS I p -

sin

&

519

je je:
A= f _ , * - y

p = d -6
g

b)

sin = - ^ ~ =
2
2d d

ako je kut y = 0 , tada treba iz formula izbaciti vrijednost kuta y.

Slika 7.57. Prikaz prorauna pri glodanju ravnih zubi zadanom veliinom faze

7.635. Proraun pri glodanju ravnih zubi jednakutnim glodalom pri za

danoj veliini faze (slika 7.57b)
K ut rezanja y > 0 .
Veliina horizontalnog pomaka bit e:
e = ---- sin y
2

520

Veliina vertikalnog pomaka bit e:

H-

sin(j?A)
.
'
1 ------------------bsin y cotg & -r (cotg------ 1)
sin &
2

521

Praktine formule za brzo raunanje horizontalnog posmaka:

427

e = ---- sin y za jednokutno,

-------- sin (9-\-y) za dvokutno.

7.636.

Glodanje spiralnih utora dvokutnim glodalom

Glodanje spiralnih utora izvodi se dvokutnim glodalom prema slici 7.58.

Za obradu tih utora treba postaviti stol glodalice pod nagib kuta uspona spirale
koju elimo obraivati, tj. kutom a>. Da se izbjegne podrezivanje zubi pri glodanju
spirale utora s velikim kutom nagiba navojne linije, tvornica Frezer preporua
da se stol namjesti pod kutom w1 koji se odreuje prema formuli
tg C0j= tg OJ cos (0+y)

522

gdje je:
6 = kut radnog glodala, koji stvara prednju povrinu zuba
y = prednji kut izraevnog glodala u okomitom presjeku.

Slika 7.58. Namjetanje stola glodalice

Za stvaranje prednjeg kuta veliina horizontalnog i vertikalnog pomaka glo

dala odreuje se prema formulama za glodalo s ravnim utorima i korekcijom za
cos w v Za glodanje zuba s prednjim kutom y = 0, pri zadanoj visini zuba h , formule
poprimaju slijedei izgled:

Pri glodanju vijanih utora podeavanje stroja vri se slijedeim redom:

1. radno glodalo podesi se prema osi obraivane izraevine;
2. poprenim zakretanjem stola pomie se radno glodalo za veliinu e u
odnosu na os izraevine:
3. vraanjem stola univerzalnog stroja za glodanje zakree se izraevina na
kut ojx;
4. vertikalnim pomakom stola glodalo se podeava na dubinu H.
428

7.64. Prstasta glodala s glodanim zubim a

Prstasta glodala s glodanim zubima imaju odlike elnih i valjkastih glodala,
i to s koninim ili valjkastim drcima. Na slici 7.59 prikazano je prstasto glodalo
s velikim zubima. Zubi su raspodijeljeni isto tako na cilindrinom dijelu, kao zubi
valjkastog glodala; zubi na elnom dijelu su smjeteni analogno kao elni zubi
na elnim glodalima.

Prstasta glodala s cilindrinim drkom izrauju se u dimenzijama:

d = 3 . . . 2 0 0 mm
l = 2 . . . 45 mm,
a s koninim drkom imaju dimenzije:
d = 14 . . . 5 0 0 mm
1= 32 . . . 70 mm,
dok ostale dimenzije treba uzeti iz JU S K.D2.090 do 102.
Broj zubi odabire se prema slijedeim formulama s normalnim zubima
z = s/d,
a kut oi = 30,

............................ ................ 525

s velikim zubima
2=0,6 ^Jd,
a kut a>=45.

............................................. 526

Prstasta glodala veih promjera mogu se izraivati s umetnutim zubima.

Ova glodala mogu takoer imati konini oblik radnog dijela sa zaobljenim vrhom,
koja se mnogo upotrebljavaju za obradu unutarnjeg dijela kalupa, tj. kao kopirna
glodala. Pri izradi koninih kopirnih glodala mnogo truda treba posvetiti izradi
zubi, koji su raspodijeljeni na koninom dijelu alata. Osnovne dimenzije prstastih
koninih glodala su u JU S K.D2.200 do 203.
7.65. Fazonska glodala s glodanim zubim a
U fazonska glodala mogu se ubrojiti glodala s kompliciranim profilom. Obino
se fazonska glodala izrauju s natrano obraenim zubima. Iste prednosti glodanih
zubi mogu se prenijeti i na izradu fazonskih s natrano izraenim zubima. Glodana
fazonska glodala priobradi daju iu povrinu, imaju veu vrstou iu usporedbi
429

s natranim fazonskim glodalima. Slika 7.60 prikazuje fazonsko glodalo za ljebove

s glodanim zubima.
Ovo se glodalo najvie upotrebljava za glodanje ljebova na spiralnim svrd
lima. Profil glodala je izboen. Promjer glodala, promjer osovine i irina glodala
odreuje se analgono s ve opisanim nainom. Broj zubi odreuje se ovisno od na
mjene fazonskog glodala. Moe se odrediti prema slijedeoj formuli
z = m y/d,

.................................................527

gdje je:
m = 1,5 . . . 2. K ut uzubine # = 50 . . . 60.
Profil zuba konstruira se prema slici 7.12.
Take A A 1B B 1 prikazuju nain obrade lijeba (slika 7.61).

Slika 7.60. Fazonsko ljebno glodalo s glodanim

zubima

Slika 7.61. Faza u raznim presjecima

fazonskog glodala

7.66. Glodala s otricam a od tvrdog m etala s glodanim zubim a

Glodanje glodalima od tvrdog metala s umetnutim zubima, kao i konstruk
cija od jednog komada u znatnoj mjeri ovisi od pravilnog izbora vrste tvrdog
metala.
Pri konstruiranju glodala od tvrdog metala treba ustanoviti na kakvim alatnim
strojevima e se vriti obrada i nadalje svojstva obraivanog materijala, reime
rada itd.
S
obzirom na malu lomnu vrstou tvrdih metala treba osobito osigurati
odgovarajui naslon u dralu ili tijelu za ploice od tvrdog metala i izbor odgova
rajuih kutova glodala.[12]
Na rad tvrdometalnih glodala negativno utjeu vibracije, koje se javljaju pri
obradi; zbog toga se moraju strojevi i naprave masivnije izraditi.
Pri glodanju lijevanog eljeza glodalima od tvrdog metala u veini sluajeva
radi se s brzinom rezanja 75 . . . 105 m/min. Za glodanje elika primjenjuje se
dosta nia brzina rezanja.
Pri glodanju tvrdometalnim glodalima, kako su pokazali pokusi, moe se
ostvariti brzina rezanja 300 . . . 1800 m/min i posmak do 1,2 m/min, ali ovi reimi
nisu uvijek ekonomini.
430

Preporua se posmak 0,127 mm/zubu; obino se uzimaju posmaci od 0,025

do 0,25 mm/zubu.
Pri odreivanju ekonominosti upotrijebljenih tvrdometalnih glodala treba
ustanoviti njihovu proizvodnost po satu, postojanost i vijek trajanja, te u takvom
sluaju izvriti usporednu analizu cijene kotanja izratka pri obradi tvrdometalnim
glodalima i glodalima od brzoreznog elika.
Slika 7.62 prikazuje glodanje kvadrata, a slika 7.63 usporedne dijagrame
cijene kotanja izratka obraivanog glodalima od tvrdog metala i brzoreznog elika.
Krivulja a prikazuje cijenu obrade glodalima od brzoreznog elika; krivulja b
cijenu glodanja glodalima od tvrdog metala; krivulja c razliku (utedu) u cijeni,
izraenu u postocima.

Slog glodala

------16,310,01
Izra d a k

Slika 7.62. Glodanje kvadrata

Pozitivna vrijednost utede u cijeni odgovarajue ekonominosti postie se

primjenom glodala od tvrdog metala.
Obrada izratka, prikazanog na slici 7.62, vri se na glodalicama vrste kon
strukcije s dobro uvrenim vretenom. Izradak je uvren u troeljusni amerikaner
stegnut u diobenoj glavi.
Brzina rezanja pri glodanju glodalima s tvrdim metalom iznosila je v 96 m/min,
posmak Sz=0,18 mm/zubu a vrijeme obrade 30 s/komad.
Pri glodanju brzoreznim elikom brzina i posmak iznose samo =60 m/min,
$2=0,05 mm/zubu, a vrijeme obrade 1 min/komadu.
Osnovna cijena glodala od tvrdog metala je za dva puta vea nego od brzo
reznog elika, ali proizvodnost izradaka je znatno vea, a trajnost glodala izmeu
otrenja narasla je od 1000 na 5000 komada.
Kako se vidi iz dijagrama c, slika 7.63, ekonominost primjene glodala od
tvrdog metala postie se za odnosnu operaciju za najmanje 4000 komada. Ako se
431

koliina povea na vie od 4000 komada, tada se pri glodanju tvrdim metalom
postie ekonominost reda 20%.

Slika 7.63. Usporedni dija

grami cijene kotanja
i utede
B roj k om ada

Na slici 7.64 prikazana je obrada poluge od lijevanog eljeza slogom glodala

od tvrdog metala i brzoreznog elika.

Slog g lo d a la
7,

Izra d a k

Slika 7.64. Glodanje poluge izlivene od lijevanog eljeza

432

Obrada je izvedena glodalima od tvrdog metala pri brzini rezanja v= 69 m/min,

za brzorezni elik w=24 m/min; posmak sz= 0,2 mm/zubu za tvrdi metal i sz=
=0,05 mm/zubu za brzorezni elik. Vrijeme obrade tvrdim metalom smanjeno je
od 1 min na 30 s po komadu.
Pri glodanju brzoreznim elikom vrijeme trajanja izmeu dva bruenja izno
silo je 1000 komada, dok je kod tvrdog metala iznosilo 6000 komada. Osni i radi
jalni kutovi otrenja iznose 10.

2000

4000

6000

8000

10000

B ro j komada

Slika 7.65. Usporedni dijagrami cijene kotanja i utede

Kako se vidi iz dijagrama na slici 7.65 glodanje ovakvih izradaka glodalima

od tvrdog metala moe dati utedu u cijeni obrade do 50% u odnosu na obradu
glodalima od brzoreznog elika.
Glodanje glodalima od tvrdog metala izvedeno je brzinom rezanja v = 132,5
m/min, a brzoreznim elikom brzinom w= 33 m/min; dok su posmaci za oba slu-

Izra d a k
a.

b.

Slika 7.66. Glodanje utora na leajnom titu od lijevanog eljeza a. izradak, b. glodalo
28 R E Z N I

ALATI

433

aja iznosili sz= 0 ,l mm/zubu i sz=0,07 mm/zubu. Komadno vrijeme pri glodanju
glodalima od tvrdog metala umanjeno je od 75 s na 60 s/kom.
Slika 7.66 prikazuje obradu utora na leajnom titu od lijevanog eljeza.
Proizvodnost pri glodanju glodalima od tvrdog metala poveala se svega na
25% a trajanje alata iznosilo je cca 20000 komada izradaka, tj. 5 puta vie nego
trajanje alata od brzoreznog elika. Prema tome, pri glodanju glodalima od tvrdog
metala cijena kotanja za prikazanu operaciju moe se sniziti na 20%.
*20%
*10

-10

V\\\
V
2000

4000

6000

8000

Broj komada

Slika 7.67. Usporedni dijagrami cijene kotanja i utede

Slika 7.68 prikazuje obradu ravne povrine od lijevanog eljeza elnim gloda
lom od tvrdog metala. Povrina glodanja iznosi 380 X 205 mm.
76,2

434

elno glodalo ima dimenzije 203,5 mm u promjeru. Obrauje se pri dubini

rezanja f= 3,18m m , brzine rezanja =210 m/min za glodalo od tvrdog metala i
brzinom v= 21 m/min za glodalo od brzoreznog elika, s odnosom posmaka sz
=0,18 mm/zubu i sz=0,05 mm/zubu.
Vrijeme obrade kod tvrdog metala iznosilo je 4 min, kod brzoreznog elika
14 min/komadu.
Brzorezno glodalo konstruirano je sa 14 umetnutih zubi, tvrdometalno samo
sa 4 zuba, to daje znatno niu cijenu kotanja.
S
obzirom na obraivanje lijevane povrine odnos trajanja izmeu dva otre
nja je vrlo velik, 2 izratka za glodalo od brzoreznog elika i 20 komada za glodalo
od tvrdog metala.
Primjena glodala od tvrdog metala znatno snizuje potroak vremena obrade
izradaka i postie se kod ovog sluaja uteda od cca 60%, kako se vidi iz slike 7.69
krivulja c.
100/.
75

- A

50

120

80

to

i
\
\
\
\
\
\

40
" b
200

400

B ro j

600

600

1000.

kom ada

Slika 7.69. Usporedni dijagrami cijene kotanja i utede

Iz prikazanih primjera je vidljivo da tvrdi metal ima bitne prednosti ispred

brzoreznog elika.
Trajnost tvrdometalnih glodala je vea od brzoreznih.
Komadno vrijeme obrade, po pravilu, smanjuje se, ali odnos izmeu pomo
nog i komadnog vremena u svakom sluaju poveava se, jer se pomono vrijeme
ne mijenja.
Potrebno je primijeniti savreniji alat radi smanjenja pomonog vre
mena. Uteda koja je pri tom postignuta premauje trokove izrade alata.
7.7. GLODALA S NATRANO OBRAENIM ZUBIMA
Druga grupa glodala, tj. glodala s natrano tokarenim zubima veoma su ras
prostranjena u industriji. Natrano tokareni zubi susreu se uglavnom kod glodala,
28*

435

odreenih za obradu fazonskih povrina. Natrana obrada vri se po odreenoj

krivulji. Osnovna osobitost natranoga zuba sastoji se u tome, to pri preotravanju
po prednjoj strani profil glodala se sauva do potpunog istroenja. Slika 7.70 pri
kazuje izbor krivulje s natranom obradom.

a.

b.

Slika 7.70. Prikaz zuba i krivulje s natranom obradom a. zub izveden logaritamskom
spiralom, b. logaritamska spirala

7.71. Izbor krivulje za natrano tokarenje

Za stalnost profila, ope govorei, krivulja nije bitna, po kojoj se izvodi natra
na obrada.
Istovremeno krivulja mora imati slijedea svojstva:
1. Ako razmotrimo dva radijalna presjeka A A } i B B 1 natrano obraenog
zuba (slika 7.70a), to visina profila h mora nakon preotravanja ostati prvobitna.
Prema tome, pri natranoj obradi treba da A A ^ B B ^ Ako je A B C neka krivulja,
tada krivulja A 1B 1C1 mora biti takva, da visina h u svakom radijalnom presjeku
ostane nepromijenjena. Ovom uslovu mora zadovoljiti red krivulje.
2. Zub pri preotravanju mora sauvati prvobitan zadani kut a. Slika 7.70
pokazuje, ako u taki A stranji kut a ima odreenu vrijednost, tada u taki B on
mora biti isti. Razmotrimo sada kutove a i /? te moemo formulirati slijedei zaklju
ak: kut izmeu tangente na krivulji u odreenoj toki i radijus-vektora u toj
toki mora biti stalan. Ovomu uslovu udovoljava samo jedna krivulja, a zove se
logaritamska spirala. U samom radu postavimo polarne koordinate (slika 7.70b)
i provedemo u polarnim koordinatama krivulju ABC. Na toj krivulji uzmemo toku
A i toku B. Prema dogovoru kut izmeu tangente i okomice radijus vektora,
tj. stranji kut a i dodani k njemu kut /3 moraju biti stalni.
Iz matematike slijedi, da je tangens kuta j8 zatvoren tangentom i radijus vekto
rom funkcija kuta <p, to moemo izraziti

436

tg = tg(90 a ) = J
tg a
iz ega slijedi:

d/(y)
da>

tg a =

/(?>)
Uz pretpostavku da je a= co n st= m , dobijemo

dy/(9>)
ili
d /O )
/( ? )
Oznaimo radi jednostavnosti / (<p)=p> tada e biti
dp
- = m d f
P

integriranjem dobijemo
\np= m < p-\-C 1

ako je C j= ln a, slijedi
\np=mcpJr\na,
i na kraju potenciranjem
P=a-emrp

............................................ 528

Ovo je jednadba logaritamske spirale u polarnim koordinatama, a prikazana

je na slici 7.70b. Izvoenje ove krivulje je dosta komplicirano, te je radi toga bolje
izbjegavati izradu zubi ovim postupkom. Zbog toga prilo se izvoenju natrane
obrade zubi primjenom jednostavnije krivulje, tj. Arhimedove spirale.
Arhimedova spirala moe se postii spajanjem dvaju jednakomjernih gibanja
i to okretnog i progresivnog.
Jednadba Arhimedove spirale u polarnim koordinatama moe se pisati
p = a %<p,

.................................................529

gdje je:
p = radij us vektor
a = konstanta
cp = polarni kut.
7.72. O dreivanje veliine n a tra n o skinutog dijela
Slika 7.71 prikazuje shemu natrano tokarenog zuba glodala po Arhimedovoj
spirali. Ako su poznati stranji kut a, promjer i broj zubi natrano obraivanog
glodala, moe se odrediti veliina natrano skinutog dijela K. Zamislimo natrano
437

obraeni zub. Stranja njegova povrina ograniena je Arhimedovom spiralom.

Ako se iz slike 7.71a pokazani savijeni trokut A'B'C' razvije u plohu, dobiva se
kateta
A ' B = 7T^ ? l
i kateta:
B 'C '= K .
Krivulja u alatnom
stroju koja vodi
no

Arhim edova spirala

ft

= p r a za n

ho d

Slika 7.71. Shema natrano tokarenog zuba po Arhimedovoj spirali

Ako znamo kut a , moe se odrediti osnovna formula za vrijednost natrano

skinutog dijela
K = A 'B '- tg a
ili

gdje je:
K
a
dgi
z

=
=
=
=

dimenzija natrano skinutog zuba (mm)

stranji kut natranog dijela
promjer natrano obraenog glodala
broj zubi glodala.

7.721. O dreivanje bono stranjeg kuta

Slika 7.72 prikazuje natrano obraeni zub s profilom koji ima nekoliko pro
mjena. Promotrimo i odredimo kakve stranje kutove ima takav zub u raznim to
kama.
438

Slika 7.72. Stranji kut na raznim dijelovima profila zuba

natrano obraenog glodala

Oblik profila ima veu vrijednost za izbor stranjeg kuta. Na samom dijelu,
ako se promotri dio profila A B koji je paralelan s osi glodala, stranji e kut biti
konstantan i jednak
K *
t g a = ----
7T-dgl

. . . . . . . . . . . 531

jer se na tom dijelu ni K, ni dgi, ni z ne mijenjaju. Dio B C smjeten je pod nagibom

kuta <p. Stranji kut a e se mijenjati uzdu dijela BC. Tako e u toki B imati
slijedeu vrijednost
K -z
tg aj3 =
TT-dgl
a u toki C
K 'Z , jer
je dgi> dc,
tg ac= -----TT-dc

, ^ ,

pa e u taki C stranji kut biti vei nego u toki B.

Za rezanje veuvrijednost ima stranji kut %, mjeren u ravnini I-I, okomit
na rezni brid.Pomou trokuta M N L , katete K x i hipotenuze K moe se nai kut
.K-sin <
p =K- l
odakle
K = 7T-~-gl tg a (a toki B)
z
7T-x
K x= ------- tg ax

.................................................532

439

iz ega slijedi
tg a x = tga- sin y
dx

.......................................533

Ako se uzme u obzir radijus na kojem se nalazi postavljena toka, moe se

izraunati stranji kut za dotinu toku
tg ax = tg a sin cp
rx

....................................... 534

gdje je:
rgi = vanjski polumjer glodala (mm)
rx = polumjer u promatranoj taki (mm).
7.73. Koso natrana obrada
Koso natrana obrada je takva obrada, pri kojoj no za natranu obradu nema
okomito gibanje na os glodala, ve je pod kutom. Slika 7.73 prikazuje shemu polo
aja suporta stroja za natranu obradu pri kosoj obradi (natrana obrada pod kutom
prema osi glodala).

S m je r n a tra n e
obra d e

Slika 7.73. Kosonatrana

rada

Kateta K x pokazuje pomicanje toke D u ravnini okomitoj na os, a kateta K z

u ravnini paralelno s osi; odredimo kut naklona r suporta u odnosu prema osi
glodala
tg r = - .................................................... 535
Ki
Vrijednost K moe se izraunati iz slijedeeg izraza
K = J K I + K % .................................................. 536
440

Vrijednost K moe se takoer odrediti ako je poznata jedna od veliina K x ili K 1

i kut r.
cos r

sin r

.......................................537

7.74. Konstrukcija glodala s natrano glodanim zubim a

Konstrukcija glodala s natrano glodanim zubom zahtijeva isto tako odre
enje osnovnih elemenata, kao i kod glodala s glodanim zubima. Ovi elementi
su slijedei:
promjer glodala
promjer rupe za osovinu
broj zubi
korak zuba
profil utora i
profil zuba.
Najkompliciranije pri konstruiranju ovakvih glodala jest pravilno odreivanje
elemenata zuba. Glodalo mora zadovoljiti slijedee uvjete:
1. Zub glodala mora biti dovoljno vrst.
2. Kod novih glodala u meuzubnim utorima mora biti dovoljno mjesta za
smjetaj strugotine. Nakon otrenja meuzubni utori se poveavaju, stoga, s obzi
rom na smjetaj strugotine, najopasniji e biti period samog poetka rada glodala.
3. Mora se predvidjeti dovoljna debljina zuba kao rezerva za naknadno preotravanje.
4. Broj zuba glodala mora biti dovoljan za lagani rad glodala.
5. Meuzubni utori u poetnom periodu moraju biti dovoljni za izlaz noa
ili brusa za natranu obradu.
7.741. Prom jer glodala s natrano obraenim zubima
Slika 7.74 prikazuje elemente glodala koje treba odrediti. Radi jednostavnijeg
prorauna, prednji kut je uzet y = 0 (prednji dio izraen je radijalno).

Slika 7.74. Elementi natrano izraenog zuba

441

Promjer se odreuje po formuli 392.

d = 2 h Jrd.l +2ni (mm)
gdje je:
h =
dx =
m =

dubina utora
promjer rupe
debljina tijela

(mm)
(mm)
glodala, kojase

moeraunati

2=(0,5 . .. 0,3) dt(mm).

Nakon orijentaciono odabranih promjera zub treba crtati u mjerilu.
Isto kao pri konstruiranju glodala s glodanim zubima, kod glodala s natra
nim zubima treba odabrati najmanji mogui promjer glodala. U posebnim slua
jevima (vretenasto modulno glodalo, prstasto modulno itd.), izbor promjera odre
uje se uslovima vezanim s dimenzijama izratka. U praksi se primjenjuju slijedei
promjeri glodala i rupe za osovinu
Za glodala promjera do d = 55 m m .................................. dx=16 mm

d = 5 5 . . . 65 mm
.....................dr= 22 mm

d = 7 0 . . . 85 mm
.....................dx= 21 mm

d = 90 . . . 110 mm
...................dx= 32 . . . 40 mm
Kod glodala s natranim zubima promjer je tijesno vezan s brojem zubi, visi
nom profila i veliinom podstruenja (natrano skinutim dijelom).
Veliina h predstavlja dubinu utora i moe se odrediti formulom
h ^ h ^ K + r (mm)

........................................ 538

gdje se uzima:
hx= 1 . . . 5 mm, visina podstruenja zuba, koja se uglavnom odreuje prema
obradi visine izratka, jer znatno o njoj ovisi. Treba predvidjeti i neku rezervu zbog
bruenja zuba.
r 1 . . . 5 mm, radijus dna utora, odreuje se ovisno od promjera glodala,
veliina pada podstruenja (mm), odreuje se po formuli
K = 77 ^ tg a (mm)

.......................................

539x

K '= b - tg a (mm)

....................................

5392

gdje je:
d =
a =
b =
z =
K=

promjer glodala (mm)

stranji kut na vrhu zuba
duljina zuba
broj zubi
veliina pada podstruenja koja se moe mjeriti.

Konstruktor u naelu priblino odredi promjer glodala i promjer rupe prema

gornjim vrijednostima, zatim izvri proraun elemenata zuba i nacrta zub glodala.
Tek tada odredi konanu dubinu utora, broj zubi i promjer glodala.
442

7.742. Broj zubi glodala

Broj zubi glodala mora se odabrati tako, da se osigura jednakomjerni rad glo
dala i dovoljna debljina korijena zuba.
Na slici 7.74 debljina zuba oznaena je slovom c. Za crtanje zuba, broj zubi
glodala moe biti odreen orijentaciono ovisno od koraka glodala po formuli
17' d

z = .......
tz

r . r s

........................................... 540

U ovu formulu osim promjera glodala uvodi se i kruni korak zuba tz.
Fino glodanje treba po mogunosti imati to vei broj zubi u dodiru s izratkom, jer nakon obrade finog glodanja obraena povrina ne smije imati na sebi
tragove glodanja.Kod glodala za grubu obradu korak zuba moe
bitiuvean.
U ovom sluajufinoa obraivane povrine ima manje znaenje,ali je zato vano
osigurati vrstou zuba glodala i dovoljan broj preotravanja. U tim sluajevima,
kad je dubina glodanja neizvjesna, korak zuba ovisan od visine zuba h moe se
preporuiti:
rz= ( 1,3 . . . 1.8) h (mm) za finu o b r a d u .....................541 x
tz= ( 1,8 . . . 2,5) h (mm) za grubu o b r a d u ................ 5412
Broj zubi ovisan od dubine glodanja moe biti odreen isto kao kod glodala
s glodanim zubima. Zato se moe koristiti formula (3972)
/ ,\
2t
cos m
d
te izraunati kut dodira </>.
Ako se zna kut dodira if>, lako je odrediti minimalni broj zubi uz uslov da u
dodiru s obraivanim izratkom moraju biti najmanje dva zuba
^ 2-360
Zmins............

........................................... 542

<A
Kada je dubina t mala, a ne moe se poveati broj zubi, izrauje se natrano
glodalo sa spiralnim zubima. Ako je glodalo predvieno za obradu fazonskih povr
ina, dubinu glodanja t predstavlja visina profila izratka hx; u ovom sluaju postie
se bolji kut dodira, te se prema tome moe odabrati broj zubi z dovoljno mali.
Orijentacioni broj zubi glodala ovisan od promjera moe se uzeti:
kod d= 45 . . . 55 m m .......................................................... z = 16 . . .

14

kod <2=50 . . . 65 m m .......................................................... z 12 . . .

11

kod =70

. . . 90 m m .......................................................... # = 1 0 . . .

kod d = 95 . . . 110 mm

.......................................................z = 8 . . .

9
7

pri emu se u pojedinoj grupi vei broj zubi odnosi na manji promjer glodala,
manji broj zubi na vei promjer.
443

7.743. Konano odreivanje oblika zuba i utora

Nakon prethodnog odreivanja promjera glodala, promjera rupe za osovinu,
broja zubi i veliine podstrugane povrine zuba izvodi se konana konstrukcija
oblika zuba .1131 Radi toga je potrebno da se jasno predstavi proces natrane obrade
ili podstrugavanja. Slika 7.75 prikazuje podstrugani zub glodala sa svim ele
mentima.

Crtkane linije pokazuju trajektoriju gibanja noa pri podstrugavanju zuba

glodala. U poetnom poloaju I no prilazi zubu glodala. No za vrijeme okre
tanja glodala za kutni korak e (centralni kut meu zubima) mora proi itav put
podstrugavanja od jednog zuba do drugog. Krivulja na stroju mora za to isto vrijeme
napraviti jedan puni okret. Ako se iz sredita glodala povue zraka, koja odgovara
odreenom poloaju noa, tada zraka I odgovara poetnom poloaju noa, zraka II
daje momenat dodira noa za podstrugavanje zuba glodala, zraka III daje momenat
sputanja noa sa podstrugane povrine. Zraka IV odgovara momentu poetka
suprotnog skretanja noa. Zraka V odgovara kraju suprotnog puta noa i poetak
prilaenja slijedeem zubu. Oznaimo kutove meu zrakama sa <px, <p2>
i <Pi>
odredivi kut radnog puta sa cp5.
On e biti jednak:
<Pi=<P>+<
P2+<
P3

i mora odgovarati kutu radnog puta krivulje alatnog stroja. Kut jalovog ili obrat
nog skretanja glodanja 994 odgovarat e kutu cpx jalovog puta krivulje. U praksi se
kutovi <px i <p3 mogu uzeti 1 do 2 .
Pri odreivanju krivulje uzima se odgovarajui odnos izmeu kutova f >4 i e:
= 4; 6 ili 8 .
<Pi

444

Prema tome, kut <p4 moe biti razliit ovisno od primijenjene krivulje.
Ako se znaju kutovi e i y4, a takoer zadaju kutovi <p1 i <p3, moe se odrediti
kut <p2:
<p2 =

<p4<pi

cp2.

Kut
omoguuje da se odredi irina C korijena zuba, a C se moe odrediti
iz formule:
C=

j sin 9 3 (mm)

..........................543

Za odreivanje poloaja take M treba odrediti promjer d2:

d2= d 2 2 h x ( m m ) .................................. 544

Naenom poloaju toke M odgovaraju dimenzije C i d2, to omoguava da

se tano ucrta zaobljenje dna lijeba rv Radi jednostavnosti odredit e se:
rj=

(mm)

. . . .............................. 545

10-s

Potpuna dubina lijeba h moe se sada potpuno tano odrediti:

h = h 1-\-K1+ r 1 (mm)

.................................... 546

gdje se K x moe odrediti prema formuli:

I<i=^ P

(mm)............................................. 547

Uz slijedee odnose dobit emo:

== , tada je K x- K
e
4

= , tada je K L~=-^ K
e

= , tada je K 1= ~ K
e

Da bi visina zuba h imala rezervu za izlaz noa za podstrugavanje, esto se

uzimlje:
K X= K .
Nakon odreivanja visine h vri se kontrola.
Kod vrstih zubi vrijedi odnos:
= 0 , 8 . . . 1,0

h
445

Krivulja podstruganog zuba crta se tako da se na simetrali a a odredi dimen

zija b spojivi estarom toke I i I'.
7.744. Odreivanje kuta & lijeba na glodalu
Stranja strana zuba prema odnosu k zraci I II mora biti nagnuta pod kutom:
<p6= 15 . . . 20.
K ut lijeba e iznositi:
& = <P3 + < P i+ 'P l + ,P6

poto je:
(Pi +9,3=1 2
a
96=15 . . . 20
dobiva se:
#=<?>4+(16 . . .22)
<p4 se moe odrediti iz uslova podstrugavanja noa krivuljama.
Ako je

, tada je <p4=
4

1 , tada ie m ,=
6
=
<
= 6
6
4.

tada je <p4=
Slijedi:
( 4. . . 8)

+ ( 1 6 . . . 2 2 ) .............................. 548

Poto je:
360
konano se dobije:
360 + ( 1 6 . . . 20).......................................549
(4... 8)-*

7.75. Prstasto glodalo s natrano obraenim zubim a

Primjena natrano obraenih prstastih glodala susree se rjee nego sa glo
danim zubima. Ipak za tee glodalne radove upotrebljavaju se glodala s podstruganim zubima.
446

Slika 7.76 prikazuje prstasto glodalo od jednog komada s natrano obra

enim zubima.
Ova se glodala mogu izraivati i kao nasadna. U posebnim sluajevima izra
uju se i kao elna. Zubi glodala su spiralni. K ut uspona spirale izvodi se u pod
ruju o>=20 . . . 30.
Ukoliko se ova glodala upotrebljavaju za tee glodalne radove, dobro je da
imaju lomila strugotine.

Profit zu b i

S h e m a postavljanja noa i s u p o rta ko d

natrane obrade desnog glodala

S m je r p o s m a k a
vre te n a

Slika 7.76. Prstasto glodalo s natrano obraenim zubima

7.76. Fazonska glodala s natrano obraenim zubim a

Najvie upotrebljavana glodala s natrano obraenim zubima su fazonska
glodala. Natrano obraeni zub dozvoljava da se sauva profil zuba i nakon pre
otravanja. Otrenje fazonskih glodala s natranim zubima vri se samo na pred
njem dijelu zuba.
7.761. Proraun profila zuba kod natrano obraenih fazonskih glodala
kod kojih je y > 0
Slika 7.77 prikazuje zub fazonskog glodala s natrano obraenim zubima u
sluaju kad je kut y > 0 .
447

Oznaimo:
hgi = visina profila glodala presjeena kroz os i zub
hiZ visina profila, postignuta na izratku kod glodanja glodalom s pred
njim kutom y.

Slika 7.77. Korekcija profila fazonskog natrano obraenog glodala

Iz slike se moe odrediti:

hgi= h iz ~ A h (mm).

. .

550

Ako je poznat kut <px, moe se odrediti vrijednost Ah\

A h_
K ~

cpx

gdje je srednji kut meu zubima

360
Ako se uvrsti vrijednost za e u gornju jednadbu, dobiva se
K -g
<px
Amh = ---
360

..................................

551

Ako se umetne vrijednost za Ah u jednadbu za hgi dobiva se

K z~ - ( p x
hug l = hui z -------------360

.............................................................

552

Trebamo odrediti kut <px. Ovaj kut moe se odrediti ako se rijei kosokutni
trokut AOB, kod kojeg je strana
A O = r 2= r hiz.
Strana A B je neizvjesna, ali je poznat kut y, te se prema tome moe rijeiti
kosokutni trokut.
Odredimo kut <px
prema sinusovom pouku
448

r hiZ

sin y

sin [ 180 (y + <px)\

. r sm y
(px = are sin

553

554

Prikazani nain prorauna korekcije profila glodala u praksi se primjenjuje

samo za glodala, iji je profil ogranien ravnim linijama. U sluaju kad fazonsko
glodalo ima krivolinijski profil, treba nastojati primijeniti prednji kut y 0. Ako
ve glodalo ima netaan profil, tada se korekcija zanemaruje, jer je korekcija krivolinijskog profila komplicirana.
Postoji takoer nain izrade glodala s krivolinijskim profilom pomou uvaanja prednjeg kuta y na podbruenim noevima.
7.762. P rim je r p ro ra u n a fazonskog glodala
Proraunaj i konstruiraj fazonsko glodalo za obradu eline izraevine
vrstoe am= 50kp/mm2. Glodalo mora imati profil prikazan na slici 7.78 gdje je:

htz=26 mm
&=15 mm
r3= 52 mm.
Glodalo je predvieno za finu obradu i mora imati to vei broj zubi.

Slika 7.78. Profil izratka

Rjeenje:
1. Promjer glodala moe se odrediti po formuli
d= 2h+ (l,6 . . . 2) dx (mm)
Odaberemo za promjer rupe i x= 40 mm
Pretpostavimo i izraunamo:
h = h tz + K + r 1= 2 6 + 10 + 3 = 3 9 mm
<2=2-39+ 1,6-40= 142 mm.
29 R E Z N I A L A T I

449

Broj zubi raunamo:

tz = \,2>-h = \, 3-39 = 50,7 mm
7r-d
3,14-142
z = ------= ------------- = 8,8
tz
50,7

uzmemo broj zubi 2=9.

Nakon ovakvog predrauna treba izvriti raun elemenata zubi. Uzmemo
promjer glodala
140 0 mm i broj zubi z = 9
i na temelju ovih podataka izraunamo vrijednost podstrugavanja K. Pretposta
vimo najmanji stranji kut aa= 4. Stranji kut a u taki M izraunamo po formuli:
t g . - - S ^ = tg 4 = - 0699 = 0,27
sin <p sin 15
0,259
iz ega slijedi:
<x=1507'
Nakon ovoga moemo odrediti veliinu K
__ 3,14 d
3,14-140
K = --------- tg a --- ------------- 0,27 = 13,2 mm
z
9
Uzmemo:
i<C=13 mm
7<'=>-tga=36- 0,27=9,7.
Ukoliko je glodalo za finu obradu i udubina za strugotinu nije velika, moe
se uzeti krivulja na stroju s odnosom:
<Px ___

Na slici 7.79 konstruiran je zub glodala. Odredimo osnovne konstruktivne

elemente zuba.
K ut: 9>i+ 933= 10
360 360 /tA0
K ut: e = -----= ----- = 4 0

9
1
40
K ut: <p4 = e = = 640', prema uslovima krivulje
6

K u t: 9=>a= e rpz<pi9>3=40 640' 1=3220'.

Radi jednostavnosti rauna kut <p2 proraunan u decimalnu mjeru, tj. 9^ =
=32,34.
450

Slika 7.79. Crte natrano obraenog fazonskog glodala. Materijal: 4145;

toplinska obrada HRc = 61 . . . 63; profil: prema abloni; odstupanja na
otvorene mjere 0,1 mm. Ostalo: prema tehnikim propisima JUS K.02010.

irina zuba u korijenu C

C=

K<p2

140

13-32,34

40

sin <p2=

f 140

13-32,34

12

40

26 -sin 32,34

- 2 6 0,535= ( 7 0 - 10,51 - 2 6 ) 0,535

18 mm.
Promjer d2 odreuje se prema formuli:
d^ d - 2 ^ - 2 h = l 4 0 - 2
- 13' 32^ - 2 . 2 6
40
J 2= 1 4 0 215 2 = 6 7 0 mm.
Radijus zaobljenja u udubini lijeba zuba:
tr-d2
10-ar

3,14-67
10-9

2,5 mm

Pri crtanju zaokruimo rx3 mm.

Veliinu Kj odredimo prema formuli

K<p2 13-32,34 1AC

Ki = ------ - = ------------- = 10,5 mm
e
40
Sada odredimo dubinu utora
h = h x+.K'1+ r 1= 26 + 10,5 + 3=39,5 mm
zaokruimo na
h=40 mm.
29*

451

Dalje odredimo kut kutnog glodala (u naem sluaju krivulja usvaja 60)
e
40
&- + ( 1 6 . . . 2 2 ) = + 1 9 = 25
6

Usvaja se kut glodanja utora #=25.

Poto su proraunom odreene sve glavne dimenzije zuba, treba konstruk
tivno izvriti kontrolu prorauna. Crtanje se preporua u mjerilu 1:1.
Konstrukcija glodala s natrano obraenim zubima promjera <2=140 0 mm,
sa z = 9 zubi.
Treba kontrolirati irinu zuba C. Preporua se debljina zuba prema C ^0 ,8 -h .
C
18
U naem sluaju je: =- =0,45 prema proraunu, meutim u konstrukciji
h
40
Q
samog glodala izvedeno je C = 2 6 m m , te e prema tome biti stvarni odnos =
h
26
= =0,65 to je dosta blizu traenom uvjetu
0,8 -/z=0,8 -40=32 potrebno;
40
0,65-/z=0,65- 40=26 ostvareno.
7.77. Pile ili glodala za odrezivanje
Postoje dva osnovna oblika krunih pila i to:
1. krune pile od jednog komada i
2. krune pile sastavljene s umetnutim zubima ili segmentima.
Pile od jednog komada izrauju se s promjerom od 60 do 200 mm, debljine
1 do 5 mm. Broj zubi odabire se ovisno od karaktera izvrenja obrade, vrste obra
ivanog materijala, krutosti tehnolokog sistema. Treba pamtiti, da je kod pila
bolje sniziti broj zubi nego umanjiti udubine za strugotinu. Prema standardu uglav
nom razlikujemo dvije grupe broja zubi kod pila i to:
z = 36 . . . 60 za eljezo i elik
= 18 . . . 30 za lake metale i legure.

Slika 7.80. Glodala za prorezivanje ili pile

452

Za uklanjanje trenja i olakanje obrade pile imaju na bonim stranama kut

koji iznosi
9>1= 15 . . . 30'.
Slika 7.80a i b prikazuje dvije konstrukcije pila s raznim postranim izved
bama. Izvedba b osigurava veu krutost i vrstou, a takoer i lake uvrenje
na osovinu. Radi poveanja vrstoe krune pile izrauje se na pili glavina promjera
1,6d1 [dx promjer rupe za osovinu). Osim toga zubi su naizmjenino po strani
brueni, kako se vidi na slici c.
Pile s umetnutim zubima u dananje vrijeme upotrebljavaju se rijee, jer
nisu konstruktivno najsretnije rijeene. U eksploataciji sve vie se susreu pile s
umetnutim segmentima. Segment je prikazan na slici 7.81, nasauje se na plou,
kako prikazuje slika, a privren je s tri ili etiri zakovice. Segmenti imaju etiri,
est ili osam zubi.
Da se izbjegne trenje u procesu obrade, zubi segmenta su na obodu deblji
nego u korijenu.
Taj kut iznosi obino:
<p1=230' . . .215'.

Slika 7.82. Profil zuba segmenta

453

Osim toga, zbog smanjenja trenja i lakeg dovoenja sredstva za hlaenje

zub je na dimenzijama m X e sa svake strane stanjen za dubinu p 0,5 mm.
Najbolje ostvarenu konstrukciju elementa segmenta zuba pokazuje slika 7.82.
Profil zuba mora osigurati vrstou, dobro odvoenje topline i ispravnu geometriju
parametara. Zaobljenje zuba rauna se i?= (l,0 5 . . . 1,10) tz. Prednji i stranji
kutovi odabiru se ovisno od obraivanog materijala, a kreu se u granicama
y = 0 . . .25, a = 12 . . . 16.
7.78. Troenje i tra jn o st glodala
Prednja i stranja povrina zuba glodala prilei uz reznu otricu, koja je izlo
ena u procesu rezanja vrlo velikom pritisku i trenju zbog kojih nastaje brzo istro
enje. im je intenzivnije troenje, tim manja je koliina izradaka koju glodalo
moe obraditi do svog zatupljenja, tj. tim manja je njegova trajnost.
Nakon zatupljenja vrha zuba treba izvriti preotravanje i skinuti zatupljeni
sloj materijala.
Broj preotravanja i, koji se mogu izvriti na alatu rauna se po formuli:
M
A

555

gdje je:
M = ukupni dozvoljeni sloj materijala, koji se pri preotravanju moe
skinuti s otrice alata,
A debljina ili sloj materijala koji se skida pri jednom otrenju.
Ako su poznati trajnost T glodala u minutama i broj moguih preotravanja
i, moe se odrediti ukupna trajnost Tu, tj. ukupno produljenje rada glodanja do
konanog istroenja
Tu= T - i (min)
. 556
gdje je:
Tu = ukupna trajnost glodala u minutama
i = broj preotravanja alata
T trajnost alata izmeu dva otrenja u minutama.

Slika 7.83. Istroenje vrha zuba a. za cilindrino glodalo, b. za elno glodalo

454

Valjkasto glodanje izaziva vee trenje na stranjoj strani zuba, a prema tome
i vee istroenje. Prema tome valjkasta, ploasta, prstasta, fazonska i prorezna
glodala troe se po stranjoj strani zuba. Slika 7.83a prikazuje kako se troi zub
glodala.
Veliina istroenja karakterizirana je dimenzijom h3.
Kod ostalih jednakih uslova na veliinu istroenja i trajnost vrlo mnogo utjee
brzina rezanja. im je vea brzina rezanja, tim bre istroenje dostie najveu
vrijednost, a tim manja je trajnost alata. Ova ovisnost moe se izraziti formulom
Tabela 7.18
Najvie prim jenjivane dozvoljene vrijednosti istroenja pri glodanju
elik

Lijevano eljezo

Dozvoljeno istroenje h3

Vrsta glodala
Gruba
obrada

Fina
obrada

Gruba
obrada

Fina
obrada

Valjkasta i ploasta

0,4 ...0,6

0,15...0,25

0,5 ...0,8

0,2...0,3

elna

1,5 ...2,0

0,3 ...0,5

1,5 ...2,0

0,3... 0,5

Prstasta d<15 mm

0,15...0,2

0,1 ...0,15

0,15...0,2

0,1...0,15

Prstasta d > 1 5 m m

0,3 ...0,5

0,2 ...0,25

0,3 ...0,5

0,2... 0,25

Pilasta

0,15...0,2

Fazonska s glodanim zubima

0,6 ...0,7

0,2 ...0,3

0,6 ...0,7

0,2...0,3

Fazonska s podbruenim zubima

0,3 ...0,4

0,2

0,3 ...0,4

0,2

0,15...0,2

Za glodala s ploicama od tvrdog metala

o
vo

0,6...0,8

60... 80
oo
o

elna

elik vrstoe am kp/mm2

o
'tf-

Vrsta glodala

100...120

120... 140

Lijevano
eljezo

1... 1,5 | 1,5...2,0

2,5...3,0

1,5...2,0

80...100

Valjkasta

0,4...0,5

0,5...0,7

Ploasta

1,0...1,5

1,0...1,5

Prstasta

0,3... 0,5

0,3... 0,5

455

gdje je:
vx i a = poetna i promjenljiva brzina rezanja u (m/min)
Tx i r a = odgovarajue trajanje alata u (min)
m = koeficijent odnosa trajanja otrice koji se uzima kako slijedi:
m = 0,33 za cilindrina, prstasta i fazonska glodala od brzo
reznog elika (ako se obrauje elik, kovko eljezo,
mjed i lake legure), ili
m = 0,42 ako se obrauje lijevano eljezo srednje tvrdoe ili
bronca.
Za ostale vrste glodala i glodala s ploicama od tvrdih metala koeficijent m
koleba u granicama od 0,15 do 0,42.
U tabeli 7.18 su dozvoljene vrijednosti istroenja pri glodanju koje se najee
primjenjuju.
U tabeli 7.19 su srednje vrijednosti trajanja glodala od brzoreznog elika.
Tabela 7.19
Srednje vrijednosti trajanja brzoreznih glodala T u m inutam a
Valjkasta, ploasta, elna i fazonska
irina
glodala
B u
mm

Prstasta

Promjeri natrano obraenih u mm

-

30

40

50

60

80

100 | 130

160

210
290

Promjeri glodanih u mm

Pro
mjer
d u
mm

T raj
nost
T u
min.

30

40

50

60

80

j 100

130

160

210

40

50

60

70

80

95

115

130

160

225

Do 6

10

10

50

60

70

80

95

115

130

160

190

265

8...10

15

20

60

70

80

95

115

130

160

190

225

315

15

20

40

70

80

95

115

130

160

190

225

265

20

25

80

80

95

115

130

160

190

225

265

315

30

30

160

95

115

130

160

190

225

265

315

400

40

40

320

115

130

160

190

225

265

315

456

Primjedba: 1. Pri radu sloga glodala treba poveati trajnost iz tabele za

20. . .30%.
2. Pri radu glodala od ugljikovih i legiranih elika vrijednosti iz
tabele treba poveati za 25 . . . 35 %.
3. Pri radu mirnim prstastim i ploastim glodalima tabelarne
vrijednosti trajanja poveati za 1,5 . . . 2 puta.
7.79. Otrenje glodala
Za otrenje glodala primjenjuju se univerzalni strojevi za otrenje ili u poseb
nim sluajevima (otrenje elnih glodala s velikim zubima) specijalne otrilice.
7.791. Otrenje glodala s glodanim zubim a
Otrenje glodala s glodanim zubima vri s tako, da zub glodala dovodimo
brusnom kolu prema slici 7.84a i b. Otrenje se vri elnim brusom lonastog obli-

Slika 7.84. Otrenje zuba glodala

po stranjoj strani

Slika 7.85. Otrenje zuba po

prednjoj strani

ka. Zub glodala mora biti postavljen u odnosu na brus tako, da se izvri bruenje
po stranjoj strani zuba prema slici 7.84b. Zub se na prednjoj strani mora upirati
na granino uporite. Veliina sputanja centra vri se prema formuli
H = sin a (mm),
2

558

gdje je:
d = promjer glodala
Iz gornje formule se vidi da s poveanjem stranjeg kuta treba postaviti nas
lon jo nie.
Otrenje glodala s glodanim zubima na prednjoj strani vrlo je rijetko, ali je
pri izradi, otrenje po prednjoj strani obavezno. Kasnije preotravanje vri se
uglavnom po stranjoj strani. Slika 7.85 prikazuje otrenje zuba po prednjoj stra
ni. Ovako se otre kad je potrebno strogo sauvati promjer glodala.
457

7.792. Otrenje glodala s natrano obraenim zubima

Otrenje glodala s natrano obraenim zubima neto se razlikuje od otrenja
glodala s glodanim zubima. Kod natrano obraenih glodala otrenje i preotravanje vri se uvijek po prednjoj strani. Slika 7.86 shematski prikazuje kako se

Slika 7.86. Otrenje glodala s natrano obraenim zubima

vri preotravanje zubi. Isprugane povrine I, II i III pokazuju otrenje po pred

njoj strani. Glodalo se pri ovom otrenju upne meu iljke, tako da je samo otrenje
vrlo jednostavno bez ikakvih potekoa.
7.793. Otrenje fazonskih glodala
Otrenje fazonskih glodala s glodanim zubima vri se kopirnim putem na
specijalnim kopirnim otrilicama.
Slika 7.87 prikazuje takvo otrenje.

Slika 7.87. Otrenje fazonskih glodala

Visina H rauna se po slijedeoj formuli

rr D .
H = sm a (mm),
gdje je:
D = promjer brusnog kola
a = stranji kut glodala.
458

558

Napomena:
D = promjer glodala (kod lonastih ploa) ili promjer ploa kod ravnih
brusnih ploa.
7.8. PRIM JERI PROJEKTIRANJA TEH N O LO K IH
POSTUPAKA GLODALA
7.81. Tehnoloki postupak izrade valjkasto elnog glodala d = 80 0 N desni,
prema JUS K.D2.022. Obraivani materijal . 0645.
Serijska proizvodnja od 50 komada.
Godinja proizvodnja od 500 komada.
Ukupna proizvodnja od 2000 komada.
Na slici 7.88 prikazana je konstrukcija valjkasto-elnog glodala d= 80 0 N desno.
ISO- TOL.
7H12

12AH11

Kaliti HRC 62io

i------------------- i-

27*H 7
8 0 * j6

Slika 7.88. Valjkasto elno glodalo 80 N desno

Za izradu tehnolokog postupka treba odrediti slijedee podatke:

7.811. Rezni kutovi u presjecim a N-N i S -S za mjerenje
Slika 7.89 prikazuje kutove u aksijalnom presjeku.
Prema formulama (378), (380) i (511) izraunamo
tg y = tg y3cos w
tg y
t g y i = ------COS co

459

Yi
y

=
=
=
=

co

prednji kut u aksijalnom presjeku

prednji kut u normalnom presjeku
kut zavojnice (vijana spirala)
10
20

CD

t g n = - a i l _ |y i i = o ,i 873
cos 20
0,94
Yi = are tg y1= a rc tg 0,1873
y1= 10,62
yx = 1037'12"

Slika 7.89. Rezni kutovi u presjecima NN i 5 5

2. Stranji slobodni kut a:

tg a = t g a w-cos
a

co =

20

co

tg a = tg 5cos 2 0 '= 0 ,0875-0,94=0,0823

a = a rc tg <x=arc tg 0,0823 s 0,0823
q=442'17"
Uz op. 40 Glodanje h.
Pomak glodala x = siny1
------------------2
460

d = 80,5 m m 0
y i= 1037'12"
x= s i n s i n
2
2

10o37'12" = 40,25-0,l 84 =

x=7,46 mm (slika 7.90)

Uz op. 50 i 140 Glodanje h i bruenje alatno.

Slika 7.90. Pomak glodala

7.812. Kut postavljanja diobene glave a

Slika 7.91 shematski prikazuje postavljanje diobene glave.

a. Diobeni kut glodala e:

e= - ^ _ = 360 = 30
broj zubi
12
461

e = 30

b. Radni kut glodala: # = 75

c. K ut postave: (467x) ili (4673).
tg e tg 30 0,577 A 1 . , n
=
^------= ----- = 0,1540
tg #
tg 75 3,732

cos
at = are cos 0,1548
g = 815'41"

CTl = 90o-=90 815'41"

g 854'~9

(4672) ili (466)

Uz op. 150 Bruenje alatno

7.813. Visinsko postavljanje brusne ploe za dobivanje stranjeg

slobodnog kuta a:
Slika 7.92 prikazuje visinsko postavljanje brusne ploe.

50

d = 80 mm 0
11

~ sin a = sin 5 = 40-0,0871 = 3,48

2
2

Pomak ploe: / f =3,48 mm

7.814. Proraun zupanika diobene glave za glodanje vijane zavojnice
Slika 7.93 prikazuje shemu za proraun zupanika diobene glave.
462

Podaci:
K ut zavojnice (spirale): a>=20
Smjer spirale:
desni
Vanjski promjer glodala: i= 8 O m m 0
Uspon vretena uzdunog posmaka stola: 5 = 6 mm
Prenosni omjer diobene glave: 2= 1:40

a. Zakret stola univerzalne glodalice:

oi~20
b. K ut uspona spirale
P

= 90cu= 9 0 20=70
p=70

c. Uspon zavojne linije (korak spirale): (436x) ili (4362).

tg P =

h
1
d TT tg 1

H a = - ^ = - ^ = - ^ = 690
tg oj tg 20 0,364
H u = 690 mm
d. Prenosni omjer izmjenljivih zupanika izmeu vretena za posmik stola i dio
bene glave
Podaci:
Diobena glava:
desno na stolu
Zavojnica:
desna 1 meuzupanik
Omjer punog prenosa:
z= 1:40
463

1:1

Prenosni omjer koninog para:

Broj zubi raspoloivih
izmjenljivih zupanika:

0= 24, 28, 32, 36, 40, 44, 48, 56, 64, 72,
76, 86, 96, 100, 127

1 okr.
ns

ir

M.s

H u

a-e-c

1 a-c

40 e-b-d

40 b-d

1
40
s
ns

1 okr.

a-c
b -d

uspon povodnog vretena stola glodalice

broj okretaja vretena stola za uspon spirale
prenosni omjer izmjenljivih zupanika kara

H u

Slika 7.94. Izmjenljivi zupanici kara za glodanje spirale

464

40 5

lr -

Hu

Hu
.

405

40-6 4-2-3,5 _ 4 - 7 _ 28

28-32 _ 28-32

lr~ H u ~ 690 ~ 23-3,5 ~~ 80 ~ 2-40_ 2-40-32 ^ 4 0 -6 4

a-c

28-32
40-60

Zupanici

tjerai: a = 28 zubi
c = 32 zuba
tjerani:

Meuzupanik:

b = 40 zubi
d = 64 zuba
e = broj zubi proizvoljan

7.82. Konstrukcija i tehnoloki postupak dvokutnog glodala

Zadano je kutno dvostrano glodalo Fue 65x 18x60. Treba izraditi radioniki crte glodala i skraeni tehnoloki postupak glodala.
Slika 7.95 prikazuje konstrukciju glodala.
7.83. Proraun nagiba diobene glave
Prema tehnolokom postupku treba pomou diobene glave glodati zube na
glodalu. Radnik mora diobenu glavu zakrenuti za stanoviti kut
i a2 (slika 7.96).
Konstruktor mora ove kutove kotirati za nagib diobene glave na glodalu.
Potrebni podaci:
0=60, 02=45, ^ = 1 5 , &=75, e=360: 16=2230'.
a) tgo-ai=cos-cotg02=cos2230'-cotg45=0,9239-1,0=0,9239
ox\4245 ,
sin %2= tg cotg & sin oxl= tg 2230' cotg 75-sin 4240'=0,4142-0,2679
0,6777=0,0750
*,=420 ,
0'i = 0'*i'2:2==42045'420'=3825'.
30 R E Z N I A L A T I

465

466

Tabela 7.20

X3
TJ*
V

Skica i reim rada

Stroj i alat

Pi

10

| s(s') | v

Skica i reim rada

Br.

Faze i zahvati

Stroj i alat

I s(s') [ v

Br.
| n

Tokarenje fino

TES-3

10 Pripremiti stroj

Ssv-5

20 Ocrtati i

Ssv-10

30 Zabu. sr. uvrt.

50 u ipku

20 Steg. za pro. 50 0

T ES-2

30 Tok. stranicu
Nuat

40 Tok. izvana na
80,5 0

Nuat

50 Tok. 500X0,5
60 Stegnuti izvana

50 Tok. stranu do
iljka

Nvbt

10 Pripremiti stroj

30

40 Steg. kratko i
iljkom

N vbt

70 Tok rupu na
26,70 H8

Nvgt

60 i izvana na 82 0
70 Steg. u linetu
80 Predbuiti na 16 0

Ssk-16

Nuat

80 i pro. na 28 0 x 9

Nuat

90 Okrenuti
100 Tok. str. na 40,5

90 Buiti sa 25 0

Ssk-25

110
120

100 Odrezati na du. 42,5

110 Stegnuti izvana

N vbt

120 Tok. stranu na 420

N vat

130 Tok. proirenje

rupe 38 0 x 12

N ud
Spec. no.

^1

140 i proiriti 48 0 x 8
20

ye
arenjt

flr o

P riprem iti radno m jesto

U pakovati u sanduk s
koksom
Staviti u pe
Zagrijati na 750...780
kroz 1,5 sati i drati
u pei 2 sata
50 O hladiti u pei i izvaditi

Faze i zahvati

tk

40

UH G
Fre-75 0
Vel. stola 290 x
X 1350 uzduni
hod stol 700
popr. hod 280
Ver. hod 480
zakret stola 55
snaga mot. 55kW

Glodanje horizontalno

Tok. pro. 50 0 x 8
i pro. 4 0 0 X 4

130 Stegnuti izvana

140 Urezati utor
280X5
150 Urezati urez
40/350X1
Stegnuti na trn
G lodati 12 spirala,
prednjih
povrina zubi 2r do 65q
p od kutem 10
K u t uspona je 20
pomak x = 7,46 mm,
R ad u dva reza

Nastavak tabele 7.20

-O
73

Stroj i alat

Skica i reim raa

D
B

LP

*k

Br.

Faze i zahvati

Stroj i alat

Skica i reim rada

B
1

Br.

Faze i zahvati

tu

Pi

s(s') |

s(s') |

tk

Glodanje horizontalno

50

Pripremiti stroj

tr

U HG

Steg. u amer.
Glod. elnu kosinu
zuba pod 15
K ut postave <r=81
5'41"

A Fua
800X75

60

Glodanje horizontalno

UHG
Fkkr-80 0

^-)-N S

1 112,1mu

K
/
\1
_\
i

Pripremiti stroj
Stegnuti u amer.
Glodati utor
12,4 H l l X7H12

U HG
Fazon. gl.
spec. 80 0

Bravarski rad

80

f*
o\

-~s

Brav. stol
Btal
Btal

Kaljenje

10 Pripremiti radno
mjesto
20 Predgrijavanje
21 Upakovati u sanduk
s koksom
22 Staviti u komoru
pe zagrijati na 900
i grijati 90 min
23 Izvaditi iz pei
30 Grijanje

Steg. na trn:

31 Grijati u solnoj
kupki na temp. kalenja 1250... 1280,
kroz 3 min.
40 Hlaenje

Fazon. glod. stranju

stranu zuba 15 r
da ostane du. 2

41 Hladiti u struji uzha do sobne temp.

50 Poputanje

Glodanje horizontalno

70

90

Pripremiti stroj

Pripremiti radno
mjesto
Skinuti sve otre
brid. poslije glod.
N a utoru lomiti 2
brida 0,8/45

51 Predgrijati u pei na
350 kroz 30 min.
52 Grijati u solnoj
kupki na 570...580
kroz 30 min.
53 Ohladiti na zraku

468

Nastavak tabele 7.20

X)
TL3t Stroj i alat
oi
90

Skica i reim rada

Skica i reim rada

Br.

Faze i zahvati

Stroj i alat

B
1 s(s') |

tk

Kaljenja

120
Tbk-2000

H IS

Priprem iti stroj

Stegnuti na trn
Brusiti izvana na
8O0 j6

ienje, oprati u
nezapaljivom
rastvoru
Bruenje alatno

130

Pripremiti stroj
Bruenje unutarnje

UOZA-5

Pripremiti stroj

Stegnuti na trn
Tbgc-lOOa

Steg. u amerikaner
centrirati

Brus. prednju povr

inu zuba, kut us
pona 20. Brusiti
u 2 prolaza grubo
i fino

Brusiti rupu na
270 H7 i brus.
Stranicu 550

110

Faze i zahvati

Bruenje vanjsko

Kontrola tvrdoe
tvrd. po Rockwellu

100

Br.

Bruenje plansko

,12,

Pripremiti stroj
Stegnuti na mag
netnu glavu
Brus. elnu stranu
zubi
Brus. stranicu
350

Bruenje alatno

140
UOZA-5
Tae-500

Priprem iti stroj

Steg. na ep diob
glave
Brusiti prednju povr
inu zubi na elnoj
strani. Brusiti u 2
prolaza grubo i fi
no. K ut postave
ct=81 5'41"

Nastavak tabele 7.20

Skica i reim rada

-o
Stroj i alat

rt

Skica i reim rada

Br.

Faze i zahvati

s(s')

Stroj i alat

B
I s(s') |

150

Komrouranje
Bruenje alatno

UOZA-5

Pripremiti stroj
Steg. na trn diob,
glave

Tad-600

Brusiti slobodnu
povrinu na obodu
zubi pod kutom 5
pomak A=3,48 mm
Brus. u 2 prolaza
grubo i fino

160
Bruenje alatno

UOZA-5
Toe-500

10 Pripremiti stroj
20 Steg. na trn diob.

glave
30 Brus. slobodnu po
vrinu zubi na el
noj strani glodala
pod 5
Brusiti u 2 prolaza:
grubo i fino

Br.

tk

Faze i zahvati

469

470

Tabela 7.21
Skica i reim rada

Skica i reim rada

Stroj i alat

i s(s') |

Br.

Stroj i alat

Faze i zahvati

tk

Pripremiti stroj

kripac

Upeti materijal
u kripac

Metar

O drezati 70a na
duljinu 23

F=

Skinuti komad

Kljunasto
mjerilo

10 Pripremiti stroj
20 Upeti
30 Tokariti elo i
dio oboda
40 Buiti na 100 i
onda na 2O0
50 Tokariti provrt
na 2 .1,60
60 Obraditi rub
provrta na
0,5 x 45
70 Okrenuti
80 Tokariti elo
na mjeru 18,3
90 Obraditi drugi rub
provrta 0,5 x 45
0,25
100 Skinuti
0,13

Pripremiti stroj
Stegnuti trn
Stegnuti na trn
Tokariti jednu
stranu pod kutom
od 15
50 Skinuti komad

Pomoni trn
No
Kljunasto
mjerilo
1

0,25

No
Amerikaner

tk

30 Tokarski
stroj

0,20

stroj

v I n

Faze i zahvati

Tokarenje

Odrezivanje

Tokarenje

Br.

&

10 Strojna pila

20 Tokarski

0,50
0,15

Tokarenjt

Tokarski
stroj

Pripremiti stroj
Stegnuti trn
Stegnuti na trn
Tokariti drugu
stranu pod kutom
od 45
Skinuti komad

Pomoni trn
No
Kljunasto
mjerilo
0,50
0,15
Dubljenje

40 Dubilica

Pripremiti stroj
Stegnuti
Dubiti
Skinuti

kripac
No
Kljunasto
mjerilo

| 0,50
10,15

Nastavak tabele 7.21

Skica i reim rada

Tuj Stroj i alat

PS

D
a

Br.

s') I

50 Horizont.
glodalica
Diobena
glava
Kutno
glodalo
B50 xl8x75
Pomoni trn

60 Horizont.
glodalica

1,50
0,40
Glodanje na drugoj - r v U strani

Diobena
glava
Kutno
glodalo
650 x 18x75
Pomoni trn
Kljunasto
mjerilo

1,50
0,36

Stroj i alat

<&

tk

Glodanje zabiju.

Kljuna to
mjerilo

Faze i zahvati

Pripremiti stroj
Izraevinu upeti
na pomo, trn
Diobenu glavu
nagnuti za 3825'
Stol pomaknuti
za 3,4 mm
Glodati zub
Nakon svakog
glodanja okrenuti
ruku za 2 cijela
okreta + 1 0 rup. na
diobenom krugu
od 20 rupica
70 Skinuti

Skica i reim rada

B

a | s(s')

70 kripac

Faze i zahvati

tk

Skidanje srha

Turpija

Pripremiti
Skinuti srh
0,15
0,083

80

Kaljenje

90

rjesKarenje

Pripremiti stroj
Izraevinu upeti
na pomoni trn
Diobenu glavu
100 Kruna
nagnuti za 6740'
brusilica
Stol pomaknuti
Magnet
za 3,4 mm
Glodati zub
Brus
Nakon svakog
Kalibar
glodanja okrenuti
ruku za 2 cijela
okreta + 1 0 rupica
na diobenom
krugu od 20 rupica
70 Skinuti

Br.

Odloiti

Pripremiti stroj
Stegnuti, centrirati
Brusiti provrt
Poravnati elo

111=3

Mjeriti
Skinuti

0,50
0,25

Nastavak tabele 7.21

Skica i reim rada

Skica i reim rada

Stroj i alat

rt

Br.

Stroj i alat

Faza i zahvati

rt

s') | v

D
a

Br.

s(s') j v I n

Faza i zahvati

t^

Otrenje faza

Ptosno bruenje

Pripremiti stroj

110 Plosna
brusilica

Stegnuti

Magnet

Brusiti

Pomoni trn

Brus

Mjeriti

ablona

Mikrometar
0...25 mm

Skinuti

0,15

0,50
0,60
Kontroliranje

0,1
150

Kruno bruenje

120 Kruna
brusilica

Pripremiti stroj
Stegnuti trn

Pomoni trn

Stegnuti izrae
vinu

Brus

Upisivanje

Otrenje etne strane

zuba

10 Pripremiti stroj

Pomoni trn

20 Stegnuti na trn

Brus

30 Otriti elne
strane zuba

Lineal

40 Skinuti

10 Priprema

170 Elektrograf

20 Pisanje

Igla

Brusiti vanjski
promjer
Skinuti

Mikrometar
50...75 mm

130 Otrica

Pripremiti stroj
Stegnuti na trn
Otriti faze
Skinuti

140 Univerzalna
brusilica

30 Odlaganje
0,50
0,17

Rockwel
180 aparat
ablone
Mjerilo

10 Priprema

Kontrola

0,30
0,20

30 Kontr. oblik i mj ere

40 Odloiti

0,20

10 Pripremiti
20 Premazati

Konzerviranje

190

0,05
Pakovanje

0,25
0,25

200

20 Kontr. tvrdou

0,20
0,05

30 Umotati u papir
40 Odloiti

10 Pripremiti
20 Upakov. u kutiju
30 Odloiti kutiju

Presjek

C -D

Presjek

A~B

Toplinska obrada

6,03

Kaliti na 6 3-64 Rc

Slika 7.95. Glodalo kutno, dvostrano 6 5 x 1 8 x 6 0 stupnjeva

Slika 7.96. Shema podeavanja diobene glave

b) tg ct^l=cos e cotg 01=cos 2230' cotg 15=0,9239 3,73205

a;i=3,44000=7350'
sin cX2= tg e cotg &sin o - ^ t g 2230' cotg75 sin7350'=0,41420 0,26790
0,9605=0,1062
*,=610'
a2= CX1- aXi= 7350'- 6 10' = 6740'

7.9. T E H N I K I PR O PISI ZA IZRADU I ISPO R U K U GLODALA

7.91. Potrebni standardi za konstrukciju i izradu glodala
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

JUS
JUS
JU S
JU S
JU S
JUS
JU S
JU S
JU S
JU S
JUS
JUS

K.D2.001
K.D2.003
K.D2.010
K.D2.013
K.D2.020
K.D2.021
K.D2.022
K.D2.025
K.D2.030
K.D2.040
K.D2.045
K.D2.050

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.

JUS
JU S
JU S
JU S
JUS
JU S
JUS
JU S
JUS
JU S
JU S
JUS
JU S

K.D2.051
K.D2.060
K.D2.061
K.D2.070
K.D2.071
K.D2.072
K.D2.073
K.D2.080
K.D2.081
K.D2.082
K.D2.090
K.D2.091
K.D2.100

26. JU S K.D2.101
27. JU S K.D2.102
28. JUS K.D2.110
29. JUS K.D2.111
30. JUS K.D2.112
474

Definicije i oznake pojmova

Smjer rezanja, smjer ljebova i uzduni pritisak
Tehniki propisi za izradu i isporuku glodala
Testerasta glodala. Oblici zuba, suenje profila i tanost izrade
Valjkasta glodala
Valjkasta eona glodala
Valjkasta eona glodala za trn
Dvodelna valjkasta glodala
Valjkasta glodala sa ploicama od tvrdog metala
Koturasta glodala sa ukrtenim i pravim zubima
Dvodelna koturasta glodala
Koturasta glodala sa usaenim noevima sa ploicama od
tvrdog metala
Koturasta glodala sa zubima sa ploicama od tvrdog metala
Koturasta glodala sa usaenim noevima
eona glodala sa usaenim noevima
Ugaona glodala 50 i 60
Glodala za prizme
Ugaona glodala za alate sa glodanim zubima
Glodala za alate sa podstruganim zubima
Polukruna udubljena glodala
Polukruna ispupena glodala
Glodala za kljueve
Vretenasta glodala sa valjkastom drkom
Vretenasta glodala sa Morse - koninom drkom
Vretenasta glodala sa valjkastom drkom i ploicama od
tvrdog metala
Vretenasta glodala sa Morse-koninom drkom i ploicama od
tvrdog metala
Vretenasta glodala sa Morse-koninom drkom, navojem i
ploicama od tvrdog metala
Glodala za ljebove sa valjkastom drkom
Dvostrana glodala za ljebove
Glodala za ljebove sa Morse-koninom drkom

31. JU S
32. JU S
33. JUS
34. JUS
35. JU S
36. JU S
37. JU S
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.

JU S
JU S
JU S
JU S
JUS
JUS
JUS

45. JUS
46. JU S

K.D2.113 Glodala za ljebove sa Morse-koninom drkom i navojem

K.D2.120 Glodala za ljebove sa valjkastom drkom i ploicama od
tvrdog metala
K.D2.121 Glodala za ljebove sa Morse-koninom drkom i ploicama
od tvrdog metala
K.D2.122 Glodala za lebove sa Morse-koninom drkom, navojem
i ploicama od tvrdog metala
K.D2.130 Valjkasta glodala za metrike navoje (stavljen van snage)
K.D2.131 Glodala sa valjkastom drkom za metrike navoje (stavljen
van snage)
K.D2.132 Glodala sa Morse-koninom drkom za metrike navoje
(stavljen van snage)
K.D2.135 Glodala za trapezne navoje
K.D2.140 Glodala za T-lebove prema JUS M.G0.060
K.D2.141 Glodala za lebove za segmentne klinove po JU S M.C2.050
K.D2.150 Testerasta glodala
sa sitnim zubima, za metale
K.D2.151 Testerasta glodala
sa krupnim zubima, za metale
K.D2.200 Vretenasta glodala sa valjkastom drkom za kovake kalupe
K.D2.201 Vretenasta glodala sa Morse-koninom drkom za kovake
kalupe
K.D2.202 Konina vretenasta glodala sa valjkastom drkom za kovake
kalupe
K.D2.203 Konina vretenasta glodala sa Morze-koninom drkom za
kovake kalupe

7.92. Najvaniji elem enti pri preuzim anju glodala

1. M ora biti ispravna geometrija glodala,
2. mora biti ispravan materijal,
3. mora biti ispravna kvaliteta povrine glodala,
4. mora biti ispravna toplinska obrada.
Sve etiri toke moraju biti u skladu prema JU S K.D2.010, tj. tehnikim
propisima za izradu i isporuku glodala.

7.93 Oblik, dim enzije i dozvoljena odstupanja

7.931. Oblik i dimenzije
Oblik i dimenzije glodala propisane su u pojedinim standardima prema po
glavlju 7.91.
7.932. Dozvoljena odstupanja promjera glodala
Razlika vanjskih promjera glodala, u raznim presjecima po cijeloj duini
ne smije prelaziti:
475

kod
kod
kod
kod
kod

vretenastih glodala duljine do 50 mm . . . 0,02 mm,

vretenastih glodala duljine iznad 50 mm . . . 0,03 mm,
elno valjkastih glodala duljine do 30 mm .. .0,03
mm,
elno valjkastih glodala duljine iznad 30 mm ... 0,05 mm,
ploastih glodala i za ljebove do 0,03 mm.

7.933. Dozvoljena odstupanja profila po kontrolniku

Odstupanja profila po kontrolniku (abloni) i ekscentrinost profila u odnosu
na njegovu os kod udubljenih i ispupenih glodala ne smije prei:
za polumjere od 1,5 do 5,5 mm . . . 0,05 mm,
za polumjere od 6,0 do 10,0 mm . . . 0,08 mm,
za polumjere od 11,0 do 20,0 mm . . . 0,12 mm.
7.934. Dozvoljena bacanja glodala
1. Bacanje obodnih otrica kod svih glodala, osim za vretenasta ili prstasta
i kutna ne smije prei:
za glodala promjera
do 75 mm . . . 0,05 mm
za glodala promjera iznad 75 mm . . . 0,06 mm.
2. Bacanje bonih otrica kod svih glodala, osim za vretenasta ili prstasta i
kutna, ne smije prei:
za glodala promjera
do 75 mm . . . 0,05 mm
za glodala promjera iznad 75 mm . . . 0,04 mm.
3. Bacanje vretenastih ili prstastih glodala:
a. Koninost cilindrinog reznog dijela ne smije prei 0,02 mm na 100 mm
duljine, bilo prema drci ili prema elu.
b. Bacanje obodnih zuba, pri kontroli izmeu iljaka, ne smije prei:
na reznom dijelu 0,04 mm,
na drku
0,02 mm.
c. Bacanje bonih otrica, pri kontroli izmeu iljaka, ne smije prei:
za glodala promjera
do16 mm .. . 0,03 mm
za glodala promjera iznad 16 mm .. . 0,04 mm.
4. Bacanje otrica kutnih glodala na koninim i bonim stranama ne smije
prei:
za glodala promjera
do75 mm . . . 0,05 mm
za glodala promjera iznad 75 mm .. . 0,06 mm.
7.94. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na glodalim a
Kvaliteta obrade povrina na glodalima mora biti prema traenim klasama
kvalitete tanosti.
U tabeli 7.22 su podaci za oznaivanje kvalitete obrade povrina na glodalima,
prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065 i JU S M.A1.021.
476

Tabela 7.22

477

7.95. Izb o r m a te rija la za glodala

U tabeli 7.23 su preporuene kvalitete materijala za izradu glodala.
Tabela 7.23
Izbor vrste elika za izradu glodala
Naziv glodala

Oznaka elika

Valjkasta, elna, nasadna, ploasta trostrana i

ploasta za utore, prstasta

. 1940
C. 1944
. 4145

Tvrdoa reznog
dijela HRc

Izvor

61...64

. 6880
. 6882

62... 65

JUS

Umetnuti zubi za ploasta trostrana i elna

nasadna

. 6882

62... 65

JUS

Za obradu ljebova za klinove

. 4145
. 6882

61...64
62... 65

JUS

Za obradu T utora

. 4145
. 6882

61...64
62...65

JUS

. 1940
. 1944
. 4145

61...64

. 6882

62... 65

JUS

. 1944
. 4145

irina do 1 mm
58...62
irina izn. lmm
60... 64

JUS

. 6882

irina do 1 mm
60... 63
ir. iznad 1 mm
61...64

JUS

61...65

JUS

Poluokrugla, izdubljena i ispupena za grubu

obradu, natrano obraena

Za odsjecanje (okrugle pile) i prosjecanje

Segmenti za okrugle pile za metal

. 6880
C. 6882

Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih glodala

Drke zavarenih vretenastih glodala (iznad 100
treba tupo variti)

. 4131
. 3130
C. 1530

30...45

Tijela glodala

. 4131
. 3130
. 1530

30...40

JUS

Diskovi okruglih pila

. 4131
. 1530
.

22...35

JUS

478

JUS

Nastavak tabele 7.23

Izbor vrste elika za neradne dijelove alata s tvrdim m etalom
Naziv glodala

Oznaka elika

Klinovi okruglih pila

.
c.
.

Tijelo glodala

. 4131
.
C. 1530

Tijela noeva za glodala

C. 4131
.
.

Klinovi, vitke

C. 4131
c.
.

Vijci
Matice
Zatici

C. 4131
. 1530
C.

Tvrdoa reznog
dijela HRc

30...40

Izvor

JUS

JUS

JUS

30...45

JUS

7.96. Prim jer prorauna i konstrukcije valjkastog glodala

Treba konstruirati valjkasto ili cilindrino glodalo kojim e se obraivati
materijal . 0645. Dubina glodanja treba da iznosi J= 4 m m , irina glodanja B =
= 80 min. Glodalo neka bude protusmjerno i to sa glodanim zubima. Materijal
glodala . 6882. Konstrukcija zuba krupna. Posmak 5=0,8 mm/okr, sz= 0 ,l.
Rjeenje:
1. Iz tabele 7.6 za obradu materijala vrstoe do am= 75 kp/mm2 odaberemo
kutove
y = 10

a = 7
a>= 38
2. Odaberemo promjer rupe dx= 40 mm
3. Izraunamo promjer glodala d uz pretpostavku da je debljina tijela jednaka
m =24
d = i x+2m +2/z
(392)
d = 40+ 2-24+ 2-11
d = 4 0 + 4 8 + 2 2 = 1 1 0 0 mm
4. Broj zubi glodala z odredimo:
Z = ftll "y/<i= 1,05

(415)

lT0 = 1,05 -11 = 11

479

5. Broj okretaja n ako je z>=17 m/min.

1000
17-1000
, , .
n --------- = ------------- = 50 okr/min.
d-rt
110-3,14
6. Posmak po jednom okretaju
s = 5Z-^=0,1 -11 = 1,1 mm/okr.
Sz = 0,1 prema tabeli 7.10.
7. Minutni posmak izraunamo S m (mm/min)

(447)

= s fi= 1,1 *50=55 mm/min

8. Srednja debljina strugotine asr

(446)

asr = 0,02 mm =20/x.

9. Prema izraunatoj vrijednosti srednje debljine strugotine asr iz dijagrama na
slici 7.25 odaberemo srednji specifini pritisak rezanja u kp/mm2, te moemo
oitati &m=410 kp/mm2.
10. Korisna snaga na vretenu glodala bit e:
(445) i (448)
Nrez

11. Sila na glodalu P0 (444)

Po

Afemoi6,12-103

1,5-6,12-103

12

765 kp

Ako uzmemo da je P 0= P r , dobiva se rezultirajua sila PRe koja optereuje

trn glodala na deformaciju te imamo:
PRe = V P !+ /V = V 7 6 5 2+ 7652= V 2 -7 6 5 = 1 ,4-765 = 1070 kp
12. Torzioni momenat koji optereuje trn glodala bit e
Md = PRe'f
gdje se moe uzeti da je
d

r sin 45 = -0,707 = 55-0,707 = 39 mm

2
2
gdje je:
Ma = 1070-39=41700 kpm m = 4,17 kpm =4170 kpcm.
480

(441i)

Iz ovoga rezultata vidi se da je torzioni momenat neznatan, zbog toga se kod

daljnjeg prorauna moe zanemariti. Deformaciju trna treba proraunati na sa
vijanje.
Treba kontrolirati deformaciju trna pod djelovanjem rezultirajue sile, da
ne bi dola u pitanje tanost obrade (uslijed vibracija).
13. Za horizontalne glodalice proraun deformacije trna vri se kao da jetrn greda
u jednom kraju upeta a u drugom poduprta, prema slici 7.97

P o.

2_

Slika 7.97. Prikaz deformacije trna glodalice

Prema tome progib se moe izraunati prema slijedeoj formuli:

P - l- l3
P-l3
mm
~ 768 J ~ 110-E J
Uz pretpostavku da je
l = 380 mm duina osovine ili trna,
di = 40 mm promjer osovine
Momenat tromosti za osovinu bit e:
I = 0,05 di (mm4)

Dozvoljeni progib kree se faoz=0,05 . . . 0,2 mm.

14. Posmak po jednom zubu moe se kontrolirati

(4502)

39-E-0,05-f14-/

39-21000-0,05-404-0,198
Sz =

31 R E Z N I A L A T I

=*=0,058 mm/okr. zub.

481

15. Hrapavost obraene povrine Hp

Hv

(450J

(0,12) ^0,00002 mm =0,02/^

4-110

4 -d

Prema Smalzu za glodanje valjkastim glodalom dozvoljena hrapavost iznosi:

za zavrnu obradu od 6 . . . 10/x
za finu

2,5 .. . 6^
za grubu
do
40/x.
16. Proraun oblika zuba. (390)
Odabran je zub oblikovan s dvije plohe prema slici 7.14.

Kut raspodjele zuba bit e

<3/Cr\
e = - ^ - = 32,7~33,
11

a ostali kutovi zuba su

& =60
#1=80.
Ostalo se vidi iz slike 7.98 te se mogu oitati slijedee vrijednosti:
a = 7
482

ax=25
r = 3 mm
/ = 1,5 mm
A =0,1 mm
/ 2= 1 4 mm.
Prema slici 7.27 odredi se priblino
/z=?z-0,35=3.14-0,35
=11 mm.
17. Korak zuba (396)
tz~

n-d

3,14-110

0 _

11

=31,4 mm
18. Kut dodira 0 (397^
c o s ^ = l

= 1 - = 1 - = 0 ,9 3 -2 2
110
110

19. Broj zubi istodobno u zahvatu (428)

!> 22 ,
mz= = -----s 1
33
20. Uspon spirale H u (4362)
H u=TT-d-cotg w=3,14-110-cotg 38= 3,14-110-1,28
H u=432,212 mm.
21. Zakretni momenat moe se izraunati (44 lg)
Mg = -^0 ^ =

42000 kpmm s4 2 0 0 kpcm

22. Momenat savijanja od djelovanja glodala prema slici 7.97 bit e:

M s = ^ - ^ = - ^~ ^ ^ S72800 kpmm ^7 3 0 0 kpcm
4
4 23. Sastavljeni momenat od torzije i savijanja (393)

Afi=0,35-Ali+0,65>/MJ+(iJAf<i)*

^=1

A fi=0,35-7300+0,65 V?300a+(1-4200)2=12950 kpcm.

24. Iz momenta otpora moe se kontrolirati osovina (395)
Mi
io= = 0 , l - i 3;
os
31*

<ts= 9 0 0 kp/cm2,

483

I1/.
3/ M<, -_ l 1/V .'1 2 9 5 0 = \f
|/ 144 = 5,2 cm = 50 mm.
7 s-o,i~~ \ 900 o,i
y

Poto je progib osovine sa

40 0 na dozvoljenoj granici, treba uzeti promjer
osovine za glodalo d= 50 0 mm.
25. Potreban volumen udubine zuba Vu (13)
V u = Vstr (strugotine)

Vstr= k -a -b -l= 4 ,5 -0,014-80-31,4= 158 mm3,

gdje je:
k
a
b
l

=
=
=
=

3 . . . 6 koeficijent
debljina strugotine (mm)
irina strugotine (mm)
duljina strugotine ili duljina luka dodira zuba (mm)

Vu = V str+ V sp (slobodnog prostora)

VSP= ~ V
3
1 58
J7M=158H------ = 158 + 52 = 210 mm3
3
Da se izrauna volumen strugotine F'sir=158 mm3, treba volumen udubine
^ = 2 1 0 mm3, meutim priblini volumen udubine zuba, tj. valjka iznosi
Vuz=r*-TT-b=5i -3,14-80=25-3,14-80=630 mm3.
Ako se jo doda volumen slobodnog prostora bit e stvarni volumen udubine.

Vuzu = Vuz~\~ Vsp = 630H

630

3
Fzm= 630+210 = 840 mm3

gdje je:
Vuzu = ukupni priblini stvarni volumen udubine zuba.
26. vrstoa zuba moe se izraunati: momenat savijanja od sile Po koja djeluje
na zub bit e
484

Slika 7.100. Sila koja djeluje na zub glodala

P r e s je k A - A

o )= 3 5 z= 11

tf/V /

110*

Uspon vijanog lijeba 432,212m m

Toplinska obrada:
Kaliti na 62-63 Rc
Materijal: C 6882
Sirovi: l1S+x8S

l
Valjkasto glodala 100x80x50

Slika 7.101. Konstrukcija valjkastog glodala Fvr 11 0 x 8 0 x 5 0

M s= P o-l,
gdje je l = h = 11 mm
Ms=765 11 s 8400 kpmm.
Ovom momentu se protivi naprezanje u materijalu glodala, koje moemo izra
ziti s unutarnjim momentom
M u = W osdoz (kpmm),
l F = Z W = 7651 l = 2 3 4 mnl3
s d o z
36
Prema slici 7.100 moe se odrediti momenat otpora presjeka zuba
n r-^ -2 3 4 ,
6

,
6-JV 6-234
1400
bz= ------= -------- = -------= 0,22 mm
hl
802
64 00
Poto je duina zuba hz dosta dugaka, a sila po zubu dosta malena, to izlazi
da dimenzijakorijena zuba ne treba biti onolika koliko je dimenzioniranaprema
konstrukciji.
U stvari prema konstrukciji zuba irina bz iznosi:
bz= 24 mm.
Slika 7.101 prikazuje zavrnu konstrukciju valjkastog glodala Fvr 110 X 80 X 50.
Napomena: Konstrukcijski crte uzima ve u obzir poveanje promjera rupe
za osovinu od 40 na 5 0 0 .

486

8. ALATI ZA IZRADU NAVOJA

Svi alati za izradu navoja mogu se podijeliti u tri osnovne grupe.
1. Alati s reznim otricama, za izradu navoja metodom skidanja strugotine.
Materijal za ovu vrstu alata je alatni elik ili tvrdi metal.
2. Alati za bruenje, tj. brusne ploe. Nain izrade navoja u ovom sluaju
moe se razmatrati kao proces rezanja, koji se takoar izvodi skidanjem
strugotine.
3. Alati koji rade metodom plastine deformacije izratka. Ovim se procesom
ne skida strugotina, ve se navoj obrazuje pritiskom alata u obraivani
materijal.
Narezivanjem se postiu obrade u kvaliteti IT7 do IT10.

8.1. OPI POJMOVI I VRSTE IZRADE NAVOJA

Izrada navoja moe se postii slijedeim obradama;111
Slika 8.1 od a do g prikazuje razne naine izrade navoja.
a) vieprolazno narezivanje s jednom otricom (slika 8.1a) gdje glavni no
moe biti prizmatian ili okruglo ploasti ili jednostruka brusna ploa,
b) jednoprolazno narezivanje alatom s vie otrica (slika 8.1b), gdje alat moe
biti ploasti no, okrugla nareznica, ureznik, glava za narezivanje i brusna ploa
s vie otrica,
c) jednoprolazno glodanje proizvedeno okreuim alatom (slika 8.1c), gdje
alat moe biti glodalo s jednim noem ili okretna glava s noevima od tvrdog metala,
d) glodanje okretnim viereznim glodalom, ija je irina vea od duine narezivanog izratka (slika 8.1d),
e) uvaljivanje naovja irokim valjcima ili rolicama i ploicama (slika 8.1e),
f) jednoprolazno uvaljivanje navoja uskim valjcima s osnim posmakom (slika
8.1f),
g) jednoprolazno odvaljivanje odvalnim noem (slika 8.1g)
Shema izrade navoja raznim alatima dopunjava se esto podjelom na operacije
grube i fine obrade. Pri grubom narezivanju s velikim presjekom strugotine ugrijava
se izradak. Prema tome je svrsishodno proizvoditi fino narezivanje s manjim pre
sjekom strugotine zbog osiguranja tanog posmaka i profila navoja. Osobito je
vana podjela obrade na grubu i finu pri obradi dugih navoja (npr. rezanje dugih
vretena).
487

U posljednje vrijeme iroko je

narezivanje navoja noem s iednom
brzoreznim ploastim noevima, jer
brzina rezanja (do 120 . . . 150 m/min
noem od brzoreznog elika).

rasprostranjeno visokouinsko vieprolazno

otricom od tvrdog metala umjesto glava s
se tvrdim metalom moe iskoristiti velika
u usporedbi s 5 . . . 8 m/min pri narezivanju

Slika 8.1. Prikaz rezanja navoja raznim alatima

U
1.
2.
3.
4.
5.
6.

osnovnom obliku alati za obradu navoja su slijedei:

normalni i ploasti noevi
narezna svrdla ili ureznici
narezne eljusti ili nareznice
glave za rezanje navoja
glodala za rezanje navoja i
alati za valjanje navoja.

8.2. OSNOVNI POJMOVI NAVOJA

Navoj je jednoznano odreen slijedeim veliinama:
1. veliki promjer (d, D), (slika 8.2)
2. srednji promjer (d2, Z)2)
3. mali promjer (dj, D{)
4. profil, odreen kutom profila (e) i zaobljenjima R na vrhovima
5. korak P sa smjerom uspona.
(Mala slova se odnose na vanjski navoj, a velika na unutranji, prema slikama u
standardima).
Uz navedene veliine u oznaavanju navoja postoje jo slijedee definicije:
1. polukut profila , kod simetrinih profia polukutovi su jednaki,
2

2. teoretska visina profila H,

3. dubina noenja H x (nazivna vrijednost),
4. ln duljina noenja,
5. lr= relativna duljina noenja.
d
Navoji koji se primjenjuju u strojarstvu razlikuju se po slijedeim odlikama:
1. po smjeru uspona lijevi i desni,
2. po poloaju navoja vanjski i unutranji,
3. po meusobnom poloaju osi navoja prema osi vijka, odnosno matice
cilindrini i konini,
4. po obliku profila
otri, trapezni, pravokutni,pilasti,okrugli itd.,
5. po broju hodova
jednohodni, viehodni,
6. po sistemu mjera
metarski i colni,
7. po karakteru primjene navoj za spajanje dijelova,navoj zaprenaanje
optereenja i brtveni navoj.
8.21. Osnovni podaci navoja
8.211. Metriki grubi navoj. ISO p r o fil
JU S M.B0.012 - 1961.
8.212. Metriki fini navoj, ISO p ro fil
JU S M.B0.014 - 021
8.213. Whitworthov navoj
JUS M.B0.051
8.214. Cijevni navoj
JUS M.B0.056
8.215. UNC i NC navoj
ASA BI 1 1949
489

8.216. UNF i NF navoj

ASA B I.1.1949
8.217. Navoj za bicikle
JUS M.B0.095
8.218. Trapezni norm alni navoj
JUS M.B0.062
8.219. Navoj za oklopne cijevi
JUS M.B0.090
8.22. Tolarencija navoja
Pri obradi navoja ponekad se javljaju greke i to najvie u nekom od geo
metrijskog elementa navoja.[2] Zbog toga treba odrediti tolerancije kojima e se
sprijeiti pojava greke.
Tolerancije navoja dosta se razlikuju od tolerancija duljinskih dimenzija, jer
tolerancije navoja moraju ispunjavati istodobno tri glavna uslova:
1. moraju osigurati bezuvjetnu zamjenljivost vijka i matice,
2. moraju osigurati potrebnu nosivost spoja putem dovoljne dubine noenja,
3. osim stanovitih specijalnih sluajeva u vrhovima navoja mora postojati
stanovita minimalna zranost (tj. navoj ne smije nositi na vrhovima)
Na slici 8.2 je shema prikaza tolerancija

Slika 8.2. Shematski prikaz tolerancija

T = tolerancija srednjeg promjera

Tvs = tolerancija velikog promjera vijka
Tmj = tolerancija malog promjera vijka
Tmu = tolerancija malog promjera matice.
Specifikacija tolerancija je slijedea:
1.
Tolerancije srednjeg promjera moraju prvenstveno osigurati zamjenljivost
dijelova s navojom i radi toga su uslovljene geometrijskim oblicima navoja.
490

2. Tolerancije velikog i malog promjera moraju osigurati neophodan mini

mum zranosti u vrhovima navoja, a da se pri tome ne dovede u opasnost neop
hodna dubina navoja.
3. Pri odabiranju veliine tolerancija mora se voditi rauna o relativnoj duini
noenja. Ako je ta duina vea, zbog izmjenljivosti, treba da i tolerancija bude
vea.
8.221. Vrste nalijeganja
U
1.
2.
3.
4.
5.

primjeni nareznih spojeva trebaju slijedee vrste nalijeganja:

normalno nalijeganje
nalijeganje s osiguranom zranou
prolazno nalijeganje
vrsto nalijeganje
brtveno nalijeganje.

8.222. Kvalitete tolerancija navoja

Sistem tolerancija metrikog navoja obuhvaa 15 kvaliteta tolerancija ozna
enih slijedeim brojevima: 07, 08, 09, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12.
8.223. Tolerancijska polja
Kao kod tolerancija duinskih dimenzija primjenjuju se i tolerancije metrikog
navoja u raznim tolerancijskim poljima ovisno od namjene navoja. Sistem tole
rancija metrikog navoja obuhvaa slijedea tolerancijska polja:
1. za vanjski navoj: a, b, c, d, e, h, j, m, n, p,
2. za unutarnji navoj: A, B, C, D, E, H.
8.224. Veliine tolerancija
Veliine tolerancija i osnovna odstupanja za pojedina polja izraunata su prema
posebnim zakonima i nalazi se u tabelama standarda JUS-a.
Detaljni podaci u vezi s tolerancijama navoja su u JU S M.B0.221 235.
8.3.

NORM ALNI I PLO A STI NOEVI ZA NAREZIVANJE

Normalni noevi se upotrebljavaju za narezivanje vanjskog i unutarnjeg navoja,

a mogu narezivati razne vrste navoja i to:
1. otrokutni
2. trapezni i
3. pravokutni.
8.31. Konstruktivni elem enti noa za rezanje navoja
Slika 8.3 prikazuje normalni no za rezanje otrokutnog navoja. Izrauje se
od jednog komada od alatnog elika ili s nalemljenom ploicom od brzoreznog
elika ili tvrdog metala. esto se izrauju cijeli od brzoreznog elika.
491

Pri konstruiranju ovih noeva uzimaju se u obzir slijedei podaci:

1. Presjek drka noa je pravokutan, kvadratan ili okrugao. Okrugli oblik je
praktiniji jer dozvoljava lake okretanje za kut nagiba zavojne linije navoja. Dimen
zije presjeka moraju se odabrati prema standardu.
2. Stranji kut a uzima se u granicama od 10 . . . . 15. Pogledajmo kako e
se ponaati rezni kutovi za vrijeme obrade. Na slici 8.4 vri se obrada navoja.
Bona povrina vijka moe se obiljeiti prema obraivanom komadu s korakom h.

Slika 8.3. Normalni no za obradu otrokutnog

navoja

Slika 8.4. Shema rezanja navoja normalnim noem u radnom poloaju

Promatrajmo na reznoj otrici toku A (na vanjskom promjeru vijka). U neradnom

poloaju na slici 8.3 stranji kut aL noa u presjeku, okomitom na otricu, jednak
je za sve toke rezne otrice. Na slici 8.4 stranji kut o. la u toki A pokazan u pre
sjeku A B paralelan je s osi izratka. U procesu obrade djeluje stranji kut aa
koji sainjava razliku kutova, pa slijedi
aa =

a.1A

(O a ,

............................................559

gdje je:
cda = kut uspona vijka u toki A.
Obino se kut uspona navoja pri proraunu pretpostavlja na srednjem pro
mjeru te se izraava pomou oj; tada se dobije

tg

492

oj=

h
........
7T*dsr

...........................................560

Ovim izrazom,pri rezanju desnog navoja na lijevoj reznojotrici stvarani

stranji kut umanjuje se za veliinu wa , a na desnoj otrici (toka B)uveava se i
takoer na tu veliinu.
Stranji kutovi rezne otrice noa u okomitom presjeku u procesu rezanja
mogu biti izraeni prema slijedeem izrazu:
za lijevu reznu otricu (slika 8.3, presjek a b) stranji kut bit e
aai= ai p,................................................ 561
za desnu reznu otricu (presjek c d)
i+ f i.................................................562
K ut /x moe se odrediti prema formuli
tg f i= tg w t g , .....................................563
2

gdje je:
~~~= polovina kuta profila vijka.
Za otrokutni navoj s kutom profila e = 55 . . . 60 i kutom uspona o>=3 . . . 4
utjecaj kuta i~i ne uzima se u obzir, te se izrauju noevi s jednakim kutovima
ax i a2.
Za trapezni navoj postie se jo vei kut /x i mora se uzeti u obzir kod odrei
vanja stranjih kutova noa.
Prednji kut y noa za narezivanje odabire se ovisno od obraivanog materi
jala, a rauna se slino kao u poglavlju 3.8.
Zbog postojanja prednjeg kuta y (jer bi mogao biti y = 0), kod noeva za navoj,
treba izrviti korekturu njihovog profila. Proraun korekture profila za prednji
kut y moe se izraunati prema formulama primijenjenim za proraun profila
fazonskih prizmatinih noeva (strogo uzevi, uvaanjem prednjeg kuta y profil
izratka pri obraivanju navoja pravocrtne otrice noa nee biti potpuno pravilan,
no meutim ovim odstupanjima, neznatnim po veliini, ne poklanja se naroita
panja).
Uzet emo slijedee oznake prema slici 8.5.[31
y = prednji kut noa
e = kut profila izratka u ravnini ab
ep = kut profila noa u presjeku N N
h = korak navoja
t = teoretska visina navoja u presjeku a b
tp = visina navoja u presjeku N N
r0 = vanjski promjer izratka
r1 = unutarnji promjer izratka.
Slika 8.5 prikazuje no s izraevinom. Ako znamo kut e, treba odrediti kut
profila noa u presjeku NN.
493

Slika 8.5. Shema noa za narezivanje u radu ako je kut y > 0

U naelu odredi se stranica ad iz kosokutnog trokuta Oad i pravokutnog tro

kuta OKa. Ovi trokuti odreuju:
Oa = r x stranica
Od = r stranica i
O aK = y kut.
Stranica ad odreuje se po formuli:
a d= dK aK

ili

ad^ r \ r\ sin2 y r1 cos y.

. . . .

564

Zatim se iz pravokutnog trokuta acd odredi stranica

cd=ad- cos ( a + y ) .
Kad se uvrsti vrijednost za ad i zamijeni cd za tp, dobije se:
cdtv = sj{r%r \s v i^ y rx cos y)-cos (a-)-y)........................ 565
Ako se zna tp, lako se nae kut
otrim kutom bez zaobljenja vrha).
Iz slike 8.4 odredi se
tg-

(zbog jednostavnosti crtanja pokazan je

h
2 t rn

Ovim izrazom moe se odrediti kut noa tp u presjeku NN. Ako je kut y = 0 ,
tada formula poprima slijedei oblik:
b = ( r o ~ r i)

494

c o s = 'C O S a ,

566

ep
2

h __
2 tp

h
2 1 COS a

Ali
h
zamijenivi dobije se:
e
567
Po ovim formulama moe se izraunati profil noa za trokutnu konstrukciju.
Za trapezni i pravokutni oblik proraun se neto razlikuje. Ovi oblici obino
imaju vei kut povienja r.
Postoje dva naina postavljanja reznog noa za narezivanje trapezne izrae
vine.
Prvi nain. Postavljanje prednje povrine noa paralelno s osi prema slici 8.6a
omoguava izradu tonog navoja. Izrada kuta profila noa (ako je prednji kut
y = 0 ) lagano se postie i moe dobiti ispravno kao kut profila navoja. Ako je kut
y > 0 , proraun kuta profila ne razlikuje se od prikazanog prorauna za otri
navoj.
r

Slika 8.6. Postavljanje noa pri narezivanju pravokut

nog i trapeznog navoja s veim kutom nagiba

U nedostatak ovog naina moe se ubrojiti poboljanje uslova rezanja na

bonim otricama s prednjim kutom yv a pogoranje rezanja na bonoj otrici s
kutom y2.
Drugi nain. Postavljanje prednje povrine noa okomito na zavojnicu navoja,
prema slici 8.6b, omoguuje da se izjednae uslovi rezanja na obim stranama pro
fila, ali u ovom sluaju su oteani projektiranje i izrada noa. Za osiguranje tanog
pravocrtnog profila navoja treba dati reznim otricama noa korigirati oblik. Odre
ivanje konstrukcija profila moe se izvriti grafiki ili analitiki.
Prvi nain postavljanja obino se primjenjuje za finu, a drugi za grubu obradu
i odgovarajuim noevima.
8.32. Prizm atini no i ploasto okrugli noevi za narezivanje
Na slici 8.7 prikazan je prizmatian no za rezanje navoja. Sam no upet je
u drak, koji se stee u alatni stroj. Stranji kut noa postie se na raun drka i
495

obino iznosi a=15. Otrenje prizmatinih noeva vri se samo po prednjoj

povrini. Prednji kut y moe biti razliit, to ovisi od obraivanog materijala.
Glavna prednost prizmatinih noeva u usporedbi s noem od jednog komada
sastoji se u boljem iskoritenju brzoreznog elika u vezi s veim brojem moguih
preotravanja. Prizmatian no moe se primjeniti samo kod manjih kutova nagiba t,
jer takvi noevi ne trebaju razne stranje kutove na bonim stranama profila at
i a2 prema slici 8.3.

Slika 8.7. Prizmatini

no za narezivanje

Pri odreivanju konstruktivnih elemenata prizmatinih noeva za rezanje

nareza treba uzeti slijedee podatke:
1. Stranji kut a (slika 8.7) postie se postavljanjem noa u drak i uzima se
a = 15.
2. Prednji kut y kod noeva za konanu (zavrnu) obradu uzima se:
y=0

dok se kod noeva za grubu obradu uzima :[4]

y = 5 . . . 25,
3. Profil noa proraunava se kao u poglavlju za noeve.
4. Glavne mjere noa odreuju se prema uslovima rada i izratka.
Ploasto okrugli noevi mnogo se upotrebljavaju. Izrada ovog noa je jedno
stavnija od prizmatinog. Njegov profil moe se obraditi na brusilicama za bru
enje profila. Ova konstrukcija noeva vrlo je slina noevima iz poglavlja 3.8.
Veliina hp rauna se prema formuli:
hp= R -sin a (mm).

.................... ............... 568

Preporua se kut a = 1 0 . . . 12. Ostale dimenzije mogu se raunati prema poglav

lju ploasti noevi 3.8.
8.33. Noevi grebaljke ili eljevi
Mnogozubi noevi za narezivanje nazivlju se jo grebaljke. Slika 8.9 prikazuje
noeve grebaljke. Ove noeve moemo podijeliti u 3 grupe:
496

 plosnati od jednog komada

prizmatini i
okrugli.
Rezni dio grebaljke ima ulazni kut <p pod konusom. Zahvaljujui tome napre
zanje je raspodijeljeno izmeu dva do tri zuba grebaljke, osim toga je ovim nainom
znatno smanjen broj prolaza pri narezivanju. Kalibrirajui zubi (4 . . . 6 zavojnica)
slue za ienje navoja.

a.

b.

c.

Slika 8.9. Grebaljke za narezivanje

Okrugle ploaste grebaljke najvie se upotrebljavaju.

Za narezivanje vanjskog navoja, radi ouvanja kuta nagiba r, mora grebaljka
biti mnogozuba. U tom sluaju promjer grebaljke mora biti vei od promjera
navoja izratka za n puta.
2>

Slika 8.10. Prikaz profila grebaljke za narezivanie

Prema tome iz slike 8.10 slijedi:

Dsr= dsr-n, (mm)
32 R E Z N I A L A T I

.................... .... . . . .

569
497

gdje je:
Dsr
dSr
n
K ut 1
t

= srednji promjer grebaljke (mm)

= srednji promjer navoja izratka (mm)
= broj zubi navoja grebaljke (cijeli broj).
moe se odrediti:
tg r1=

~~~~
77*%

.......................................

570]

gdje je:
h = korak navoja
hj, = visina vrha noa u odnosu
na njegovu os
tj = kut nagiba na unutranjem promjeru navoja
r 0 = kut nagiba na vanjskom promjeru navoja.
Iz toke 2' u toku 2" linija navoja ide pod drugim kutom nagiba r 0, te je:
tg

.................................... 57*

V
TT'do

Slika 8.11. Ploasta grebaljka za narezivanje

Kako je d manji nego d0, to e r x uvijek biti vei od r 0.

Iz toke 3' u toku 3" linija navoja ide pod kutom r 15koji se odreuje za toku 1'.
Prema tokama l" , 2", 3" moe se promotriti profil navoja grebaljke u pre
sjeku cd.
Strane profila grebaljke u presjeku cd imat e razne kutove. Lijeva strana
profila (slika 8.10) imat e kut ei, desna strana profila kut e(i- K ut profila lijeve strane
moe se odrediti:
1" 2"
tg ei = --------tp
za desnu stranu profila:
2" 3"
tge= --------b

Visina profila tp moe se odrediti po formuli 566.

Vrijednosti 1"2" i 2"3" mogu se odrediti:
498

1" 2" = ~ + hv lg rx hv tg r0
2" 3" = -^ hv tg rxhv tg r0
Kada se uvrste u jednadbe za kutove dobiva se:

571

tg

tp

572

Prema ovim formulama moe se odrediti korekcija kutova profila navoja

grebaljki.
Ostali konstruktivni elementi eljeva su slijedei:
1. Duina konusnog dijela
/,= (!,5 . . . 2,0) h,

573

gdje /z-=korak.
2. K ut konusnog dijela:
<P= 15. . . 20
3. Duina kalibrirajueg dijela
/= (4 . . . 6) h.

574

8.34. K onstrukcija uvrenja ploastih grebaljki

Najvie rasprostranjeno uvrenje moe se vidjeti na slici 8.12 i to su:
1. Uvrenje svornikom s koninom ili cilindrinom glavom prema izvedbi
a.
Stezanje se postie trenjem povrina preko steznog vijka.
2. Uvrenje svornikom i ozubljenjem na elu grebaljke prema izvedbi b.
Ozubljenjem izraenim u radijalnom smjeru na elu grebaljke i drka
postie se nasjedanje zuba u zub i time uvrenje.
3. Uvrenje grebaljke 1 na drak 2 vri se preko ureaja za reguliranje
koje se sastoji od dvije podloge 3 i 4, snabdjeveno ozubljenjem za okretanje
grebaljke prema izvedbi c. Grebaljka ili ploasti no u tom sluaju nema
ozubljenja.
Prva izvedba uvrenja primjenjuje se za lake obrade, gdje nema velikih sila.
Druga i trea izvedba primjenjuje se pri obradi s veim naprezanjima. Pri tom je
uvedena bolja konstrukcija uvrenja reguliranja ureaja za okretanje grebaljke
kod otrenja.
32'

499

Slika 8.12. Razni naini stezanja grebaljki

8.4. NAREZNA SVRDLA IL I UREZNICI

8.41. Osnovni pojmovi
Narezna svrdla ili ureznici su rezni alati koji se upotrebljavaju za narezivanje
navoja u rupama. On na sebi ima navoj, snabdjeven jednim ili s nekoliko ravnih
ili spiralnih ljebova, koji stvaraju rezne bridove.
8.42. Klasifikacija nareznih svrdala
Narezna svrdla mogu se podijeliti na slijedee osnovne vrste:
1. Runa narezna svrdla upotrebljavaju se za runo narezivanje. Narezivanje
se vri slogom od 2 ili 3 komada ovisno od mjera narezivane rupe. Slog svrdala
za metriki i colni navoj sastoji se od 3 kom, a za mali cijevni od 2 kom,
2. Matino strojno narezno svrdlo dijeli se na matino s dugim i kratkim
drkom. Primjenjuje se za narezivanje matica na strojevima.
3. Strojna narezna svrdla primjenjuju se za narezivanje prolaznih i zatvorenih
rupa. Ova svrdla, za razliku od runih, upinju se i rade na strojevima.
4. Narezna svrdla za narezivanje nareznica.
5. Kalibrirajue narezno svrdlo za nareznice.
6. Kalibrirajue narezno svrdlo za narezane ili glodane navoje.
7. Matina narezna svrdla sa savinutim drkom za narezivanje matica na spe
cijalnim automatima za matice.
8. Narezna svrdla za kotlovske sprenjake.
500

9. Ostale vrste nareznih svrdala:

narezna svrdla za trapezni navoj
narezna svrdla za maticu, sa vodicom
narezna svrdla s naizmjeninim ozubljenjem, svih vrsta navoja
narezno svrdlo Perns
narezno svrdlo za koninu rupu
narezno svrdlo za izradu navoja za bicikle.
Slika 8.13 prikazuje osnovne vrste ureznika.

do

oh

$
i

B
a.

Slika

e.
.13. Osnovne vrste ureznika a. runi, b. strojni, c. za matice, d. za matice,
e. kalibrirajui

8.43. K onstrukcijski elem enti ureznika

Narezno svrdlo ree unutarnji navoj. U radu vri dva gibanja i to okretno
i translatorno u smjeru osi. Slike 8.13 i 8.14 prikazuju narezno svrdlo sa svim
dijelovima i elementima.
lijeb

Rezni zub

501

Osnovni dijelovi su:

1. radni dio koji se sastoji od reznog /4 i kalibrirajueg /5.
Rezni dio naziva se prednji konini dio svrdla, koji grubo ree materijal. Kalibrirajui dio svrdla slui za konano proiavanje navoja.
Dio za uvrenje ili stezanje izraen je u obliku drka i slui za stezanje u
steznu vitku ili bunu glavu.
U konstrukcijske elemente spadaju ljebovi za smjetanje strugotina, rezna
grana ili zub na kojoj su rezani bridovi i jezgro svrdla.
U geometrijske elemente spadaju:
1. prednji kut y
2. stranji kut a, a (stranji kut na boku)
3. ulazni kut reznog dijela <p
4. kut nagiba ljebova i reznih otrica w
5. kut naklona A
6. .K ^ p a d podbruenja krivulje na kraju (ne moe se mjeriti)
7. i i= p a d podbruenja krivulje na kraju zuba (moe se mjeriti)
8. pn= p ad podbruenja krivulje na boku profila zuba ali na kraju krivulje
(ne moe se mjeriti)
9. p' = p a d podbruenja krivulje na boku profila ali na kraju zuba (moe
se mjeriti).
8.431. Prom jer ulaza nareznog svrdla d4
Ovaj promjer uzima se neto manji od promjera svrdla, te je prema tome:
J 4=c/S(0,1 . . . 0,15) za ureznike promjera do

18 mm,

dn=ds( 0 , 2 . . . 0,25)

od 20 do 39 mm,

di = ds(0,3 . . . 0,35)

od 42 do 52 mm.

ili
di= ds2//4t g y ...................................................575
gdje je:
ds = promjer svrdla predbuene rupe (mm) (slika 8.16),
/ = 0,30 . . . 0,18 za ureznike od 2 0 . . . 30 0 (mm) koeficijent, za manje
dimenzije treba birati vee vrijednosti i obratno.
8.432. Duina reznog dijela
Ova se duina ulaznog dijela rauna ovisno od debljine strugotine (vidi sliku
8.16).
lA= (mm),
kstr'Z

502

.......................................

576j

gdje je:
h
z
k s tr

nominalna visina profila

broj zuba ureznika
koeficijent jednak odnosu debljine strugotine a%i koraka h navoja koji
se obrauje.
a2
576,
k s tr h

Slika 8.15. Konstrukcijski parametri ureznika

d
d0
ds
di
l
k
h
4

Iz slike 8.15 slijede slijedei nazivi ureznika:

= osnovni promjer ureznika i navoja
/5 = duina kalibrirajueg dijela
= promjer jezgre
/6 = duina etvrtke
= promjer drka
k = irina etvrtke
promjer ulaza
b = irina zuba
= ukupna duina
pn= podbrueni navoj
= duina radnog dijela
a
= stranji kut
= duina drka
y = prednji kut
= duina lijeba
<P = ulazni kut
= duina reznog ili ulaznog dijela
Na slici 8.16 je shema rezanja ureznika.

""V

v /\ "f/7 ,
' / / \ ? / / / / / / \ r /y /

VsC

Wu/a m m m hm

tJ
T3

Slika 8.16. Shema rezanja ureznika

503

Debljina strugotine a2, stvara se na svakom zubu ureznika na kosoj reznoj

povrini, a ovisi od dubine profila i broja reznih zubi. Moe se izraunati po sli
jedeoj formuli:
577

a2= ' t g ? ;
z
gdje je:
z = broj zubi ureznika.
Duina l0 odreuje se.[5]
d

lo-

ds

578

2tg<p

Broj pojedinih navoja n koji uestvuju u rezanju profila:

lo'Z

= ......

579

................

Presjek strugotine rauna se:

f = a 2-b (mm2),
gdje je:
a2= debljina strugotine (mm)
b = irina strugotine (mm).
U tabeli 8.1 su veliine koeficijenta kstr

580

. . . .

Tabela 8.1
Veliina koeficijenta kstr u ovisnosti od prom jera ureznika
Vrsta ureznika

Promjer navoja (mm)

Koeficijent kstr

Ureznici za matice sa bruenim navojem

2...9

0,012...0,018

Ureznici za matice sa bruenim navojem

10...30

0,015...0,020

Ureznici za matice sa bruenim navojem

33...52

0,013...0,016

4...25

0,003... 0,004

Ureznici za nareznice sa bruenim

navojem

U tabeli 8.2 su preporuene vrijednosti ulaznih duina /4 runih ureznika.

Tabela 8.2
D uina ulaznog dijela Z4 (m m ) runih ureznika
Broj zavoja navoja na duinu ulaznog dijela
Slog od 2 komada
Slog od 3 komada

Naziv navoja

zavrni
Osnovni metriki i colni
Metriki fini i cijevni

504

1,5...2
-

srednji

grubi
4

2,5
-

zavrni

grubi

1,5... 2,0

4,8

1,5...2,0

4,8

8.433. Ulazni kut <p reznog dijela

Ovaj kut rauna se po formuli:

tg<P =

581

2U

gdje je:
d = vanjski promjer navoja
di = promjer ulaznog dijela ureznika
/4 = duina ulaznog dijela.
Duina reznog dijela moe se takoer raunati po formuli:
582
t g 1?
gdje je:
f2 = visina navoja u (mm)
rp = kut ulaznog dijela ureznika.
Ali tg rp moe se odrediti:
tg <P=

z-az
h

583

gdje je:
z = broj rebara ili zubi ureznika
a2 = debljina strugotine u (mm) vidi sliku 8.16.
h = korak navoja u (mm).
Kutovi 9? za razne izvedbe mogu se uzeti prema tabeli 8.3
Tabela 8.3
Preporuene vrijednosti ulaznog kuta cp
Slog od 3 komada
Naziv

Runi
Runi
Strojni
Matini

I
4

II
10

III
20

Slog od 2 komada
I

II

Po jedan komad
Tipa
A

20

10

20

Jedan kom.

505

8.434. Elem enti profila nareznog svrdla

Profil ureznika sastoji se od:
1. ljebova za strugotinu
2. reznih zubi s otricom
3. jezgre svrdla.
Na slici 8.17 su svi osnovni elementi profila nareznog svrdla.

Slika 8.17. Rezni elementi nareznog svrdla

Kutovi su slijedei:
a - stranji kut otrice
a' = stranji kut na bonom promjeru
y = prednji kut otrice
/3 = kut klina otrice
8 = kut rezanja otrice
<y = kut irine lijeba
b = irina zuba ili pera
y' = prednji kut kalibrirajueg dijela
S' = kut rezanja kalibrirajueg dijela
7] = vanjski kut stranje otrice
& = unutarnji kut stranje otrice
V = kut popravljanja stranje otrice
h0 = udaljenost od simetrale kuta oH visina pravolinijskog dijela na prednjoj otrici
R r = polumjer lijeba na stranjoj otrici
R = polumjer na dnu lijeba.
U tabeli 8.4 dan je broj zubi za ureznike.
506

Tabela 8.4
Preporueni broj zubi za izradu ureznika
Promjer ureznika
Vrsta ureznika

do 16 mm

od 18...42 mm

od 45...52 mm

Runi

4...5

Strojni i matini

Kalibrirajui

3...4

4...6

6...8

Za nareznice

3...4

Za kalibriranje nareznica

10

Karakteristini elementi pri procesu rezanja su slijedei:

1. rezni konus
2. rezne otrice
3. prednji kutovi y i y', koji se odnose na konus i kalibrijarui dio (slika 8.18)

4.
5.
6.
Iz
1.
2.
3.
4.
5.

stranji kut a na konusnom dijelu

profil ljebova
kut nagiba A navojnih ljebova.
slika 8.16 i 8.18 vidi se rezni dio nareznog svrdla koji se sastoji od:
koraka navoja h; ako je navoj viehodan (to se rijee susree), tada je korak
odreen i brojem hodova;
kut profila navoja e,
promjeri, i to vanjski d0, srednji d2 i unutarnji dx,
dubina navoja t2,
kut nagiba navoja r, odreen po srednjem promjeru.
507

8.435. Proces rezanja navoja nareznim svrdlom ili ureznikom

Narezivanje navoja nareznim svrdlom postie se pri slijedeim osnovnim
gibanjima:
1. okretno ili kruno gibanje (ureznika ili izratka) oko osi
2. translatorno (pravolinijsko) gibanje uzdu osi.
Za ostvarenje navoja treba da je okretno i translatorno gibanje meu sobom
povezano; kod jednog okreta ureznik mora prodrijeti u smjeru osi za jedan korak
navoja. Ukoliko je dubina, koju mora ureznik narezati, dosta duboka te ne moe
biti narezana jednim navojem, treba ve u konstrukciji urezanika predvidjeti do
voljno velik konini rezni dio. Rezanje treba raspodijeliti na nekoliko navoja, uvesti
nekoliko ljebova i rasporediti rad meu nekoliko zubi. Slika 8.18 prikazuje po
stepeno skidanje strugotine kroz udubine nekolikih zubi ureznika. Za prvi okret,
ureznik se iz poloaja I pomie u poloaj II, jer kod jednog okreta pomie se u
smjeru osi za jedan korak navoja h; za drugi okret ureznik dolazi u poloaj III,
za trei u poloaj IV.
Slika 8.18 prikazuje ureznik duinom konusnog reznog dijela,
4 = 2 h.
Puni profil navoja u tom sluaju postie se za 2 okreta ureznika. Ako se iz
radi ureznik s duinom reznog dijela /4=4A, tada se profil navoja postie s 4 okreta
ureznika. Odatle je jasno, im je vea duina konusnog dijela, tim e se manja
debljina strugotine skidati jednim okretom ureznika. Slika 8.18 prikazuje unakrs
nim ispruganim crtama dio navoja u rupi, koji je obraen prvim okretom ureznika.
Na ispruganom dijelu pokazani su tanki plosnati slojevi, skinuti svakim zubom
ureznika. Lako se moe odrediti debljina strugotine a2, izmjerena u smjeru oko
mitom na osiureznika. Ova edebljina a2 biti jednaka itavoj visininavoja t2,
podijeljena brojem zubi z ureznika i brojem okreta,potrebnog zarezanje pune
visine. Meutim, broj okreta ureznika ovisi od duine reznog konusa. Iz toga slijedi:
-

tn h .
.
a2= ( m m ) ............................................. 584
z /4
Na slici 8.18 vidi se da je:

iz ega slijedi:
h
aa= -tg <p

............................................... 586

tj. debljina strugotine ovisi od koraka navoja, broja zubi i kuta reznog konusa. S
poveanjem broja zubi ili smanjenjem kuta cp umanjuje se debljina strugotine.
Poznato je, takoer, da se umanjenjem debljine strugotine poveava udio sile re
zanja i slijedi s te toke gledita da je unosno rezati ureznikom koji ima vei kut
(p i manji broj zubi. Isto tako se poveanje debljine strugotine negativno oituje
na istou rezanog navoja i vrstou ureznika. Prema tome, za razliite uslove
rezanja primjenjuju se narezna svrdla koja proizvode razliite debljine strugotine.
508

8.436. O blik ljebova ureznika

U eksploataciji ureznika treba da profil lijeba osigura dovoljno veliki prostor
za smjetaj strugotine, da ne oslabi vrstou ureznika, da i pri okretanju stranja
povrina zuba ne oteti navoj.
Oblik lijeba mora takoer osigurati povoljne uslove rezanja, tj. prednji kut
mora se odabrati prema obraivanom materijalu i mora biti postojan u svim takama rezne otrice, na kalibrirajuem i na reznom dijelu. Da se postigne stalni
prednji kut, trebalo bi profil lijeba izraditi po logaritanskoj spirali, to je vrlo
komplicirano i neracionalno, jer bi za izradu svakog promjera ureznika trebalo
specijalno glodalo za ljebove. Zbog toga se izrauje obino pravocrtno ili po dru
goj zakrivljenosti.
Ovisno od svih nabrojenih zahtijeva primjenjuju se razni profili ljebova.
Slika 8.19 prikazuje nekoliko najvie rasprostranjenijih profila.

b.
Slika 8.19. Razni tipovi profila ljebova

Profil a prikazuje lijeb obraen poluokruglim glodalom. Pri vrtnji narezno

svrdlo stranjom stranom zuba ili rebra moe srezati strugotinu i otetiti navoj.
Zbog toga se primjenjuje poluokrugli oblik ljebova samo u iznimnim sluajevima,
za rune kalibrirajue ureznike. Pri tome vanjski kut -t] stranje otrice mora biti
oko 90.
Profil b prikazuje lijeb, kod kojeg su odstranjeni nedostaci profila a. Stranja
povrina zuba ograniena je pravcem, kut -q manji je od 90 (priblino 15). Ovaj
se profil preporua za matine ureznike, koji se ne mogu odvijati obratno iz narezane
rupe.
Meu bolje profile ubraja se profil c, koji se primjenjuje u tvornicama reznog
alata. Prednja povrina je pravac; postie se u dovoljnom stupnju postojanost
prednjeg kuta na kalibrirajuem i na koninom dijelu. Glavni kut profila uzima
se 46. . . 47; prednji kut y od 4 do 10. irina zuba b i promjer d0 jezgre uzima
se u granicama za troljebne ureznike:
b

x 0,34 d

(0,15 . . . 0,2) d

d0

0,44 d

R x (0,5 . . . 0,6) d

H = f2 (najmanjoj teoretskoj dubini

navoja)
h0 = (0,12 . . . 0,36)
d

ili za etveroljebne ureznike:

b
x 0,28 d
d0 0,5 d

R (0,1 . . . 0,15) d
R 1 (0,3 . . . 0,4) d

H = t2
h0 = (0,05 . . . 0,30)

gdje je d vanjski promjer ureznika. Ovaj profil moe se preporuiti za rune i ma

tine ureznike.
509

Pri projektiranju runih ureznika moe se izraditi ista dubina lijeba u reznom i kalibrirajuem dijelu. Kod matinih ureznika izvodi se razliita dubina li
jeba na reznom i kalibrirajuem dijelu, tj. izrauje se tanja jezgra ureznika u pred
njem dijelu, a deblja prema etvrtki. Zahvaljujui ovom prostoru za smjetanje
strugotine, tj. u prostoru najintenzivnijeg odjeljivanja ili reznom dijelu, strugotina
se pravilno odjeljuje i slobodno zavija. Poveanje jezgre u smjeru etvrtke osi
gurava veu vrstou i izdrljivost za vrijeme rada.
K ut irine lijeba tr odabire se prema broju ljebova.
z = 3 -><7 = 7 0 . . . 75
,s = 4 -* a = 46. . . 47
8.437. G lavni kutovi kod ureznika
1.
Prednji kut y na reznom i kalibrirajuem dijelu prikazan na slici 8.16 mjeri
se u ravnini, okomitoj na os ureznika. Veliina prednjeg kuta y ovisno od obrai
vanog materijala preporua se po tabeli 8.5.
Tabela 8.5
Prednji kut y na reznom i kalibrirajuem dijelu
Vrsta obraivanog materijala
0

Lijevana bronca
elik meki

15

elik srednje tvrd

elik tvrd

10
5
10

Mesing

Lijevano eljezo

O
O
m

N
<

Aluminij, siliciji, dural

Kod ureznika izraenih u tvornicama reznog alata obino ovaj kut iznosi
5 . . . 10 i upotrebljava se za obradu elika i lijevanog eljeza.
2. Stranji kut a mjeri se obino u ravnini okomitoj na os ureznika.
Ovaj kut na reznom dijelu ureznika, prema slici 8.17, postie se natranom obra
dom samo na vanjskom promjeru.
Uz zadanu veliinu stranjeg kuta a, moe se odrediti veliina podbruenja
po formuli
pn= K 1=

^ t g a ......................................
z

Za pn uzima se promjer d2, dok za K x treba uzeti promjer d.

510

587x

Vrijednosti stranjeg kuta na reznom dijelu su u tabeli 8.6.

Tabela 8.6
Vrijednosti stranjeg kuta a na reznom dijelu

Na boku
navoja
a'

Vrste ureznika

OO
o

Matini i strojni ureznici s bruenim navojem

10'.. .15'

o
OO

o*

Ureznici za lake metale

N)o

6. ..8

Runi ureznici

Podbruenje po irini zuba ili pera rauna se

K i= b - t g a .................................................... 5872
Podbruenje po irini zuba ili pera na boku navoja
pn = b- t g a ' ............................................

5873

gdje je:
d2 = boni promjer navoja ureznika u (mm)
z = broj rebara ili zubi (ljebova)
a = stranji kut.
Stranji kut na kalibrirajuem dijelu mjeri se takoer u ravnini okomitoj na
os ureznika.
Ureznici, kod kojih se navoj izrauje uvaljivanjem ili narezivanjem na tokar
skom stroju, nemaju stranji kut na kalibrirajuem dijelu, jer se pri narezivanju
i uvaljivanju ne mogu natrano obraditi.
Ako je kod ureznika navoj bruen, stranji se kut na kalibrirajuem dijelu
moe postii natrano na strojevima za natrano bruenje. Veliina natranog
skidanja po profilu navoja daje se po irini zuba u granicama od 0,02 do 0,04 mm,
kod toga stranji kut nee imati najveu vrijednost; takav stranji kut osjetno po
boljava uslove rada ureznika.
Radi smanjenja trenja na kalibrirajuem dijelu ureznika izrauje se tzv. obr
nuti konus, tj. vanjski, srednji i unutarnji promjeri navoja su na strani etvrtke
manji nego na poetku. Veliina obrnutog konusa iznosi od 0,01 do 0,03 mm.
Vei obrnuti konus daje se strojnim ureznicima.
8.438. Usmjeravanje ljebova
Ureznici se izrauju uglavnom ravnim, a rjee spiralnim ljebovima. Da
bi se u nekim specijalnim sluajevima poboljalo odvoenje strugotine, izrauju
se i ureznici sa spiralnim lijebom. Ova izvedba znatno poveava cijenu kotanja
ureznika.
511

Usmjeravanjem spiralnih ljebova moe se regulirati smjer izlaza strugotine

Slika 8.20 pokazuje ureznike s razliitim smjerovima spiralnih ljebova. Urez
nici tipa a prema slici 8.20a sile strugotinu da izlazi naprijed, ureznici tipa b, prema
slici 8.19, sile strugotinu da odlazi natrag. Prvi tip ureznika podesan je za prolazne
rupe, drugi za zatvorene. Kod ureznika s ravnim ljebovima moe se strugotina
prisiliti da ide takoer naprijed u rupu. Ovo se moe postii otrenjem kosine
pod kutom A=8 .. . 10, kako prikazuje slika 8.20c. Zahvaljujui skoenju, stru
gotina e se odijeliti i zaviti u spiralu, usmjerivi tok naprijed u rupu. Ovakvi urez
nici su podesni za narezivanje prolaznih rupa, osobito pri obradi ljepljivih ma
terijala.
t g A = - * L _ ....................................................588
/4+ a
gdje je:
hx (0,5 . . . 0,7) tj. irina pera b; a = 2 . . . 12 mm.

Slika 8.20. Smjer izlaza strugotine u ovisnosti od smjera ljebova

8.44. vrstoa m aloprom jernih ureznika

Ureznici manjih dimenzija izrauju se s podebljanim drkom i imaju viestepeniasti oblik, kako pokazuje slika 8.21.m
Provjeravanje vrstoe ureznika na izvijanje izvodi se po Eulerovoj formuli
Pkr n

E -I
(kp),
l2

589

gdje je:
Pjfcr = kritina sila (kp)
E = modul elastinosti (kp/mm2)
/ = moment inercije (mm4)
l = duina radnog dijela koji jepodloan kontroli
(mm)
n koeficijent, koji utjee na nain stezanja krajeva.
U naem sluaju ureznik je jednim krajem upet, a radnim ulazi u ve izbu
enu rupu, te sa za ovakav sluaj uzima n = 3.
Isto tako treba naglasiti, da se ureznici izrauju od jednog komada i imaju
jednaku tvrdou, te je radi toga modul elastinosti jednak.
8.45. Sile koje djeluju na ureznik
Sve sile koje djeluju na ureznik u procesu rezanja navoja moemo podijeliti
u tri meusobno okomita smjera:
512

Po = tangencijalna ili glavna sila

P r = radijalna ili natrana
P p = aksijalna ili osna.

Tangencijalne i radijalne sile djeluju u ravnini okomitoj na os ureznika, a

aksijalna u smjeru osi ureznika.

Slika 8.21. Shema za proraun izvijanja radnog dijela

8.451. Tagencijalna ili glavna sila

Tangencijalna sila proizvodi itav koristan rad i karakterizirana je zakret
nim momentom pri narezivanju. Prema tome je veoma vano znati zakretni moment,
karakter promjene i elemente od kojih je sastavljen.171
Sumarni zakretni moment pri narezivanju moe se odrediti formulom
M z= P 0-r0 (kpmm),
........................................ 590
gdje je:
P0 = sumarna tangencijalna sila,
r0 = udaljenost centra teita profila navoja do osi ureznika (vidi slika 8.22).
Tangencijalna sila P0 sastoji se od sile rezanja P rez, sile neophodne za svla
davanje sile deformacije metala pri narezivanju Pa, sile koja je potrebna za tlaenje
strugotine i svladavanja trenja izmeu izratka, ureznika i odvoda strugotine Ptr33 R E Z IN A L A T I

513

Prema tome moemo napisati slijedeu formulu:

M z= r0 {PrezJrPd~\~Ptr)z==Mrez~\~Mii-ir M tr (kpmm),

. . . 591

tj. sumarni moment okretanja ureznika pri narezivanju navoja iz momenta rezanja
Mrez, momenta deformacije Ma i momenta trenja M tr. Kod toga se sila defor
macije Pd sastoji od komponente potrebne za stvaranje plastine deformacije Pdp
i komponente elastine deformacije Pe, koje mogu biti naroito vane pri radu
s troljebastim ureznicima.

U tom sluaju formula dobija slijedei oblik:

M.z= r0(Prez-\~Pdi>JrPdeJrPtr)=::M.rez~\-M.vJrMe~\~Mtr (kpmm) . . . 592
8.452. Maksimalni moment rezanja
Pri narezivanju vano je znati najveu veliinu zakretnog momenta, prema
tome, i maksimalni moment rezanja, koji se pri radu ureznika moe odrediti iz
jednadbe
Mrezp'F 'i" ( k p m m ) ,........................................593
gdje je:
p = specifini pritisak rezanja (kp/mm2)
F = maksimalni presjek skidanog sloja metala (povrina polovine navoja)
(mm2)
r = udaljenost centra teita zbroja povrina strugotine (povrine profila
navoja) od osi ureznika (mm).
Kako se vidi iz jednadbe (593), maksimalni zakretni moment rezanja kod
odreenog navoja (F i r) mijenja se samo ovisno od udjela pritiska p, koji je odre
en nizom faktora kao to su: presjek strugotine, skidanje svakim zubom ureznika,
fiziko-mehanika svojstva obraivanog materijala, kut rezanja, koliina i kvali
teta sredstva za podmazivanje pri radu ureznika i klasa istoe prednjih povrina
zubi ureznika.
Povrina profila navoja F i udaljenost sredita r0 od osi odreuje se grafiki
prema slici 8.22.
( a + b ) t 1 _ ( a + b ) ( d - d 1)

___

gdje je:
dx = promjer rupe za navoj (mm).
Kod izvjesnog vanjskog promjera d i srednjeg promjera ureznika d2, irina
povrine a odreuje se iz jednadbe:
a = ----------------------------------------(d d2) tg 25 ( m m ) ..595
2
Ako je poznat vanjski promjer d, promjer rupe za navojdx i vrh trapeza a,
moe se odrediti irina donjeg dijela profila b prema jednadbi:
b -

+ (d2di) tg 25 ( m m ) .......................... 596

Ako se vrijednost za a i b uvrsti u formulu (594) dobiva se:

r

h ( d - d j - tg 25 (J2-2 dd2+ 2 dr d2- d l )

597

4
Udaljenost centra teita od osi ureznika
,
,
^ h - ( d - 3 d 2+ 2 d 1) tg 25
r0= -\---- (d )--------------------------------------- (mm)
2
6
h (d2 d2+ dj) tg 25

. . .

598

Iz ovih formula mogu se izraunati povrina F i udaljenost r0. Ako se oda

bere za odreene uslove specifini pritisak p, moe se odrediti maksimalni mo
ment rezanja. Njegovu promjenu karakteriziraju krivulje a, b, c, d u slici 8.23.
Da se objasni promjena krivulje, uzet emo da je radna duina ureznika lp,
a debljina obraivane ploice H.
Jasno je da e pri tom krivulja imati poetak u toki a i to u momentu dodira
ureznika s metalom (poloaj I). Pri prodiranju ureznika moment M rez e rasti
i dostii svoj maksimum u toki b, pri punom ulaenju reznog konusa u metal
(poloaj II). Pri daljnjem prodiranju, moment M rez ostaje konstantan do asa
poetka izlaza konusa na suprotnu stranu materijala, tj. toka c (poloaj III). Za
tim se moment rezanja smanjuje do nule kod punog izlaza radnog konusa iz mate
rijala izratka, toka d (poloaj IV).
8.453. M oment deform acije koja nastaje pri rezanju
Kako je ve bilo objanjeno pri narezivanju, osim procesa rezanja, javlja
se proces plastine deformacije, prema tome nastaju i sile potrebne za izvrenje
te promjene.
Uz glavne sile koje proizvode plastinu deformaciju metala pri narezivanju
javljaju se i radialne sile P 2, koje postoje samo pri narezivanju, a proizlaze iz
M dpf (Mrez)...................................................... 599

Jasno je, da oblik promjene momenta Mdp (na slici 8.23 krivulja ax, bx, cv
dj) mora biti analogan promjeni momenta Mrez (krivulja a, b, c, d).
33*

515

Moment deformacije odreuje se jed

nadbom (591) u slijedeem obliku
AltrMg

Mrez

600

Mtr = 0 , kad /4 potpuno izae iz izratka.

U ovoj jednadbi M rez izrauna se prema
formuli (593), a zakretni moment M z moe
se dobiti direktno iz oscilograma (pri narezi
vanju s oscilografom).
U momentu kad /4 nije jo potpuno
izvrila svoj rad, imat emo:
Mrez M p+ M tr 0
Priblino moe se uzeti da je moment
elastine deformacije (krivulja a2, c.2 i d2) jed
nak zakretnom momentu, te jednadba (592)
moe poprimiti slijedei izraz:
M d e = M z.

Nadalje moment plastine deformacije

Map zavisi od momenta rezanja M rez, te se
moe izraziti slijedeom formulom:
MdpMrez 0?5 tg y (kpmm)
1 0,5 tg y
Slika 8.23. Ukupni zakretni mo
ment i njegovi sastavni momenti
pri narezivanju

601

gdje je:
y prednji kut ureznika.

8.454. Moment trenja potreban za tlaenje i pomicanje strugotine

Sile potrebne za tlaenje i pomicanje strugotine veoma je teko pronai ana
litikim putem.
Ali bit pronalaenja ovih sila moe se izraziti na slijedei nain: pri prodi
ranju ureznika u metal koliina strugotine u narezivanoj rupi neprekidno se po
veava, a u vezi s time rastu i sile koje su potrebne za tlaenje i proguravanje stru
gotine.
Prema tome moe se napisati da je moment trenja funkcija od volumena stru
gotine
M tr = f(V 0),
................................................602
gdje je:
V0 = volumen strugotine koji nastaje u procesu rezanja.
516

Prema duini izlaza reznog konusa ureznika iz obraivanog izratka umanjuje

se koliina strugotine u dodiru s ureznikom i izratkom, a sile potrebne za defor
maciju i pomicanje strugotine snizuju se i zatim iezavaju kad rezni konus pot
puno izae iz metala.
Volumen strugotine, koji se stvara u procesu narezivanja strugotine:
V0= c-V -n, ................................................ 603!
gdje je:
V = volumen metala, sadran u jednom zavoju navoja
c = koeficijent koji utjee na smanjenje koliine strugotine u vezi s plas
tinom deformacijom
n = broj zavoja narezivanog navoja.
Volumen strugotine u jednom zavoju prema slici 8.22.
V=

r-d2-a

(b - a ) f d 2

dx

djd

d-b
(mm3)
4

603

8.455. Radijalna sila

Slika 8.24 prikazuje raspored radijalne sile Pr, koja se stvara pri radu ureznika.
P r= P o tg y = ^ ^ t g y ( k p ) , .................................. 604
r0

Slika 8.24. Radijalna sila nastala pri radu ureznika

gdje je:
y = prednji kut.
Prema tome, najvea radijalna sila postie se pri narezivanju s troutornim
ureznicima.
8.456. Osna ili aksijalna sila
Aksijalna sila u procesu narezivanja moe djelovati u smjeru posmaka i pro
tiv posmaka ureznika.
U smjeru posmaka djeluju sile teine vretena i alata, a u suprotnom smjeru
djeluju osne sile, sastavljene od sile rezanja i trenja od nekih dijelova stroja.
Praktiki mogu se kontrolirati samo zbirne sile, koje djeluju uzdu osi urez
nika, uglavnom ovisne od subjektivnih osobina samog radnika.
Ove sile su interesantne pri ispitivanju izdrljivosti radnog dijela ureznika.
517

8.5. NAREZNICE
8.51. Osnovni pojmovi
Nareznice su alati za narezivanje vanjskih navoja. S unutarnje strane imaju
navoj, koji navijanjem na izradak ree vanjski navoj.
Postoje mnoge razliite nareznice. Mogu se podijeliti u slijedee grupe:
1. nareznice od jednog komada, mogu biti (slika 8.25)
a. okrugle
b. kvadratine
c. esterobridne
2 . cijevne
3. bravarske i
4. glave za narezivanje.
Najvie se upotrebljavaju okrugle nareznice.

1I---- H
I

b.

Slika 8.25. Nareznice od jednog komada

8.52. Dijelovi i konstruktivni elem enti okrugle nareznice

Slika 8.25 prikazuje konstrukciju okrugle nareznice. Ova nareznica ree na
voj jednim prohodom. Osnovni konstruktivni elementi i dijelovi mogu se podi
jeliti na:

Slika 8.26. Konstrukcioni elementi okrugle nareznice

518

1 . prednji kut y
2 . irina grane /

3. irina meugrane }x
4. otvori za strugotinu d
5. duina reznog dijela lx
6 . kut reznog dijela <p
7. irina nareznice b
8 . broj grana z
9. veliina natrano bruenog dijela K
10 . stranji kut a.
Elementi vezani s dimenzijama postignutog navoja:
1 . promjeri:
a. vanjski d0
b. srednji dsr
c. unutarnji dx
2 . kut profila navoja e
3. korak navoja h.
Elementi koji osiguravaju stezanje nareznice na stroju ili drau:
1. vanjski promjer nareznice D
2. debljina stijene e
3. ljebi sa irinom bx
4. uvrti za stezne vijke
5. uvrti za vijke za reguliranje.
Okrugle nareznice primjenjuju se:
1 . za narezivanje navoja i
2 . za kalibriranje i isto rezanje navoja.

8.53. Konstrukcija okruglih nareznica

Pri konstruiranju nareznica treba pravilno odrediti sve njene osnovne ele
mente.
8.531.

Vanjski promjer nareznice D

Vanjski promjer nareznice odreuje se ovisno od nazivne mjere navoja i

odabranog promjera rupe za strugotinu. Po mogunosti se odabire najmanji mogui
promjer nareznice, jer mali promjer utjee na utedu materijala. U standardu
JU S K.D6.200 odreeni su promjeri D nareznica i njihove irine b.
U tabeli 8.7 su veliine promjera nareznica ovisne od navoja.
519

Tabela 8.7
Veliina prom jera nareznica D ovisne od navoja
Promjer
navoja d
u mm

Promjer
nareznice D
u mm

Promjer
navoja d
u mm

Promjer
nareznice D
u mm

Promjer
navoja d
u mm

Promjer
nareznice D
u mm

1...2,6

16

12...14

38

39...42

75

3...5

20

16...20

45

45...52

90

6...9

25

20... 34

55

56...60

100

10...11

30

27...36

65

8.532. Rezni kutovi nareznica

1.
Prednji kut y kod nareznica odreuje se prema materijalu koji se obra
uje. U tabeli 8.8 su te vrijednosti.
Tabela 8.8
Vrijednosti prednjeg kuta
Materijal za obradu

Tvrdi elik, lijevano eljezo, bronza

10.. 12

elik srednje tvrdoe, mesing

15.. 20

Meki elik, lake legure

20.. 25

Prema slici 8.26 moe se odrediti stvarni kut yzy koji lei u ravnini N N oko
mitoj na ulazni dio, tj. u ravnini gdje se stvara strugotina.
Kut yn moe se odrediti prema jednadbi
tg yw=tg y c o s cp

........................................605

Kut y kod nareznice ne utjee na promjenu profila navoja koji se ree. Zbog
toga se uvijek zanemaruje razlika u veliini izmeu kutova y i yu i u svim se rau
nima uzima samo veliina kuta y. Standardom je predvien y= 15 . . . 20.
Kut y nije konstantan za odreenu nareznicu, ve se smanjuje u smjeru vanj
skog promjera navoja.
520

2. Stranji kut a dobija pozitivnu vrijednost samo na ulaznom dijelu i za

standardne nareznice iznosi a= 6 . . . 8 . Ovaj se kut u ravnini okomitoj na konus
ulaznog dijela ajv odreuje prema jednadbi:
tg <xjv'=tg a-cos <p................................................... 606
3. K ut ulaznog dijela <p izvodi se s obje strane, radi boljeg i lakeg koritenja
nareznice. Veliina kuta cp obino iznosi cp=20 . . . 30. Manje veliine kuta cp
primjenjuje se kod tvrdih, a vee kod mekih materijala. Standardom je predvien
99=25.
4. Kut nagiba otrice A kod standardnih nareznica uzima se 0. Kod pozitiv
nog kuta A, koji se dobije specijalnim bruenjem, strugotina ide prema naprijed
i ne nabija se u rupu za strugotinu, to je svakako poeljno, meutim bruenje
ovog kuta je dosta komplicirano.
8.533. Duina ulaznog dijela nareznice
1. Duina l rauna se prema jednadbi, slika 8.27
/1 =(^ 2 + a 1) cotg 93 (mm),

........................ ...

^ = ( J2 + ai) cotg Vi (mm),

.................................... 608

. 607

gdje je:
t2
ax

= visina
navoja
= 0,15 . . . 0,40 mm, a to je veliina kojauveava promjer ulaznog
dijela od promjera navoja, ime se osiguravazahvat sirovog mate
rijala.
Kod specijalnih nareznica esto su ulazni kutovi 99 i 9 razliiti.

Slika 8.27. Presjek nareznice

Slika 8.28. Nareznica s udubinom

2. Duina kalibrirajueg dijela /2 odreuje se u granicama od /2= (3 . . . 6) h

hoda navoja koji se ree. Manje vrijednosti uzimlju se za nareznice koje se upo
trebljavaju za navoje vee tonosti.
3. irina nareznice b odreuje se prema
bli -\-2l1 (mm)................................................. 609
521

8.534. Promjer ulaznog dijela

Ovaj se uzima prema
d0= d 2+ 2 a 1 (mm),

610

gdje je:
d2 = vanjski promjer navoja.
8.535. Odreivanje promjera udubine
Kod nareznica za rezanje finog metrikog navoja predviena je udubina na
jednoj elnoj strani slika 8.28. Ova udubina iznosi 2 . . . 5 mm ovisno od nazivnog promjera navoja. Promjer udubine rauna se
J s= 2 (i? 1+ r)+ (0 ,5 . . . 1,0) (mm),

611

gdje je:
R x = polumjer kruga sredita rupa za strugotinu,
r = polumjer rupa za strugotinu (slika 8.29).

Slika 8.29. Oblik prednje grane nareznica

8.536. Promjer rupe za strugotinu d i promjer Dx

Promjer Dx kruga na kome su rasporeena sredita rupa za strugotinu d
ovisi od nazivnog promjera navoja koji se ree i oblika prednje povrine.
Dva su oblika prednje povrine grane. Slika 8.29a i b prikazuje oba oblika,
od kojih a predstavlja krivolinijski, a b pravolinijski oblik. Prema slici 8.29a iz tro2f
f
kuta AO B moe se odrediti kut
sin w = = , gdje je kut A C B ( p o j ) .
2 di
di
Iz trokuta AC B moe se odrediti
oj

f 2
sin (3 to)

522

612
d i sin
sin(S co)
oj

613

U ovoj formuli je 8 = 90y2. Iz trokuta OCB slijedi, da je

^= O C
2

o g =a

6 + a -,

AO = !- cos a>; CA = cos (8 co).

2

Nakon zamjene vrijednosti za d dobiva se:

.
dx
d-t sin co
/
d-\ .
\
CA = -
------------------------:------------ cos(8
COS (S o>)
co) = sin cocotg(8 co)
2 sin (S co)
2

zatim se odredi:
= A O + CA = ^
2

cos co + sin cocotg(Sco)

2

cos co + sin

co cotg (8 co)

614

1_T

Veliina e moe se izraunati:

D _ J \_ d
2
2
2 .........................................

615

Da se postigne vrstoa nareznice treba da veliina e iznosi najmanje

e=(0,15 . . . 0,12) D

za 3 . . . 5 rupa

e = (0 ,l . . . 0,09) D za 6 . . . 8 rupa za strugotinu.

Proraun nareznice s pravolinijskim oblikom vri se prema slici 8.29b.
Za razliku od gornjeg prorauna u ovom sluaju promjer d i Dx raunaju se
po formuli
4 r sin w+ x sin (w + y )
- ^ - = r = ..................................... ................................... 616
2
cos(co+y)
=22i = cos co+ x cos (co + y) + sin (co + y ) ................. 617

K ut

co

2
rauna se:

CO=

90
z

............................................618

gdje je:
k = 1,0 . . . 1,15 koeficijent u ovisnosti od vrijednosti/.
x = (1,2 . . . 1,5) h
gdje je:
h = hod navoja.
523

Debljina e prema slici 8.26 uzima se u granicama od 0,7 do 2 mm, kut lijeba
za reguliranje jednak je 60, a njegova irina ^ = 3 . . . 16 mm. Nove nareznice
izrauju se nerazrezane. Nakon habanja, nareznica se razree po lijebu, ime se
omoguuje reguliranje promjera navoja.
8.537. Broj rupa zx za odvod strugotine
Pri odreivanju rupa za odvod strugotine treba imati u vidu, da kod odre
enog kuta <p, tj. ulaznog konusa, debljina strugotine az ovisi od broja rupa za odvod
strugotine
h
az= ---- tg<p(mm)...........................................619
*1
Preporua se da se odabere broj rupa za odvod strugotine ovisan od promjera
navoja nareznice prema tabeli 8.9.
Tabela 8.9
Broj rupa za odvod strugotine
Promjer navoja

Broj rupa

zx

u mm

1...5

5,5...16

18...27

30...33

36...48

52... 64

8.538. Veliina natrane obrade navoja i grane

kuta

1. Veliina natrane obrade K , potrebna za dobivanje pozitivne vrijednosti

a , rauna se prema slijedeoj formuli
K = - - t g a , .......................................620

gdje je:
di = unutranji promjer navoja
z = broj grana nareznice.
2.irina grane / uzima se tako velika, da se dobijedovoljnaotpornost i dobro
voenjenareznice po povrini koja se obrauje. Pritom vrijedi da sepoveanjem
irine zuba poveava i sila trenja izmeu povrina navoja nareznice i radnog dijela,
a takoer se oteava odvoenje strugotine.
irina grane moe se izraunati prema formuli
/ = 1 - 0 , 4 ................................... 621

gdje je:
d x = unutranji promjer navoja.
Pri tom treba odrati odnos izmeu irine / i irine proreza A :

A =(0,85 . . . ! ) /
524

............................................622

8.539. Elementi za stezanje nareznice

Okrugle se nareznice steu okretaima za nareznice pomou vijaka. Na vanj
skoj cilindrinoj povrini izraena su konina uputenja pod kutom od 90. Srednji
vijak ulazi u lijeb za namjetanje i slui za razmicanje nareznice. Dva vijka, postav
ljena pod kutom od 45 u odnosu na lijeb za namjetanje, slue za stezanje i
zbijanje (tj. smanjenje promjera) nareznice, a ostala dva vijka upotrebljavaju se
samo za njeno uvrivanje. Nareznice promjera do 20 mm navoja ne privruju
se sa etiri, nego samo sa tri vijka. Osi koninih udubina, koje slue za zbijanje
nareznice pomaknute su u odnosu na os nareznice za neku veliinu C = 0 ,5 ... 2 mm.
Zbog toga se vijci za stezanje nareznice upiru o bone strane udubine i vre jednako
mjerno zbijanje nareznice.
Visoke klase kvalitete i tonosti navoja na strojevima mogue su samo ako se
upotrijebe slobodni nosai nareznica.
8.54. Zakretni m om ent i efektivna snaga
Pri rezanju navoja ureznicima, nareznicama i glavama za rezanje navoja za
kretni moment u kpcm rauna se prema formulama u tabeli 8.10.191
Tabela 8.10
Form ule za proraun zakretnih m om enata pri narezivanju ureznicim a, nareznicam a
i glavam a za rezanje navoja

Alat

Ureznici za matice

Obraivani
materijal

Strojni ureznici

Formula

ulje za rezanje

M z=0,41 d 1-7 i 1-6 ..623

emulzija

M z=

0,22 18 s15 ..624

.1530

ulje za rezanje

M z=

0,25 d 2 i 1*5

.1530

ulje za rezanje

Afz = 2,7 d M . j i . 5 ...626

zrak bez
mazanja

A f,= l,3 i M - s 1-

...627
...628

.1530
Silumin

Ureznici za matice na
automatima

Sredstvo za
hlaenje i
podmazivanje

lijevano
eljezo
HB 150

...625

Okrugle nareznice

.1530

ulje za rezanje

M z=

4,5 d 11 i 15

Glave za rezanje navoja

.1530

ulje za rezanje

M z=

4,6 d 11 s15 ...629

Primjedba: 1. Znaenje oznaka: d = nazivni promjer i s = korak navoja u mm.

2. Zakretni momenat, izraunat prema gornjim formulama vrijedi za rezanje otrim
alatom. Kod zatupljenog alata zakretni momenat uveava se za ureznike 2,5...3
puta, za nareznice 1,5...2 puta.

Efektivna snaga u kW rauna se prema slijedeim formulama

........................
304 d

630

525

gdje je:
M z = zakretni momenat u kpcm
v = brzina rezanja u m/min
d = nazivni promjer navoja.
Popravni koeficijent za izraunavanje zakretnog momenta dodaje se ovisno od
obraivanog materijala a priloen je u tabeli 8.11.
Tabela 8.11
Popravni koeficijent za izraunavanje zakretnog m om enta M z, pri narezivanju ovisan
od obraivanog materijala
Obraivani materijal
elik

Alat
.
1120

.
1330

.
1430

Ureznici za
matice
Ureznici za
matice na
automatima

1,3

1,3

1,5

1,5

Strojni
ureznici

1,7

Okrugle
nareznice
Glave za
rezanje
navoja

.
1530

Tvrdi
lijev

.
4131

.
4321

.
5430

0,7

0,7

0,7

0,7

1,3

0,8

0,8

1,0

1,0

1,1

1,1

0,8

0,8

0,7

0,8

0,9

1,2

1,2

0,8

0,8

HB
120
140

Sivi lijev
HB
HB
140
180
180
220
-

1,2

1,5

Pri narezivanju navoja reznim glavama za jedan prolaz sa zatupljenim alatom

do 3=0,7 mm (slika 8.31) efektivna snaga rauna se prema slijedeim for
mulama:
za navoj s trokutnim profilom
t;08? s 0,52/

N e= 0,018------- - ( k W ) .........................................631

D>7

za navoj s trapeznim profilom

<71

, o 0 , 8 mp,

N e= 0,0072 ----r ^ L ( kW)

Da
gdje je:
D
z
v
h= s
sz
526

=
=
=
=
=

promjer rezne glave (mm)

broj noeva na glavi
brzina rezanja (m/min)
korak, hod
posmak po zubu.

.......................... 632

8.55. Skraeni tehnoloki postupak ureznika za m atice

Na slici 8.30 zadan je ureznik za izradu matica.

Redoslijed:
1. oper. odrezivanje na duinu uz dodatak od 5 mm za daljnju obradu;
2. oper. tokarenje ela s obje strane i buenje rupe (sredinji uvrt);
3. oper. potpuno tokarenje svih vanjskih povrina; ostaviti 0,3 mm za naknad
nu obradu navoja;
4. oper. rezanje navoja, ostaviti 0,3 za bruenje;
5. oper. glodanje etvrtke za stezanje;
6. oper. glodanje uzdunih utora na radnom dijelu ureznika;
7. oper. toplinska obrada;
8. oper. ravnanje;
9. oper. dobro oistiti sredinji uvrt;
10. oper. bruenje drka i cilindrinog reznog dijela;
11. oper. bruenje koninog reznog dijela;
12. oper. otrenje rezne strane zubaca;
13. oper. bruenje navoja;
14. oper. kontrola;
15. oper. konzerviranje.
8.56. Skraeni tehnoloki postupak nareznice
Prema slici 8.31 zadana je nareznica za rezanje metrikog navoja.

Redoslijed:
1. oper. odrezivanje na duinu uz dodatak od 4 mm za daljnju obradu;
2. oper. tokarenje ela s obje strane, ostaviti 0,2 mm po strani; buenje, nare
zivanje navoja i izrada ulaznog konusa radnog dijela;
527

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.

oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.
oper.

vanjsko tokarenje, ostaviti 0,3 mm na vanjski promjer;

bruenje elnih strana nareznica;
demagnetizir an je ;
glodanje utora nareznice,
uputanje koninog ulaznog konusa;
buenje rupa za odvod strugotine;
buenje rupa za stezanje nareznice;
toplinska obrada;
bruenje vanjskih promjera;
otrenje prednjeg dijela grane,
otrenje ulaznog konusa;
proiavanje navoja;
kontroliranje;
konzerviranje.
8.57. Istroenost i otrenje ureznika i nareznica

Istroenost ili zatupljenje rezne otrice uzrok je naglom poveavanju sile

rezanja i smanjenju trajnosti alata. Pri veem zatupljenju dolazi do izrade netanog
navoja, pa i do loma ureznika. Radi toga je potrebno uvijek izvriti pravovremeno
otrenje ureznika. Slike 8.33 i 8.34 prikazuju otrenje ureznika i nareznice.
Nareznica se tupi na stranjoj povrini reznog konusa i na prva dva kalibrirajua navoja.

Slika 8.33. Otrenje ureznika; a. po stranoj povrini, b. po prednjoj povrini

528

Slika 8.32 prikazuje maksimalno dozvoljeno zatupljenje otrice, a u tabeli 8.12

su orijentacione vrijednosti za odreivanje maksimalno dozvoljenog zatupljenja
otrice.
Tabela 8.12
Orijentacione vrijednosti
za odreivanje m aksim alno dozvoljenog zatupljenja otrice
Vrste ureznika
Strojni ureznik
Strojni ureznik
Ureznik za matice

Obraivani
materijal
elik

Dozvoljeno
zatupljenje S
0,125 d

Lijevano eljezo

0,07 d

0,05 d

gdje je: 8 = zatupljenje mjereno na stranjoj povrini u mm,

d = promjer ureznika u mm.

Slika 8.34. Otrenje nareznice po prednjoj povrini

Treba otriti strojem.

Nakon otrenja mora se obavezno kontrolirati ispravnost kutova.
Otrenjem treba osigurati slijedee:
simetrinost reznih otrica,
da kut podbruenja ulaznog dijela ostane isti kao prije otrenja,
da promjer <i4 (slika 8.14) bude uvijek nekoliko desetinki mm manji od
promjera rupe,
da rezni kut odgovara obraivanom materijalu,
kod ureznika s kosim reznim bridom treba odbrusiti otricu jednako kao
na novom urezniku.
Pri otrenju treba osobito paziti na izbor brusa, reim rada i po mogunosti
osigurati ispravno hlaenje. Svakako treba sprijeiti tzv. paljenje otrice ureznika.
Ureznik s opaljenom otricom nije rezno ispravan i u radu se veoma brzo tupi.
34 R E Z N I A L A T I

529

U tabeli 8.13 su orijentacione vrijednosti za brzine rezanja, prednji kut y

i sredstvo za hlaenje u ovisnosti od obraivanog materijala.
U tabeli oznake znae:
A =
B =

ulje za rezanje bez posebnih

ulje za rezanje, visoke aktivnosti

C = ulje za rezanje s pojaanom

D = emulzija ulja za buenje

dodataka

aktivnou u graninom sloju

E = zrak pod pritiskom

F = bez podmazivanja
G = petroleum.
Tabela 8.13
Brzina rezanja, prednji kut i sredstvo za hlaenje
vrstoa
ili tvrdoa

Prednji kut
V

Brzina rezanja

do 40 kp/mm2

12...15
8...12

12...15
10...15

A, D

5...10

elini lijev

6...8
8...10

A, C
A, C

Temper lijev

6...8

Obraivani materijal

Nelegirani elik

Legirani elik

40...70 kp/mm
70...90 kp/mm2

iznad 90
kp/mm2

Nerajui elik
Sivi lijev
Mesing krt
Mesing ilav
Bronza normalno leg.
Bronza posebno leg.
Aluminij legir. s dugom strug.
Aluminij legiran
s kratkom strug.
Silumin
Elektron

do 180 HB
iznad 180 HB

m/min

Sredstvo za
hlaenje
i mazivo
A, D

5...8
8...10

A, D

6...8

2...5

B, C

8...12

2...4
8...12

B, C

2...3
0...2
0...3

2...5

E, F
G

3...6

20...30
14...20

6...8
5...6

3...6

20... 25

20...25

A, C
D, G

12...15

15...25

D, C

8. ..12

10...15
30...40

D, C

12...15

F
D, A

15...20
10...15

15...25

D, A

8...12

Bakelit i si.

3...5

Umjetne mase meke

15

8...10

E, F
F

Cink
Bakar
Elektrolitni bakar

530

3...5
15...20

5...10

F, A
D, A
D, A

8.6. T E H N I K I PR O PISI ZA IZRADU

I ISPO R U K U UREZNIKA I NAREZNICA
8.61. Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod ureznika
1. Dimenzije i dozvoljena odstupanja odreuju se prema odreenim stan
dardima JU S K.D6.020.
2. Dozvoljeno odstupanje duine ureznika i duine navoja prema JU S
K.D6.010.
3. Dozvoljeno odstupanje duine ulaznog dijela bit e:
za ureznike s korakom do 3 mm ne vee od 1 zavojka,
za ureznike s korakom iznad 3 mm ne vee od 1/2 zavojka.
4. Bacanje radnog dijela prema JU S K.D6.010.
5. Odstupanja navoja ureznika navedena su u posebnom prilogu za sve vrsti
ureznika.
8.62. Dozvoljena odstupanja osnovnih elem enata kod nareznica
1. Odstupanje vanjskog promjera nareznica mora se nalaziti u granicama.
2. Odstupanja debljine nareznica mora biti u granicama.
3. Bacanje vanjske cilindrine povrine u odnosu na os navoja, pri kontroli
nareznice na navojnom koninom trnu, ne smije biti vee od 0,15 mm.
4. elno bacanje, pri kontroli nareznice na navojnom koninom trnu, ne
smije biti vee od 0,25 mm.
5. Pomicanje osi leita za stezne vijke i vijke za namjetanje u odnosu na
sredinu nareznice ne smije biti vee od 0,2 mm za nareznice debljine do 18 mm,
a ne vee od 0,25 mm za nareznice debljine iznad 18 mm.
6. Dozvoljena odstupanja srednjeg, vanjskog i unutarnjeg promjera navoja
okruglih nareznica za cilindrine navoje uzimlju se prema slikama 8.35, 8.36 i
8.37, gdje su prikazane sheme rasporeda dozvoljenih promjera navoja nareznice
i ureznika, te u tabeli 8.14.
Nareznica se prethodno naree ureznicima za prethodno rezanje navoja,
te se onda kalibrira ureznicima za zavrnu obradu, a tane dimenzije navoja zavise
od dimenzija navoja ureznika.
Vanjs "

Nareznica

B
D
F

F--- H
M

------ 0

K /h

Prethodni ureznik

Slika 8.35. Shema rasporeda dozvoljenih

odstupanja vanjskih promjera navoja nanareznice i ureznika
34*

Slika 8.36. Shema rasporeda dozvoljenih

odstupanja srednjih promjera navoja na
reznice i ureznika

531

Tabela 8.14
Dozvoljena odstupanja

o b ra e n o g n a re z a n a re z n ic e i u re z n ik a z a re z a n je o v o g n a re z a

Promjer
Alat

Naziv proraunskog elementa

Dozvoljeno odstupanje vijka

Gornje odstupanje
Nareznica

Zavrni
ureznik

Prethodni
ureznik

Vanjski
SI. 8.35

Srednji
SI. 8.36

335 ]/A

100 |Ih

Neogranien

39 1Ih

33 Mh+l Oh

47 1Ih

67 ]/h

Neogranieno

Odstupanje

28 ]/h

D odatak za habanje

33 ]/h

Gornje odstupanje

17 V*

45 )'h

45 l/T+30 h

Donje odstupanje (novi)

45 Mh

59 1Ih

73 ]/*+ 3 0A
28 Mh

Donje odstupanje

Odstupanje

28 ]/h

14 1Ih

Donje odstupanje (istroeni)

59 Mh

73 1Ih

D odatak za habanje

14 |Ih

14 Mh

Proirenje

12 ]/h

6 Mh

Gornje odstupanje

45 1Ih

90 Mh

73 } ' h + 3 0 h
+ 1,4 H9

12 h

Donje odstupanje

73

yw

104 Mh

Neogranieno

Odstupanje

28 Mh

14 1/A

Odstupanje rupe prije rezanja

navoja
Prim jedba: h = hod navoja u (mm)
rezultat u mikronima
H = kvaliteta.

( /i)

Slika 8.37. Shema rasporeda dozvoljenih odstu

panja unutarnjeg promjera navoja nareznice i
ureznika

532

U nutarnji
SI. 8.37

1,4 H9

Pri odreivanju dimenzija navoja ureznika za prethodnu i zravrnu obradu

navoja treba uzeti u obzir poveanje dimenzija urezanog navoja u toku obrade i
deformacije navoja nareznice pri toplinskoj obradi.
Neposredna kontrola navoja nareznice u uslovima proizvodnje je sloena i
po pravilu se ne vri. Tanost postignutih dimenzija navoja nareznica ispituje se
kontrolom dimenzija navoja na obraenim dijelovima.
8.63. Najvaniji elem enti pri preuzim anju ureznika i nareznica
1. mora biti ispravna geometrija ureznika i nareznice,
2. mora biti ispravan izbor materijala,
3. mora biti ispravna toplinska obrada.
Sve tri take moraju biti u skladu sa JU S K.D6.010, tj. s tehnikim propisima
za izradu i isporuku ureznika i nareznica.
8.64.
1.
2.
3.
4.

Potrebni standardi za konstrukciju i izradu ureznika i nareznica

JU S
JU S
JU S
JU S

5. JUS
6. JUS
7. JU S
8. JU S
9. JU S
10. JUS
11. JU S
12. JU S

K.D6.001
K.D6.010
K.D6.020
K.D6.030

Alat za rezanje navoja. Definicije i oznake pojmova.

Tehniki propisi za izradu u isporuku ureznika i nareznica,
Ureznici, ulazi,
Trostruki ureznici za metrike navoje reda A (stavljen van
snage),
K.D6.031 Dvostruki ureznici za metrike navoje reda B (stavljen
van snage),
K.D6.040 Ureznici za navrtke za metrike navoje reda A (stavljen
van snage),
K.D6.100 Dvostruki ureznici za cevni navoj,
K.D6.200 Nareznice za metrike navoje reda A (stavljenvan snage),
K.D6.201 Nareznice za metrike navoje reda B i reda A od M l do
M 2,6 (stavljen van snage),
K.D6.300 Okretai za ureznike,
K.D6.310 Okretai za nareznice,
K.D6.311 Umeci za nareznice.

8.65. Odreivanje klase kvalitete obrade povrine na ureznicim a

i nareznicam a
Kvaliteta obrade povrina na ureznicima i nareznicama dosta je vana te joj
treba posvetiti i dosta panje, jer svako poveanje kvalitete poveava cijenu kota
nja, ali isto tako poveava i kvalitetu obraene povrine na izratku.
U tabeli 8.15 su podaci za oznaivanje kvalitete obrade povrine na urezni
cima i nareznicama, prema oznakama klasa kvalitete obrade po JU S M.A0.065
i JUS M.A1.021.
8 . 66 . Izbor m aterijala za ureznike i nareznice

Za izradu alata za narezivanje navoja primjenjuju se alatni, brzorezni elici

i tvrdi metali.
U tabeli 8.16 su vrste elika od kojih se izrauju alati za narezivanje.
533

Tabela 8.15
Skica alata

Naziv alata

Tangencijalni ureznici

Ostale

Okrugli eljasti noevi za glave

za rezanje navoja

Ureznici s bruenim profilom

Nareznice

Tabela 8.16
Izbor vrste elika za rezni dio alata za narezivanje

Ureznici

Oznaka
elika

Tvrdoa HRc

.1944
.4140
.4840

promjera do 6 mm 58...61
iznad 6. ..10 mm
60. ..62
iznad 10 mm
61. ..63

Izvor

JUS
.6880
.6882

Nareznice

534

.1944
.1941
.4840

promjera do 6 mm 61...63
iznad 6 mm
62...65

58...62

JUS

8.7. PR IM JER ZA PRORAUN UREZNIKA

Zadatak: Treba konstruirati strojni ureznik M 10 za obradu navoja u prolaznoj
rupi u eliku vrstoe e. 50 kp/mm2. Materijal ureznika brzorezni elik .7680.
Navoj ureznika bruen.
Rjeenje:
1. Osnovne mjere ureznika prema poglavlju 8.43 i D IN 371 1952 godine
l = 100 (mm)
/x = 28 (mm)
d ^ 9 = 10 _ 0i036 (mm)
S hl2 = 8 _ (mm)
k = 11 (mm)

Slika 8.38. Ureznik

2. Promjer ulaza nareznog svrdla prema 8.431. i JU S K.D6.040 od 1954 god.

te tabeli 8.3.
dt = ds0,15; dx=ds=8,084 (mm); <p=5
f4 = 8,0840,15= 7,934^7,9 (mm)
d -d ,
1 0 -7 ,9
2,1
L = ------ - = ----------- = -------------- 12mm
2tgp 2-tg 5
2-0,08749
3. etvrtka poboljana na 30 . . . 45 HRc,
radni dio kaljen na tvrdou 62 . . . 65 HRc,
centrirni uvrt prema JU S M.A5.210
4. Mjere navoja ureznika prema JU S K.D6.040 od 1954 god.
dnim = 10,050 (mm)

Slika 8.39. Ulaz ureznika i mjerenje navoja

535

i 2 = 9,076 _o,oi8 (mm)

^imaks = 8,084 (mm)
Iglica za mjerenje navoja koraka P = l ,5 (mm)
di = 0,895 mm 0,57735 -P (mm)
5. Mjere navoja preko igJice
d M = i 2+ (3 d i0,86603 -P )= 9 ,076 - 0f018+ (3 -0,895 0,86603 1,5)
dM = 10,462 _0>018 (mm)
6. K ut navoja prema poglavlju 8.212.

7. Dozvoljeno odstupanje koraka 0,01 mm.

8. lijeb ureznika
Prema tabeli 8.1 odabran broj ljebova z=2>.
9. Za ureznik sa 3 lijeba odabrane su slijedee vrijednosti za kut lijeba
ct= 72; (70. . . 75)
10. Prema tabeli 8.5 odabran je kut y.
y = 10
11. Prema tabeli 8.6 odabran je kut a
a = 8
12. Prema poglavlju 4.436.
h0 = 0 ,1 7 -J= 0 ,17-10=1,7 mm
13. Pravolinijski dio lijeba na prednjoj reznoj povrini mora biti jednak ili vei
od dubine navoja, prema tome uzeto je da H bude jednak teoretskoj dubini
navoja ~ r 2.
H = 1,3 mm
14. Popravljeni kut stranje otrice i\ mora biti sSO odabran je:
r,/ = - 7no
15. Prema poglavlju 4.436. izraunate su vrijednosti
d0 = 0,4-d = 0 ,4-1 0 = 4 mm
R = 0,17- J = 0 ,17-10=1,7 mm
= 0,52-d = 0 ,52-10=5,2 mm
b = 0,34-^= 0,34-10= 3,4 mm
16. Veliina podbruenja iznosi
Ki =
z
536

tg = - - 10 tg 8 = 10,5 0,14054
3

K x 1,47 mm
17. Podbruenje po irini zuba ili pera
K{ = b-tg a = 4 -tg 8 = 4 -0 ,14054
I<{ = 0,562 mm
18. Profil navoja podbruen sa slobodnim kutom
a' = 10'. . . 15'
Uzeto je
a' = 10' pa je podbruenje
z'Tr

9,075-7r

9,075'7t AArin/n

pn = tg a' = -tg 10 = ----------------- 0,09042

z
3
3
pn = 0,0277 mm
19. Podbruenje po irini zuba ili pera na boku navoja
p'n = & -tg a'= 4 -tg 10 '= 4 -0 ,09042
p'n = 0,01168 mm
<5=72

537

20. Na osnovu formule 576X vri se kontrola debljine strugotine

0,027
/4-^

12-3

12-3

Vidi se iz tabele 8.1 da je kstr priblian

kstrtab = 0,015...0,020.
21. Debljina strugotine
a2= t g = tg 5 = 0,5-0,08749 =0,044 mm
s
3
Iz dobivenog prorauna te na osnovu slika 8.38, 8.39 i 8.40 moe se izvesti
konstrukcija navojnog svrdla za MIO.

538

9. IGLE ZA PROVLAENJE
Igle za provlaenje su alati za obradu otvora, ljebova i vanjskih povrina
razliitih oblika.
Prema obliku konstrukcije, igle se izrauju za unutranju i vanjsku obradu.
Prema nainu obrade upotrebljavaju se za provlaenje i utiskivanje. Prve su
optereene na vlak, druge na tlak.
Provlaiti se moe na specijalnim i univerzalnim strojevima (blanjalicama,
glodalicama, tokarilicama), upotrebom odgovarajuih alata i naprava. Utiskiva se
na preama.
Pri obradi igla skida samo odreeni sloj materijala, postupno, tako da svaki
zub skine svoj dio. Postoje uglavnom tri osnovna naina postupnog skidanja strugo
tine M :
1. normalni ili profilni,
2. grupni ili progresivni,
3. slojeviti.
Pri normalnom svaki rezni zub skida tanak, irok sloj metala paralelno s povr
inom koja se obrauje.
Pri grupnom prvi zubi urezuju u materijal kanale, a slijedei reu sloj zaostao
u meuprostoru.
Pri slojevitom obrauje se u slojevima koji lee okomito ili pod nekim kutom
prema obraenoj povrini.
Tabela 9.1
D odatak A za obradu provlaenjem cilindrinih otvora u (m m )
Buenje spiralnim svrdlom

Duljina
otvora koji
u (mm)

Rezanje noem ili proirivanjem

Promjeri provlaenih otvora (mm)

10...18 18...30 30... 50 50... 80 80... 120 10...18 18...30 30...50 50...80 80...120

6...10

0,4

0,5

11...18

0,5

0,5

0,6

19...30

0,6

0,6

0,8

1,0

31...50

0,8

0,8

0,8

1,0

1.2

51...80

0,8

1,0

1,2

1,2

81...120

1,0

1,0

1,2

1,4

121...180
181

0,2

0,3

0,3

0,3

0,4

0,4

0,4

0,5

0,5

0,5

0,5

0,6

0,5

0,6

0,7

0,7

0,6

0,6

0,7

0,8

0,6

0,7

1,2

1,4

1,4

0,7

0,8

0,8

1,2

1,4

1,6

0,7

0,8

1,0

539

Opisano se obrauje vanjskim ili unutranjim provlaenjem, to komplicira

izradu, pa uvijek treba imati u vidu da je tehnologija izrade igala vrlo sloena i
skupa. Radi toga se trae to svrsishodnija rjeenja izrade, uz najbolja rezna svoj
stva. Obino se nastoji izraditi iglu tokarenjem i krunim bruenjem, jer se tako
najlake postie tonost.

Slika 9.1. Razni naini skidanja strugotine u ovisnosti od oblika profila: a, b ciilndrini
c, d, e, f ljebasti, g etverokutni, h, i, j evolventni, k ljebasti za klinove,
/, m, n, o pravokutni, p za obradu ljebova sloenijeg oblika

Na slici 9.1 prikazani su razni naini skidanja strugotine u ovisnosti od oblika

profila[2J.
540

9.1. DODACI ZA OBRADU PROVLAENJEM

U tabeli 9.1 su veliine dodatka A materijalu prije provlaenja cilindrinim
iglama. Pri provlaenju okruglih otvora veliina dodatka ovisi od duljine otvora
i promjera. Ukoliko se duljina provlaenja i promjer poveavaju, vei je dodatak.
Vana je i prethodna obrada. Ako je rupa buena svrdlom dodaci e biti za 50 do
80% vei nego ako je obraena noem ili motkom za proirivanje.
U tabeli 2.9 su veliine dodatka i odstupanja za obradu dimenzija otvora prije
provlaenja pravokutnim iglama.
Tabela 9.2
Dodatak A za obradu provlaenjem pravokutnih otvora u (m m )
Najvee izmjere presjeka
provlaenih pravokutnih otvora

Veliina dodatka
po irini i visini
prije provlaenja

Doputena odstupanja
izmjera otvora
prije provlaenja

Od

10 do

18

0,8

+ 0,24

Iznad

18 do

30

1,0

+ 0,28

Iznad

30 do

50

1,2

+ 0,34

Iznad

50 do

80

1,5

+ 0,40

Iznad

80 do 120

1,8

+ 0,46

Dodaci za izradu grubih povrina iglama za vanjsko provlaenje su 2 do

6 mm, npr. za odljevke, otkivke itd.
Pri vanjskom provlaenju prethodno obraenih povrina dodatak prije provla
enja uzima se 0,25 do 1,0 mm na jednu stranu.
9.2. PRORAUN IG LE ZA PROVLAENJE
Proraun e uglavnom biti izveden za konstrukcije prema slici 9.2.
Uglavnom se proraunava slijedee:
1. Veliina dodatka za provlaenje A ; npr. prema slici 9. Ik moe se izraunati:
A = t'1+D-\-c (mm),

633

gdje su:
t[ = izmjere lijeba prema JUS
D = promjer otvora,
c = visine krunog odsjeka koji odgovara irini lijeba b.
c = 0,5 C D - 1/>2->27 (mm).

634

2. Veliina strugotine sz odabire se prema tabeli 9.3.

Pri izboru veliine sz treba znati da je kod tanje strugotine bolji kvalitet obra
ene povrine, a potrebna je i manja sila provlaenja. Pri izboru veih veliina sz
igla mora biti kraa, jer potrebna je vea sila provlaenja, i igla trpi vea naprezanja.
541

Slika 9.2. Igle za provlaenje za obradu otvora: 1 drak, 2 vrat, 3 prethodni

konus, 4 prednji vodei dio, 5 rezni dio, 6 kalibrirajui dio, 7 stranji vodei
dio, 8 prihvatni dio
Tabela 9.3
Debljina strugotine po zubu Sz (m m )
-........

........

Konstruktivni i niskolegirani Visokolegirani

elici <ym
Lijevano
elici <rm
Aluminij
eljezo
<50
< 80
>80
50...75
>75
kp/mm2 kp/mm2 kp/mm2 kp/mm2 kp/mm2

Bronza
i
mesing

Cilindrina

0,015 do 0,025 do 0,015 do 0,025 do 0,01 do

0,03
0,025
0,020
0,030
0,025

0,05 do
0,12

Vieljebne

0,04 do
0,06

0,05 do
0,08

0,03 do
0,06

0,04 do
0,06

Evolventna

0,03 do
0,05

0,04 do
0,06

0,03 do
0,05

0,03 do 0,02 do
0,05
0,04

Za ljebove za
klin

0,05 do
0,15

0,05 do
0,20

0,05 do
0,012

0,05 do
0,12

Pravokutna

0,03 do
0,12

0,05 do
0,15

0,03 do
0,12

Profilna

0,02 do
0,05

0,03 do
0,06

0,02 do
0,05

etverokutna

0,015 do 0,02 do
0,08
0,15

Vrsta igle

542

0,03 do 0,02 do
0,10
0,05

0,025 do 0,04 do
0,10
0,050

0,02 do
0,10

0,05 do
0,12

0,04 do
0,08

0,05 do
0,08

0,06 do
0,10

0,06 do
0,20

0,05 do
0,08

0,08 do
0,20

0,03 do
0,12

0,03 do
0,10

0,05 do
0,20

0,02 do
0,05

0,06 do
0,15

0,02 do
0,05

0,02 do
0,04

0,03 do
0,10

0,02 do
0,05

0,05 do
0,12

0,015 do 0,015 do 0,015 do 0,03 do

0,12
0,10
0,08
0,15

0,02 do
0,09

0,05 do
0,20

3. Visina zuba h odreuje se iz jednadbe:

/z=l,13 y$z L k (mm),

635

gdje je:
k = koeficijent popunjenosti meuprostora zuba, a uzima se iz tabele 9.4.
Tabela 9.4
Veliina koeficijenta popunjenosti m euprostora k
Provlaenje elika vrstoe
Debljina strugotine
(mm)

do 40

,oy

kp/m m 2

Obrada
lijev, eljeza
i bronce

Obrada
mesinga i
aluminija

od 70

<0,03

2,5

2,5

2,5

0,03...0,07

3,5

2,5

4,5

3,5

3,5

> 0 ,0 7

Da bi se lake prikazao problem, treba izraziti da je:

kfg- Fa
Fc

636

gdje su:
Fa povrina aktivnog dijela meuzublja koji prima strugotinu, a moe se
napisati ovako:
h'iz
Fa= ~ ~ - (mm2),

637

Fc povrina uzdunog presjeka strugotine:

Fc= sz - L (mm2).

638

Prema tome e biti:

k<

TZ-

4s fL

639

Jasno je da meuzublje mora biti dovoljno veliko, a to se osigurava koeficijen

tom k.
4. Prethodni korak reznih zubi t odreuje se jednadbom:
r'=(2,5...2,8)ft (mm).

640
543

5. Maksimalni broj zubi koji su istovremeno u zahvatu rauna se iz:

^m aks

t'

641

Odnosno, ako kod vitke postoji udebljanje L ' imamo:

'S'm iiks

+ 1

t'

t' '

642

Iz slike 9.3 je vidljivo koje su vrijednosti L i L '.

L'

i i

Slika 9.3. Provlaenje kod vitke

Za .s'maks odbacuju se decimale, zadrava se cijeli broj.

6. Korak zuba t odreuje se iz jednadbe:
L
-

0,1

(mm),

643

odnosno, jednostavnija jednadba glasi:

t= m ]/ L (mm),

644

gdje je:
m = 1,25... 1,5 koeficijent koji ovisi o duljini provlaenja.
7. Promjer prednjeg vodeeg dijela, ako je cilindrian, bit e prema slici 9.2a:
D3= D A (mm),
gdje je:
D promjer otvora prije provlaenja.
8. Vrste draka mogu biti razliite. Na slici 9.4 prikazane su dvije vrste cilin
drinih oblika.
9. Povrina opasnog presjeka na drci Fx uzima se iz tabele 9.5, u ovisnosti
vrste i dimenzija odabrane drke.
10. Opasni presjek kod prvog zuba, npr. za izvedbu na si. 9.1c rauna se
prema formuli:
TC(<i 2 /z )2 (mm2)-

544

645

Slika 9.4. Drke cilindrinih igala

Tabela 9.5
D

D,

12

50,3

14

9,5

70,1

16

11

18

13

15

ii

28

115

10

Fx u mm2

95
133
177

20

15

22

17

25

19

28

22

350

32

25

490

36

29

42

33

227
284

2L_

32,

125

12

660
865

50

38

1130

62

50

1960

75

52

25

38

12

15

2123

11. Proraun sile rezanja rauna se po formuli:

Pz

P ' f ^maks (kp) j

646

gdje su:
p specifini otpor rezanja, u kp/mm2
35 R E Z N I A L A T I

545

/ povrina poprenog presjeka strugotine jednog zuba, u mm2

-Smaka broj zubi koji rade istovremeno.
Povrina poprenog presjeka strugotine kod jednog zuba, u ovisnosti o vrsti
igle i odgovarajuoj shemi rezanja, moe se odrediti prema ovim formulama:
a) za utor za klin i vanjski oblik:
f b sz (mm2);

647

f= b sz - n (mm2);

648

f=TT D sz (mm2);

649

b) za vie ljebova:

c) za cilindrine igle:

gdje su:
sz
b
n
U

debljina strugotine u mm,

irina vrha zuba u mm,
broj utora.
tabeli 9.6 su podaci o specifinom otporu za izraunavanje sile rezanja P.

Tabela 9.6
Specifini otpor rezanja p ri provlaenju p
Debljina
strugotine
sz u mm

Spec. otpor rezanja p

u kp/m m 2
Krom-nikl i
ugljikov i
kromov elik niklov elik

Debljina
strugotine
sz u mm

Spec. otpor rezanja p

u kp/m m 2
Ugljikov i
kromov elik

0,08

Krom-nikl i
niklov elik

0,0125

600

780

0,015

580

750

0,09

270

375

0,020

510

650

0,10

260

360

280

390

0,025

475

630

0,12

245

350

0,030

430

580

0,14

227

322

0,035

410

530

0,16

217

314

0,040

380

500

0,18

209

306

0,045

370

480

0,20

205

300

0,050

350

460

0,22

202

299

0,055

340

440

0,25

200

297

0,060

320

430

0,28

199

295

0,070

290

410

0,30

197

293

12. Kontrola vrstoe igle vri se na prvom zubu:f33

g

546

= = ~

(kp/mm2)

650

i na drku:
ax = (kp/mm2).
Fx

651

Naprezanja ax i nx ne smiju prijei veliinu doputenog naprezanja adoz, koje

treba uzimati iz tabele 9.7.
Tabela 9.7
D oputena naprezanja adop kod igala
crd0p u k p /m m 2 za igle od
Vrsta igle

brzoreznog elika

legiranog alatnog
elika

Cilindrina, za vie ljebova, profilna, evolventna,

etverokutna

35

30

Za ljebove za klin, plosnata, s nesimetrinim doda

cima

20

15

Ako se za o-t i ax dobiju vee vrijednosti od aa0p, mora se smanjiti z m^ s ili

debljina strugotine sz.
13. Odreivanje mjera kalibrirajuih zubi
D*=AnaksS (mm),

652

gdje su:
Anaks najvei promjer otvora koji se obrauje, u mm,
8 veliina promjene promjera otvora nakon provlaenje, a uzima se
za proirivanje () ili za stezanje (+ ). Obino iznosi S=0,01...
0,015 mm.
14. Visina kalibrirajueg zuba:
h k = H 1+ A (mm),

653

gdje su:
H x visina drka, u mm,
A sloj koji se skida (dodatak za provlaenje), u mm.

15. Veliina reznih zubi mijenja se prema kalibrirajuem dijelu igle. Promjer
prvog zuba jednak je promjeru prednjeg vodeeg dijela, a svaki slijedei poveava
se za 2sz. Kod zadnja dva zuba uzima se l,2sz do 0,8sz. Plosnatizubi primaju po
veanje za sz, a dva zadnja zuba se smanjuju na 0,6sz do 0,4sz. Sve se mjere daju
tabelarno u radionikom crteu.
16. Proraun broja reznih zubi za obostrano rezanje:
#r = + (2 ...3 ),

654

2,
35*

547

a za jednostrano:
655

* r = + (2...3).

17. Broj kalibrirajuih zubi je u tabeli 9.8.

Tabela 9.8
Broj kalibrirajuih zubi
Vrste igala

zk

Cilindrine, visoke tonosti

7...8

cilindrine, srednje i manje tonosti

za ljebove, profilne i evolventne

5...6
5

pravokutne, za ljebove za klin

prethodne igle svih vrsta

2...3

18. Korak kalibrirajueg zuba obino je jednak koraku reznog zuba, a pri
veoj tonosti moe biti i manji:
tk= t.
19. Oblik i mjere stranjeg vodeeg dijela su prema otvoru koji se provlai,
odnosno, moraju biti jednaki najmanjoj mjeri promjera provuenog otvora, tj.:
-^min*
Promjer Ds obino je jednak unutarnjem promjeru (kod dugih igala) vitke linete.
20. Ukupna duljina igle rauna se na osnovi slike 9.5.
Odreivanje duljine igle od poetka prednjeg kraja do prvog zuba bobiva se
zbrajanjem odgovarajuih duljina, prema slici 9.5:
i A: t

548

(mm),

656

gdje su:
lx duljina ulaznog dijela drska (iz tabele),
Iz 5 . . . 10 mm, zranost izmeu vitke i stola stroja,
lc debljina stola stroja,
ln debljina stijenke prihvatne naprave,
/4 mora biti najmanje 20 mm.
Mjera l je za razne strojeve i obrade razliita.
2 1 .Duljina vrata igle, tj. drala, moe se izraunati iz:
l2= l - (/1 + / 3+ / 4) (mm),

657

l3 duljina konusa kod manjih 5 . . . 20, kod veih 30 . . . 40 mm.

22. Duljina reznog dijela lrh (prema slici 9.2 i 9.5):
658
659

660
L duljina koja se provlai.
25. Duljina stranjeg dijela koji lei u lineti:
/8= ( 0 , 5 .. . 0, 7)>5 (mm).

661

26. Ukupna duljina igle je prema slikama 9.2 i 9.5:

L 0=l-\-ls+ le+ l7+ ls (mm).

662

Odstupanje na duljinu igle od 1000 mm je 2 mm.

27.
Kontrola kojom treba ustanoviti da li duljina L 0 ne prelazi doputenu
duljinu La, tj. maksimalno doputenu s obzirom na uvjete vrstoe, vri se kod
cilindrinih, etverokutnih, ljebastih i evolventnih igala prema izrazu:
L a ~ 40 >4.

663

Ukoliko ukupna duljina igle prelazi najveu duljinu hoda stroja ili duljinu La,
prelazi se na izradu sloga igala.
28. Na slici 9.6 prikazani su profili zubi igala koje treba odabrati za konstruk
ciju.
29. Elementi zuba mogu se izraunati prema slici 9.6:
a) duljina vrha zuba:
g = (0 ,2 5 ...0,40)?

664

b) polumjer zaobljenja meuzublja:

r= (0 ,5 0 ...0,75) h,

665
549

c) kut 17=40... 60 i polumjer R odreuju se konstrukcijom (ili priblino):

P = (0,65...0,70)r,

666

d) prednji kut y odreuje se prema tabeli 9.9.

Tabela 9.9
Veliina prednjeg kuta y
Obraivani materijal
do 60 kp/m m 2
elik

CTm

od 60 do 100kp/m m 2
iznad 100 kp/m m 2

Lijevano eljezo
Aluminij

Hb

V
15...18
12...15
8...10

do 150

8...10

iznad 150

4... 8

Bronza

12...15
0... 5

Lake legure

10...15

Crveni bakar

15

Mesing, krti

Mesing, meki

e) slobodni kut a uzima se u granicama:

za rezne zube 2 do 330',
za kalibrirajue zube 30' do 1.
f) veliina faze /= 0 ,0 5 mm na reznim zubima, dok se na kalibrirajuim pove
ava od prvog prema posljednjem za po 0,2 do 0 ,1 mm.
30. Lomila strugotine se moraju predvidjeti za sve elike i ilave materijale.
K ut iznosi 60. . . 90.
31. Materijali za izradu igala. Igle za provlaenje se obino izrauju od brzorezna elika i kale na tvrdou Rc 62 . . . 65.
550

9.3. SKRAENI TEH N O LO K I PO STU PA K IG L E ZA POVLAENJE

prema slici 9.8M
1.
2
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.

Rezanje materijala na skaditu.

Poravnavanje ela i izrada sredinjih uvrta.
Pregled komada i ispravak.
Tokarenje vrata za postavljanje linete.
Grubo tokarenje obaju krajeva.
Kontrola i ispravak.
Tokarenje dijela za upinjanje, vrata i fazeta.
Tokarenje stranjeg dijela kalibrirajuim dijelom.
Tokarenje reznog dijela na konus.
Tokarenje reznih i kalibrirajuih zubi.
Buenje rupe na drku.
Glodanje est utora po itavoj duljini igle i utora za lomljenje strugotine.
Oznaavanje.
Toplinska obrada.
Ravnanje.
Bruenje sredinjih utora s obje strane.
Bruenje (otrenje) prednjih (si. 7) i stranjih kutova zubi.
Bruenje mjesta pod linetom (grubo).
Bruenje vanjskog promjera reznog i kalibrirajueg dijela.
Bruenje obratnog konusa.
Bruenje mjesta pod linetom (isto).
Bruenje steznog dijela.
Bruenje zavrnog vanjskog promjera reznog i kalibrirajueg dijela.
Bruenje stranjeg dijela zubi reznog i kalibrirajueg dijela.
Bruenje grubo i zavrno est utora po itavoj duljini igle.
Bruenje utora za lomljenje strugotine.
Bruenje bonih strana utora po itavoj duljini igle.
Kontrola.
Pakovanje.

Slika 9.7. Prikaz bruenja prednje strane zubi igle za provlaenje

551

9.31. Elem enti prorauna pri provlaenju

Odreivanje elemenata prorauna rezanja pri provlaenju svodi se na brzinu
rezanja, posmak i irinu reza, to je uvjetovano elementima konstrukcije igala za
provlaenje[5].
1. Brzina rezanja moe se raunati iz form ule^:
=

t m - s vz

667

(m/min),

gdje su:
Cv koeficijent, karakteriziran uvjetima obrade,
t vrijeme trajanja igle, u (min),
Sz posmak po zubu, u (mm),
m, y eksponenti ovisni o obraivanom materijalu.
2. Sila rezanja pri provlaenju rauna se:
P*=F
(kp),
gdje su:
F zbroj povrina poprenog presjeka, u (mm2),
Yjb zbroj duljina reznih otrica koje sve istovremeno reu, u (mm).
3. Snaga pri provlaenju:
Nrez= PZ' V

60-102

(kW)

668

669

4.
Tlana sila stroja Q (mora biti neto vea ili barem jednaka sili rezanja Pz)
moe se izraunati iz formule:
g = 6 0 - 1 0 2 - ^ -vL(kp)
v
gdje su:
Nst snaga stroja, u (kW),
7] 0,75 . . . 0,9 koeficijent djelovanja.
9.32. P rim je r p ro ra u n a i konstrukcije igle
Na slici 9.8 zadana je vitka koju treba obraditi provlaenjem.
b-=10*-03S

J f
L-50

n=6

Slika 9.8. Skica obraivane vitke

552

670

1. Shema rezanja izabire se prema slici 1, gdje za ovaj primjer moe posluiti
obrada prema slici 9.1c.
2. Obraivanje veliine dodatka A :
y l= D makscmin=40,0534=6,05 mm.
3. Odreivanje skidanja materijala po zubu. Iz tabele 9.3 za materijal am=
= 50 . . . 75 kp/mm2 i vielijebne igle sz=0,05...0,08 mm. Uzima se otprilike 0,06,
to je za 2sz=0,12 mm. Za zadnja etiri radna zuba odredimo s60= 0 ,l, ssl=0,07
s52=0,05, s53=0,03 mm skidanja, to je zapravo ienje, te prema tome imamo
4 zuba za ienje i moemo izraunati:
=% ,53=0,1 + 0 ,07+ 0,05+ 0,03= 0,25 mm.
4. Korak zuba t:
r= OT]/Z = 1,5 1/50= 1,5 7,05 = 10,6 mm.
Odabran je korak r = 12 mm.
5. Visina zuba h:
h = 1,13 ]/ sS ' L ' &=1,13 y0,06* 5 0 -3 = 1 ,1 3 3 = 3,4 mm.
Uzeto je h = 4,5 mm.
6. Duljina vrha zuba g:
g = 0,375 12=4,5 mm.
7. Polumjer utora r:
r= 0 ,5 5 4,52,5 mm.
8. Iz tabele 9.9 i toke e odaberemo kutove:
y =15 i a= 2 .
9. Maksimalni broj zubi istovremeno u radu:
s mata= ~ + l = +1 = 5,15.
t
12
Istovremeno mogu raditi 5 zubi.
10. Odreivanje sile provlaenja prema tabeli 9.6:
Pz=P / ' makS=P b a - n - rmaks=320 10 0,06 6 5=5670 kp.
11. Odabiranje drka
Na osnovi mjere 34 0 odaberemo iz tabele 9.5 najblii promjer 32 0 i za
njega opasni presjek Fx= 490 mm2.
12. Proraun na vrstou:
K (d -2 h ?
3,14(34 9)2
F = -------- i----------------- ^ = 4 9 0 ,6 mm2,
4
4
553

Pz

5670 _

F ~ 490,6 ~

=11,55 kp/mm2.

13. Proraun drka na lom i vlak:

^
tz(D * -D l) 3,14(322252)
F ~ ---------= --------->-----= 313,2 mm2,
4
4l
Pz

5670

Fp

313,2

=18,1 kp/mm2.

14. Broj reznih zubi:

_ -A

'S50...53 1 j _ 6,05 0,25

2 sz
2 -0 ,0 6

1= 49.

15. Ukupni broj zubi:

z = Zr+

~f~z k= 4 9 + 4 + 5 = 5 8.

16. Pojedine duljine igle mogu se razlaniti:

L 0= tr Zr+t Z+tk Zjc ali kako je trte=tjc= 12 mm

radni

dio ima:
L r= 12 49=696 mm.
Prvu duljinu l uzimamo 175, pa je ukupna duljina:
L 0= 175+ 696+ 50=920 mm.
Slika 9.9 prikazuje konstrukciju igle.

0,07

S!$

$
*

<0

10,005

3 s? ;*$ a 8 $ s?2;fc3 S 5* SS?$ SSc-cIoO

203 8 2 8
> g) SS $ 8 0! - 5 o><0 St 0>
% 8}&
*> *> o> <*> 8?3 <>
-S3
s?$ $ $ $ $ $
$ $ <*53S S 85 <>>ojfc
8 t; 5?a $ tsa?g; 3 SiS33 3 $ Si 55 "5S) 5$ %' 5 5 $ 5 oj5? 5? s? SS 8

432 C

<*3 -

Slika 9.9. Igla za ljebove. Materijal igle: brzorezni elik, ostalo na konstrukciji. Toplinska
obrada: drka H R C =40...45 rezni dio HRC = 62...65

554

10. ALATI ZA IZRADU ZUPANIKA

Alati za izradu zupanika razvijali su se usporedo s razvojem postupaka izrade
zupanika. Poznato je da se proizvodnja zupanika ostvaruje na razne naine,
npr. lijevanjem, valjanjem, skidanjem strugotine itd. Ipak, zupanici koji se obra
uju skidanjem strugotine najbolje se uklapaju u zahtjeve Moderne industrije, jer
znaajka im je vrlo miran prijenos gibanja i snage, vrlo velikim brzinama.
Alate za izradu zupanika moemo podijeliti n a :^ 1
1. modulna glodala,
2. modulno-odvalna glodala,
3. alate za obradu zupanika dubljenjem i
4. alate za ljutenje zupanika.
10.1. M OD ULN A GLODALA
Takva se glodala upotrebljavaju za obradu zupanika s ravnim, kosim i zavojnim zubima, uglavnom tonou od 9. do 11. razreda i grublje (slika 10.1).

Slika 10.1. Ploasto modulno glodalo: a. bez podglodanih ljebova, b. sa podglodanim ljebovima

555

Izrauju se od modula 0,5 do modula 20, promjera 40 do 200 mm.

Modulna glodala se upotrebljavaju za glodanje nekorigiranih zupanika, a
izrauju se u sklopovima od 8, 15 ili 26 glodala. Sklop od 8 glodala upotrebljava
se za glodanje zupanika modula do 8 mm. Za module preko 8 mm upotrebljava
se sklop od 15 glodala, za radove vee tonosti sklop od 26 glodala.
S
tim glodalima se radi na obinoj univerzalnoj glodalici, a izrauju se od
brzorezna elika postupkom natranog tokarenja. Normalno je da prednji kut y
bude jednak nuli, to olakava izradu, jer nisu potrebne korekcije profila glodala.
Za evolventno ozubljenje glavne veliine su odreene i standardizirane.
10.2. M ODULNO OD VALNO GLODALO
Modulna odvalna glodala se upotrebljavaju za glodanje zupanika s ravnim
i zavojnim zubima, te za obradu punih kola. Odvalna glodala su djelomino
standardizirana. Za specijalne prilike konstruiraju se posebna odvalna glodala.
U principu, odvalno glodalo je helikoidalno omotan presjek, tj. zavojnica na cilind
rinoj povrini tijela[2].
Kako je izrada zupanika na obinoj glodalici spora, u serijskoj proizvodnji
gloda se metodom relativnog kotrljanja odvalnim glodalom. To izvodi pri radu
glavno obrtno i pomono vertikalno gibanje.
Modulna odvalna glodala izrauju se kao nasadna, od jednog komada s drkom.
Na slici 10.2 prikazano je modulno odvalno nasadno glodalo za obradu zup
anika s ravnim zubima|3].
Pri glodanju zupanika s odvalnim glodalom smjer njihova pomonog gibanja
moe b iti^ :
1. uzdu osi izratka, npr. obrada zupanika s ravnim i zavojnim zubima,
2. radijalno i tangencionalno, npr. obrada punih kola.
Na slici 10.3 prikazana je shema obrade punih kola.

556

a.

b.

Slika 10.3. Shema rezanja punih kola: a. radijalno, b. tangencijalno

Na slici 10.4 prikazano je modulno nasadno odvalno glodalo za obradu zup

anika sa zavojnim zubima[5].
Za obradu zupanika uzdu osi upotrebljavaju se obino nasadna odvalna
glodala prema slici 10.2. U tom sluaju glodalo uope ne utjee na promjer zup
anika.
Puna kola se mogu obraivati prema shemi na si. 10.3a, i to radijalno, obli
kom glodala prema slici 10.2, no to se izbjegava, jer takvom izradom ne postie se
tonost koju zahtijeva puno kolo.

Slika 10.4. Modulno nasadno odvalno glodalo za obradu zupanika

sa zavojnim zubima

Za tangencijalnu obradu mogu se upotrebljavati glodala prema slikama 10.4

i 10.5. Na slici 10.5 prikazano je modulno odvalno glodalo s drkom (od jednog
komada).
Jasno je da odvalno glodalo za obradu punog kola mora biti kopija punog
vijka. Prema tome promjer, korak i kut nagiba glodala moraju odgovarati u pot
punosti elementima vijka. Iz ovoga slijedi da se samo tangencijalnim nainom
obrade mogu postii gornji zahtjevi i traena kota A sa slike 10.3b.
Glodala s drkom se upotrebljavaju kad mali promjer glodala onemoguuje
da se ono izradi kao nasadno.
Prema smjeru zavojnica dijelimo odvalna glodala na ljevovojna i desnovojna.
557

Slika 10.5. Modalno odvalno glodalo s drkom za obradu zupanika sa zavojnim zubima

10.3. PRORAUN ODVALNIH GLODALA

Izrada odvalnih glodala je prilino komplicirana, a pri obradi su este greke.
Zbog toga je nuno voditi rauna o mogunostima kontrole i to u jednom od dva
presjeka glodala:
1. u normalnom i
2. uaksijalnom presjeku.
Obino se to vri u normalnom presjeku.
Osnovne konstruktivne izmjere odvalnog glodala odreuju se prema slikama
10.2 i 10.6t6L
1. Veliina normalnog koraka:
tn=TT m (mm),

671

gdje su:
tn korak u normalnom presjeku odvalnog glodala, u (mm),
m modul odvalnog glodala, u (mm).
2. Veliina aksijalnog koraka:
ta= H (mm),
cos co
gdje su:
ta korak u aksijalnom presjeku odvalnog glodala, u (mm),
H visina uspona zavojnice, u (mm),
oj kut uspona zavojnice na diobenom promjeru u ().
558

672

Na slici 10.6 prikazani su geometrijski odnosi odvalnog glodala.

Slika 10.6 prikazuje osnovne odnose izmeu diobenog promjera odvalnog
glodala, visine uspona zavojnice i utora za strugotine na diobenom promjeru
Na osnovi toga mogu se dalje izraunati slijedei podaci:

3. Visina uspona zavojnice:

H

= J 0 7t

tg

co,

(mm),

H nd0 77 tg(90 oj), (mm).

673
674

Iz ovog se moe postaviti odnos izmeu visine uspona zavojnice i visine uspona
utora za strugotine:
H _ tg(90 co)
Hn
tg co
gdje su:
H visina uspona zavojnice, u (mm),
H n visina uspona utora za strugotinu, u (mm),
co kut uspona zavojnice na diobenom promjeru, u (),
d0 diobeni promjer, u (mm).
4. Veliina diobenog promjera:
d0= ------ (mm).
cos co tg co

675

5. Veliina vanjskog promjera glodala:

dv= d0Jr a Jr 2 hg (mm).

676

6 . Veliina unutarnjeg promjera glodala:

du= d 02hjc (mm).

677
559

7. Normalna duljina odvalnog glodala:

L = 3 ta='i-K (mm).
cos co

678

8. Debljina zuba u normalnom presjeku:

tn Tmz ,
*.
Sn= = -----(mm).
2

679

9. Visina glave zuba:

hg= m -\ tu (mm).
6

680

10. Visina korijena zuba:

hic=m-\m
4

(mm).

681

11. Visina zuba:

h= hg-\-hjc (mm).

682

12. Visina utora za strugotinu:

hs= h + K+^ K l + 0,5 (mm).

683

13. Polumjer zaobljenja glave zuba:

r1= 0,2 m cos co (mm).

684

14. Veliina dodatka za bruenje glodala uzima se:

a= 0,2...0,8 (mm).
15. Polumjer zaobljenja korijena zuba glodala:
r 2= (0 ,2 .. .0,3) m (mm).
16. Veliina debljine zuba na vrhu glodala:
S a= S n 2/zgr tg a (mm).

685

17. Prednji kut y zavisi od rada glodala. Obino seuzima y = 0 za zavrnu

obradu, a y = 5 . . . 10 kod glodala za grubu obradu.
18. Veliina stranjeg kuta na vrhu zuba glodala:
av = 9. -.11.

19. Broj zubi glodala:

2

tc

. . 4,4 m \ *
are cos 11--------dv
560

686

Tonost izraunatog rezultata treba provjeriti konstrukcijom^!. Obino se

odabire slijedei broj zubi:
zg ~ 12 za promjer glodala dv= 40.. .55
zg ~ 10 za promjer glodala dv 60.. .80
zg = 9 za promjer glodala dv= 80... 140
zg ~ 8 za promjer glodala dv= 150.. .230
20. Veliina stranje obrade K rauna se:
K = ~ --^v tgoc

(mm)

687

Zg

21. Veliina dopunske stranje obrade K x rauna se:

^ = ( 1 , 2 . . . 1,5) K .

688

22. K ut profila zuba uzima se:

S=22 ili 25.
23. K ut nagiba zavojne linije uzima se:
s in o > = - ^ ^ d0

(),

689

gdje je:
n broj hodova odvalnog glodala.
24. Polumjer zaobljenja profila zuba:
n(dv 2ti)

(mm).

690

10 z a
Napomena: sve veliine objanjene su u tekstu ili se vide na slikama.
25.
K ut <px nagiba gornjih dijelova profila prema osi glodala (slika 10.4).
Taj se kut razmatra u osnom presjeku. Na slici 10.7 a prikazana je shema tokarenja
bonih strana profila zuba odvalnog glodala. No, poto je izvrio tokarenje prvog
zuba u taki Z)x pri okretanju glodala i pomicanju suporta, treba da za jedan okret
glodala zauzme poloaj pokazan crtkano. Pri tome se toka DLpremjeta u poloaj Z)2.
Na slici 10.7a prikazana je ravnina koja prolazi kroz os glodala. Kako svaki
zub glodala mora biti obraen po arhimedovoj spirali, zahvaljujui posredstvu
spiralnih ljebova s kutom w toka D2 je blia osi glodala nego toka D v Prema
tome e se svaki zub glodala nalaziti u raznim stadijima obrade i presjeku osne
ravnine, naklonjen pod kutom cpx prema osi glodala.
Za odreivanje kuta <px postoji formula:
t g

36 R E Z N I A L A T I

, ^

().

691
561

26. Kutovi profila a a i ai (desni i lijevi)

Prema slici 10.7b vidi se promjena kutova profila u osnom presjeku za vrijeme
obrade odvalnog glodala. Pri premjetanju toke A u A x i B u B x osni korak tos
ostat e postojan.
Na slici 10.7b mogu se nai slijedei odnosi:

Slika 10.7.

Shema obrade bonih strana profila zuba odvalnog glodala: a. obrada

zuba glodala, b. promjena kutova profila

1. Za desnu stranu profila:

692

A 2C = C 0 A 20 ,

gdje su:
C O = ~ cotgoc0;

2
A 2C =

A 20 = ~ tgcp*;
2
- cotg cna.

Uvrstivi u jednadbu (692) dobiju se:

to s

to s

.to s

---cotg a.d = ----cotg OCo-------tg

(px ,

ili:
C O tg a = C O t g a 0 t g

ep .

693

2. Za lijevu stranu profila:

cotg

a j = C O tg a 0 + t g <px .

694

27. Visina h'g glave zuba u osnom presjeku bit e:

.

h'g=hg

COS

rpx

695

28. Debljina zuba S ' na osnovnom promjeru (slika 10.4) bit e:

S'~-

562

tos

n m

2 cos (fx

2 cos 92

696

29. K ut ulaznog konusa <pk-

gdje je:
R ~ vanjski promjer punog kola.
30. Odreivanje smjera odvalnog glodala i ljebova za strugotinu.
Smjer odvalnog glodala za zupanike s ravnim zubima nije vaan. Obino se
uzima desnovojni. Za zupanike sa zavojnim zubima smjer odvaljivanja mora biti
isti kao onaj to imaju zubi zupanika koji se obrauje; za zupanike s desnim
smjerom zubi su desnovojna, a za lijeve ljevovojna glodala.
Smjer zavojne linije ljebova za strugotinu je suprotan smjeru odvalnog
glodala.
31. Odreivanje duljine h ulaznog konusa:
h = h x cotg <pk (mm).

698

32. Odreivanje visine hx ulaznog konusa:

^ = ( 0 ,8 . . . 0,9) h,
33. Daljina radnog dijela glodala:
L x= lk+ h cotg a0+ r os (mm).

699

10.4. E L E M E N T I PRORAUNA PR I REZANJU OZUBLJENJA

Brzina rezanja v odreuje se kao kod obinog glodanja.
Posmak za jedan okret glodala moe se odrediti formulom:
71

sg= S 0 (mm/okr).
z

700

gdje su:
n
broj hodova glodala,
z broj zubi obraivanog zupanika.
Posmak za jedan okret izratka (zupanika) moe se odrediti formulom:
701
gdje su:
Cs koeficijent koji ovisi o obraivanom materijalu i to:
za ugljikove elike vrstoe <rm= 7 0 . . . 85 kp/mm2,
Cs 2,65,
za krom i kromnikalne elike vrstoe am= 75 . . . 90 kp/mm2
Cs-2,0,
za lijevano eljezo tvrdoe H B = 160 . . . 180,
Cs= 3,7,
z broj zubi obraivanog zupanika,
m modul obraivanog zupanika.
36*

563

Posmak za jedan okret izratka (punih kola) moe se odrediti form ulom ^:
Cs
- cos (3 (mm/okr),
0>25
vf

702

gdje je:
jS kut nagiba zuba kola.
Efektivna snaga pri rezanju cilindrinih zupanika odvalnim glodalom rauna
se prema formuli:
N = c v * _
60 102

703

gdje je:
Cp koeficijent koji ovisi o obraivanom materijalu.
Iz tabele 10.1 mogu se izvaditi podaci o Cp, x, y.
Tabela 10.1
Vrste elika
. 1530

. 4131

Lijevano
eljezo

C. 4120 i C. 5435

Koeficijenti i eksponenti
Cp
30

0,75

1,0

Cp

Cp
24

0,75

1,0

30

Cp

0,75

1,0

u ,3

0,80

1,25

Efektivna snaga pri dubljenju zupanika rauna se prema formuli:

N e= Pmaka V (kW),
60- 102

704

gdje je:
maksimalna sila rezanja, u (kp),
v brzina rezanja, u (m/min).
Sila rezanja moe se izraunati iz formule:
P

maks

F maks ks Fmaks (kp),

705

gdje su:
ks koeficijent rezanja, u (kp/mm2),
Fmaks maksimalni presjek odrezanog materijala, u (mm2).
U tabeli 10.2 su vrijednosti za ks.
Tabela 10.2
Obraivani materijal

.1530

Koeficijent rezanja ks u kp/m m 2

180

564

.4131

300

.4120
.5435

Lijevano
eljezo

300

140

10.5.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.

SKRAENI TEH N O LO K I PROCES IZRADE M OD ULN OG

NASADNOG ODVALNOG GLODALA PREMA SL. 10.2M

Uzimanje materijala iz skladita.

Kovanje materijala.
arenje.
Strojna obrada jedne i druge strane na revolveru.
Tokarenje vanjskog promjera. Nataknuti na trn.
Provlaenje rupe za osovinu.
Provlaenje utora za klin.
Skidanje srha nakon provlaenja.
Tokarenje elnih strana, zavrno. Nataknuti trn.
Tokarenje vanjskog promjera, zavrno. Trn.
Kontrola.
Glodanje zavojnice. Trn.
Glodanje utora za strugotinu. Trn.
Glodanje kosine na poetku zavojnice.
Natrano tokarenje vanjskog promjera zubi, dna udubine zubi, lijeve i desne
strane profila zuba, izrada polumjera zubi itd.
Bruenje rupe za osovinu i ela glodala.
Bruenje drugog ela glodala.
Kontrola.
Otrenje prednje otrice.
Bruenje natrano po vrhu zuba obiju strana profila, polumjera.
Zavrno otrenje zubi.
Konana kontrola glodala.
Pakovanje.

10.6. GREKE U PROCESU ODVALJIVANJA

Modulna odvalna glodala su alati ija izrada zahtijeva posebnu tonost. Izra
uju se u nekoliko razreda tonosti. Greke su uglavnom dvojake:
1. greke glodanih zupanika i
2. odvalnog glodala.

10.61. G reke glodanih zupanika

Zupanici izraeni skidanjem strugotine, bez obzira kojim su postupkom
dobiveni, odstupaju od teoretskih oblika i mjera, te se openito mogu ustanoviti
slijedee greke:
a) Greke zupanika koje su izraene kao:
radijalni udari,
aksijalni udari.
b) Greke zupanika koje se ispoljuju na blok zubi:
greke profila,
greke bone linije.
565

c) Greke zuba koje se odnose na bokove:

greke debljine zuba,
greke koraka,
greke centrinosti i aksijalnosti.
Na kraju se moe zakljuiti da su navedene greke zupanika izravno ovisne
o slijedeem:
postupku izrade,
alatu pri odreenom postupku,
alatnom stroju na kojem se izrauje zupanik,
komadu pripremljenom za izradu zupanika (mora biti pripremljen za
ozubljenje), koji mora strogo odgovarati propisanim tolerancijama.

10.62. Greke odvalnog glodala

Osnovni profil odvalnog glodala za evolventne zupanike je standardiziran
prema D IN 867, odnosno prema JU S M .C l.016. D a bi proces odvaljivanja teoret
ski bio ispravan i dao najbolje praktike rezultate u pogledu tonosti i vremena izrade,
mora uzduni profil odvalnog glodala biti zaista besprijekorno izraen.
Ipak, u nastavku su nabrojane greke koje mogu nastati kod novih odvalnih
glodala i onih u upotrebi to su:
greke zavojnice,
greke kuta uspona utora za strugotinu,
greke poloaja prednjih povrina zubi odvalnog glodala,
greke odvalnog glodala koje se ispoljuju kao:
a) radijalni udari,
b) aksijalni udari;
greke podjele.
Moe se rei da svaka greka ima svoju posljedicu, a ispoljava se negativno
na kvalitet rada odvalnog glodala. Veoma je vano da se svaka greka posebno usta
novi, kako bi se poduzelo sve potrebno za njeno otklanjanje. Da bi se mogla vriti
sva ispitivanja, koja su vrlo skupa, nuno je imati specijalne mjerne ureaje koji
se isplate jedino tvornicama to proizvode glodala, i moraju biti postavljena do
putena odstupanja.

10.63. Dozvoljena odstupanja odvalnih glodala

T a odstupanja u naim standardima nisu jo izraena, no postoji D IN 3968
koji doputa odstupanja samo za glodala za elne zupanike s ravnim i kosim zu
bima.
Uglavnom su propisana doputena odstupanja za 5 razreda tonosti:
1. razred AA naroita, s njaviom tonou,
2. razred A natrano bruen profil, visoka tonost,
3. razred B natrano bruen profil, normalna tonost,
4. razred C natrano tokaren profil, via tonost,
5. razred D natrano tokaren profil, obina tonost.
566

Ovaj standard je zaista vrlo precizan za ispitivanja odvalnih glodala i zahtijeva

vrlo tone ureaje. Jedan od najsavrenijih ureaja je univerzalni ureaj za ispiti
vanje odvalnih glodala, tvrtke Carl Zeiss iz Jene.
10.64. Troenje i trajnost glodala za ozubljenje
Alati za ozubljenje najvie se troe po stranjoj strani zuba. Na slici 10.8
prikazano je istroenje po zubu.
Trajnost odvalnog glodala od brzorezna elika obino je 55 do 360 min. prema
normativima.

Slika 10.8. Troenje po stranjoj povrini zuba: a. modulno glodalo,

b. odvalno glodalo, c. glodalo za dubljenje

10.7. ALATI ZA OBRADU DUBLJENJEM

Osim opisanih naina obrade zupanika i odgovarajuih alata, upotrebljavaju
se i alati za obradu dubljenjem. Najei su sustavi obrade Fellows i Maag (slike
10.9 i 10.10)[10].
Followsov alat je kruan zupast no koji se u radu giba vertikalno odozgo
nadolje, te tako vri glavno gibanje. Izrada tih alata vrlo je komplicirana i specijali
zirana, tako da ih proizvode usko orijentirane tvornice za probleme ozubljenja.
Brzorezni elik, od kojeg se ovi alati izrauju, mora biti visokokvalitetan, prethodno
kovan i toplinski paljivo obraen, jer udari koji prate dubljenje nepovoljno utjeu
na tonost.

a.

Slika 10.9. Kruni noevi za obradu zupanika (Fellows): a. za vanjsko ozublje

nje, b. za unutarnje ozubljenje

567

Maagov alat je ravan zupast no, koji se takoer giba vertikalno odozgo
nadolje za cilindrine zupanike, a pod kutom za izradu zupanika s kosim zubima.
Ovi se alati takoer izrauju od brzorezna elika.
U ovu grupu mogu se svrstati i alati za obradu konusnih zupanika s ravnim
zubima, nazvani Gleason. To su prizmatini noevi specijalna oblika (slika 10.11).
Obradu izvode dva alata, jedan u radnom, a drugi u povratnom hodu. Svaki
od njih obrauje jednu stranu. Prednji se kut odabire prema materijalu koji se
obrauje i to u rasponu od 10 do 25. I ovi se alati izrauju od brzorezna elika.

Slika 10.10. Shema obrade zupanika sistemom Maag

20

r
.......... . "
\
--------------------------- J
cr..... .

I \

12

1
-

/n
r

Slika 10.11. Prizmatini no za obradu konusnih zupanika (Gleason)

10.8. A LATI ZA LJU TEN JE ZUPANIKA

Ovi se alati upotrebljavaju za zavrnu obradu zupanika s ravnim i kosim
zubima, ija tvrdoa nije via od 35 Rc. Na slici 10.12 prikazan je ploasti alat
za ljutenje zupanika.
Ovaj se alat upotrebljava za dotjerivanje i proiavanje ve obraena zuba,
pa je vrlo toan. Alatima za ljutenje moe se tonost zupanika znatno povisiti.
Proraun profila i drugih veliina vanih za oblik obraivanog zuba zupa
nika vri se tonou od 0,001 mm.
Otri se bruenjem bonih strana kanala.
Alati za ljutenje izrauju se od kvalitetnog brzoreznog elika, a upinju se
samo u posebnim alatnim strojevima.
568

Slika 10.12. Ploasti alat za ljutenje: a. alat za ljutenje, b. kanali alata, c. oblik kanala
alata za vee module

10.9. PRIM JER PRORAUNA I K O N STRU K CIJE ODVALNIH

GLODALA
Treba proraunati i konstruirati odvalno glodalo od jednog komada, za izradu
ozubljenja na punom kolu.
Z adano: modul m = 3, broj poetaka pua n = 3, smjer zavojnica desni,
dodirni promjer glodala d0=35, broj zubi punog kola 2"=62, kut zahvata a=20,
visina korijena zuba kola h'k= 3,55 mm, visina korijena zuba punog vijka h k=
=3,06 mm.
Odvalno glodalo mora raditi tangencijalno.
1. K ut nagiba co na srednjem promjeru:
m'n
3,3
co=------- = ----- = 0,257,
d0
35
co= 1425'15".
2. Visina glave zuba glodala hg :
hg= h t = 3,55 mm.
3. Visina korijena zuba glodala hk\
h k = h l3,06 mm.
4. Ukupna visina zuba:
h= hg+ hk=

3,55+3,06=6,61 mm.

5. Osni korak od zuba do zuba:

t0S='K 1=3,14 3=9,425 mm.
6. Osni korak zavojnice:
t = n m m=3,14 3 3=28,275 mm.
569

7. Polumjer r1 zaobljenja glave zuba:

rx=0,25 m cos cu=0,25 3 cos 1425'15"
=0,25 3 0,97
=0,73 ~ 0,8 mm.
8. Polumjer r2 zaobljenja korijena zuba:
r2= r 1=0,8 mm.
9. Dodatak za bruenje:
a= 0,28 mm.
10. Vanjski promjer glodala:
dv==dQ-\-a-\-2.hg==35-(-0,28+23,55=42,4 mm.
11. Stranji kut a* na bonoj strani profila:
oc^= 3.
12. Stranji kut a x:
tg a i = ^ ^ = tg 3 = 0, 524 =0,15321.
sina
sin 20
0,342
13. Broj zubi z g glodala:
zg =

_______ 2n_______

2 3,14_____

a r c c o s f l - M ^ i ] ~ arccoSf l - ^ ] _
{
dv J
{
42,4 J

6,28

^^s0,6m& S

14. Visina uspona zavojnice H n :

Hnv: d0 ctg co= 3,14 35 3,8888=428 mm.
15. Veliina stranje obrade K:
dv
3,14-42,4
K ------ t g a i = ---------------- -0,15321 ^ 2 ,5 mm.
8

16. Veliina dopunske stranje obrade K x\

^ = 1 , 5 K = l,5 - 2,5=3,75
zaokrueno na 4 mm.
17. Visina utora za strugotinu hs:
As= /* + ^ ^ + 0 ,5 = 6 ,6 1 + 3 ,2 5 + 0 ,5 = 10,4 mm.
2
18. K ut profila zuba odaberemo prema glodalu koji ga obrauje:
8=25.

570

19. Polumjer zaobljenja profila zuba:

ir(dv- 2 h s) 3 ,1 4 (4 2 ,4 -2 -1 0 ,4 ) ,
r = ------------ = ^--------------------- = lmm.
10 z
10-8
20. Proraun elemenata osnog profila rauna se prema slijedeim formulama:
21. K ut nagiba <px, prema slici:
tg 9 s = K ' Zg = 2,5 ' 8 =0,046626
Hn
428
9*=240'.
22. Kut y.a na desnoj strani profila u osnom presjeku:
cotg a<=cotg a tg 9 * = cotg 20tg 240'
=2,7475-0,04662
=2,7009
a =2019'.
23. Kut a; na lijevoj strani profila u osnom presjeku:
cotg a/= cotg a + tg 9^=2,7475+0,04662
=2,7941
ai= 1941\

a.

b.

Slika 10.13. Odvalno glodalo za obradu zubi punog kola

571

24. Visina glave zuba hg u osnom presjeku:

hg'=hg cos <px=3,55 0,9989 = 3,55 mm.
25. Debljina zuba sn :
n m
9,425
sn = ----------- = --------------- = 4,72 mm.
2cos9a;
2-0,9989
26. Proraun ostalih elemenata glodala.
27. K ut ulaznog konusa ep*:
1/ m* + 4 R * -m ]/ 32+ 4 10523 AOQ .
cos <p*=------- = !------------------2TT05-------= >985819*=939'.
gdje je:
i? vanjski promjer punog kola.
28. Visina hw ulaznog konusa:
hu= 0,8 /2=0,8 6,61 =5,3 mm.
29. Duljina konusa:
lk= hu cotg(p*=5,3 5,67=30 mm.
30. Duljina radnog dijela glodala:
L ^ l k + h cotga+7r m
= 30 6,61 2,7475+9,425
= 57,6 mm;
zaokruena duljina L 1=60 mm.

572

11. NAJNOVIJI SISTEMI REZNIH ALATA

Posljednjih nekoliko godina, u traenju alata za preciznu obradu i upotrebu
pri numeriki upravljanim alatnim strojevima, razvili su se razni sistemi novih
konstrukcija, koji su postigli snienje vremena obrade i pripreme, poveanje to
nosti, snienje postotka otpada, s glavnim ciljem da se pobolja produktivnost
i povea ekonominost rada.
Ipak se moe rei da se glavna vremena obrade s tim sistemima nisu mnogo
smanjila, ve vremena za pripremanje, stezanje, te i sva sporedna vremena koja,
koristei se odlinim svojstvima ovih sistema, postiu znatno snienje cijene obrade.

Slika 11.1

Glavna svojstva ovih sistema alata:

jednostavno prethodno namjetanje alata izvan stroja,
lako, brzo i tono namjetanje na samom stroju,
brza izmjena alata,
visoka tonost obrade pri ponavljanju tokarskog postupka nakon izmjene alata,
neobino visoka tonost u mikronima prethodnog namjetanja alata u jednoj
ili vie koordinata,
6. reprodukcija polazne geometrije pri tokarenju.
Vano je jo napomenuti da sve to nije samo jedan sistem alata, ve je pri
mijenjen kompletan sistem sloenog alata, to je prednost racionalnog i dobro promiljenog razvoja. No je onaj dio alata s kojim se neposredno tokari. Konstruiran
je u obliku ahure i do sada je nenadmaene vrstoe i stabilnosti. T a se stabilnost
postie pomou nepominog ulaganja ahure u samo dralo, tj. pomou kosine sto
asta oblika, te s jednostavnim, tonim prethodnim namjetanjem pomou mikrometarske podjele za podeavanje. Konus sa skalom razdijeljen je na podjele od
0,01 mm i daje zajedno s podjelom noniusa od 0,001 mm praktiku tonost upotrebe
1.
2.
3.
4.
5.

573

alata od 2 do 3u. Ukoliko je potrebna promjena mjere alata na samome stroju,

postie se tonost u okviru od 0,5 mm, to se moe provesti za nekoliko sekundi.
Ovi sistemi alata se sastoje od slijedeih glavnih dijelova:
1. ahure, koja se sastoji od noa sa zalemljenom ploicom od tvrda metala u raz
nim veliinama, te noa s mehaniki privrenom ploicom,
2. jedinica, koje moraju prihvatiti ahure s noem, a mogu se podeavati skalom
i pritezati vijkom,
3. drala za aksijalno i radijalno podeavanje, te za podeavanje u koordinatama.
Nadalje treba naglasiti da se ovi alati mogu upotrebljavati pri razliitim veli
inama serijske proizvodnje, npr. u industriji motornih vozila. U odreenim po
stupcima dralo alata ostaje privreno u samom stroju, a mijenjaju se samo no-ahure za razliite promjere. Izmjena noa-ahure obavlja se za manje od jedne
minute, a to je ujedno vrijeme potrebno za promjenu ako treba obraditi vei tip
slinih izradaka.

Slika 11.2

Nuno je jo istaknuti da se zbog znatnog skraenja glavnih i sporednih vremena

postie minimalan zastoj alatnog stroja. Alati se mogu bez strunog znanja, nakon
samo kratkih uputa, jednostavno i brzo upotrebljavati na svakom stroju, gdje se
alat bez puno truda moe namjestiti i regulirati.
574

Slika 11.3

Ovaj se sistem alata moe izvan alatnog stroja jeftino i brzo podesiti. S pode
enim alatom moe se bez pokusa postii tonost s tolerancijom do 8 (i. Moe se
smanjiti kontrola kvalitete, postii smanjenje otpada, povisiti kvaliteta obrai
vanog komada, te postii bolja kontrola radne produktivnosti i uinka proizvodnje.
575

Izmjena tih alata od stroja do stroja omoguuje i smanjenje skladita alata

u pogonu. Nadalje, geometrija otrice moe se tono obnoviti, to je velika pred
nost sloenih alata, gdje ima vie razliitih otrica pomou kojih se stepenasto bui,
ili pri kompliciranim problemima obrade materijala.

Sliha 11.4

576

Na kraju treba naglasiti da su vane prednosti za ekonominu proizvodnju

jo prethodno podeavanje i brza izmjena reznog alata na alatnim strojevima, visoka
preciznost svakog pojedinanog elementa toga sistema, neobina vrstoa i stabil
nost elemenata za tokarsku obradu, buenje itd. Na slikama od 11.1 do 11.7 pri
kazani su pojedini elementi toga sistema reznog alata.

Slika 11.5
37

REZNI ALATI

577

DODATAK
prim jeri za konstrukciju
pom one vrijednosti za proraun

Prim jeri konstrukcije reznog alata s tvrdim m etalom

580

Prim jeri konstrukcije reznog alata s tvrdim m etalom

581

P rim jeri konstrukcija reznog alata s tvrdim m etalom

Noevi za blanjanje

Z a laki metal

Za lijevano eljezo

sj -----

Za keramiku

Za umjetne mase

Za m ram or

Za laki metal

>

Za umjetnu masu
Za tvrdi lijev

Za m ram orne ploe

Za tvrdi lijev

Za zidove
Za laki metal

Za staklo

Za sivi lijev

3 Svrdla

582

Prim jera konstrukcije razvrtala s jednim noem od brzoreznog elika

Presjek C-C

Presjek A -A

Presjek B-B

583

Prim jeri konstrukcija reznog alata s tvrdim m etalom

3,05*

R azvrtalo s konusnim um etkom

R azvrtalo od tvrdog m etala

M 31x1,5

R azvrtalo s podeljivim noevima od tvrdog metala

584

=dZctau

Prim jeri konstrukcije vretenastog glodala JUS K. D2.090

585

Prim jeri konstrukcije reznog alata s tvrdim m etalom

mm 1

Clodalne g la ve s ploicom od tvrdog m eta la

586

Prim jer konstrukcije i tehnolokog postupka

glodala za T ljebove
A
A Naslona povrina na predmetu
-------- > Smjer stezanja
Smier oosmaka

D = obraivani promjer u 1nm T T ^= duina puta alata m m ; 6

popreni put alata u mm; i
= broj skidanja strugotine; a = dubina strugotine u mm; s (s') = posmak u mm/okr (mm/min);
V = brzina rezanja u m/min; n = broj okretaja (koraka)/min; tp = pripremno vrijeme; tt ko
madno vrijeme (sa korekcionim faktorom 20/0)/u min.

Sredinji u vrt
At. JUS. M. A 5.210.

DETALJ-A"

Toplinski obraditi HRC 63

-65

PRESJEK- C-D

PRESJEK : A -B
.

1.2
2 1
KjJ'o
/
Poi.

Gledalo49 JUS.K.D2.1MB
. *
V
. 6380.
6. glodaloz a Tljehove 28tf 1US.K.D2.M N
T e i.

/.
List.

Z a m jtn ju j

109x30* . 0445

Morse konus

Standard

Nazly

Kom.

crte:

D im enzija
III model

Standard

u kg

Materijal

Predmet

Z o m jtn jin 'e r ttlo m :

Datum
5.06.197,l

/0.05 /97/

Ime

Potpis

N.N.
N.N.

Strojarsko-brod fakultet
Zavod za tehniku i organizaciju
proizvodnje Z a g r e b

JUS. K. D 2 M
Glodalo zaTljebove
ZQ N

587

~~Slaca"l~ reim rada

Stroj i
alat

L hB
sjs21

Br.

Univerza
ln a toka
rilica

Skica i reim rada

D1L
I wl

Faze /

zahvati

Pripremi
ti stroj

Univerza
Ina
tokarilica

Pripremiti

stroj

T S -l

Stegnuti
predmet

S te g n u ti

.Prvomoj-

ipku.
Poravnati

Ska"

I Razmak

Stroj i
alat

Faze i
zahvati

i l ja k a -

T E S -2

Poravnati
elo

eto

750mm.

N=lKS.

23

'kr/min.

<tbl X Z.h

$30 X 23mm

Sredinji uvrt
A t JUS.M.A5.H0.
43.2
32
0,15 70 697

4-7 .

S - O /S -J .2 5

akr.

Provrt v/t- 55 bO
'Tena <p50

36

0J5\70 409

Univerza
lna
tokarilico

Tokariti

Tokariti

n=m~m

C. 0 4 4 5 V

a
TES-2

tos

30 ! /7
/

\0.15

70

743

36
2.220

Odrezati
na duzi
nu 4-7/nm

Zabusiti
sre d i nji
uvrt.

klnutc~

toreoCmeT

Pripremiti

Pripremiti
str o j

Univerza
lna
tokarilica

Stegnuti
predmet

Stegnuti

T E S -2

Poravnati
elo nauka

ipku

stroj

Poravnati

pnu duini
predmeta
m i mm.

eto

Buliti rupu

Odrezati

Buiti rupu

<J>IOtb0mm.

ria dui n u /09mn

0/5 x 6.5

Upustiti ru-

PU<t!5XS0'

Upustiti ru-

-puVSUM
2L.

Narezati
navoj
M 12X28

Skinuti
predmet

2>0 18

43.2

.3 \0J5\70 17431m i

M/es t o varg
Univerza
lna

tokarilica

Zariti na temperatu

TES-2

Kaliona
ri 8 0 0 - 8 5 0 C.

I0:
obruiti I
var na
Runo

Brusilica

Cj

<j>30 rnm.

Skinuti
predmet

588

kica i reim rada

Stroj i
alat

Br.

B i

Univerza
lna
tokarilica

Faze i
zahvati

Stroj i
alat

Pripremit
stroj

\UniverzaUna
.glodalica

1. Stegnuti

i reim rada
Faze i
zahvati

predm et
T E S -Z

Tokariti
$49,5X22,6

Skinuti

445 24-

2 4-5.2
1.75 0.15 70 4-50 4.672

preotmet

Univerza
ln a

Pripremiti
stroj

tokarilica

Stegnuti
predm et

|7 r s - 2
S:

Tokariti
WSK, 7X4-5'

Uzimamo e st punih
okretaja ruice^ptus/2.
rupica na /'(rugu od/8
rupica.

T o k a riti
$2.0 i
X78.k-.rnn
S k i n u t i rs

I
Zl/5\ 80
2,91 0,15 70 tOOS S,876

cLius 0.6'

Skinuti

~ p r e a tm e t

Univerza
lna
glodalica

Pripremiti
stroj

Glodati
est utora
pod kutom

30 24-

72 -40

14
IA75ZO 9

Stegnuti

predmeT

Z(

Zi

68.4-

28 3,91

Univerza-

Pripremiti

In a

s tr o j

glodalica

Stegnuti
predm et

5 0 X4,75irff

n tr

G lodati

Skinuti.

kosinu

predmet

I
Uzimamo est punih
okretaja ruicet plus t i
rupica n a krugu od 18
rupica.

(4X30"
Uzimamo tri puna
okretaja ruice, plus
e s t rupica n a krugu
od /8 rupica.
Zr
Zz

S/rinuti

predmet

32 -A 0
56-2

Z / _ 3 D -14T -i~ 71 -^-0

100 \ 24

Z.H5j /0

68.49

I 28

k O^-

90 f/2
25] 20

68,4-

25 3.5

589

Uzimamo 6 punih okre-taja ruice plus t2 ru

pica na krugu od t8
rupica.

Uzimamo 6 punih okre-taja ruice plus IZ

rupica na krugu oc/
rupica.

Z / _ 4/7-32
Z i /37--4-

Z/

kO- i i

2 1 137-64- _

>2 68,tt

10

15

2. i

0.2 2,!
9.6
Kaliti na 1250'-OBOt

sl

<0

&

Kaliona

Brzorezni
dio alata
k a l iti ha
>253 U.SO'C

Mjesto vara
N a pu stitina S60~580t

Kaliona
Mjesto

Brzorezni
dio alata
napustiti
na tempe
raturi
560-S80C

ITvrelo a 6i~6SHRc |
Uzimamo 6 punih okre-tajo ruice, p lu s 1Z
rupica na krugu od
A'3 rupica.

Normalizirati na8S0~880C

tO.

Kaliona

100 f2.5
2 .3 10

590

B8Jt
22

1,836

tije s to vara

Konusni
dio alata
normalizi
rati r>a
BS0-860T

Skica i reim rada

Stroj i
alat

Br.

kica i reim ra ja

Stroj i
alat

Faze I
zahvati

i i
*G2i

LililL
Pripremiti

Stegnuti

brusilica

Pripremiti

Univerza
lna
>
brusilica

stroj

Univerza
lna

Faze i
zahvati

p re d m e T

_StrpJ_

Stegnut/
predmet
Brusiti
irinu fa-

zu b i p o 1*

-zete

JJ7 W
Skinuti

S kinute

p re d m e t

predmet

Uzimamo 3puna okre

taja ruice plus k r u
pica na krugu o d /8
rupica.

99
I

Zr _ 30- lit
Zt
S 9 72

Uzimamo 6 punih okreta

ja ruice, plus f2 rupica
na krugu od/8rupica.
Z t - 30 24
Zi
72 -4-0

49 \f30 \0,25\~3 \ zb,b

0.15 30 15 98 190,5

fOO f3 0 0.2 ! 2 8,43 0 \ 3 0 3 0 \9 6 64-.03

Pripremili

UniverzaIna

stroj

brusilica

Pripremiti
Stroj

Univerza
lna
brusilica

Stegnuti
predmet

Stegnuti

predmet

Brusiti 6

B ru siti 6

zuhipod
kutom

z ubi pod
8'x5'x4-,75

5 X 2.3im

I
to

Skinuli Ul
predmet

0:

Skinuti
predm et

s
cs
Uzimamo 6 punih okreta
-ja ruice, plus/2 rupica
na krugu od /8rupica

Z f - 30
Z i

24

72 4-0

Uzimamo 6 punih okre

taja ruice, plus ti ru
pica na krugu od /8
rupica.
Z ,

100 l/JO 0.2

M.

30 i 3 0 I 30 9 6 6M3

3 0

7 2 71
50 34 0,2 2 8,4
30 30 15 9ff 18,36
z

591

592

POMONE TABELE

ISO-DOSJEDI
vrijednosti u

N azivna
mjera
u mm

Provrt
H6

1 do 3

+ 7

O S O V IN A
n6

m6

k5

+ 11
+ 6

+ 7
+ 2

+ 4
0 3
1 5 8

+ 9

+ 13
+ 8

+ 9
+ 4

0 4
+ 4
1 5 9

+ 12

+ 16
+ 10

+ 12
+ 6

0 5
+ 7 + 4
+ 1 2 6 11

+ 15

+ 20
+ 12

+ 15
+ 7

0 6
+ 9 + 5
+ 1 3 8 14

+ 18

+ 24
+ 15

+ 17 + 11 + 5
0 _ 7
+ 8 + 2 4 9 16

+ 21

+ 28
+ 17

+ 20
+ 9

+ 13 + 6
0 9
+ 2 5 11 20

+ 25

+ 33
+ 20

+ 24
+ 11

+ 15 + 6
0 10
+ 2 7 13 23

+ 30

+ 38
+ 23

+ 28
+ 13

+ 18 + 6
0 12
+ 3 9 15 27

+ 35

)5

h5

Provrt
H7

g5

O S O V IN A
s6

r6

n6

m6

k6

j6

h6

+ 22
+ 15

+
+

12

+ 13
+ 6

+ 9
+ 2

0
+ 6
1 7

+ 27
+ 19

+ 23
+ 15

+ 16
+ 8

+ 12
+ 4

0
+ 7
1 8

+ 32
+ 23

+ 28
+ 19

+ 19
+ 10

+ 15
+ 6

+ 10 + 7
0
+ 1 2 9

+ 39
+ 28

+ 34
+ 23

+ 23
+ 12

+ 18
+ 7

+ 12 + 8
0
+ 1 3 11

+ 45
+ 35

+ 41
+ 28

+ 28
+ 15

+ 21
+ 8

0
+ 15 + 9
+ 2 4 13

+ 59
+ 43

+ 50
+ 34

+ 33
+ 17

+ 25
+ 9

0
+ 18 + 11
+ 2 5 16

+ 72
+ 53

+ 60
+ 41

+ 78
+ 59

+ 62
+ 43

+ 39
+ 20

+ 30
+ 11

0
+ 21 + 12
+ 2 7 19

+ 93
+ 71

+ 73
+ 51

+ 101
+ 79

+ 78
+ 54

+ 45
+ 23

+ 35
+ 13

0
+ 25 + 13
+ 3 9 22

+ 117
+ 92

+ 88
+ 63

+ 125
+ 100

+ 90
+ 65

+ 52
+ 27

+ 40
+ 15

0
+ 28 + 14
+ 3 11 25

preko 160
do 180

+ 133
+ 108

+ 93
+ 68

preko 180
do 200

+ 151
+ 122

+ 106
+ 77

+ 159
+ 130

+ 109
+ 80

+ 60
+ 31

+ 46
+ 17

0
+ 33 + 16
+ 4 13 - 2 9

+ 169
+ 140

+ 113
+ 84

+ 190
+ 159

+ 126
+ 94

+ 202
+ 170

+ 130
+ 96

+ 66
+ 34

+ 52
+ 20

+ 36 + 16
0
+ 4 16 32

+ 226
+ 190

+ 144
+ 108

+ 244
+ 208

+ 150
+ 114

+ 73
+ 37

+ 57
+ 21

+ 40 + 18
0
+ 4 18 36

+ 272
+ 232

+ 166
+ 120

+ 292
+ 252

+ 172
+ 132

+ 80
+ 40

+ 63
+ 23

+ 45 + 20
0
+ 5 20 40

preko
do

+ 8

preko
6
do 10

+ 9

preko
do

10

+ 11

18

preko 18
do 30

+ 13

preko 30
do 40
preko 40
do 50
preko 50
do 65
preko 65
do 80
preko 80
do 100
preko 100
do 120

+ 16
0

+ 19
0

+ 22
0

0
0
0
0
0

preko 120
do 140
preko 140
do 160

preko 200
do 225

+ 25
0

+ 29
0

+ 45
+ 27

+ 51
+ 31

+ 33
+ 15

+ 37
+ 17

+ 21 + 7
0 14
+ 3 11 18 32

+ 24 + 7
0 15
+ 4 13 20 35

+ 40
0

+ 46
0

preko 225
do 250
preko 250
do 280
preko 280
do 315
preko 315
do 355
preko 355
do 400

+ 32
0

+ 36
0

+ 57
+ 34

+ 43
+ 20

+ 27 + 7
0 17
+ 4 16 23 40

+ 52

+ 62
+ 37

+ 46
+ 21

0 18
+ 29 + 7
+ 4 18 25 43

+ 57

+ 87
+ 40

+ 50
+ 23

0 20
+ 32 + 7
+ 5 20 27 47

+ 63

preko 400
do 450
+ 40
preko 450
do 500

594

19

(jedinini provrt)
|i = 1/1000 mm
Prema D IN 7165
O S O V IN A
g6

e8

d9

7 14 20
16 28 45

+ 14

10 20 30
22 38 60

+ 15

12

5
14

13 25 40
28 47 76

+ 22

6
17

16 32 50
34 59 93

+ 27

r- o
<N

f7

Pro
vrt
H8

20 40 65

+ 33

41 73 117

9
25

25 50 80
50 89 142

+ 39

10 30 60 100

+ 46

29 60 106 174

12 36 72 120

+ 54

34 71 126 207

10

0
0
0
0

0 S O V I N A
h8

h9

f8

e9

O S O V IN A

ProdlO

H ll

hl 1

d ll

c ll

0 20 60
0 60 80 120

bi 1

a li

1 1

0
0 7 14 20
14 25 21 39 60

+ 60

140 270
200 330

0
0 10 20 30
18 30 28 50 78

+ 75

0 30 70 140 270
75 105 145 215 345

0
0 13 25 40
22 36 35 61 98

+ 90

0
0
16 32 50
27 43 43 75 120

+ 110

0
0 20 40 65
33 52 53 92 149

+ 130

25 50 80
39 62 64 112 183

+ 160

0 30 60 110
46 74 76 134 220

+ 19-0

0 36 72 120

+ 220

0 40 80 150 280
0 90 130 170 240 370
0 50 95
0 110 160 205

150 290
260 400

0 65 110 160 300

0 130 195 240 290 430
120 170 310

0 80

280 330 470

0 160 240 130

180 320
290 340 480

100

140 190 340

330 380 530

0 190 290 150

200 360
340 390 550

54 87 90 159 260

170 220 380

390 440 600

0 120
220 340 180 240

400 460 630

260 460
450 510 710
200

14 43 85 145
39 83 148 245

+ 63
0

0
0 43 85 145
63 100 106 185 305

0 145 210 280 520

0 250 395 460 530 770

+ 250

230 310 580

480 560 830
240 340 660
530 630 950
15 50 100 170
44 96 172 285

72 115 122 215 355

380 740
290 460 550 670 1030
280 420 820
570 710 1110

17 56 110 190
49 108 191 320

+ 81

18 62 125 210
54 119 214 350

+ 89

20 68 135 230

60 131 232 385

38*

56 110 190
81 130 137 240 400

+ 320

0 62 125 210

+ 360

89 140 151 265 440

+ 97

68 135 230
97 155 165 290 480

+ 400

0 190

300 480 920

620 800 1240

320 510 330 540 1050

650 860 1370

210

360 600 1200

720 960 1560

360 570 400 680 1350

760 1040 1710
440 760 1500
840 1160 1900

0 230

840 1850
880 1240 2050

0 400 630 480

595

ISO-DOSJEDI
Vrijednosti u

Nazivna
m jera
(mm)

1 do

O so
vina
h5

P R O V R T
N6

M6

K6

J6

H6

G6
+ 10
+ 3

+ 3
4

+ 7

11

1
9

+ 4
4

+ 8

Oso
vina
h6

P R O V R T
S7

R7

N7

M7

K7

J7

H7

+ 3
6

+ 9

13
22

10 4
0
19 13 9

+ 12
0
+ 4 8

15
27

0
11 4
23 15 12

+ 5
7

+ 12

+ 14
0
+ 5 9

17
32

13 4
0 + 5 + 8
28 19 15 10 7

+ 15

+ 17
0
+ 6 11

21
39

16 5
0 + 6 + 10
34 23 18 12 8

+ 18

preko
do

6
13

preko
do

6
10

0
6

7 3 + 2 + 5
16
12 7 4

+ 9

preko
do

10

0
8

9
20

4 + 2 + 6
15 9 5

+ 11

preko
do

18
30

11
24

4 + 2 + 8
17 11 5

+ 13

+ 20
0
+ 7 13

27
48

20 7
0 + 6 + 12
41 28 21 15 9

+ 21

preko
do

30
40

28

20

+ 16 + 25
0
0 + 9 16

34
59

25 8
0 + 7 + 14
50 33 25 18 11

+25

40
50

0
11

12

preko
do
preko
do

50
65

30
60

+ 29
0
+ 10 19

48
72

65
80

5 + 4 + 13
24 15 6

+ 19

preko
do

14
33

16
38

6 + 4 + 16
28 18 6

+-22
0

+ 34
0
+ 12 22

18

preko 80
do 100

13

+ 3 + 10
13 6

0
0
0
0

48
78

0 + 9 + 18
9
32 39 30 21 12
62

58
93

38
73

101

0 + 10 + 22
10
41 45 35 25 13
76

77
117

48
88

85
125

50 12
0 + 12 + 26
90 52 40 28 14

preko 160
do 180

93
133

53
93

preko 180
do 200

105
151

60
106

113
159

63 1-14
0 + 13 + 30
109 60 46 33 16

123
169

67
113

138
190

74
126

preko 100
do 120

15

preko 120
do 140
preko 140
do 160

preko 200
do 225

18

0
20

20

45

22

51

8 + 4 + 18
33 21 7

8 + 5 +22
37 24 7

+ 25
0

+ 29
0

+ 39
0
+ 14 25

+ 44
0
+ 15 29

preko 225
do 250
preko 250
1 do 280
preko 280
do 315
preko 315
do 355
preko 355
do 400

23

25

25
57

9 + 5 + 25
41 27 7

26
62

10

27
67

10

+ 32
0

+ 7 + 29
46 29 7

+ 36

+ 8 + 33
50 32 7

+ 40

+ 49
0
+ 17 32

+ 54
0
+ 18 36

preko 400
do 450
0

preko 450
do 500

596

27

+ 60
0
+ 20 46

66

202

14
0 + 16 + 36
78 66 52 36 16
130

169
226

87
144

150

187
244

16
0 + 17 + 39
93 73 57 40 18
150

209
272

103
166

229
292

0 + 18 + 43
109 80 63 45 20
172

0
0
0
0

+ 30
0

+ 35
0

+ 40
0

+ 46
0

+ 52
0

+ 57
0

+ 63
0

(Jedinina osovina)
|x = 1/1000 mm
Prema D IN 7166
P R 0 V R T
G7

F7

+ 12 +
+ 3 +

Osovina
E8

D9

h8

P R O V R T

h9

H8

0
0
16 + 28 + 45
7 + 14 + 20 14 25

14
0

+ 16
+ 4

0
0
+ 22 + 38 + 60
+ 10 + 20 + 30 18 30

+ 18

+ 20
+ 5

0
0
+ 28 + 47 + 76
+ 13 + 25 + 40 22 36

+ 22

0
+ 24 .+ 34 + 59 + 93
0
+ 6 + 16 + 32 + 50 27 43

+ 27

+ 28
+ 7

+ 41 + 73 + 117
0
0
+ 20 + 40 + 65 33 52

+ 33

+ 34
+ 9

+ 50 + 89 + 142
0
0
+ 25 + 50 + 80 39 62

+ 39

+ 40
+ 10

+ 60 + 106 + 174
0
0
+ 30 + 60 + 100 46 74

+ 46

+ 47
+ 12

+ 71
+ 36

+ 126 + 207
0
+ 72 + 120 54

+ 54

87

+ 54
+ 14

+ 83
+ 43

+ 61 + 96
+ 15 + 50

0
+ 148 + 245
0
+ 85 + 145 63 100

+ 172 + 285
0
0
+ 100 + 170 72 115

0
0
0
0

+ 63
0

+ 72
0

+ 69 + 108 + 191 + 320

0
0
+ 17 + 56 + 110 + 190 81 130

+ 81

+ 75 + 119 + 214 + 350

0
0
+ 18 + 52 + 125 + 210 89 140

+ 89

+ 131 + 232 + 385

0
0
+ 68 + 135 + 230 97 155

+ 97

+ 83
+ 20

F8

E9

+ 21
+ 7

+ 39
+ 14

+ 28
+ 10
+ 53
+ 13

DIO

O so
vina
h ll

P R O V R T
H ll*

D ll

C ll

+ 60
0
+ 20 60

+ 60

+ 80
+ 20

+ 120
+ 60

+ 200 + 330
+ 140 + 270

+ 50
+ 20

0
+ 78
+ 30 75

+ 75

+ 105
+ 30

+ 145
+ 70

+ 215 + 345
+ 140 + 270

+ 61
+ 25

+ 98
+ 40

+ 130
+ 40

+ 170
+ 80

+ 240 + 370
+ 150 + 280

+ 160
+ 50

+ 205
+ 85

+ 260 + 400
+ 150 + 290

+ 195
+ 65

+ 240
+ 110

+ 290 + 430
+ 160 + 300

+ 280
+ 120

+ 330 + 470
+ 170 + 310

+ 290
+ 130

+ 340 + 480
+ 180 + 320

+ 330
+ 140

+ 380 + 530
+ 190 + 340

+ 340
+ 150

+ 390 + 550
+ 200 + 360

+ 390
+ 170

+ 440 + 600
+ 220 + 380

+ 400
+ 180

+ 460 + 630
+ 240 + 410

+ 450
+ 200

+ 510 + 710
+ 260 + 460

+ 460
+ 210

+ 530 + 770
+ 280 + 520

+ 480
+ 230

+ 550 + 830
+ 310 + 580

+ 530
+ 240

+ 630 + 950
+ 340 + 660

+ 550
+ 260

+ 670 + 1030
+ 380 + 740

+ 570
+ 280

+ 710 + 1110
+ 420 + 820

+ 620
+ 300

+ 800 + 1240
+ 480 + 920

+ 65.0
+ 330

+ 860 + 1370
+ 540 +1050

+ 720
+ 360

+ 960 + 1560
+ 600 + 1200

+ 760
+ 400

+ 1040 + 1710
+ 680 + 1350

+ 840
+ 440

+ 1160 + 1900
+ 760 + 1500

+ 880
+ 480

+ 1240 + 2050
+ 840 + 1650

0
0

+ 90

+ 90

+ 43 + 75
+ 16 + 32

+ 120
0
+ 50 110

+ 110

+ 53
+ 20

+ 92
+ 40

0
+ 149
+ 65 130

+ 130

+ 64
+ 25

+ 112
+ 50

+ 180
0
+ 80 160

+ 160

+ 76
+ 30

+ 134 + 220
0
+ 60 100 190

+ 180

+ 90
+ 36

+ 159
+ 72

+ 220

+ 106
+ 43

+ 122
+ 50

+ 185
+ 85

+ 215
+ 100

+ 260
0
+ 120 220

+ 305
0
+ 145 250

+ 355
0
+ 170 290

0
0

+ 250
0

+290
0

+ 137
+ 56

+ 240
+ 110

+ 400
0
+ 190 320

+ 320

+ 151
+ 62

+ 265
+ 125

+ 440
0
+ 210 360

+ 360

+ 165
+ 68

+ 290
+ 135

+ 480
0
+ 230 400

+ 400

+ 240
+ 80

+ 290
+ 100

+ 340
+ 120

+ 395
+ 145

+ 460
+ 170

+ 510
+ 190

+ 570
+ 210

+ 630
+230

B ll

A li

597

Finoe povrina obrade, oznake i klase u strojarstvu

Oznake n a nacrtu

O B R A D A
V rste obrade
izgled povrine
N a jfin ija

Stare
unutarnje

vanjske
P o l i r a n j e
Super fin i, lepovanje,
glaanje stalenjem, vrlo
fino vuenje, vrlo fin o
bruenje

V rlo fin a
Zarezi obrade ne vide se
vie pro stim okom, i ne
osjeaju se ili se jedva
osjeaju dodirom

F in a
Zarezi obrade vide se jo
prostim okom i osjeaju

G ruba o b rad a
Zarezi se vide i osjeaju

B ez ob ra d e ili ien je
Eventualno neka gruba
obrada

n
m ikron

nove

Postupak za povrine

Super fin i, lepovanje,

honovanje, vrlo fino to
karenje dijam antom ,
bruenje i razvrtavanje

znak
w

K okilni lijev, preanje

i kovanje u ukovnju, re
zanje na karama kuglianje, obino tu rp ija
nje, obino tokarenje,
ljutenje, grubo blanja
nje pjeskanje. O bina
runa obrada.

Obino buenje, u p u
tanje, finije pjeskanje

Rezanje autogeno i ka
ram a, runa obrada (tu r
pijom ), valjanje, grubo
bruenje ru n im b ru
som , toplo preanje, ko
vanje lijevanje, pjeska
nje

G rubo buenje spiral

n im svrdlim a i uputa
lim a, preanje, kovanje,
lijevanje pjeskanje

Specijalne
svrhe

G ranina m jerila i ostale povrine fin ih

m jerila

najtei
uslovi

Visoko optereene klizne povrine i za stalna

sjedita, koja se tokom upotrebe ne rastav
ljaju. Lepovani zupanici, zavrna raz
vrtala, igovi i m atrice

0,050

ni

0,100

0,200

0,400

teki

0,800

srednji

1,6

3,2

10

6,3

11

12,5

12

25

13

50

14

i
iznad

V
ili

\f

O bino buenje i tokarenje

Buenje, uputanje s
voenjem, obino razvrtalvanje

< 0,025

w w

V"vV

F in ije vuenje, fin o

hladno kovanje, prea
nje i valjanje, fin o i o b i
no glodanje i blanjanje,
fin o turpijanje i fin a
runa obrada

1 i 2

\/

F in o izbuivanje noem
i fino razvrtavanje

s/

''V.

i
s/

N/
V

P rim jeri upotrebe

klasa

Vrlo fin o grecanje i vlaenje fin o tokarenje

tv rd im m etalom fin o bruenje
Fino hladno valjanje,
fin o hladno vuenje,
vrlo fin o glodanje

U slovi
za
u potrebu

100

laki

Visoko napregnute klizne povrine i p re

ani spojevi koji se za vrijem e upotrebe
rastavljaju. Sjedita kuglinih leaja. Ele
m enti optereeni na savijanje i torziju te
norm alni, slobodni i preani spojevi za
skidanje. B rueni i nebrueni ali fino obra
eni zupanici. O trice reznog alata. Otrice
okruglih profilnih noeva.
D osjedi m irovanja, c en trirn i nastavci, za
tic i, preana i klizna leita bez naroitih
optereenja i zahtjeva. L juteni, tokareni
i glodani navoji. N ebrueni zupanici.
N eobraene povrine na preciznom lijevu
pod pritiskom . Vuene osovine i profili.
Precizni odljevci.

G rubo obraene povrine, bez naroitih

funkcija i izgleda. Vuene osovine i ipke.
m inim alni N eobraene povrine na obinim preanim
izraevinam a i precizno kovanim izrae
vinam a. Povrine tlanog lijeva.

bez
naroitih
uslova

iste povrine sirovih, valjanih, preanih,

kovanih i lijevanih izraevina, te potpuno
sirove povrine istih . G ruba obrada i p ri
prem a lijevanih i preanih izraevina.

Ovisnost tanosti m jere i kvaliteta povrine od m etode obrade

Stupanj hrapavosti u (n m)
Oznaavanje hrapavosti

N A IN O BRA D E

ST U P A N J T A N O S T I O BRADE
V rsta obrade

|
Stari nain
N ovi nain po JU S -u
Klasa hrapavosti

Prosjena ekonomina tanost obrade

izraena u kvalitetam a tol I T
O brada
K valiteta IT
1 | 2 | 3 14 |~5 16 | 7 | 8 19 110) i 1112) 13[ 14) 15116j 17[ 18

Opis grupe obrade

I OBRA D A R U PA
1 G rubo bez vitke
B U E N JE

U PU
T A N JE
B U E N JE

RA ZV RT A N JE

TO K A
R E N JE

W
) rt
oG .yu

BRU
E N JE

P R O T IS K IV A N JE
i-i

rt

-8
bB

P R O T IS K IV A N JE

599

PR O V LA
E N JE

2 isto s vitkom

3 isto s vitkom i dva svrdla

4 Fino s tvrdim m et. ili dijam antom
5 Vrlo fino s tvrdim m et. ili dijam antom
6 Proirivanje rupe grubo
isto
7 Proirivanje rupe
Plosnatim svrdlom
9 upljim svrdlom
10 Topovskim svrdlom
1 isto buenje i razvrtanje vel. posm.
2 isto buenje i razvrtanje 1 puta

3
4
1
2
3
4
1
2
3
4
1
2
3
1
2
3
1

isto buenje i razvrtanje 2 p uta ili runo

Fino buenje i razvrtanje 2 p u ta
U zdunim posmakom grubo
U zdunim posmakom isto
U zdunim posm akom fino
U zdunim posm akom dijam antom
U zdunim posm akom grubo
U zdunim posmakom isto
U zdunim posm akom fino
U zdunim posm akom vrlo fino
Kuglicam a nakon buenja
Kuglicama nakon razvrtavanja
Kuglicama nakon bruenja
T rnom nakon buenja
T rnom nakon razvrtavanja
T rn o m nakon bruenja
G rubo

2 isto

3 Fino

vvvv

Ivvvl__ VV I V
I
i n i

1 12 | 3 | 4 | 5 | 6 ] 7 | 8 | 9 |10|11[12|13|14|

ts rn

Ovisnost tanosti m jere i kvaliteta povrine od m etode obrade

600

S T U P A N J T A N O S T I O B RA D E

N A IN O B RA D E
V rsta obrade

Prosjena ekonomina tanost obrade

izraena u kvalitetima tol. I T
K valiteta I T

Stari nain
Novi nain po JU S -u
Klasa hrapavosti

rt
1 12 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 19 |1 0 jll|12|13|14|15|16|17|18

O brada

O,
h
1 G rubo
HONOV A N JE

2 isto

L E PO
V A N JE

2 isto

3 Fino
1 G rubo
3 Fino

P O L I
R A N JE

1 isto
2 Fino

I I OBRA D A R O T A C IO N IH P O V R IN A

TOKA
R E N JE

BRUE
N JE

1 Vrlo grubo
2 G rubo
3 isto
4 Fino
5 Vrlo fino s tvrdim m et. ili dijam antom
6 Najfinije s tvrdim m et. ili diajm antom
1 U zdunim posmakom grubo
2 U zdunim posmakom isto
3 U zdunim posmakom fino
4 U zdunim posmakom vrlo fino
5 Bez iljka grubo
6 Bez iljka isto
7 Bez iljka fino
1 G rubo

LEPO
V A N JE

2 isto

P O L I
R A N JE

1 isto
2 Fino

B L A N JA
N JE

I I I OBRA D A R A V N IH P L O H A :
utora za klin
1 Vrlo gruba
2 G rubo

3 Fino

3 isto
4 Fina

vvvv
V

3 4|5
<N m o o o
<N
o o
o o
cT o
o o
1 2

Stupanj hrapavosti
(n m)
Oznaavanje hrapavosti
~
Iv v v l
VV
V
v 1
s/
V
/
w r
6 7 8 9 10111 12| 13114 o o o o
<D <D ^ ^ o
o o o o S oli'i o o<D
o " o o cp
o o
(N
V
'O o

Ovisnost tanosti m jere i kvaliteta povrine od m etode obrade

V rsta obrade

|
S tari nain
N ovi nain po JU S -u
K lasa hrapavosti

Prosjena ekonomina tanost obrade

izraena u kvalitetama tol. I T
O brada
K valiteta I T

O pis~grupe obrade

1 [ 2 | 3 | 4 | 5 16 17 | 819 |10|11|12|13|14|1S|16|17|18
1 elnim glodalom grubo

e sv>
5o>O

2 elnim glodalom isto

GLODA
N JE

TOKA
R E N JE

BRUE
N JE

ABROV A N JE
PR O V LA
E N JE

3 elnim glodanjem fino

4 Valjkastim glodalom grubo
5 Valjkastim glodalom isto
6 Valjkastim glodalom fino
1 Popreno grubo
2 Popreno isto
3 Popreno fino
1 Plosno grubo
2 Plosno isto
3 Plosno fino
4 Plosno vrlo fino
1 1 1,5 taaka cm 2
2 1.5 3 taaka cm 2
3 3 5 taaka cm 2
1 G rubo
2 isto sa zubim a za kalibriranje

1 G rubo
LEPO V A N JE
P O L IR A
N JE

N A R E Z I
V A N JE

2 isto

3 Fino
1 ist
2 Fino
1
2
3
4
5
6

Os
o

Stupanj hrapavosti u (|i m)

Oznaavanje hrapavosti

N A IN OBRA D E

S T U P A N J T A N O S T I OBRA D E

-8

9
10

IV O BRA D A N A V O JA
Tokarskim noem vanjskim
Tokarskim noem nutarnjim
N areznim svrdlom
N areznim eljustim a
K oturastim glodalom vanjskim
K oturastim glodalom nutarnjim
Valjanje navoja valjcima
Valjanje navoja oljebljert ploama
Bruenje navoja vanjski
Bruenje navoja unutarnji

vvvv
V

ivvvl vv I v i

I VI
1 | 2 | 3 [ 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 [ 10| 11| 12|13| 14| - 1 - | - 1 - | -

Postupak toplinske obrade za brzorezni elik rad preteno sa solnim kupkama

Postupak 1

-O
tj

N aziv faze

T em peratu ra
t [C]
1)

Pe. p ri
m jer po
,,R ade
Konar**

I. predgrijavanje

I I . predgrijavanje 800... 900 E K K

x) G rijanje na t
kaljenja
3

400... 500 JP n

10

Zrak (cirkulira)

40

60

10

20

12

60

20

15

___

__

S 540 (inerto)

10

10

2,5

1,5

2,5

0,3

0,5

2,5

0,8

0,7

_ _

30

60

10

20

12

60

20

15

ESK

R apid special

550

TKn

S 430

Hlaenje

Pranje

K ontrola tvrdoe

Predgrijavanje

400

JP n

I. poputanje

580

TKn

H laenje

b r o

1260

Term alno kaljenje

P r i m i e r

A n tik o re"

1220 +

10

Priblino vrijeme trajanja faze

x [min]

Sredstvo

20
100

KTV-KHV

20

11

K ontrola tvrdoe

12

Predgrijavanje

400

JPn

13

I I . poputanje

580

TKn

14

Hlaenje

15

Pranje

16

Bruenje

20
100

KTV-KHV

M irni zrak
T opla i hladna
voda

0,5

0,5
40

60

10

S 430

60

60

M irn i zrak

40

60

40

60

10

Zrak (cirkulira)

1,5

20

12

30

60

45

10

20

12

20

12

Zrka (cirkulira)

_ _

60
60

45

45

60

.20

15

60

20

15

0,5

S 430

60

60

30

60

45

60

45

45

M irn i zrak

40

60

10

20

12

60

20

15

___

___

T opla i hladna
voda

0,5

Predgijavanje

400

JPn

Zrak (cirkulira)

40

60

10

20

12

60

20

15

18

N itriranje

570

TS Kn

SN-450

15

12

19

H laenje

20

M irni zrak

60

10

20

12

60

20

15

20

Pranje

100

KTV-KHV

T opla i hladna
voda

1) T em p eratu ra kaljenja odgovara ovdje eliku 7680.

Za ostale elike prem a preporuci eljezare.

602

15

17

20

___

1,5

Postupak toplinske obrade za brzorezni elik rad preteno s komornim peima

Postupak 2

45
-d

N aziv faze

Tem pe
ra tu ra
t [C]

04
1

Z a tita povrine

Pe, p ri
m je r po
R ade
K o n ar

4 0 0 ... 500 JP n

Priblino vrijem e trajan ja faze

t [m in]

Sredstvo,
sol p o nazivu
,,A n tik o re

P r i m j e r
1

b r o j
6

I. predgrijavanje

Z rak (cirkulira)

40

60

10

20

12

80

20

15

I I . predgrijavanje 800...900

KPn

Z rak

20

15

10

30

10

G rijanje n a t
kaljenja

1260...
1290

ESK

R ap id special

1,5

2,5

0,3

0,5

2,5

0 ,8

H laenje

-3 0

Pranje

100

KTV-KHV

K o n tro la vrstoe

Predgrijavanje

400

TPn

Z rak (cirkulira)

40

60

10

20

12

60

I. p o p u tan je

580

JP n

Z rak (cirkulira

60

60

30

60

45

M irn i zrak

40

60

10

20

10

H laenje

20

11

K o n tro la tvrdoe

10

1. M ali alati
prem az
2. Vei alati
pakovanje

0,7

20

15

60

45

45

12

60

20

15

- 1... 2

U lje
S u iti u piljevini,
to p la i hladna
voda, pjeskariti

- 0 , 5 . . . 1,5
- 0 , 5 . . . 1,2

- 0 ,5 : . . 1,2

12

Predgrijavanje

400

JP n

Z rak cirkulira

40

60

10

20

12

60

20

15

13

I I . poputanje

580

JP n

Z rak cirk u lira

60

60

30

60

45

60

45

45

14

H laenje

20

M irn i zrak

40

60

10

20

12

60

20

15

15

K o n tro la tvrdoe

- 0 , 5 . . . 1,2

1) T e m p e ra tu ra kaljenja odgovara ovdje eliku 6880.

Z a ostale elike p re m a p re p o ru c i eljezare.

603

Postupak toplinske obrade za alatni elik

Postupak 3

Sh

X)

tj

N aziv faze

rt

T em pera tu ra
t [C]

Pe, p ri
m jer po
R ade
K onar

P riblino vrijem e trajanja faze

x [min]

Sredstvo,
sol po nazivu
,,A ntikore

P r i m j e r

b r o ;

.7

20

12

60

20

25

50
4

Predgrijavanje

400... 500 JP n

Zrak (cirkulira)

40

60

10

G rijanje na t
kaljenja

760... 600 E K K

S 540 +.SC 3

2,5

0,5

1,2

1,5

T erm alno kalj en j e

SO 140

5.

H laenje

20

40

60

10

20

12

20

15

50

100

150

TKc

KTV-KHV

ienje

K ontrola

G rijanje za
poputanje

150

TKc

Poputanje

150

TKc

H laenje

20

10

ienje

100

11

K ontrola

__

M irn i zrak
Vrele i hlad. vode

KTV-KHV

60

10

- 0 ,5 . . . 1 , 5

~ 0,5 . . 1,2

SO 140
SO 140

60

60

60

60

60

60

60

60*

60

M irn i zrak

20

25

15

18

10

25

18

16

25

60

Vrele i hlad. vode

-0 ,5

. . 1,2

Postupak 4
1

Pakovanje

Predgrijavanje

400... 500 JP n

Zrak (cirkulira)

40

60

10

20

12

20

15

50

G rijanje n a t
kaljenja

760... 800 K P n

Zrak

20

15

10

25

10

20

Gaenje

30

K ada za
ulje

K ontrola

G rijanje za
po p u t.

150

JP n

Zrak (cirkulira)

20

30

10

40

10

25

P oputan

150

JR n

Zrak (cirkulira)

60

60

60

60

60

60

66

60

60

H laenje

20

M irn i zrak

20

25

15

18

10

25

18

15

25

K ontrola

Ulje

~1 . . . 2

1) T em p eratu ra kaljenja odgovara ovdje eliku 3840.

Za ostale elike prem a preporuci eljezare.

604

~ 0 ,5 . . . 1,2

60

Toplinska obrada prim jeri

Br.

N a z i v

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

Savijeni no za grubu
obradu

20x25x250

JUS K.C1.011

6880 6882 67.80

64.41

Br.

N a z i v

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

60 x 30 N

KD2. 021

6880 6882 9782

6841

Valjkasto eono glodalo

Pakovanje z a ka ljenje ili a re

nje.

( p r e n i koks)

Hlaenje u struji zraka

605

Toplinska obrada prim jeri

Br.
3

N a z i v
Pilasto glodalo

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

B 160 x 3 x 8T

K. D2. 151

6880 9781 6980

6841

Vezanje, odnosno upotreba naprave p ri kaljenju

po postupku

l ili3

Hlaenje pod preom uz cirkulaciju

Ulje pod pritiskom

Br.
4

606

N a z i v
Spiralno svrdlo

ulja. Postupak 2

Dimenzije
10

(f)

Standard

Preporueni materijal

K. D3. 021

6880 7680 6882

6841 4143

Toplinska obrada prim jeri

Br.
5

N a z i v
Strojno razvrtalo

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

6 M 8

KD 3.131

6880 7680 6841

3840 6440 4143

Hlaenje u tekuem sredstvu uz pri

silnu cirkulaciju.

Izraci usaeni u utore

na obodu okrugle ploe

L ij
Cijela se naprava preno
si od jedne solne kupke
do druge

Br.
6

Ugrijavanje u solnim kupkama. Napra

va stoji stalno u kupci, a izraci se kli
jentima prenose

N a z i v
Runo razvrtalo podesivo

' I # - 1

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

25 M 8

K. D. 3.140

6880 /7680 6841

3840 6440 4143

Naprava za ugrijavanje i gaenje u solima,

podesno za postupke br.1 i 3 za serijsku pro
izvodnju

jT _ ln _ n _ n J L n
607

Toplinska obrada prim jeri

Br.

Dimenzije

Standard

N a z i v
""
Narezno svrdlo

M 10x1

K. D6. 031

Br.

N a z i v

Dimenzije

Standard

Preporueni materijal

M6

K. D6. 200

6880 6882 4150

4143 3840 6440

Nareznica A

Preporueni materijal
6880
3840

6882
6440

arenje

Primjer naprave i vezanje icom za obradu u

solnoj kupki

Ugrijavanje u solnoj kupki p r i malom

broju komada

7/2,3,4,9,13
TJ 1 1/2,3,4,9,13
Tp

608

EM PIRIK E FORM ULE ZA RADNE PODATKE PO

N O VIJIM IZVORIMA IZ SSSR S IZVACIMA PODATAKA161
(izvor Spravonik tehnologa mainostroitelja,: izdanje g. 1956.)
A.
BRZINE OBRADE
T o k a re n je :
Cv

(m/min)

T0 30 . . . 600 m in = T
Ovisno od materijala, izratka i noa, sa ili bez hlaenja, koeficijent C v iznosi:
Koeficijent Cv

No od brz. elika
hlaen

nehlaen

o
co
o

za elik, Al, i Mg-legure

60... 100

za sivi lijev M s i Bz

Eksponenti:

No od T M
hlaen

nehlaen

250... 300

240...270

~33

manje vrijednosti
za s> 0,3...0,4
mm/okr.

120. ..150

t 'r

-0,1.. .0,2 za Cei. ih SL.

^0,2...0,3 za M s, Bz, Al i Mg-legure

~ 0,2 ... 0,25

y 0,3...0,50
h

za H b < 130 . . . 1
za Hb> 130 . . . 1,75

V la en je :
Cv K ^m jm ^
r t.
0
T0= 60...480 min
Koeficijenti:

Eksponenti:

Cv za elik
za SL

K za brz. Cei. = 1... 1,4 prema materijalu alata

3...12

Prema vrstoi materijala izratka i vrsti igle.

Za jednostrane igle za vanjsku obradu uzeti
vee vrijednosti.

t za elik = 0,6...0,85,

za SL = 0,5...0,6 sve vrijednosti

x za elik = 0,65... 1,4,

za SL = 0,6...0,95 odnose se na jednostrane

igle.

B u e n je , ra z b u iv a n je , u p u ta n je i ra z v r ta n je :
Gv-dz -H .
. .
(m/min) za
Tl-F-sv
39 R E Z N I A L A T I

H b =

155 ;

Cv'dz
T t0-tx -Sy -H l

r, .

--------------------------------------------------------- :---

609

(m/min) za

To za elik i alat iz brz. elika

. . . . ,T0 u m inx d u
mm
za SL i metale i alat iz brz. elika . ,T0 u m in 2d u mm
T. M . . . T 0 u m in d /2 u mm
a za buenje =
d\2
za razbuivanje, uputanje i razvrtanje = ~ ~

(=S)

koeficijenti: Cv je za razne materijale i operacije vrlo razliit od < 1 do >10000

(vidi ,,Spravonika)
Eksponenti:

t = 0,2... 0,4
x=0,l...0,2

G lo d a n je :

prema materijalu i operaciji

U>

II

U)

M
II

>' = 0,4...0,7

[7]

V -

Cv' dz * ' k%' kg

(m/min)
T t0-txsV-znB m

T0 = prema veliini i sloenosti glodala = 6 0 . . . 480 min

Koeficijenti: Cv za elik, SL i metale i alat iz brz. elika
30 . . . 80
T M 3 0 0 . . . 10000
Tanije vrijednosti za C ovisne od vrste glodala, materijala glodala i izratka, te
o veliini posmaka, dobiju se priblino iz slijedee tabele: (za tanije vidi: Spravonik,,)
Vrsta glodala

Materijal

C elik
CTiom^75kp/mm2

Sivi lijev
H B= 190

**
brz. el.
Cilindrina
T.M .
brz. el.
Prstasta i
elna

T.M .
brz. el.

Ploasta
T.M .

>0,1
=S0,1
> 0,15
5=0,15

>0,15
0,15

Cc

cv

27
58

> 0,1
S0,1

50
78

7180
13600

> 0,1
S0,1
0,1...0,2

300

>0,15
^0,15

176
300

> 0,1
0,1

50
75

40
53

Pile

brz. el.

0,1...0,2

Oblikovana i
uglovna

brz. el.

ki za alat iz brz. el. ^ 0,5...1

T .M . ~ 0,8... 1,5

610

35
55

kovski lijev
H b = 160

40
65

40...70

44...53
Napomena al0m=<Jm

> 0,1
m i

57
90

85

> 0,1
0,1

68
106

30

24

k2 za izradak od elika i obojenih metala

\ O'lom /

gdje je k2 =
=
=
=

0,7... 1 za razne elike

3...5 za nerajue i vatrostalne elike
7 za Ms
1 za A1 i Mg-legure

k 1 za aL = 30... 50 kp /mm2
= 1 za oL = 55...85 kp/mm2
= 2 za oL =90. ..140 kp /mm2.
180

k2 za izradak iz SL i bronze

"h T
gdje je: kl = 1 za SL
= 3 za bronzu
k3 koeficijent ugla skoenja <p elnih glodala
za <p=20...90
*3=1,35...!
t =0,2. .0,4

O
to

**
II

Eksponenti:

I II

(N
o
II

.0,5
.0,6

s punim odvalnim glodalom

Cv

eksponenti:

u ovisnosti o materijalu

m = 0,1. ..0,5

G lo d a n je z u p a n ik a :

koeficijenti:

.0,5

n =0,1. .0,2

(m/min)

Cv = 160... 170 za toplinski neobraen elik

= 180...200 za

obraen

manji za finu
obradu

t i 0,35; y = 0,45 za grubu obradu

= 0,35 za finu obradu

B ru e n je : za grubu obradu,
Cv-ss

Vi--

T0'35-a'6-s
To = 10...30 min za vanjsko bruenje
= 5... 10min za unutarnje bruenje

(m/min)

koeficijenti: Cv = 70 za nekaljeni elik

= 75 za kaljeni elik
= 80 za sivi lijev

za finu obradu:
Vi 1,2
Ra
39*

R a 16
a 0 ,6 6 6 .50,85

(m/min)

srednja goemetrijska hrapavost za finu povrinu^0,25... 1,5/zm

611

B.

O TPO R I REZANJA

T o k a re n je :
P0= C axsyHBk1k2kskik s

(kp)

Koeficijenti C i eksponenti x, y i n za =45, y= 15 i r = 2 mm dobiju se

priblino iz slijedee tabele:
Materijal izratka
Materijal
noa

Obrada

elik, lijevani elik

i lake legure

Hb

C
Uzduna

T . M.

kx (upliv materijala) kx ^

<170

2,8

0,35

> 170

3,5

0,75

<170

3,4

0,35

> 170

4,5

0,75

Brz. e. i

Popreno

\ x \

Sivi lijev i teke

legure
C

y
0,75

~5

1
1

1,0 za elik
0,4 za Al-legure tvrde

ki (upliv kuta x) za x=30 k2^ l , l

* = 45 k , l

k3 (upliv radijusa otrice)

k3= I

(t

r u (mm)

(upliv prednjeg kuta)

ako y odstupa od normalnog y (15...20) do 8..........&4= d o 1,1

do + 8 ......... &4= do 0,9

k5 (upliv istroenja otrice vrijednosti e = 0...4m m )

za otru otricu
za istroenu otricu

612

k5

0,8...0,9
k5 sa 1,0

~ 6 ,5

0,2 za Al-legure meke

^

^9
9

0,75
0,55

1
1

B u e n je:
Ma = Cm ' sy M d zM (kpmm);

A = Ca s v a

(kp)

d zA

Koeficijenti i eksponenti:
Materijal izratka

Cm

C elik 40... 50 kp /mm2

50... 60
60... 70

CA

ZM

24
35

94
110

90... 100

0,7

180
220

0,7..,0,8

94

180

105

120

240

20

53

25
30

200

za

100
1,9...2

75

Sivi lijev H = 160

= 200

yA

57
76

70

70... 80
C rNi elik

yM

1,8...1,9

66
80

0,8

U p u ta n je i r a z v r ta n je :
M

=Cm t x M

d zM

s vm

(kpmm)

A = Ca f ' A

s v a

zA

(kp)

Koeficijenti i eksponenti:
za uputanje
Materijal izratka
elici

Cm

105

Sivi lijev

XM

yM

Zm

0,74

0,75

72

Ca

0,70

XA

VA

ZA

3,5

0,95

0,7

0,5

1,0

0,55

0,65

Za razvrtanje
elici

88

0,04

0,85

Sivi lijev

23

0,74

0,79

1,15
1,42

10

1,0

0,72

0,7

0,88

0,4

0,61

V la en je :
P = l ,1 5 / ( C 1af + C 2K + Csv - C i - C 5) (kp)
l = ukupna duina ivica svih zubi, koji su istovremeno u zahvatu (mm)
v = brzina (m/min) (za elik v = 8 ... 15 m/min)
U ovisnosti o vrstoi elika i SL koeficijenti iznose:
c 3 = 0,57
o

d
II

c , = 120...300
c a = 0,06... 0,16

manje vrijednosti za meke elike, odnosno

SL, a vee za tvrde za SL C2= 0

C5 = 0,14
K broj poprenih ljebova za prekid strugotine
x = 0,85

613

G lo d a n je :
P0 = Caxs\ zB ud~QK 0K 1K 2 (kp)
Koeficijenti i eksponenti za meki do srednji elik, SL, A1 i Bz:
X

el.
A1

SL
Bz

el.
A1

SL
Bz

el.
A1

SL
Bz

el.
A1

SL
Bz

Cilindrino i prstasto, te eono pri

nesimetrinom radu

68

48

0,86

0,83

0,74

0,65

1,0

10

elno pri simetrinom radu

ploasto i pile

82

70

1,1

1,14

0,80

0,70

0,95

0,9

Uglovno (kutno)

39

0,86

0,74

1,0

Oblikovano (fazonsko)

47

0,86

0,74

1,0

C
Vrsta glodala

K 0 (upliv materijala izratka)

za srednje i tvrde elike te SL
za ilave elike
....................
za Al-legure
........................
za bronzu
............................

K 0^ 1,2 ...1,4
1,75... 1,9
K 0^ 0,25
K 0~ 0,75

K x (upliv prednjeg kuta y)

V
Kl

+ 15

+ 10

+ 5

0,9

1,0

1,1

0
1,2

50

75

100

126

1,0

0,98

0,96

0,94

-5

-1 0

-1 5

-2 0

1,3

1,4

1,5

1,6

150
0,92

175
0,9

200
0,88

(upliv brzine v)
v (m/min)
k

B ru e n je :
P0= Cax sy v\ v\ (kp)

Koeficijent:

C za sve elike ... 2...4

za SL ... 0,2

Eksponenti:

za sve elike s=- 0,6; za

y za sve elike s- 0,65; za
z za sve elike
0,7; za
z' za sve elike r* 0 ; za
X

a, s (mm)
vi (m/min)
Vb (m/sec)

SL*-0,5
SL*-0,6
SL*-0,4
SL*-0,9

Izvadak za otpore rezanja po Kronenbergu i po Zdenkoviu

T o k a re n je i b la n ja n je :
P = k s-F (kp)

614

ks = Gks_
.J p

(kp/mm2)

250
0,85

Tabela za ks za F 1 mm2 i t/s*5 (u tom sluaju Cfe= k s)

Materijal e 140-160 e 110-130 e 100 e 90 e 80 e 70 e 60 e 50 e 3 4 -4 2
ks
560
450
360
310
280
200
180
255
235
Bronze

Materijal

Bakar

170

ks

Materijal

135

Mg-legure

Al
50

ks

SL 2 6 -3 0 SL 1 8 -2 2 SL 1 2 -1 4 Al-leg.

150

115

93

Mesing i vr. lijev

74

74

Ebonit
23

30

Primjedba:
za t / s = G ^ 5
C k s (G l S f

(kp/mm2)

- f ,
Za ovaj sluaj tabela za CSj
Material

i gs glasi:

Cis (kp/mm2)

/ s=

Materijal

gs

Cis (kp/mm2) fs =

2,2

gs

ks

c fes

1,5

elik

~ 2 d o 2 ,7 l/CTl-]/8 0 -y

0,197

0,160

S.L

0,137

0,120 Al

Bakar

0,9|/H b I ^ O - v
^1501

0,18

0,14

Bz

~ 1 7 o l za y~10

0,135

0,14

Silumin
Elektron

Crv. lijev

~75j

0,24

0,14

Tvrda guma

oL = lomna vrstoa;

Ms

0,144 0,14

75
za
y = 10*

50
75
30

23J

0,24

0,14

0,12
0,507

0,14
0,14

0,15

0,14

H B tvrdoa po Brinellu (kp/mm2)

* Ovisnost o prednjem kutu je velika: c c a = l% po + 1 ................ poev od

G lo d a n je (o b o d n o p ro tu s m je rn o ):*
P 0 = k s '- F s r

(kp)

C'to

&*' =

(kp/mm2)

(mm)

V>

/fel
Tabela za &s za ^jr= 1000/j. (1 mm):
Materijal

e 140
230

K
Materijal

e 120

e 100

e 90

e 80

e 70

215

190

173

165

154

e 3 4 -4 2

SL 2 6 -3 0

118

k's

Materijal
k's

SL 1 8 -2 2

SL 1 2 -1 4

68

38

100

Crv. lijev

Al-legure

Aluminij

38

30

20

e 50

e 60

125

143

Ms, Cu i bronza
60
Mg-legure
10

* Stvoreni izrazi (po tipu Kronenberg za tokarenje) su rekonstrukcija iz raznih dijagrama

i tabela (Schlesinger i drugi).

615

B ru e n je :*
P0= k s"-F

(kp)

f e /=

C* _
e"ksf
J a

(kp/mm2)

Tabela za A" za a= 1000 (1 mm)

Materijal

i (mm/okr)

t;= 2 0 m/s

12

300

elik
S.L, Cu, Bz,
Ms, crv. lijev

t)= 30 m/s
360

20

220

260

12

200

270

20

125

160

*Stvoreni izrazi (po tipu Kronenberg za tokarenje) su rekonstrukcija iz raznih dijagrama i ta

bela (Schlesinger i drugi).

G lo d a n je (ra z n im n a in o m )
Po

= Fsr

b h sr K

h\~* k ' ^

Tabela za eksponent 1 z, spec. otpora rezanja ks

i ks ( J = lm m , hs r ^ 1 ) za <p= 6 0
M a t e r i j a l
D IN (stari)

D I N (novi)

Sl'l

kp/ mm2 0,025

JU S

(b

= \ mm, J = l m m )

kg (kp/m m 2) za 6 = 1 (mm) i hsr= 1 (mm)

1 z

(kp)

0,063

0,1

0,16

0,25

0,4 ! 0,63
i

0545

S t. 51.11

S t 50

0,74

205

535

475

425

375

330

295

260

230

1430

St.C.35.61

C 35

0,80

195

405

370

340

310

280

255

235

215

205
195

0645

S t. 61.11

S t. 60

0,83

415

380

350

325

300

280

260

240

0745

S t. 70.11

0,80

220
220

460

420

380

350

320

290

265

240

220
220

C 1531

C K 35

0,86

230

386

360

340

320

300

280

260

245

230

C 1731
Cl 0645

C K 60

0,82

220

425

390

360

330

305

280

260

240

220

G S 60

0,82

180

350

320

295

270

250

235

220 200

180

16 M n C r 5

0,74

220

570

510

455

400

355

315

280

250

220
230

4320

EC 80

5421

E C N 200

18 C rN i 8

0,70

230

695

605

525

460

400

350

300

265

3230

V M S 135

37 M n S i 5

0,80

235

490

450

405

370

340

310

280

255

235

4732

V C M o 140

42 C rM o 4

0,74

260

675

600

535

475

420

370

330

290

260

C 4731

V C M o 135

34 C rM o 4

0,79

230

495

455

415

375

340

310

280

255

230

5432

V C N M o 200

30 C rN iM o 8

0,80

270

565

515

470

425

390

355

325

295

270

4830

V C V 150

50 C r V 4

0,74

230

600

530

475

420

370

330

290

260

230

55 N iC rM o V6

0,76

180

400

390

350

315

280

250

225

200

160

55 N iC rM o V6pob.

0,76

200

490

435

385

350

310

280

250

225

200

15 C r M o

240

0,83

240

450

415

380

355

330

305

280

260

N estandardizirani M eehanite

0,74

115

300

265

235

210

185

165

145

130

115

N estandardizirani tv rd i lijev

0,81

210

420

390

355

325

300

275

250

230

210

SL22 30 G 22 30

0,75

105

270

240

215

190

170

150

135

190

105

4720

616

E C M o 80

G 22 30

Pregled osnovnih veliina, njihovih m eunarodnih oznaka te

dimenzijsko koherentnih jedinica

Z nak

a
a
ai
a
a
a
a
a
a
a
a
a\
a\
ai
ai
ai
^max
^max
A
A
A 0,1,2,3
A n tt
An
b
b
b
b
b
b
bi
bi
bi
B
Bo, 1,2,3
c
c
c
C
C
Go

O p is zn a k a
fizik aln a v e li in a ili sv o jstv o

d u b in a re z a n ja ili d u b in a s tr u g o tin e
d u b in a p r o fila iz ra e v in e
d u b in a p ro fila p riz m a ti n o g n o a
u a stra n ic a p ra v o k u tn ik a
s tra n ic a e tv e ro k u tn o g n o a
s tra n ic a p o p re n o g zailjk a
u d a lje n o s t p lo h e p re d b u e n e r u p e i
k o n u sa
p r o d u e n je za o tre n je
d im e n z ija n a p r e d n je m e lu tije la
irin a p o v rin e
k o n s ta n ta
d u b in a p ro fila n o a p o d k u te m a
ir in a u to r a
d e b ljin a s tr u g o tin e n a u la z u
d u b in a p ro fila n o a p o d k u to m y
d e b ljin a s tr u g o tin e n a iz la z u
u a stra n a n a jd e b lje g p ra v o k u tn ik a
m a k sim a ln a d e b ljin a s tru g o tin e
d e b ljin a p riz m a ti n o g n o a
k o efic ije n t m a te rija la
v e li in e z a k o n s tru k c iju o k ru g lo g n o a
d e fo rm a c ija ra d a m o m e n ta to rz ije
d e fo rm a c io n i r a d u z d u n e sile
irin a s tru g o tin e
irin a n o a
irin a k lin a
irin a n a re z n ic e
irin a d o n je g d ije la p ro fila
ir in a z u b a
irin a ljeb ia
irin a g lo d a la
ir in a tije la g lo d a la
irin a g lo d a n ja
v e li in e za k o n s tru k c iju o k ru g lo g n o a
irin a tije la p riz m a ti n o g n oa
v isin a n a e lu u p u ta la
k o efic ije n t iz d r ljiv o sti
k o eficijen t k o ji o v isi o d m a te rija la
ir in a z u b a u k o rije n u
k o efic ije n t

D im e n z ije
u te k s tu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
sr

tehniki

mm
mm
mm
mm
mm
mm

m
m
m
m
m
m

m
m
m
m
m
m

mm
mm
mm
mm
b ro j
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
b ro j
mm
kpcm
kpcm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
b ro j
b ro j
mm
b ro j

m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m

m
Nm
Nm
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m

m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m

m
kpm
kpm
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m

617

Znak

Cl,2,3,4
Cks
GT>Cm>Cv
Cr

cz
cx

C,Ca,Ct,
Cn,Cs

d
do d\
di
dz
di
dm
db
dc
df
dk
dn
dp
ds
dgr
du
djl
D,D0
D
D
D
D
D,D i ,D2
Dp
Dsr
SD
e
e
e
e
E
Ec
Eu
Ev
618

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

veliine za konstrukciju okruglog noa

specifini otpor rezanja
konstante ovisne od materijala
koeficijent
pomicanje lijeba
duina otrice u taki x
ukupna krutost, krutost alata, izratka
naprave i stroja
promjer
promjer
promjer
promjer
promjer
promjer jezgre na duini 10
beskonano mala duina luka
promjer zavretka radnog dijela
beskonano mala povrina presjeka
konicitet na kraju radne duljine upu
tala
promjer gdje zavrava konusnost
konicitet na kraju ploice od tvrdog
matala
promjer predbuene rupe
srednji promjer nareza izratka
promjer unutarnjeg konusa
vitkost osovine
promjer okruglog noa
promjer ploastog noa
promjer motke
promjer brusa
promjer nareznice
promjer nareza
promjer rezne glave
srednji promjer grebaljke
ukupna deformacija bune motke
visina lastinog repa prizmatinog noa
udaljenost od sredita
udaljenost najudaljenije toke od
neutralne osi
debljina stijene
modul elastinosti
dimenzija lijeba
modul elastinosti za unutarnji dio
modul elastinosti za vanjski dio

Dimenzije
u tekstu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
SI

tehniki

m
m

m
kp/m2

m
m

kp/mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm2

N/m
m
m
m
m
m
m
m
m

kp/m
m
m
m
m
m
m
m
m

m2

m2

mm
mm

m
m

m
m

mm
kp/mm2
broj
broj
mm
mm

mm
mm
mm
mm
broj
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
kpcm
mm
mm
mm
mm
kp/mm2
mm
kp/mm2
kp/mm2

N /m 2

m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
Nm
m
m

m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m
kpm
m
m

m
m
N/m 2
m
N /m 2
N /m 2

m
m
kp/m2
m
kp/m2
kp/m2

m
m

Znak

/
f
f
fi
h
f max
fsr
F
F
Fi
Fm
Fsr
G
G0
Gm
Gu
h
h
h
h
h
h
hi
hi
hi
ha

kgl
hiz
hi
hp

H
H
Hi

Hi,a
Hb
Hp
Hu
i
i
i

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

persjek strugotine
faza ili fazeta
progib izraevine
irina grane
irina meugrane
irina fazete
maksimalni presjek strugotine
srednji popreni presjek
povrina ili presjek ili ploha
ukupni presjek strugotine
presjek klina po dubini
plotina momenta plohe
srednja ukupna povrina strugotine
modul smika
teina izraevine
teina stola stroja
godinja uteda
debljina strugotine
visina noa
veliina istroenja
dubina lijeba ili utora
visina zuba
korak nareza
visina noa do utora
dubina lijeba na prednjem elu
dubina lijeba na stranjem elu
dozvoljeno istroenje na slobodnoj
povrini
visina profila glodala presjeena kroz
os i zub
visina profila postignuta na izratku
istroenje na stranjoj strani
visina vrha noa u odnosu na no
visina za namjetanje razvrtala
teoretska visina profila
dubina noenja
dimenzije noa
tvrdoa materijala
hrapavost obraene povrine
duljina hoda spirale
zastrnjivanje svrdla
broj preotravanja alata
prenosni omjer diobene glave

Dimenzije
u tekstu

Dimenzije koherentnih jec linica u

sistemii mjera

sr 1

tehniki

mm2
mm
mm
mm
mm
mm
mm2
mm2
mm2
mm2
mm2
mm2
mm2
kp/mm2
kp
kp
din
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm

m2
m
m
m
m
m
m2 i
m2
m2
m2
m2
m2 1
m2
N/m
N
N
m
m
m
m
m
m
m
m
m

m2
m
m
m
m
m
m2
m2
m2
Dl2
m2
m2
m2
kp/m2
kp
kp

m
m
m
m
m
m
m
m
m

mm

mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
HB
mm
mm
mm
broj
broj

m
m
m
m
m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m

m
m
m

m
m
m

619

Znak

Iz
Iz.V.z

k
k
k
k

k
kl
kftl
ks
ksp
kstr
ku
ky
kusl
kvsl
kZ
K
K
K
K
Ki
l
l
l
lo
lo
h,2,S
4,5,6
h,8
la
l-n
lp
lr
Iz
L

620

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

prenosni omjer izmjenljivih zupa

nika
moment tromosti
konstanta
konusnost na radijalnoj duini svrdla
vrijednost natranog pada
koeficijent u ovisnosti od vrijedno
sti /
irina etvrtke
duina navojnog lijeba
srednji specifini pritisak
specifini otpor rezanja kod buenja
specifini otpor posmaka kod upu
tanja
koeficijent odnosa debljine strugotine
faktor elastinosti za unutarnji dio
faktor elastinosti za vanjski dio
faktor elastinosti za unutarnji lij.
elj.
faktor elastinosti za vanjski lij.
elj.
koeficijent
korak navojnog lijeba
popravni koeficijent
sila na klinu
veliina pada podstruenja
veliina natrano skinutog zuba
ukupna duljina
duljina udubine noa
udaljenost od ruba naslona do vrha
noa
slobodna duina izvijanja
duina porasta debljine jezgre
razne duine na alatima
razne duine na alatima
razne duine na alatima
duina buenja ili uputanja
duina noenja
radni dio konusa razvrtala
radna duina kod malih razvrtala
radna duina od centra glodala do dna
lijeba
oznaka za lijevi no
udaljenost sredinjice do otrice svrdla

Dimenzije
u tekstu

broj
mm4
broj
mm
mm

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
SI

tehniki

m4

m4

m
m

m
m

broj
mm
mm
kp/mm2
kp/mm2

__
m
m
N/m 2
N/m 2

m
m
kp/m2
kp/m2

kp/mm2
broj
kp/mm2
kp/mm2

N/m 2

kp/m2

N/m 2
N/m 2

kp/m2
kp/m2

kp/mm2

N/m 2

kp/m2

kp /mm2
broj
mm
broj
kp
mm
mm
mm
mm

N/m 2

kp/m2

mm
mm
mm
mm

mm
mm
mm
mm
mm
mm

N
m
m
m
m

kp
m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m

m
m
m
m

m
m

mm

mm

Znak

m
m
mi
mz
M
Mi
Md
Mde
Map
M a doz
Mf
Mi
Mp
Mp.o
Mrez
Ms
Mu
Mt
Mv
Mz
M -x,y,z

n
n
n
n
n
n
n
ns
N
N
N
N i,2
N i pi
Nl,2z
Ne
Ne
Ng
N rez
N r

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

konstanta ovisna od materijala

debljina tijela glodala
koeficijent odnosa trajanje otrice
koeficijent ovisan od uslova rada
broj zubi istovremeno u radu
doz. sloj koji se moe skinuti sa ot
rice
moment loma spiralnog svrdla
moment torzije ili uvijanja
moment elastine deformacije
moment plastine deformacije
dozvoljeni moment torzije ili uvijanja
moment trenja na fazama
idealni moment
statiki moment plohe
moment poprene otrice
moment rezanja
moment savijanja
moment unutarnjih sila
moment trenja
moment vanjski
moment zakretanja
momenti u smjeru osi x, y, z
broj okretaja
broj zavoja narezivanog nareza
oznaka nagiba konusa
broj pojedinih nareza koji uestvuju
u rezanju
broj zubi nareza grebaljke
koeficijent koji utjee na stezanje
debljina obraivane izraevine
broj okretaja vretena stola
broj komada izraenih jednim alatom
snaga za dobivanje spec. volumena
strugotine
dozvoljena snaga moroa
rezultante okomitih sila
sila plosnatog svrdla
sila u smjeru osi z
efektivna snaga motora
snaga elektromotora
broj kartera godinje
snaga rezanja pri buenju
broj rupa na karteru

Dimenzije
u tekstu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera

sr

tehniki

__

mm
kpcm
kpcm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
kpmm
okr/min
broj
broj

broj
broj
broj
mm
ork/min
broj

m
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
Nm
s-1

m
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
kpm
s-1

m
s-1

m
s_1

KS
KS
kp
kp
kp
kW
kW
broj
kW
broj

W
W
N
N
N
W
W

kpm/s
kpm/s
kp
kp
kp
lcpm/s
kpm/s

kpm/s
---

broj
mm
broj
broj
broj

621

Z n ak

Ns
N vt

ok
On
Ono
Oo
Os
Or
P
P

pn
P
P
P
Po
Pl.2,3

Po = Pz
Pa
P de
P dp

Pf
Pkr
Ph
Pn
Pn
PlN
P2N
P-.1N
P os
Pp.o
Pp= Pz
Pr= P y
Prez
Pr
Pr
PRe
PTr
Pt

622

O p is znak a
fizik aln a v eliin a ili svojstvo

broj m o g u ih o tre n ja pro sjen o

b roj k o m a d a iz ra e n iz m e u d va
o tre n ja
o tp o r p ro tiv k lizanja
v rije d n o st tj., cijena n o vog alata
u k u p n i tro k o v i n ab av e i o d rav an ja
alata
v rije d n o st opisanog alata
tro k o v i je d n o g o tren ja
tro k o v i a la ta za je d n o v rije m e tr a
janja
specifini p ritisa k
p o ra s t d eb ljin e jezgre
v eliin a p o d b ru e n ja za p ro m je r d i
k o ra k n a re z a I S O
sila p ritisk a n ja
osna ili aksijalna sila op en ito
g lavna sila k o d sv ih o b rad a
re z u lta n te d ija g ram a sila
glavna sila p r i to k a re n ju
sila za sv lad av an je sile deform acije
sila elastin e defo rm acije
sila p la sti n e deform acije
sila o tp o ra tre n ja faza 0 stijen e
k riti n a sila
h o riz o n ta ln a sila
o k o m ita sila n a z u b sp ira le glodala
zb ro j o tp o ra rez an ja
o tp o r p ro tiv rezan ja
o tp o r p ro tiv p ro d ira n ja glavnog b rid a
o tp o r s tru g a n ja o d trg a n ja stru g o tin e
p o p r. o.
o sn a sila
o tp o r p o p re n e o trice
p o p re n a ili p r i b u e n ju sila p ro d ira
n ja
o d riv n a sila ili ra d ija ln a p ri b u e n ju
sila rez an ja
li n i d o h o d a k ra d n ik a
ra d ija ln a sila
re z u ltira ju a sila
sila tre n ja n a z u b glodala
zb ro j o tp o ra tre n ja

D im e n z ije
u te k s tu

Dimenzija koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera

sr

tehniki

broj

broj
kp
d in

kp

d in
d in
d in

d in
k p /m m 2

//o
mm
mm
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp

N /m 2

m
m

k p /m 2

N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N

m
m
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp
kp

kp
kp
kp

N
N
N

kp
kp
kp

kp
kp
kp
d in /s a t
kp
kp
kp
kp

N
N
N

kp
kp
kp

kp
kp
kp
kp

N
N
N
N

Znak

P it
P it
Pst
Pv
p max
P
M max

?
?
?i
32
<13
9c
r
r
r
r0
r0
n
ra
r4
ro.ri.rz
rgi
ru
rv
rx
R
Ro
Ri
Rl,2,3

Ri
Rt
Ru
Rv
Rx
p

-*' max

5
5

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

otpor trenja u smjer oticanja strugo

tine
otpor trenja izmeu glav. otrice i
materijala
otpor trenja na poprenoj otrici
vertikalna sila
maksimalni dodatak za skidanje
maksimalna sila pri buenju
oznaka presjeka noa
irina lijeba
debljina klina
debljina noa
najvea debljina klina
mjere prihvaenog noa po srednjoj
liniji ozubljenja
dio reije
polumjeri openito
polumjer tromosti
udaljenost teita profila nareza od osi
najmanji polumjer izratka
vei polumjer izratka
jo vei polumjer izratka
najvei polumjer izratka
pri unutarnjoj obradi najvei prom
jer r0, pa ri
vanjski polumjer glodala
unutarnji polumjer izratka
vanjski polumjer izratka
polumjer i promatranoj taki
polumjer okruglog ploastog noa
vanjski polumjer okruglog ploastog
noa
polumjer kruga rupa za strugotinu
polumjeri okruglog noa
najmanji unutarnji polumjer noa
polumjer elipse
unutarnji polumjer
vanjski polumjer
polumjer noa u taki x
maksimalni polumjer
debljina strugotine
izbrueni zailjak na vrhu svrdla
aksijalno pomicanje

Dimenzije
u tekstu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera

SI

tehniki

kp

kP

kp
kp
kp
kp
mm2
mm
mm
mm
mm

N
N
N
f*
N
m2
m
m
m
m

kP
kp
kp
t*
kp
m2
m
m
m
m

mm
%
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm

m
m
m
m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m

kP
mm
mm
mm
mm
mm

N
m
m
m
m
m

kP
m
m
m
m
m

mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm
mm

m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m

m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m

623

Znak

s
s
SM
Sz
t
t
t
t<i
tg
tN
tos
tp
tp o
tr
ts
ts iz
tv
tz

T
T
T
Te
Tk
Tms
Tm u

Tu
Tus
Ua

Ut
Ura
U

up
V
V
Vd
Ve
Vm
VS

624

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstva

uspon povodnog vretena stola gloda

lice
korak, hod
posmak po okretu
m inutni posmak
posmak po zubu
dubina rezanja
visina zalea
teoretska visina nareza
nominalna visina profila nareza
strojno vrijeme izrade
korak u ravnini N N
osni korak
visina nareza u presjeku N N
pripremno zavrno vrijeme
vrijeme rada alata za 1 komad
pomono vrijeme
vrijeme izmjene alata po jednom ko
madu
vrijeme izmjene alata
korak zuba
vrijeme trajanja alata izmeu dva
otrenja
sila trenja na povrini konusa
tolerancija srednjeg promjera nareza
najekonominije vrijeme trajanja
vrijeme izrade po komadu
tolerancija malog promjera vijka
tolerancija malog promjera matice
ukupna trajnost glodala
tolerancija velikog promjera vijka
trokovi alata po komadu
trokovi izrade
trokovi materijala
energija elastine deformacije
ukupni trokovi proizvodnje
brzina rezanja
dodatak za mjere kod razvrtala
brzina radnog hoda
najekonominija brzina rezanja
srednja brzina rezanja
brzina posmaka ili brzina buenja

Dimenzije
u tekstu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
sr

tehniki

mm
mm
mm/okr
mm/min
mm/okr ,z
mm
mm
mm
mm
min
mm
mm
mm
min
min
min

m
m

m
m
m
m
s
m
m
m
s
s
s

m
m

m
m
m
m
s
m
m
m
s
s
s

min/kom
min
mm

s/kom
s
m

s/kom
s
m

min
kp
mm
min
min/kom
mm
mm
min
mm
din/kom
din
din
kpcm
din
m/min
mm
m/min
m /m in
m/min
m/min

s
N
m
s
s/kom
m
m
s
m

Nm

m/s
m
m/s
m/s
m/s
m/s

s
kp
m
s
s/kom
m
m
s
m

kpm

m/s
m
m/s
m/s
m/s
m/s

Z n ak

Vtk
V
V
Vo
Vdoz
w
X
X
X
X
XQ
X0
*1
y
y
y
yo
z
z
Z
a
a, a r

0,1,2,3
tt
a
7, Yr
70,1,2,3
ys
v"
P, Pr
Px
e
e
ea, *1
eP
eks
e

O p is zn a k a
fizik aln a v eliin a ili svojstvo

n a jek o n o m in ija b rz . rez. o b z iro m

n a iz ra d u
v o lu m e n stru g o tin e p o m in u ti
v o lu m e n m e ta la sa d r a n u zav o ju
n are za
v o lu m e n s tru g o tin e koji n a s ta je u
p ro c . rez an ja
do zv o ljen a k o li in a s tru g o tin e
m o m e n t o tp o ra
k o o rd in a ta p rav c a
d u in a k o n ic ite ta
k o eficijen t k ru to s ti
g o rn ja g ra n ic a o d stu p a n ja
k o n sta n ta ov isn a o m a te rija lu
u d a lje n o s t te i ta p lo h e
o d s tu p a n je n a k o n a n u m je ru ra z v r
ta la
k o o rd in a ta p rav ca
p ro g ib d efo rm ac ije
d o n ja g ra n ic a o d stu p a n ja
k o n sta n ta o v isn a o d m a te rija la
b ro j z u b i n o eva
u k u p n a m o g u n o st o d stu p a n ja
n e g a tiv n i za zo r s p o jn ih d ijelova
k u t n a g ib a p rav c a
slo b o d n i ili stra n ji i r a d n i k u t
slo b o d n i k u to v i k o d o k ru g lo g p r o filnog n o a
slo b o d n i k u t u z d u n o
slo b o d n i k u t okom ito
p r e d n ji i r a d n i p r e d n ji k u t
p r e d n ji k u to v i k o d o k ru g lo g p ro fila
no a
p r e d n ji k u t
p r e d n ji k u t
k u t k lin a i r a d n i k u t k lin a
k u t k lin a u ta k i a:
v rn i ili e ln i k u t
k u t p ro fila n a re z a ili iz ra tk a
k u t d e sn e o d n o sn o lijev e s tra n e p r o
fila
k u t p ro fila n o a u p re sje k u N N
k o rije n sk i e k s p o n e n t
k u t p o d je le ili c e n tra ln i k u t

40 R E Z N I A L A T I

D im e n
zije u
te k s tu

m /m in
cm 3/m in
m m 3/zav.

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
sr

tehniki

m /s
m 3/s

m /s
m 3/s

m 3/zav. m 3/zav.

m m 3/p ro c m 3/p ro c. m 3/p ro c.

cm3/kW min.

cm 3
m3
m3
mm
m
m
mm
m
m
k p /m m 3
k p /m 3
N /m 3
m
mm
m

b ro j

m
mm
m
mm
mm
mm
mm
b ro j
b ro j
mm
mm
o

o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

m
m
m
m

m
m
rad
ra d
ra d
rad
rad
ra d
rad
ra d
ra d
ra d
rad
ra d
rad
rad
rad
rad
rad

m
m
m
m

m
m
O
o

o
0
o
o

o
0
o

o
o
0
o
o

0
o
o

625

Znak

V
V
V
V
V

s
8
8
8
8'

&
&

A, Ai

VV
X, XI
><0,1,2,3
9
9
9
9
90
91

<A
>!>
<I>1> ^2

co

coa

>1,2,3
P
P
a

a', cr"
(Ti
Cg

Gk
Cm
6p
Gp doz

626

Opis znaka
fizikalna veliina ili svojstvo

stupanj djelovanja
kut tijela zuba
koeficijent ovisan od oblika presjeka
kut torzije ili uvijanja
vanjski kut stranje otrice
rezni kut
kut lijeba
potpuni kut dodira
veliina zatupljenja ili istroenja
kut rezanja kalibrirajueg dijela
kut lijeba zuba
kut udubine ili kosine zuba
kut naklona ili nagiba
koeficijent trenja ili koef. o materi
jalu
kut povienja kod noa u radu
koeficijent sigurnosti
kut namjetanja i pomoni kut
razni kutovi namjetanja
kut otrice svrdla, uputala, razvrtala
kut lomila strugotine
kut konusa reznog brida i namjetanja
ulazni kut reznog dijela
prethodni kut rezne otrice
pomoni kut kalibrirajueg dijela
cio kut dodira
popreni kut
kut ulaza i izlaza
kut uspona spirale
kut uspona vijka u taki A
kutovi za konstrukciju okruglih no
eva
radijus vektor
koeficijent trenja kod vijka
kut nagiba doibene glave
naprezanja na vlak odnosno tlak
kut dna elnog zuba
rezultirajue naprezanje po Sen-Venanu
naprezanje na izvijanje
vrstoa na vlak ili istezanje
vrstoa na tlak
dozvoljeno naprezanje na tlak

Dimen
zije u
tekstu
broj
o
broj
broj
o
o
o
o
mm
o
o
o
o
broj
0
broj
o
o
o
o
o
o
o
0
o
o
o
o
o
o

Dimenzije koherentnih jec inica u

sistemu mjera

SI
__
rad

rad
rad
rad
rad
m
rad
rad
rad
rad

tehniki

0
o
0
o
m
o
o
o
0

rad

rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad
rad

rad
m

o
o
o
o
0
o
o
o
o
o
o
0
o

kp/mm2
o

rad
N/m 2
rad

o
kp/m2
0

kp/mm2
kp/mm2
kp/mm2
kp/mm2
kp/mm2

N/m 2
N/m 2
N/m 2
N/m 2
N/m 2

kp/m2
kp/m2
kp/m2
kp/m2
kp/m2

mm
broj
0

Z nak

O
Os
<?s oz
^ max
CT<Cmax)
T

TO, TI
r
Tn
r doz
Tu doz
Tn max

e
dl,2,3

A
A
A

O p is zn a k a
fizik aln a v eliin a ili svojstvo

n o rm a ln a n a p re z a n ja n a stra n e
n a p re z a n je n a savijanje
d o zv o ljen o n a p re z a n je n a savijanje
m a k sim a ln o n ap re zan je
m a k sim aln o n a p re z a n je n a v lak ili
tla k
b o n i k u t p ovienja
k u t p o v ie n ja k o d n oa u ra d u
n a p re z a n je n a sm ik ili o d rez
n a p re z a n je n a u v ija n je ili to rz iju
dozvoljeno n a p re z a n je n a sm ik
dozvoljeno n a p re z a n je n a u v ija n je
m a k sim a ln o dozvoljeno n a p re z a n je
n a to rz iju
k u t v rh a je d n o k u tn o g glodala
k u to v i za k o n stru k c iju o k ru g lo g noa
o d stu p a n je ru p e
sk id a n i sloj k o d o tre n ja
z ra n o st kao d o d a ta k ko d k lin asto g
n o a
raz lik a u d a lje n o s ti iz m e u q i i q 2

D im e n z ije
u te k s tu

Dimenzije koheren
tnih jedinica u
sistemu mjera
SI

tehniki

k p /m m 2
k p /m m 2
k p /m m 2
k p /m m 2

N /m 2
N /m 2
N /m 2
N /m 2

k p /m 2
k p /m 2
k p /m 2
k p /m 2

k p /m m 2

N /m 2
ra d
ra d
N /m 2
N /m 2
N /m 2
N /m 2

k p /m 2

k p /m 2

mm
mm

N /m 2
ra d
ra d
m
m

mm
mm

m
m

m
m

o
o

k p /m m 2
k p /m m 2
k p /m m 2
k p /m m 2
k p /m m 2
O
o

O
o

k p /m 2
k p /m 2
k p /m 2
k p /m 2

o
o

m
m

627