D32 Biofuel Hanbook REGEA PDF

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DRVNE BIOMASE
PRIRUNIK O GORIVIMA
IZ DRVNE BIOMASE
PROIZVODNJA | ZAHTJEVI KVALITETE | TRGOVINA

WWW.BIOMASSTRADECENTRES.EU
Glavni autori
Valter Francescato, Eliseo Antonini AIEL Italian Agriforestry Energy Association
(Talijansko udruenje za energiju iz agroumarstva) www.aiel.cia.it
Luca Zuccoli Bergomi Odjel TeSAF (Odjel za zemljita i agronomske i umarske sustave),
Sveuilite u Padovi www.tesaf.unipd.it
Suautori
Christian Metschina Lk-Stmk, Styrian Chamber of Agriculture and Forestry
(Komora za poljoprivredu i umarstvo tajerske) www.lk-stmk.at
Christian Schnedl WVB-Stmk GmbH, Styrian Forest Owners Association
(Udruenje vlasnika ume tajerske) www.waldverband-stmk.at
Nike Krajnc SFI, Slovenian Forestry Institute (Slovenski institut za umarstvo) www.gozdis.si
Kajetan Koscik, Piort Gradziuk POLBIOM, Polish Biomass Association
(Poljska udruga za biomasu) www.polbiom.pl
Gianfranco Nocentini ARSIA, (Regionalna agencija za poljoprivredu i umarstvo Toskane) www.
arsia.toscana.it
Stefano Stranieri GAL GAS, Local Action Group of Garfagnana-Lucca
(Lokalna akcijska skupina Garfagnana-Lucca) www.assogaltoscana.it
Prijevod
Mr. sc. Velimir egon, Karlo Raji, dipl. ing. (REGEA) www.regea.org
Mihaela Kovai Kuntek
Fotografije
AIEL, Odjel TeSAF, LK-Stmk
Podrava: IEE/10/115/SI2.591387
Izdava
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
Andrije aje 10
10000 Zagreb, Hrvatska
Realizacija
Laser plus d.o.o.
Iskljuiva odgovornost za sadraj ove publikacije lei na autorima. Ova publikacija ne odraava
nuna stajalita Europske Unije. Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo koritenje
informacija navedenih u ovoj publikaciji.
Autorsko pravo 2008 pridravaju autori
Nijedan dio ovog djela ne smije se reproducirati tiskanjem, kopiranjem ili
na bilo koji drugi nain bez pisanog doputenja glavnih autora.
SADRAJ
UVOD
PREDGOVOR
1. MJERNE JEDINICE
1.1. Volumen
1.2. Teina
1.3. Omjeri teine/volumena
1.4. Volumen terminologija
1.5. Masena gustoa glavnih umskih vrsta
1.6. Nasipna gustoa glavnih krutih biogoriva
1.7. Stope konverzije trupci/cjepanice/drvna sjeka
7
7
7
8
8
9
11
11
2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
2.1. Mjerne jedinice za toplinsku energiju
2.2. Energija i snaga
2.3. Voda u drvu
2.4. Smanjenje i bubrenje volumena
2.5. Sadraj vlage
2.6. Kemijski sastav biomase
2.7. Ogrjevna vrijednost i pepeo
2.8. Analitiki izraun ogrjevne vrijednosti
2.9. Gustoa energije
2.10. Energetski ekvivalent
15
15
16
17
18
19
20
21
25
27
27
3. PROIZVODNJA CJEPANICA I DRVNE SJEKE

3.1. Faze rada i radni sustavi
3.2. Ureaji i oprema
3.3. Lanac opskrbe energetskim drvom i njegovi trokovi
29
29
30
36
4. ZAHTJEVI KVALITETE I REFERENTNI STANDARDI

4.1. Tehnike specifikacije cjepanica i drvne sjeke
4.2. Instrumenti za brzo odreivanje vlage
4.3. Odreivanje dimenzija drvne sjeke
4.4. Kvalitativni zahtjevi kotlova
4.5. Procesi suenja drva
4.6. Suenje cjepanica
4.7. Suenje drvne sjeke
4.8. Sabirno-logistiki centri za biomasu (BL&TC)
4.9. Sustavi suenja
39
39
41
42
43
44
46
50
53
55
5. TROKOVI ENERGIJE, TRENDOVI I USPOREDBE

5.1. Trokovi krajnje energije
5.2. Prodaja cjepanica i drvne sjeke
5.3. Potronja energije i emisije CO2
61
62
63
66
DODACI
A1. Nacrt ugovora o prodaji drvne sjeke s energetskom vrijednou
A2. Primjer Deklaracije o kvaliteti goriva za drvnu sjeku
A3. Granine vrijednosti za koncentraciju tekih metala u pepelu
biomase koji se koristi na poljoprivrednim zemljitima u Austriji
A4. Primjer cjenika za profesionalnu trgovinu cjepanicama
A5. Kratice i simboli
A6. Meunarodni sustav jedinica
69
69
73
REFERENCE
79
74
75
76
77
UVOD
Biomasa je ve sada najvaniji obnovljivi izvor energije u Europi, a ima golemi potencijal za daljnji razvoj. Daljnji razvoj biomase trebao bi slijediti neka osnovna naela, poput visoke uinkovitosti konverzije, konkurentnosti i odrivosti. Iskustvo dokazuje da
upotreba biomase u proizvodnji topline na najbolji nain udovoljava navedenim naelima.
Biomasa za proizvodnju topline moe se koristiti u malim jedinicama, poput pojedinanih kua, u projektima ugovorne prodaje topline, za podrune toplane te u industriji. U svakom sluaju, opskrba visokokvalitetnom biomasom, bez obzira na to radi li
se o ogrjevnom drvu, drvnoj sjeki ili preraenom drvu, od kljune je vanosti za brz
rast ovog trita. Da bi se potroaima konstantno osigurala dostupnost visokokvalitetne sirovine za prodaju potrebne su nove strukture trgovanja. Koncept Sabirno-logistikih centara za biomasu nudi mogunost da se na lokalnoj i regionalnoj razini
usklade opskrba i potranja za ogrjevnim drvom, drvnom sjekom i ostalim oblicima
drva u korist i potroaa i proizvoaa. Potrebna su transparentna pravila o kvaliteti
sirovine i njezinim specifikacijama da bi se zadobilo povjerenje potroaa u ove nove
lokalne distributere energije.
Predstavljeni prirunik o Sabirno-logistikim centrima za biomasu nudi sve informacije potrebne za razvoj ovog obeavajueg trita nove energije. AEBIOM (Europsko
udruenje za biomasu) zahvaljuje svim sudionicima u projektu te se nada da e ova
publikacija na razini zajednice potaknuti mnoge poljoprivrednike, vlasnike uma i donosioce odluka da promoviraju lokalno uzgojenu biomasu kao nositelja energije za
odrivu opskrbu toplinom u budunosti. Realizacijom takvog koncepta stvaraju se novi poslovi, izbjegava isputanje staklenikih plinova, sniava troak grijanja te poboljava sigurnost opskrbe energijom.
Heinz Kopetz
Predsjednik AEBIOM-a,
Europskog udruenja za biomasu
PREDGOVOR
Ovaj je prirunik jedan od glavnih rezultata projekta Sabirno-logistikih centara za biomasu kojeg, u okviru programa Inteligentna energija Europe, podupire Europska
agencija za konkurentnost i inovacije (EACI).
Cilj ove publikacije je unaprijediti profesionalnost lanaca opskrbe cjepanicama i drvnom sjekom na regionalnoj razini podravanjem implementacije Europske tehnike
specifikacije CEN/TS 14961 na tritu i u isto vrijeme omoguavanjem bolje usklaenosti izmeu opskrbe i zahtjeva.
Proizvoai su zamoljeni da goriva iz drvne biomase isporuuju u skladu s kvalitativnom klasifikacijom krutih biogoriva koja stoga odgovaraju zahtjevima ureaja za grijanje. Kako bi se potaknulo instaliranje novih modernih sustava grijanja na drvo, kljuno je da opskrba cjepanicama i drvnom sjekom zadobije povjerenje potroaa i
ulagaa u lokalnu dostupnost goriva iz drvne biomase odgovarajue kvalitete.
Proizvoaima sustava za grijanje na drva, posebno onima koji proizvode male i srednje ureaje, vano je da goriva iz drvne biomase dostupna na tritu udovoljavaju standardima kvalitete u skladu s kojima su testirali i certificirali ureaje za grijanje koje proizvode (imbenici uinkovitosti i emisije).
Uspjena iskustva na razini Europe jasno su pokazala da stvaranje Sabirno-logistikih
centara za biomasu (BL&TC) omoguuje uspostavu profesionalnog trita trenutanih
isporuka goriva iz drvne biomase, ime se potroaima nudi usluga prilagoena njima
te se osigurava isporuka i standardi kvalitete goriva iz drvne biomase.
Trite koje e, kad je rije o cijenama i uvjetima trgovanja, biti transparentnije potaknut e stabilan rast sektora biomase.
Legnaro (Padova, Italija), sijeanj 2009.
Valter Francescato, Eliseo Antonini

Koordinatori projekta
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE
1. MJERNE JEDINICE
1.1 Volumen
Puni kubni metar (m3) koristi se za izraavanje volumena koji u potpunosti ispunjava
drvo. Ova se mjerna jedinica esto koristi za debla.
Prostorni metar (prostorni m3) jedinica je mjere koja se koristi za uredno sloene cjepanice.
Nasipni metar (nasipni m3) jedinica je mjere koja se koristi za cjepanice i, ee, drvnu
sjeku, a odnosi se na volumen koji zauzima drvo, ali ukljuujui i zrani prostor, prazan prostor koji se smatra ispunjenim.
Volumen ogrjevnih drva, bez obzira na to jesu li ona zgusnuta, razlikuje se ovisno o obliku,
veliini i rasporedu pojedinanih komada drva. O tim faktorima ovisi volumen i faktor ispune, odnosno omjer izmeu ispunjenog i praznog volumena.
1.2 Teina
Jedinice teine koje se koriste za ogrjevno drvo su kilogram i metrika tona.
U nastavku su popisane mjerne jedinice za volumen i teinu koje se najee koriste u
trgovanju ogrjevnim drvom.
Mjerne jedinice
Tona
Kilogram
kg
cjepanice
drvna sjeka
peleti i briketi
Prostorni metar
3
Nasipni metar
prostorni m
nasipni m3
cjepanice
drvna sjeka
cjepanice
1. MJERNE JEDINICE
1.3 Omjeri teine/volumena

Za izraavanje omjera teine/volumena ogrjevnog drva mogu se koristiti tri razliite
mjerne jedinice:
Specifina teina: je bezdimenzionalna vrijednost koja je rezultat omjera teine i volumena vode (pri 4C) i drvene tvari. Odnosi se na teinu drvene tvari u suhom stanju
uglavnom celuloze, hemiceluloze i lignina koji ine stjenke stanica. Specifina teina takve tvari je 1,5 i ta se jednaka vrijednost primjenjuje na sve razliite vrste.
Masena gustoa: Odnosi se na omjer teine i volumena tijela drva (porozno tijelo) koje ini set tvari i upljina (vaskularne upljine) koje su razliito ispunjene zrakom i/ili
vodom. Izraava se u jedinicama od g/cm3 ili kg/m3.
Masena gustoa esto se spominje kao oita specifina teina ili ak, to je pogreno,
samo kao specifina teina.
Kad je rije o drvenim peletima, masena gustoa odnosi se na teinu samo jednog komada drva koji mora biti tei od 1,15 g/cm3; u tom e sluaju komad drva, kada ga
se ispusti u spremnik sa vodom, brzo potonuti.
Nasipna gustoa: Koristi se za hrpe ogrjevnog drva (cjepanica i drvne sjeke) unutar kojih se nalaze i praznine koje mogu biti vee i manje u ovisnosti o veliini i obliku drva.
Izraava se ili u kg/prostorni m3 ili kg/nasipni m3, ovisno o tome je li hrpa sloena ili nasipana.
1.4 Volumen terminologija

Kako bi sve reference na mjerne jedinice koje se koriste u
podruju energije drva bile jedinstvene i usporedive, navode se sljedee definicije koje
odgovaraju onima koje se koriste u nekim europskim zemljama (tablica 1.4.).
Tablica 1.4. Volumen terminologija na est jezika

HRVATSKI
Puni kubni metar
Simbol
3
NJEMAKI
Simbol
Festmeter
Fm
Nasipni metar
Nasipni m
Schuttraummeter
Srm
Prostorni metar
Prostorni m3
Schichtraummeter
rm
TALIJANSKI
Simbol
SLOVENSKI
Simbol
Metro cubo
m3
Kubini meter
m3
Metro stero riversato
msr
Prostrni meter
prm
Metro stero accatastato
msa
Nasut kubini meter
Nm3
FRANCUSKI
Simbol
ENGLESKI
Simbol
Metre cube de bois plein
Solid cubic meter
Solid m3
Metre cube apparent plaquette
MAP
Bulk cubic meter
Bulk m3
Stere
stre
Stacked cubic meter
Stacked m3
1.5 Masena gustoa glavnih umskih vrsta

Tablica 1.5.1. CRNOGORINA DRVA srednja vrijednost sa sadraja vlage (M) 13%[1]
VRSTE
kg/m3
kg/m3
VRSTE
Norveka smreka
450
empres
600
Srebrna jela
470
Kameni bor
620
vicarski bor
500
Ari
660
Duglazija
510
Morski bor
680
700
kotski bor
550
Tisa
Crni bor
560
Alepski bor
810
[1]
Tablica 1.5.2. BJELOGORINA DRVA srednja vrijednost sadraja vlage (M) 13%
10
1. MJERNE JEDINICE
VRSTE
kg/m3
VRSTE
kg/m3
Vrbe
450
Koprivac
720
Bijeli jablan
480
Jasen
720
Crni jablan
500
Crni jasen
720
Siva joha
520
Zanovjet
730
Talijanska joha
550
Poljski javor
740
Crna joha
560
Bukva
750
Kesten
580
Hrast kitnjak
760
Trenja
600
Crni roga
760
Brijest
620
Hrast lunjak
770
Bazga
620
Oskorua
770
Breza
650
Obini grab
800
820
Lipa
650
Crni grab
Ljeska
670
Turski hrast
900
Gorski javor
670
Maslina
920
Platana
670
Crnika
940
Orah
700
Dren
980
Tablica 1.5.3. Srednja masena gustoa suhog drva (NORM* B 3012)

Vrste (drvo sueno u suioniku, M = 0)
etinjae
Listae
kg/m3
Crni bor
560
Ari
550
kotski bor
510
Duglazija
470
Norveka smreka
430
Srebrna jela
vicarski bor
410
400
Obini grab
750
Turski hrast
740
Crni roga
730
Bukva
680
Hrast
670
Jasen
670
Brijest
640
Breza
640
Javor
590
Ljeska
560
Lipa
520
Vrba
520
Joha
490
Topola
450
Jablan
410
* NORM: Austrijski institut za standardizaciju sterreichisches Normungsinstitut
11
1.6 Nasipna gustoa glavnih krutih biogoriva[2]

Tablica 1.6.
Ogrjevna drva
M%
Cjepanice
(33 cm, sloeni)
15
Drvna sjeka
30
Vrsta
Nasipna gustoa (kg/nasipni m3)
Bukva
Smreka i jela
Bukva
Smreka i jela
445*
304*
328
223
180
Kora etinjaa
Piljevina
15
160
620650
Strugotine
90
Peleti
Poljoprivredna biomasa
Bale
Miskant
Stelja/stona hrana
15
itarice
140
Miskant
110
Tritikala
750
*kg/prostorni m3
1.7 Stope konverzije trupci/cjepanice/drvna sjeka

Tablica 1.7.1. prua indikativne konverzijske faktore za najee vrste energije iz drva
koje su navedene u aneksu austrijskih standarda NORM M7132 i M7133[3].
Tablica 1.7.1. Stope konverzije trupci/cjepanice/drvna sjeka
Vrste
Trupci
Cjepanice
Izrezane cjepanice
od 1 metra
sloeni
m3
1 m3 trupaca
prostorni prostorni nasipni

m3
m3
m3
1,4
1,2
2,0
srednje
(G50)
nasipni m3
2,5
3,0
(2,1)
(0,55)
1,2
(0,5)
0,8
0,7
1 prostorni m3 izrezanih cjepanica
0,85
1 nasipni m3 izrezanih cjepanica
0,5
1 nasipni m3 fine drvne sjeke
0,4
0,33
1 nasipni m srednje drvne sjeke (G50)
fino
(G30)
(1,75)
1 prostorni m3 cjepanica od 1 metra
nasipni
Drvna sjeka
0,8
1,4
1,2
1,7
0,7
0,6
Napomena: 1 tona drvne sjeke G30 s M35% odgovara priblino 4 nasipna m3 drvne sjeke smreke i 3 nasipna m3 drvne sjeke bukve.
1 m3 trupaca
1,4 prostorna m3 cjepanica

od 1 m
2 nasipna m3 izrezanih
3 nasipna m3 srednje
cjepanica
drvne sjeke (G50)
12
1. MJERNE JEDINICE
Konverzijski faktori za glavne nusproizvode primarne proizvodnje klada [3]

1 prostorni m3 svezanih okrajaka
= 0,65 m3
1 nasipni m piljene drvne sjeke G50
= 0,33 m3
1 nasipni m3 fine piljevine (< 5 mm)
= 0,33 m3
1 nasipni m strugotine
= 0,20 m3
1 nasipni m3 kore
= 0,30 m3
trupaca
Tablica 1.7.2. Konverzijski faktori za cjepanice (s korom) [2]

Vrste
Trupci
(m3)
Okruglo dugo drvo

(prostorni m3)
Izrezane
Cjepanice od 1 metra cjepanice,
33 cm
(prostorni m3)
(prostorni m3)
Izrezane
cjepanice, 33 cm
(nasipni m3)
Odnosi se na 1 m3 trupaca s korom

Bukva
Smreka
1,00
1,70
1,98
1,61
2,38
1,55
1,80
1,55
2,52
Odnosi se na 1 prostorni m3 okruglog dugog drva

Bukva
0,59
Smreka
0,65
1,00
1,17
0,95
1,40
1,16
1,00
1,63
Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih cjepanica od 1 metra

Bukva
0,50
0,86
Smreka
0,56
0,86
1,00
0,81
1,20
0,86
1,40
Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih izrezanih cjepanica od 33 cm

Bukva
0,62
1,05
1,23
Smreka
0,64
1,00
1,16
1,00
1,48
1,62
Odnosi se na 1 nasipni m3 nasipanih izrezanih cjepanica od 33 cm

Bukva
0,42
0,71
0,83
0,68
Smreka
0,40
0,62
0,72
0,62
1,00
13
Tablica 1.7.3. Masena gustoa i nasipna gustoa glavnih vrsta drvea[2]

Bukva
Hrast
Smreka
Bor
Vlaga
M%
m3
680
422
280
660
410
272
430
277
177
490
316
10
704
437
290
687
427
283
457
295
188
514
332
212
15
716
445
295
702
436
289
472
304
194
527
340
217
20
730
453
300
724
450
298
488
315
201
541
349
223
30
40
798
930
495
578
328
383
828
966
514
600
341
397
541
631
349
407
223
260
615
718
397
463
253
295
50
1 117
694
454
1159 720
477
758
489
312
861
556
354
Fw
Cw
Fw
Cw
prostorni nasipni m3 sloeni nasipni
m3
m3
m3
m3
m3
Fw
Cw
sloeni nasipni
m3
m3
m3
Fw
Cw
prostorni nasipni
m3
m3
Masena gustoa i nasipna gustoa u kg*

202
Koritena je sljedea jednakost 1 m3 trupaca = 2,43 nasipna m3 (volumetrijski indeks = 0,41 m3/nasipni m3)
drvne sjeke
Inicijali: Fw = izrezane cjepanice (33 cm, sloeni), Cw = drvna sjeka
* Unutar raspona vlage (M) 0-23%, vrijednosti su izraunate na temelju suhe drvene mase popisane u tablici 1.5.3. Izraunate masena gustoa i nasipna gustoa (s vodom) ispravljene su pomou sljedeih imbenika
bubrenja: bukva 21,8%, hrast 13,9%, smreka 13,5%, bor 13,8%, uz pretpostavku linearne varijacije volumena
unutar promatranog raspona vlage.
Primjer 1.7.1. Analitiki izraun nasipne gustoe unutar raspona vlage M 023%
Imajui u vidu napomenu (*) iz tablice 1.7.3. te radi boljeg razumijevanja izrauna masene gustoe
i nasipne gustoe unutar raspona vlage M 023%, u nastavku je naveden primjer kako izraunati
nasipnu gustou drvne sjeke smreke pri M 15%.
Poetni parametri
Masena gustoa suhe mase (tablica 1.5.3.) = 430 kg/m3
Faktor bubrenja = 13,5% (poglavlje 2.4.)
Volumetrijski indeks = 0,41 m3/nasipni m3
Vlaga (M) 15% vlaga s.o. (u) = 17,65% (poglavlje 2.5.)
Izraun masene gustoe pri M 15%
MV15 = 430 kg/m3 x [1+(17,65 : 100)] = 430 x 1,1765 = 506 kg/m3
Izraun volumetrijskog korekcijskog faktora (bubrenje)
Fcv = 1 + [(13,5 : 100) : 30] x 17,65 = 1,07
Izraun ispravne masene gustoe(s vodom)
MV15 corr = MV15 : Fv = 506 : 1,07 = 472 kg/m3
Izraun masene gustoe drvne sjeke smreke pri M 15%
Gustoa drvne sjeke smreke = 472 kg/m3/2,43 = 194 kg/nasipni m3
14
1. MJERNE JEDINICE
Primjer 1.7.2. Izraun nasipne gustoe

drvne sjeke uzorkovanjem
a) Koristite kantu poznatog volumena
(npr. 3 l) i par vaga.
b) Uzmite reprezentativni primjerak iz kamionskog kontejnera, npr. 3 kante iz
kontejnera volumena 40 m3 (ref. CEN/TS
14778-1) i ispunite kantu, pritom ne zbijajui drvnu sjeku.
c) Izvaite uzorke i njihovu srednju vrijednost (kg) podijelite znanim volumenom
(l) npr. (3,25 kg x 1 000 l): 13 l = 250 kg/
nasipni m3
15
2.1. Mjerne jedinice za toplinsku energiju

Gorivo sadri odreenu koliinu energije koja se naziva primarnom energijom koja
se izgaranjem pretvara u krajnju energiju koja se koristi za bilo koju eljenu svrhu
(npr.: grijanje, pripremu tople vode i procesnu toplinu).
Koristit e se sljedee jedinice iz meunarodnog SI sustava mjernih jedinica: dul (J),
vat sat (Wh) te njihovi viekratnici. Najee koritene jedinice su:
MJ/kg
MJ/ms
kWh/kg
kWh/ms
MWh/t
Tablica 2.1.1. Faktori konverzije jedinica toplinske energije
kJ
kcal*
kWh
toe
-3
1 kJ
0,239
0,278 x 10
23,88 x 10-9
1 kcal (*)
4,1868
1,163 x 10-3
0,1 x 10-6
1 kWh
3 600
860
86 x 10-6
1 toe
41,87 x 106
10 x 106
11,63 x 103
* Kalorija je mjerna jedinica nastala prije standardnog meunarodnog sustava SI.
Najee pretvorbe
1 kWh
= 860 kcal
= 3 600 kJ (3,6 MJ)
1 MJ
= 239 kcal
= 0,278 kWh
1 kcal
= 4,19 kJ
= 0,00116 kWh
1 toe
= 41,87 GJ
= 11,63 MWh
Tona ekvivalentne nafte (engl. ton of oil equivalent toe) tradicionalna je mjerna jedinica koja se koristi u statistiko-komparativne svrhe. Jednaka je koliini energije koja se otputa izgaranjem jedne tone sirove nafte.
16
2.2. Energija i snaga

Toplinska energija je onaj oblik energije koji je povezan s molekularnom agitacijom.
Moe se smatrati zbrojem sveukupne kinetike energije koju posjeduju pojedinane
molekule. Toplinska energija nije sinonim za toplinu jer potonja naznauje koliinu toplinske energije koja je prenijeta/izmijenjena izmeu dvaju sustava.
Jedinice energije
1 dul =
1 Newton x 1 metar =
1 vat x sekunda (Ws)
Tablica 2.2.1. Ekvivalentnost izmeu najee koritenih jedinica toplinske energije

kWh
MWh
GWh
TWh
PJ
6
toe
9
1 x 10
1 x 10
3,6 x 10
3,6 x 10
86 x 106
1 x 103
1 x 106
3,6 x 103
3,6 x 106
86 x 103
1 kWh
1 MWh
1 x 103
1 GWh
1 x 10
1 x 10
1 x 10
3,6
3,6 x 10
86
1 TWh
1 x 109
1 x 106
1 x 103
3,6 x 103
3,6
86 x 103
1 TJ
278 x 103
278
278 x 103
278 x 106
1 x 103
23,9
1 PJ
1 tona
1 x 10
TJ
1
3
278 x 10
278 x 103
11,6 x 10
11,6
278
278 x 10
3
11,6 x 10
11,6 x 10
1 x 103
23,9 x 103
1
3
41,87 x 10
41,87 x 10
Toplinska snaga (Q) omjer je izmeu proizvedene toplinske energije i vremena utroenog za njezinu proizvodnju. Izraava koliinu krajnje topline prenesene na termalni
vektor.
Jedinica snage
vat =
dul
sekunda
Bruto kapacitet kotla (QB) oznaava snagu koju otputa gorivo u loitu.
Nominalni toplinski kapacitet (QN) izraava maksimalnu koliinu toplinske energije
po jedinici vremena koju kotao kontinuirano proizvodi tijekom izgaranja.
Uinkovitost kotla (k) izraava omjer izmeu korisne toplinske snage (Q) i kapaciteta loita (QB).
Uinkovitost kotla obino se izraava u kW, iako se kao mjerna jedinica jo uvijek koristi i kcal, to je neispravno. Kako bi se kcal konvertirao u vate, mjernu jedinicu sustava
SI, koristi se sljedea jednadba:
1 kcal
1,163 W
1 kW
Kotao od 100.000 kcal ima kapacitet od 116.280 W [= 116 kW]
860 kcal
17
Primjer 2.2.1. Izraun opskrbe toplinom pomou kotla

Kotao kapaciteta 100 kW koji pod punim optereenjem radi 1.000 sati proizvodi topline u neto
iznosu od 100 kW x 1.000 h = 100.000 kWh = 100 MWh
2. 3. Voda u drvu
Drvo se najee ne nalazi u suhom stanju, ve ima udio vlage koji moe varirati od
60 do 15%, ovisno o trajanju suenja na otvorenom. Drvo je porozan i higroskopski
materijal te, zbog svoje kemijsko-histoloke strukture, ima dvije razliite vrste poroznosti:
:: makroporoznost koju stvaraju upljine provodnih ila i parenhimske stanice koje

sadre slobodnu (ili imbibicijsku) vodu,
:: mikroporoznost drvenih tvari (uglavnom celuloze, hemiceluloze i lignina) koje uvijek sadre odreenu koliinu vezane (ili zasiene) vode.
Drvo poinje gubiti vodu od trenutka kad je posjeeno. Najprije imbibicijska voda ispari iz vanjskih dijelova (sapanovina), a potom i iz unutranjih dijelova debla (srika).
U odreenom trenutku iz suenog drva isparava sva slobodna voda, dok zasiena voda dostie dinamiku ravnoteu s vanjskom vlagom, i to u vrijednosti nioj od 20%.
Kako je prikazano na slici 2.3.2., gubitak vode u drvu nije jedinstven.
Slika 2.3.1.
Trodimenzionalna struktura etinjaa[1]
18
vlaga na s.o. (u%)
Slika 2.3.2. Razvoj u radijalnom smjeru, vlaga na suhoj osnovi (dry basis) u komadu daske bukve
LEGENDA
1. nakon 6 tjedana
2. nakon 6 mjeseci
3. meurazdoblje 2-4
4. nakon 1 godine
5. nakon 1,5 godine [4]
Debljina: 5 cm
2.4. Smanjenje i bubrenje volumena

Tijekom suenja cjepanica i drvne sjeke, sve do trenutka kada sadraj vlage (M) iznosi 23% (u < 30%, toka zasienja vlakana), ne dolazi do smanjivanja u volumenu pojedinanih komada i hrpe. Do ove toke drvo izgubi svoju slobodnu (imbibicijsku) vodu. Kasnije, kada drvo pone gubiti i svoju vezanu (zasienu) vodu, dolazi do smanjenja
(v) u volumenu koje uobiajeno iznosi 13%, iako to moe ovisiti o vrstama drveta (slika 2.4.1.). Nasuprot tome, ako zasiena voda poraste, drvo e nabubriti (av)*.
Smanjenje volumena pojedinanih komada u hrpi cjepanica ili drvne sjeke uzrokuje
ukupno smanjivanje volumena hrpe koje je gotovo uvijek manje nego u pojedinanih
komada [5].
Obini grab
Bukva
Joha
Hrast cer
Hrast
Breza
Bagrem
Lijeska
Topola
Jasen
Obini bor
Smreka
Javor
Vrba
Jela
Ari
Volumetrijsko smanjenje [%]
Slika 2.4.1. Volumetrijsko smanjenje u nekim vrstama drvea[3]
Smanjenje volumena i bubrenje povezani su sljedeim formulama: v = (100xav):(100+av); av = (100xv)

: (100-v)
19
S gledita primjene, u obzir se moraju uzeti bilo kakve varijacije u volumenu (smanjenje i bubrenje) zabiljeene unutar intervala od 0 do 23% (higroskopsko podruje) zbog
pravilnog izrauna gustoe mase, bez obzira na to radi li se o sterinoj (s vodom) ili nesterinoj, te energetske gustoe goriva (tablice 1.7.3. i 2.9.1., primjer 1.7.1.).
2.5. Sadraj vlage

Sadraj vlage izraava se u postocima i izraunava se ovim dvjema formulama:
Vlaga na suhoj osnovi u (%)
Izraava prisutnu masu vode u odnosu na masu suhog drva.
u=
Ww-WO
WO
x 100
Vlaga na mokroj osnovi M (%)

Izraava prisutnu masu vode u odnosu na masu svjeeg drva. Ova se mjera koristi u
trgovanju ogrjevnim drvom.
M=
Ww-WO
Ww
x 100
Pritom je:
Ww = mokra teina drva
W0 = teina suhog drva
Formule konverzije
Sljedee se dvije formule koriste za izraunavanje u iz M i obrnuto.
100xM
100-M
u=
M=
100xu
100+u
M%
15
20
25
30
35
40
45
50
60
u%
18
25
33
43
54
67
82
100
150
u%
15
20
30
40
50
65
80
100
150
M%
13
16
23
28
33
39
44
50
60
Uz pretpostavku da polovicu mase tek posjeenog, svjeeg drva ini voda, a polovicu
drvena tvar, drvo sadri vlagu na m.o. (M) od 50% i vlaga na s.o. (u) od 100%.
20
2.6. Kemijski sastav biomase

Biljna se biomasa uglavnom sastoji od ugljika (C), kisika (O) i vodika (H). Ugljik je kruta
komponenta biogoriva ijom se oksidacijom otputa sadraj energije goriva. Uz to,
daljnja se energija stvara iz vodika u procesu oksidacije koji, pribrojen energiji koju
proizvede ugljik, odreuje neto ogrjevnu vrijednost goriva. S druge strane, kisik samo odrava progresiju procesa oksidacije (tablica 2.6.1.).
Tablica 2.6.1. Kemijski sastav krute biomase [2]
C
Cl
0,015
0,005
m.u.% (s.o.)
Smreka (s korom)
49,8
6,3
43,2
0,13
0,13
Bukva (s korom)
47,9
6,2
43,3
0,22
0,22
0,015
0,006
Jablan KKO
47,5
6,2
44,1
0,42
0,35
0,031
0,004
Vrba KKO
47,1
6,1
44,2
0,54
0,26
0,045
0,004
Kora (Crnogorino drvee)
51,4
5,7
38,7
0,48
0,24
0,085
0,019
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva
Crnogorino drvee *
Listopadno drvee
za materijale od nepreraenog drva*
Ostaci od pridobivanja drva*
Kulture brzorastuih nasada*
4754 5,67,0 4044 <0,10,5
<0,010,05 <0,010,03
4852 5,96,5 4145 <0,10,5
<0,010,05 <0,010,03
5156 5,96,5 3643 0,31,2
0,020,20 <0,010,05
5053 5,96,3 4044 0,30,8
0,010,08 <0,010,04
4751 5,86,7 4046 0,20,8
0,020,10 <0,010,05
Miskant
47,5
6,2
41,7
0,73
0,70
0,150
0,220
Penina slama
45,6
5,8
42,4
0,48
1,00
0,082
0,190
Tritikala (zrnje)
43,5
6,4
46,4
1,68
0,60
0,110
0,070
Pogaa od uljane repice
51,5
7,4
30,1
4,97
1,60
0,550
0,019
72,5
5,6
11,0
1,30
0,940
< 0,1
Fosilna goriva, radi usporedbe

Ugljen
Lignit
Lo ulje
Prirodni plin
65,9
4,6
23,0
0,70
0,390
< 0,1
8586
1113
14
75
25
* CEN/TS 14961:2005 Kruta biogoriva Specifikacije i klase goriva Dodatak C
Uinci kemijskog sastava krutih biogoriva na izgaranje i emisije

Elementi koji izravno utjeu na razinu tetnih emisija koje nastaju izgaranjem su: sumpor (S), duik (N), klor (Cl) i sadraji pepela. Sljedee se pravilo openito odnosi na spo-
21
menute elemente: to je njihov sadraj u gorivu vii, to su prisutniji u emisijama u

atmosferu.
Sadraj duika u gorivima iz drvne biomase relativno je nizak, dok je mnogo vii u itaricama posebno ako ukljuimo i reproduktivne organe (zrnje) posebno u sjemenkama uljane repice (pogaa od uljane repice). To izravno utjee na stvaranje duikova
oksida (NOx) koji tijekom izgaranja postaje plinovit i ne ostaje u pepelu. Kalij (K), koji
se najee nalazi u poljoprivrednim biogorivima, sniava toku talita pepela, ime
pomae stvaranju troske u reetki koja je uzrok znaajnih problema u procesu izgaranja. Nadalje, kalij koji se, kao posljedica izgaranja, otputa u obliku finih estica, jedan
je od elemenata koji obiluju tetnim esticama.
Udio sumpora (S) u krutim biogorivima mnogo je nii u usporedbi s fosilnim gorivima
koja sadre ugljik. Openito, najvei dio sumpora ostaje u pepelu (40 do 90%), dok se
iz ostatka formira nestabilni SO2.
Za razliku od, npr. slame itarica ili miskanta koja ima znaajno vei udio klora (Cl), goriva iz drvne biomase karakterizira krajnje nizak sadraj klora. Cl sudjeluje u formiranju
spojeva poput HCl i dioksina/furana. Iako e veina Cl biti vezana u lebdeem pepelu
(40-95%), ostatak e formirati HCl, koji pojaan procesima kondenzacije ima korozivan
uinak na metalne unutranje dijelove kotlova i dimnjaka.
2.7. Ogrjevna vrijednost i pepeo

Ogrjevna vrijednost goriva izraava koliinu energije koja se otputa tijekom potpunog izgaranja jedinice mase goriva.
Sadraj vlage drva smanjuje njegovu ogrjevnu vrijednost. Dio energije koji se otputa
tijekom procesa izgaranja troi se na isparavanje vode te se iz tog razloga smatra gubitkom topline. Isparavanje vode ukljuuje potronju energije od 2,44 MJ po kilogramu vode. Stoga je mogue razlikovati sljedee:
Neto ogrjevna vrijednost (NOV): Otputena se voda tretira kao para, tj. izdvaja se
termalna energija koja je potrebna za isparavanje vode (latentna toplina vaporizacije
vode na 25C).
Bruto ogrjevna vrijednost (BOV): Voda se u produktima izgaranja tretira kao tekuina. Kad to nije posebno specificirano, ogrjevnom vrijednosti smatra se neto ogrjevna
vrijednost.
Ogrjevna vrijednost suhog drva (NOV0) za razliite vrste drva razlikuje se unutar vrlo uskog intervala, od 18,5 do 19 MJ/kg. U etinjaa je 2% via nego li u listaa. Uzrok
je ove razlike posebno u viem udjelu lignina a djelomino i u viem udjelu smole,
voska i ulja prisutnog u etinjaa. U usporedbi s celulozom (17,2-17,5 MJ/kg) i hemi-
22
celulozom (16 MJ/kg), lignin ima vii (NOV0) (26-27 MJ/kg). Odreene varijabilnosti u
bezvodnoj ogrjevnoj vrijednosti takoer su rezultat manje varijabilnosti u sadraju vodika (H) te relativno puno vee varijabilnosti u sadraju pepela.
Meutim, ako se u obzir uzimaju i poljoprivredna biogoriva, ogrjevna vrijednost suhe
tvari varira unutar intervala od 16,5 do 19 MJ/kg. (NOV0) goriva iz drvne biomase u prosjeku je za 9% via od vrijednosti travastih biljaka.
Tablica 2.7.1. Ogrjevna vrijednost, udio pepela i toka taljenja pepela razliitih goriva iz drvne
biomase [2, 6, 7, 20]
Toka taljenja
pepela (C)
NOV0
MJ/kg
Pepeo
(m.u.% s.o.)
19,2
(18,819,8)
0,3
(0,20,5)
19
(18,519,2)
0,3
(0,20,5)
20
(1921)
45
(210)
1920
1,52
18,619,2
Smreka (s korom)
18,8
0,6
1.426
Bukva (s korom)
18,4
0,5
1.340
Jablan (KKO)
18,5
1,8
1.335
Vrba (KKO)
18,4
2,0
1.283
Kora (Crnogorino drvee)
19,2
3,8
1.440
Drvo vinove loze (drvna sjeka)
19,8
3,4
1.450
Miskant
17,6
3,9
973
Penina slama
17,2
5,7
998
Tritikala (zrnje)
16,9
2,1
730
Pogaa od uljane repice
21,2
6,2
Crnogorino drvee
Listopadno drvee
Ostaci od pridobivanja drva
Tipine vrijednosti
Kulture kratkih ophodnji (KKO)
(Vrba i jablan)
Udio pepela i toka taljenja

Meu krutim biogorivima, drvo bez kore je ono s najmanjim udjelom pepela, dok poljoprivredna biogoriva uobiajeno imaju visoki udio pepela.
23
Tijekom izgaranja, na eravici dolazi do odreenih fizikih promjena u pepelu. Rastom

temperature, estice pepela omekavaju se sve dok ne doe do potpune fuzije estica.
Koritenje goriva s niskim temperaturama fuzije pepela poveava se rizik od formiranja ljake na reetki. Fuzijska ljaka ometa proces izgaranja mijenjanjem primarnih
protoka zraka i pogoduje pretjeranom zagrijavanju reetke, kao i koroziji.
Meutim, problemi povezani s nastankom ljake mogu se rjeavati na vie naina, izmeu ostalog hlaenjem reetke i recirkulacijom dima zatim ugradnjom mehanikih
sustava za automatsko ienje ili, u sluaju itarica, koritenjem dodataka kalcija.*
Drvo i kora imaju relativno visoku toku taljenja (1.300-1.400 C) te stoga nemaju kritinih toaka. Za razliku od toga, toka taljenja travastih biljaka je ispod 1.000 C, to
kao posljedicu ima lako stvaranje ljake tijekom izgaranja. U sluaju itarica (zrnja), toka taljenja je ispod 750 C te je stoga posebno kritina (tablica 2.7.1.). Zbog navedenih
razloga poljoprivredna biogoriva imaju vie kritinih toaka u usporedbi s drvom te se
koriste samo u specifinim ureajima za izgaranje.
Karakterizacija i uporaba pepela
Pepeo se moe podijeliti u dvije kategorije:
Nesagorena pepelna troska
Radi se o znaajnom udjelu pepela
koji se skuplja pod reetkom kotla
te se lijebom skuplja u spremniku.
Masena gustoa iznosi 1,3 t/m3.
Lebdei pepeo
Radi se o pepelu koji nastaje ienjem dimnjaka te se dodatno moe
podijeliti u:
ciklonski pepeo,
fine estice iz elektrostatikih i
vreica filtra.
Masena gustoa iznosi 0,8-0,9 t/m3.
Ca i Mg najee povisuju temperaturu fuzije pepela
24
Kemijski sastav pepela

Komponente koje najvie utjeu na okoli (olovo, kadmij i cink) su one koje su najnepostojanije i koje se preteno skupljaju u finom pepelu (tablica 2.7.2.).
Tablica 2.7.2. Kemijski sastav razliitih pepela biomase [6, 9, 10]
Elementi
m.u.
Kora
Drvna sjeka
Piljevina
Slama
u CaCl2
12,7
12,8
12,5
11,2
0,8
1,3
5,9
5,2
CO2
7,2
12,5
P2O5
1,7
3,6
2,5
2,7
pH
Corg
K2O
5,1
6,7
7,1
11,5
CaO
42,2
44,7
35,5
7,4
MgO
Na2O
m.u.% (s.o.)
6,5
4,8
5,7
3,8
0,8
0,6
0,5
0,3
Al2O3
7,1
4,6
2,3
1,2
SiO2
26,0
25,0
25,0
54,0
SO3
0,6
1,9
2,4
1,2
Fe2O3
3,5
2,3
3,7
MnO
1,5
1,7
2,6
0,1
Cu
87,8
126,8
177,8
23,2
Zn
618,6
375,7
1.429,8
234,6
Co
23,9
15,3
16,7
1,5
Mo
4,8
1,7
3,4
7,1
As
11,4
8,2
7,8
5,4
94,1
61,5
71,9
3,9
Cr
132,6
54,1
137,2
12,3
Pb
25,3
25,4
35,6
7,7
Cd
3,9
4,8
16,8
0,7
58,4
42,0
26,7
5,5
Ni
mg/kgs.o.
25
2.8. Analitiki izraun ogrjevne vrijednosti

Da bi se izraunala neto ogrjevna vrijednost (MJ/kg) drva s danim udjelom vlage
(M), koristi se sljedea formula[2]:
NOVM=
NOV0X(100 M) 2,44 xM
100
Slika 2.8.1. Neto ogrjevna vrijednost (NOV0 = 19 MJ/kg) kao funkcija vlage na suhoj i mokroj osnovi (M i u) [5]
Ogrjevna vrijednost (MJ/Kg)
Vlaga na s.o. (u%)
Vlaga na m.o. (u%)
NOV[kWh/kg]
Slika 2.8.2. Neto ogrjevna vrijednost (NOVo = 5,14 kWh/kg) kao funkcija vlage (M)
PELETE
CJEPANICE
DRVNA SJEKA
Vlaga na s.o. [M%]
26
Tijekom suenja, smanjenje od 10% u vlanosti uzrokuje poveanje od otprilike 0,6

kWh/kg (2,16 MJ/kg) u energetskoj vrijednosti.
Tablica 2.8.1. Neto ogrjevna vrijednost (NOV0 = 18,5 MJ/kg) kao funkcija vlage (M)
M (%)
MWh/t
GJ/t
M (%)
MWh/t
GJ/t
15
4,27
15,36
38
2,93
10,54
16
4,21
15,15
39
2,87
10,33
17
4,15
14,94
40
2,81
10,12
18
4,10
14,73
41
2,76
9,91
19
4,04
14,52
42
2,70
9,71
20
3,98
14,31
43
2,64
9,50
21
3,92
14,10
44
2,58
9,29
22
3,86
13,89
45
2,52
9,08
23
3,80
13,68
46
2,47
8,87
24
3,75
13,47
47
2,41
8,66
25
3,69
13,27
48
2,35
8,45
26
3,63
13,06
49
2,29
8,24
27
3,57
12,85
50
2,23
8,03
28
3,51
12,64
51
2,17
7,82
29
3,45
12,43
52
2,12
7,61
30
3,40
12,22
53
2,06
7,40
31
3,34
12,01
54
2,00
7,19
32
3,28
11,80
55
1,94
6,98
33
3,22
11,59
56
1,88
6,77
34
3,16
11,38
57
1,82
6,56
35
3,11
11,17
58
1,77
6,35
36
3,05
10,96
59
1,71
6,15
37
2,99
10,75
60
1,65
5,94
Zbog praktinih se razloga za ogrjevna drva uzimaju sljedee srednje vrijednosti:

NOV0 = 18,5 MJ/kg = 5,14 kWh/kg
NOV10 = 16,9 MJ/kg = 4,6 kWh/kg
NOV20 = 14,4 MJ/kg = 4 kWh/kg
NOV30 = 12,2 MJ/kg = 3,4 kWh/kg
SUHO DRVO
(M 0%)
PELETI
(M 10%)
CJEPANICE
(M 20%)
DRVNA SJEKA
(M 30%)
Kako bi se MJ pretvorili u kWh i obrnuto, uzima se da je konverzijski faktor 3,6.

Primjer pretvorba MJ-kWh
18,5 MJ : 3,6 = 5,14 kWh
4 kWh x 3,6 = 14,4 MJ
1 kWh/kg = 1 MWh/t
27
2.9. Gustoa energije

Izraava omjer izmeu energetske vrijednosti goriva i volumena kojeg gorivo zauzima.
Tablica 2.9.1. Energetska gustoa pri razliitom udjelu vlage u razliitim ogrjevnim drvima [2]
Ogrjevno drvo
Koliina
Vlaga
Masa
NOV
M%
kg
MJ/kg
MJ
Energetska gustoa*
kWh
1 litra nafte
Sloene cjepanice
Bukva, 33 cm
1 prostorni m3
15
445
15,3
6.797
1.888
189
Bukva, 33 cm
1 prostorni m3
30
495
12,1
6.018
1.672
167
15
304
15,6
4.753
1.320
132
1 prostorni m
30
349
12,4
4.339
1.205
121
Bukva
1 nasipni m3
15
295
15,3
4.505
1.251
125
Bukva
1 nasipni m3
30
328
12,1
3.987
1.107
111
Smreka
1 nasipni m
15
194
15,6
3.032
842
84
Smreka
1 nasipni m3
30
223
12,4
2.768
769
77
Drveni peleti
1 nasipni m3
650
17,1
11.115
3.088
309
Smreka, 33 cm
Smreka, 33 cm
1 prostorni m
Drvna sjeka
* U rasponu M 023%, primijenjeni su relativni faktori korekcije.
2.10. Energetski ekvivalent [3]

Goriva
Neto ogrjevna vrijednost (srednje vrijednosti)

MJ
kWh
Lo ulje, ekstra lako
36,17 MJ/l (42,5 MJ/kg)
10 kWh/l (11,80 kWh/kg)
Lo ulje, lako
38,60 MJ/l (41,5 MJ/kg)
10,70 kWh/l (11,50 kWh/kg)
36,00 MJ/m3
10,00 kWh/m3
LPG***
24,55 MJ/l (46,30 MJ/kg)
6,82 kWh/l (12,87 kWh/kg)
Ugljen
27,60 MJ/kg
7,67 kWh/kg
Koks 40/60
29,50 MJ/kg
8,20 kWh/kg
Lignit (briketi)
20,20 MJ/kg
5,60 kWh/kg
3,60 MJ
1 kWh
14,40 MJ/kg
4,00 kWh/kg
Prirodni plin**
1 kWh struje
1 kg drva (M = 20%)
** 1 kg = 5,8 l (20 C, 216 bara)
***1 m3 LPG-a = 4 l = 2 kg
28
1 kg lo ulja 3 kg drva
1 l lo ulja 2,5 kg drva
Za priblian izraun mogu se koristiti sljedee odgovarajue vrijednosti, koje ne uzimaju u obzir uinkovitost kotla.
56 nasipnih m3 cjepanica listaa
78 nasipnih m3 cjepanica etinjaa
1.000 litara lo ulja =
1015 nasipnih m3 drvne sjeke
2,1 t peleta
Primjer 2.9.1. Izraun kotlovske potronje drvne sjeke

Kotlovska potronja drvne sjeke moe se izraunati na temelju prethodne potronje fosilnih goriva.
a) Izraun toplinskih potreba na temelju prethodne potronje lo ulja (prosjek za posljednje tri godine)
potronja lo ulja 23.530 l/godini
NOV ulja: 10 kWh/l
Uinkovitost postrojenja k: 85%
isporuenih kWh: (23.530 x 10) x 0, 85 = 200.000 kWh/godini
b) Izraun potronje drvne sjeke
toplina koju treba isporuiti: 200.000 kWh/godini
NOV drvne sjeke (M 30%): 3,4 kWh/kg
Uinkovitost postrojenja k: 80%
Potrebe za drvnom sjekom: 200.000 / 3,4 / 0,80 = 73.530 kg ( 75 t)
c) Priblian izraun kapaciteta kotla (1.500 radnih sati), Q(kW) = 200.000 kWh /1.500 h / 0,80 160 kW
Za izraun potreba za drvnom sjekom u postrojenjima srednje veliine mogu se koristiti sljedee empirijske formule:
Kapacitet kotla u kW x 2,5 = potrebe za drvnom sjekom u nasipnom m3/godini (crnogorino drvo P45, M30)
Kapacitet kotla u kW x 2,0 = potrebe za drvnom sjekom u nasipnom m3/godini (bjelogorino drvo P45, M30)
29
3. PROIZVODNJA CJEPANICA I DRVNE SJEKE
3.1. Faze rada i radni sustavi

U eksploataciji umske biomase mogue je razlikovati sljedee faze rada:
sjea drva: rezanje drva u panju i ruenje na tlo,
obrada: uklanjanje granja (uklanjanje granja s debla i rezanje vrha) te poprena sjea
(sjea debla na potrebnu duljinu),
slaganje: prijevoz drva iz zone sjeenja na rute za odvoenje,
tegljenje: prijevoz drva rutama za odvoenje do stovarilita,
skidanje kore: djelomino ili potpuno uklanjanje kore s trupaca,
prijevoz: transport drva umskim i javnim cestama,
transformiranje: reduciranje dimenzija drva za dostavu na odredine lokacije (rezanje,
cijepanje, proizvodnja drvne sjeke).
Vanost proizvodnje drvne sjeke proteklih je nekoliko godina rasla. Rezultat je to injenice da izrada drvne sjeke omoguuje iskoritavanje i potpunu uporabu drvene
biomase koja je inae neiskoritena.
Dva su glavna radna sustava u eksploataciji uma:
Sustav niskih drva (engl. Short Wood System)
SWS: obrada se potpuno obavlja na sjeini u umi,
a odvlae se komercijalni trupci,
Sustav punih drva (engl. Full Tree System) FTS: nakon sjee, odvozi se itavo drvo, a obrada se odvija
ili na umskoj cesti ili na stovarilitu.
Iako se u nekim zemljama, primjerice Italiji, najee
koristi sustav SWS, sustav FTS postaje sve uobiajeniji, posebno u alpskom podruju, i to u radu s kabelskom dizalicom: ovom se metodom umski ostaci (grane i kronje) prikupljaju ili uz cestu ili na
stovarilitu i tamo se reu.
30
3 . P R O I Z V O D N J A C J E PA N I C A I D R V N E S J E K E
3.2. Ureaji i oprema

U tablici 3.2.1. dat je pregled najvanijih ureaja i opreme koji se koriste u radnjama iskoritavanja ume, a pritom je referentni kontekst talijanski. Za svaki je podatak naznaen
raspon najfrekventnijih vrijednosti, dok su ekstremne vrijednosti izostavljene. Kada je
naveden, troak po satu ukljuuje plau tehniara. Sve su cijene izraene bez PDV-a.
Tablica 3.2.1.
Motorna pila
troak nabave: 500900
uinkovitost u visokoj umi:
11,2 punih m3/h (prorjeivanje)
22,5 punih m3/h (glavna sjea)
uinkovitost u niskoj umi:
0,40,7 prostornih m3/h (prosjeno stanje)
0,81,8 prostornih m3/h (dobro stanje)
potronja goriva po satu:
0,61 l (mjeavina benzina i nafte)
troak po satu: 1820
Traktor i vitlo
troak nabave traktora: 45.00060.000
troak nabave vitla: 3.0004.200
uinkovitost u visokoj umi: 2,56 m3/h
uinkovitost u niskoj umi: 37 sloenih m3/h
potronja goriva po satu: 49 l
troak po satu: 4550 (2 tehniara)
Traktor i prikolica
troak nabave traktora: 45.00060.000
troak nabave prikolice: 8.00025.000
kapacitet utovara: 515 t
uinkovitost: 512 punih m3/h
(ovisno o udaljenosti vuenja)
troak po satu: 4050
Kabelska dizalica s pokretnim tornjem za prikupljanje
lagana
troak nabave: 40.000120.000
maks. vuna snaga: 2.000 daN
troak po satu: 2540
srednja
troak nabave: 100.000220.000
maks. vuna snaga: 5.000 daN
troak po satu: 4080
Sakuplja (Harvester)
troak nabave: 300.000370.000
maks. promjer sjee: 6570 cm
maks. promjer uklanjanja granja: 4560 cm
maks. prilagodljiv nagib: 35% (kotai)
60% (gusjenice)
(uz optimalni kapacitet nosivosti tla)
uinkovitost u visokim umama: 820 punih m3/h
troak po satu: 90120
Izvlaka (Forwarder)
troak nabave: 180.000270.000
kapacitet utovara: 1014 t
maks. prilagodljiv nagib: 3035%
duina trupaca: do 6 m
troak po satu: 6580
Hibridni sakuplja (Hybrid Harvester)
troak nabave: 240.000
troak po satu: 80
Teglja (Skider)
troak nabave: 120.000150.000
kapacitet tegljenja: do 3 t
troak po satu: 5565
Preraiva koji se instalira na traktor:
troak nabave traktora: 30.000
troak nabave preraivaa: 45.000
troak po satu: 35
Preraiva na bageru
troak nabave bagera: 170.000
troak nabave preraivaa: 60.000
troak po satu: 85
31
32
Ivera
male snage
troak nabave: 3.50035.000
radni promjer: maks. 20 cm
uinkovitost: 2-3 t/h
potronja goriva po satu: 5-8 l
srednje snage
troak nabave: 15.000-75.000
radni promjer: maks. 30 cm
visoke snage
troak nabave: 31.000-250.000
radni promjer: > 30 cm
troak po satu: 150-190
Pila
troak nabave: 600-2.000
radni promjer: 14-25 cm
Kala
radna duina trupaca: 0,3-4 m
Kombinirano (pila-kala)
radni promjer: 25-60 cm
radna duina trupaca: 2-6 m
Kamion i prikolica (prijevoz trupaca)
troak nabave traktora: 110.000-150.000
troak nabave prikolice: 20.000-30.000
kapacitet utovara: 18-20 t
potronja goriva: 2,5-3,5 km/l
Kamion i prikolica (prijevoz drvne sjeke)
troak nabave traktora: 100.000-115.000
troak nabave prikolice: 45 000
kapacitet utovara: 20-22 t (85-90 nasipnih m3)
potronja goriva: 2,5-3,5 km/l
sa zahvatnom lopatom
troak nabave: 205.000
kapacitet utovara: 81 nasipni m3
33
Strojevi koji su na specifian nain ukljueni u lanac opskrbe energijom iz drvene biomase koriste se u proizvodnji cjepanica i drvne sjeke.
Strojevi za proizvodnju cjepanica
Nakon prve obrade motornom pilom, drvo se prevozi na radno mjesto gdje se reducira u formu koja je kompatibilna odreditu dostave goriva.
Sirovi materijal prolazi kroz tri razliite faze:
odabir: materijal se dijeli u vrste, ovisno o odreditu (dimnjak ili pe). Podjela se obino radi runo,
rezanje: skraivanje trupaca na duljine od 25 do 100 cm rezanjem okomito na vlakna,
cijepanje: smanjivanje irine lomljenjem trupaca primjenom mehanike sile koja se
primjenjuje paralelno vlaknima.
Ovisno o radnji, strojevi za proizvodnju cjepanica mogu se podijeliti na:
pila za trupce: ako su temelji na tehnologiji trane pile, mogu procesuirati promjere
vee od 40 cm i imaju nizak gubitak u rezanju; ako se temelji na krunoj pili, mogu
procesuirati manje promjere i imaju vei gubitak u rezanju,
kala: opremljeni su ili klinom ili ureajem za lomljenje. Kalai s klinom za uporabu
u domainstvu imaju klin s 2 ili 4 strane, a rade tako da trupac dre okomito i maksimalnog su radnog pritiska do 15 t, dok se u industrijskoj uporabi cjepanica dri vertikalno i gura se nasuprot klinu ili reetki, klin ima do 16 strana i radni pritisak se kree
od 4060 t. Kalai na principu vijka opremljeni su konusnim vijkom koji ulazi u drvo
kako bi ga razdvojio. Bri su od prethodnih, ali su manje precizni. Iz sigurnosnih razloga najbolje rjeenje je instalirati ureaj na krak (traktora, na primjer),
kombinirano (pila-kala): postoje mobilni modeli, no veinu ine stacionarni ureaji
koji kombiniraju dvije radnje, doputajui vii stupanj automatizacije procesa i viu
produktivnost, radei i na trupcima i na velikim granama. Opremljeni su elektrinim
motorom ili benzinskim motorom (do 55 kW), mogu obraivati trupce duine do 6 m
i promjera od 60 cm te mogu proizvesti vie od 12 t/h materijala.
Obrada bjelogorice zahtijeva vie snage od obrade crnogorinog drva, a sve vrste drva mogu se lake lomiti kada su svjea negoli kada su suena.
34
Iverai
Ivera je stroj koji je specijalno konstruiran da bi drvo reducirao do drvne sjeke, a moe biti stacionaran ili montiran na kola, prikolicu ili kamion, ili na stranju trokraku kuku
traktora. Moe imati vlastiti motor ili se moe pogoniti preko traktora.
Ovisno o jedinici koja se usitnjava, mogu se razlikovati:
iverai s diskom: jedinica za usitnjavanje drva sastoji se od tekog zamanjaka na
koji su radijalno privrene od dvije do etiri otrice. Materijal dolazi u kontakt s diskom pod kutom od 30 do 40 stupnjeva prema plohi diska i rotirajuim otricama, pri
emu se izrezuju komadi drveta i lome u sjeku. Veliina drvne sjeke obino je izmeu 0,3 i 0,45 cm i moe se modificirati prilagodljivom leinom otricom.
iverai s bubnjem: vei su i snaniji od iveraa s diskom, mogu lako obraivati i trupce i ostatke sjee. Jedinica za usitnjavanje sastoji se od elinog cilindra s maksimalno
12 instaliranih otrica po obodu. Veliina drvne sjeke je heterogenija, duine do 6,5
cm. Otrice se moraju mijenjati svakih 50-100 t (rad s bjelogoricom) ili 200-300 t (rad
s crnogorinim drvom).
ivera s dovodnim vijkom: usitnjavanje vri velika gusjenica sputajueg dijela s otrim rubovima koja se rotira po horizontalnoj osi. U usporedbi s iveraima s diskom i
bubnjem, ovi ureaji nisu pretjerano raireni, a uglavnom mogu preraivati itava
drva ili trupce i proizvoditi vee drvne sjeke (do oko 8 cm).
Ovisno o potrebnoj snazi, postoje tri kategorije:
male snage: obino instalirane na stranju trokraku kuku traktora ili na prikolicu, ovi
se iverai pogone putem traktora ili samostalnim motorom (~50 kW). Mogu obraivati samo male promjere (maks. 20 cm), a dnevno mogu proizvoditi najvie 20 t.
srednje snage: montirane na prikolicu, najee sa samostalnim motorom (50-110
kW), mogu usitniti promjere od 30 cm, a dnevno proizvoditi do 50 t.
visoke snage: instalirane na prikolice ili kamione, ovi se iverai ponekad aktiviraju
motorom kamiona, ali obino imaju autonomni motor (> 130 kW); mogu usitnjavati
velike promjere (> 30 cm) i dnevno bez problema proizvode vie od 60 t.
Sito je vaan alat koji omoguuje separaciju drvne sjeke tijekom izbacivanja, ime
rafinira materijal, ali istovremeno i smanjuje produktivnost.
Kada se usitnjavanje vri na mjestu koje nije krajnje postrojenje, drvna sjeka se prevozi ili kamionom ili kamionom i prikolicom, a rijetko vozilom za kontejnerski prijevoz.
Na kamion i prikolicu moe se instalirati zahvatna korpa kako bi se omoguio autonomni utovar drvne sjeke.
35
Austrijsko istraivanje pokazalo je da se produktivnost (nasipni m3) iveraa visoke snage razlikuje u skladu s vrstom materijala koji se treba usitniti[19]; vrijednosti prosjene
produktivnosti (grafikon 3.2.1.) ukljuuju vrijeme ekanja dok kamion i prikolica ne
istovare drvnu sjeku. Izraunato je da to vrijeme obuhvaa otprilike 20% ukupnog
vremena.
Produktivnost (nasipni m3/h)
Grafikon 3.2.1.
Drvee malog promjera
Oblovina
Ostaci od pridobivanja drva
36
3.3. Lanac opskrbe energetskim drvom i njegovi trokovi

Kao primjer, u nastavku se nalaze tri dijagrama moguih lanaca opskrbe energetskim
drvom za kotlove na drvnu sjeku (s fiksiranom ili pokretnom reetkom) koji su smjeteni u planinskom podruju. Izrauni su izraeni sa stajalita umarskog poduzea
koje upravlja opskrbnim lancem.*
1. Prorjeivanje neposjeene crnogorine ume primjenom radnog sustava FTS.
Odredite drvne sjeke: kotao na drvnu sjeku s fiksnom podlogom izgaranja (M 30%,
P45; ref. tablica 4.4.1.). Cijena uz dostavu do postrojenja 18-20 /nasipni m3 (= 80 90 /t).
Faza rada
Oprema
Uinkovitost
(nasipni m3/h)
Troak
(/nasipni m3)
Sjea
2 motorne pile
35
0,5
Tegljenje itavog drva
2 traktora i vitlo
17
5,9
Mehanizirano procesuiranje na mjestu sjee
preraiva na traktoru
24,3
1,4
Utovar trupaca na kamion i prikolicu
kamion i prikolica
121,5
0,6
Prijevoz trupaca do sabirno-logistikog centra

kamion i prikolica
za biomasu (u oba smjera 90 km)
36,5
Istovar trupaca na kamion i prikolicu
145,8
0,5
0,3
Prirodno suenje
kamion i prikolica
Usitnjavanje trupaca
ivera visoke snage
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km)
kamion i prikolica
100
1,4
24,4**
2,0
UKUPNO
14,6
Vrijednost trajnog drvea dodaje se ukupnoj vrijednosti (od 0 do 5 /nasipni m3 za radnje prorjeivanja)
** Osuena drvna sjeka (M 30%)

Odredite drvne sjeke: kotao na drvnu sjeku s pominom reetkom (M 55%, P63; ref.
tablica 4.4.1.). Cijena uz dostavu do postrojenja 10-13 /nasipni m3 (= 29-38 /t). Ostaci iskoritavanja koji su ostavljeni na umskoj cesti dostupni su bez troka jer se svi trokovi iskoritavanja naplauju na industrijskom deblu.
Faza rada
Ostaci iskoritavanja usitnjavanjem
Oprema
Produktivnost
(nasipni m3/h)
Troak
(/nasipni m3)
ivera visoke snage
55
2,6
22,1***
2,4
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km) kamion i prikolica

UKUPNO
5,0
*** Svjea drvna sjeka (M 55%)

* Koritena je sljedea jednakost 1 puni m3 = 2,43 nasipna m3 drvne sjeke (volumetrijski indeks = 0,41 punog m3/nasipni m3).
1 nasipni m3=223 kg (M 30%). 1 nasipni m3=347 (M 55%).
37

Odredite drvne sjeke: kotao na drvnu sjeku s pominom reetkom (M 55%, P63; ref.
tablica 4.4.1.). Cijena uz dostavu do postrojenja 10-13 /nasipni m3 (= 29-38 /t). Rezultati su u skladu s indikacijama pronaenima u dostupnoj literaturi, a prema njima,
mogunosti iskoritavanja u kojima je svjea drvna sjeka (crnogorinog ili bjelogorinog drva) za primjenu u kotlovima s pominom reetkom jedini proizvod, jedva su
ekonomski odrive. Proizvodnja ove vrste drvne sjeke mora ukljuivati i druge mogunosti proizvodnje, a ne biti ekskluzivna odnosno iskljuivati druge mogunosti eksploatacije.
Faza rada
Sjea
Tegljenje itavog drva
Usitnjavanje itavih drva
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km)
UKUPNO
Oprema
Uinkovitost
(nasipni m3/h)
Troak
(/nasipni m3)
2 motorne pile
35
0,5
2 traktora i vitlo
17
5,9
Ivera visoke snage
60
2,4
kamion i prikolica
22,1*
2,4
11,2
Vrijednost trajnog drvea dodaje se ukupnoj vrijednosti (od 0 do 5 /nasipni m3 za radnje prorjeivanja)
* Svjea drvna sjeka (M 55%)
39
4. ZAHTJEVI KVALITETE I REFERENTNI STANDARDI
Europski odbor za normizaciju, CEN (TC335), trenutano priprema 30 tehnikih specifikacija za kruta biogoriva. CEN/TC 335 tehniki je odbor koji razvija nacrte standarda
kako bi se opisale sve vrste krutih biogoriva u Europi, ukljuujui drvnu sjeku, drvne
pelete i brikete, cjepanice, piljevinu i bale slame. Dvije najznaajnije tehnike specifikacije koje se razvijaju tiu se klasifikacije i specifikacije (CEN/TS 14961) i osiguranja
kvalitete za kruta biogoriva (CEN/TS 15234). Klasifikacija krutih biogoriva temelji se na
njihovom porijeklu i izvoru. Slijedi popis najvanijih tehnikih specifikacija koje je pripremio Odbor CEN 335:
1. CEN/TS 14588:2003 Kruta biogoriva Terminologija, definicije i opisi
2. CEN/TS 14961:2005 Kruta biogoriva Specifikacije i klase goriva
3. CEN/TS 15234:2006 Kruta biogoriva Osiguranje kvalitete goriva
4. CEN/TS 14774-1:2004 Kruta biogoriva Metode za odreivanje udjela vlage Metoda suenja u suioniku Prvi dio: Ukupna vlaga referentna metoda
5. CEN/TS 14774-2:2004 Kruta biogoriva Metode za odreivanje udjela vlage Metoda suenja u suioniku Drugi dio: Ukupna vlaga pojednostavljena metoda
6. CEN/TS 14774-3:2004 Kruta biogoriva Metode za odreivanje udjela vlage Metoda suenja u suioniku Trei dio: Vlaga u uzorku za opu analizu
7. CEN/TS 14778-1:2005 Kruta biogoriva Uzorkovanje Prvi dio: Metode uzorkovanja
8. CEN/TS 14918:2005 Kruta biogoriva Metoda za odreivanje ogrjevne vrijednosti
9. CEN/TS 15103:2005 Kruta biogoriva Metoda za odreivanje nasipne gustoe
10. CEN/TS 15296:2006 Kruta biogoriva Izraun analiza razliitih osnova
Kvalitativna klasifikacija krutih biogoriva definirana je na razini Europe Tehnikom specifikacijom CEN/TS 14961 (Kruta biogoriva, specifikacija i razredi biogoriva 2005.).
4.1. Tehnike specifikacije cjepanica i drvne sjeke

Europska specifikacija CEN/TS 14961:2005 prua regulatorne informacije koje treba
uzeti u obzir pri sastavljanju bilo kakvih ugovora o nabavi Deklaracije o kvaliteti za isporuena biogoriva (Dodaci A1 i A2). U nastavku je reproduciran normativni dio specifikacija za trupce i drvnu sjeku.
40
4 . Z A H T J E V I K VA L I T E T E I R E F E R E N T N I S TA N D A R D I
Tablica 4.1.1.
Izvor: U skladu s tablicom 1 TS-a
Drvena biomasa (1.1.2.1., 1.1.2.2., 1.1.2.3.)
Oblik kojim se trguje
CJEPANICE
NORMATIV
Dimenzije
Duljina (L)
Debljina (D)
(maksimalni promjer jednog rezanja)
P200-
L < 200 i D < 20 (drvo za paljenje)
P200
P250
P330
P500
P1000
P1000+
Vlaga (M)
M20
M30
M40
M65
L = 200 20 i 40 D 150 mm
L = 250 20 i 40 D 150 mm
L = 330 20 i 40 D 160 mm
L = 500 40 i 60 D 250 mm
L = 1000 50 i 60 D 350 mm
L > 1000 (mora se navesti prava vrijednost)
20%
30%
40%
65%
Cjepanica spremna za loenje

Suenje u spremitu
Suenje u umi
Svjee, nakon sjee u umi
Drvo
Treba navesti koristi li se crnogorino drvo, bjelogorino drvo ili njihova mjeavina
Tablica 4.1.2.
Izvor: U skladu s tablicom 1 TS-a
Oblik kojim se trguje
Drvena biomasa
(1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., 1.1.4., 1.1.6., 1.2.1.1., 1.2.1.2., 1.2.1.4.)
DRVNA SJEKA
NORMATIV
Dimenzije
Glavni lom > 80% teine
P 16
3,15 mm P 16 mm
P 45
3,15 mm P 45 mm
P 63
3,15 mm P 63 mm
P 100
3,15 mm P 100 mm
Vlaga (M)
M20 20% Osueno
M30 30% Prikladno za skladitenje
M30 40% Ogranieno za skladitenje
M55 55%
M65 65%
Pepeo (% na s.o.)
A0.7 0,7%
A1.5 1,5%
A3.0 3,0%
A6.0 6,0%
A10 10,%
Fini lom < 5%

<1 mm >
<1 mm >
<1 mm >
<1 mm >
Grubi lom < 1%

45 mm, sve < 85 mm
63 mm
100 mm
200 mm
41
4.2. Instrumenti za brzo odreivanje vlage

Iako je gravimetrijska metoda (pogledati CEN/TS 14774-1) jedina priznata referentna
metoda za tono odreivanje vlage drva*, dananja tehnologija nudi seriju prenosivih
praktinih alata za brzo utvrivanje potonje. Takvi su se alati pokazali posebno korisnima u implementaciji ugovora o nabavi po teini (pogledati poglavlje 5.2.). Tonost rezultata, naravno, ovisi o reprezentativnosti uzorka, ali i o paljivosti kojom se mjerenje
izvodi. Posebna se pozornost mora obratiti poetnim postavkama ureaja i faktorima
korekcije. Dostupni mjerni ureaji na tritu mogu se podijeliti u kontaktne i igliaste.
Cjepanice i trupci
Za cjepanice i trupce malog promjera mogu se koristiti igliasti metri koji mjere elektrini otpor (provodnost) izmeu dvije elektrode (avli). Izmeu elektrinog otpora i
udjela vlage u drvetu postoji korelacija koja je maksimalna u higroskopskom podruju
(M 023%). Mjerenje se provodi iskljuivo unutar prostora izmeu dviju elektroda, na
dubini njihova umetanja (do oko 5 cm).
Najnoviji specifini modeli mogu odrediti vlagu uzorka unutar raspona od M 1060%
(u 11150%), s razluivosti od 0,1% (www.humimeter.com).
Drvna sjeka
Instrumenti koji se koriste za drvnu sjeku su kontaktni instrumenti koji mjere dielektrinu konstantu (elektrostatiki napon). to je vii udio vlage, to e i dielektrina konstanta biti
vea. U posljednjih su nekoliko godina razvijeni dielektrini
higrometri posebno za drvnu sjeku, piljevinu, strugotine, koru, pelete, a udovoljavaju Specifikaciji CEN/TS 14961 (www.
schaller-gmbh.at). Takvi instrumenti mogu mjeriti drvnu sjeku koja pripada razredima veliina P16 i P45, uz maksimalnu
vlagu od 60%. Materijal se najprije vae kako bi se identificirala ispravna kalibracijska krivulja za instrument. Kad se to uini,
drvna sjeka se sipa u spremnik u kojem prolazi kroz slabo elektromagnetsko polje te
na isto utjee vlagom. Nakon nekoliko sekundi na zaslonu se moe oitati mjerenje
vlage u uzorku.
*Gravimetrijska metoda primjenjuje se u laboratoriju i sastoji se od mjerenja uzorka prije potpunog suenja
u kotlu na temperaturi od 103 C i nakon njega. Potrebna su 24 sata da bi se izvela.
42
4.3. Odreivanje dimenzija drvne sjeke

Razred veliine odreuje se u laboratoriju pomou posebnih vibrirajuih sita postavljenih u serije koje udovoljavaju zahtjevima postavljenim u Standardu CEN/TS 14961.
Slika 4.3.1. Ureaj za utvrivanje veliine drvne sjeke (AIEL 2006)
Slika 4.3.2. Primjer klasifikacije veliine u dvama uzorcima drvne sjeke P45 i P16
43
4.4. Kvalitativni zahtjevi kotlova

Glavne karakteristike ogrjevnog drva koje zahtijevaju kotlovi su: dimenzije te udjeli
vlage i pepela. Tablica 4.4.1. daje indikativan pregled karakteristika koje od goriva zahtijevaju kotlovi na cjepanice i drvnu sjeku.
Tablica 4.4.1.
Tipovi kotla Kapacitet kWt
Kotao na
cjepanice
Reetka
Sustav napajanja Dimenzije (P)
Vlaga (M)
Pepeo (A)
< 100
fiksirana
runo
P3301.000
M20
< 150
fiksirana
vijak
P1645
M20-M30
A1,5
fiksirana/
djelomino
pokretljiva
vijak
P1645
M20-M40
A1,53,0
pokretljiva
hidraulika
poluga
P16100
M30-M55
A3,010,0
Kotao na
(30)150 1.000
drvnu sjeku
> 1.000
Veliina potrebna za kotlove na cjepanice uz runo dodavanje ovisi o veliini otvora

za dodavanje goriva. Odreeni modeli kapaciteta 100 kW i s veim otvorom za punjenje cjepanicama mogu biti napunjeni komadima dugim i do 1 m.
Kotlovi na cjepanice zahtijevaju koritenje razreda M20, inae ne dolazi do potpunog izgaranja jer energija koja je potrebna za isparavanje vode uzrokuje pad temperature u komori za izgaranje ispod minimalne razine potrebne za odravanje izgaranja. Koritenje cjepanica vlanosti iznad M20 uzrokuje znaajno poveanje
faktora emisije.
Kotlovi na drvnu sjeku s fiksiranom reetkom zahtijevaju veoma homogen materijal (P16 i P45) zbog reetke male veliine i zbog injenice da preveliki komadi mogu
blokirati puni transporter. Nasuprot tome, kotao veeg kapaciteta s instaliranim hidraulikim cilindrima odnosno pokretnom reetkom mnogo je fleksibilniji. Vlanost
drvne sjeke u kotlovima s fiksiranom reetkom ne smije biti iznad 30% (M30). Ovi
kotlovi imaju toliko nisku termalnu inerciju da su volumeni komore za izgaranje i vode u izmjenjivau topline ogranieni. Stoga bi uvoenje materijala visoke vlanosti
znaajno snizilo temperaturu izgaranja. tovie, previe vlage moe ugroziti poetnu fazu jer kotlovi imaju automatski (elektrini) ureaj za paljenje. Vlanost drvne
sjeke trebala bi biti to homogenija. to je vlaga heterogenija, to e vii biti i kapitalni troak za tehnologiju koja je sposobna upravljati ak i najkompleksnijim proce-
44
som izgaranja koji moe proizai iz toga. U kotlovima s pominom reetkom moe
gorjeti svjea drvna sjeka; meutim, to je drvna sjeka vlanija, to e proces energetske konverzije vie gubiti na uinkovitosti. Dio energije mora se 'potroiti' na evaporaciju vode iz drveta. Nadalje, uporaba drvne sjeke niske kvalitete (npr. drvna
sjeka koja je iskljuivo dobivena iz ostataka od pridobivanja crnogorinog drva i
koju veinom ine iglice) poveava trokove odravanja (fuzijska troska, ienje izmjenjivaa) i proizvodi znaajan pad u radu generatora, uz posljedian rast krajnjih
trokova energije[14].
4.5. Procesi suenja drva

Samozagrijavanje
Tijekom pohrane, svjea lignocelulozna biomasa postaje toplija zbog procesa respiracije parenhimskih stanica koje su jo uvijek ive. Ti procesi prestaju kad temperatura
dosegne 40C. Daljnji rast temperature drvene mase moe se pripisati metabolizmu
gljiva i bakterija. Dok gljive mogu preivjeti i do temperature od otprilike 60C, aktivnost termofilnih bakterija poinje na 75 do 80C. Pod posebnim uvjetima, zagrijavanje
biomase moe dosegnuti i temperaturu od otprilike 100C. Meutim, razlozi koji uzrokuju ovaj daljnji rast temperature jo nisu objanjeni. Na temperaturi iznad 100C poinju neki od procesa termokemijske transformacije koji, iako veoma rijetko, mogu
uzrokovati fenomen spontanog izgaranja. Takav se fenomen openito dogaa s veoma finim drvenim materijalom (fina piljevina) i korom.
Kad su uvjeti za rast bakterija i gljiva optimalni (npr. M 40%), drvo se poinje zagrijavati ve nakon nekoliko sekundi. Nasuprot tome, mikroorganizmi se ne aktiviraju u uvjetima trajno niskih temperatura (zimi), osim ako se prethodno nisu aktivirali (slike 4.5.1.
i 4.5.2.).
45
Temperatura (C)
Slika 4.5.1. Temperaturni trendovi u hrpi drvne sjeke razliitog sadraja vlage. to je razina vlage via,
to e se hrpa prije zagrijati[2]
Vrijeme skladitenja (dana)
Slika 4.5.2. Razvoj temperature (od travnja do studenog) u dvije hrpe drvne sjeke, prekrivene i nepokrivene prozranom tkaninom (TOPTEX) [12]
70
Temperatura (C)
60
50
Hrpa pokrivena tkaninom
40
30
Hrpa koja nije pokrivena tkaninom
20
10
0
26.04.
26.05.
25.06.
25.07.
24.08.
23.09. 23.10.
Gubitak drvene tvari

Zbog intenzifikacije metabolikih aktivnosti gljiva i bakterija dolazi do dekompozicije
drvene tvari to kao posljedicu ima gubitak organske mase goriva. Kako bi se minimalizirali takvi gubici, bioloka aktivnost mora se to je mogue vie drati pod kontrolom.
U nastavku je popis mjera koje se mogu poduzeti, posebno za drvnu sjeku i koru na
koje, meu gorivom, takvi problemi najee utjeu.
46
Pohranite materijal koji sadri to je manje mogue vlage i drite ga na mjestu koje
nije izloeno kii,
Prednost dajte prirodnoj ventilaciji: ona ubrzava gubitak topline i vode,
Imajte na umu da gruba i uobiajena veliina materijala potie unutranju ventilaciju,
Koristite alate za rezanje odgovarajue otrine (uobiajene veliine),
Na minimum svedite prisutnost iglica i lia koje mikroorganizmi esto napadaju,
Minimalizirajte trajanje pohrane,
Odaberite idealnu visinu hrpe.
Nije uvijek mogue usvojiti sve navedene taktike. Stoga se u obzir mora uzeti i odreeni gubitak drvene tvari. Neke indikativne vrijednosti navedene su u tablici 4.5.1.[2]
Tablica 4.5.1.
Materijal/Tip spremnika
Drvna sjeka umskog drvea, svjea, nepokrivena
Drvna sjeka umskog drvea, fina, suena, pokrivena
Gruba drvna sjeka umskog drvea (7-15 cm), svjea, pokrivena
Kora, svjea, nepokrivena
Godinji gubitak (wt% d.b.)

20 do > 35
24
4
1522
Trupci (bukva, smreka) nakon 2 godine, pokriveni
2,5
Trupci (bukva, smreka) nakon 2 godine, nepokriveni
56
Trupci (smreka, jela), svjei, nepokriveni
13
Mlada cijela drva (jablan, vrba), svjea, nepokrivena
615
Gubitak drvene tvari, barem djelomino, moe se uravnoteiti smanjenjem vlanosti

u materijalu na mjestu pohrane; to ukljuuje poveanje neto ogrjevne vrijednosti (uzimajui u obzir masu od 1 kg, ukljuujui i vodu). ak i kad su podvrgnuti suenju (zagrijanim zrakom), predvia se ukupni gubitak suhe tvari od otprilike 4%. Ako su, tijekom odreenog razdoblja, podvrgnuti forsiranoj ventilaciji (nezagrijanim zrakom)
koja omoguuje samozagrijavanje mase, gubitak se udvostruuje i raste do oko 7-8%[2].
4.6. Suenje cjepanica

Cjepanice vodu poinju gubiti u zimi, ali najvei gubitak vode biljee u oujku (otprilike 10%). Tijekom posebno toplih ljeta (npr. ljeto 2003., slika 4.6.1.), svjee drvo posjeeno u prosincu i pohranjeno pod pokrovom moe ve u lipnju dosegnuti vlanost od
20% (M20), to ga ini pogodnim za komercijalizaciju kao cjepanica spremnih za loenje. Meutim, u sluaju vlanih ljeta (npr. ljeto 2003., slika 4.6.1.), uoljive razlike su minimalne, a vrijednost M 20% dostie se samo mjesec dana kasnije. Poevi od svibnja,
47
drvo smreke sui se mnogo bre od drva breze iako se potonja na prvi pogled ini suom od smreke zbog svoje nie poetne vlage i breg gubitka vode. U svakom sluaju,
objema vrstama potrebno je otprilike jednako vremena da bi dostigle M20. Koliina
vode koja ispari iz drva na svom je maksimumu u travnju, a vrhunac iznosi otprilike 90
l/prostorni m3/mjesec. Poevi od rujna, voda ponovno dobiva vlagu iz zraka i kie;
procjenjuje se da od listopada do prosinca drvo ponovno dobije 5 l/nasipni m3/mjesec
(slika 4.6.2.).
Slika 4.6.1. Proces suenja iverica i sloenih trupaca, suenih na zraku i pod pokrivaem[4]
SMREKA
BUKVA
X. 2004.
VI. 2004.
VIII. 2004.
II. 2004.
IV. 2004.
X. 2003.
XII. 2003.
VIII. 2003.
IV. 2003.
VI. 2003.
II. 2003.
BUKVA
XII. 2002.
Vlaga m.o. (M)
SMREKA
Gubitak teine (kg) po

prostornom metru
XI
.2
00
3
XI
I. 2
00
3
II.
20
03
III.
20
03
IV
.2
00
3
V.
20
03
VI
.2
00
3
VI
I. 2
00
3
VI
II.
20
03
IX
.2
00
3
X.
20
03
I. 2
00
3
Slika 4.6.2. Mjesena stopa suenja vlanog, rascijepljenog i sloenog jednometarskog drva za ogrjev,
suenog na otvorenom i pod pokrivaem [4]
BUKVA
SMREKA
Cjepanica spremljena pod pokrivaem sui se donekle bre tijekom mjeseci rane zime. Ovu prednost pokrivenih drva nepokrivena drva kompenziraju tijekom ljetnih
mjeseci. Na veoma kiovitim mjestima, preporuljiva je drvarnica jer doprinosi povratu krajnje granice vlage tijekom sljedeeg jesensko-zimskog razdoblja. Ako je
struktura primjereno prozrana (zidovi s prorezima), nadasve se preporuuje pohrana pod pokrivalom.
48
U usporedbi s rascijepljenim cjepanicama, nerascijepljene cjepanice doseu M20 dva

mjeseca kasnije. Stoga, kako bi se M20 dostigao s veim stupnjem sigurnosti i kako bi
se takva vlanost zadrala do jeseni, savjetuje se niskokvalitetne trupce promjera veeg od 10 cm sjei prije sezone suenja.
Preporuke za skladitenje cjepanica
Tijekom obrade drva i pripreme slaganja cjepanica vano je, to je mogue vie, izbjegavati 'prljanje' trupaca. Mjesto obrade mora imati vrst i stabilan pod (betonski ili asfaltni).
Cjepanice se mogu suiti ili na otvorenome ili pod prozranim pokrovom, ali u svakom
sluaju moraju biti zatieni od vlage tla i od kie.
Glavne preporuke za skladitenje cjepanica:
Tlo (pod) se mora odravati suhim; ako je to mogue, potrebno je osigurati cirkulaciju zraka na nain da se sloena drva odignu sa tla uz pomo greda ili trupaca.
Preferira se pohranjivanje drva na mjestima koja su otvorena zraku i suncu (npr. na
rubu ume, u dvoritu),
Udaljenost izmeu pojedinanog stoga i izmeu stogova i zidova skladita za pohranu mora iznositi najmanje 10 cm,
Vanjski zidovi skladita moraju se drati otvorenima (prorezi),
Kad god je to mogue, cjepanice za dnevno koritenje potrebno je pohranjivati u prostoriju s kotlom kako bi se prethodno zagrijali.
Slika 4.6.3. Primjer rasporeda i prostora trupaca pod krovom [2]
POKROV
POTPORNI
STUP
STOG BEZ POTPORE

NA RUBOVIMA
TEMELJNI TRUPAC
49
Spremnici za pohranu, suenje i prijevoz trupaca

Na tritu su dostupne razliite vrste spremnika za pohranu, suenje i prijevoz rascijepljenih cjepanica. Meu najzanimljivijima, i s ekonomskog gledita, su spremnici od
osnovne drvene palete kojoj je pridruena kvadratna isprepletena elina mrea koja
slui kao zid; gornji je dio prekriven drugom paletom koja je s vanjske strane izolirana
najlonom. Takva je struktura visoka 2 m i moe sadravati nasipni m3 rascijepljenih cjepanica. Spremnik se puni direktno putem transportera (slika 4.6.1.).
Slika 4.6.4.
Druga funkcionalna i jeftina mogunost jest ponovno koritenje metalne konstrukcije

koja je instalirana na drvenu paletu kao potpora za plastine spremnike od 1 m3 za pohranu tekuina (slika 4.6.2.).
Slika 4.6.5.
50
4.7. Suenje drvne sjeke

Da bi se proizvela drvna sjeka odgovarajue kvalitete kako bi se mogla koristiti u
kotlovima niske i srednje snage (s fiksiranom reetkom), koristi se sljedei sirovi drveni materijal: crnogorini trupci bez grana, usjeke i ploe crnogorinog drva i listaa, trupci listaa (s granama ili bez njih) i ostaci od pridobivanja listaa, ako je mogue promjera od najmanje 5 cm kako bi se ograniio sadraj pepela iji je postotak
vii u kori nego u drvu.
Slika 4.7.1. Logistika, organizacija vremena i odredite umske drvne sjeke[2]
POSTUPAK
GODINJE
DOBA
VRSTA
RUTE ZA
ODVOZ
UMSKA
CESTA
CESTA
SKLADITE
KRAJNJI
KORISNIK
SVJEA SJEKA
PRORJEIVANJE I
ISKORITAVANJE
UME
ZIMA
UKLANJANJE
GRANJA I PRIJEVOZ
M = 45-55%
USITNJAVANJE
SVJEEG DRVETA
KONCENTRACIJA
SVJEA SJEKA
DO
KASNOG
LJETA
USITNJAVANJE
SUHOG DRVA
(KASNO LJETO)
KASNO
LJETO
SUENJE NA ZRAKU
U SPREMNIKU ZA
POHRANU
DO KONANE
ENERGETSKE UPORABE
M = 45-55%
MEUSKLADITENJE
VLASTITA
POTRONJA
PRODAJA
SUENA SJEKA
M = 25-40%
SUENA SJEKA M = 25-40%

SUHA SJEKA M = <20%
Ovaj materijal treba proi fazu suenja, uz prijelaznu pohranu na uzvienom tlu izvan
ume prije nego li se, u kasno ljeto/jesen preradi u sjeku (slika 4.7.1.). Suenje se
mora odvijati tijekom ljeta uz koritenje besplatne energije sunca i vjetra, koja omoguava prirodno suenje drva. Gubitak vlage u listaama tijekom suenja openito
varira izmeu 40 i 50%. Ako su posjeene u svibnju, a pritom jo uvijek imaju lie,
biljke ubrzavaju prirodno suenje drva. Isto vrijedi i za crnogorino drvo (smreku i
51
jelu) koja se ree tijekom razdoblja od kasne jeseni do prosinca te koja se kasnije slae na povieno tlo.
Ostavljanjem sruenih trupaca u sjenovitom okruenju u umi ne postie se znaajan
gubitak vlage u drvu. Zbog toga bi se materijal uvijek trebao suiti u dostatno osunanom i, po mogunosti, dobro prozraenom mjestu[3]. Kada se izveze na sunano povieno tlo izvan ume, takvo drvo (slika 4.7.2.), od trenutka sjee, u kasno ljeto dostie
vlagu ispod 30% te je stoga spremno za usitnjavanje[3].
Vrijednost M 30% definira se kao pogodna za pohranu. Drvne sjeke ispod ove granice klasificirane su kao pogodne za pohranu bez ikakvih problema stabilnosti (NORM
M 7133).
Slika 4.7.2. Proces suenja u razliitim vrstama drvea[3]
Smreka
Vrba
Orah
Bukva
POGODNO ZA SKLADITENJE
XII
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
Suenje materijala se moe odvijati i na rubu ceste, uz pretpostavku da je povieno tlo

izloeno suncu i prikladne veliine; u suprotnome, materijal se treba prevesti do logistikog podruja gdje se sjee i pohranjuje pod pokrivaem (slika 4.7.3.).
Kad se suenje odvija u sabirno-logistikom centru za biomasu, dobro je pravilo rascijepiti" najvee trupce ( > 35-40 cm) posebnim klijetima za rascjepljivanje trupaca
(slika 4.7.4.) kako bi se ubrzao gubitak vode u trupcima.
52
Slika 4.7.3. Proizvodnja umske drvne sjeke nakon suenja sirovog materijala ili na mjestu sjee ili u
sabirno-logistikom centru za biomasu [13]
4. usitnjavanje uz cestu
3. suenje
trupaca na
zraku
1. sjea drva
2. utovar trupaca uz cestu

5. dostava drvne
sjeke u postrojenje
3. prijevoz trupaca u
Sabirno-logistiki centar
za biomasu (BL&TC)
2. prerada,
popreno rezanje
i slaganje
1. sjea drva
5. dostava drvne
sjeke u
postrojenje
4. usitnjavanje i pohrana u
BL&TC-u
Slika 4.7.4.
53
4.8. Sabirno-logistiki centri za biomasu (BL&TC)

BL&TC je fizika lokacija utvrena na temelju umarskih i proizvodnih karakteristika
dobavljakog podruja (nabava) te lokalizacije i tipologije kupaca (potranja). Sadri
prostor za prvu pohranu i suenje drva kao takvih te natkriven prostor za pohranu i
suenje drvne sjeke i cjepanica. (slika 4.8.1.) BL&TC je infrastruktura koja je osnovna u
proizvodnji i profesionalnom oglaavanju ogrjevnog drva kao takva te koja omoguuje trinu dostupnost proizvoda koji udovoljavaju tehnikim specifikacijama.
Slika 4.8.1. BL&TC Polstal (tajerska-Austrija)
Prostor za suenje
dugog drva malog
promjera
Pokrov s ventilacijom za
suenje trupaca
i drvne sjeke
Prostor za cijepanje
i usitnjavanje drva
Pokrovi za pohranu i suenje drvne sjeke

Najbolji nain pohrane i suenja drvne sjeke jest rasprostrti ju na vodootpornu povrinu (cement i/ili asfalt) zatienu pokrovom te smjetenu na sunanom i prozranom mjestu. Arhitektonska struktura pokrova (slika 4.8.2.) trebala bi maksimalizirati
prozraivanje pohranjenog materijala i olakati radnje preokretanja i rukovanja drvnom sjekom.
54
Slika 4.8.2 Primjeri arhitektonske strukture u dvama BL&TC-ovima, u Austriji (Polstal, tajerska) i u Italiji (Deutschnofen, Bozen)
Zatitna tkanina za prekrivanje drvne sjeke

Na tritu je dostupna zatitna tkanina specifina za drvnu sjeku (www.tencate.com).
Dokazano je uinkovita i za suenje svjee drvne sjeke i za pohranu drvne sjeke s
M<30 (slika 4.8.3.).
Slika 4.8.3. Drvo platane posjeeno u prosincu i svjee nasjeeno dostie M30 nakon 9 mjeseci [15]
y = 0,0781x + 51,7
R2 = 0,5347
P< 0,001
02.12.2004.
06.05.2005.
28.06.2005.
M (%)
01.04.2005.
17.08.2005.
12.10.2005.
DANA
Tkanina je prozrana i omoguuje odbijanje zraka zasienog vodom tijekom faze samozagrijavanja mase. Drvna sjeka mora biti poloena na vodootpornu povrinu, a nakupina mora biti konina kako bi odravala pad kinice na povrini tkanine (slika 4.8.4.).
55
Slika 4.8.4. Nakupina drvne sjeke prekrivena tkaninom
4.9. Sustavi suenja

Suenje potaknuto toplinom iz procesa fermentacije
Toplina koja potjee iz procesa razbijanja drvene tvari prisutne u nakupinama drvne
sjeke stvara konvektivno kretanje. Posljedica toga je hladan zrak koji se povlai od ispod i sa strana. Stoga, prozrani pod posebno je pogodan za koritenje u pokrivalima
za pohranu. Kad je rije o drvnoj sjeki srednje do fine veliine, samozagrijavanje ima
znaajan uinak na suenje drvne sjeke ako se kombinira sa sustavima forsirane ventilacije. Zrak zasien vodom koji potjee iz topline nastale samozagrijavanjem mase
dri se podalje, a rezultat toga je hlaenje mase.
U strukturama u kojima se koriste sustavi forsiranog protoka zraka, ciklusi ventilacije
regulirani su temperaturnim razlikama. Temperaturna razlika unutarnjeg i vanjskog
zraka od 5 do 10C dovoljna je da bi ouvala prirodni protok zraka i uslijed toga smanjila koliinu energije koja je potrebna da bi se forsirala cirkulacija zraka.
Forsirana ventilacija zrakom prethodno zagrijanim solarnom energijom
Bez obzira na to koja se tehnika (vanjska) mjera poduzme radi poveanja, ma kako
malog, temperature zraka unutar mase drvne sjeke, stvara se cirkulacija zraka ime
se olakava suenje drva.
Ako se pokrovi najee koriste za suenje drvne sjeke, njihova se konstrukcija valja
planirati na nain da su opremljeni sustavima forsirane ventilacije s prethodno zagrijanim zrakom koji je smjeten u posebni zrani prostor pod krovom. Zrak koji je pret-
56
hodno zagrijalo sunce tada se upuhuje u ventilacijski dimnjak i ventilatorom forsira s

donje strane u nakupine drvne sjeke (slike 4.9.1. i 4.9.2.). Zahvaljujui ovakvim sustavima, mogue je smanjiti sadraj vlage 150 nasipnih m3 drvne sjeke s otprilike M 50%
na M 30% u jednom tjednu (u proljee/ljeto).
Slika 4.9.1. Dijagram principa procesa suenja pulsirajue solarne biomase [6]
PRETHODNO ZAGRIJANI ZRAK

SOLARNI PRIJENOSNIK
VENTILATOR (NE RADI)
SAMOZAGRIJAVAJUI UINAK
NAKUPINE BIOMASE
DRVNA SJEKA M 50%
1. KORAK
zagrijavanje unutarnjeg zraka pomou solarnih prijenosnika
uinak samozagrijavanja nakupine biomase
VENTILATOR (RADI)
ZASIENI ZRAK
2. KORAK
prethodno zagrijani zrak upuhuje se kroz nakupine biomase
voda iz biomase odnosi vlagu van zranim putem
DRVNA SJEKA M 30%
Slika 4.9.2. Sustav prethodnog zagrijavanja i forsirane ventilacije u BL&TC Polstal (tajerska-Austrija)
PRETHODNO ZAGRIJANI ZRAK
VENTILATOR
57
Tijekom noi, kada je relativna vlanost zraka via, savjetuje se obustaviti forsiranu ventilaciju kako drvna sjeka ne bi apsorbirala vlanost. Za procjenu potrebnog kapaciteta zraka moe se referirati na povrinu koju zauzima nakupina. Ta se koliina izraava
u terminima brzine zraka koja, u ovisnosti o drvnoj sjeki, varira unutar raspona od 180
do 540 m3/h (= 0,05 do 0,15 m/s) po m2 povrine prekrivene nakupinom.
Te koliine mogu biti izraene i u volumetrijskim terminima (stopa ventilacije). Procjenjuje se da je za suenje drvne sjeke potrebno osigurati 40 m3/h zraka po m3 (punog)
drva koje se treba osuiti. Da bi se ubrzao proces suenja, uobiajena je praksa poveati stopu ventilacije do 150 m3/(h m3)[2].
Sustavi forsirane ventilacije za cjepanice
Cjepanice se sue u stakleniku opremljenom sustavom forsirane ventilacije koji znaajno smanjuje razdoblje suenja. Koliina od 200 prostornim m3 svjeih cjepanica moe u 15 dana dosei M20. Ventilator olakava cirkulaciju zraka kojeg primarno zagrijava
sunce, iako se zimi kao zamjena suncu koristi kotao na drvnu sjeku/pelete. Automatsku promjenu unutarnjeg zasienog zraka omoguuje aktivacija krovnih otvora. Sama
konstrukcija (slika 4.9.3.) stoji otprilike 150.000 , a trokovi proizvodnje cjepanica poveavaju se za otprilike 15 /stera. Meutim, taj iznos neutralizira manje potrebnog
prostora i mogunost reklamiranja M20 cjepanica osam i pol mjeseci unaprijed.
Slika 4.9.3. Staklenici za suenje cjepanica u Biomassehof Allgau (Bayern DE)
58
Suenje vruim zrakom

Uinak suenja znaajno je poboljan koritenjem zraka kojeg zagrijava generator. Radna temperatura moe varirati od 20 do 100C. I u ovom se sluaju zrak uvodi u cjepanice/nakupinu drvne sjeke pomou ventilatora.
Ukupna toplina potrebna za suenje iznosi otprilike 3 do 4 MJ po kg vode, od ega je 2,5
MJ/kg potrebno za prethodno zagrijavanje i evaporaciju vode. Uz ugraene sustave za
proizvodnju topline, vrijedi iskoristiti prednost jeftine (ili besplatne) topline iz kogeneracijskog postrojenja na bioplin ili sjeku. Ta toplinska energija koja se tijekom ljeta najee potpuno rasipa moe, stoga, biti iskoritena za suenje drvne sjeke ili cjepanica.
Pojednostavljeni ureaji za suenje
Predloene strukture za suenje drvne sjeke i cjepanica su jednostavne konstrukcije
(fiksne ili mobilne) s dvostrukim temeljnim podom kroz ije rupe se uvodi topli zrak.
Sustav distribucije topline sastoji se od serija krutih cijevi koje se jednostavno instaliraju u suilicu koja se moe izvesti ili iz pokretnog spremnika ili iz traktorske prikolice
(slike 4.9.4. i 4.9.5.).
Uz pojednostavljene suilice, danas su na tritu dostupni napredniji ureaji kako bi se
iskoristio viak topline postrojenja bioplina (slika 4.9.6.).
Slika 4.9.4 Spremnik: stoji otprilike 50.000 i moe pohraniti 22 nasipna m3. Preostali prostor zauzima
sustav ventilacije i upravljaka ploa. Vrijeme suenja: otprilike 5 dana da bi se doseglo M20 [16]
59
Slika 4.9.5. Traktorska prikolica: stoji otprilike 1.500 2.000 . Topao zrak dolazi iz postrojenja bioplina
kroz izmjenjiva topline: dvije fleksibilne cijevi dovode topao zrak (80 C) u ravno dno (debljine 10 cm)
kamiona ispunjenog drvnom sjekom. Tijekom procesa suenja drvnu sjeku ne treba okretati te je nakon dva-tri dana spremna za isporuku (M30) [17]
Slika 4.9.6. Horizontalne bubnjaste suilice pogodne za suenje kako trupaca, tako i drvne sjeke
(www.s-und-ue.de) [18]
61
Trina cijena za goriva, bilo drva ili fosilna goriva, izraena je u razliitim mjernim jedinicama (ponderiranim i volumetrijskim) te je karakterizirana znaajno razliitim ogrjevnim vrijednostima. Sve to oteava trenutanu usporedbu. Parametar koji omoguuje usporeivanje cijene goriva su trokovi primarne energije (/MWh), tj. troak
energije sadrane u gorivima prije konverzije u finalnu energiju. Tablica 5.1. pokazuje
usporedbu izmeu trokova energije za razliita goriva (prosinac 2008.). Njihova veza
sa drvnom sjekom izraunata je na temelju tri razliita troka primarne energije: 20 i
25 /MWh. Cijene se odnose na talijansko trite.
Tablica 5.1. Trokovi primarne energije na temelju trokova drvne sjeke (PDV nije ukljuen)
MWh
Cijena
Energetska cijena
/MWh
Omjer
1 t drvne sjeke (M30, P45)
3,40
68
20,00
1,00
2,81
56
20,00
1,00
1 t trupaca (M20, P330)
3,98
130
32,66
1,63
1 t peleta (M10) rastresitih
4,70
150
31,91
1,60
1 t peleta (M10) vrea od 15 kg
4,70
180
38,30
1,91
100 mc prirodnog plina "posluenog"
1,00
70
70,00
3,50
1 t lo ulja (staklenik)
11,7
448
38,39
1,92
1 t lo ulja (uporaba u domainstvu)
11,7
863
73,95
3,70
1.000 l LPG-a (vlastiti spremnik)
6,82
1020
149,56
7,48
MWh
Cijena
Energetska cijena
/MWh
Omjer
3,40
85
25,00
1,00

2,81
70
25,00
1,00
1 t trupaca (M20, P330)
3,98
130
32,66
1,31
1 t peleta (M10) rastresitih
4,70
150
31,91
1,28
1 t peleta (M10) vrea od 15 kg
4,70
180
38,30
1,53
100 mc prirodnog plina "posluenog"
1,00
70
70,00
2,80
1 t lo ulja (staklenik)
11,7
448
38,39
1,54
1 t lo ulja (uporaba u domainstvu)
11,7
863
73,95
2,96
1.000 l LPG-a (vlastiti spremnik)
6,82
1020
149,56
5,98
62
5.1. Trokovi krajnje energije

Vaan aspekt bilo kakve ekonomske procjene je izraun trokova krajnje energije koji
ukljuuju trokove ulaganja i trokove povezane s radom postrojenja. Trokovi proizvodnje est razliitih energetskih sustava s kotlovima od 100 kW i jednakim godinjim
omjerom rada (1.300 sati) izraunati su i usporedno prikazani u nastavku. Gruba je procjena da (u sjevernoj Italiji) objekt od otprilike 100 m2, kojeg nastanjuje troje ljudi, godinje potroi otprilike 10-15 MWh. Takva toplina moe indikativno opskrbljivati zgradu koja ima est stanova (tablica i dijagram 5.1.1.).
Iznesene pretpostavke (npr. izbor kamata, trajanje investicije, prosjena godinja potronja generatora itd.) i koritene vrijednosti odnose se na prosjene uvjete.
Tablica 5.1.1. Kategorije troka i njihove vrijednosti (prosinac 2008., Italija)
KATEGORIJE TROKA
JEDINICA
CJEPANICA CJEPANICA
(a)
(b)
DRVNA
SJEKA
PELETI
PRIRODNI
PLIN
LO
ULJE
LPG
Kamatna stopa
Trajanje investicije (godine)
20
20
20
20
20
20
20
kW
100
100
100
100
100
100
100
Kapacitet kotla
Godinji rad (sati)
1.300
1.300
1.300
1.300
1.300
1.300
1.300
Proizvodnja primarne energije
MWh/g
130
130
130
130
130
130
130
Sezonska globalna uinkovitost
75%
75%
79,0%
84%
90%
85%
90%
MWh/g
97,50
97,50
102,70
109,20
117,00
110,50 117,00
45.000
45.000
65.000
40.000
13.000
18.000 13.000
/G
1.361
1.361
1.966
1.210
393
Godinja potreba za gorivom
u.m.*
32,7
32,7
38,2
28,3
13.542
Troak/cijena goriva**
/u.m.
77
130
88
216
0,72
/g
2.944
4.971
3.365
6.104
9.750
Troak struje (b)
/g
50
50
200
100
30
Troak rada (O = a + b)
/g
2.994
5.021
3.565
6.204
9.780
Troak ienja (c)
/g
130
130
130
130
60
60
60
Trokovi odravanja (d)
/g
300
300
400
200
95
95
95
Trokovi rada (E = c + d)
/g
430
430
530
330
155
155
155
Godinji TROKOVI (R+O+E)
/g
4.785
6.812
6.060
7.744
10.328
14.192 25.441
/MWh
49,08
69,87
59,01
70,92
88,27
128,44 217,44
Proizvodnja krajnje energije*

Trokovi investiranja (uklj. PDV)
Amortizacija
Troak godinje potronje

goriva (a)
TROKOVI KRAJNJE ENERGIJE
544
393
13.000 19.062
1,04
1,22
13.463 24.863
30
30
13.493 24.893
* Koritene ogrjevne vrijednosti: cjepanice M20, 3,98 MWh/t, drvna sjeka M30, 3,4 MWh/t, peleti M10 4,6 MWh/t, prirodni
plin, 9,6 kWh/ m3, lo ulje 10 kWh/l, LPG, 6,82 kWh/l
** Cijene (ukljuujui PDV. PDV za ogrjevno drvo iznosi 10%, osim za pelete, za koje iznosi 20%).
63
Grafikon 5.1.1. Energetski sustavi i povezani energetski trokovi
trupci (a)
trupci (b) drvna sjecka
peleti
prirodni plin
lo ulje
LPG
Inicijali Trupci (a): samostalno proizvedeni, eljene veliine; Trupci (b): kupljeni na lokalnoj trnici (P500);
drvna sjeka: M30 P45.
5.2. Prodaja cjepanica i drvne sjeke

Trupci i drvna sjeka prodaju se ili po teini (/t) ili po volumenu (/prostorni m3 ili /
nasipni m3). Profesionalni e prodavai kupcu pruiti vane informacije o fizikalnoenergetskim karakteristikama goriva kako bi omoguili objektivnu ekonomsku procjenu predloene ponderirane ili volumetrijske cijene. Stoga, u trgovanju ogrjevnim
drvom posebno je vana primjena Europskih tehnikih specifikacija. Prisutnost profesionalnih proizvoaa na tritu omoguuje razvoj praktinih i transparentnih sustava
kupnje i prodaje koji konzumentu ne pruaju samo povjerenje, ve prednost daju i razvoju trita.
Cjepanice
Regulatorne informacije koje se trebaju specificirati pri prodaji cjepanica nalaze se u
tablici 4.1.1. U najnaprednijim Sabirno-logistikim centrima za biomasu (npr. www.
holzbrennstoffe.de, www.ofen-holz.at) suhe cjepanice (M20) prodaju se po sterikom
volumenu; uz vlagu, specificiraju se razred, sastav i dimenzije. U dodatku A4 dat je primjer kako sastaviti cjenik za profesionalnu prodaju cjepanica.
Jo je uvijek est sluaj da je specificiran samo sastav cjepanica, ali ne i vlaga, te se u
tim sluajevima preporuuje kupnja po volumenu umjesto po teini. Razlog je tome
64
nii stupanj nesigurnosti kojim je mogue odrediti energetski troak, posebno pri kupnji nesuenog materijala[5].
Danas se sloene cjepanice esto prodaju po paletama od 1 x 1 x 1,8 m, sa specificiranim sastavom. Povremenim korisnicima su suhe cjepanice (M20) dostupne u kutijama
ili mreastim vreama te se prodaju po teini (617 kg), uz navedene vrste drva.
Primjer 5.2.1. Izraun energetske cijene cjepanica

Uz pretpostavku da elimo kupiti odreenu koliinu cjepanica za opskrbu modernog kotla za cijelu sezonu, eljeli bismo nai cijenu energije da bismo usporedili razliite ponude.
Proizvoa ogrjevnog drva odreuje sljedee cijene za cjepanice od jednog metra (P1000)
ili za dvije razliite vrste:
Bukva
Smreka
62/prostorni m3
46/prostorni m3
1) Za izraun teine cjepanica (M20, P1000) dviju vrsta koriste se tablice 1.7.2. i 1.7.3.
Bukva 453 x 0,81 = 367 kg/prostorni m3
Smreka 315 x 0,86 = 271 kg/prostorni m3
2) energetski troak (M20) s NOV20 = 4 kWh/t
Bukva 62 : [(367 x 4) : 1.000] = 42,2 /MWh (11,7 /GJ)
Smreka 46 : [(367 x 4) : 1.000] = 42,4 /MWh (11,8 /GJ)
Po predloenim cijenama i cjepanicama za koritenje u modernom kotlu, dva navedena
proizvoda su energetski ekvivalentna.
65
Drvna sjeka
U sredinjoj sjevernoj Europi, u sluaju da se drvna sjeka prodaje izravno iz pilane, sastav je openito poznat. Stoga, prodavanje po volumenu, ak i kad vlaga nije izriito
naznaena, omoguuje dovoljno precizno odreivanje energetskog troka. Nasuprot
tome, u sredinjem dijelu june Europe, u sluaju kad proizvoai rade s mijeanim
umskim drveem, gotovo je nemogue znati sastav drvne sjeke. U tom je sluaju
bolje drvnu sjeku kupovati i prodavati po teini, mjerei njezinu vlagu. Zapravo, dovoljno je znati teinu i vlagu: iako razlika u sadraju moe biti velika, varijacija u energetskom sadraju veoma je mala jer, kako je ve istaknuto, NOV0 drvea gotovo je jednak u svim razliitim vrstama[14].
Openito, praksa je da se stranke cjenkaju oko ciljne cijene drvne sjeke s najmanje
vlage, na temelju ega se izraunava cijena primarne energije. U ovom se trenutku kreira tablica u kojoj je drvnoj sjeki dana cijena na temelju razreda vlage, dok je cijena
energije ostala konstantna (tablica 5.4.1.).
Tablica 5.2.1. Cijena drvne sjeke u vezi s razredima vlage pri cijeni energije od 25 /MWh
/t
Sadraj vlage
(razredi)
M (%)
Ne ukljuujui PDV
Ukljuujui PDV
M 20
20
103
114
M 25
25
95
105
M 30
30
88
97
M 35
35
81
89
M 40
40
73
81
M 50
50
62
69
M 60
60
48
53
66
Grafikon 5.2.1. Varijacija u cijeni drvne sjeke u skladu s tri razliite energetske cijene
Razredi sadraja vlage

U dodatku A1 nalazi se nacrt ugovora o prodaji drvne sjeke s energetskom vrijednou.
5.3. Potronja energije i emisije CO2

Kako bi se prihvatili sustavi odrive energije, korisno je i ispravno posjedovati komparativne evaluacije o potronji neobnovljive energije koja je potrebna za napajanje, uz
energiju i sirove materijale, itavog procesa proizvodnje finalne energije (lanac proizvodnje). Analiza energije* obuhvaa svu neobnovljivu energiju koja se konzumira u
lancu: ekstrakciju, procesuiranje, pohranu, energetsku konverziju goriva, ukljuujui
energetski troak ureaja i alata koji se koriste u pojedinanim fazama. Tablica 5.3.1.
prikazuje potronju energije izraenu kao postotak neobnovljive energije potroene
za proizvodnju korisne termalne energije (CER**).
Potronja energije za proizvodnju i krajnju uporabu goriva obuhvaa emisiju odreene koliine ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu, kao i ostalih vrsta staklenikih plinova koji su izraeni u agregatnom obliku, uz ekvivalentni CO2 parametar.
* Ova je analiza provedena upotrebom baze podataka GEMIS (engl. Global Emission Model for Integrated
Systems Globalni model emisije za integrirane sustave verzija 4.42, ko- Institut e.V. Darmstadt (Njemaka) www.oeko.de).
** CER (engl. Cumulated Energy Requirement zahtjev kumulativne energije) mjeri ukupnu koliinu izvora
(primarne) energije koja je potrebna za opskrbu jedinice finalnom termalnom energijom.
67
Vrijednosti navedene u tablici 5.3.1. omoguuju izraun smanjenje emisija CO2 do kojeg moe doi upotrebom goriva iz drvne biomase umjesto fosilnih goriva.
Tablica 5.3.1. Energetska potronja i emisije CO2
Sustav zagrijavanja
Cjepanice (10 kW)
umska drvna sjeka (50 kW)
umska drvna sjeka (1 MW)
Drvna sjeka kulture kratkih ophodnji jablana (50 kW)
Pelet (10 kW)
Pelet (50 kW)
Lo ulje (10 kW)
Lo ulje (1 MW)
LPG (10 kW)
Prirodni plin (10 kW)
Prirodni plin (1 MW)
CER
%
3,69
7,81
8,61
10,44
10,20
11,08
17,33
19,04
15,03
14,63
17,72
CO2
kg/MWh
9,76
21,12
21,13
27,39
26,70
28,95
315,82
321,88
272,51
226,81
233,96
ekv. CO2
kg/MWh
19,27
26,04
23,95
40,16
29,38
31,91
318,91
325,43
276,49
251,15
257,72
Primjer 5.5.1. Procjena smanjenja CO2

U nastavku je ilustriran postupak koji se treba slijediti kako bi se procijenila koliina
CO2 koja se moe utedjeti konvertiranjem kotla na prirodni plin u kotao na drvnu sjeku. U sljedeem se primjeru kao referenca uzima podruna toplana snage 500 kW na
drvnu sjeku.
1) Izraun konane koliine energije kao godinje proizvodnje energije postrojenja: Registrirana 2-godinja termalna proizvodnja: (556 + 603)/2 = 580 MWh/godina (prosjek)
2) Izraun godinjih emisija CO2 i ekv. CO2 koritenjem prirodnog plina: (tablica 5.3.1.)
Prirodni plin: (580 x 233,96): 1.000 = 135,7 t CO2
Prirodni plin: (580 x 257,72): 1.000 = 149,5 t ekv. CO2
3) Izraun godinjih emisija CO2 i ekv. CO2 koritenjem drvne sjeke: (tablica 5.3.1.)
umska drvna sjeka: (580 x 21,13): 1.000 = 12,3 t CO2
umska drvna sjeka: (580 x 23,95): 1.000 = 13,9 t ekv. CO2
4) Izraun izbjegnutih emisija ekv. CO2 koritenjem drvene drvne sjeke umjesto prirodnog plina radi proizvodnje topline
135,7 12,3 = 123,4 t CO2/godina
149,5 13,9 = 135,6 t ekv. CO2/godina
Uz pretpostavku da je ivotni vijek postrojenja 20 godina, moe se izraunati emisija
od 2.468 t CO2.
Voza koji godinje u prosjeku prijee 25.000 km emitira otprilike 3,5 do 4 t CO2. Stoga, postrojenje u ovom sluaju moe zamijeniti oko 30 automobila, ukupno pokrivajui 830.000 km/godina.
5) Izraun novane vrijednosti utede ugljikova dioksida
Danas se na meunarodnom tritu (BlueNext EUA) jedna tona CO2 procjenjuje na
otprilike 15 (prosinac 2008.) 123,4 x 15 = 1.851 /godina.
69
DODACI
A1. Nacrt ugovora o prodaji drvne sjeke s energetskom vrijednou
(pogledati CEN/TS 14961:2005)
Ugovorne strane
Ovaj se ugovor sklapa izmeu sljedeih ugovornih strana:
dobavljaa, Cooperativa Agroforestale- Viale Universita 14,
32021 Agordo (BL) VAT01237780265, u daljnjem tekstu: FO
i kupca,
Wood chips district heating Ltd., u daljnjem tekstu: TE.
l. 1. Predmet ugovora
Predmet ovog ugovora je isporuka drvne sjeke dobivene usitnjavanjem nepreraenog drva FO-a TE-u. Drvna sjeka e sluiti kao gorivo za grijanje okruga koji je vlasnitvo TE-a.
l. 2. Vrijeme isporuke
FO se obvezuje isporuiti svaki tovar goriva unutar 6 radnih dana od primitka pisanog
zahtjeva TE-a poslanog faksom ili e-potom. TE e takoer obavijestiti FO o entitetu
punjenja koji e biti isporuen, izraeno u tonama.
l. 3. Godinje potrebe
Koliina drvne sjeke koja e biti isporuena tijekom razdoblja vaenja ovog ugovora
jednaka je koliini drvne sjeke koju e postrojenje uistinu konzumirati tijekom sezone
grijanja. Na temelju izrauna energije, procijenjeno je da e ta koliina iznositi 500 tona (uz referentnu vlagu (M) od 30%).
l. 4. Podrijetlo goriva iz biomase
Dostavljena drvna sjeka bit e proizvod mehanikog procesuiranja materijala od nepreraenog drva, kako je navedeno u tehnikoj specifikaciji CEN/TS 14961.
Drvna sjeka e biti dobivena usitnjavanjem: trupaca crnogorinog drva ili listaa bez
grana, bezlisnih trupaca listaa bez grana, ostataka listaa nakon rezanja (bez listova
ili suhih listova), usjeka i ploa te ostalih otpadnih proizvoda primarne konverzije od
kojih se moe dobiti visokokvalitetna drvna sjeka.
70
DODACI
l. 5. Dimenzije
Kad je rije o dimenzijama drvne sjeke, referentne su tehnike specifikacije CEN/TS
14961. Isporuena drvna sjeka pripadat e razredu P45.
Razredi dimenzija drvne sjeke u skladu s tehnikom specifikacijom CEN/TS 14961
Razredi dimenzija (mm)
Sastav veliine estica (%)

Glavna koliina
>80% m.u.
Fina estica
< 5%
Gruba estica
< 1%
P16
3,15 P 16
< 1 mm
< 45 mm sve < 85 mm
P45
3,15 P 45
< 1 mm
> 63 mm
P63
3,15 P 63
< 1 mm
> 100 mm
P100
3,15 P 100
< 1 mm
> 200 mm
l. 6. istoa
Isporuena drvna sjeka nee sadravati strane tvari, poput avala, ica i vijaka, ili kakve druge metalne predmete.
l. 7. Vlaga i teina punjenja
Vlagu (M) i teinu punjenja odreuje FO.
l. 8. Odredbe i uvjeti izdavanja rauna
Raun za isporuenu drvnu sjeku izdaje se uz referencu na njezinu energetsku vrijednost, tj. na njihov NOVM izraen u MWh/t, izraunat na temelju teine (t) i vlage (M) punjenja, a u skladu sa sljedeom formulom:
NOVM=
NOV0 x (100 M) 2,44 x M

100
x 0,278
FO e TE-u za svaku isporuku izdati deklaraciju o kvaliteti drvne sjeke (vidjeti A2).
l. 9. Cijena dostave iz postrojenja za grijanje
TE e FO-u platiti ciljnu cijenu za drvnu sjeku koja e biti jednaka 85,00 /t (+ PDV od
10%) za M30, ex postrojenje (24,15 /MWh). Cijena varira ovisno o vlazi isporuene
drvne sjeke. Isporuena drvna sjeka nikad ne smije biti vlanija od 35%.
71
Sljedea tablica pokazuje varijaciju u cijeni u skladu s 4 razreda vlage.

Energetska cijena
/MWh 24,15
Sadraj razreda vlage
/t
Ne ukljuujui PDV
Ukljuujui PDV
M 20
1520%
95
104,5
M 25
2125%
90
99,0
M 30
2630%
85
93,5
M 35
3135%
75
82,5
l. 11. Plaanje
TE e izvriti uplatu za isporuenu drvnu sjeku u roku od 30 dana od datuma izdavanja rauna od FO. U sluaju da ne plati u skladu s dogovorenim uvjetima, FO zadrava
pravo obustavljanja usluge isporuke i traenja kamata na zakanjelo plaanje, u skladu
s trenutanim pravilima.
l. 12. Neprihvatljive isporuke
TE nee platiti niti jednu isporuku neprihvatljive drvne sjeke.
l. 13. Rok vaenja

Valjanost ovog ugovora poinje na dan kad ga ugovorne strane potpiu i nastavit e
se u punoj snazi i s punim uinkom kroz razdoblje od 3 godine.
U sluaju da postrojenje prestane s radom zbog bilo kojeg razloga koji se ne moe pripisati ugovornim stranama, TE zadrava pravo da trajno raskine ovaj ugovor unutar 6
mjeseci.
l. 14. Posebne odredbe
1. U sluaju bilo kakvog spora ili potraivanja koji proizau iz ovog ugovora ili su s njim
u vezi, ukljuujui, bez ograniavanja, bilo kakvo pitanje koje se odnosi na njegovo
vaenje, interpretaciju i ispravno provoenje, ugovorne strane se slau da se takvi
sporovi ili zahtjevi konano rijee arbitraom Suda u ..
2. Ovaj je ugovor pravovaei i punog uinka od i nakon datuma kad ga potpiu obje
ugovorne strane.
72
DODACI
3. Ugovor je sainjen u dva primjerka, a svaka ugovorna strana zadrava po jedan primjerak.
4. Druga e strana o bilo kakvim promjenama u uvjetima i odredbama ovog ugovora
biti obavijetena pisanim putem.
5. Bilo kojoj treoj strani koja preuzima bilo koju od ugovornih strana bit e dodijeljena
prava i obveze koje proizlaze iz ovog ugovora.
6. Ugovorne strane pristaju jednako dijeliti trokove nacrta ovog ugovora, pri emu
svaka ugovorna strana plaa 50% ukupnog troka.
Mjesto, datum
peat i potpis
pravnog zastupnika FO-a
Mjesto, datum
peat i potpis
pravnog zastupnika TE-a
73
A2. Primjer Deklaracije o kvaliteti goriva za drvnu sjeku

(pogledati CEN/TS 15234:2006)
Podnositelj zahtjeva: Cheap-Wood Chips District heating Ltd.

DEKLARACIJA O KVALITETI GORIVA ZA DRVNU SJEKU
TEMELJENA NA STANDARDU CEN/TS14961
Dobavlja
SOLID WOOD-FUELS Cooperative

p.p. 110
CB 10 1HL SAFFRON WALDEN Essex (UK)
Tel. +44.01799 5165689 Faks +44.01799 5165690
Osoba za kontakt: g. Peter Wood
Adresa e-pote: Delivering@solid.wood-fuels.co.uk
Broj za kontakt: N. 0015/a
Sirovi materijal
Crnogorini trupci, postranke i okresline

(1.1.2.2., 1.2.1.2.)
Porijeklo
Uttlesford, Okrug Essex
Koliina za dostavu
10 t (vidjeti priloenu potvrdu o teini)
Svojstva
Veliina estica
P45
Vlaga (M)
M30
Udio pepela (m.u.% s.o.)
A3.0
Nasipna gustoa (kg/nasipni m3)
230
Ogrjevna vrijednost (MJ/kg)
12,2
Gustoa energije (MJ/nasipni m3)
2806
Mjesto i datum
Potpis opunomoenika
74
DODACI
A3. Granine vrijednosti za koncentraciju tekih metala u

pepelu biomase koji se koristi na poljoprivrednim
zemljitima u Austriji[9, 10]
Metali
Granina vrijednost
mg/kgdb
Koliina irenja
g/ha/godina
Obradiva zemlja
Livada-panjak
Cink (Zn)
1.500
1.500
1.125
Bakar (Cu)
250
250
190
Krom (Cr)
250
250
190
Olovo (Pb)
100
100
75
Vanadij (V)
100
100
75
Kobalt (Co)
100
100
75
Nikal (Ni)
100
100
75
Molibden (Mo)
20
20
15
Arsenij (As)
20
20
15
Kadmij (Cd)
100 ng TE/kgdb
100 g/ha
75 g/ha
PCDD/F (dioksin)
PCDD/F poliklorirani dibenzodioksini/furan

ET: Ekvivalent toksinosti
75
A4. Primjer cjenika za profesionalnu trgovinu cjepanicama
Cjenik u nastavku samo je indikativan.
CJENIK 2007./08.
Vai do 31. srpnja 2008.
Iz trgovine, PDV ukljuen
CJEPANICE SMREKE i BUKVE SPREMNE ZA LOENJE (M20)
Cijene za sloeni i nasipni m3, 1 prostorni m3 ~ 1,4 nasipna m3
NOV20 = 4 kWh/kg
~ 450 kg bukve ~ 300 kg smreke M20 = 1 prostorni m3 P330 (L=33 cm)
Bukva
(uz kvotu drugih vrsta
bjelogorinog drvea)
1 prostorni m3 = 450 kg
1 nasipni m3 = 320 kg
Smreka
(uz kvotu drugih vrsta
bjelogorinog drvea)
1 prostorni m3 = 300 kg
1 nasipni m3 = 215 kg
Duina (L)
do 7 nasipnih m3
do 5 sloenih m3
100 cm (P1000)
79,00
Na vie od
5 sloenih m3
popust od 5%
75,05
50 cm (P500)
84,00
79,80
33 cm (P330)
59,70
84,00
79,80
25 cm (P250)
63,30
89,00
84,55
Duina (L)
do 7 nasipnih m3
do 5 sloenih m3
Na vie od
5 sloenih m3
popust od 5%
100 cm (P1000)
69,00
65,55
50 cm (P500)
74,00
70,30
33 cm (P330)
53,00
74,00
70,30
25 cm (P250)
56,60
79,00
75,05
76
A5. Kratice i simboli
m3: puni kubni metar

prostorni m3: prostorni metar
nasipni m3: nasipni metar
u: vlaga na suhoj osnovi [%]
M: vlaga na mokroj osnovi [%]
Mv: kruta gustoa [volumetrijska masa] [kg/m3]
Ms: prostorna i nasipna gustoa [kg/msa, kg/msr]
Ww: mokra teina [kg, t]
W0: suha teina [kg, t]
d.b.: suha osnova [kg, t]
w.b.: vlana osnova [kg, t]
BOV: bruto ogrjevna vrijednost [MJ/kg, kWh/kg]
NOVM: neto ogrjevna vrijednost [MJ/kg, kWh/kg]
toe: tona naftnog ekvivalenta
Q: termalni kapacitet kotla [kW]
QB: bruto kapacitet kotla [kW]
QN: nominalni terminalni kapacitet [kW]
k: uinkovitost [%]
v: smanjivanje volumena [%]
av: bubrenje volumena [%]
KKO: kulture kratkih ophodnji
DODACI
77
A6. Meunarodni sustav jedinica
10n
1015
Prefiks
Simbol
Skala
Decimala
peta
Bilijarda
1 000 000 000 000 000
12
tera
Bilijun
1 000 000 000 000
10
giga
Milijarda
1 000 000 000
106
mega
Milijun
1 000 000
103
kilo
Tisua
1 000
10
hekto
Sto
100
10
deka
da
Deset
10
101
deci
Desetina
0,1
102
10
centi
Stoti dio
0,01
mili
Tisuiti dio
0,001
mikro
Milijunti dio
0,000 001
10
10
79
REFERENCE
1. GIORDANO, G., 1988. Tecnologia dellegno, UTET, Milano

2. HARTMANN, H. (Hrsg.), 2007. Handbuch Bioenergie-Kleinanlagen (2. Auflage), Sonderpublikation
des Bundesministeriums fur Verbraucherschutz, Ernahrung und Landwirtschaft (BMVEL) und der
Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe (FNR), Gulzow (DE) 224 S., ISBN 3-00-011041-0
3. JONAS, A., HANEDER, H., FURTNER, K., 2005. Energie aus Holz. Landwirtschaftskammer Niederosterreich St. Polten (AT)
4. HOLDRICH, A., HARTMANN, H., DECKER, T., REISINGER, K., SOMMER, W., SCHARDT, M., WITTKOPFT,
S., OHRNER, G., 2006. Rationelle Scheitholzbereitstellungsverfahren Technologie- und Forderzentrum (TFZ) Straubing (DE)
5. HELLRIGL, B., 2006. Elementi di xiloenergetica. Definizioni, formule e tabelle Ur. AIEL, Legnaro (PD)
6. LOO VAN, S., KOPPEJAN, J., 2003. Handbook of Biomass Combustion and Co-Firing, Ur. Twente University Press (NL).
7. FRANCESCATO, V., ANTONINI, E., PANIZ, A., GRIGOLATO, S., 2007. Vitis Energetica, valorizzazione
energetica deisarmentidi vite in provincia di Gorizia, Informatore Agrario br. 10.
8. OBERNBERGER, I., 1995. Logistik der Aschenaufbereitung und Aschenverwertung, Bundesministerium fur Ernahrung, Landwirtschaft und Forsten, Bonn (DE)
9. BUNDESMINISTERIUM FUR LAND- UND FORSTWIRTSCHAFT, 1997. Der sachgerechte Einsatz von
Pflanzenaschen im Wald, Be (AT)
10. BUNDESMINISTERIUM FUR LAND- UND FORSTWIRTSCHAFT, 1998. Der sachgerechte Einsatz von
Pflanzenaschen im Acker- und Grunland, Be (AT)
11. AA.VV. Projekt BIOCEN, 2004. Gestione e valorizzazione delle ceneri di combustione nella filiera legno-energia. Regija Lombardija
12. BURGER, F., 2005. Wood Chip Drying Pilot Study "Wadlhausen", Bayerische Landesanstalt fur Wald
und Forstwirtschaft, Freising (DE)
13. ITEBE, 2004. Produire de la plaquette forestiere pour l'energie, Bonne pratique n1 du bois dechiquete, Lons Le Saunier (FR)
14. FRANCESCATO,V., ANTONINI, E., MEZZALIRA G., 2004. L'energia del legno, Nozioni, concetti e numeri di base, Regija Pijemont
15. FRANCESCATO, V., PANIZ, A., ANTONINI, E., CORREALE, S.F., AGOSTINETTO, L., 2007. Stagionatura
e caratterizzazione qualitativa del cippato di legno, Rivista Tecnica AGRIFORENERGY br. 2. Ur. AIEL,
Legnaro (PD)
16. FLORIAN, G., 2006. Nicht langer das Aschenputtel der Holzbranche, Energie Pflanzen br. 6. Das Fachmazin fur nachwachsende Rohstoffe und erneuerbare Energien ScheeRel-Hetzwege (DE)
17. DANY, C., 2007. Allgauer Hackschnitzel, Energie Pflanzen br. 6. Das Fachmazin fur nachwachsende
Rohstoffe und erneuerbare Energien ScheeRel-Hetzwege (DE)
18. BIERNATH, D., 2006. Brennholztrocknung mit der Biogasanlage, Energie Pflanzen br. 2. Das Fachmazin fur nachwachsende Rohstoffe und erneuerbare Energien ScheeRel-Hetzwege (DE)
19. STAMPFER, K., KANZIAN, C., 2006. Current state and development possibilities of wood chip supply
chains in Austria, Hrvatski asopis o umskom inenjeringu, 27(2): str.135.-144.
20. CEN/TS 14961, 2005. Tehnika specifikacija Kruta biogoriva specifikacije i klase goriva
Tiskano u oujku 2012.
Autori snose svu odgovornost za sadraj ove publikacije. Pritom ona nuno ne odraava miljenje
Europske zajednice. Europska komisija nije odgovorna ni za kakvu upotrebu ovdje sadranih podataka.
PRIRUNIK O GORIVIMA
IZ DRVNE BIOMASE

D32 Biofuel Hanbook REGEA PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

D32 Biofuel Hanbook REGEA PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DRVNE BIOMASE

PROIZVODNJA | ZAHTJEVI KVALITETE | TRGOVINA

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DRVNE BIOMASE

3. PROIZVODNJA CJEPANICA I DRVNE SJEKE

4. ZAHTJEVI KVALITETE I REFERENTNI STANDARDI

5. TROKOVI ENERGIJE, TRENDOVI I USPOREDBE

Valter Francescato, Eliseo Antonini

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

1.3 Omjeri teine/volumena

1.4 Volumen terminologija

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

Tablica 1.4. Volumen terminologija na est jezika

Metro stero riversato

Metro stero accatastato

Nasut kubini meter

Metre cube de bois plein

Solid cubic meter

Metre cube apparent plaquette

Bulk cubic meter

Stacked cubic meter

1.5 Masena gustoa glavnih umskih vrsta

Tablica 1.5.3. Srednja masena gustoa suhog drva (NORM* B 3012)

* NORM: Austrijski institut za standardizaciju sterreichisches Normungsinstitut

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

1.6 Nasipna gustoa glavnih krutih biogoriva[2]

Nasipna gustoa (kg/nasipni m3)

1.7 Stope konverzije trupci/cjepanice/drvna sjeka

prostorni prostorni nasipni

1 prostorni m3 izrezanih cjepanica

1 nasipni m3 izrezanih cjepanica

1 nasipni m3 fine drvne sjeke

1 nasipni m srednje drvne sjeke (G50)

1 prostorni m3 cjepanica od 1 metra

1,4 prostorna m3 cjepanica

Konverzijski faktori za glavne nusproizvode primarne proizvodnje klada [3]

1 nasipni m piljene drvne sjeke G50

1 nasipni m3 fine piljevine (< 5 mm)

Tablica 1.7.2. Konverzijski faktori za cjepanice (s korom) [2]

Okruglo dugo drvo

Odnosi se na 1 m3 trupaca s korom

Odnosi se na 1 prostorni m3 okruglog dugog drva

Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih cjepanica od 1 metra

Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih izrezanih cjepanica od 33 cm

Odnosi se na 1 nasipni m3 nasipanih izrezanih cjepanica od 33 cm

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

Tablica 1.7.3. Masena gustoa i nasipna gustoa glavnih vrsta drvea[2]

Masena gustoa i nasipna gustoa u kg*

Primjer 1.7.2. Izraun nasipne gustoe

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

2.1. Mjerne jedinice za toplinsku energiju

Tablica 2.1.1. Faktori konverzije jedinica toplinske energije

* Kalorija je mjerna jedinica nastala prije standardnog meunarodnog sustava SI.

= 3 600 kJ (3,6 MJ)

2.2. Energija i snaga

1 vat x sekunda (Ws)

Tablica 2.2.1. Ekvivalentnost izmeu najee koritenih jedinica toplinske energije

Kotao od 100.000 kcal ima kapacitet od 116.280 W [= 116 kW]

PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE

Primjer 2.2.1. Izraun opskrbe toplinom pomou kotla

:: makroporoznost koju stvaraju upljine provodnih ila i parenhimske stanice koje

vlaga na s.o. (u%)

2.4. Smanjenje i bubrenje volumena

Volumetrijsko smanjenje [%]