28.10.2014.

Katedra za anatomiju i fiziologiju

Fiziologija skeletnih miia

dr.sc. Ivna Kocijan

Podjela miia
Poprenoprugasti miii

Skeletni miii

Voljna kontrola

Miii bez pruga

Srani mii

Glatki miii

Ne-voljna kontrola

28.10.2014.

Mikroskopska graa miia

SKELETNI

GLATKI

SRANI

Skeletni miii

Makroskopska graa
Mikroskopska graa
Kako nastaje miina kontrakcija?
Svojstva miine kontrakcije

28.10.2014.

Funkcija skeletnih miia

Odravanje poloaja tijela

Kretanje tijela i pokretanje dijelova tijela
Proizvodnja topline

Makroskopska graa skeletnog miia

Mii

Miina ovojnica (fascija)

Tetiva

Miino vlakno - stopljene miine

stanice
Snop miinih vlakana
epimizij
perimizij

Vezivno tkivo

endomizij
Krvne ile i ivci

28.10.2014.

Mikroskopska graa skeletnog miia

Miino vlakno

Jezgra

Graa miinog vlakna

Miofibrile
Jezgra

Zavrne cisterne SR
T-cjevica
Miofilamenti

Sarkolema

Sarkoplazmatski
retikulum
Mitohondriji
Sarkoplazma

28.10.2014.

Graa miofibrile
Aktin
Miozin

I pruga A pruga I pruga

Tanki miofilament
AKTIN

Popreni mostovi

Debeli filament
MIOZIN

Graa sarkomere
Sarkomera - osnovna anatomska i funkcionalna jedinica miine kontrakcije
A pruga I pruga

Z ploa

Miozin

Aktin
Sarkomera

Z ploa

28.10.2014.

Miofilamenti
Debeli filamenti- miozin
sastoje se od molekula miozina
popreni mostovi

Tanki filamenti - aktin

sastoje se od molekula
aktina, troponina i
tropomiozina

9-7

Neuromuskularna veza

mjesto komunikacije izmeu

aksona i miinog vlakna
motoriki neuron
motorika zavrna ploa
sinaptika pukotina
sinaptike vezikule
neurotransmitor acetilkolin
miini impuls se iri sarkolemom
Acetilkolinesteraza razgrauje Ach
video neuromuskularna veza

9-8

28.10.2014.

Kako nastaje kontrakcija?

Poetno stanje oputen mii (1)
miini impuls izaziva otputanje Ca
iona iz SR u citosol. Ca se vee za
troponin. Tropomiozin se pomie i
oslobaa mjesta za vezanje miozina
(2)
Miozin i aktin se veu preko poprenih
mostova (3)
Glavice rade pomak i miozin povlai
aktin. ADP i fosfat se oslobaaju s
miozina (4)
Vee se novi ATP. Prekida se veza
aktina i miozina (5)
ATP se razgrauje na ADP i fosfat
miozin u stanju pripravnosti za novo
vezivanje (6)

video ATP i kretanje poprenih mostova

popreni most

Kontrakcija sarkomere

aktin

Oputen mii

miozin

Kontrakcija

video kontrakcija sarkomere

28.10.2014.

to je potrebno za kontrakciju?

ivani impuls
Ca2+
Energija (ATP)

Metabolizam i energetika miia

Kreatin-fosfat
Brzo pretvara ADP u ATP tako to donira fosfat
Kratka, intenzivna miina aktivnost
Anaerobni metabolizam
Glikoliza
nastaje ATP (malo) i mlijena kiselina
Troi se glukoza i miini glikogen
Miina aktivnost srednjeg trajanja
Aerobni metabolizam
Ciklus limunske kiseline
Nastaje ATP (mnogo), CO2 i voda
Dugotrajna miina aktivnost
Goriva: glukoza, glikogen i masne kiseline
Mioglobin: pohranjuje kisik u miinim vlaknima
Dug kisika: koliina O2 potrebna za pretvorbu mlijene kiseline u glukozu u jetri

28.10.2014.

Od ivanog impulsa do kontrakcije

ivani impuls stie do miia motorikim neuronom
Prijenos impulsa na miino vlakno
irenje impulsa sarkolemom i sustavom T cjevica
Oslobaanje Ca2+ iz SR

Povezivanje aktina i miozina (popreni mostovi)

KONTRAKCIJA
sarkomere i itavog miia

Motorika jedinica

Spinal cord

= Motorika jedinica 1
= Motorika jedinica 2
= Motorika jedinica 3

28.10.2014.

Motorika jedinica

Motorika jedinica sva miina vlakna koja inervira jedan motoriki neuron

Istovremeno kontrahiranje vie motorikih jedinica - prostorna sumacija kontrakcija

Motoriki neuron
Motoriki
neuron

Zavretci ivanog
vlakna
Miina
vlakna

Trzajna i tetanika kontrakcija

Miini trzaj pojedinana, nagla kontrakcija kratkog trajanja; posljedica jednog ivanog
impulsa

Tetanika kontrakcija miina kontrakcija produljenog trajanja; nastaje stapanjem

pojedinanih kontrakcija kada se mii uzastopno podrauje ivanim impulsima

uzastopnim kontrakcijama razvijaja se sve vea sila - vremenska sumacija kontrakcija

ivani impulsi

kontrakcija

tetanika
kontrakcija
trzaj

10

28.10.2014.

Izometrika i izotonika kontrakcija

A. izotonika kontrakcija napetost u miiu je konstantna, a mijenja
se duljina miia
B. izometrika kontrakcija mii razvija napetost ali ne mijenja duljinu
(kontrakcija bez skraivanja)

Prilagodba miia funkciji

Prokrvljenost, promjer, duljina, snaga, broj mitohondrija

Proces preoblikovanja je vrlo brz (nekoliko tjedana)
Atrofija smanjenje miine mase
ako se mii dulje ne upotrebljava, kontraktilni proteini propadaju bre
nego to se nadoknauju novima - smanjuje se masa miia
ako mii izgubi svoju inervaciju i vie ne prima kontraktilne signale
potrebne za odravanje tonusa
Hipertrofija - poveanje miine mase.
posljedica je hipertrofije pojedinih miinih vlakana.
sinteza kontraktilnih proteina je vea od njihove razgradnje, pa se
poveava broj aktinskih i miozinskih niti u miofibrilama.
poveane miofibrile unutar mi. vlakna se mogu razdvojiti i stvoriti nove
miofibrile.

11

28.10.2014.

Brza i spora miina vlakna

Razliite fizikalne (duljina, promjer) i kemijske osobine miinih vlakana brzi i spori miii
Brza miina vlakna
Vlakana su deblja i sadre vie SR
Metabolizam prvenstveno anaerobni (glikoliza)
Malo mitohondrija
Malo mioglobina
Bijeli miina vlakna - specijalizirani za brze, snane pokrete, ali se
brzo umaraju
Spora miina vlakna
prvenstveno aerobni metabolizam
mnogo mitohondrija
Mnogo mioglobina
Crvena miina vlakna sporija kontrakcija, ali mogu biti aktivni dulje
od bijelih

Bijela miina
vlakna

Crvena
miina vlakna

12

28.10.2014.

Glatka miina vlakna

U usporedbi sa skeletnim miiima:

tanja i kraa miina vlakna (promjer 1-5 m, duljina 20-500 m)
jedna jezgra
miofilamenti nepravilno organizirani
nema ispruganosti
nema T cjevica
slabo razvijen SR

13

28.10.2014.

Kontrakcija glatkih miia

Slinosti sa skeletnim miiima

interakcija izmeu aktina i miozina
koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju
poveanje unutarstaninog Ca2+ potie kontrakciju

Razliitosti sa skeletnim miiima

Ca2+ za kontrakciju veinom iz izvanstanine tekuine
nema troponina
regulacija kontrakcije pomou kalmodulina
Kompleks Ca2+ -kalmodulin djeluje na miozin
nema Z-ploa
aktinske niti privrene za gusta tjeleca
regulacija kontrakcije glatkih miia: ivana i hormonalna
neurotransmiteri: acetilkolin i noradrenalin
samopodraljivost
sporija kontrakcija i relaksacija
otporniji na zamor; dugotrajna kontrakcija

Vrste glatkih miia

Jednojedinini glatki miii

Viejedinini glatki miii

stanice povezane pukotinastim vezama

sincicij (sincicijski glatki mii)
visceralni glatki miii - u stijenci veine
upljih visceralnih organa
glavnu ulogu u kontrakciji imaju
neivani podraaji (hormoni, lokalni
imbenici)
slojevi miinih vlakana
samopodraljivost i ritminost
stvaraju peristaltiku

vie zasebnih, meusobno neovisnih

jedinica
kontrakciju zapoinje ivani podraaj
npr. arenica oka; stijenka velikih
krvnih ila; piloerekcijski miii
viejedinini

jednojedinini

14