Prirucnik Seoski Turizam Za Web PDF

UVODNA POJANJENJA
PRIRUNIK
ZA BAVLJENJE
SEOSKIM
PRIRUNIK ZATURIZMOM
BAVLJENJE
SEOSKIMKorak
TURIZMOM
po korak od ideje
Korak po korak od ideje
poslovanja
Korak po korak od idejedo
douspjenog
uspjenog poslovanja
Hrvatska, 2011
UVODNA POJANJENJA
IMPRESUM
Autor:
Robert Baac
Nakladnik:
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
Za nakladnika:
Damir Bajs
Urednici:
Mr. sc. Ivo Mujo
Dr. sc. Tatjana Grediak
Mr. sc. Ognjen kunca
Lektura:
Vicko Krampus, prof.
Grafiko oblikovanje:
Kreimir Kraljevi
Tisak i uvez: Tiskara Zelina d.d.
Naklada: 2000
Ministarstvo turizma RH
Izraeno u sklopu provedbe GEF/UNDP projekta Ouvanje i odrivo koritenje
bioloke raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST .
Zagreb, 2011.
ISBN 978-953-55529-2-5
4
SADRA J
SADRAJ
UVODNE RIJEI
10
RIJE MINISTRA TURIZMA
10
RIJE AUTORA
11
1 UVODNA POJANJENJA
13
1.1 Zato seoski turizam?
15
1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina
16
2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA
21
2.1 KORAK 1: ideja
23
2.1.1 Definiranje, analiza i mjerenje motivacije
24
2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma?
27
2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje
34
2.1.3 Tko su moji budui gosti?
35
2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi)
37
2.1.4.1 Agroturizam
38
2.1.4.2 Kuaonica
39
2.1.4.3 Ruralna kua za odmor
40
2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom
40
2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel
41
2.1.4.5.1 Difuzni hotel
42
2.1.4.6 Ruralni kamp
43
2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite
44
2.1.5 Zakonski okvir
45
2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate

oblike seoskog turizma
47
2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane
50
2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane
51
SADRA J
2.2 Korak 2: zatvaranje financijske konstrukcije i mogui izvori financiranja

vaeg budueg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
65
2.2.1 Vlastita sredstva
65
2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice
65
2.2.3 Kreditna sredstva
67
2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu
67
2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka
68
2.2.5 Sredstva EU-a
68
2.3 Korak 3: ureenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
70
2.3.1 Vanjsko ureenje objekta
71
2.3.2 Unutarnje ureenje objekta
75
2.3.3 Ureenje okolia i vrta
80
2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
86
2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu
87
2.4 Korak 4: organizacija usluga
89
2.4.1 Usluge smjetaja
89
2.4.2 Usluge prehrane
89
2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane
89
2.4.2.2 to ponuditi od hrane
92
2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia
95
2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu
96
2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda
105
2.4.5 Formiranje cijena
106
2.5. Korak 5: registracija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
108
2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije)
108
2.5.2 Postupak registracije
108
2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba,

apartman, ruralna kua za odmor, kamp)
109
2.5.2.2 Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp
111
SADRA J
2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel)
112
2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite)
113
2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite
114
2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite
116
2.6 KORAK 6: podsjetnik na zakonske obveze tijekom poslovanja
118
2.6.1 Porezne obveze
118
2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit
118
2.6.1.2 Paualni porez
118
2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost
119
2.6.1.4 Porez na potronju
120
2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi)
120
2.6.2 Voenje poslovnih knjiga
122
2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na

seljakim domainstvima
122
2.6.2.2 Privatni iznajmljivai
125
2.6.2.3 Obrt
125
2.6.2.4 Poduzee
126
2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun
126
2.6.4 Ostale obveze
130
2.6.4.1 Prijava gostiju u turistiku zajednicu
130
2.6.4.2 Prijava stranih gostiju u MUP
131
2.6.4.3 Plaanje boravine pristojbe i turistike lanarine
132
2.6.4.4 Izrada cjenika
134
2.6.4.5 Izrada normativa jela i pia
137
2.6.4.6 Oznaavanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (tabele)
139
2.6.4.7 Informativna mapa
141
2.6.4.8 Putokazi / oznake
141
2.6.4.9 Ishoenje odobrenja za branje jestivog i ljekovitog bilja te gljiva

koje se nude kroz usluge seoskog turizma
143
2.6.4.10 Obvezno osiguranje gostiju
145
2.6.5 Higijenske i sanitarne obveze
146
SADRA J
2.6.5.1 Higijenske i sanitarne obveze gospodarstava registriranih kao

seljako domainstvo i/ili hotel, koja pruaju usluge prehrane za
goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske
goste)
146
2.6.5.2 Higijenske i sanitarne obveze za gospodarstva, registrirana kao

privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane
samo gostima na smjetaju
148
2.6.5.3 HACCP sustav i turistika seoska obiteljska gospodarstva
148
2.6.6 Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom

turizmu
149
2.6.6.1 Proizvodi ivotinjskog podrijetla
149
2.6.6.2 Vino
150
2.6.6.3Rakije
151
2.6.7 Zapoljavanje dodatne radne snage na turisitkom seoskom

obiteljskom gospodarstvu
153
2.6.8 Mogu li se umirovljenici baviti seoskim turizmom, a pri tome zadrati

svoj umirovljeniki status?
154
2.6.9 Donosi li ulazak RH u EU dodatne obveze i zahtjeve kod bavljenja

seoskim turizmom?
155
2.7. Korak 7: povezivanje s tritem
157
2.7.1 Izrada posjetnice (vizit karte)
157
2.7.2 Javno predstavljanje vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
158
2.7.3 Osobni obilazak relevantnih institucija
159
2.7.4 Vlastita internetska stranica
160
2.7.5 Sajmovi i manifestacije
164
2.7.6 Poslovanje s turistikim agencijama
165
2.7.7 Jo neki uinkoviti naini promocije vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
166
2.7.8 Komuniciranje s gostom
167
SADRA J
3 Prilozi
175
3.1 to moemo nauiti na iskustvu drugih: seoski turizam u zemljama EU-a
175
3.1.1 Francuska
176
3.1.2 Austrija
180
3.1.3 Italija
182
3.1.4 Slovenija
185
3.1.5 to moemo nauiti i primijeniti iz europskih iskustava?
188
3.1.5.1 Raznovrsna ponuda
188
3.1.5.2 Umreavanje i udruivanje
188
3.1.5.3 Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju

kvalitete
188
3.2. Korisni linkovi
190
NAPOMENA: fotografije koritene u ilustraciji ovoga prirunika predstavljaju turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su realizirana i pomou sredstava kreditne linije Razvoj turizma na selu Ministarstva turizma ili sredstvima bespovratnih
potpora (darovnica), sukladno programima Ministarstva turizma.
9
RIJE MINISTR A TURIZMA
Rije ministra turizma

S obzirom na bogatu prirodnu i kulturno-povijesnu raznolikost, Republika Hrvatska
ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, a tako i plasiranja bogate ponude za razliite segmente potranje na turistikom tritu. Ruralni turizam
je veliko potencijalno podruje jer se i u ovom segmentu ponude pruaju velike mogunosti. Na ruralnom prostoru, koji ini vie od 90 posto povrine Republike Hrvatske, ivi oko 50 posto njezinih stanovnika koji su izravno ili neizravno vezani za
poljoprivredu. S obzirom na prirodnu i kulturnu raznolikost regija, bogatu resursnu
osnovu turistikih atrakcija, ouvani okoli te vie od 160 tisua upisanih poljoprivrednih gospodarstava, Republika Hrvatska ima preduvjete za razvijanje seoskog
turizma, ali i drugih posebnih oblika turizma vezanih za ruralni prostor. Poticajni razvojni programi za seoski turizam, kako u kontinentalnim tako i upanijama na moru,
produljuju turistiku sezonu i daju novu kvalitetu ukupnom hrvatskom turizmu.
Glavni strateki ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom podruju su: konkurentnost
na meunarodnom tritu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapoljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu, trajna zatita, implementacija i potivanje visokih
ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala, razvoj
cjelovite ponude turistike destinacije, podizanje razine kvalitete smjetajnih kapaciteta, ugostiteljskih i turistikih usluga, poticanje proizvodnje organske hrane i
autohtonih proizvoda i njihov plasman kroz turistiku infrastrukturu, edukacija zaposlenih u turizmu te poveanje udjela kontinentalnog turizma u ukupnom turistikom prometu.
Pri tome je seoski turizam znaajan imbenik u aktivaciji i odrivom razvoju ruralnih
podruja koji pomae ouvanju lokalnog identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli,
jaa autohtonu, tradicijsku i ekoloku proizvodnju te pomae razvoju ruralnih krajeva na osnovu odrivog razvoja.
Nadamo se da e ovaj prirunik pomoi svim zainteresiranima na nain da ih dodatno motivira i pomogne u osmiljavanju poslovne ideje, a potom korak po korak i
u njenoj realizaciji do uspjenog poslovanja, potpunijeg i veselijeg ivota u seoskom
prostoru i razvoju ruralnih podruja kroz seoski turizam.
Ministar turizma
Damir Bajs
10
RIJE AUTOR A
Rije autora
Prirunik koji drite u rukama, nastao je iz potrebe da se na jednom mjestu prikupe i
obrade sva znanja i korisne informacije vezane za seoski turizam, odnosno za uspjeno voenje jednog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, bez obzira na koji
nain ono bilo registrirano. Od samih poetaka razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj,
svi oni koji su na svojim gospodarstvima pokrenuli turistike usluge suoavali su se s
nedostatkom servisnih i detaljnih informacija i znanja o seoskom turizmu na jednom
mjestu. Poglavito su takove informacije potrebne za sve one koji se tek namjeravaju
baviti seoskim turizmom. Ovim prirunikom se takva potreba zadovoljava. Prirunik
korak po korak, detaljno i na jednostavan i razumljiv nain obrauje sve teme vezane
za organizaciju i voenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, ukljuujui
izbor turistikih usluga, ureenje domainstva, registracije, zakonske odredbe, porezne obveze, promociju, marketing i mnogo ostalih tema i podtema.
Drugi razlog izrade ovoga prirunika je u injenici to se ove, 2011. godine, obiljeava punih 60 godina od nastanka prvog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Naime, jo 1951. godine u tipinom malom selu Chandal a la Javie u Provansi,
Francuska, senator Emile Aubert pokrenuo je pilot projekt organizacije turistikih
usluga na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima iji je cilj bio ouvanje seoskih sredina, zaustavljanje iseljavanja stanovnitva iz ruralnih podruja, stvaranje
novih mogunosti za zaradu kroz turistike usluge i ponovno oivljavanje lokalne
poljoprivrede. Stara, tradicionalno izgraena, naputena tala u vlasnitvu lokalnih
stoara i poljoprivrednika pretvorena je u dom, odnosno seosku kuu za odmor te
dobila naziv gites (kuica). Od te male kuice, na kojoj je pilot projekt uspjeno realiziran, krenuo je razvoj seoskog turizma kakvog danas poznajemo.
Trei razlog zbog kojega se prilo stvaranju ovakvog prirunika jest nastojanje da se
i na ovakav nain pomogne daljnjem razvoju seoskog turizma u Hrvatskoj, odnosno
ohrabri sve one koji misle pokrenuti turistike usluge na svojim seoskim gospodarstvima i olakati snalaenje u poslovanju svima onima koji ve posluju kao turistiko
seosko obiteljsko gospodarstvo. Ovaj prirunik ima za cilj dodatno motivirati na ouvanje ambijentalne arhitekture, seoskih kua, lokalnih specifinosti, tradicije i obiaja, starih zanimljivih vjetina i zanata, bioraznolikosti, poljoprivredne proizvodnje na
malim povrinama, izvornih (domaih) proizvoda, odnosno, kroz turistike usluge
kao motivator razvoja seoskih sredina omoguiti ouvanje slikovitosti i ivotnosti
sela i privlanosti seoskog naina ivota. I to na nain kako je uinjeno mnogo prije
u Francuskoj i drugim danas najrazvijenijim svjetskim turistikim destinacijama, ali
i kako je jo daleko, daleko prije bilo propisano u Poljikom statutu iz 1440. godine
ija je odredba vie nego aktualna i u naim danima:
11
RIJE AUTOR A
Onaj tko posjeduje staru batinu, koja je ostala od predaka, mora je

obraivati i uivati i od nje ivjeti. A nije asno da je potrati i potroi
bez velike nevolje, ve kako nalae stari zakon i obiaj, da je ondje
ostavi gdje je i naao.
Nadamo se da e Vam ovaj prirunik koristiti u Vaem svakodnevnom radu i poslovanju, da e Vam ili dati jasne odgovore na Vaa pitanja, ili s obzirom da je djelatnost
seoskog turizma vrlo opsena i dalje razvijajua, te nije mogue u jednoj knjiici ponuditi sve odgovore barem naputak gdje potraiti odgovor na Vaa pitanja i nedoumice. Takoer se nadamo da ete se njime rado sluiti jer se njime na jednom
mjestu pokualo saeti sve ono to je u organizaciji i poslovanju jednog turistikog
seoskog obiteljskog gospodarstva potrebno znati. Ako Vam ovaj prirunik pomogne
informacijom ili idejom barem malo, u bilo kojem segmentu vaeg bavljenja seoskim
turizmom, njegovo nastajanje i publiciranje bit e i vie nego opravdano.
Autor
Robert Baac
12
UVODNA POJANJENJA
UVODNA
POJANJENJA
1
13
UVODNA POJANJENJA
14
UVODNA POJANJENJA
1 UVODNA POJANJENJA
1.1 Zato seoski turizam?
U dananje vrijeme stresa, strke, nedostatka vremena za sebe i pomanjkanja kvalitetnih aktivnosti, seoski turizam predstavlja odlinu mogunost bijega iz takve stresom
optereene svakodnevnice, te daje mogunost provoenja ugodnog odmora koji
pobuuje nostalgiju za vremenima naih baka.
Koliko je seoski nain ivota te aktivnosti koje se provode na selu prvenstveno
kroz poljoprivredu, koju je jo sv. Pavao okarakterizirao kao jednu od najplemenitijih aktivnosti koje ovjek provodi zaista vrijedan i potreban, govori i istraivanje
britanskog asopisa Country Living (ivot na selu) iz 2004. godine s vrlo zanimljivim
rezultatima. Od 1000 ispitanika, 41% ih je reklo kako je selidba na selu unijela uzbuenje u njihov ivot, dok je 39% izjavilo kako im se ivot poboljao ili oekuju da
se to dogodi. Velika veina smatra kako je ivot na selu bolji po zdravlje, ima manje
kriminala i oekuju da e ivjeti due. Meu onima koji su se preselili na selo, 44% je
reklo da provode vie vremena s partnerom, 38% ima vie zajednikih prijatelja, 27%
se rjee svaa, a opa razina zadovoljstva via je meu ljudima koji su se preselili iz
urbane u ruralnu sredinu nego kod onih koji se nisu selili.
Moderan nain ivota dananjeg ovjeka: brzi tempo, stres, otuenost, nedostatak vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, vie bolesti, ne osjeati se
dobro te neproduktivnost na poslu kao potrebu trai: uivanje u hrani i pravilnije
hranjenje uz provjerene namirnice, bolji osjeaj kroz oputanje i ugodu uz zvukove
iz prirode, ponovna fizika aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, sprjeavanje nastanka nekih bolesti, poboljanje kvalitete ivota, vea produktivnost, vie vremena za
obitelj, ponovno zbliavanje s prirodom, buenje pozitivne nostalgije itd. Upravo
iz navedenog motivi za dolazak na selo kao to su: mir, ist okoli, interakcija s novim ljudima (domaini), zdrava hrana, slow food (sporo jedenje, odnosno uivanje
u hrani), lagani tempo, fizika aktivnost, ne mjeri se vrijeme, dokolica, zasluni su za
nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu i
njegovim potrebama.
Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na postojanje, jo uvijek atraktivnih i netaknutih ruralnih predjela s tono odreenim nainom ivota, kulturom i obiajima, velikom potrebom ouvanja takvih predjela, davanja stanovnitvu mogunosti prihodovanja kroz turistike usluge i ouvanje izvornih
usluga i proizvoda kreiranjem ponuda za drugaiji odmor.
15
UVODNA POJANJENJA
Svaki projekt u tom smislu vie je nego dobrodoao te svako gospodarstvo koje svoje
usluge i proizvode bazira na kvaliteti i autentinosti, individualnom pristupu i kreativnosti, moe oekivati dobru prou na tritu.
No, za to je potrebno zadovoljiti odreene preduvjete koje smo nastojali naglasiti i
pojasniti ovim prirunikom.
1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina

Seoski turizam, agroturizam, turistiko seljako obiteljsko gospodarstvo (TSOG), seljako domainstvo, ruralni turizam sve su to pojmovi s kojima se vlasnici gospodarstava koji se bave ili se tek namjeravaju baviti pruanjem turistikih usluga na
svojim gospodarstvima neminovno pa gotovo svakodnevno, susreu. S obzirom na
uestalo koritenje navedenih termina, esto dolazi do nedoumice meu samim vlasnicima gospodarstava, odnosno poduzetnicima u seoskom turizmu koji je termin
ispravan. esto se mogu uti pitanja: ime se ja to bavim: agroturizmom, seoskim
turizmom, ruralnim turizmom ili neim drugim? Koristim li pravilan pojam? Ako ne
koristim dobar pojam, to je pravilno? Ovdje e se na jednostavan nain pokuati
dati definicija svakoga od ovih pojmova koji se javno koriste, odnosno napraviti razumljiva shema pojmova po kojoj bi se ve na prvi pogled moglo jasno razaznati o kojim oblicima turizma se radi, to znai pojedini pojam, te kojim se pojmom koristiti.
Standardne definicije pojmova ruralnog, agro ili seoskog turizma, koje bi bile prihvaene u svim sredinama koje razvijaju ovaj tip turistikih usluga, ne postoje, iako se o
njima raspravlja jo od 1. svjetskog foruma o ruralnom turizmu iz 2000. godine u Perugi (Italija), gdje je jedan od zakljuaka bio i potreba izrade sveobuhvatne definicije
prihvatljive svim institucijama i subjektima koji razvijaju ruralni turizam. Meutim,
recentna razmiljanja strunjaka na temu definiranja turistikih aktivnosti na ruralnim podrujima polako se pribliuju u stajalitima na nain profiliranja tri osnovna
pojma / termina koje se koristi u ovome segmentu - ruralni turizam, seoski turizam,
te turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i to sa sljedeim znaenjima:
Ruralni turizam je najiri pojam koji obuhvaa sve turistike usluge / aktivnosti /
vidove turizma unutar ruralnih podruja, ukljuujui npr. lovni, ribolovni, turizam
u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni
turizam nije nuno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara
dodatni prihod, ve moe biti i profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel,
konjiki centar, itd.). Pri tome, sam pojam ruralnog podruja uglavnom nije strogo
16
UVODNA POJANJENJA
definiran1, ve se pod njim podrazumijevaju podruja u kojima prevladavaju: prirodno okruenje, seoski okoli, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna
gospodarstva, s poljoprivredom i umarstvom kao glavnim gospodarskim granama.
Seoski turizam je ui pojam od ruralnog turizma, a istovremeno iri pojam od turizma na farmi (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent
sela i njegovu uu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije,
gastronomija, folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost).
Konano, turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu ili turistikom seljakom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizamu2 iskljuivo se
odnosi na oblik turistike usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s ivom
poljoprivrednom djelatnou, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takovom gospodarstvu.
Dakle, turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo ili agroturizam je pojavni oblik seoskog turizma, dok je seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma. Pojavni oblici
ruralnog turizma objanjeni su u narednoj shemi:
1 Postoje i slubeni kriteriji za definiranje ruralnih podruja. Dva primjera su kriterij OECD-a (Or-
ganization for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju

i razvoj) prema kojemu su ruralna podruja ona podruja u kojima je gustoa naseljenosti ispod
150 stanovnika po km; odnosno kriterij Europske unije, gdje se kao reeni prag uzima 100 stanovnika po km. Po ovoj posljednjoj metodologiji, 91,6 % ukupnog podruja RH spada u ruralno podruje; 88,7 % naselja smjeteno je u ruralnim podrujima; 47,6 % ukupnog stanovnitva
ivi u ruralnim podrujima, a 52,4 % stanovnitva u urbanim podrujima.
2 Pojam agroturizam izvorno je talijanskog podrijetla i sloenica je nastala od dvije talijanske
imenice, agricoltura (poljoprivreda) i turismo (turizam), te tako ini pojam agriturismo, u nekim
sluajevima i agroturismo, to bi u slobodnom prijevodu znailo poljoprivredni ili agrarni turizam, odnosno turizam na poljoprivrednom gospodarstvu
17
UVODNA POJANJENJA
Slika 1. Shematski prikaz meuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i turizma

na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (TSOG)
RURALNI TURIZAM
- seoski turizam
- vinski turizam
- gastro turizam
- lovni turizam
- ribolovni turizam
- turizam u nacionalnim
parkovima i
parkovima prirode
- vjerski turizam
- kulturni turizam
- pustolovni turizam
(avanturistiki)
- zdravstveni turizam
(toplice)
SEOSKI TURIZAM
- TSOG ili agroturizam
- kuaonica
- izletite
- ruralna kua za odmor
- ruralni B&B (noenje s dorukom)
- ruralni obiteljski hotel
- ruralni kamp
- etnosela
- etnozbirke
- seoske manifestacije
- folklor
TSOG ILI AGROTURIZAM

- usluge noenja
- usluge prehrane
- ostale usluge aktivnog odmora na turistikom seoskom
18
UVODNA POJANJENJA
KORISNI SAVJETI:
Nakon gornjeg pojanjenja vjerujemo da su vam termini i definicije jasnije te da ete
moi tono ili priblino tono odrediti kojom vrstom turizma se bavite.
Dakle, sada slobodno moete rei:
Bavim se ruralnim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu koju
pruate: agroturizam, kuaonica, usluge kampinga, iznajmljivanje
tradicijske kue, lov, ribolov, jahanje, prodaja tradicijskih proizvoda,
organizacija izleta, jeep safari, rafting, speleoloke avanture, biciklistike ture, stari zanati, itd), odnosno sve usluge koje se kao turistike mogu organizirati na ruralnom podruju, naravno uz preduvjet
da za to imate registraciju
ili
Bavim se seoskim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu: agroturizam, kuaonica, prodavaonica tradicijskih proizvoda, iznajmljivanje tradicijske kue, mali obiteljski ruralni hotel, suvenirnica, stari
zanat, organizacija tradicijskih manifestacija, folklor itd.) odnosno
sve usluge koje se nalaze unutar jedne seoske zajednice (zaseok,
selo, malo mjesto), naravno uz preduvjet da za to imate registraciju
ili
Imam turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, odnosno bavim se
agroturizmom i to ...... (navesti tonu uslugu: usluge noenja i pripreme hrane samo za goste na smjetaju, usluge kuanja, izletite
(pripremanje hrane za goste izletnike, radionice starih zanata, radionice spravljanja tradicijskih jela, mogunost sudjelovanja gostiju
u radovima na domainstvu itd.), odnosno sve usluge koje se mogu
organizirati na jednom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (agroturizmu) uz preduvjet da za to imate registraciju.
Koji ete marketinki pojam koristiti za vrstu gospodarstva ili usluge koju pruate, da
bi vaa usluga bila prepoznatljivija na tritu, objasnit emo u poglavlju 2.1.4 Trino
prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi).
19
UVODNA POJANJENJA
20
KORAK PO KORAK
OD IDEJE DO
USPJENOG
POSLOVANJA
KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA
2 KORAK PO KORAK OD IDEJE

DO USPJENOG POSLOVANJA
KORAK
2.1 KORAK 1: IDEJA

Bavljenje seoskim turizmom izgleda na prvi pogled vrlo jednostavno. esto se razmilja kako je dovoljno imati neku ideju te viak prostora (kua, dio kue, ostali objekti
koji se mogu staviti u funkciju turizma), neto poljoprivredne proizvodnje, malo urediti i doraditi gospodarstvo, ukrasiti ga tradicijskim detaljima te krenuti u posao koji
bi se trebao razvijati sam od sebe bez dodatnih napora.
Ipak, prihvat gostiju, ugoavanje i kreiranje turistike ponude zahtjevan je i intenzivan posao koji iziskuje dosta osobnog angamana i odricanja. Predvia se da se
domain minimalno 60 minuta dnevno posveuje gostu i to samo organizirajui njegov boravak smjetajem i prehranom, a da se tu nije uraunalo vrijeme potrebno za
komunikaciju s gostom te organizaciju dodatnih aktivnosti kojima se gost poelio
na gospodarstvu koristiti. Nadalje, potrebna su nova i mnogobrojna znanja i vjetine,
jer domain u isto vrijeme mora igrati vie uloga: biti recepcionar, kuhar, konobar,
zabavlja, vodi, kreator ponude, poljoprivrednik, trgovac, direktor. Konano, seoski
turizam je vrlo emotivan posao, s obzirom da domain gostima nudi svoj nain
ivota i doputa mu da tijekom boravka postane dio njegovog svakodnevnog ivota.
Prije uputanja u konkretan i ozbiljan posao bavljenja seoskim turizmom potrebno je
prvotnu ideju jasno i dobro osmisliti, realno je sagledati i konkretizirati, s obzirom da
naknadno odustajanje ili mijenjanje ideje u samom procesu organizacije turistikog
seoskog obiteljskog gospodarstva ili netom nakon njegovog formiranja, iziskuje ogromne napore (financijske ljudske i dr.), a neminovno se gubi i motivacija za daljnji rad.
Upravo zbog toga pri osmiljavanju ideje vrlo je vano dati si vremena i pokuati
iskreno i realno odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja, ukljuujui sljedea: Je li
bavljenje seoskim turizmom zaista za mene? Na emu u bazirati i razvijati turistiku
ponudu, odnosno koji su moji potencijali (znanje, iskustvo, nekretnina, poljoprivredna, proizvodnja, stari zanat i sl.)? Tko bi mi mogli biti potencijalni gosti? Koje uvjete
moram zadovoljiti, odnosno koje zakone moram prouiti da bi znao / znala koje obveze trebam ispuniti za bavljenje seoskim turizmom?
U nastavku prirunika, daju se odgovori na ova postavljena pitanja, te detaljno navode
i pojanjavaju svi aspekti organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.
23
KORAK
2.1.1 Definiranje, analiza i mjerenje motivacije

Uputno je prije kretanja u posao kao to je seoski turizam, vrlo dobro definirati motive za bavljenje ovim poslom, odnosno postoji li unutar obitelji suglasje da se profesionalno i kolegijalno posvete, pored svih ostalih obveza, i dodatnom poslu kroz
seoski turizam.
Pozitivni motivi za bavljenje seoskim turizmom najee mogu biti:
- Ureenje gospodarstva: viak prostora (tradicijska kua, stara tala, gospodarski objekt) koji trenutno nema funkciju i predstavlja financijski teret, a koji bi
se mogao adaptirati za turistike usluge i samofinancirati se uz omoguavanje
dodatnog prihoda;
- Viak vlastitih proizvoda koji se ne moe plasirati na vanjskom tritu (misli se
van gospodarstva: zelena trnica, otkup, prodaja trgovakim lancima itd.), a mogli bi se ponuditi direktno na gospodarstvu i to kroz usluge prehrane i nadasve
kroz direktnu prodaju na gospodarstvu, ime proizvod moe biti konkurentniji
jer se eliminiraju trokovi prijevoza do krajnjeg kupca pa je jeftiniji, a u paketu s
turistikim uslugama moe ga se skuplje prodati, jer se kupcu nudi i atraktivnost
ambijenta i prostora (selo, seosko okruenje, priroda, druenje sa ivotinjama, aktivnosti na domainstvu i okolici, itd) kao i doivljaj, koji se mogu naplatiti;
- elja za komuniciranjem i prezentiranjem vlastitog naina ivota na selu, odnosno prezentacija batine, tradicije i praktinih znanja naih djedova;
- elja za iskoritavanjem resursa gospodarstva koji su trenutno neiskoriteni
(rekultiviranje zaputenih vrtova i oranica, oivljavanje stoarstva, ponovno
pokretanje starih zanata, itd.), ime se otvara mogunost samozapoljavanja i
ostvarivanja pristojnih novanih sredstava za ivot kroz poljoprivredu i turizam
te ostale alternativne aktivnosti na gospodarstvu, a to potom motivira lanove
obitelji za ostanaka na selu, poglavito one mlae.
S druge strane, postoje i neki tipini pogreni motivi i oekivanja s kojima se ulazi u
bavljenje ovim turizmom, kao to su:
- baviti se seoskim turizmom jer se susjed bavi pa u ja biti bolji i uspjeniji od
njega, odnosno moi u mu preuzeti goste;
- baviti se seoskim turizmom jer je to trend i moe se jako puno zaraditi u vrlo
kratko vrijeme;
- baviti se seoskim turizmom jer se moda mogu ostvariti dodatni poticaji od
strane drave;
24
Pored motivacije, potrebna je i spremnost domaina za otvorenu komunikaciju, s

obzirom da je komunikacija u seoskom turizmu (odnosno, trebala bi biti) 1 na 1,
tj. individualna sa svakim gostom. Gost postaje lan obitelji, oslovljava ga se po
imenu i komunicira se svakodnevno s njime tijekom njegovog boravka na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Tablica 1 sumira osobine koje su potrebne
domainu kako bi bio uspjean u seoskom turizmu
KORAK
Tablica 1. Osobine idealnog domaina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu

OSOBINE
OPIS
Gostoprimstvo
Sposobnost pokazati gostima da nas njihov boravak, odnosno

njihovo prisustvo na naem turistikom seoskom obiteljskom
gospodarstvu raduje. Iskazivanje potovanja prema gostima uz
zadravanje vlastitog dostojanstva.
Panja
Biti na raspolaganju gostu na nain da gost zadobije osjeaj vae

posveenosti njemu, uz zadravanje prostora i vremena za vau
vlastitu intimu i potrebe.
Ljubaznost
Sve aktivnosti prema gostima, posebice u komunikaciji odvijati na

ljubazan nain s vedrinom i osmjehom pa ak i u situacijama kada
nam se gosti obraaju s manje ljubaznim i uzrujanim tonom.
Strpljenje i
smirenost
Suspregnuti emotivne tenzije i ne pokazivati ih prema gostima te se

ophoditi s gostima uvijek mirnim tonom pa mirno razgovarati
Osjeaj za
diplomaciju
Ako doe do sukoba izmeu samih gostiju, gostiju i susjeda, gostiju

i mjetana, gostiju i samih domaina, potrebno je konflikt rijeiti to
je mogue bre, na diplomatski nain i pri tome ne biti niti na jednoj
od sukobljenih strana, ve smireno i hladne glave posredovati.
Takoer ako gost trai nemogue ili smatra da je oteen te da nije
dobio adekvatnu uslugu za koju je platio, isto smireno uz vjetu
diplomaciju pronai kompromis. Ne dopustite da vas postupci
gostiju vidno uznemiruju.
Nadarenost za
improvizaciju
U svakom trenutku biti sposoban kreirati prijedlog aktivnosti koje bi

gostu mogle biti zanimljive kao npr. u sluaju kinoga dana.
25
KORAK
Tablica 2 daje mali test kojim moete provjeriti u kojoj mjeri posjedujete osobine
potrebne za uspjeno bavljenje seoskim turizmom.
Tablica 2. Mali test vaeg afiniteta za moguu ulogu domaina na turistikom seoskom
obiteljskom gospodarstvu.
PITANJE
1.
Raduje je li vas komunikacija i ophoenje s ljudima?
2.
Moete li relativno brzo uspostaviti kontakt s nepoznatim

osobama?
3.
Moete li pored osnovne djelatnosti baviti se i prijemom

gostiju?
4.
Biste li bili spremni jedan dio vaeg obiteljskog ivota podijeliti

s gostima koji bi boravili na vaem turistikom seoskom
obiteljskom gospodarstvu?
5.
Ne bi vas smetalo da vas gosti povremeno ometaju u vaem

svakodnevnom poslu?
6.
Spremni ste gostima priskrbiti informacije o atrakcijama u okolini

(prirodnim i kulturnim, muzejima, manifestacijama, prometnoj
povezanosti, trgovinama, restoranima) te biti im na raspolaganju
za njihove upite?
7.
Moete li uspjeno rjeavati konflikte meu ljudima?
8.
U sluaju loeg vremena moete gostima organizirati dodatne

aktivnosti?
9.
Spremni ste suraivati s drugim osobama (ostalim vlasnicima

turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, turistikim
vodiima, i dr.) u organiziranju turistikih usluga i ugoavanju
turista?
10.
Spremni ste s lokalnim vlastima i ostalim ponuaima turistikih

usluga suraivati na unaprjeenju uvjeta boravka turista na
vaem podruju?
DA
NE
POJANJENJE REZULTATA TESTA: Od 10 do 8 DA odgovora imate potrebnu osobnost za

bavljenje seoskim turizmom; Od 7 do 5 DA odgovora imate potencijala za bavljenje seoskim turizmom kojega bi bilo uputno poveati; Manje od 5 DA odgovora - radije suraujete s
ostalim turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima u smislu ponude jedne aktivnosti na
vaem gospodarstvu u sklopu cjelokupne ponude drugoga gospodarstva (budite kooperant)
26
Naravno da rezultate ovoga testa ne shvatite doslovno te vas oni nikako ne smiju
obeshrabriti u vaoj odluci i na putu ka ostvarivanju cilja kao to je bavljenje seoskim
turizmom. Cilj ovoga testa je prepoznati, osvijestiti i u va daljini rad ukomponirati
osobine koje e vam svakako olakati rad i nadasve komunikaciju s gostom, odnosno
pomoi u uspjenijem voenju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.
KORAK
2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma?

Kao to je ve navedeno, turistika ponuda na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu gradi se na postojeem potencijalu, to ukljuuje: nekretnine; postojeu
poljoprivrednu proizvodnju; pojedine vjetine ili znanja kao to su tradicijsko zanatstvo, izrada narodnih instrumenata, folklor, obiaj, lov, ribolov, konjanitvo i sl.; ili
pak iskoritavajui resurse poloaja domainstva ili njegove blie okolice kao to su
posebno vrijedan prirodni poloaj (zatieni krajolik, kultivirani krajolik, park prirode
ili nacionalni park) ili poloaj unutar vrijedne i zatiene arhitektonske i kulturne
cjeline. Kako i na koji nain e se taj potencijal iskoristiti i od njega uiniti atraktivna turistika ponuda, ovisi o vaoj konkretno razraenoj ideji kao potencijalnog
pruatelja turistikih usluga na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, ali i
prepoznavanju oko ega moete graditi buduu ponudu seoskog turizma. U nastavku se prikazuje nekoliko primjera iskoritavanja razliitih prethodno neiskoritenih
resursa / potencijala, a formiranjem konkretne turistike ponude u seoskom turizmu
na turistikim obiteljskim seoskim gospodarstvima.
27
KORAK
I.
Gospodarstva koja su iskoristila nekretninu (tradicijske kue i objekte)

kao resurs na osnovu ega je organizirana turistika ponuda
Slika 2. Tradicijska kua na gospodarstvu Mikin dol,

Dra, Baranja
Slika 3. Tradicijska kua na gospodarstvu Arbalovija,

Donii, Istra
28
KORAK
Slika 4. Tradicijska kua na gospodarstvu Ia na trem,

igo, Lonjsko polje
Slika 5. Tradicijski mlin za mljevenje ita na

gospodarstvu Majsecov mlin, Donja Stubica, Zagorje
29
KORAK
II.
Gospodarstva koja su iskoristila poljoprivrednu proizvodnju kao resurs

na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda
Slika 6. Gospodarstvo Skradinske delicije, Biine, Skradin, Dalmacija

- kuaonica badema i proizvoda od badema
III.
Gospodarstva koja su iskoristila tradicionalne vjetine i znanja kao

resurs na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda
Slika 7. Gospodarstvo vago, Vodovaa, Konavle

- uzgoj dudovog svilca
30
IV.
Gospodarstva koja su iskoristila atraktivno prirodno okruenje kao

resurs na osnovu ega se organizirala turistika ponuda
KORAK
Slika 8. Gospodarstvo Vrata Velebita, Ljuboti, Nacionalni park

Paklenica - ruralni kamp
V.
Gospodarstva koja su iskoristila prirodne atraktivnosti kao resurs na

osnovu ega se organizirala turistika ponuda
Slika 9. Gospodarstvo Fetinsko kraljevstvo,

Fetini, Istra - kraka spilja kao turisitka atrakcija
31
KORAK
VI.
Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana

turistika ponuda
Slika 10. Etnoselo Stara Kapela, Udruga Eko-etnoselo Stara Kapela, Slavonija
Slika 11. Etnoselo Kokorii, Vrgorac, Dalmacija
32
VII.
Gospodarstva koja su iskoristila ostale resurse na osnovu ega je

organizirana turistika ponuda
KORAK
Slika 12. Gospodarstvo Kojan koral, Popovii, Konavle konjitvo
Slika 13. Gospodarstvo La casa di Matiki, Matiki, minj, Istra spavanje na sijenu (soba na sijenu)
33
KORAK
2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje

Nije na odmet ve na samom poetku ideje o pokretanju posla u seoskom turizmu
imati na umu kvalitetu budue ponude. Bez obzira koja vrsta usluge e se organizirati i pruati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, tenja visokoj
razini kvalitete i izvrsnosti usluga doprinosi atraktivnosti, prepoznatljivosti i boljem
trinom plasmanu vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Svakako
razmislite o sljedea etiri osnovna segmenta kvalitete vae budue ponude: komforu smjetaja; kvaliteti gastro doivljaja; kvaliteti ouvane pojavne autentinosti
ruralne prirodne i kulturne batine i tradicije; te kvaliteti ponude aktivnog odmora,
koja ukljuuje i mogunost direktnog doivljaja, kuanja tradicije. To e ve na samom poetku kod razrade ideje pomoi u uobliavanju budue ponude, a vrlo
vjerojatno i rezultirati dodatnim idejama za organizaciju dodatne ponude / aktivnosti, koje sukladno vaim resursima i vjetinama moete ponuditi.
U nastavku se, za svako od gore spomenuta etiri osnovna segmenta kvalitete, navodi nekoliko ideja kojima moete poveati kvalitetu usluga i tematsku usmjerenost
vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te tako podii njegovu prepoznatljivost i atraktivnost na tritu:
a. komfor smjetaja: prozranost i prostornost smjetajnih jedinica; prostor ureen na nain koji sugerira istou i jednostavnost odravanja, u skladu s dizajnerskim pravilom manje je vie, kojim se eli upozoriti na estu pogreku gdje se
prostor u elji da se opremi i ukrasi, u stvari pretrpa i zagui; kvalitetni namjetaj i
druga oprema;
b. gastro doivljaj: usluga polupansiona s nekoliko tradicijskih jela, ili ak usluga
punog pansiona s veinom tradicijskih jela; osposobljenosti lana domainstva
u nekoj od tradicijskih djelatnosti (vinar, sommelier, degustator maslinovog ulja,
lovac i drugo), te prezentacija gastro ponude od strane domaina koji je i proizvoa neke od kljunih sastavnica (vino, ulje, voe, meso, itarice i drugo); priprema
jela od proizvoda certificirane ekoloke poljoprivredne proizvodnje; ponuda prilagoenih jelovnika (vegetarijanskih, makrobiotikih i slino);
c. ouvana autentinost ruralne batine: svi objekti gospodarstva (osobito novoizgraeni) izgraeni s osnovnim elementima tradicijske gradnje kraja gdje se
nalazi gospodarstvo; objekti gospodarstva sainjavaju prostornu cjelinu ureenih starih objekata; okoli gospodarstva ureen s elementima tradicijske hortikulture (travnjak, autohtone vrste ukrasnog i zainskog bilja i grmlja, brajda, drvo
za hladovinu i slino); okoli gospodarstva ureen tradicijskim elementima kao
to su gumno, gustijerna, atrnja ili bunar i slino; vrt s autohtonim povrem i/
ili zainskim travama i slino; tradicijske ograde na gospodarstvu (suhozid, ple-
34
ter i slino); gospodarstvo uklopljeno u ureeni tradicijski poljoprivredni krajolik;

uvano graditeljsko nasljee naselja (u blizini gospodarstva) bez interpolacija
novosagraenih struktura; objekti gospodarstva zatieni kao kulturno dobro;
gospodarstvo unutar ili na rubu zatienog dijela prirode; objekti za smjetaj
na gospodarstvu opremljeni s preteito starinskim autentinim namjetajem ili
s vjernim replikama starinskog namjetaja; kruna pe na gospodarstvu; autohtono cvijee u smjetajnom dijelu; aktivni stari zanat u okviru gospodarstva; povremene demonstracije starih zanata; etno zbirka (izloeni stari alati, tradicijski
kuanski predmeti, slike i slino);
KORAK
d. mogunost aktivnog odmora i doivljaja tradicije: prodaja vlastitih zapakiranih proizvoda te proizvoda drugih OPG-a na gospodarstvu; prodaja suvenira;
mogunost sudjelovanja gostiju u poljoprivrednim radovima; mogunost sudjelovanja gostiju u starim zanatima; prezentacija i poduka o tradicijskim znanjima
i vjetinama (branje gljiva, bilja, priprema tradicijskih jela, kuanje pia, sviranje i
prezentacija narodnih instrumenata i slino); jahanje konja i mogunost doivljaja
drugih uzgajanih ivotinja na domainstvu; etnja u okolnom podruju; biciklistiki
obilasci atrakcija u okolnom podruju; organizirani poludnevni ili jednodnevni izleti u okolici; organizirani prilagodljivi viednevni programi na gospodarstvu i okolici; vonja koijom u posjedu gospodarstva; organizirane druge aktivnosti (vonja
terenskim vozilom, kajak i slino u posjedu gospodarstva); razne forme seoskog
wellnessa (kupke, biljni ajevi od lokalnog ljekovitog bilja, spavanje u slami i slino);
rekreacijske povrine u okviru gospodarstva (igralita i slino);
Vie o dodatnoj kvaliteti i tematskoj profiliranosti usluga i ponude na vaem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu, kao i nainu na koji se ona slubeno
boduje, potvruje i oznaava, moete pronai u Pravilniku o pruanju ugostiteljskih
usluga na seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) na www.mint.hr
pod Pravni okvir, Zakoni i podzakonski propisi iz podruja turizma.
2.1.3 Tko su moji budui gosti?

Prva i osnovna stvar je da ve kod same ideje i odluke o pokretanju turistikih usluga
na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a posebno pri osmiljavanju i provedbi promocije, znate tko vam je ciljna skupina, odnosno koji gosti bi mogli
biti zainteresirani za turistike usluge koje ste pokrenuli, gdje se ti gosti nalaze, te
kako doi do njih.
35
KORAK
Ako na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo posjetioci dolaze na krai boravak npr. kao jednodnevni izletnici koji e koristiti usluge prehrane (ruak ili veera s tradicijskim jelima ili kuanje nekog tradicijskog proizvoda koje proizvodite na
vaem gospodarstvu) ili vikend boravak (dva-do tri dana na smjetaju) podruje na
kojemu se nalazi velika veina vaih potencijalnih gostiju je u krugu od 100 do 250
km udaljenosti od vaeg gospodarstva. Pogledajte koliko se velikih mjesta ili gradova nalaze u tom krugu. To e biti podruje odakle e vam dolaziti najvie gostiju.
Ako na vaem gospodarstvu imate smjetaj gdje gosti mogu ugodno boraviti, te razraene dodatne aktivnosti kojima gosti mogu sadrajno i ugodno ispuniti razdoblje
due od tri dana, trite odakle e vam gosti dolaziti je doslovno cijeli svijet.
Takoer je vrlo bitno definirati koju ciljnu skupinu gostiju elite na vaem gospodarstvu. Slobodno postavite i organizirajte svoju ponudu prema ciljnoj skupini koju
najvie elite da posjeuje vae gospodarstvo: izletnici, obitelji s djecom, parovi, individualci, organizirane grupe, biciklisti, vinski gosti, gastrogosti, pjeaci, kampisti,
gosti koji obilaze kulturne znamenitosti, gosti koji dolaze zbog aktivnosti u prirodi,
ribii, lovci, poslovni ljudi, itd.
Naravno, ako na vaem gospodarstvu elite npr. bicikliste, a imate upit za npr. grupe
(izletnike), neete ostalim gostima jasno i rezolutno to staviti do znanja rijeima: Ne
primamo grupe, nego samo bicikliste i individualce, ve ete diplomatski zainteresiranim gostima rei: ao nam je, nismo organizirani za grupe po vaem upitu ili Ne
moemo udovoljiti s obzirom da nismo organizirani za pruanje vrste usluge koju
traite i sl., i naravno obvezno rei koju vrstu usluga pruate. Bilo bi uputno takvu
grupu uputiti nekom od vaih kolega koji primaju takve grupe.
Takoer, u svojim promotivnim materijalima, internetskoj stranici i drugdje, blago i
nenametljivo naznaite: Idealno za obitelji s djecom ili Idealno za parove ili Idealno za ribie ili Idealno za bicikliste itd.
Svakako je potrebno napomenuti kako sve to ne znai kako ete morati usmjeriti
svoju ponudu samo na jednu ciljnu skupinu gostiju. Na vaem gospodarstvu moete
ugostiti vie ciljnih skupina, ali pri tome treba imati na umu kako e biti potrebno
organizirati usluge koje e zadovoljavati sve eljene ciljne skupine i da potrebe jedne
ciljne skupine nuno ne odgovaraju potrebama druge ciljne skupine.
36
KORAK
Slika 14. Seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli,

Muilovica, Lonjsko polje - gosti na domainstvu
2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi)

Nakon utvrivanja motivacije i osobnosti domaina te nakon vrsto donesene odluke o pokretanju pruanja turistikih usluga na vlastitom gospodarstvu, potrebno
je opet na samom poetku definirati i koju konkretno vrstu usluga, odnosno koji
tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva elite izabrati i organizirati ga na
vlastitom gospodarstvu.
Ovo je vrlo bitan korak iz dva razloga:
- izbjei e se svatarenje i strogo se fokusirati na onu vrstu usluga koju vi kao
domain osobno elite i moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e vam kasnije pomoi prilikom profiliranja, odnosno
brendiranja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva;
- na taj nain poslat e se direktna poruka potencijalnom gostu koju konkretno
uslugu moe oekivati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e svakako olakati odluku da se gost odlui upravo za vae turistiko
seosko obiteljsko gospodarstvo.
37
KORAK
Koji trini (marketinki) tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ete odabrati ovisi prvenstveno o vaim osobnim eljama i mogunostima, odnosno ideji
koju vrstu turistikih usluga moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom
gospodarstvu. To konkretno znai da npr. ako gostima elite nuditi iskljuivo usluge smjetaja u tradicijskim objektima, neete se siliti tim gostima ponuditi ostale
usluge kao usluge prehrane ili dodatne usluge, ako ih sami ne elite organizirati ili
bi vam organizacija takvih usluga predstavljala potekou. Nikada, ali ba nikada, nemojte organizirati usluge koje osobno ne elite pruati ili vas ne zanimaju, ali ih drugi
nude pa eto morate i vi, jer ete takvu uslugu pruati s nezadovoljstvom, odnosno s
knedlom u grlu i stomaku, to e se u konanici odraziti na nekvalitetnu uslugu. Takoer morate imati na umu kako e gost primijetiti ako vas usluge koje organizirate
ispunjavaju, dio su vaeg ivotnog stila, uivate ih pruati, dajete sebe u njihovom
pruanju te ih sa zadovoljstvom nudite gostu..
Upravo zbog toga, u nastavku vam se daje mogui izbor i opis osnovnih trinih
(marketinkih) tipova turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, prepoznatih
na turistikom tritu, izmeu kojih bi se bilo uputno odluiti, ovisno o postojeim
preduvjetima, ambicijama i eljama. Takoer, se daju i informacije o vrsti registracije
takovih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava prema postojeim zakonskim i
podzakonskim propisima.
2.1.4.1 Agroturizam
Agroturizam hrvatski: turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo (prema Zakonu o
ugostiteljstvu NN 136/06 koristi se termin seljako domainstvo dok po Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10) koristi se termin seljako gospodarstvo);
engleski: farmholidays; francuski: tourisme la ferme; njemaki: Urlaub am Bauernhof;
talijanski agriturismo;
Agroturizam predstavlja tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kod kojega
je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok turistike usluge
smjetaja i prehrane gostiju ine dodatnu aktivnost. Pored osnovnih ugostiteljskih
usluga smjetaja i prehrane, na gospodarstvu se mogu organizirati i ostale turistike
usluge (aktivnosti, paketi usluga) koje imaju za cilj gostima pruiti mogunost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiki potencijal gospodarstva.
Vlasnik gospodarstva sa svojom obitelji, u pravilu, ivi na samom gospodarstvu dok
se za turistike usluge koristi viak prostora unutar gospodarstva. Stoga je gost, u
stalnoj i izravnoj interakciji s domainom i njegovom obitelji tijekom posjeta gospodarstvu, te ima mogunost iz prve ruke upoznati se s obiajima, tradicijom, nainom
i kulturom ivljenja, kulturolokim mikrosvijetom, tradicionalnom poljoprivrednom
proizvodnjom, tipinim proizvodima i lokalnom gastronomijom.
38
U agroturizmu postoje tri podvrste gospodarstava. Prvu i drugu podvrstu (otvoreni tip
agroturizma) ine: gospodarstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama: izletite do maks. 80 osoba; te gospodarstva koja nude usluge smjetaja i prehrane gostima
na smjetaju (do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba) kao i usluge prehrane
izletnicima i grupama do maks. 80 osoba. Treu podvrstu (zatvoreni tip agroturizma) ine
gospodarstva koja nude usluge smjetaja i usluge prehrane, samo za goste na smjetaju
do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba. Usluge smjetaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima, posebnim kuama odnosno ruralnim kuama za odmor ili kampu.
KORAK
Preporuka: Radi ouvanja osjeaja intimnosti i autentinosti na agroturizmu, odnosno

turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, osobnog i individualnog komuniciranja s gostom (odnos domaina i gosta jedan na jedan) te izbjegavanja masovnog
pristupa u pruanju turistikih usluga (boravak velikog broja gostiju istovremeno),
preporuuje se: tip agroturizma (gospodarstva) sa smjetajem i prehranom gostiju
na smjetaju; te ako se gospodarstva organiziraju za pruanje usluga prehrane za
vanjske goste, odnosno izletnike maksimalni kapacitet sjedeih mjesta do 30 osoba.
2.1.4.2 Kuaonica
Kuaonica hrvatski: kuaonica/kuaona; engleski: tasting room; francuski: liu de degustation; njemaki: Degustationsraum; talijanski: degustazione
Kuaonica se kao dodatna turistika ponuda organizira na gospodarstvu na kojemu
je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena k profesionalnoj
proizvodnji jednog ili nekoliko tipinih proizvoda, karakteristinih za mjesto gdje se
gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voe, bademi,
tradicionalne slastice, proizvodi od brana mljevenog na mlin na vodu itd). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje
organizira i turistika usluga kuanja proizvoda i mogua prezentacija proizvodnje
u za to posebno organiziranom prostoru, uz naplatu. Na domainstvu ne postoje
smjetajni kapaciteti ve se nude iskljuivo usluge kuanja i prodaje tradicionalnih
proizvoda. Kuanje se moe organizirati za maks. 80 osoba (izletnika) odjednom i
ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu), ve samo naresci.
Kuaonice, kao oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, stvaraju u destinaciji mreu punktova na kojim se tipini proizvodi mogu pribaviti direktno od
proizvoaa. S tim u vezi, kuaonice mogu biti organizirane kao poseban itinerer koji
moe funkcionirati kao zasebni turistiki proizvod, kao to su npr.: vinske ceste, ceste
rakije, ceste sira, ceste maslinovog ulja, itd.
Preporuka: organizirati kuaonice za maks. 30 osoba, te ih nastojati prostorno smjestiti
u tradicionalne objekte kao to su mrgari, kleti, mlinice, gatori, suvare, konobe itd.
39
KORAK
2.1.4.3 Ruralna kua za odmor

Ruralna kua za odmor hrvatski: ruralna kua za odmor; engleski: self-catering house
(ako se radi o kui prizemnici koja je usto jo i pokrivena kamenim ploama ili slamom
onda se koristi naziv: cottage); francuski: gites ruraux; njemaki: Landhuser; talijanski:
casa in campagna
Ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod koje se potuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor
moe biti i vjerna kopija originalne tradicijske kue koja je i vizualno i funkcionalno
u skladu s nasljeem kraja u kojemu se gospodarstvo (kua) nalazi. Specifinost ove
kategorije gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kue (ne iznajmljuje
se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuim prostorom (okunicom). To
znai da se takva kua po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima (npr.
6 kreveta) ili ako je popunjen npr. samo jedan krevet (iznajmljuje se jednoj osobi).
Bitno za ruralnu kuu za odmor je to da se ona moe organizirati u samome selu
(moe biti i jedan dio kue u nizu, ali ako funkcionira kao zasebna cjelina), ili moe
biti izdvojena iz sela kao samostojea. Vlasnik u pravilu ne ivi na tome gospodarstvu ve moe ivjeti u drugom mjestu, ali postoji stalna komunikacija gost-domain
(gost zna tko je vlasnik).
Kao dodatni marketinki mamac, ali i kao dodatan doprinos ouvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kue za odmor mogu nositi i regionalni specifini naziv kao to su npr. istarska stancija, posavska ia, zagorska hia, slavonski stan,
sala, vapska kua, dalmatinski dvori itd.
2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom

Ruralni B&B: hrvatski: noenje s dorukom; engleski: bed and breakfast; francuski: la
chambre dhotes; njemaki: bernachtung mit Frhstck; talijanski: pernottamento e
prima colazione. NAPOMENA: za ovu kategoriju uvrijeen je internacionalni naziv B&B
koji se koristi i kao jak marketinki pojam.
Ruralni bed and breakfast (B&B), odnosno noenje s dorukom predstavlja gospodarstvo koje pored osnovne usluge smjetaja (sobe - svaka sa svojim zasebnom
kupaonicom ili apartmani) obvezno nudi i uslugu doruka gostima gospodarstva.
Vlasnik gospodarstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoa (ali moe i biti),
tj. poljoprivredna proizvodnja nije nuno vezana za turistike usluge, ali se zahtijeva
da u ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da
je gospodarstvo smjeteno u ruralnom podruju i takova mogunost postoji. Doruak se slui u posebnom prostoru organiziranom za ugoavanje. Vlasnik ivi na
40
gospodarstvu, a gost je ili smjeten u kui domaina, ili u zasebnoj kui za potrebe
smjetaja, no u oba sluaja, ivotni prostori domaina odvojeni su od prostorija koje
gost koristi, tako da postoji zajamena privatnost.
KORAK
Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed (bicikla i krevet) namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluaju gospodarstvo organizira jo i sigurnu
prostoriju pod kljuem za spremanje i eventualan servis bicikli. Detaljne kriterije
za kategoriju Bike & Bed moete pronai na stranicama Uduge Bicikl iz Zagreba :
http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e ili se raspitati u samoj udruzi na
tel. 01 48 46 499, e-mail: info@mojbicikl.hr
2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel

Ruralni obiteljski hotel: hrvatski: ruralni obiteljski hotel; engleski: rural family hotel; francuski: hotel familial rural; njemaki: Lndliches Familienhotel; talijanski: albergo rurale
familiare
Ruralni obiteljski hotel predstavlja gospodarstvo s veim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentina arhitektura) s atraktivnim prirodnim
okruenjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliini i gabaritima mogu imati
vei broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se
dograivati i nadograivati ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik.
Objekt za ruralni obiteljski hotel moe biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom
da su se kod izgradnje i opremanja potivali svi elementi tradicijske gradnje (veliina, materijali, ureenje itd.). Domainstvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne
sadraje ako ih je mogue organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik gospodarstva
ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poeljno da se na gospodarstvu,
ako je mogue, proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik gospodarstva, zajedno sa
svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolae s veim kapacitetom smjetaja koji je organiziran kao obiteljski hotel (iskustva Austrije i Italije). Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni ako se nalazi uz rijeke ili
jezera (primjer Engleska); vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju, itd.
Posebna vrsta ruralnog hotela moe biti difuzni hotel.
41
KORAK
2.1.4.5.1 DIFUZNI HOTEL

Ruralni resort: hrvatski: difuzni ili dislocirani hotel (koristi se i pojam eko-etno sela te ruralni resort); engleski: widespread hotel; francuski: hotel horizontal; njemaki: horizontales Gasthaus; talijanski: albergo diffuso
Difuzni hotel moe se definirati kao horizontalni hotel smjeten u povijesnoj jezgri
nekog mjesta, moe sainjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili vie dislociranih smjetajnih jedinica (soba, kua) organiziranih kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran).
Smjetaj je organiziran u vie razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kua) s cjelokupnim komforom koje pruaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u
mogunosti boraviti u zasebnim smjetajnim jedinicama koje su rasprene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Svaka smjetajna jedinica drugaije
je ureena ime se razlikuje od ostalih. Servisne usluge kao usluge doruka, ienja
objekata, mijenjanja posteljine mogue je organizirati u svakom pojedinom objektu
koji ini difuzni hotel, dok je usluge prehrane mogue organizirati u centralnom restoranu, to ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.
Osnovna ideja difuznog hotela je obnova i stavljanje u funkciju postojeih naputenih, starih graevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistike usluge, a u
isto vrijeme i onemoguava, tovie i sprjeava graenje novih objekata koji bi mogli naruiti autentino ruralno okruenje. Cilj je revitalizirati povijesna naselja kroz
turistike usluge, odnosno potaknuti razvoj autentinih turistikih usluga, a u isto
vrijeme ouvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici (mjestu, selu). Difuzni hotel idealan je za povijesna mjesta (sela) koja posjeduju
umjetniku i arhitektonsku vrijednost i zanimljivost.
Difuzni hotel integrira cjelokupni teritorij na kojemu se organizira, i to ne samo uslugama smjetaja ve i ostalim uslugama.
Voenje i organiziranje ove vrste hotela mogue je zajednikim udruivanjem vlasnika pojedinih objekata (potencijalnih smjetajnih jedinica), koji stvaraju zajedniku upravljaku strukturu ili upravljaku strukturu moe organizirati lokalna zajednica
(uprava) posebnom organizacijom koja e okupiti vlasnike smjetajnih jedinica kao
difuzni hotel.
Vrlo je vano da difuzni hotel (ruralni resort, eko-etno sela) bude tematski definiran,
kako ponuda u svim selima koja su organizirana po principu difuznog hotela ne bi
bila ista i stoga monotona. Tako se npr. difuzni hotel moe tematski organizirati kao:
42
- planinski ruralni resort (difuzni hotel) osmiljavanjem turistike ponude vezane za ivot u planinskim selima;
- wellness ruralni resort (difuzni hotel) s osmiljenom ponudom wellness programa vezano za tradiciju kao npr. aromaterapija s ljekovitim biljkama podneblja; pravljenje ajeva od ljekovitih trava; narodna medicina;
KORAK
- ruralni resort (difuzni hotel) starih zanata prikaz starih zanata regije;
- vinski ruralni resort (difuzni hotel) usmjeren na vino i ulje kao tradicionalni
proizvod (pogodan za sela na otocima i uz priobalje);
- glazbeni ruralni resort (difuzni hotel) s prikazom tradicijske glazbe regije itd.
Difuzni hoteli, odnosno etno-eko sela ili ruralni resorti nikako ne smiju biti puki muzealni tip organizacije turistikih usluga, ve aktivan prikaz i organizacija turistikih
usluga koje su vezane uz batinu i tradicijski ivot na selu i seoskoj okolici.
2.1.4.6 Ruralni kamp

Ruralni kamp: hrvatski: ruralni kamp; engleski: rural camping; francuski: campings rural;
njemaki: Camping auf dem Land; talijanski: campeggio rurale
Ruralni kamp predstavlja pruanje usluga smjetaja na otvorenom prostoru, odnosno ureenom prostoru za atore, karavane, kampere ili tende koji je smjeten
u prirodnom okruenju (dobro ouvanoj prirodi) ili seoskom okruenju (atraktivna
lokacija u selu ili neposredno van sela ili pak na samom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu). Ruralni kamp ne iziskuje blizinu velikih gradova niti njegovu
povezanost s javnim prijevozom, ve dapae, njegova atraktivnost poiva upravo na
tome da je duboko uronjen u ruralni prostor, van urbanih sredita te kao takav nudi
prirodnu atraktivnost (povezanu s ponudom sela) kao faktor privlaenja. Jedan od
vanijih uvjeta za organizaciju ruralnog kampa je pristup vozilima (dostupnost). Kod
organizacije ruralnog kampa potrebno je posebnu pozornost posvetiti nenaruavanju okolia i vizure mjesta, te prilikom njegova ureenja obvezno koristiti tradicijske
elemente kraja u kojemu se nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa (sanitarni vorovi, kupatila, praonice, prostori za pripremu i usluivanje
jela i sl.) te same smjetajne jedinice.
Smjetajne jedinice u kampu nazivaju se kamp mjesto i kamp parcela. Osnovna razlika izmeu mjesta i parcele, koju je ovdje potrebno objasniti, je u tome to je kamp
parcela unutar kampa dodatno omeena (ograena) i ureena (ima svoju privat-
43
KORAK
nost) dok kamp mjesto nije omeeno, ve je samo oznaeno. Najee je parcela
omeena zelenom ogradom (ivicom ili ostalim ukrasnim grmljem). Ruralni kamp
mogue je urediti kao to je navedeno u poglavlju 2.3.3 Ureenje okolia i okunice.
2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite
Ruralno kamp odmorite: hrvatski: ruralno kamp odmorite; engleski: rural campingcar
quick stops; francuski: aires de services rural pour campingcar; njemaki: Stellpltz fr
Reisemobile auf dem Land; talijanski: aree di sosta rurale per Camper e Caravan
Kamp odmorite predstavlja parkirna mjesta za kamp-vozila namijenjena za krae
zadravanje na kojima vlasnici kamp-vozila mogu dobiti odreene servisne usluge.
Obino ih koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komoditet za
boravak, konstanto putuju po destinaciji (prevaljuju u prosjeku 100 km na dan) uz
veliku potrebu za kraim stajanjima. Upravo zbog takvih potreba organiziraju se
posebna mjesta kao to je kamp-odmorite, poradi servisnih usluga kao to su npr.
opskrba vodom i el. energijom, pranjenje otpadnih voda, odmor od puta, opskrba
namirnicama i sl. Vrlo rijetko takvi gosti koriste usluge klasinog kampa pa se za njih
organiziraju posebna vrsta ponude kao to je kamp-odmorite.
Ruralno kamp odmorite u pravilu se organizira uz tranzitne ceste i putove, te ne vie
od 10 km udaljeno od takovih putova to vrijedi za ruralna kamp odmorita koja su
ureena u seoskom prostoru (selu), tj. na nekom turistikom seoskom obiteljskom
gospodarstvu. Takoer, kao i kod ruralnih kampova, tako i kod ruralnih kamp odmorita posebnu pozornost potrebno je posvetiti organizaciji i ureenju (hortikulturno
ureenje, jame za prihvat otpadnih voda, rasvjeta, objekti za opskrbu el. energije i
vode i dr.) kako se ne bi naruio okoli ili nagrdila vizura mjesta.
U ruralnom kamp odmoritu smjetajne jedinice ureene su kao parkirna mjesta,
stoga bi teren za ureenje odmorita trebao biti ravan.
Optimalna veliina ruralnog kamp odmorita je 10 parcela na ukupnoj povrini od
1000 m.
44
2.1.5 Zakonski okvir3

Kada ste izabrali oblik (vrstu, tip) seoskog turizma koji bi eljeli organizirati na vaem
turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, potrebno je vrlo paljivo informirati
se i prouiti naine registracije kao i sve minimalne uvjete koje je potrebno zadovoljiti i koji su odreeni zakonskim i podzakonskim propisima. U fazi organizacije
turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva izmeu razraene ideje i ureenja
domainstva ovo je izuzetno vaan korak kako ne bi doli u situaciju da organizirate vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, uloite novac, trud i vrijeme, a na
kraju se suoite s potekoom prilikom registracije, odnosno ne moete dobiti rjeenje o registraciji (koje je uvjet za poslovanje), jer niste potivali propisane minimalne
uvjete kao to su npr. organizacija posebnog prostora za pripremu i usluivanje jela,
ako se turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrira kao seljako domainstvo
ili pak niste potivali minimalnu veliinu (povrinu) smjetajnih jedinica (soba, apartmana, kupatila), ili niste pazili prilikom ureenja na propisanu visinu prostora itd.
Opravdanje Nisam znao/znala, Nitko mi nije rekao, ne prolazi, pa se prije uputanja u organizaciju gospodarstva za turistike usluge i realizaciju ideje, dobro i detaljno uputite u minimalne uvjete, odnosno, konzultirajte zakonske propise!
KORAK
Dva glavna zakona koji reguliraju mogunosti registracije turistikih usluga su: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09, NN 88/10, NN 138/06, NN 152/8) i Zakon
o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10), kao i podzakonski akt na osnovu
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a to je Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga
u seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 48/08 - ispravak, NN 44/11 i NN 118/11).
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da je seljako domainstvo obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sukladno propisima iz nadlenosti ministarstva nadlenog za poljoprivredu, koje prua
ugostiteljske usluge sukladno odredbama ovoga Zakona.
Prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN
05/08, NN 44/11 i NN 118/11) seljako domainstvo moe biti registrirano kao: izletite (nude se usluge prehrane gostima izletnicima); vinotoje/kuaonica; soba; apartman; ruralna kua za odmor; kamp s tim da moete imati i vie registracija (npr.
moete na svom turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu registrirati samo
izletite, ili samo sobu, ili oboje, pa biti seljako domainstvo tip izletite i tip soba).
Seljako domainstvo koje prua ugostiteljske usluge na dodatnoj - vioj razini od
3 Propisi se povremeno mijenjaju, pa se itatelj upuuje da prije ozbiljnog ulaska u projekt
osmiljavanja i pokretanja vlastitog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je
li u razdoblju od izdavanja prirunika do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku spominju. Redovno aurirani popis propisa moe se nai na
web stranici Ministarstva turizma www.mint.hr u odjeljku Pravni okvir.
45
KORAK
minimalno propisanih moe, na vlastiti zahtjev, zatraiti razvrstavanje u naveden vrste (s izuzetkom vinotoja/kuaonice) s dodatnom oznakom kvalitete. Pravilnik osim
navedenoga doputa nuenje usluga smjetaja i prehrane gostima i izvan seljakog
domainstva, u objektima koji su dislocirani od seljakog domainstva, ali se nalaze
u funkciji poljoprivredne proizvodnje seljakog domainstva (npr. katun, kaun, pastirska koliba, planinska koliba, ribarska koliba, vinogradarska koliba, tagalj i drugo).
Gosti mogu ovdje boraviti, sami pripremati hranu na vlastitu odgovornost, a hrana
se moe pripremati i na seljakom domainstvu i nuditi u ovim objektima. Gostima
izletnicima na takvom mjestu mogue je nuditi i usluge kuanja. Transport hrane mora
biti u odgovarajuim posudama. Ovdje je bitno napomenuti kako se hrana moe nuditi na otvorenom nenatkrivenom prostoru to konkretno znai da stolove i stolice moete postaviti uz vinograd, vonjak, polje i sl., tj. na travnjaku ili ureenoj podlozi. to
se tie sanitarnog vora, mogue je postaviti kemijski zahod ili urediti zaseban zahod s
umivaonikom (ako to uvjeti doputaju) ili jednostavno ugovorom s nekim objektom u
blizini (susjed, ugostiteljski objekt) omoguiti koritenje sanitarnog vora.
Vano je napomenuti da ako registrirate usluge sukladno ovom Pravilniku, moete zatraiti registraciju za cjelogodinje poslovanje ili samo ljeti za razdoblje od 1.
svibnja do 31. listopada. Ako vam odgovara, registraciju moete zatraiti i za krae
razdoblje nego to je ljetna sezona.
Sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10), turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo moe se registrirati kao seljako gospodarstvo i pruati sljedee usluge: sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao to su berba
voa i povra, ubiranje ljetine i sl., lov i ribolov, vonja koijom, amcem, biciklom,
jahanje, pjeaenje i sline aktivnosti kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme
za te aktivnosti, provoenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za
poljoprivredu, tradicijske obrte i sl., prezentacija poljoprivrednoga gospodarstva te
prirodnih i kulturnih vrijednosti u okviru istog, posjete registriranim privatnim etnozbirkama i sl. Ovo konkretno znai da ste na svojem turisitkom seoskom obiteljskom
gospodarstvu u mogunosti nuditi dodatne usluge i aktivnosti gostima sukladno
vaim eljama i mogunostima te za iste i ishodovati valjanu registraciju. Ove usluge
moete pruati najvie za 80 osoba istodobno.
Vrlo vano je napomenuti da u sluaju da ve imate registraciju kao seljako domainstvo, sukladno sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, nije potrebno za
navedene usluge traiti posebnu registraciju, ve ete nadlenoj ispostavi Dravnog
inspektorata za vae podruje dostaviti prethodnu pisanu obavijest o pruanju takovih usluga. Ako pruate usluge smjetaja i registrirani ste kao seljako domainstvo, u tome sluaju moete za goste na smjetaju pruati i usluge izleta za najvie
50 osoba istodobno. Za pruanje izleta morate zadovoljiti i uvjete koji su propisani
Zakonom o pruanju usluga u turizmu i to konkretno u lancima Zakona 14. do 17.
46
Takoer je vano napomenuti da ako pruanje neke od navedenih usluga registrirate kao seljako gospodarstvo (ako nemate registraciju kao seljako domainstvo
sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima),
niste duni pruati usluge prehrane i/ili usluge smjetaja. To konkretno znai da ete
moi registrirati npr. usluge pruanja edukativne radionice nekog tradicijskog obrta
ili jahanja npr., izvoditi iste na vaemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i naravno naplatiti ih, a da niste, ako ne elite i/ili nemate uvjeta, obvezni pruati
usluge prehrane i/ili usluge smjetaja i/ili neke druge usluge.
KORAK
Ako zatraite registraciju kao seljako gospodarstvo, tada morate zadovoljiti sljedee
uvjete:
da vam je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva ili Upisnik umoposjednika i da podnositelj zahtjeva ima pravo
koritenja objekta i/ili zemljita na kojemu e pruati turistike navedene usluge. Ne
zaboravite da ste pored navedenih uvjeta duni zadovoljiti i uvjete koje su propisani
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti a koje moete pronai u poglavlju 2.5.2.1.
Konano, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09 i 88/10), ugostiteljske usluge za marketinki tip ruralni B&B, ruralna kua za odmor i ruralni kamp
moete registrirati i kao privatni iznajmljiva, odnosno pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu; ruralni obiteljski hotel kao hotel ili hotel batina; a ruralno kamp
odmorite kao kamp odmorite.
U nastavku prirunika moete pronai informacije kako pojedini trini (marketinki
oblik) seoskog turizma iz prethodnog poglavlja 2.1.4 registrirati te gdje (konkretno na
internetu) pronai zakonske propise za konkretnu kategoriju s minimalnim uvjetima
kao i popis minimalnih uvjeta koje morate zadovoljiti za svaku navedenu kategoriju.
Informacije o minimalnim uvjetima moete dobiti i u vama najbliem (nadlenom)
uredu dravne uprave, slubi za gospodarstvo, ali morate tono znati koju vrstu registracije elite. Valja napomenuti da ako elite registrirati hotel ili kamp odmorite,
onda informacije o minimalnim uvjetima neete zatraiti u uredu dravne uprave na
vaem podruju ve u Ministarstvu turizma, Odjelu za kategorizaciju.
2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma
Agroturizam se registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga
na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20
NN%20118,11.doc
47
KORAK
Vrsta registracije: seljako domainstvo

ili sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu NN 68/07 i NN 88/10
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2066.html
Vrsta registracije: seljako gospodarstvo.
Kuaonica se takoer registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo

prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN
05/08, NN 44/11 i NN 118/11
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20
NN%20118,11.doc
Vrsta registracije:: seljako domainstvo.
Ruralna kua za odmor registrira kao dodatna djelatnost i to kao kua za odmor
ili apartman, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva sukladno Pravilniku o
razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09
http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf
Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva.
NAPOMENA:
- ruralnu kuu za odmor moete registrirati i kao seljako domainstvo, sukladno
Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu. U tom
sluaju morate se baviti poljoprivrednim proizvodnjom (imati registriran
OPG-obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) te imate obvezu gostima
nuditi usluge prehrane dok kao privatni iznajmljiva usluge prehrane
moete nuditi samo gostima koji koriste usluge smjetaja, ali niste obvezni. Takoer obvezni ste voditi sve poslovne knjige kao seljako domainstvo
(vidjeti poglavlje 2.6.2.1), te niste u mogunosti paualno plaati porez, ve od
poetka ulazite u sustav poreza na dohodak
- ako bi vam za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo
bila optereujua, predlaemo da ovaj oblik turistikoga seoskog obiteljskog
gospodarstva registrirate kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno
48
Ruralni B&B (bed and breafkast) registrira se kao sobe ili apartmani ili kua za odmor, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09.
KORAK
NAPOMENA: registraciju za ovaj oblik turistikoga obiteljskog seoskog gospodarstva

moete zatraiti i kao seljako domainstvo ako vam to odgovara. No, ako bi vam
za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo bila optereujua,
predlaemo da ovaj oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva registrirate
kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno.
Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva
Ruralni obiteljski hotel registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao hotel batina (heritage) ako se radi o tradicijskoj izvornoj gradnji;
ili kao hotel ako se radi o novosagraenom objektu, bilo da se radi o replici stare
arhitekture ili potpuno novoj arhitekturi, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07,
NN 58/08 i NN 62/09
http://www.mint.hr/UserDocsImages/101220-pr-hoteli.pdf
Ruralni kamp registrira se kao dodatna djelatnost i to kamp u seljakom domainstvu, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu
NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_5_112.html ili
kao kamp u domainstvu, popularno privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09
Ruralno kamp odmorite registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao kamp odmorite, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge
vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj NN 75/08 i 45/09
http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf
49
KORAK
KORISTAN SAVJET: ako turistike usluge na vaem turistikom seoskom obiteljskom

gospodarstvu registrirate kao privatni iznajmljiva, odnosno kao pruatelj usluga
u domainstvu, registrirajte se u prvom dijelu godine (od sijenja do lipnja) kako
bi uhvatili sezonu jer ste obvezni kao privatni iznajmljiva plaati paualni porez i
paualnu boravinu pristojbu. Ako se registrirate npr. u rujnu, listopadu, studenom
ili prosincu , morat ete, bez obzira to niste radili vei dio godine, platiti puni iznos
paualnog poreza dok ete boravinu pristojbu platiti na sljedei nain: ako se registrirate u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja, plaate puni iznos paualne boravine
pristojbe za tekuu godinu; od 1. kolovoza do 31. kolovoza, dvije treine iznosa; od
1. rujna do 30. rujna, jednu treinu iznosa; a tek ako se registrirate nakon 30. rujna,
ne plaate paualnu boravinu pristojbu za tekuu godinu. Dobro isplanirajte vrijeme za registraciju, kako bi mogli barem minimalno ostvariti prihode, u prvoj godini
poslovanja, za plaanje obveza (porez i boravina pristojba). Pazite da zbog kasnije
registracije ne stvorite obvezu plaanja paualnog poreza, bez obzira to niste nita
prihodovali. Ako ste vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo zgotovili nakon
sezone (npr. u rujnu ili listopadu ), bolje saekajte s registracijom do poetka naredne
godine. Izuzetak su okolnosti u kojima ve imate dogovorene aranmane ili dolaske
gostiju, iz kojih ete i nakon sezone ostvariti prihod s kojim ete bez potekoe platili
obveze po porezu i boravinoj pristojbi.
2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane
Prije popisa minimalnih uvjeta po tipovima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, potrebno je ovdje naznaiti i koji su propisani limiti to se kapaciteta tie (kapaciteti sjedeih mjesta kod posluivanja hrane i smjetajni kapaciteti broj kreveta
i kamp jedinica):
- izletite i vinotoje/kuaonica (registrirani kao seljako domainstvo): 80 osoba
(izletnika). Ovdje postoji izuzetak da na izletita i vinotoja/kuaonice moete primiti
i vie od 80 gostiju (izletnika) 5 puta tijekom kalendarske godine ako se organiziraju
tradicijske proslave i manifestacije, ali uz obvezu prijave ugoavanja veeg broja
gostiju (izletnika) od propisanoga nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata, najkasnije tri dana prije ugoavanja
- seljako gospodarstvo: 80 osoba, jedino za pruanje usluga izleta, maksimalno
do 50 osoba
- soba / apartman / kua: 10 soba / 20 gostiju kao seljako domainstvo; ili 8
soba / 16 osoba kao privatni iznajmljiva
- kamp: 20 jedinica / 60 gostiju kao seljako domainstvo; ili 7 jedinica / 25 osoba
kao privatni iznajmljiva
50
- hotel: nije odreen limit

- kamp odmorite: nije odreen limit
KORAK
2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane 4

Nakon to je objanjeno kako i na koji nain je mogue registrirati pojedini trini
(marketinki) tip seoskog turizma, te zakonski propisi po kojima je registraciju mogue uiniti, ukazuje se potreba navesti i minimalne uvjete koje morate zadovoljiti da
bi se, nakon ureenja, moglo zatraiti rjeenje o registraciji turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Ovi uvjeti znae da je to minimum ispod kojega se ne moe
ii, no poeljno je i uputno poradi osiguranja dodatne kvalitete vaih usluga te komoditeta koji e rezultirati zadovoljstvom vaih gostiju uiniti i vie od zahtijevanog
minimuma poradi dobivanja vee kategorije usluga, kao npr. urediti sobu veu od
minimalno propisane povrine, urediti kupaonicu takoer veu od minimalno propisane povrine, vei krevet od minimalno propisanih mjera, itd.
Informiranje o minimalnim uvjetima uvelike e Vam pomoi pri planiranju i organizaciji prostora za pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga, a ve Vas i polako usmjeriti
ka planiranju investicija, odnosno jednim dijelom otkriti Vam koliko je potrebno uloiti
Seljako domainstvo (agroturizam) izletite

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge prehrane
gostima izletnicima):
Vanjski prostor treba imati:
parkiralite najmanje za 20% kapaciteta (na 80 sjedeih mjesta najmanje 16 parkirnih mjesta); prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina
domainstva u dobrom stanju: bez okrhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; dobro
ienje i odravanje prostora oko objekta
4 U poglavlju su navedeni minimalni zakonski uvjeti prema trenutno vaeim propisima. Vei-
na navedenog standard je koji se vjerojatno nee u skorijoj budunosti mijenjati, no treba imati
na umu da takva mogunost uvijek postoji, jer propisi se povremeno mijenjaju, pa se sukladno
tome itatelj upozorava da prije ozbiljnog ulaska u projekt osmiljavanja i pokretanja vlastitog
turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je li u razdoblju od izdavanja Prirunika
do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku
spominju, a iz kojih su preuzeti i navedeni minimalni uvjeti.
51
KORAK
Prostor za pripremu hrane (kuhinja) treba sadravati:

Prozor/prozore na otvaranje, ako postoje, i/ili ventilacijske otvore, s mreicom protiv
insekata; pod kuhinje od vodonepropusnog i neklizajueg materijala; zid kuhinje do
visine 2,0 m obloen vodonepropusnim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice ili sl.); odgovarajui broj rashladnih ureaja (hladnjaci i zamrzivai)
za odvojeno spremanje hrane; dvodjelno korito (sudoper) s tekuom toplom i hladnom vodom i strojem za pranje bijelog posua (tanjuri, ae, alice, i sl.); odgovarajue radne povrine (radni stol) i police te ormari za posue i pribor od nehrajueg
materijala; ko za otpatke; odgovarajue ureaje za termiku obradu hrane, pia i
napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.); primjereno posue odgovarajue kvalitete za
pripremu hrane; vatrootpornu tkaninu za gaenje poara; kutiju prve pomoi kompletno popunjenu; spremite sredstava za ienje u zasebnoj prostoriji ili prostoru
(ormar i sl.); spremnike za komunalni otpad (kontejnere ili tipizirane posude). Hrana
ne smije biti u direktnom kontaktu s policom ili podom te je potrebno osigurati odvojeno uvanje ribe, mesa, mlijenih proizvoda, voa i povra, ostalih sirovina, poluproizvoda i gotove hrane. Potrebno je voditi kontrolu temperature u svim rashladnim ureajima i to: za smrznutu hranu, od -12 do -18C; za ribu i meso, od 0 do 3C; a
za povre, jaja, kuhana i obraena hrana i ostalo, od 4 do 8C.
Za osobe koje rade na pripremi i usluivanju hrane potrebno je organizirati poseban
sanitarni vor koji mora sadravati: jednu zahodsku kabinu s umivaonikom s tekuom toplom i hladnom vodom i ogledalom, WC papir, etku za ienje WC koljke,
tekui sapun, papirnate runike ili ureaj za suenje ruku
Prostor za posluivanje hrane (blagovaonica) treba biti visok najmanje 2,40 m.
VANO: visina prostora moe biti i manja od 2,40 m, ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih
usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva.
Pored toga, blagavonica treba sadravati jo i: pod koji nije klizav i napravljen je od
materijala koji se lako isti i odrava; stolove (s povrinom koja se lako isti i odrava), stolice i sl., sukladno kapacitetu objekta (registriranom broju osoba kojima se
slue usluge hrane); na stolu papirnatu salvetu ili platneni ubrus za svako konzumno
mjesto; pribor za jelo od nehrajueg materijala; dovoljan broj vjealica za odjeu u
blagovaonici; prirodno ili umjetno prozraivanje blagovaonice; grijanje blagovaonice (ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju samo ljeti)
52
Zahod za goste jedan zahod za ene i jedan zahod za mukarce (sastoji se od predprostora i zahodske kabine) treba sadravati:
na ulazu istaknute uobiajene oznake zahoda za ene i zahode za mukarce; pod od
protukliznog i vodootpornog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice
i sl.); zid od vodonepropusnog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice i sl.) do visine minimalno 1,60 m; zatita od pogleda izvana na vratima i prozorima,
ako prozori postoje; prirodno ili mehaniko provjetravanje; sredstvo za osvjeavanje
prostora; odgovarajuu rasvjetu; grijanje (iznimno, ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju ljeti)
KORAK
Pred-prostor zahoda za ene i zahoda za mukarce treba sadravati:

umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; tekui sapun; papirnate runike s draem ili ureaj s platnenim runikom u roli ili ureaj za suenje ruku; ogledalo; ko za
otpatke; policu za odlaganje stvari - uz umivaonik; pisoar na ispiranje tekuom vodom
postavljen ili ograen tako da se ne vidi izvana u pred-prostoru zahoda za mukarce.
Zahodska kabina za ene i mukarce treba sadravati:
WC koljku s vodokotliem; kuku za odjeu (na vratima ili na zidu); mogunost zakljuavanja vrata; ko za otpatke s poklopcem u zahodu za ene; polica za odlaganje
stvari u zahodu za ene; dra s WC papirom; etka za ienje zahodske koljke
Seljako domainstvo (agroturizam) vinotoje/kuaonica

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih
usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge
kuanja vlastitih proizvoda gostima izletnicima):
Minimalni uvjeti su identini kao i kod agroturizma izletita, osim to vinotoje/
kuaonica za razliku od izletita ne treba sadravati:
rashladne ureaje (hladnjaci, zamrzivai) za odvojeno spremanje hrane; ureaje za
termiku obradu hrane, pia i napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.) i vatrootpornu
tkaninu za gaenje poara.
53
KORAK
Seljako domainstvo (agroturizam) soba

usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge smjetaja u sobama):
Vanjski prostor treba imati:
prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina domainstva u
dobrom stanju: bez krhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; terasa, loa ili balkon u
dobrom stanju: bez napuklina i ostalih oteenja; dobro funkcioniranje vanjske rasvjete na objektu; parkiralite za motorno vozilo potrebno je samo za veu kategoriju sobe (tri i etiri sunca)
Veliina sobe:
Veliina jednokrevetne sobe koja nema vlastitu kupaonicu, odnosno ureena je
jedna, zajednika, kupaonica na vie soba, ne smije biti manja od 8 m, a veliina
dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 12 m. Ako svaka soba ima svoju kupaonicu
tada veliina jednokrevetne sobe zajedno s kupaonicom ne smije biti manja od 11
m dok veliina dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 15 m.
Sobe moraju biti oznaene brojem ili nekom drugom oznakom (imena, imena biljaka, imena ivotinja i sl.). Svaka soba mora imati zaseban ulaz, odnosno ne smije se
u sobu ulaziti kroz drugu sobu te mora sadravati prozor s dnevnim svjetlom. Visina
sobe mora biti 2,40 m, no visina prostora moe biti i manja ako se radi o postojeem
objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine) ali uz uvjet da
postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva.
Oprema sobe treba sadravati:
u jednokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 80x190 cm, u dvokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 140x190 cm; rublje za krevet: dvije plahte, jastunica, pokriva; dodatni pokriva po osobi (ne primjenjuje se na sobu u kojoj
se usluge pruaju samo ljeti); jastuk po osobi; dva runika obvezni su u sobi koja
nema svoju vlastitu kupaonicu ve zajedniku s ostalim sobama; mijenjanje plahti i
jastunice jednom tjedno i za svakog novog gosta, a kod vee kategorije (tri i etiri
sunca) mijenjanje svaka tri dana; zastori na prozorima (za zamraivanje); aa po
osobi (obvezna je u sobi koja nema svoju vlastitu kupaonicu, ve zajedniku s osta-
54
lim sobama); stol sa stolcem; noni ormari uz krevet, po osobi; tepih koji se ne klie,
uz krevet, ako pod nije prekriven tapisonom; vatrootporna pepeljara ili znak zabrane
puenja; ko za otpatke; ogledalo; garderobni ormar s policama ili ladicama i dijelom
za vjeanje odjee s pet slinih vjealica za odjeu, po osobi; grijanje (ne primjenjuje
se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti); glavna rasvjeta: na stropu ili na zidu
ili kao samostojea svjetiljka; nona svjetiljka uz svaki krevet, po osobi (obvezna za
sobu kategorije tri i etiri sunca); jedna slobodna elektroutinica (obvezna samo za
sobu kategorije tri i etiri sunca)
KORAK
Kupaonica (ako svaka soba ima svoju zasebnu kupaonicu) treba sadravati:
WC koljku s vodokotliem; etku za ienje WC koljke; WC papir s draem i rezervno pakiranje papira; umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun u
omotu ili tekui sapun; ko za otpatke; vreice za higijenske uloke; kadu s rukohvatom ili tu kadu s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun za umivanje; zidove
kupaonice prekrivene keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima do visine 1,60 m, a oko kade ili tu kade do visine 1,80 m;
pod kupaonice prekriven keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima; kuku za runike uz kadu i/ili umivaonik, po osobi; dva
runika, jedan manji i jedan vei, po osobi; preku ili dra runika, po osobi; tepih od
frotira ili sl. ispred kade ili tu kade; protuklizni tepih za kadu ili protuklizno dno kade
(ako kada postoji) - protuklizno dno kade dokazuje se tehnikom dokumentacijom
proizvoaa; police ili sl. za odlaganje toaletnog pribora; ogledalo; rasvjeta koja
omoguuje dobru vidljivost u itavoj kupaonici; prirodno ili mehaniko (ventilacija)
prozraivanje; promjenu runika svaka tri dana i za svakog novog gosta; promjenu
runika svaka dva dana i za svakog novog gosta obvezno za sobu kategorije etiri
sunca; utinicu za elektrini brijai aparat; kuku za odjeu, po osobi; au, po osobi;
grijanje (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti)
Zajednika kupaonica (ako se na vie soba uredi jedna kupaonica) treba sadravati:
sanitarni vor za ene i odvojeno za mukarce; do deset kreveta: jedan umivaonik za
ene i jedan za mukarce, jedna tu kabina ili kada za ene i jedna za mukarce, jedna zahodska kabina za ene i jedna za mukarce, jedan pisoar; od deset do dvadeset
kreveta: dva umivaonika za ene i dva za mukarce, jedna tu kabina ili kada za ene
i jedna za mukarce, dvije zahodske kabine za ene i jedna za mukarce, dva pisoara;
podove prekrivene protukliznim i vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.); zidovi prekriveni vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.) najmanje do
visine 1,60 m, a u tu kabini najmanje do visine 1,80 m; odgovarajuu rasvjetu; pri55
KORAK
rodno ili mehaniko provjetravanje (ventilacija); grijanje (ne primjenjuje se na sobu

u kojoj se posluje samo ljeti);
Visina prostorija treba biti minimalno 2,40 m, no moe biti i manja ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju
ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine), ali uz
uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i
sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva;
Prostor s umivaonikom: na ulazu u prostoriju ili prostor istaknute uobiajene oznake za umivaonike; umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; tekui sapun s
draem uz svaki ili najvie dva umivaonika; ogledalo uz svaki umivaonik; policu za
odlaganje stvari uz svaki umivaonik; utinicu za elektrinu energiju uz svaki umivaonik; kuku ili dra runika uz svaki umivaonik; ko za otpatke u prostoriji ili prostoru
s umivaonicima;
Tu kabina ili kada: tu kabine ili kade prikladno oznaene pojedinano ili jednom
skupnom oznakom; zatitu koja onemoguuje pogled izvana na vratima i prozorima,
ako postoje; tu kada ili kada s tekuom toplom i hladnom vodom sa zavjesom ili
zaslonom; tekui sapun s draem; policu za odlaganje, kuku ili dra runika, kuku
za odjeu;
Zahodska kabina: zahodska kabina prikladno oznaena pojedinano ili jednom
skupnom oznakom; mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; zatita koja onemoguava pogled izvana na vratima i prozorima; osvjeiva prostora; visoku WC koljku s
ispiraem; etku za ienje zahodske koljke, dra s WC papirom; kuku za odjeu;
policu u zahodskoj kabini za ene; ko za otpatke u zahodskoj kabini za ene; pisoar
na tekue ispiranje u sanitarnom voru za mukarce;
Prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica)
Minimalni uvjeti su identini kao i kod agroturizma izletita, s razlikom to prostor
za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se
hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim
jedinicama (sobama).
Pored navedenog soba treba sadravati i ispisan naziv vrste i kategorije objekta te
cjenik sobe i ostalih usluga na hrvatskom i najmanje na engleskom jeziku
56
Seljako domainstvo (agroturizam) apartman

smjetaja u apartmanima):
KORAK
Apartman mora sadravati prostorije za boravak, blagovanje i kuhanje, prostorije za

spavanje i obvezno kupaonicu te imati zaseban ulaz.
Minimalna povrina za apartman koji ima jednu sobu za spavanje iznosi 25 m; za
apartman s dvije sobe za spavanje 35 m, dok za apartman s tri sobe za spavanje
treba imati minimalnu povrinu 46 m.
Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visinu prostorija, kupaonicu, opremu sobe i kupaonice te ostali uvjeti identini su kao kod agroturizma sobe, dok minimalni uvjeti
za prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao
kod agroturizma izletite s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati
poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te
im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (apartmanima). Bitno je
napomenuti da su zahtjevi za kupaonicu i opremu kupaonice identini kao kod vrste
agroturizam soba, koja ima svoju vlastitu kupaonicu.
Za razliku od sobe propisano je da apartman mora sadravati: garnituru za sjedenje
(niski stoli s polufoteljom ili foteljom, odnosno dvosjedom ili trosjedom) prilagoena kapacitetu apartmana; stol za blagovanje s brojem stolica koji odgovara kapacitetu apartmana; sudoper s tekuom toplom i hladnom vodom; kuhalo s najmanje
dvije grijae ploe ili plamenika; ostavu ili kuhinjski ormari za uvanje hrane; ormar
za posue i pribor za jelo; posue i pribor za pripremanje i konzumiranje hrane, pia
i napitaka; dovoljnu koliinu istih kuhinjskih krpa i pribor za pranje sua; hladnjak.
Seljako domainstvo (agroturizam) ruralna kua za odmor

usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, 44/11 i 118/11 i nuditi usluge smjetaja
u ruralnoj kui za odmor):
Ruralna kua za odmor, kao samostalna graevina ili dio graevine s okunicom,
mora sadravati prostorije za boravak, blagovanje i kuhanje, prostorije za spavanje te
obvezno kupaonicu, imati zaseban ulaz s vanjskom rasvjetom i natkriveni ulaz (nadstrenica iznad ulaznih vrata).
Minimalna povrina za ruralnu kuu za odmor koji ima jednu sobu za spavanje iznosi
29 m; za ruralnu kuu s dvije sobe za spavanje 39 m, dok za ruralnu kuu s tri sobe
za spavanje treba imati minimalnu povrinu 51 m.
57
KORAK
Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visinu prostorija, kupaonicu, opremu sobe i kupaonice te ostali uvjeti identini su kao kod tipa agroturizma soba i apartman, dok
minimalni uvjeti za prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao kod agroturizma izletite, s razlikom to prostor za usluivanje
hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui
gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama
(apartmanima). Zahtjevi za kupaonicu i opremu kupaonice su identini kao kod
agroturizma soba koja ima svoju vlastitu kupaonicu.
Za razliku od sobe i apartmana, propisano je da ruralna kua za odmor mora sadravati jo i penicu ili rotilj ili mikrovalnu penicu.
Seljako domainstvo (agroturizam) kamp

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih
smjetaja u kampu):
Ureenje kampa:
prirodna ili postavljena ograda oko cijelog kampa; jedan ulaz-izlaz, osim protupoarnog; ulaz-izlaz u kamp odgovarajue kontroliran; ulaz-izlaz u kamp nou osvijetljen;
usluga recepcije na poziv; kutija prve pomoi; prikljuak na javnu prometnu infrastrukturu; pristup do smjetajnih jedinica, sanitarnog vora i ostalih sadraja od utvrenog gornjeg sloja (ljunak, ploe od kamena i sl.); nou orijentacijski osvijetljeni
pristupi smjetajnim jedinicama, sanitarnom voru i ostalim sadrajima.
Smjetajne jedinice u kampu:
kamp mjesto i/li kamp parcela; jedna smjetajna jedinica pristupana osobama s invaliditetom.
Kamp mjesto
ureen prostor za kampiranje (oien od korijenja, kamenja ili sl.); pojedinano ili
grupno brojem ili sl. oznaena kamp mjesta; povrina kamp mjesta najmanje 30 m ;
Kamp parcela
ureen prostor za kampiranje (oien od korijenja, kamenja i sl.); oznaena brojem
ili sl. i omeena kamp parcela; najmanje jedna parcela; povrina kamp parcele pro58
sjeno 60 m dok povrina najmanje parcele ne moe biti manja od 50 m; prikljuak elektrine energije na svakoj propisanoj kamp parceli; prikljuak na vodovod s
odvodom na svakoj propisanoj kamp parceli; jedan umivaonik s tekuom toplom i
hladnom vodom za ene i jedan za mukarce;
KORAK
Kupaonica i sanitarni vor do 5 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela)

jedan umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i jedan za mukarce;
jedna tu kabina za ene i jedna za mukarce; jedan zahod za ene i jedna za mukarce; jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom u zahodu za mukarce;
Kupaonica i sanitarni vor od 5 do 10 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp
parcela)
dva umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i dva za mukarce;
dvije tu kabine za ene i dvije za mukarce; dva zahoda za ene i jedan za mukarce;
dva pisoara na ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce;
Kupaonica i sanitarni vor od 10 do 20 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i
kamp parcela)
tri umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i tri za mukarce; tri tu
kabine za ene i tri za mukarce; tri zahoda za ene i dva za mukarce; dva pisoara na
ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce;
Podovi i zidovi: podovi prekriveni protukliznim vodootpornim materijalom koji se
lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.); zidovi prekriveni vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.)
do visine 1,60 m, a oko tua do visine 1,80 m;
Umivaonici u posebnoj prostoriji ili prostoru uz zahode
na ulazu u prostoriju ili prostor istaknute uobiajene oznake za umivaonike; utinica
za elektrinu energiju uz svaki umivaonik; prirodno ili mehaniko provjetravanje; odgovarajua rasvjeta; ogledalo uz svaki umivaonik; polica za odlaganje stvari, uz svaki
umivaonik; najmanje jedan umivaonik, u svakoj prostoriji gdje se nalaze umivaonici,
mora imati tekui sapun i mogunost brisanja ili suenja ruku; kuku ili dra runika,
uz svaki umivaonik; ko za otpatke; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge
pruaju samo ljeti;
Tu kabina: tu kabine prikladno oznaene pojedinano ili jednom skupnom oznakom; vrata, zavjesa, zaslon i sl. na tu kabini; zatita koja onemoguava pogled izva59
KORAK
na na vratima i prozorima, ako postoje; prirodno ili mehaniko prozraivanje; odgovarajua rasvjeta; mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; tu kada ili tu s tekuom
toplom i hladnom vodom; polica za odlaganje stvari; kuka ili dra runika; kuka za
odjeu; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti;
Zahod: zahodi prikladno oznaeni pojedinano ili jednom skupnom oznakom; vrata
koja nisu ostakljena do visine 2,0 m; zatita koja onemoguava pogled izvana na prozoru, ako prozor postoji; prirodno ili mehaniko prozraivanje; odgovarajua rasvjeta;
mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; osvjeavanje prostora da se ne osjea neugodan
miris; visoka WC koljka s ispiraem; etka za ienje zahodske koljke; dra s WC
papirom; polica za odlaganje stvari u zahodu za ene; kuka za odjeu; ko za otpatke
u zahodu za ene; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti;
Pisoar: zatita koja onemoguava pogled izvana na prozoru, ako prozor postoji; pisoar postavljen da se ne vidi izvana; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge
pruaju samo ljeti;
Praonica za posue i rublje: kod praonika za posue i rublje istaknuta oznaka ili natpis
za praonike na hrvatskom i najmanje na dva svjetska jezika; jedan praonik s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i jedan za rublje do 5 smjetajnih jedinica; dva praonika s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i dva za rublje od 5 do 10 smjetajnih
jedinica; tri praonika s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i tri za rublje od
10 do 20 smjetajnih jedinica; korita od vrstog materijala koja se lako iste i odravaju;
Pranjenje prenosivih kemijskih zahoda: jedna kabina za pranjenje kemijskih zahoda; zaseban vanjski ulaz u kabinu; kabina oznaena oznakom ili natpisom kabina za
pranjenje prenosivih kemijskih zahoda na hrvatskom i najmanje na dva svjetska
jezika; posebna koljka na ispiranje (trokadero) s pominom reetkom; slavina s hladnom vodom i produenim fleksibilnim crijevom za ispiranje; umivaonik s tekuom
vodom, tekuim sapunom i priborom za brisanje ili suenje ruku; odgovarajua rasvjeta; prirodno ili mehaniko provjetravanje; pod prekriven protukliznim i vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.);
zid do visine 2,0 m prekriven vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava
(keramike ploice, kamene ploe ili sl.);
Opskrba pitkom vodom: jedna slavina za opskrbu pitkom vodom s odvodom;
Pored navedenog, kamp mora sadravati jo i jedan rashladni pretinac ili ureaj;
osiguranu mogunost zamrzavanja elemenata za prijenosne hladnjake; prostor za
rotilj, ognjite ili sl., ako postoji, mora biti ureen da se izbjegne poar; primjereno
zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama za otpad;
Takoer, kod kampa su propisani i ekoloki elementi koji se boduju. Definirano je 10
elemenata koji se svaki boduju s 2 boda, morate imati minimalno 4 boda, to kon-
60
kretno znai da morate imati dva od u nastavku navedenih 10 ekolokih elemenata:

primjena alternativnih energetskih izvora; uteda pitke vode uslijed dvostrukog koritenja; tednja pitke vode primjenom tedljivih ureaja i tehnologije (vodokotlii sa
stop tipkama, perlatori, slavine sa sustavom samozatvaranja); razvrstavanje otpada;
ureeni zajedniki prostor za rotilj; znak ogranienja brzine u kampu; parkiralite
izvan kampa za vanjske posjetitelje; prirodne osobitosti kampa (ouvanje prirodne
ume, drvea, morfologije, prirodne plae i sl.); specifino i autohtono hortikulturno
ureenje kampa; uteda elektrine energije kroz primjenu tedljivih arulja, imitatora snage, automatskog iskljuivanja dijela rasvjetnih tijela;
KORAK
Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visina prostorija, prostora za pripremu (kuhinje) i

usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao kod agroturizma izletite, s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste
s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u
smjetajnim jedinicama (unutar kampa);
Ruralni B&B noenje s dorukom

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih
usluga domainstvu NN 88/07, NN 58/07 i NN45/09 privatni iznajmljiva i nuditi
usluge smjetaja i doruka):
Usluge smjetaja u ruralnom B&B noenje s dorukom mogu se pruati u sobama,
apartmanima i kuama.
Minimalni uvjeti za sobu su identini kao i za agroturizam soba, s vlastitom kupaonicom.
Minimalni uvjeti za apartman identini su kao i za agroturizam apartman, s jedinom razlikom u propisanoj minimalnoj veliini apartmana. Konkretno, za usluge
smjetaja u ruralnom B&B noenje s dorukom, minimalna povrina treba biti: za
apartman koji ima jednu sobu za spavanje, 26 m; za apartman s dvije sobe za spavanje, 36 m; za apartman s tri sobe za spavanje, 48 m.
Minimalni uvjeti za kuu identini su kao i za agroturizam ruralnu kuu za odmor
Jedina razlika kod minimalnih uvjeta za sobu, apartman ili kuu kad se registriraju kao privatni iznajmljiva je to se dodatno mora osigurati: slika ili drugi ukrasni
predmet u svakoj prostoriji za spavanje i prostoru za boravak (kod apartmana i kue);
uslugu buenja; znak Ne smetaj; plan evakuacije izloen na unutarnjoj strani ulaznih vrata sobe, apartmana ili kue ili u neposrednoj blizini; utinicu za elektrini
aparat za brijanje u kupaonici te poseban ormar ili prostor za spremanje posteljine i
runika kod kue.
61
KORAK
Za pruanje usluga doruka potrebno je organizirati poseban prostor na domainstvu za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica), a minimalni propisani
uvjeti su identini kao kod agroturizma izletite s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui
gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama
(sobama, apartmanima ili kui).
Visina prostora je ista kao i kod ostalih navedenih tipova gospodarstava s time da
moe biti i manja od 2,40 m ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na u domainstvu
(31. srpnja 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i
da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva.
Ruralna kua za odmor

usluga na domainstvu NN 88/07, NN 58/07 i NN45/09 privatni iznajmljiva kao
kua za odmor)
Minimalni uvjeti za ruralnu kuu za odmor identini su kao i za agroturizam ruralnu kuu za odmor, s razlikom da kod ove kategorije nije propisana obveza pruanja
hrane gostima na smjetaju, pa nije potrebno organizirati poseban prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje (blagovaonica) hrane. Takoer, dodatno se mora osigurati:
slika ili drugi ukrasni predmet u svakoj prostoriji za spavanje i prostoru za boravak;
uslugu buenja; znak Ne smetaj; plan evakuacije izloen na unutarnjoj strani ulaznih vrata kue ili u neposrednoj blizini; utinicu za elektrini aparat za brijanje u
kupaonici, te poseban ormar ili prostor za spremanje posteljine i runika.
to se uvjeta visine prostora tie, pogledati kod ruralnog B&B noenje s dorukom.
Ruralni obiteljski hotel

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07, NN
58/08 i NN 62/09 kao hotel batina)
S obzirom da su minimalni uvjeti za kategoriju hotel batina detaljni i brojni, te ih nije
mogue sve navesti u ovom priruniku zbog ogranienosti prostora, ukoliko vas zanima registracija ruralnog obiteljskoh hotela kao hotel batina, sve minimalne uvjete
moete pronai na web stranici Ministarstva turizma, na adresi:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/pr-A-101220.xls
62
Ruralni kamp
usluga domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i 45/09 privatni iznajmljiva kao kamp)
KORAK
Minimali uvjeti za ruralni kamp identini su kao i za agroturizam kamp s razlikom

da kod ove kategorije nije propisana obveza pruanja hrane gostima na smjetaju pa
nije potrebno organizirati poseban prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje (blagovaonica) hrane te s razlikom opremanja kupaonice i praonice za posue i rublje:
Kupaonica i sanitarni vor do 4 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela)
jedan umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i jedan za mukarce;
jedna tu kabina za ene i jedna za mukarce; jedan zahod za ene i jedan za mukarce; jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom u zahodu za mukarce;
Kupaonica i sanitarni vor do 4 - 7 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela)
dva umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i dva za mukarce;
dvije tu kabine za ene i dvije za mukarce; dva zahoda za ene i jedan za mukarce;
jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce;
Praonica za posue i rublje:
jedan praonik s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i jedan za rublje do 4
smjetajne jedinice, 2 praonika do 7 smjetajnih jedinica;
to se uvjeta visine prostora tie, pogledati kod ruralnog B&B noenje s dorukom.
Ruralno kamp odmorite

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim
uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge
vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj NN 49/08 i NN 45/09 kao kamp odmorite).
Minimalni uvjeti za ovu kategoriju su:
prikljuak na javnu prometnu infrastrukturu; prometnica od utvrenog nekompaktnog gornjeg sloja (ljunak ili sl.); Prometnice nou orijentacijski osvijetljene; ureen
prostor smjetajne jedinice (kamp mjesto i/ili kamp parcela) oien od korijenja,
kamenja i sl. s dobrom odvodnjom povrinskih voda; povrina kamp mjesta, ako
postoji, najmanje 50 m; povrina kamp parcele, ako postoji, najmanje 50 m, od63
KORAK
nosno 5 m irine uz prometnicu i 10 m dubine; oznaena, pojedinano ili skupno,

kamp mjesta, ako postoje; oznaena brojem ili slino i omeena kamp parcela, ako
postoji; prikljuak elektrine energije za svaku smjetajnu jedinicu; jedna slavina za
opskrbu pitkom vodom s fleksibilnim crijevom i odvodnjom na svakih 50 smjetajnih
jedinica; kod slavina istaknuta oznaka ili natpis za opskrbu pitkom vodom; redovito
zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama.
Kamp odmorite mora sadravati i prostor za pranjenje kemijskih zahoda direktno
iz vozila, odnosno vozilom dostupan, od smjetajnih jedinica primjereno udaljen, vizualno odijeljen prostor s odgovarajuim prikljukom na odvod, opremljen slavinom
s hladnom vodom i produnim fleksibilnim crijevom za ispiranje. Pod prostora mora
biti od utvrenog kompaktnog materijala koji se lako isti i odrava.
Takoer mora sadravati i prostor za pranjenje prenosivih kemijskih zahoda, a minimalni uvjeti za ovaj prostor identini su kao i kod kategorije agroturizam kamp.
Vanjski izgled objekta i okoli te ienje je identino kao i kod kategorije agroturizam kamp.
64
2.2 KORAK 2: Zatvaranje financijske konstrukcije

i mogui izvori financiranja vaeg budueg
turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
KORAK
Prilikom razmiljanja o pokretanju seoskog turizma i organizaciji turistikog seoskog

obiteljskog gospodarstva, neminovno se postavlja pitanje financiranja projekta, odnosno s kojim (i ijim) novanim sredstvima krenuti u realizaciju i skoro pa najvanije,
koju koliinu novca bi trebalo osigurati. Upravo zbog toga bilo bi uputno napraviti
to detaljniji poslovni plan, investicijsku studiju ili trokovnik kojim bi se definirala
veliina investicije i koliina sredstava potrebnih za realizaciju projekta. Ovo e vam
pomoi da realno saznate i planirate iznos novanih sredstava koji su vam potrebni,
ali i realno konkretizirate sve aktivnosti (radnje) potrebne prilikom organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva pa i procijenite sve budue trokove koje
bi se tijekom poslovanja pojavili kao i budue prihode od turistikih usluga. Takoer,
moi ete definirati i koji izvor sredstava koristiti: vlastita sredstva, kreditne linije i sl.
2.2.1 Vlastita sredstva
Ulaganje vlastitih sredstava, ako raspolaete njima, svakako je najbri nain realizacije
projekta organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Ovo je i najmanje
rizian pristup s obzirom da ne postoji redovna obveza vraanja novca kao kod kreditnih sredstava, te samim time ne postoji niti optereenje na nekretninama koje se
prilikom realizacije kreditnih sredstava vrlo esto, gotovo uvijek, uzimaju kao garancija
vraanja kreditnih sredstava. Takoer, to je najjeftiniji nain ulaganja jer nije optereen
naknadama i kamatama. Najjednostavnije reeno, ulaganje vlastitih sredstava, ako je
mogue, je najbolji nain jer na samom poetku poslovanja, kada prihodi nisu redoviti
i sigurni, niste optereeni povratom investicije u to kraem roku, kao niti vraanjem
posuenih, odnosno kreditnih sredstava. No, kada to nije mogue, a eli se realizirati
turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, valja posegnuti za drugim izvorima sredstava o kojima u nastavku moete dobiti openite informacije.
2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice
Ako vam je za organizaciju turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva potrebna
manja svota novca za njegovu organizaciju i realizaciju, moete pokuati sredstva
osigurati kroz bespovratne potpore, odnosno tzv. darovnice. To su sredstva kako im
i ime samo govori bespovratna to znai da su vam poklonjena, ali ih morate utroiti
strogo namjenski, tj. za to ste ih zatraili, sukladno propozicijama natjeaja o bespovratnim sredstvima.
65
KORAK
Programe i natjeaje za dodjelu bespovratnih sredstava, najee i u pravilu provodi

dravna uprava, odnosno ministarstva. Ministarstva povremeno najee tijekom
prve polovice tekue godine, sukladno programima, raspisuju natjeaje i pozivaju
zainteresirane da, ako zadovoljavaju propozicije natjeaja, podnesu zahtjeve za
dodjelu bespovratnih sredstava. Nema pravila raspisivanja natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava, ve bi bilo uputno redovito posjeivati internetske stranice ministarstava gdje se objavljuju informacije o natjeajima u tijeku.
Ministarstvo turizma ima nekoliko programa dodjele bespovratnih sredstava za
organizaciju i poboljanje poslovanja, a koja su direktno vezana za turistika seoska
obiteljska gospodarstva, nezavisno na koji nain su registrirana (seljako domainstvo, privatni iznajmljiva, obrt ili trgovako drutvo):
- Program poticanja zatite, obnove i ukljuivanja u turizam batine u turistiki
nerazvijenim podrujima Batina u turizmu;
- Program poticanja izrade i plasmana suvenira Izvorni suvenir;
- Program poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu Zelena brazda;
- Program poticanja plasmana certificiranih ekolokih proizvoda u turizmu Eko
proizvod.
Vie o svim programima bespovratnih sredstava Ministarstva turizma moete dobiti
na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370
Ministarstvo gospodarstva ima programe poticanja malog i srednjeg poduzetnitva, ali da bi konkurirali za dodjelu ovih sredstava, morate imati registraciju kao obrt,
ili poduzee, ili ponekad zadruga.
Vie informacija o bespovratnim potporama Ministarstva gospodarstva moete
dobiti na internetskoj stranici http://www.mingo.hr/ pod Projekti poticanja malog
i srednjeg poduzetnitva.
Informirajte se postoje li i programi dodjele bespovratnih sredstava pri vaim upanijama.
VANO: svakako treba napomenuti kako su svi navedeni programi ministarstava
podloni promjenama, izmjenama i ukinuima te, takoer, nije mogue oekivati da
e bespovratne potpore biti dodjeljivane svake godine s obzirom da se radi o proraunskim sredstvima.
66
2.2.3 Kreditna sredstva

Najee se za realizaciju i organizaciju turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
posee za kreditnim sredstvima, bilo da ih subvencioniraju ministarstva, upanije,
lokalne samouprave ili ak turistike zajednice ili pak komercijalne kreditne linije poslovnih banaka.
KORAK
Svakako je najbolje uzeti najjeftinija kreditna sredstva (s manjom kamatom) te,

ako postoje, ona koja su ba namijenjena za seoski turizam, .
2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu
Kreditna linija Razvoj turizma na selu trenutno je najpovoljnija kreditna linija za
investiranje u seoski turizam odnosno turistika seoska obiteljska gospodarstva u
Hrvatskoj, s obzirom da Ministarstvo turizma subvencionira 6% kamata.
Ova linija strogo je namijenjena za stvaranje smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta
za seoski turizam kao to je: obnova tradicijskih kua s pripadajuim gospodarskim
objektima, kuaonica, podrum; izgradnja novih, te dogradnja, nadogradnja, i adaptacija postojeih objekata, koji nee naruiti vrijednosti i nasljee hrvatske tradicijske arhitekture i ivota na selu; kupnja postojeih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma; opremanje objekata.
Kreditna linija je takoer namijenjena i za stvaranje uvjeta za dodatne sadraje i
atrakcije u seoskom turizmu kao to je: izgradnja, obnova i ureenje sportsko-rekreativnih i gospodarskih sadraja (tale, gatori, ribnjaci, pjeake, biciklistike staze
i dr.); obnova, izgradnja i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta; ureenje
pripadajueg okolia; druge sadraje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma te kreiranje dodatnih sadraja i atrakcija u seoskom turizmu.
Korisnici mogu biti fizike osobe poetnici, i pravne osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Obveza je nakon investicije registrirati se kao
seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima, ako takva registracija ve ne postoji.
Iznos kredita koji se moe zatraiti je minimalno 10.000 , a maksimalno 300.000 ,
uz fiksnu kamatu od 2%. Rok otplate kredita je do 15 godina uz mogunost poeka
od 1 godine.
Sve detaljnije informacije o kreditnoj liniji Razvoj turizma na selu moete dobiti u
Ministarstvu turizma, tel. 01/6169111 ili na internetskoj stranici http://www.mint.hr/
UserDocsImages/090422-program-krediti-s.pdf
67
KORAK
2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka

Ako iz nekog od razloga ne moete realizirati kreditna sredstva po liniji Razvoj turizma na selu Ministarstva turizma, ostaje vam mogunost pregledati ponudu komercijalnih kreditnih linija poslovnih banaka ili pak, ako ste dugogodinji klijent neke od
banke, pokuati direktno s bankom vidjeti mogunost realizacije investicije u vae
turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
Ne zaboravite se raspitati i u vaoj upaniji postoji li kakva subvencionirana kreditna
linija iz koje se mogu financirati projekti seoskog turizma.
2.2.5 Sredstva EU-a

Prilikom procesa pregovaranja Hrvatske za ulazak u EU, otvarali su se predpristupni
fondovi za financiranje raznih projekata koji imaju za cilj prilagoavanje standardima EU-a, poglavito u poljoprivredi, zatiti okolia, prometu i jaanju institucija. Ova
financiranja uvijek pobuuju veliko zanimanje hrvatske javnosti za mogunost dobivanja sredstava iz tih fondova, pa samim time i registriranih te napose potencijalnih
turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava.
Trenutno, mogunost direktnog financiranja turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava postoji programom IPARD za razdoblje 2007.- 2013. i to njegov prioritet:
Razvoj ruralne ekonomije, odnosno tonije mjeru 302: Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Ovom mjerom financira se razvitak ruralnog turizma, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje uslunih djelatnosti u ruralnim
podrujima u to spadaju: stambeni i gospodarski objekti tradicijske arhitekture;
objekti za uzgoj ivotinja koji su dio turisitke ponude na gospodarstvu; objekti za
rekreaciju, kampove u turizmu i objekti na otvorenom jahake, biciklistike i tematske staze, sportski ribolov na slatkovodnim vodama.
Vrlo je vano napomenuti kako se sredstva po IPARD programu ne dobivaju da bi
se investiralo, ve morate uz potivanje cjelokupne propisane procedure, investiciju
zavriti vlastitim sredstvima ili kreditnim sredstvima pa tek nakon zavretka dobiti
povrat uloenih sredstava u visini od 50% investicije.
Osnovni uvjeti koji se moraju zadovoljavati da bi zatraili ova sredstva jesu: biti registriran prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to znai da bi trebalo imati bilo
koju vrstu registracije koja je doputena ovim zakonom; vae gospodarstvo mora biti
u podruju koje je kategorizirano u razred D ili nije kategorizirano u turistike razrede i to sukladno Pravilniku o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede;
na podruju na kojem se nalazi vae gospodarstvo moraju biti doneseni ili Projekti
ukupnog razvoja (PUR) ili Regionalni operativni plan (ROP) ili upanijska razvojna
68
strategija (RS) u kojima se ruralni turizam navodi kao jedan od prioriteta razvoja.
Vano je napomenuti kako investicije ne smiju biti zapoete prije nego li se projekt
ugovori s Agencijom za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
KORAK
S obzirom da je ishoenje i prikupljanje dokumentacije dosta zahtjevno, preporuuje se angairati neku od konzultantskih tvrtki koje su specijalizirane i za IPARD program. Popis svih konzultanata s njihovim kontaktima moete pronai na sljedeoj
internetskoj stranici: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=11
Takoer, sve detaljnije informacije o ovom programu moete dobiti u Ministarstvu
poljoprivrede, u Upravi za ruralni razvoj ili na internetskoj stranici: http://www.mps.
hr/ipard/
69
KORAK
2.3 KORAK 3: Ureenje turistikog seoskog

obiteljskog gospodarstva
Kada su se prikupile sve detaljne informacije o minimalnim uvjetima koji su propisani zakonskim i podzakonskim propisima, ovim korakom zapoinje najkompleksnija i
kljuna faza organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Od ove faze
zavisi hoe li vam domainstvo biti vizualno atraktivno, funkcionalno i prihvaeno na
tritu, naravno uz kasniju nezaobilaznu promociju.
Prvo i osnovno pravilo kojega bi se trebali pridravati kao pijan plota prilikom ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva je:
Ne prilagoavajte arhitekturu i prostor sadraju, ve sadraj

prilagoavajte arhitekturi i prostoru!
Naime, vrlo esto, vlasnici gospodarstava prilagoavaju prostor i objekte gospodarskom sadraju, tj. pretjerano se intervenira u arhitekturu i prostor da bi se odreen
sadraj mogao organizirati. Kao primjer za to moe se uzeti ureenje prostora gdje
e se usluivati hrana za goste izletnike (kod izletita). S obzirom da je tradicijska arhitektura, arhitektura manjih gabarita, a vlasnik gospodarstva u pravilu eli iskoristiti
zakonski maksimum usluivanja hrane (trenutno je to 80 osoba ako je gospodarstvo
registrirano kao seljako domainstvo, odnosno neogranien broj ako je gospodarstvo
registrirano kao obrt ili poduzee), dolazi do preureenja objekta, tradicijskog zdanja
za potrebe ugoavanja velikog broja osoba. U tom sluaju neminovno se intervenira
u arhitekturu (dograuje, nadograuje, iri prostor), kako bi se dobio zadovoljavajui
prostor u koji se moe smjestiti 80 i vie osoba. Nain na koji se to ini preesto je u neskladu s ambijentom i ambijentalnom arhitekturom. Upravo suprotno tome, ispravno
bi bilo prilagoditi broj osoba koji e se ugoavati kapacitetu postojeeg prostora. Ako
se prostor moe unutar gabarita urediti za npr. 30 osoba, idealno bi bilo onda sadraj
prilagoditi prostoru, te porazmisliti koji se jo sadraji mogu organizirati u prostoru.
Postupite li po pravilu prilagoavanja sadraja arhitekturi, prostoru i ambijentu,
neete pogrijeiti! Sauvati ete ambijentalnost a gospodarstvo e vam biti vizualno
atraktivno.
70
2.3.1 Vanjsko ureenje objekta

Vanjsko ureenje gospodarstva/objekta (ovdje se misli na graevine) izuzetno je bitno,
ne samo zbog ouvanja ambijentalnosti i vizualne atraktivnosti gospodarstva, ve to e
se budui marketing temeljiti upravo na ureenosti vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te jer e to biti i prvi kontakt potencijalnog gosta s vaim gospodarstvom preko promotivnih materijala, odnosno fotografija u katalozima ili na internetu.
KORAK
Objekte je bitno ureivati po tradicionalnim, ambijentalnim zakonitostima, a to su u

prvom redu: funkcionalan prostor, jednostavno i funkcionalno ureenje, ist i zeleni
okoli. Pri ureenju voditi se minimalizmom: initi najmanje mogue zahvate u arhitekturi, ne zaboravljajui detalje koje su tradicionalne kue imale.
Ako se radi o staroj tradicionalnoj kui (drvenoj, kamenoj, izraenoj od opeka) koja se
adaptira za potrebe turizma, ali i ne samo turizma nego i za stanovanje, bitno je koristiti
prirodne materijale, odnosno materijale karakteristine za podruje na kojemu se gospodarstvo nalazi: kamen, drvo, cigla, terakota, i objekte strogo ureivati u postojeim
gabaritima u tradicionalnom tihu.
Svakako se preporuuje iskoristiti sav mogui rabljeni graditeljski materijal (crijep,
biber, kamene ploe, drvene grede, planjke, staru buku itd.) postojeeg objekta ako
je iskoristiv (reciklirati postojei materijal), koristiti runi rad i naravno biti inventivan.
Stoga je vrlo uputno prije adaptacije detaljno utvrditi stupanj oteenja objekta s obzirom da esto prevladava miljenje kako je objekt zbog dugog vremenskog razdoblja
nekoritenja i neodravanja, odnosno zaputenosti, propao vie nego to stvarno jest.
To e vam ve u startu pripomoi da ne potroite uzalud novac na obnovu, odnosno
ugradnju novih materijala, tamo gdje se stari materijal mogao i te kako iskoristiti, jer je
u dobrom stanju i njime ste u mogunosti dodatno doarati duh starine. Ne zaboravite da su se nai stari prilikom gradnje i opremanja objekata vodili iskuanim tradicionalnim metodama obrade materijala tako da ne udi to su, ponekad, objekti koji su
zaputeni vie desetljea u izuzetno dobrom stanju.
Slika 15. prikazuje uspjean primjer obnove i adaptacije tradicijske zagorske hie,
slika 16. prikazuje uspjean primjer obnove kamene kue u podvelebitskom kraju,
slika 17. prikazuje uspjean primjer obnove tradicijske dalmatinske kue, dok slika
18. prikazuje uspjean primjer obnove tradicijskog salaa u Baranji.
71
KORAK
Slika 15. Vinarija, pansion i restoran Vuglec breg,

karievo, Lepajci, Zagorje
Slika 16. Obrt Rajna, ruralna kua za odmor Pojata,

Marasovii, Starigrad Paklenica, Velebit
72
KORAK
Slika 17. Gospodarstvo Jurlinovi Dvori, Draga, Primoten Burnji,

Dalmacija
Slika 18. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sala Ipa,

eminac, Baranja
73
KORAK
Ako se radi o potpuno novim graevinama (nanovo sazidanim kuama) koje e se

koristiti u turistike svrhe, obvezno takvu graevinu treba izgraditi po modelu i uzoru na staru arhitekturu. No, tu treba potivati pravilo da nije potrebno slijepo kopirati
tradicionalnu arhitekturu, ve prouiti graditeljska pravila iz prolosti i iz njih izvlaiti
pouke koje e se primijeniti u gradnji novih objekata (reference korisnih prirunika
na ovu temu, moete nai u poglavlju 2.3.4), to e rezultirati dojmom nenaruene,
ouvane, odnosno, na estetski i kulturoloki prihvatljiv nain, reinterpretirane ambijentalnosti i izvornosti.
Naalost, trenutno u Hrvatskoj prostorno-planska praksa, ne uvjetuje da sve novo
izgraene strukture u ruralnom prostoru, bilo za funkciju turizma ili za stanovanje,
moraju izgledati kao arhitektura tradicionalnih graevina. U Hrvatskoj je to danas
preputeno na volju pojedinca i kreativnosti arhitekata i projektanata, a tek se manji
broj investitora odluuje za izgradnju koja slijedi zakonitosti stare (povijesne, tradicijske) gradnje.
Kod vanjskog ureenja objekta, vrlo je bitno paziti kako su tradicionalni objekti izgledali: jesu li imali fasadu, koje je boje bila fasada, koji objekti se nisu bukali, ili ako su
bili izgraeni od drva, kako se drvo bojalo, je li imalo rezbarije, jesu li postojali dekorativni elementi na objektima, ime su objekti bili pokriveni (kakav je bio krov), itd.
Pripazite i na otvore na objektu (vrata, prozori) i njihov izvorni oblik te, ako ba nije
potrebno, ne mijenjajte niti njihov oblik niti otvarajte nove. Obnovu vrata, prozora i
ostalih elemenata na objektu potrebno je uiniti prema originalnim tradicionalnim
uzorcima, a ako je potrebno iste zamijeniti novima, zbog dotrajalosti, neka budu
identini originalu ili barem tradicijski prihvatljivi za podruje na kojem se gospodarstvo nalazi.
Nadalje, potrebno je paziti gdje e se smjestiti i naizgled nevani detalji kao to su
vodomjeri, ormari za el. energiju, plinomjeri i sl. Njih je potrebno ugraditi na manje
vidljiva mjesta i po mogunosti zamaskirati npr.: vodomjer s raslinjem, el. ormari i
plinomjer drvenim ormariem, spremnik ukapljenog plina ako se koristi za centralno
grijanje takoer raslinjem i ukrasnim grmljem, kablove za el. energiju postaviti podzemno ako je mogue, a ako nije, onda barem pokuati izvesti da stupovi koji nose el.
kablove budu drveni, poglavito oni koji su smjeteni unutar gospodarstva.
Takoer e uz objekt biti potrebno izgraditi vodonepropusnu sabirnu (septiku)
jamu. Bilo bi uputno i nju sakriti sadnjom travnjaka ili raslinja. Razmislite i o mogunosti izgradnje ekolokog proistaa (tzv. biljka ureaja) na vaem gospodarstvu.
Ne zaboravite kako vanjskim ureenjem objekata ne utjeete samo na vizualnu atraktivnost vaeg gospodarstva, ve doprinosite ouvanju ambijentalnosti samoga sela.
74
I svakako zatitite i ouvajte svako gnijezdo lastavica i roda na objektima, te svako

gnijezdo na drveu u dvoritu, ako ste poaeni da takovo gnijezdo imate na svom
gospodarstvu. Gostima e to biti izuzetna atrakcija a i poslati ete direktnu poruku
kako je vae gospodarstvo dio bogate biorazolikosti!
KORAK
2.3.2 Unutarnje ureenje objekta

Kao i kod vanjskog ureenja, i kod unutarnjeg ureenja je potrebno voditi rauna da
objekt odie duhom starine i tradicije.
Unutranje ureenje ovisit e stavljate li u funkciju turizma samo dio objekta (postojee kue ili nekog gospodarskog objekta i sl.) ili cijeli objekt, te koje ete vrste
ugostiteljskih i turistikih usluga pruati u tom objektu: usluge smjetaja u sobama,
apartmanima ili kui, iskljuivo usluge prehrane gostima izletnicima, ili kombinirano
i usluge smjetaja i usluge prehrane gostima izletnicima.
Stoga e nedvojbeno adaptacija objekta za turistike potrebe iziskivati i poneke intervencije u rasporedu prostorija, no ako je to mogue, bilo bi uputno pratiti postojei raspored, odnosno plan prostora, tj. sadraj prilagoditi arhitekturi bez spajanja
prostorija, ruenja pregradnji, graenja novih pregradnji i sl., odnosno paziti na njihovu funkcionalnost.
Ako je prostor postojeeg objekta skuen, razmislite o dobivanju dodatnog prostora
adaptacijom dodatnih objekata ako na gospodarstvu postoje ili stavljanjem u funkciju prostora unutar objekta kao to su tavan ili podrum.
U svemu tome ne zaboravite da se u seoskom turizmu trai i oekuje komfor i prostranost, pa je bolje napraviti jednu sobu ili apartman manje, kako bi se dobila prostornost, nego jednu vie, jer e u protivnom prostori biti skueni i zagueni.
Posebnu pozornost u ureenju potrebno je dati kupaonici kao izuzetno potrebnom
prostoru koji se u tradicijskim zdanjima pojavljuje kao novi element, odnosno potpuno novi prostor kojega je potrebno spretno uklopiti u ambijent. Imajte na umu da
kada gost doe na turistiko seoskog obiteljsko gospodarstvo, najprije koristi kupaonicu. Ureenje kupaonice ne zahtijeva luksuz tako da istu moete urediti koristei
rustikalne elemente (s obzirom da se danas na tritu mogu pronai takvi elementi:
zahodske koljke, kade, umivaonici , slavine, keramike ploice i dr.) ili posve moderno. Bitna injenica je da kupaonica bude funkcionalna (ima sve osnovne potrebne
elemente) i dovoljno komodna i, naravno, dobro uklopljena unutar objekta. Slika 19.
prikazuje mogunost ureenja kupaonice u tradicijskim objektima.
75
KORAK
Slika 19. Ureena kupaonica na gospodarstvu Hvarski Dvori Sv.

Jurja, Humac, otok Hvar, Dalmacija
Nikako ne zaboravite paziti kako e se u objekt provesti potrebne instalacije: elektrine, vodovodne, instalacije grijanja. Instalacije bi po mogunosti trebale biti sakrivene u zidovima, pregradnim zidovima, podovima, zidnim oblogama i sl. Ako nije
mogue izbjei da budu nevidljive, onda ih treba izvesti da budu ugodne oku.
Unutarnje ureenje mora biti vrlo jednostavno uz koritenje detalja (pojedini kamen, drvene grede, udubine u zidovima itd.). Podovi neka budu od drva (seljaki
pod), a keramike ploice stavljati samo oko mjesta gdje se koristi voda. Posebno
je potrebno paziti na detalje prilikom opremanja prostora kao to su tepisi zavjese,
stolnjaci, vaze, posude od gline i keramike (lonci, ae, bokali, vrevi i sl.) rasvjetna
tijela (sa sjenilima od platna, stakla, keramike ili emajla), namjetaj i ostalo. Tako npr.
ako posjedujete etnografske elemente koji su se koristili u kuhinji, kao to su runi
mlinac za kavu, sito, koare, drvene i keramike zdjele, runi rvanj, petrolejka, stari
sat i dr., slobodno njima moete dekorirati kuhinju. Takoer kuhinju moete dekorirati i s pei na drva, pei od lijevanog eljeza, zidanom pei, ognjitem s napama, koji
se moda vie ne koriste, ali su obnovljene i oiene, odnosno nisu u funkciji, ali ete
njima dodatno doarati ugoaj starinske kuhinje.
U sobu moete staviti poseban lavor na drvenom ili metalnom nosau s bokalom
vode i starinskim (lanenim) runicima to e svakako upotpuniti starinski ugoaj
sobe. Ne zaboravite u sobu staviti pokoji struak sasuenog mirisnog bilja karakteristinog za podruje u kojem se nalazi vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo: lavanda, menta i dr. ili pak pokoju jabuku ili dunju koje e prostoru dati ugodan
miris. Na slici 20. moete vidjeti ureenu i dekoriranu kuhinju u tradicijskom stilu.
76
KORAK
Slika 20. Ureena kuhinja na gospodarstvu Mikin dol, Dra, Baranja
Slika 21. Ukraavanje zidova starim fotografijama na gospodarstvu

Arbalovija, Donii, Istra
77
KORAK
Pogreno je zidove okititi i obogatiti detaljima kao to su raznorazni stari predmeti

koji nikad nisu ni bili koriteni za takovu svrhu npr. na zidove okaiti jaram, orue
koje se koristilo u poljoprivrednim radovima ili u nekom zanatu, rasvjetno tijelo nainiti od kotaa zaprenih kola i sl.). Zidovi se jednostavno mogu dekorirati umjetnikim slikama (koje odgovaraju ambijentu), starim fotografijama ljudi ili samoga
mjesta. Pazite na boje zidova. Koristite tradicionalne uzorke i tukature ako su se koristili u podruju na kojemu se nalazi vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
Preesto se dogaa da interijeri izgledaju kao skladita rabljenog namjetaja po
principu to vie to bolje, ime se gui osjeaj prozranosti prostora. Takoer je pogreno prostor opremati dotrajalim namjetajem koji se koristio dugi niz godina za
vlastite potrebe. Openito, treba imati na umu jedno od osnovnih pravila dizajna
koje glasi: manje je vie.
Ako se koristi stari, antikni namjetaj vrlo jednostavan, ali funkcionalan namjetaj
potrebno ga je potpuno oistiti i restaurirati. Takoer nije pogreno koristiti potpuno
novi namjetaj, ali koji ima tradicionalni (rustikalni) tih. Unutarnje ureenje moe se
kombinirati s tradicionalnim i modernim, ali na nain da se ne izgubi ambijentalnost
prostora. Madrace, jastuke, posteljinu, prekrivae koristite nove. Posteljina i prekrivai mogu biti runi rad (starinski model) ili jednostavno kupljeni ali koji odgovara
ambijentu. Pazite na boje posteljine i prekrivaa! Na slikama 22., 23. i 24. prikazano je
ureenje sobe u tradicijskom stilu sa svim potrebnim elementima.
Slika 22. Ureenje sobe na gospodarstvu Hvarski Dvori Sv. Jurja,

Humac, otok Hvar, Dalmacija
78
Jednostavno pravilo koje kod ureenja trebate pratiti je: budite kreativni! Ali uvijek
imajte na umu da objekt bude izraz tradicionalnosti podruja u kojem se nalazi.
Kako urediti prostor koji slui za posluivanje hrane (blagovaonica) moete pronai
u poglavlju 2.4.2.1 Prostor za pruanje usluga prehrane.
KORAK
Slika 23. Ureenje sobe, etnoselo Stara Kapela, Udruga Eko-etnoselo

Stara Kapela Slavonija
Slika 24. Ureenje sobe, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Sala Ipa, eminac, Baranja
79
KORAK
2.3.3 Ureenje okolia i vrta

Ureenje okolia i vrta turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva jednako je zahtjevan i vaan posao kao i ureenje samog objekta za prihvat gostiju.
Atraktivnost cjelokupnog gospodarstva mjeri se upravo stupnjem ureenosti okolia (okunice, dvorita), a vrlo je bitno znati kako gost prilikom dolaska na turisitko
seosko obiteljsko gospodarstvo svoju prvu impresiju (pozitivnu ili negativnu) stvara
na osnovu ureenosti okolia. Takoer, prilikom promocije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva (bilo brourama, katalozima ili internetom) najvie se koriste
fotografije vanjskog dijela gospodarstva.
Ureen okoli i vrt imaju, osim faktora privlanosti i drugu, ne manje vrijednu svrhu u cilju prezentacije seoskog turizma kao promotora prirodne i kulturne batine
odreenog kraja npr. stvaranjem dojma kultiviranog domainstva s tradicijskim
elementima, ouvanjem bioraznolikosti (raznovrsnosti) starih sorti voa, povra, cvijea, ukrasnog, zainskog i ljekovitog bilja, ili ouvanjem autohtonih pasmina domaih ivotinja.
Slika 25. prikazuje primjer okunice gospodarstva s uspjeno ouvanim i odravanim
svim tradicijskim elementima.
Slika 25. Ouvana i odravana tradicijska okunica, projekt Hrvatski i zagorski tradicijski
vrt, Turistika zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
80
Pri ureenju okolia (okunice, dvorita) i vrta potrebno je uzeti u obzir sljedee osnovne komponente:
KORAK
OGRADA najee su seoska gospodarstva odvojena jedan od drugog ogradama ili

zidom, ne samo poradi privatnosti, ve to su se nekada na gospodarstvima intenzivno
uzgajale ivotinje, pa se ogradama i zidovima sprjeavala teta koju su ivotinje mogle
prouzroiti na susjednim gospodarstvima. Danas su ograda ili zid veinom u funkciji
ouvanja intimnosti te dekorativni element gospodarstva.
Turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo na jednostavan i efektan nain moe biti
ograeno: drvenom ogradom; starinskim pleterom (ogradom od prua) takoer se
koristi za ograivanje cvjetnjaka, povrtnjaka, zainskog vrta itd.; kamenim suhozidom;
zelenom ogradom ivicom sastavljenom od mjeavine razliitog autohtonog grmlja
(grab, glog, drijen, kupina, divlja rua, lijeska, trnina, bazga, utika, jorgovan itd.) koja se
moe koristiti kako za okruivanje cijelog domainstva, tako i za ograivanje pojedinih
dijelova samoga vrta a u kombinaciji sa starinskim pleterom; grmolikim cvijeem.
Ako je oko turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva izraen betonski zid ili zid
od betonskih cigli, njega je u to veoj mjeri potrebno zamaskirati sadnjom ivice,
grmolikog cvijea ili drugih sadnica kako bi se na domainstvu dobio to je mogue
vei osjeaj prirodnosti.
Ako je Vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo izdvojeno u samom naselju,
ili je van naselja i nalazi se u prirodnom okruenju, te nije bilo ograeno, niti postoji
velika potreba da se ono ogradi, okoli se vrlo jednostavno moe urediti kao travnjak
s cvjetnim alejama i ukrasnim biljem, to e vizualno poveati prostornost. Kad se
govori o travnjaku ovdje se ne misli na zasijavanje engleske trave ili posebnih vrsta
trava i od travnjaka praviti golf terene, ve se misli na samoniklu autohtonu travu
koja e se odravati (uredno kositi).
Slika 26. Gospodarstvo Majsecov mlin, projekt Hrvatski vrt perunika, Turisitka
zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
81
KORAK
PREDVRT prostor izmeu ulaska u gospodarstvo i kue sastavljen je od ukrasnog

tradicijskog grmlja i bilja te starinskog cvijea: neven, suncokret, jaglac, kukurijek,
afran, turski karanfili, potonice, jetrenka, srebrenka, ljiljani, perunika, kadifica, dragoljub, bour, rua.
PROSTOR ZA ODMOR posebno osmiljen prostor koji se nalazi u vrtu kao vanjski
dnevni boravak, odnosno prostor na kojemu je mogu boravak u ljetnim danima te
koji je zasjenjen starinskom pergolom ili brajdom od starinske sorte groa, rue
penjaice, lozice i sl., na drvenoj konstrukciji ili nekim od listopadnog drvea: orah,
lipa, dud, ladonja, stara voka i sl. ili je jednostavno zasjenjen platnom na drvenoj
konstrukciji. Nije poeljno da namjetaj za vanjski prostor za odmor (stolice, stolovi,
klupe) budu plastini, ve koristiti drveni (u primorskim krajevima mogu biti i od
kamena), a po mogunosti izbjegavati i suncobrane s reklamama. Slika 27. prikazuje
ureenje vanjskog prostora za odmor u vrtu ili dvoritu gospodarstva.
Slika 27. Prostor za odmor u vrtu, gospodarstvo La casa di Matiki,

Matiki, minj, Istra
VONJAK okunicu je mogue urediti i kao vonjak koji se sastoji se od starinskih

sorata voaka: jabuka, ljiva, oraha, badema, ljenjaka, treanja, bresaka i ostalih vrsta. Vonjak moe unutar gospodarstva postojati i kao zaseban element.
82
POVRTNJAK omeen pleterom ili suhozidom uz koji se sadi starinsko cvijee. U

povrtnjaku se uzgajaju starinske sorte povra.
ZAINSKI VRT omeen pleterom unutar njega uzgajaju se ljekovito, ajno i/ili
zainsko bilje koje se po tradiciji uzgajalo na gospodarstvu: anis, bosiljak, kamilica,
buha, boraina, kamilica, kadulja, kim, kopar, komora, lavanda, despik, majina duica, matinjak, mauran, metvica, pelin, rumarin, sljez, stolisnik, vlasac, sipan.
KORAK
STAZE I PUTELJCI na gospodarstvu slue za komunikaciju prema zgradama unutar

gospodarstva te po dvoritu. Mogu biti izraeni od opeka, kamenih ploa ili jednostavno poljunani ljunkom sitnije granulacije, pa ak mogu biti i utabani ako se
tei ka jednostavnosti ureenja. Ne preporuuje se staze i puteljke betonirati. Prostor
izmeu puteljaka, odnosno predvrta, vrta, povrtnjaka i mirodijskog vrta, moe se
urediti kao travnjak (zasijati travu).
OSTALI OBJEKTI: na gospodarstvu, poglavito onom na kojemu se ivi, tj. na kojem
postoji poljoprivredna proizvodnja, mogu se pronai i ostali objekti kao to su: tale
s vanjskim prostorom za ivotinje; peradarnik (ograen); svinjac (ograen); gnojnica
(ureena pored tale ili malo udaljena od stambenih objekata); sjenik; gospodarske
zgrade (za spremanje ljetine, garae i sl.); kompostite koje nije potrebno posebno
graditi, ve se na efektan nain moe napraviti od pletera. I ostale objekte potrebno je vizualno urediti. Bilo bi idealno ako su i oni izgraeni na tradicijski nain od
prirodnih materijala ili pak po uzoru na tradicijsku gradnju. Ako su ipak nanovo sagraeni onda nije poeljno da budu npr. neobukani ako su izraeni od betonskih cigli, pokriveni cementnim ploama ili limom ili pak provizorno nekim neadekvatnim
materijalom (najlon, plastika i sl.), ve je i njih potrebno urediti u tradicijskom stilu,
odnosno pripaziti da izgledaju ureeno, zavreno i atraktivno.
U dvoritu gospodarstva mogu se nai jo i BUNAR ILI ZDENAC, poglavito ako je u
funkciji, to e takoer utjecati na podizanje atraktivnosti;
U dvoritu je mogue urediti i DJEJE IGRALITE te ga obogatiti i dekorativnim elementima kao to su etnografski predmeti. Ovdje treba strogo paziti da djeje igralite bude siguran prostor za igru djece, bez posebnog nadzora odraslih, odnosno
paziti da sve sprave i predmeti koje bi djeca mogla koristiti za igru budu niski, obli,
nikako otri i iljati. Ako bi htjeli urediti djeje igralite, posavjetujte s nekim od djejih vrtia ili igralita, vezano uz sigurnosne elemente koje trebate potovati.
Ne preporuuje se dvorite urediti betonskim dekorativnim elementima kao to su:
lavovi, labudovi, patuljci, vodoskoci i sl., s obzirom da e to umanjiti vizualnu atraktivnost i izvornost, poglavito to seoska gospodarstva koriste tradicionalnost kao
atrakcijsku osnovu. Ako se za dekoraciju koriste etnografski predmeti, potrebno je
voditi rauna da su to predmeti koji su se tradicionalno nalazili u dvoritu: zapre83
KORAK
na kola, alati, vjedra, korita, take i sl. Etnografski elementi moraju biti restaurirani i
obnovljeni. Ako su neki od predmeta etnografski vrijedni te ih je potrebno posebno
sauvati, pokuajte s nekim od Etnografskih muzeja dogovoriti izradu replika. Od
ukrasnih posuda preporuuju se glineni ili emajlirani lonci a svakako izbjegavajte
plastine posude.
I posadite u svoje dvorite i ukrasite ga barem jednom perunikom i ispriajte gostima
priu: Perunika ili Iris je hrvatski nacionalni cvijet. Ime Perunika je dobila po staroslavenskom bogu Perunu bogu groma i raste na mjestima gdje je munja koju je poslao Perun udarila u zemlju. Naziv Iris cvijet je dobio po grkoj boici Iris koja je bila
glasnica grkih bogova te je poruke na Zemlju prenosila dugom. Tako cvijet iris raste
na mjestima gdje je duga dotakla zemlju. U starom Egiptu perunika je bila kraljevski
i boanski simbol, a predstavlja vjeru, mudrost i hrabrost, a svoju mo izraavali su
drei je kao ezlo u rukama.
DODATNI KORISNI SAVJETI:
- Pokuajte u vaem dvoritu i vrtu zasaditi to je vie mogue tradicijskih sorti
jer na taj nain moete dodatno promovirati svoje turistiko seosko obiteljsko
gospodarstvo kao gospodarstvo gdje je ouvana bioraznolikost;
- razmjenjujte sjeme i sadnice te iste kao suvenir moete ponuditi gostima (npr.
sadnice cvijea, povra, ukrasnih grmova i sl. u malim, posebno dizajniranim
posudama s oznakom vaeg gospodarstva moete pokloniti ili ponuditi gostima kao originalan suvenir);
Slika 28. Hrvatski vrt perunika, Turisitka zajednica Donja Stubica,

autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
84
- Ako se sami ne bi upustili u ureivanje okolia i dvorita preporuamo da angairate strunjaka za hortikulturu ili krajobraznog arhitektu / dizajnera;
KORAK
- Ne treba se sramiti niti pribojavati da e miris sela koji dolazi od uzgoja ivotinja biti odbojan za goste. Naprotiv, gosti e i na taj nain moi doivjeti potpun
ambijent sela to je i intencija seoskog turizma. To ne znai da e se gnojnica
onda moi smjestiti tik do prozora spavae sobe gostiju;
- Ne nabavljate i ne drite ivotinje (magarac, konj, i dr.) iskljuivo poradi turista.
Uzgoj i dranje ivotinja mora biti va izbor i u funkciji poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu.
VANO: Ako se na vaem turisitkom obiteljskom seoskom gospodarstvu odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja, posebno pripazite na ureenje okolia i okunice, odnosno: uredno posloite strojeve, alate, vozila i opremu, uredite okoli bez
vidljivog otpada, olupina, ostataka graevinskog materijala, rezervnih dijelova i sl.
Ne zaboravite kako lijepo i atraktivno ureena okunica prodaje objekt!
Slika 29. prikazuje ureenje okunice na tradicijski nain
Slika 29. Ureenje tradicijske okunice, projekt Hrvatski i zagorski tradicijski vrt,
Turistika zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
85
KORAK
2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

Na ovom mjestu donosimo vam kratku kontrolnu listu glavnih radnji i aktivnosti koje
je potrebno uiniti prilikom ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva:
- urediti objekte/graevine u postojeim gabaritima i iskoristiti postojei prostor, koristei se tradicionalnim materijalima (iskoristiti postojee materijale
ako je mogue);
- dograditi ili nadograditi objekt samo ako je to nuno potrebno radi funkcionalnosti (npr. dobivanja prostora radi ureenja kupaonice i sl.);
- izraditi detaljan trokovnik radova i opremanja, odnosno svih aspekata organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kako bi dobili tonu informaciju o visini ulaganja (potrebna financijska sredstva za investiciju);
- angairati majstore, graevinare, strunjake i arhitekte koji imaju iskustva s
adaptacijom i rekonstrukcijom tradicijskih objekata. Popis arhitekata koji imaju
reference s obnovom kulturnih dobara (batine) moe se dobiti u Ministarstvu
kulture ili na: http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/Projektanti%2018.02.11.pdf. Osim toga, na raspolaganju je i sve vie kvalitetne literature
na temu tradicijske gradnje,5 u kojoj se moe nai puno korisnih savjeta;
- angairati etnologe koji e vam dati korisne informacije kako zatititi i izloiti
originalne etnografske elemente ili urediti etnozbirku koje na gospodarstvu
posjedujete, odnosno kako i na koji nain adekvatno osigurati i izloiti vrijedne
etnografske predmete ako ih posjedujete. Etnolozi vam mogu pripomoi savjetima koje etnografske elemente koristiti pri ureenju i opremanju objekata;
- urediti okoli i okunicu gospodarstva
5 Npr., kako urediti kamenu kuu moete saznati u priruniku Mediteranska kamena kua
tehnike gradnje i obnove u izdanju Instituta za turizam u Zagrebu. Prirunik moete pronai
na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.dragodid.org/materijali/Mediteranska_kamena_kuca_2006.pdf. Kako urediti drvenu kuu moete saznati u priruniku Posavska tradicijska
drvena kua u izdanju Ministarstva turizma i Ministarstva kulture. Prirunik moete pronai na
sljedeoj internetskoj stranici: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2593. Kako obnoviti
tradicijsku kuu Slavonije i Baranje moete saznati u priruniku Tradicijska kua Slavonije i Baranje prirunik za obnovu u izdanju Ministarstva turizma RH i Sveuilita J. J. Strossmayera
u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek. O tradicijskoj gradnji u kamenu vidi monografiju Pouka
batine: za gradnju u hrvatskom priobalju (HGK, 2007).
86
- ishoditi dozvole sukladno zakonskim propisima:

- ako se radi o odravanju objekta (adaptacija u strogo postojeim gabaritima
kako bi se objekt sauvao i ouvao) nije potrebno ishoditi ni graevinsku ni
lokacijsku dozvolu
KORAK
- ako se radi o rekonstrukciji (ponovno graenje), dogradnji ili nadogradnji,

potrebno je ishoditi i lokacijsku i graevinsku dozvolu. U sluajevima kad se
radi o manjem zahvatu, Upravni odjel za prostorno planiranje moe donijeti
odluku da je dovoljna samo lokacijska dozvola, uz prethodnu potvrdu glavnog projekta
- ako vam objekt kojim sluajem nije ucrtan a izgraen je prije 15.veljae
1968. a to se dokazuje: izvodom iz katastra; ugovorom (ako postoji neki
ugovor o kupnji ili iznajmljivanju objekta i sl., datiran prije 15. veljae 1968.
godine); raunom o plaenom komunalnom doprinosu prije 15. veljae
1968; raunom o plaenoj elektrinoj energiji prije 15.veljae 1968. nije
potrebno ishoditi graevinsku niti uporabnu dozvolu da bi se objekt legalizirao. Ako vam je graevina izgraena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu
projekta obnove ratomoteenih ili poruenih kua Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture konzultirajte lanak
332 Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07
- ako na vaem gospodarstvu uz postojeu zgradu imate potrebe za izgradnjom nekih pomonih objekata, onda graevinska dozvola nije potrebna za
gradnju sljedeih objekata: pomone graevine koje se grade na graevnoj
estici postojee zgrade i to: graevina gotove konstrukcije graevinske
(bruto) povrine do 12 m2; cisterne za vodu i septike jame zapremine do
27 m3; podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10 m3, vrtne
sjenice i nadstrenice tlocrtne povrine do 15 m2, bazeni tlocrtne povrine
do 24 m2 i dubine do 2 m, te solarnog kolektora; djejeg igralita; ograde
visine do 1,6 m i potpornog zida visine do 0,8 m
2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu

esto na gospodarstvima postoji mogunost iskoritavanja trenutno neiskoritenih
a postojeih resursa na isplativi nain, a da su uz to jo i izuzetno korisni u turistikom / trinom profiliranju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te
podizanju njegove atraktivnosti.
Turistika atraktivnost i bolja trina vidljivost gospodarstva moe se postii i koritenjem obnovljivih izvora energije, te drugim vidovima ekolokog pristupa u voe87
KORAK
nju gospodarstva. Tako npr. izvidite mogunost proizvodnje i koritenje solarne el.
energije za opskrbu gospodarstva el. energijom, kao i koritenje kinice za potrebe
opskrbom vodom. Ili pak ako na gospodarstvu intenzivno uzgajate ivotinje, moete pokrenuti i proizvodnju bioplina od stajskog gnoja koji moete koristiti za grijanje.
Ako imate i intenzivan uzgoj itarica, pokuajte ispitati mogunost proizvodnje ploa od preane slame na vaem gospodarstvu kao graevnog i prirodnog izolacijskog
materijala. Ovakav pristup doprinosi i smanjivanjem trokova poslovanja (npr. trokova energenata) gospodarstva, ali poveavanjem prihoda (npr. vee cijene trino
brandiranih zelenih turistikih usluga, dodatni prihod od prodaje proizvoda od
sekundarnih sirovina (preana slama) itd). Tada ete u promociji i profiliranju svoga
turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva moi koristiti pojam eco friendly
prijatelj okolia.
Isto tako, vrlo esto poetnici koji ele organizirati turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo raspolau poljoprivrednim povrinama koje nisu u funkciji, odnosno
neobraene su, a vlasnicima je elja aktivirati zaputeno zemljite i pokrenuti profitabilnu poljoprivredu, odnosno od mrtvog kapitala stvoriti prihode. Ako bi eljeli
pokrenuti proizvodnju na takovim povrinama i baviti se poljoprivrednom proizvodnjom, raspitajte se o poticajima za odreenu kulturu a svakako, ono najvanije to bi
trebali saznati je kako se odreeni proizvod plasira, tj. prodaje na tritu. To znai da
bi bilo uputno proizvoditi ono to ete na tritu moi i prodati, uz naravno, direktnu prodaju na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu kroz turistike
usluge. Tako npr. dobru prou na tritu ima proizvodnja ljekovitog bilja, zainskog
bilja, cvijea, bilja od kojih se proizvode eterina ulja, bobiastog voa, pueva, lana,
koprive, duhana i dr.
Ne zaboravite profilirati vae gospodarstvo kao gospodarstvo gdje se proizvode proizvodi na ekoloki nain, naravno uz potivanje svih propisanih zakonskih normi na
ovu temu, ako se odluite na ovakav nain proizvoditi hranu. Detaljne informacije o
ekolokoj poljoprivredi moete dobiti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Odjel ekoloke i integrirane poljoprivrede.
88
2.4 KORAK 4: Organizacija usluga

2.4.1 Usluge smjetaja
KORAK
Kao to je vrlo detaljno opisano u poglavlju 2.1.5.3 usluge smjetaja na turistikom

seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je pruati u sobama, apartmanima, kuama, kampu, kamp odmoritu i hotelu
Ako postoji interes i mogunost, na jednom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu moe se kombinirati i nekoliko vrsta smjetaja, odnosno nije propisano
kako se na gospodarstvu moe organizirati samo jedan tip smjetaja. To e naravno
ovisiti o vaim eljama i planovima kao i raspoloivim resursima (objektima) u kojima
se smjetaj moe organizirati.
2.4.2 Usluge prehrane

Pored usluga smjetaja, usluga prehrane najvanija je osnovna usluga koja se prua
na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu.
Organizacija pruanja usluga prehrane ovisi o tome koji se tip seoskog domainstva odabrao, odnosno, pruaju li se usluge prehrane samo za goste na smjetaju
(zatvoreni tip agroturizma, ruralni B&B, kuaonica, ruralnog obiteljskog hotela) ili za
izletnike (kod izletita).
Ne zaboravite: ako svoje turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirate kao
seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11), duni ste gostima omoguiti
usluge prehrane.
2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane

Ako se usluge prehrane pruaju gostima izletnicima koji na turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo dolaze na poludnevni ili cjelodnevni izlet, i to prvenstveno na
ruak ili veeru ili na kuanje odreenog tradicijskog proizvoda koji se na gospodarstvu proizvodi (kuaonica), potrebno je za tu namjenu organizirati poseban prostor
za usluivanje jela.
Ako se usluge prehrane pruaju samo gostima na smjetaju, hrana se moe usluivati
u smjetajnoj jedinici (sobi, apartmanu ili kui), ali bez obzira na to, na gospodarstvu
ste duni organizirati poseban prostor za pripremu i usluivanje prehrane. Naime, organizacija posebnog prostora s prirunom kuhinjom, koji e imati kapacitet sjedeih
89
KORAK
mjesta prema kapacitetu smjetaja (broju osoba), olakat e kako pripremu, tako i
usluivanje hrane.
Prostor za usluivanje hrane moe biti ureen u dijelu obiteljske kue ili pak u nekom od postojeih objekata na gospodarstvu koji vie nisu u funkciji, a mogli bi se
Slika 30. Usluivanje prehrane na ureenoj vanjskoj terasi,

gospodarstvo Baulov Dvor, Draga, Primoten Burnji, Dalmacija
Slika 31. Usluivanje prehrane u ureenom unutarnjem prostoru,

seljako domainsvo Ustilonja, Lonja, Krateko, Lonjsko polje
90
urediti za ovu namjenu (stara tala, gospodarski objekt, tradicijska vanjska kuhinja,
komin, i sl.). Ako se objekt gradi iznova, treba ga izgraditi u tradicijskom stilu.
KORAK
Preporua se prostor opremiti drvenim stolovima i stolcima, s obzirom da su se po

tradiciji, blagovaonice u tradicijskim kuama veinom opremale drvenim stolcima i
stolovima. Prostor se moe opremiti i drvenim klupama i masivnim drvenim stolovima, no svakako treba paziti prepoznaje li tradicija kraja u kojemu se domainstvo
nalazi masivne drvene klupe i stolove kao namjetaj. Takoer treba paziti da je omoguena pokretljivost gostiju, u smislu omoguenog dizanja od stola.
Podovi prostora bi takoer trebali biti od tradicijskih materijala (drvo, kamen, cigla)
ovisno o kraju gdje je domainstvo smjeteno, no vrlo efektno se moe koristiti i
brueni kulir (cementna glazura preko cijele plohe sa smjesom drobljenog kamena u
raznim bojama i kad se sve osui, brusi se cijela ploha strojem) ovakav pod je lak za
odravanje i daje osjeaj starinskog poda.
Na slici 30. moete vidjeti kako atraktivno urediti vanjski prostor kao prostor za usluivanje prehrane, na slici 31. prikazano je kako atraktivno urediti unutarnji prostor
za usluivanje prehrane, dok na slici 32. moete vidjeti atraktivno ureenje kuhinje i
blagavaone unutar objekta za goste na smjetaju.
Prostor se moe dodatno opremiti kredencima, ognjitem, kominom ili starinskom pei.
Slika 32. Ureena blagavaonica s kuhinjom, gospodarstvo

Arbalovija, Donii, Istra
91
KORAK
Kod ureenja prostora bitno je da prostor odie toplinom, tj. da izgleda domainski
i kao prostor u kojemu se okuplja i boravi obitelj, odnosno da kod gosta pobuuje
osjeaje topline, oputenosti, eljom za ostankom, eljom za ponovnim povratkom,
evocira uspomene, itd.
Pogreno je prostor shvatiti kao komercijalni objekt za turiste te ga tako i ureivati
(ureuje se za neke druge ljude) jer e izgubiti na atraktivnosti i toplini, a gosti se ba
nee ugodno osjeati u njemu. U najkraem, savjet bi bio da prostor ureujete kao
da ga ureujete za sebe osobno.
2.4.2.2 to ponuditi od hrane
Na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu treba nuditi jela kraja (tradicionalne specijalitete) u kojemu se gospodarstvo nalazi i prema tome sloiti ponudu
prehrane. Posebno je poeljno nuditi specifine specijalitete koji se mogu pronai
samo u selu ili kraju gdje je gospodarstvo smjeteno. Gostima je uvijek potrebno
objasniti kakvo se jelo nudi, od ega je spravljeno, kako se spravlja i nadasve, ako
postoji, a gotovo uvijek postoji, ispriati i zanimljivu priu o jelu (kako je nastalo, zato se priprema ba tako ili zato se priprema ba u tom kraju). Posebno je zanimljivo
napomenuti, ako se pojedino jelo spravlja od autohtonih vrsta voa, povra, itarica,
ivotinja (meso, jaja, mlijeko) te samoniklog jestivog bilja. Takoer, potrudite se u
vau ponudu uvrstiti i davno zaboravljena jela, meu kojima su i mnoga koja vi
moda smatrate toliko jednostavnim da ste u nedoumici pristoji li takvo jelo ponuditi gostu kao tradicijski specijalitet.
Intervencije u tradicijski jelovnik, ali i onda kroz kreativne gastro inovacije, koje maksimalno nastoje slijediti tradiciju i koristiti lokalne namirnice, doputene su u sluajevima kada netko od gostiju ne konzumira odreene namirnice ili jelo zbog vjerskih
ili osobnih uvjerenja ili zbog zdravstvenih potekoa.
Jedan dio vaih gostiju oekivat e da u svojoj ponudi imate i jela koja se standardno
nude u klasinim ugostiteljskim objektima (npr. beki odrezak, ranjii, evapi i sl.).
Na upit o jelovniku, takvom gostu trebate ljubazno objasniti kako je poanta u seoskom turizmu da se nude iskljuivo autentina, tradicionalna i starinska jela, te da
ste vi sigurni da e u irokoj ponudi jela na vaem jelovniku s izvornim tradicijskim
jelima nai neto to e im se dopasti.
Dugorono se takva dosljednost u nuenju samo tradicionalnih jela isplati, jer takvom
autentinom i originalnom ponudom vae gospodarstvo postaje prepoznatljivo i jedinstveno na tritu, dok svatarenjem u smislu pripravljanja jela i pia koja se ne mogu
podvesti pod nazivnik tradicionalnosti postupno pretvarate svoje turistiko seosko
obiteljsko gospodarstvo u klasian ugostiteljski objekt, neprepoznatljiv meu drugima.
92
KORAK
Slika 33. Kuaonica piva na seljakom

domainstvu obitelji Bonjak, selo Siice,
Nova Gradika, Slavonija
Takoer imajte na umu da e gost sve to mu ponudite na tanjuru poistovjetiti s nainom ivota i tradicijom kraja. Tako npr. ako u Slavoniji na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu ponudite gostu koji je prvi put doao na vae gospodarstvo
i nije upoznat s tradicijskim specijalitetima kraja, dalmatinsku paticadu, smatrat e
da je paticada tradicijsko jelo Slavonije.
to se ponude pia tie, kao i kod jela, imperativ je naelo tradicionalnosti, posebno
s obzirom na doista iroki izbor pia za svaiji ukus i potrebe, koje uobiajeno nalazimo meu tradicijskim piima nekoga kraja. Od pia na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu nudi se prvenstveno vino kao tradicionalni proizvod, razne
rakije, sokovi i mineralna voda koja se moe kupiti i nuditi na domainstvu. Razna
gazirana pia kao i pivo nisu doputena u ponudi seoskog turizma. Mada, to se piva
tie, postoji mogunost da se ono i nudi, ako se proizvodi na vlastitom domainstvu.
Odlian primjer takvog jednog domainstva je kuaonica piva obitelji Bonjak iz Siica pored Nove Gradike koja proizvodi svoje vlastito pivo i nudi ga kroz ureenu
kuaonicu.
Pored toga, mogu se ponuditi i vlastito proizvedeni sokovi i sirupi iz voa i bilja koje
se tradicionalno uzgaja i sakuplja u kraju u kojemu se nalazi gospodarstvo (bazga,
jabuka, jagoda, vinja, trenja, kupina, kadulja, limun i narana i sl.).
93
KORAK
Moda e najveu potekou kod ponude pia predstavljati djeca kojima e sokovi
iz vlastite proizvodnje djelovati odbojno s obzirom da je veina djece nauena na
gazirana konfekcijska pia i sokove. No uz zanimljivu isprianu priu o proizvodnji
sokova na prirodan nain i djeca u veini sluajeva prihvate ponueno.
Ovdje je potrebno poneto rei i o aperitivima. esto se u turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima kao dobrodolica, a prije ruka servira aperitiv koji se sastoji
od rakija. Kako mu samo ime govori aperitiv (od talijanskog aprire otvoriti) ima za
cilj dodatno stimulirati tek, otvoriti ga, pojaati ga, te je u tom smislu na turistikom
seoskom obiteljskom gospodarstvu za aperitiv najbolje posluiti neko od blagih alkoholnih pia kao to su biljni likeri (npr. pelinkovac), vrlo blage rakije s postotkom
alkohola ne veim od 35% (orahovac ili vinjevaa ili vrlo blaga ljivovica), a jo je
ponajbolje posluiti rashlaeno lagano, pitko bijelo vino.
Rakiju lozovau s visokim udjelom alkohola te ostale estoke rakije najbolje je nuditi
kao digestiv (od talijanskog digerire probaviti), s obzirom da blagotvorno djeluju na
probavu. U Dalmaciji je za kraj jela mogue ponuditi i ohlaeni proek.
Takoer valja pripaziti na predjelo koje se obino sastoji od mesnih narezaka, mesnih preraevina i sira. Ako se kao predjelo nude mesni naresci u tom sluaju treba
izbjegavati tvrde sireve. Ako se ba eli ponuditi sir, onda uz mesne nareske ponuditi
vrlo meke sireve (npr. skuta). Tvrde sireve najbolje je ponuditi na samom kraju jela
(ruka ili veere).
VANO: ako je vae seosko turistiko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao seljako domainstvo (agroturizam), sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih
usluga u seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) svu hranu koju
posluujete mora biti iz vae vlastite proizvodnje ili kupljena na nekom drugom poljoprivrednom gospodarstvu. Ako neki od proizvoda kupujete od drugog poljoprivrednog gospodarstva smatrati e se kao da je proizvedena na vaem gospodarstvu,
odnosno, kao vlastita proizvodnja. Proizvode od drugog poljoprivrednog gospodarstva moete kupovati bez ogranienja. Po ovoj vrsti registracije nije doputeno proizvode kupovati u trgovakim objektima (prodavaonice, mesnice, trgovaki centri i
sl.) osim: brano, ria, margarin, maslac, ulje, sol, svi zaini, eer, mineralna voda, aj,
kava. Ako je vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao privatni
iznajmljiva, obrt ili poduzee, i nudite usluge prehrane svojim gostima, tada proizvode moete bez ogranienja nabavljati, odnosno kupovati slobodno na tritu, no
ako se trino predstavljate kao turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, gost koji
vas odabire na tritu oekuje u to je mogue veoj mjeri tradicionalna jela, spravljena od lokalno i ekoloki uzgojenih namirnica.
94
Ne zaboravite gostima posebno napomenuti ako na vaem turistikom seoskom

obiteljskom gospodarstvu proizvodite hranu na certificirani ekoloki (bioloki) nain
te od njih spravljate jela. Takoer ne zaboravite napomenuti koje sve proizvode koje
koristite u spravljanju jela, proizvodite na vlastitom gospodarstvu.
KORAK
2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia

Kod serviranja jela i pia potrebno je paziti na sljedee elemente:
- Strogo paziti da je pribor za usluivanje jela (jedai pribor, tanjuri, ae i ostali pribor) ist, nov i neoteen. Nikako ne koristiti pribor koji je rashodovan,
odnosno koji se koristio za vlastite potrebe vlasnika pa je jo uvijek dobar.
Danas se bez potekoa moe pronai adekvatan pribor za jelo koji je izraen
kao imitacija starinskog pribora (posebno tanjuri). Ako elite, moete nekom
od majstora koji se bave lonarstvom dati da vam izradi poseban pribor za jelo
(tanjure, bokale, zdjelice i sl.) Nije uputno koristiti metalne ovale na kojima e se
najee nuditi predjelo, ve bi i takav pribor trebao biti od istih materijala kao i
tanjuri. Bokali za vodu i vino mogu biti takoer od materijala kao to su i tanjuri
ili jednostavno od stakla;
- Ako to pojedini specijalitet zahtijeva, potrebno ga je nuditi u originalnom priboru/posudi (kao to je npr. istarska supa koja se nudi u bukaleti, vino u bukari
ili trilikumu);
- Objasniti gostima kako se neki specijalitet jede i zato na takav nain (npr. zato
se prut jede prstima)
- Koristiti posebne ae za vino i posebne ae za vodu. Uputno je koristiti prave
ae za bijelo vino, ae za crno vino te posebne aice za nuenje aperitiva i
digestiva (rakija). Nije potrebno za svaku posebnu vrstu bijelog i crnog vina na
turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu imati sve profesionalne ae.
Dovoljno je imati ae posebno za crno, te posebno za bijelo vino;
- Koristiti jednokratne salvete ili platnene ubruse;
- Stolnjaci na stolovima trebaju biti neoteeni i nadasve isti. Uputno ih je izraditi prema starinskim uzorcima (karirani, izvezeni i sl.) ili pak mogu biti jednostavno bijeli.
95
KORAK
Slika 34. Osmiljavanje atraktivne ponude, seljako domainstvo

Sklepi,Karanac, Baranja
2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu

Pored osnovnih usluga kao to je smjetaj i prehrana, na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, mogue je ponuditi mnotvo drugih atraktivnih aktivnosti, odnosno dodatnu ponudu kako bi boravak gostiju bio zanimljiviji, sadrajniji te kako bi se
gosta moglo zadrati i koji dan vie. Svakako da se organizacijom dodatnih aktivnosti
moe oekivati i dodatan prihod. U nastavku emo dati primjere tipine dodatne ponude na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima, koji bi trebali posluiti kao
inspiracija svakom vlasniku u osmiljavanju vlastite prepoznatljive ponude.
Vrlo je raireno pojednostavljeno i u znaajnoj mjeri pogreno shvaanje da je cjelokupna dodatna aktivnost na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu vezana za sudjelovanje gostiju u poljoprivrednim radovima, poglavito miljenje kako e
gost intenzivno sudjelovati u poljoprivrednim radovima i za to jo i platiti, s obzirom
da e mu to priinjavati atrakciju. Vezano uz to, bitno je znati kako gost, u biti, vrlo
rijetko aktivno sudjeluje u sezonskim poljoprivrednim radovima, i da na gospodarstvo ne dolazi zbog sudjelovanja u radovima, ve zbog autentinosti, ambijentalno96
sti, mira i bijega od guve i masovnosti. Gost e izraziti zanimanje za pojedine radove
na imanju na nain da mu se radovi prezentiraju, te da ih pokua raditi. Vrlo rijetko,
gotovo nikada gost nee rezervirati svoj boravak na gospodarstvu poradi aktivnog
sudjelovanja u poljoprivrednim radovima i za to jo i platiti.
KORAK
No svakako je gost zainteresiran da mu se prezentiraju radovi, kao to su npr: ienje tale i timarenje ivotinja; sezonski poljoprivredni radovi (sadnja, sjetva, okopavanje, konja i spremanje sijena, ubiranje plodova itd.).
Osim toga, na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je kao dodanu ponudu organizirati:
- radionice starih zanata: pletenje koara, predenje vune, tkanja, izrada alata (kovanica), lonarstvo, izrada cigli (sirove i peene), proizvodnja vapna (krea),
izrada bavi, stolarska radionica, klesanje kamena, izrada narodnih nonji, radionice vezenja (zlatovez, ipke, vezovi od svile), radionice izrade tradicijskih
instrumenata, radionice tradicijske gradnje itd.;
Slika 35. Radionica izrade slamnatog krova u sklopu projekta Cesta

tradicije, udruga Meimurske roke, Lopatinec, Meimurje
97
KORAK
Slika 36. Prezentacija zlatoveza u sklopu tematskog puta Cesta zlatne niti,
Markovi kuari Turistika zajednica grada upanja, upanja, Slavonija
Slika 37. Radionica izrade

cekera u sklopu projekta
Cesta tradicije, udruga
Meimurske roke,
Lopatinec, Meimurje
98
KORAK
Slika 38. Prezentacija mljevenja ita u mlinu, obrt Mlin,

Ljuta, Konavle
99
KORAK
Slika 39. Prezentacija kuhanja marmelade, gospodarstvo La casa di

Matiki, Matiki, minj, Istra
Slika 40. Rekreativno jahanje, gospodarstvo Kojan Koral, Popovii,

Konavle
100
- prezentacija proizvodnje tradicijskih proizvoda (sir, prut, kulen, vino, maslinovo ulje, buino ulje, peenje rakije, mljevenje ita itd.);
- kole kuhanja radionice pripravljanja tradicijskih jela (do maks. 12 osoba);
KORAK
- izrada preraevina od voa (marmelade, demovi, pekmezi) i spremanje zimnice;

- organizacija rekreativnog jahanja (s posebnom ponudom za djecu, poetnike i
osobe s posebnim potrebama);
- ubiranje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja (spremanje ajeva i jela od samoniklog bilja);
- seoski wellnes (etnje u prirodi, uivanje u ajevima od ljekovitih trava, kupka
u sijenu, kupka u vinu, masae eterinim uljima, proizvodnja kozmetike od proizvoda s gospodarstva sapuni, losioni, kupke, amponi itd.);
- promatranje ptica, etnja botanikim stazama i sl. (poglavito ako se gospodarstvo nalazi u blizini parkova prirode i nacionalnih parkova);
- organiziranje piknika u polju;
- organiziranje kuanje vina u vinogradu;
- izleti u okolicu (pjeake ture, biciklistike ture, posjet ostalim proizvoaima
tipinih proizvoda posjet kulturnim znamenitostima, ribolov (vrlo popularan
fly fishing ili muiarenje), rafting, jeep safari, planinarenje itd.);
Slika 41. etnja u prirodi, udruga Agroturizam konavle, Gruda,

Konavle
101
KORAK
Slika 42. Prezentacija folklora, seoska kua Novakovi, ilipi, Konavle
Slika 43. Ureena etno zbirka, seoski i kulturni turizam Obitelj

Ravli, Muilovica, Lonjsko polje
102
KORAK
Slika 44. Likovna kolonija, obrt Mlin, Ljuta, Konavle
- edukativni obilasci gospodarstva za kolsku djecu;

- organizacija malih poslovnih seminara i sastanaka
- prezentacija folklora
- kole uenja hrvatskog jezika za turiste;
- organizacija etnozbirki;
- prodajni punkt konfekcioniranih proizvoda na domainstvu (vlastito proizvedenih proizvoda te proizvoda proizvedenih na drugom OPG-u): od jednostavnog izlobeno-prodajnog kutka, do posebno ureene suvenirnice;
- organizacija likovnih kolonija
Nabrojene aktivnosti date su kao mogue ideje to bi mogli, ako imate elje i mogunosti, organizrati kao dodatne aktivnosti na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu.
U kreiranju dodatne ponude vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo imat e
potrebu za suradnjom s nekim od ostalih gospodarstava i ostalim ponuaima u
okolici (vodiima, strunim osobama koje pruaju usluge outdoor aktivnosti (razni
rekreativno-pustolovni sadraji), itd.
103
KORAK
Slika 45. Ureen prostor za prodaju tradicijskih proizvoda, etnoselo

Stara Kapela, udruga Eko-etnoselo Stara Kapela, Slavonija
Slika 46. ureen prostor za prodaju tradicijskih proizvoda,

gospodarstvo Baulov dvor, Draga, Primoten Burnji, Dalmacija
104
Jednu od dodatnih usluga koju moete organizirati na vaem turistikom seoskom

obiteljskom gospodarstvu, a koju valja napomenuti je i prodaja (ambalairanih)
tradicijskih proizvoda proizvedenih na vaem ili na nekom susjednom OPG-u (obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu) kao upotrebnih suvenira, na posebno
organiziranom punktu negdje u sklopu vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Gost e uvijek vrlo rado ponijeti sobom neki od vaih proizvoda za sebe
ili kao poklon obitelji ili prijateljima. Vano je da svaki proizvod bude u adekvatnoj
ambalai s adekvatnom etiketom na kojoj e se biti podaci o vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i naravno proizvodu.
KORAK
2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda

Osmiljavanje i nuenje paketa proizvoda ima za cilj gostu ponuditi nekoliko vrsta
usluga, ukomponiranih u jedinstvenu smislenu ponudu, po nekoj ukupnoj cijeni. Cilj
ovakvog naina ponude je originalna ponuda, kreiranjem doivljaja za goste, uz postizanje bolje prodaje kapaciteta, te uz viu cijenu.
Naime, osmiljavanjem paketa proizvoda postie se prepoznatljivost i atraktivnost
ukupnog proizvoda koja nadilazi atraktivnost pojedinih ukomponiranih segmenata,
pa stvarate veu mogunost da potencijalni gost izabere ba vae gospodarstvo i
ba vau uslugu.
Osim toga, nuenjem paketa proizvoda i usluga postie se neto via cijena, nego
kada se isti proizvodi i usluge (smjetaj, hrana, neka aktivnost) prodaju pojedinano,
jer se paketom ne prodaju pojedine usluge, ve doivljaj, a upravo je doivljaj ono
zbog ega gost i dolazi. Gost kod pretraivanja moguih usluga i konane odluke o
izboru, pored vizualnog dojma i komfornosti gospodarstva, ponajvie gleda hoe li
ili nee tijekom svoga posjeta dobiti doivljaj.
Konano, paketom se moe prodati proizvod i usluga koju gost pojedinano ne bi
koristio s obzirom da sama za sebe nije dovoljno atraktivna ili potrebna, ali u ponudi
s drugim uslugama ona u cjelini ima smisla.
VANO: kada kreirate paket proizvoda, u njemu cijenu ne iskazujete pojedinano za
svaku uslugu koja je sadrana u paketu, ve ukupnu cijenu. Ne zaboravite nabrojati
sve usluge koje se paketom nude. U nastavku se daje jednostavna kalkulacija pojedinanih usluga i usluga uklopljenih u paket iz koje se moe vidjeti kako proizvode
i usluge uklopljene u paket moete skuplje prodati jer gostu dajete konkretan doivljaj koji na ovakav nain moete i adekvatno naplatiti. Kod ponude pojedinanih
usluga gostu ostavljate na izbor da se odlui samo za neku uslugu.
105
KORAK
Vikend paket kola kuhanja
kalkulacija pojedinanih usluga
Vikend paket kola kuhanja ukljuuje:
usluge smjetaja:
2 noenja x 250,00 kn = 500,00 kn
- 2 noenja na bazi punog pansiona

- kuhanje dva tradicijska jela (jedan
dan jedno jelo)
- odlazak biciklom po nabavku
namirnica za potrebe kuhanja
- prezentacija proizvodnje sira uz
kuanje vina
UKUPNO: 1.485,00 kn
usluge prehrane:
4 obroka x 75,00 kn = 300,00 kn
usluge kuanja proizvoda:
1 x 35,00 kn = 35,00 kn
najam biciklia (po danu):
2 x 75,00 kn = 150,00 kn
UKUPNO: 985,00 KN
2.4.5 Formiranje cijena

Prilikom procjene i kalkulacije cijena za vae proizvode i usluge, uvijek se vodite
kriterijem dobiva li gost vrijednost za novac. To ne znai da neete znati naplatiti
uslugu i proizvod ili ete iste naplatiti po nioj cijeni nego to ona stvarno jest, ve
jednostavno realno procijenite i postavite cijenu.
O tome, u nastavku, moete pronai par korisnih savjeta koji vam mogu olakati kalkulaciju i odreivanje cijena, a koji uvaavaju neke spoznaje iz psihologije cijena,
odnosno odabira:
- Nemojte cijene zaokruivati, jer tako gostu nesvjesno aljete poruku da ste je
odredili onako nasumice, odnosno da ste je odredili od oka. Cijenu proizvoda
i usluga formirajte npr. 127,00; 345,00; 71,00; 253,00 i sl. a ne: 100,00, 300,00;
250,00 jer ete time gostu poslati poruku da ste vrlo detaljno izraunali cijenu
kotanja, poglavito ako cifra zavrava neparnim brojem (psihologija cijena). Za
pakete proizvoda moete koristiti i strategije tipa: 199,99.
- Kada kreirate odreenu uslugu i proizvod kojega elite najvie prodavati, onda
kreirajte jo najmanje dvije ponude iste ili sline tematike, od kojih e jedna biti
cjenovno vea, a druga cjenovno manja od usluge i proizvoda koju elite najvie prodavati . Npr. uzmimo da elite najvie prodavati kolu kuhanja na vaem
domainstvu, onda cjenovno paket proizvoda i usluga kreirajte ovako:
106
ponuda
CIJENA
kola kuhanja 1
2.127,00 kn
kola kuhanja 2
1.455,00 kn
kola kuhanja 3
733,00 kn
KORAK
Ponudu koju elite najvie prodavati uvijek ete postaviti drugu odozdo.
Drugi primjer je prodaja vina na vinskoj karti, ako je vinska karta sloena prema cijeni. U pravilu je najprodavanije vino ono drugo odozdo, odnosno niti najjeftinije,
niti najskuplje. Naravno, da ete dobro razraditi i najskuplju i najjeftiniju varijantu
paketa proizvoda i da ete i njih prodavati, ako postoji interes gostiju. Ovdje se eljelo opisati kako postavljanjem cijena moete jae dati naglasak na one usluge koje
elite najvie prodavati (npr. ciljano stavljanje vina koje najvie elite prodavati na
predzadnju poziciju).
- Neka kalkulacija cijena bude bazirana na vaem troku (koliko ste potroili za
kreiranje i organizaciju usluga uveanu za nagradu, tj. dobitak za va odraeni
posao) i vrijednosti za gosta (to gost dobiva odreenom uslugom).
- Dobro je informirati se to konkurenti tono nude i po kojoj cijeni. Meutim, u
formiranju vae ponude, uvijek nastojte ponuditi mrvicu vie za slinu cijenu,
a ne biti mrvicu jeftiniji za istu ponudu, jer se na prvi nain trino pozicionirate temeljem svoje kvalitete i prepoznatljivosti, a na drugi nain ete samo pokrenuti lavinu ruenja cijena, od koje nemate koristi ni vi, ni vaa konkurencija.
Cilj je ponuditi dodatnu kvalitetu, atraktivnu i inovativnu ponudu, originalan
proizvod i usluge i na taj nain opravdati cijenu koja ne mora biti mala. U vezi
s tim, mogue je i poeljno, s ostalim kolegama, ako postoji dobra volja za to,
definirati zajednika pravila u politici cijena.
107
KORAK
2.5 KORAK 5: Registracija turistikog seoskog

Nakon ureenja i organizacije objekata i usluga na turistikom seoskom obiteljskom
gospodarstvu slijedi registracija, odnosno ishoenje rjeenja kako bi se legalno mogli
poeti baviti pruanjem ugostiteljskih i turistikih usluga.
Agroturizam, ruralnu kuu za odmor, ruralni B&B, ruralni obiteljski hotel, ruralni
kamp i ruralno kamp odmorite neete moi registrirati pod ovim nazivima jer zakonski nisu prepoznati. Kao to je objanjeno u poglavlju 2.1.4 gdje se govori o trino
prepoznatim oblicima (marketinkim tipovima) seoskog turizma, radi se o nazivima koji
su poznati na tritu te ih dodatno moete koristiti samo kako bi potencijalnim gostima poslali jasnu i konkretnu poruku koju vrstu usluga pruate na svom gospodarstvu.
U nastavku moete pronai informacije gdje zatraiti registraciju kao i sam postupak
registracije, za trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma referirajui se
na poglavlje 2.1.5.1
2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije)
Registraciju sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu
NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na domainstvu
NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 (privatni iznajmljiva) te razvrstavanje objekata (kategorizacija) po Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih
objekata iz skupine hoteli (za hotel batina) NN 88/07, 58/08 i NN 62/09, i Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine
kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (za kamp odmorite) NN 49/08 i
45/09 i po Zakonu o pruanju usluga u turizmu (seljako gospodarstvo) NN 68/07 i NN 88/10,
zatraiti ete u uredima dravne uprave na vaem podruju. Link s popisom ureda dravne uprave i njihovih ispostava po upanijama mogu se pronai pod poglavljem 3.2.
Ako traite razvrstavanje objekta (kategorizaciju) za hotel, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN
88/07, NN 58/08 i NN 62/09, istu ete zatraiti u Ministarstvu turizma.
2.5.2 Postupak registracije
Za registraciju ugostiteljskih i turistikih usluga na nekom od oblika turistikog seoskog
obiteljskog gospodarstva potrebno je pribaviti i priloiti odreenu dokumentaciju koja
se predaju nadlenom uredu dravne uprave, tj. njegovoj ispostavi
108
2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba, apartman,

ruralna kua za odmor, kamp)
Za seljako domainstvo (agroturizam-izletite, agroturizam-kuaonica,
agroturizam-soba, agroturizam-apartman, agroturizam-ruralna kua za odmor i
agroturizam-kamp, ako se registrira kao seljako domainstvo) potrebna je sljedea
dokumentacija:
KORAK
- Zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga

graana u seljakom domainstvu (moe se dobiti u uredu dravne uprave);
- Kopiju osobne iskaznice;
- Lijeniku potvrdu za nositelja rjeenja za seljako domainstvo i sve lanove
zajednikog domainstva koji su ukljueni u pruanju ugostiteljskih usluga da
ne boluje niti je obolio od neke zarazne bolesti i da nije duevni bolesnik koji
zbog svoga stanja ili ponaanja moe ometati, odnosno ugroziti okolinu potvrdu izdaje osobni lijenik, s naznakom: Svrha: pruanje ugostiteljskih usluga
na seljakim domainstvima;
- Dokaz o vlasnitvu: vlasniki list ne stariji od 6 mjeseci ili dokaz o pravu koritenja objekta i/ili zemljita u kojemu i na kojemu e se pruati ugostiteljske
usluge u seljakom domainstvu;
- Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 - jedan od
sljedeih dokaza:
- Za graevinu izgraenu do 15. 2. 1968. godine: uvjerenje koje izdaje katastarski ured da je graevina izgraena prije 15. 2. 1968. godine; ili uvjerenje
koje izdaje Sredinji ured Dravne geodetske uprave da je graevina izgraena prije 15.2.1968. godine; ili uvjerenje koje izdaje nadleno upravno tijelo da je graevina izgraena prije 15.2.1968. godine;
- Za graevinu izgraenu od 15.2.1968 do 19.6.1991. godine: uporabna dozvola; ili pravomona graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt upravnog tijela i potvrda da u svezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije;
- Za izgraenu graevinu na temelju graevinske dozvole izdane od 20.
06. 1991. godine do 1. 10. 2007. godine: uporabna dozvola; ili uvjerenje za
uporabu (kojim se utvruje da je graevina izgraena u skladu s izdatom
graevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene) izdaje
nadleno upravno tijelo;
109
KORAK
- Kopiju rjeenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava vri se takoer u istom uredu dravne
uprave gdje e se zatraiti i registracija za seljako domainstvo. Za registraciju
je potreban zahtjev (dobiva se u uredu dravne prave), potpisana izjava o davanju zemljita na koritenje bez naknade poljoprivrednom gospodarstvu (izjava
se dobiva u uredu dravne uprave) i potpisana izjava lanova gospodarstva o
odabiru nositelja gospodarstva (dobiva se u uredu dravne uprave). Za upis je
potrebno platiti upravnu pristojbu. Visinu pristojbe te nain plaanja dobit ete
u uredu dravne uprave;
- Izjava da samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu;
- Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o
iznosu pristojbe te na koji nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu
dravne uprave).
VANE NAPOMENE:
- Ovisno o okolnostima, mogue je da e vam ponegdje zatraiti i dodatnu dokumentaciju kao to su: sanitarna knjiica vlasnika domainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga, ne stariju od 6
mjeseci (knjiicu izdaje Zavod za javno zdravstvo na osnovu obavljenog pregleda vlasnika domainstva te svih lanova koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga); i/ili dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod
nadzorom ovlatene ustanove Zavoda za javno zdravstvo (link s popisom svih
Zavoda za javno zdravstvo moe se pronai pod poglavljem 3.3); i sl.;
- Svi prilozi prilau se kao kopija dok se originali daju samo slubenicima na uvid;
- Nositelj rjeenja o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu
moe biti nositelj ili bilo koji drugi lan OPG-a.
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji seljakog domainstva potrebno je uiniti sljedee:
- Izraditi peat kod registriranih firmi za izradu peata. Sa sobom ponijeti kopiju rjeenja o registraciji;
- Otvoriti iro-raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i
devizni iro-raun;
- U roku od 8 dana od dana dobivanja rjeenja prijaviti se u Registar poreznih
obveznika pri nadlenoj poreznoj upravi na obrascu RPO (moe se kupiti u Narodnim novinama).
110
2.5.2.2 Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp
Za registraciju pruanja usluga u domainstvu popularno privatni iznajmljivai
(ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp kao kamp u domainstvu, ako se
registriraju kao privatni iznajmljiva) potrebna je sljedea dokumentacija:
KORAK
- Zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga

graana u domainstvu (moe se dobiti u uredu dravne uprave);
- Kopiju osobne iskaznice;
- Lijeniku potvrdu za nositelja rjeenja za pruanje usluga u domainstvu da ne
boluje niti je obolio od neke zarazne bolesti i da nije duevni bolesnik koji zbog
svoga stanja ili ponaanja moe ometati, odnosno ugroziti okolinu potvrdu izdaje osobni lijenik. Svrha: pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu (iznajmljivanje soba, apartmana, kue za odmor, kamp u domainstvu i ostalo);
- Dokaz o vlasnitvu: vlasniki list ne stariji od 6 mjeseci;
- Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) identino
kao i kod 2.5.2.1;
- Izjava da samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu;
- Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o
iznosu pristojbe te na koji nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu
dravne uprave);
Ako bi na domainstvu gostima na smjetaju pruali i usluge prehrane (kao kod ruralnog B&B) tada je mogue da e vam uz navedenu dokumentaciju ponegdje u uredu dravne uprave zatraiti i sljedee:
- Sanitarnu knjiicu vlasnika domainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju usluga, ne stariju od 6 mjeseci knjiicu izdaje Zavod za javno
zdravstvo na osnovu obavljenog pregleda vlasnika domainstva te svih lanova koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga;
- Dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod nadzorom ovlatene
ustanove Zavoda za javno zdravstvo (link s popisom svih Zavoda za javno
zdravstvo moe se pronai pod poglavljem 3.3);
111
KORAK
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji kao privatni iznajmljiva potrebno je uiniti

sljedee:
- Otvoriti iro-raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i
devizni iro-raun;
- U roku od 8 dana od dana dobivanja rjeenja prijaviti se u Registru poreznih
obveznika pri nadlenoj poreznoj upravi na obrascu RPO (moe se Narodnim
novinama).
2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel)

Ako registraciju ruralnog obiteljskog hotela vrite kao hotel batina (heritage) vano
je znati sljedee:
- Hotel batina mora biti u starim, izvornim, tradicijskim, povijesnim, ruralnim ili
urbanim strukturama i graevinama koje se ne smiju dograivati i nadograivati, ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik;
- Hotel batina mora biti ureen i opremljen na tradicijski nain i ne moe nalaziti u replikama (kopijama) starih graevina i struktura;
Za razvrstavanje (kategorizaciju) Hotela batina (heritage), potrebna je sljedea dokumentacija:

- Zahtjev za razvrstavanje ugostiteljskog objekta u vrstu Hotel batina (heritage)
zahtjev se moe dobiti u uredu dravne uprave;
- Preslika obrtnice ili izvatka (rjeenja o poduzeu) iz sudskog registra o registriranoj djelatnosti i osobama ovlatenim za zastupanje;
- Dokaz o pravu koritenja objekta, odnosno poslovnog prostora (npr. vlasniki
list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.);
- Popis smjetajnih jedinica (broj, vrsta i moduli) i popis ugostiteljskih i ostalih
sadraja;
- Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 identino
kao i kod 2.5.2.1;
- Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o iznosu pristojbe te na koji
nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu dravne uprave);
112
Ako se kao ruralni obiteljski hotel eli razvrstati (kategorizirati) objekt koji je replika (kopija) starih graevina i struktura ili nanovo izgraen objekt u skladu s tradicijskom arhitekturom kraja u kojemu je izgraen, on se razvrstava i kategorizira kao hotel. Razvrstavanje
i kategorizaciju hotela vri Ministarstvo turizma, te se zahtjev upuuje na sljedeu adresu:
Ministarstvo turizma, Odjel za kategorizaciju, Prisavlje 14,10000 Zagreb
KORAK
Zahtjev (u obliku dopisa) mora sadravati:

- Vrsta i kategorija objekta koja se trai: hotel s dvije, tri, etiri ili pet zvjezdica
(navesti tonu kategoriju, tj. za koliko zvjezdica se trai kategorizacija);
- Podaci o poduzeu;
- Podaci o objektu u kojemu e biti organiziran hotel (broj smjetajnih jedinica,
vrsta smjetajnih jedinica, ostali sadraji koji e biti organizirani u hotelu);
- Dokaz o pravu koritenja objekta (vlasniki list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.).
2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite)

Ruralno kamp odmorite registrirat e se kao kamp odmorite. I ova vrsta usluga,
kao i hotel batina i hotel, smatra se profesionalnom djelatnou za koju je potrebno
otvoriti, odnosno poslovati kao obrt ili poduzee.
Potrebna dokumentacija za registraciju kamp odmorita:
- kopiju obrtnice (ako je registriran obrt) ili rjeenje iz sudskog registra o registriranoj djelatnosti (ako je registrirano poduzee);
- dokaz o pravu koritenja objekta, odnosno poslovnog prostora (npr. vlasniki
list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.);
- geodetsku snimku parcele gdje se nalazi kamp odmorite na kojoj se vide prilazni putovi, graevine, smjetajne jedinice (kamp parcele) i dr.;
- dokaz da prostor udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 identino kao
i kod 2.5.2.1;
- dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o visini pristojbe te nainu
plaanja dobit ete u uredu dravne uprave).
113
KORAK
VANO: podruje (parcela) na kojoj se eli organizirati kamp odmorite mora biti
obuhvaeno prostorno-planskom dokumentacijom opine ili grada na ijem se
podruju namjerava registrirati kamp odmorite, odnosno u prostornom planu biti
oznaena kao turistika zona T-3 (kamp). Ako nije oznaena kao T-3 zona, trebate
prvo, prilikom sljedee izmjene i promjene prostornog plana opine ili grada, dati
argumentiran zahtjev za uvrtenje parcele u T-3 turistiku zonu. U svom zahtjevu trebate to kvalitetnije argumentirati i iru korist od vaeg planiranog projekta, odnosno njegovu uklopljenost u ukupnu viziju odrivog razvoja podruja, jer e o tome
ponajvie ovisiti konana odluka o tome hoe li se udovoljiti vaem zahtjevu. Cijeli
opisani proces nema zajameni ishod, a moe i vremenski potrajati, pa to treba ozbiljno uzeti u obzir kada planirate svoj poduzetniki pothvat.
2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite

Ako se registrira hotel batina (heritage) ili hotel ili kamp odmorite, bavljenje turistikim uslugama smatraju se profesionalnom (a ne dopunskom) djelatnou za koju
je potrebno otvoriti obrt ili poduzee.
Obrt se otvara u uredima dravne uprave i za to je potrebna sljedea dokumentacija:
- Zahtjev za upis obrta u obrtni registar (moe se dobiti u uredu dravne uprave);
- Fotokopija osobne iskaznice;
- Dokaz o raspolaganju prostorom (ugovor o zakupu ili dokaz o vlasnitvu);
- Dokaz da prostor udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) identino kao
i kod 2.5.2.1;
- Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o visini pristojbe te nainu
plaanja dobiti ete u uredu dravne uprave);
- Dokaz o uplaenoj pristojbi za obrtnicu (informacije o visini pristojbe te nainu
plaanja dobiti ete u uredu dravne uprave);
114
Nakon dobivanja obrtnice potrebno je:

- Izraditi peat;
- Otvoriti iro-raun u jednoj od poslovnih banaka;
KORAK
- Najkasnije 8 dana prije poetka rada prijaviti poetak rada obrta uredu dravne
uprave slubi za gospodarstvo (informaciju na koji nain izvriti prijavu dobit
ete u uredu dravne uprave). Datum poetka rada koji ste naveli u prijavi smatra se slubenim poetkom rada obrta;
- U roku od 8 dana od poetka rada obrt je potrebno prijaviti poreznoj upravi
ispostavi koja je nadlena za vae podruje na obrascu RPO prijava u registar
poreznih obveznika (obrazac moete kupiti u Narodnim novinama);
- U roku od 15 dana od poetka rada obrt je potrebno prijaviti na HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na obrascu T-1 i HZMO Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje na obrascu M-11P (obrasce moete kupiti u Narodnim
novinama). Ako se vlasnik obrta obrtom samozapoljava te ako obrtom zapoljava i druge osobe, onda je duan prijaviti sebe i ostale zaposlenike u sustav
zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Za zdravstveno osiguranje prijava se
vri u HZZO-u (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) na obrascu T2, a za
mirovinsko osiguranje prijava se vri u HZMO-u (Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje) na obrascu M-1 (obrasce moete kupiti u Narodnim novinama).
Ako ste ve zaposleni npr. u nekom poduzeu, instituciji i na taj nain ve ostvarili prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, onda kao vlasnik obrta ne
prijavljujete sebe u zdravstveno i mirovinsko osiguranje ve eventualno zaposlenike u vaem obrtu, ako ih imate. Ako ste kao vlasnik obrta mlai od 40 godina, duni ste se najkasnije u roku od 3 mjeseca od poetka rada obrta prijaviti u
REGOS Registar osiguranika i izabrati fond za II. stup mirovinskog osiguranja.
Prijava se moe izvriti na jednom od altera REGOSA koji se nalaze u poslovnici
FINA-e (financijske agencije).
KORISTAN SAVJET: angairajte neki od raunovodstvenih servisa koji e vam nakon

registracije obrta preuzeti sve raunovodstvene i administrativne poslove (prijave,
odjave, obrauni plaa, zavrni rauni, obraun poreza, voenje knjiga itd.) u vezi s
poslovanjem i na taj nain olakati poslovanje
115
KORAK
2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite

Registracija poduzea vri se na nadlenom Trgovakom sudu, a za registraciju je
potrebno sljedee:
- Sainiti akt o osnivanju (osnivaki akt) ako je osniva samo jedna osoba ili drutveni ugovor ako su osnivai dvije ili vie osoba Ovaj dokument sadri ime
poduzea, njegovo sjedite, djelatnosti kojima e se poduzee baviti, prava i
obveze osnivaa poduzea, tijela poduzea: uprava, nadzorni odbor. Prije izbora imena poduzea potrebno je kod Trgovakog suda provjeriti je li neko poduzee ve posluje pod tim imenom. Ako posluje potrebno je ime promijeniti
jer ne mogu poslovati dva i vie poduzea pod istim, odnosno, identinim imenom. Ako ime nije zauzeto onda je u Trgovakom sudu potrebno ime poduzea
rezervirati (to znai da je postupak registracije poduzea pod time imenom u
tijeku). Ime poduzea moe biti rije iz hrvatskog ili latinskog rjenika ili prezime osnivaa;
- Ovjeriti osnivaki akt i prijavu za upis u trgovaki registar kod javnog biljenika.
Uz prijavu u trgovaki registar predaje se sljedea dokumentacija:

- osnivaki akt;
- popis lanova osnivaa poduzea;
- popis lanova uprave;
- popis nadzornog odbora ako ga poduzee ima;
- dokaz o uplati osnivakog uloga osnivaki ulog koji iznosi minimalno
20.000,00 kn uplauje se iro-raun koji je otvoren kod neke od poslovnih banaka. Osnivaki ulog moe biti u stvarima kao to je oprema ili repromaterijal i
dr., ali u tom sluaju potrebno je priloiti procjenu vrijednosti stvari koju izrauje neki od ovlatenih revizora;
- ovjerena izjava osnivaa od strane javnog biljenika da osniva (ili osnivai ako
poduzee registrira vie osoba), i ostala poduzea u kojima osniva ili osnivai
imaju udjele ili dionice, nema nepodmirenih obveza, te potvrdu FINA-e (Financijske agencije) da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju udjele ili dionice
nemaju na raunima evidentirane nepodmirene naloge za plaanje, i potvrde
Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju
dionice ili udjele nemaju nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
116
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji poduzea od strane Trgovakog suda, potrebno je uiniti sljedee:
- izraditi peat;
KORAK
- u roku od 15 dana od dana registracije poduzea dostaviti zahtjev (obrazac

RPS-1 koji se moe kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti na internetskoj
stranici: http://www.dzs.hr/Hrv/important/Obrasci/11-Registri/Obrasci/RPS-1.
pdf ) za razvrstavanje po djelatnostima prema NKD-u (Nacionalna klasifikacija
djelatnosti) koji se dostavlja u Dravnom zavodu za statistiku na adresu: Ilica 3,
10000 Zagreb. Uz zahtjev prilae se kopija rjeenje o upisu u trgovaki registar
i dokaz o uplati upravne pristojbe
- u roku 8 dana prijaviti poduzee u registar poreznih obveznika pri nadlenoj
ispostavi porezne uprave, na obrascu RPO (obrazac se moe kupiti u Narodnim
novinama);
- u roku 15 dana od dana registracije poduzea, tj. poetka rada, poduzee je potrebno prijaviti u HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) na obrascu T-1
(obrazac se moe kupiti u papirnici ili trgovini Narodnih novina) i u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) na obrascu M-11 P (obrazac se moe kupiti u
Narodnim novinama) i u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje).
KORISNI SAVJETI:
- prepustite poslove registracije poduzea nekom od javnobiljenikog ureda ili
odvjetnikom uredu. Na taj nain utedjeti ete vrijeme i na licu mjesta dobiti
sve detaljne i konkretne upute o svim koracima oko registracije;
- angairajte neki od raunovodstvenih servisa koji e vam nakon registracije poduzea preuzeti sve raunovodstvene i administrativne poslove (prijave, odjave, obrauni plaa, zavrni rauni, obraun poreza, voenje knjiga itd.) u vezi
poslovanja i na taj nain olakati poslovanje.
117
KORAK
2.6 KORAK 6: Podsjetnik na zakonske obveze

tijekom poslovanja
2.6.1 Porezne obveze
2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit
Turistika seoska obiteljska gospodarstva kao poslovni subjekti imaju porezne obveze. U nastavku se objanjava koje su to porezne obveze i na koji nain ih izvriti.
Turistika seoska obiteljska gospodarstva registrirana kao seljako domainstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN
05/08, NN 44/11 i NN 118/11) u poreznoj upravi tretiraju se kao obrt, odnosno sve
porezne obveze iste su kao za djelatnosti u obrtu.
Takva domainstva obveznici su plaanja poreza na dohodak ako ostvaruju dohodak do 400.000 kn godinje. Dohodak se izrauna na nain da se od svih primitaka
(naplaene usluge u gotovini ili po fakturama) oduzmu izdaci (zakonski priznati izdaci npr. troak el. energije, potroni materijal i sl.). Sukladno visini dohotka, plaa se
i zakonska odreena stopa.
Ako vam je godinji dohodak vei od 400.000 kn, odnosno godinji primitak vei od
2.000.000 kn (tu se ne odbijaju izdaci, odnosno zakonski priznati trokovi), ulazite u
sustav plaanja poreza na dobit.
Ako elite moete odmah prei u sustav plaanja poreza na dobit.
Razlika izmeu poreza na dohodak i poreza na dobit je u tomu to se kod poreza na
dohodak trokovi po raunima priznaju tek nakon uplate sredstava, a kod poreza na
dobit trokovi se priznaju i knjie po datumu izrade rauna a ne po uplati za taj raun.
2.6.1.2 Paualni porez
Turistika seoska obiteljska gospodarstva registrirana kao privatni iznajmljivai plaaju paualni porez po osnovnom krevetu (pomoni leajevi osloboeni su plaanja
poreza). Broj osnovnih kreveta pronai ete u rjeenju koje vam je izdao ured dravne uprave.
118
Visina paualnog poreza vezana je za razred turistikog mjesta:

Kategorija
turistikog mjesta
KORAK
Iznos poreza [HRK]

po osnovnom krevetu
po pomonom krevetu
300
255
210
D i nerazvrstana mjesta
150
Npr. Ako iznajmljujete sobe i ukupan kapacitet smjetaja je 8, a od toga 6 osnovna

kreveta a 2 pomona leajeva, i vae mjesto (selo) nije razvrstano u kategoriju turistikog mjesta, iznos ukupnog godinjeg poreza kojeg morate platiti iznosi 150,00 kn po
osnovnom krevetu, odnosno ukupno 900,00 kn.
U koji razred (kategoriju) turistikog mjesta je vae selo svrstano ili ima status nerazvrstanog mjesta odreuje Ministarstvo turizma Pravilnikom o proglaavanju turistikih
opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede NN 122/09, NN9/10, NN
61/10, NN 82/10, NN 36/11 i NN 89/11, a informaciju o tome moete dobiti od Turistike zajednice opine ili grada u kojemu se vae mjesto nalazi i/ili Ministarstvu turizma.
Ako opina ili grad u kojemu se vae mjesto nalazi nema turistiku zajednicu, onda
informaciju o razredu (kategoriji) moete dobiti od upanijske turistike zajednice.
2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost

Ako godinji ukupan prihod kojega ostvarujete od turistikih usluga prelazi 85.000,00
kn od naredne godine ulazite u sustav poreza na dodanu vrijednost - PDV te ste
duni na svaku uslugu koju pruate (smjetaj, usluge prehrane i dr.) zaraunati PDV.
Za usluge smjetaja i prehrane gostiju na smjetaju (doruak, polupansion ili puni
pansion) stopa PDV-a iznosi 10% (bez obzira na vrstu registracije).
Ako vae domainstvo posluje kao izletite (imate registraciju kao seljako domainstvo, obrt ili poduzee), tj. nudite usluge prehrane gostima izletnicima (ruak ili veera) ili ako gostima organizirate druge usluge npr. jahanje, kole kuhanja, kole starih
zanata, rad na imanju kao turistika aktivnost i sl. stopa PDV-a na ove usluge je 23%.
119
KORAK
VANO: Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva i nalazite se u sustavu pauala,
tj. plaate paualni porez i od idue godine ulazite u sustav PDV-a, jer vam prihod
ove godine prelazi 85.000,00 kn, prelazite i u sustav poreza na dohodak. Dakle, vie
ne moete biti u sustavu pauala, tj. porez ne moete vie plaati paualno, ve prema ostvarenom dohotku i sukladno tome voditi knjige kao i seljako domainstvo.
Boravinu pristojbu i nadalje plaate paualno.
Kako na raunu obraunati porez na dodanu vrijednost, moete vidjeti u poglavlju
2.6.3 Kako ispostaviti ispravan raun.
2.6.1.4 Porez na potronju
Provjerite je li vaa opina ili grad, na ijem podruju se nalazi vae turistiko seosko
obiteljsko gospodarstvo, uvelo porez na potronju. Ako je ovaj porez uveden, duni
ste ga obraunati i plaati na iro-raun opine ili grada bez obzira na vrstu registracije. Naime, porez na potronju prihod je jedinica lokalne samouprave i plaa se na
potronju alkoholnih pia: prirodna i specijalna vina, vinjak, rakije, estoka pia, piva
te bezalkoholna pia: prirodni voni sokovi, sva gazirana bezalkoholna pia, mineralne i gazirane vode. To znai ako u svojoj ponudi gostima nudite neko od navedenih pia duni ste obraunati i platiti porez na potronju. Visina poreza na potronju
moe biti od minimalno 1% do maksimalno 3%, tako da svaka jedinica lokalne samouprave moe uvesti porez na potronju u ovom rasponu. Provjerite takoer, koje rokove za plaanje poreza na potronju je propisala vaa jedinica lokalne samouprave.
Kako na raunu obraunati porez na potronju, moete vidjeti u poglavlju 2.6.3
Kako ispostaviti ispravan raun.
2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi)

Ako ste se upisali u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, tj. otvorili
OPG nakon 1. studenog 2010. godine, imate obvezu plaati doprinose za mirovinsko
i zdravstveno osiguranje, tj. morate biti osigurani. To se takoer odnosi i na sve lanove OPG-a koje ste naveli. To konkretno znai da ako ste pored sebe , kao nositelja
OPG-a, kao lanove OPG-a naveli jo i npr. suprugu i dvoje djece, a oni nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje (nisu zaposleni negdje drugdje), doprinose morate
plaati i za navedene lanove.
Izraun doprinosa izgleda ovako:
Osnovica za izraun doprinosa je prosjena plaa x koeficijent 0,35 to (trenutno)
iznosi 2.679,95 kn. Na ovu osnovicu zaraunava se: Doprinos za mirovinsko I. stup
120
(5%); Doprinos za mirovinsko II. stup (5%); Doprinos za zdravstveno (7,5%). To znai
da ete za mirovinsko osiguranja mjeseno plaati 267,99 kn, a za zdravstveno osiguranje mjeseno 200,99 kn, to ukupno mjeseno iznosi 468,98 kn
KORAK
Ako ste otvorili OPG prije 1. studenog 2010. godine, niste duni plaati doprinose
za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali moete ukoliko bi vam takav nain obrauna doprinosa odgovarao.
Nositelj OPG-a kao i ostali lanovi nisu duni plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako su:
- Osigurani negdje drugdje (zaposleni su u nekom poduzeu, instituciji ili negdje
drugdje gdje im poslodavac uplauje doprinose);
- Umirovljenici;
- Na redovnom kolovanju (srednja kola, fakultet).
Procedura prijave je jednostavna: u roku od 8 dana od upisa u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnesite obrazac M-1P (moete ga kupiti u Narodnim
novinama) u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje). Ako se ne prijavite
u roku od 8 dana HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) osigurat e vas
automatski, tj. po slubenoj dunosti jer e podatak da ste upisani u upisnik dobiti
od Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U ovom sluaju kad registrirate turistike usluge kao privatni iznajmljiva ili seljako domainstvo, bavljenje turizmom smatrat e vam se kao dopunska djelatnost.
No, ako imate OPG (nositelj ste OPG-a) i imate registrirano seljako domainstvo ili
imate registrirani obrt za bavljenje turistikim uslugama, a zaposleni ste (u nekom
poduzeu, instituciji ili negdje drugdje gdje dobivate plau i poslodavac u vae ime
plaa doprinose za zdravstveno i mirovinsko), vae bavljenje turistikim uslugama
smatrat e se drugom djelatnosti, to znai da morate dodatno plaati doprinose za
mirovinsko i zdravstveno bez obzira to vam to u vae ime plaa poslodavac jer je
seljako domainstvo sukladno poreznoj upravi svrstano pod obrt.
Obraun dodatnih doprinosa rauna se na sljedei nain:
Osnovica za izraunavanje doprinosa je ukupan godinji dohodak koji se ostvario
od pruanja turistikih usluga u seljakom domainstvu. Najvea osnovica (ukupan
godinji dohodak) na koji se izraunavaju i plaaju doprinosi je 59.724,00 kn. To konkretno znai da ako je dohodak koji ste ostvarili poslovanjem turistikog seoskog
obiteljskog gospodarstva vei od navedenog iznosa (npr. 100.000,00 kn), doprinosi se izraunavaju i plaaju samo na 59.724,00 kn. Ako je ukupan godinji dohodak
121
KORAK
koji ste ostvarili na Vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu manji od

59.724,00 kn (25.000,00 kn npr.) tada ete doprinose izraunati i platiti na ostvareni
ukupan godinji dohodak (u naem primjeru to je na iznos od 25.000,00 kn). Ako
kojim sluajem niste ostvarili nikakav dohodak, odnosno ukupan godinji dohodak
jednak je nuli, tada niste obvezni plaati dodatne doprinose.
Na ovu osnovicu zaraunava se: doprinos za mirovinsko I. stup (15%); doprinos za
mirovinsko II. stup (5%); doprinos za zdravstveno (15%)
Doprinosi se izraunavaju i plaaju prilikom izrade godinjeg zavrnog rauna, tj.
utvrivanja godinjeg dohotka.
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, a zaposleni ste (u nekom poduzeu,
instituciji ili negdje drugdje gdje dobivate plau i poslodavac u vae ime plaa doprinose za zdravstveno i mirovinsko, u tom sluaju bavljenje turistikim uslugama
smatrat e se kao dopunska djelatnost a ne druga djelatnost i niste duni dodatno
obraunavati i plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
VANO: visina osnovice za obraunavanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje svake godine odreuje se Naredbom o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna osiguranja. Provjerite osnovicu za plaanje doprinosa svake godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Ako imate registriran obrt ili poduzee gdje ste se i zaposlili (samozapoljavanje),
automatski se prilikom registracije, odnosno u roku od 8 dana, prijavljujete u HZMO
(Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i plaate doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prilikom obrauna plae.
2.6.2 Voenje poslovnih knjiga

2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim
domainstvima
Turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su registrirana kao seljako domainstvo duni su voditi sljedee poslovne knjige:
- KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA moete je kupiti u Narodnim novinama
kao obrazac KPI u ovu knjigu upisujete sve raune koje ste naplatili u gotovini kao i raune (fakture) koji su vam plaeni preko iro-rauna, dakle raune
za koje vam je novac uplaen na iro-raun. U ovu knjigu takoer upisujete
122
raune koje ste primili i platili (npr. raun koji ste dobili od nekog drugog OPGa, ako ste od njega kupili neki od proizvoda koji nudite; ili ako ste kupili neki
elektrini aparat za potrebe domainstva; ili putni nalog ako ste bili na slubenom putovanju npr. odlazak na neki sajam ili odlazak u nabavu za potrebe
seoskog domainstva, seminar, edukaciju, sastanak i sl.) i to onda kada ste ga
platili npr. raun ste dobili prije 15 dana, a platili ste ga danas, to znai da ete
ga danas uvesti u knjigu kao izdatak. Primitke u gotovini (naplaeni rauni za
gotovinu) morate upisivati svakodnevno, a ostalo (raune koji su vam plaeni
preko iro-rauna) i raune koje ste vi platili i predstavljaju izdatak, morate evidentirati najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec ili ako ste u sustavu
PDV-a onda raune koji su vam plaeni preko iro-rauna i raune koje se platili,
evidentirati ih moete do roka u kojemu se plaa PDV.
KORAK
- KNJIGA PROMETA moete je kupiti u Narodnim novinama kao obrazac KP

ako knjigu primitaka i izdatak ne vodite vi ve va raunovoa, odnosno knjiga
nije kod vas na gospodarstvu ve u raunovodstvu, onda je potrebno voditi
knjigu prometa. U ovu knjigu upisujete dnevno samo raune koje ste naplatili u
gotovini (npr. kroz paragon raune ili raune izraene na raunalu ). Ako knjigu
primitaka i izdataka vodite vi osobno na vaem gospodarstvu (knjiga se fiziki
nalazi kod vas), onda knjigu prometa niste duni voditi.
- EVIDENCIJA O TRABINAMA I OBVEZAMA - moete je kupiti u Narodnim
novinama kao obrazac TO u ovu knjigu upisuju se svi primljeni rauni (rauni
koje ste primili na ime vaeg gospodarstva ako ste neto kupovali za potrebe
gospodarstva, reijski rauni i dr.) i izdani rauni (raune koje ste vi napravili na
osnovu pruanja usluga na vaem gospodarstvu) s oznakom R-1 i R-2. Razlika
izmeu ova dva rauna ovisi o tome u kojemu poreznom sustavu je vae domainstvo. Ako je vae gospodarstvo (veina, gotovo sva gospodarstva) u sustavu
poreza na dohodak, onda izdajete raune s oznakom R-2, a ako je vae domainstvo u sustavu poreza na dobit, onda izdajete raune s oznakom R-1. Razliku izmeu poreza na dohodak i porezna na dobit moete vidjeti u poglavlju
2.6.1.1 porezne obveze. Vano je napomenuti kako raune s oznakom R-1 i R-2
(tzv. fakture) izdajete onda kada e vam usluga biti plaena preko iro-rauna ili
kad vam platitelj usluga plati u gotovini, a zatrai takav raun jer e mu trebati
za pravdanje trokova (smjetaj, reprezentacija i sl.). Ako vam gosti plaaju u
gotovini, onda gotovinske raune ne oznaujete s R-1 ili R-2. Kako izraditi ispravan raun za gotovinu i raune R-1 i R-2 moete pronai u poglavlju 2.6.3.
- POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE moete je kupiti Narodnim novinama
kao obrazac DI ova knjiga slui za utvrivanje amortizacije-otpisa dugotrajne imovine koja se priznaje kao troak pri izradi zavrnog plana i utvrivanju
osnovice za plaanje poreza. Dugotrajna imovina je ona imovina ija je nabavna
123
vrijednost vea od 2.000,00 kn i ako im je vijek trajanja dui od godine dana (npr.
zgrade, strojevi, aparati, vozila i sl.). Turistika obiteljska seoska gospodarstva takoer mogu u popis dugotrajne imovine unijeti vlastitu dugotrajnu imovinu, ali
prije toga moraju sainiti zapisnik o ulaganju (adaptacija objekta, preureenje
objekta, nabava aparata, nabava vozila za potrebe seljakog domainstva i sl.)
KORAK
- POPIS GOSTIJU ako pruate usluge smjetaja, duni ste voditi popis svih gostiju u koji upisujete sve goste na smjetaju (i domae i strane). Popis gostiju
moete voditi kao uvezanu knjigu koju moete kupiti kao gotov obrazac u Narodnim novinama ifra XII-46. Ako popis gostiju vodite kao knjigu, onda bi
bilo najbolje da za svaku kalendarsku godinu vodite novu knjigu. Popis gostiju
moete voditi i na raunalu (raunalno). Tada izradite ovakvu tablicu kao to je
sljedea (navedeni podaci u tablici obvezni su, odnosno propisani Pravilnikom
o sadraju i nainu voenja knjige gostiju i popisa gostiju):
Redni
broj
Ime i
prezime
Broj osobne
iskaznice ili putne
isprave
Vrsta
pruene
usluge
Datum
poetka
pruanja
usluga
Datum
prestanka
pruanja
usluga
Primjedba
1.
2.
3.
4.
Ako popis gostiju vodite na raunalu, onda na kraju svake kalendarske godine popis
moete isprintati ili pohraniti na nekom elektronikom mediju (CD, raunalo, memorijska kartica). Popis gostiju bilo da vodite kao uvezan knjigu ili na raunalu, vie
nije potrebno ovjeravati. Ne zaboravite uvati popis gostiju najmanje dvije godine.
Ako vae domainstvo ue u sustav PDV-a, morat ete voditi i sljedee knjige:
- knjigu ulaznih rauna (U-RA);
- knjigu izlaznih rauna (I-RA).
124
KORISNI SAVJETI:
- prepustite voenje knjiga nekom od ovlatenih raunovoa, odnosno vodite
minimum knjiga koje morate voditi sukladno zakonskim propisima, tj. koje morate fiziki voditi ba na seljakom domainstvu (knjiga prometa, popis gostiju
i popis stranih gostiju). Knjigovoa e voditi brigu o knjienju, izradi raznih izvjea, obraunu poreza, lanarina turistikim zajednicama i ostalih evidencija,
prijava u poreznu upravu, amortizaciji i dr. Na taj nain uvelike ete si olakati
poslovanje i utedjeti dragocjeno vrijeme;
KORAK
- ne zaboravite da vam se trokovi raunovoe priznaju kao troak pri sastavljanju godinjeg zavrnog rauna.
2.6.2.2 Privatni iznajmljivai

Turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su registrirana kao privatni iznajmljivai i nalazite se u sustavu pauala, duni su voditi sljedee knjige:
- EVIDENCIJU O PROMETU knjigu moete kupiti u Narodnim novinama pod ifrom UT-IX-360. U ovu knjigu duni ste upisivati sve izdane raune koje ste izdali
gostima ili agencijama (ako poslujete s agencijama) za smjetaj i usluge prehrane
(doruak, polupansion, puni pansion) ako ih nudite gostima na smjetaju.
- POPIS GOSTIJU identino kao i kod 2.6.2.1.
2.6.2.3 Obrt
Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao obrt vodit ete
sve knjige kao i seljako domainstvo u poglavlju 2.6.2.1.
Jedino za razliku od seljakog domainstva, ako se pruaju usluge smjetaja, vodi se
KNJIGA GOSTIJU moete je voditi kao uvezenu knjigu koju moete kupiti kao gotov
obrazac u Narodnim novinama ifra IV-171. Ako knjigu gostiju vodite kao uvezanu knjigu, onda bi bilo najbolje da za svaku kalendarsku godinu vodite novu knjigu.
Knjigu gostiju moete voditi i na raunalu (raunalno). Tada izradite istu tablicu kao i
u poglavlju 2.6.2.1, ali ona mora sadravati sve ove podatke:: redni broj prijave; ime, i
prezime; spol; datum i mjesto roenja; adresa; datum i vrijeme dolaska; datum i vrijeme odlaska; primjedba (navedeni podaci u tablici obvezni su, odnosno propisani
Pravilnikom o sadraju i nainu voenja knjige gostiju i popisa gostiju). Za domae goste upisuje se jo i broj osobne iskaznice dok je za strane goste potrebno jo upisati:
125
KORAK
dravljanstvo; vrsta i broj putne isprave; vrsta i broj vize; datum dozvole boravka;
datum i mjesto ulaska u Hrvatsku.
Ako knjigu gostiju vodite na raunalu, onda na kraju svake kalendarske godine istu
moete isprintati ili pohraniti na nekom elektronikom mediju (CD, raunalo, memorijska kartica). Knjigu gostiju bilo da vodite kao uvezanu knjigu ili na raunalu, vie
nije potrebno ovjeravati. Ne zaboravite uvati popis gostiju najmanje dvije godine.
2.6.2.4 Poduzee
Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao poduzee,
preporua se da vam knjigovodstvo vodi neki od ovlatenih raunovoa dok ste vi
duni voditi knjigu gostiju. Knjigu gostiju vodite identino kao i kod 2.6.2.3
2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun

Za svaku naplaenu uslugu (smjetaj, prehranu, dodatne usluge i dr.) gostu ste
bilo da plaa u gotovini na licu mjesta, ili preko vaega poslovnog rauna - duni
ispostaviti raun. Ako je gost boravio na vaem gospodarstvu posredstvom neke od
turistikih agencija, raun ete ispostaviti turistikoj agenciji kao fakturu.
Prilikom sastavljanja rauna, svaki raun obvezno treba sadravati sljedee podatke:
1. mjesto izdavanja, broj rauna, datum izdavanja rauna;
2. ime (naziv) gospodarstva, adresu i OIB gospodarstva;
3. vrstu i koliinu proizvoda i usluga koje ste pruili/prodali;
4. cijenu usluga i proizvoda koje ste pruili/prodali;
5. iznos PDV-a, ako ste u sustavu PDV-a;
6. iznos popusta, ako ste gostu dali popust na usluge
7. ukupan iznos za platiti (zbroj cijene pruenih usluga i PDV-a).
VRLO VANO: ukoliko gostima dajete popust na usluge koje su koristili na vaem
turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, pazite da takav popust imaju pravo dobiti svi gosti jer, sukladno Zakonu o potroaima (NN 79/07, NN 125/07, NN
75/09, NN 79/09, NN 89/09, NN 133/09) svi potroai na tritu trebaju imati jednake
126
uvjete. To konkretno znai da ukoliko se odluite dati popust na koritenje usluga,

takav popust morate naznaiti na cjeniku (npr. na boravak dui od 5 dana gostima
se odobrava popust od 10% ili na grupu od 25 izletnika odobrava se jedan gratis
ruak itd.) kako bi svi gosti mogli ostvariti pravo na njega sukladno uvjetima koje ste
naveli u cjeniku. Ukoliko se prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ste popust dali
samo pojedinim gostima i da to pravo na popust nisu imali svi na jednak nain i po
jednakim uvjetima, moete biti novano kanjeni.
KORAK
Ako niste u sustavu PDV-a, na raunima NE SMIJETE iskazivati PDV, ali ako ga zabunom upiete, obvezni ste ga platiti. Takoer, ako niste u sustavu PDV-a, na vae raune morate slovima napisati: gospodarstvo (ili domainstvo) nije u sustavu PDV-a ili
poduzetnik nije u sustavu PDV-a .
Ako raun izdajete kao fakturu (fakturu izdajete pravnim osobama), tj. novac za izvrenu uslugu ili prodani proizvod platit e vam se naknadno na va poslovni raun,
tada na raunu morati staviti oznaku R-1 ili R-2. R-1 raun izradit ete kada se vae
gospodarstvo nalazi u sustavu poreza na dobit, dok R-2 raun izradit ete ako vam se
gospodarstvo nalazi u sustavu poreza na dohodak. Razlika izmeu poreza na dobit
i poreza na dohodak objanjena je u poglavlju 2.6.1.1. Ne zaboravite na raunu (fakturi) naznaiti i ime, adresu i OIB pravne osobe na koju se raun (faktura) odnosi, va
OIB, va iro-raun na koji e se isplata izvriti, te va potpis i peat.
Ako pruate usluge smjetaja i boravinu pristojbu plaate paualno, tada ne zaboravite na raunu napisati napomenu: Boravina pristojba ukljuena u cijenu.
Raun za gotovinu moete izraditi sami na raunalu (raunalno) ili pak kupiti ve
gotov obrazac rauna tzv. paragon raun, odnosno paragon blok u Narodnim novinama i izdat ete ga gostu, kada gost plaa gotovinom na licu mjesta.
Takoer, gotove obrasce rauna koje ete oznaiti s R-1 ili R-2 moete kupiti u Narodnim novinama ili ih izraditi na raunalu (raunalno).
Kako obraunati PDV i prikazati ga na raunu?

Pretpostavimo da gost na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu
koristi uslugu smjetaja s dorukom (prenoio je tri noi) po cijeni od 255,00 kn to
ukupno iznosi 765,00 kn (u cijenu je uraunat PDV i boravina pristojba) te je jedan
dan koristio usluge jahanja (poludnevnu turu jahanja po okolici) po cijeni od 599,00
kn. Raun ste naplatili u gotovini.
127
KORAK
Bez obzira to je PDV uraunat u cijenu usluga, duni ste ga iskazati na raunu.
PDV se izraunava na osnovu koeficijenta. Slubeni koeficijenti za izraunavanje
PDV-a su:
9,0909 (za usluge noenja, noenja s dorukom, polupansiona i punog pansiona, za
koje je propisan PDV od 10%) 18,6992 ( za sve ostale usluge, za koje je propisan PDV
od 23%)
Iznos PDV-a izrauna se na nain da se cijena u koju je ukljuen PDV pomnoi s koeficijentom i podijelila sa 100, tako da u naem primjeru to izgleda ovako:
PDV za uslugu za koju je PDV 10%: 765,00 kn x 9,0909 / 100 = 69,55

PDV za uslugu za koju je PDV 23%: 599,00 kn x 18,6992 / 100 = 112,01
Ako pored PDV-a imate obvezu obraunavanja i poreza na potronju (pogledati poglavlje 2.6.1.4) tada je stopa izraunavanja PDV-a drugaija. Kako u tom sluaju obraunati PDV te koje se stope njegovog preraunavanja, moete pronai u nastavku.
Kako obraunati porez na potronju i prikazati ga na raunu?

Pretpostavimo da ste na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu ugostili grupu od 15 gostiju-izletnika koji su koristili usluge prehrane (ruka). Prethodno ste dogovorili to ete im za tu priliku spremiti te da e cijena ruka po osobi, s
ukljuenim piem (vino i mineralna voda) iznositi 180,00 kn. Ukupan iznos za platiti
iznosi 2.700,00 kn. Raun ste naplatili u gotovini. Od ovog ukupnog iznosa potrebno
je odrediti osnovicu koja se odnosi na pie (vino i mineralna voda) na koju se obraunava porez na potronju.
Od ukupnog troka (2.700,00 kn) koji gosti plaaju, na pie otpada 479,00 kn a na
hranu 2.221,00 kn. Od osnovice 2.221,00 kn potrebno je oduzeti i 45,00 kn to se
odnosi na kruh na koji se ne obraunava PDV, odnosno stopa PDV-a na kruh je 0%.
Bez obzira to je porez na potronju zajedno s PDV-om ukalkuliran u cijenu usluga,
duni ste ga iskazati na raunu.
I porez na potronju kao PDV izraunava se na osnovu koeficijenta. Gotovo sve jedinice
lokalne samouprave, koje su uvele porez na potronju, odredile su ga po stopi od 3%.
U tom sluaju slubeni koeficijent za izraunavanje poreza na potronju iznosi 2,381
a slubeni koeficijent za izraunavanje PDV-a koji se izraunava na osnovicu na koju
128
se obraunava i porez na potronju iznosi 18,254. Dakle, u naem primjeru potrebno je izraunati iznos poreza na potronju i PDV na osnovicu od 479,00 kn (ukupna
cijena pia s obzirom da je u tu cijenu ukalkuliran porez na potronju). Takoer, potrebno je izraunati i PDV na ostatak osnovice koja iznosi 2.176,00 kn (iznos dobiven
tako da se ukupan troak usluge od 2.700,00 kn umanjio za 45,00 kn to se odnosi na
kruh te 479,00 kn to se odnosi na pie: vino i mineralnu vodu).
KORAK
Iznos poreza na poronju i PDV-a izrauna se na nain da se cijena u koju je ukljuen

porez na potronju i PDV pomnoi s koeficijentom i podijeli sa 100, tako da u naem
primjeru to izgleda ovako:
PDV od 23 % na osnovicu na koju se obraunava i porez na potronju:

479,00 kn x 18,254 / 100 = 87,44
Porez na potronju od 3%:
479,00 kn x 2,381/ 100 = 11,40
PDV od 23% na osnovicu na koju se ne obraunava porez na potronju:
2.176,00 kn x 18,6992 / 100 = 406,89
VANO:
- ako niste u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV) tada koeficijent za izraun poreza na potronju po stopi od 3% iznosi 2,91
- provjerite u vaoj opini ili gradu na ijem se podruju nalazi vae turisitko
seosko obiteljsko gospodarstvo je li uvedena obvezu plaanja poreza na potronju te ako je, po kojoj stopi
- ako vaa opina ili grad, na ijem se podruju nalazi vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo, nije uvela obvezu plaanje porezna na potronju, tada
isti niste duni obraunavati.
129
KORAK
2.6.4 Ostale obveze

2.6.4.1 Prijava gostiju u turistiku zajednicu
Kod svih vrsta (tipova) turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava koja nude usluge smjetaja, bez obzira na vrstu registracije, postoji obveza prijave svakog gosta
ponaosob.
Sve goste (domae i strane) duni ste prijaviti nadlenoj turistikoj zajednici (turistikoj zajednici vae opine ili grada) u roku od 24 sata od dolaska gostiju. Ako na
vaem podruju nije osnovana turistika zajednica, onda goste prijavljujete u upanijsku turistiku zajednicu.
Goste moete turistikoj zajednici prijaviti na jedan od sljedeih naina:
- raunalno, tj. preko modema kako i na koji nain informaciju ete dobiti u
turistikoj zajednici;
- faksom;
- e-mailom;
- osobno dostaviti turistikoj zajednici prijavnice na obrascu UT-XII-51 (moete
ih kupiti knjiari ili trgovini Narodnih novina);
Ako prijavnice dostavljate faksom ili e-mailom onda prijavnicu moete i sami izraditi
na sljedei nain:
Redni broj prijave
Prezime gosta
Ime gosta
Dan mjesec i godinu roenja
Dravljanstvo
130
Vrsta i broj isprave o identitetu
(npr. putovnica ili osobna iskaznica br.....)
Datum poetka boravka
(dan dolaska gosta))
Datum prestanka boravka
(dan odlaska gosta)
Adresa boravka
(vaa adresa)
2.6.4.2 Prijava stranih gostiju u MUP

Sukladno Zakonu o strancima, turistika seoska obiteljska gospodarstva koja pruaju usluge smjetaja duna su ponaosob prijaviti svakog stranog gosta u MUP, odnosno u najbliu policijsku postaju koja je nadlena za podruje na kojemu se nalazi
vae domainstvo, i to u roku od 24 sata od dolaska gostiju.
KORAK
Strane goste moete u MUP prijaviti na jedan od sljedeih naina:

- raunalno, tj. preko modema kako i na koji nain informaciju ete dobiti u
policijskoj upravi;
- osobno dostaviti policijskoj postaji prijavnice na obrascu UT-IV-164 (moete ih
kupiti u Narodnim novinama). Prijavnica za MUP sadri i podatak o graninom
prijelazu na koji je u HR gost uao. Ako se ne zna na koji granini prijelaz je gost
uao, onda u to polje jednostavno upiete nepoznato.
Neke turistike zajednice vre prijavu stranih gostiju umjesto vas u policijsku upravu.
Provjerite je li vaa turistika zajednica vri takvu uslugu jer ete u tom sluaju biti
osloboeni osobnog prijavljivanja, to e vam olakati poslovanje i utedjeti vrijeme.
Ako to vaa turistika zajednica ne ini, morat ete sami prijavljivati strane goste policijskoj upravi na jedan od gore opisanih naina.
KORISNI LINKOVI: Na internetu postoje posebni programi koje moete koristiti za
internetsku prijavu gostiju turistikoj zajednici i policijskoj upravi kao to su:
- Prijava gostiju www.prijava-turista.com
- Knjiga gostiju www.knjigagostiju.com
- Mali hotel v7.0 www.mali-hotel.com
- Moj gost www.mojgost.com
131
KORAK
2.6.4.3 Plaanje boravine pristojbe i turistike lanarine

Boravinu pristojbu i turistiku lanarinu duni ste prema ve unaprijed odreenim
stopama plaati turistikoj zajednici.
BORAVINA PRISTOJBA
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo ili privatni iznajmljiva, boravinu pristojbu plaate paualno, a visina paualne boravine pristojbe vezana je za osnovni
krevet i razred turistikog mjesta:
Kategorija
turistikog mjesta
Iznos poreza [HRK]

po osnovnom krevetu
po pomonom krevetu
300,00
0,00 Kn
255,00
0,00 Kn
210,00
0,00 Kn
150,00
0,00 Kn
Npr. ako iznajmljujete sobe, i ukupan kapacitet smjetaja je 8 kreveta, od ega 6

osnovnih kreveta i 2 pomona leaja, te vae mjesto (selo) nije razvrstano u kategoriju turistikog mjesta, iznos ukupne godinje paualne boravine pristojbe koju
morate platiti iznosi 900,00 kn, tj. 150,00 kn po osnovnom krevetu.
U koji razred (kategoriju) turistikog mjesta je vae selo ili mjesto svrstano ili ima
status nerazvrstanog mjesta odreuje Ministarstvo turizma Pravilnikom o proglaavanju turistikih opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede NN
122/09, NN9/10, NN 61/10, NN 82/10, NN 36/11 i NN 89/11, a informaciju o tome
moete dobiti od turistike zajednice opine ili grada u kojemu se vae mjesto nalazi
i/ili Ministarstva turizma. Ako opina ili grad u kojemu se vae mjesto nalazi nema
turistiku zajednicu, onda informaciju o razredu (kategoriji) moete dobiti od upanijske turistike zajednice.
VANO: ako imate maksimalan kapacitet smjetaja dvije sobe, ili jedan apartman, ili
kua do 4 osnovna kreveta, a prosjena popunjenost kapaciteta u privatnom smjetaju je manja od 40 dana, moete birati hoete li boravinu pristojbu plaati paualno ili po noenju po gostu, tj. plaati na nain koji vam najvie odgovara (paualno ili
po noenju). Informaciju o tome je li na vaem podruju popunjenost kapacitete u
privatnom smjetaju manja od 40 dana dobit ete u vaoj turistikoj zajednici opini
132
ili grada. Ako na vaem podruju ne postoji turistika zajednica, onda ovu informaciju moete dobiti u upanijskoj turistikoj zajednici.
Ako boravinu pristojbu plaate paualno, tada paualni iznos za tekuu godinu moete plaati jednokratno ili u tri jednake rate: I. rata najkasnije do 31. srpnja; II. rata
najkasnije do 31. kolovoza; III. rata najkasnije do 30. rujna.
KORAK
Ako boravinu pristojbu plaate po osobi i po noenju tada ste je duni platiti dva
puta mjeseno i to 1. u mjesecu i 15. u mjesecu za proteklih petnaest dana.
Ako ste registrirani kao obrt ili poduzee, boravinu pristojbu plaate po osobi po
noenju.
Informaciju o visini boravine pristojbe, te kako plaati boravinu pristojbu (iro-raun) dobit ete u vaoj turistikoj zajednici.
Ako nije osnovana turistika zajednica na podruju vae opine ili grada, tada 50%
iznosa boravine pristojbe uplaujete na raun upanijske turistike zajednice, a preostalu polovicu sredstava na raun Hrvatske turistike zajednice. Brojeve iro-rauna
na koji plaati boravinu pristojbu dobit ete u upanijskoj turistikoj zajednici.
TURISTIKA LANARINA
Bez obzira na vrstu registracije, sva gospodarstva koja su registrirana za pruanje
turistikih usluga, duna su turistikoj zajednici plaati turistiku lanarinu.
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo, obrt ili poduzee, va raunovoa e
prilikom izrade godinjeg zavrnog rauna (do kraja oujka) izraunati koliku turistiku lanarinu ste duni platiti turistikoj zajednici te podnijeti odgovarajui obrazac
poreznoj upravi.
Turistika lanarina plaa se prema zakonski odreenim stopama na osnovu ukupnog godinjeg prihoda koje je domainstvo ostvarilo, prema sljedeoj tablici:
Kategorija turistikog mjesta
Koeficijent turistike lanarine
0,2000%
0,1840%
0,1600%
0,1440%
133
KORAK
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, turistiku lanarinu takoer plaate na
visinu ukupnog prihoda koji evidentirate u knjizi Evidencija o prometu.
Npr. pretpostavimo da se vae domainstvo nalazi u razredu D i da vam je ukupan
prihod koji ste ostvarili 10.000,00 kn. U tom sluaju iznos turistike lanarine koju ste
duni platiti turistikoj zajednici iznosi 14,40 kn (10.000,00 kn x 0,1440% = 14,40 kn).
Kako ete, kao privatni iznajmljiva, plaati turistikoj zajednici turistiku lanarinu
mjeseno, dvaput godinje ili jednom godinje najbolje da se dogovorite s turistikom zajednicom. S obzirom da se radi o malim iznosima turistika zajednica je fleksibilna oko naplate turistike lanarine. Informaciju o nainu kako platiti (iro-raun) te
ostale podatke (poziv na broj, svrha, itd.) moete dobiti u vaoj turistikoj zajednici.
VANO: kao privatni iznajmljiva ne zaboravite podnijet,i obrazac TZ (moete ga kupiti u Narodnim novinama) poreznoj upravi do kraja veljae za podatke o turistikoj lanarini za prethodnu godinu. (npr. 28. veljae 2012. bit ete obvezni podnijeti
obrazac TZ za 2011. godinu).
2.6.4.4 Izrada cjenika
Sva turistika seoska obiteljska gospodarstva koja pruaju usluge smjetaja, duna
su sastaviti cjenik i izvjesiti ga u svim sobama, apartmanima ili kui koja se u cijelosti
iznajmljuje, i to na vidnom mjestu (zalijepiti na vrata s unutranje strane ili ga uokviriti i staviti negdje na zid).
Cjenik sastavljate samostalno, tj. nema propisanih pravila koliku cijenu za smjetaj
trebate imati, odnosno ne postoje nikakve ve unaprijed odreene cijene za pojedini tip smjetaja i usluga. Kod sastavljanja cjenika moete koristiti iskustva drugih, tj.
onih koji ve posluju.
Cjenik mora sadravati vrstu smjetaja (naznaena vam je u rjeenju o registraciji
soba, apartman, kamp, kua za odmor i dr.), cijenu smjetaja, odnosno usluge po
sezonama izraenu iskljuivo u kunama, ali u zagradi pored cijene u kunama radi
informacije gostima, moete cijenu izraziti i u eurima.
Kod domainstava koja su registrirana kao seljaka domainstva, gdje postoji obveza
pruanja gostima usluga prehrane, usluge koje ete naznaiti na cjeniku mogu biti:
- samo noenje s naznakom cijene kotanja doruka, posebno ako gost nee
koristiti doruak;
- noenje s dorukom;
- polupansion;
- puni pansion;
134
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo tip izletite i vinotoje/kuaonica, ne

zaboravite izraditi cjenik jela i pia koja nudite.
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, cijenu smjetaja formirate po sezonama samo za noenje, odnosno najam apartmana ili kue, pa na cjeniku trebaju biti
sljedee usluge:
KORAK
- za sobe: noenje po osobi po danu;

- za apartmane: najam apartmana po danu;
- za kue: najam kue po danu.
Ako vam je smjetaj ureen kao apartman ili kua, moete cijenu izraziti po osobi po
danu ako bi vam tako formirani cjenik, odnosno prodaja smjetaja, vie odgovarala.
Ako kao privatni iznajmljiva nudite i usluge prehrane gostima na smjetaju, u cjeniku ete samo dodatno naznaiti cijenu doruka, ruka i veere, odnosno dodati:
- noenje s dorukom;
- polupansion;
- puni pansion.
Ako imate registriran kamp, onda cjenik mora sadravati cijene za:
- osobu po danu;
- ator (tu moete u cjenik staviti posebnu cijenu za mali ator do dvije osobe i
veliki ator preko 2 osobe ili jednostavno formirati jednu cijenu za sve atore);
- automobil;
- kamper;
- motocikl.
Ako vam je kamp registriran kao seljako domainstvo, onda u cjenik morate staviti
i cijenu prehrane gostima u kampu i to minimalno doruak te napraviti normative.
135
KORAK
VANO:
- u cjenik obvezno morate navesti turistiki razred (A, B, C, D ili je mjesto nerazvrstano) u kojemu se vae mjesto nalazi. Podatak o razredu dobit ete u vaoj turistikoj zajednici (opine ili grada, ovisno gdje teritorijalno pripada vae
mjesto). Ako u vaoj opini ili gradu nije osnovana turistika zajednica, informaciju o turistikom razredu vaega mjesta dobit ete u upanijskoj turistikoj
zajednici. Ako vae mjesto nije razvrstano u neki od turistikih razreda, na cjeniku ete jednostavno napisati: mjesto nije razvrstano u turistiki razred;
- takoer na cjeniku ste duni naznaiti iznos boravine pristojbe po sezonama
koju odreuje Vlada RH za svaku godinu. Informaciju o visini boravine pristojbe po sezonama dobit ete u vaoj turistikoj zajednici opine ili grada ili u
upanijskoj turistikoj zajednici;
- ako boravinu pristojbu ukalkulirate u cijenu smjetaja obvezni ste na cjeniku
naznaiti iznose boravine pristojbe i obvezno naznaiti: Boravina pristojba
ukljuena je u cijenu;
- cjenik vie nije potrebno ovjeravati u Dravnom inspektoratu!
- ako elite napraviti promjenu u cjeniku jer vam je cijena previsoka ili preniska,
ili elite dodati neku novu uslugu, jednostavno izmijenite cjenike, uklonite stare i umjesto dosadanjih izvjesite nove, te ih ponite primjenjivati. Ne smijete
imati dva cjenika!
- ako poslujete s turistikim agencijama, najvjerojatnije ete za agencije imati
poseban cjenik s popustima ili ukalkuliranom agencijskom provizijom ili drugaije dogovorenom cijenom, nego to bi to bilo za individualne goste koje sami
bez posredovanje dolaze na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
Takav cjenik neete izvjesiti pored ve slubenog cjenika. Ako vam inspektor
Dravnog inspektorata pri kontroli poslovanja pronae dva cjenika, platiti ete
kaznu;
- ako na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu nudite i dodatne
turistike usluge (npr. kole starih zanata, kole kuhanja, jahanje, sudjelovanje
u radovima na imanju, izrada suvenira, prodaja suvenira i sl.), tada sainite jedan poseban cjenik koji moete staviti u info mapu (vie o info mapi moete
saznati u poglavlju 2.6.4.7);
- ako na osnovnu cijenu dajete popust (npr. popust na djecu od 5 do12 godina,
popust na vie od 3,5 ili vie noenja, ili popust na grupu vie od 10 osoba), tada
jednostavno to naznaite u cjeniku.
136
KORISNI SAVJETI:
- Preporua se da cijene u cjeniku prikazujete s ukljuenim PDV-om (ako ste u
sustavu PDV-a) s obzirom na lake snalaenje gostiju po cjeniku, odnosno, ovakvim pristupom informirat ete gosta koliko je konana cijena kotanja usluge
i on sam nee biti primoran izraunavati koliko bi zaista trebao platiti. U tom
sluaju obvezno na dnu cjenika morate staviti opasku: U cijenu uraunat PDV;
KORAK
- Takoer, preporua se da cijene u cjeniku prikazujete s ukljuenim porezom na

potronju, ako ste obveznici plaanja toga poreza. U tom sluaju obvezno na
dnu cjenika morate staviti opasku: U cijenu uraunat porez na potronju;
- Sastavite cjenik na nekoliko jezika kako bi se gosti lake mogli informirati o cijenama usluga. Preporuka je sastaviti cjenike na engleskom, njemakom i francuskom jeziku te na drugim jezicima ako vam veina gostiju dolazi iz neke druge
zemlje
2.6.4.5 Izrada normativa jela i pia

Ako na vaem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu pruate usluge prehrane gostima na smjetaju (doruak, polupansion, puni pansion) i/ili gostima izletnicima kao to je to kod seljakog domainstva - agroturizam tip izletite (ruak,
veera) i/ili vinotoje kuaonica (kuanje), duni ste sainiti normativ svih jela i pia
koje nudite. Normativi jela i pia moraju se nalaziti na vidnom mjestu u prostoru
koji je predvien za usluivanje hrane te ste ga gostu duni dati na uvid na njegov,
eventualni, upit.
137
KORAK
U nastavku vam donosimo primjer sainjenog normativa jela i pia, odnosno kako bi
normativ trebao izgledati:
NORMATIV
MJERA
ROBA / NAMIRNICE
purica s mlincima
porcija
puretina 300 g
mast 15 g
sol
mlinci
brano 150 g
jaje 1 kom
voda
slavonski obanac
porcija
svinjetina (bez kosti) 100 g

svinjetina (koice, uho, nogice) 50 g
meso junee 50 g
meso divljai 50 g
sitna ljuta paprika 10 g
feferon kom
glavica luka 1 kom
vino 50 ml
mineralna voda 50 ml
pasirana rajica 50 ml
reanj enjaka kom
sol
papar
janjetina ispod peke
porcija
janjetina 300 g
krumpir 300 g
glavica luka kom
lice masti
sol
voda
gemit / bevanda
aa
vino 150 ml
mineralna voda 50 ml
kava
alica
kava 7 g
eer 7 g
NAPOMENA: normativi jela i pia u tablici dati su samo kao ilustracija kako bi trebalo
sainiti normativ i ne moraju odgovarati stvarnim koliinama utroenih namirnica
kao niti izboru namirnica za ova jela i pia koja su uzeta kao primjer.
138
Vano je napomenuti kako se normativi utvruju za svaku vrstu jela i pia koje nudite na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a sastoji se od popisa
namirnica, mjere kojima se jelo i pie izraavaju (porcija, aa, alica itd.) te koliina
namirnica izraena u jedinicama mjere (g, dkg, kg, ml, dl, l i td.) koje su potrebne za
izradu jela i pia koje se nude.
KORAK
Normative jela i pia takoer nije potrebno ovjeravati u Dravnom inspektoratu.

2.6.4.6 Oznaavanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (tabele)
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji, postoji obveza gospodarstva, bez obzira na
vrstu registracije, o oznaavanju vrste i kategorije objekata. To su tzv. ploe kojima
se oznauje objekt.
Za gospodarstva koja su registrirana seljaka domainstva ne postoji propisana standardizirana ploa za oznaavanje, ve samo obveza da na ploi od prirodnog materijala, karakteristinog za kraj u kojemu se domainstvo nalazi (drvo, kamen, terakota
i sl.) naznai:
- SELJAKO DOMAINSTVO (umjesto seljako domainstvo moe stajati i naziv:
AGROTURIZAM i slino);
- Ime domainstva (nije obavezno);
- Vrsta objekta: npr. soba, apartman, kua, izletite, kamp;
- Oznaku kategorije sunca i to dva, tri ili etiri sunca:
Ako npr. na seljakom domainstvu imate sobe kategorizirane s dva sunca i apartman kategoriziran s tri sunca, onda na ploi morate to tono naznaiti:
- soba (dva sunca);
- apartman (tri sunca)
ili ako na gospodarstvu imate izletite kategorizirano s dva sunca, sobe kategorizirane s etiri sunca i kamp kategoriziran s tri sunca, onda na ploi morate to naznaiti
pojedinano:
- izletite (dva sunca);
- sobe (etiri sunca);
- kamp (tri sunca).
139
KORAK
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo te na vaem gospodarstvu pruate

usluge na dodatnoj, vioj razini od minimalno propisanih (vidjeti poglavlje 2.1.5.3)
moete na vlastiti zahtjev, ukoliko elite (nije obavezno), zatraiti razvrstavanje vaeg gospodarstva kao izletite, soba, apartman, ruralna kua za odmor ili kamp s
oznakom kvalitete, a sve u cilju stalnog podizanja kvalitete usluga i ponude. Oznaka
kvalitete oznaava se s Q. U tom sluaju, ve na postojeoj ploi kojom se oznaava
seljako domainstvo duni ste istaknuti simbol/simbole (piktograme) koji prezentiraju ponudu vaeg seljakog domainstva. Kao i ploa za oznaavanje seljakog domainstva, tako i simboli (piktogrami) moraju biti izraeni od prirodnog materijala.
Kako simboli (piktogrami) kojima se prezentira ponuda vaeg seljakog domainstva
trebaju izgledati, moete pronai u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o
pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 118/11). Pravilnik moete pronai na slijedeoj internetskoj adresi:
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva ili kao hotel batina (heritage) ili hotel
onda u tom sluaju morate naruiti standardiziranu plavu plou. Plou morate imati
na objektu na vidljivom mjestu s vanjske strane (jedino za objekte koji su proglaeni
kulturnim dobrom moe se ploa izvjesiti s unutarnje strane objekta).
Ploe naruujete kod sljedee tvrtke (trenutno jedina ima licencu Ministarstva turizma za izradu ploa): Kordun-Lav d.d. Karlovac; Matka Laginje 10; 47 000 Karlovac;
tel. 047 645 066; e-mail kordun@kordun .hr; www.kordun.hr. Na navedenoj internet
stranici moete pogledati i izgled standardiziranih ploa za oznaavanje.
Na adresu tvrtke Kordun-Lav potrebno je dostaviti kopiju rjeenja o registraciji kojim je utvrena kategorija ugostiteljskog objekta i dokaz o uplati trokova (kopiju
uplatnice) za standardiziranu plou. Ne zaboravite dostaviti i tonu adresu na koju
e vam ploa biti dostavljena, ako je niste u mogunosti osobno preuzeti u Karlovcu.
Uplatnicu ispunjavate na sljedei nain:
- Uplatitelj: Vae ime i prezime i adresa;
- Primatelj: Kordun-Lav Karlovac;
- Iznos: za privatne iznajmljivae iznos za plou je 395,00 kn a za obrte i poduzea iznos za plou je 690,00 kn;
- iro raun primatelja: 2500009-1101146559;
- Poziv na broj: 67 (va OIB);
- Svrha doznake: za ploe.
140
Uplatnicu sauvajte jer ete s njom dokazivati kako ste poslali narudbu u tvrtku
Kordun-Lav za izradu table, u sluaju da vam u meuvremenu (prije nego stigne
naruena tabla) doe dravni inspektor i kontrolira jeste li propisno oznaili objekt.
Na brzinu izrade table ne moete utjecati, a to znaju i u Dravnom inspektoratu.
KORAK
2.6.4.7 Informativna mapa

Informativna mapa sadri informacije o vanijim telefonskim brojevima (policija, vatrogasci, hitna pomo, deurni lijenik, deurni stomatolog, deurne ljekarne itd.) kao
i informacije o turistikim atrakcijama i ponudi u okolini.
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo i kategorija smjetaja vam je tri i vie
sunca, ili imate registraciju kao privatni iznajmljiva, a kategorija smjetaja vam je tri
i vie zvjezdica, u smjetajnim jedinicama bi trebali imati informativne mape za goste, odnosno ona je obvezna. No, toplo preporuujemo da, bez obzira na kategoriju
smjetaja, sainite informativne mape, jer e va gost biti informiraniji, a samim time
i zadovoljniji. Zadovoljniji e biti i vae kolege turistiki djelatnici iz vaeg podruja o
ijim ete uslugama i ponudi, informativnom mapom, informirati goste i jer e moda
biti u prilici ponuditi neto i iz svoje turistike ponude.
Informativnu mapu ete najjednostavnije posloiti na nain da u vaoj turistikoj zajednici ili od vaih kolega turistikih djelatnika, dobijete promotivne materijale, vezane
za destinaciju ili ih isprintate s interneta, posloite u plastine umetke (prozirne plastine kouljice) te sve umetnete u mapu s tvrdim koricama. Naravno, poeljno je da se i
vie potrudite, pa uvrstite i informacije kojih nema u postojeim promotivnim materijalima, a vi pretpostavljate da bi bili interesantni vaem posjetitelju. Pri tome, vodite
rauna da informacije slaete na pregledan i pristupaan nain, mogue po temama
/ poglavljima kao to su: 1) to je vrijedno vidjeti?; 2) Gdje se moe dobro jesti po pristupanim cijenama?; 3) Kako i gdje je mogue zabaviti se i rekreirati u iroj okolici?
Ne zaboravite u informativnu mapu staviti i cjenik svih ostalih dodatnih usluga (jahanje, kole starih zanata, kole kuhanja, priprema zimnice, izrada suvenira, itd.) koje na
svom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu moete ponuditi gostima.
2.6.4.8 Putokazi / oznake
Ako na vaem podruju turistika zajednica ili opina/grad nije sustavno oznaila turistike objekte pa samim tim i turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo (unificirana
smea signalizacija), najvjerojatnije ete biti u potrebi da sami postavite putokaze na
raskrijima koji bi olakali dolazak gostiju na vae gospodarstvo.
U tom sluaju obvezno provjerite tko je vlasnik zemljita na koje mislite postaviti
putokaz/oznaku.
141
KORAK
Ako je vlasnik zemljita privatna osoba, dogovorite postavljanje putokaza/oznake s

vlasnikom zemljita.
Ako je zemljite javna povrina, za postavljanje putokaza/oznake uz cestu obratite
se upanijskom uredu za ceste gdje e vam dati informaciju o proceduri postavljanja
putokaza/oznaka.
Putokaz/oznaka treba biti informativna i upravo zbog toga na njoj ne bi trebalo pisati nita vie nego ime domainstva i tip domainstva (npr. Agroturizam taj i taj ili
ruralna kua za odmor ta i ta), te pokazivati smjer uz eventualnu naznaku udaljenosti
i logotip domainstva, ako ga imate.
Izbjegavajte na putokaze/oznake ispisivati podatke o ponudi, naroito ne rijeima.
To se poglavito odnosi na ona turistika seoska obiteljska gospodarstva koja nude
usluge prehrane za goste izletnike. Ponudu moete na tablama naznaiti kao prepoznatljive piktograme kao to prikazuje Slika 47.
Potrudite se da putokaz/oznaka izgleda atraktivno i jednostavno, a nazivi na njima
neka budu ispisani vrlo itko. Imajte na umu da je i naizgled nebitan detalj kao to je
putokaz odraz profesionalnosti u poslovanju. Slika 48 prikazuje jo jedan uspjean
primjer putokaza koji usmjerava na gospodarstvo.
Slika 47. Oznaka za seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli,

Muilovica, Lonjsko polje
142
KORAK
Slika 48. Putokaz za gospodarstvo Fetinsko kraljevstvo, Fetini, Istra
2.6.4.9 Ishoenje odobrenja za branje jestivog i ljekovitog bilja te gljiva koje se nude kroz
usluge seoskog turizma
Tradicija naih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava je i koritenje jestivog
samoniklog (medvjei luk, kopriva, paruge, komora, maslaak i dr.) i ljekovitog
(matinjak, kamilica, buha, metvica, timijan i dr.) bilja, te gljiva (lisiice, vrganji, mrke
trubae i dr.) kako za prehranu, tako i za druge svrhe (ajevi, ljekoviti preparati, zaini
i sl.). Vrlo se esto u gastroponudi te dodatnoj ponudi turistikih seoskih obiteljskih
gospodarstava mogu pronai proizvodi od takvog bilja i gljiva.
Svakako da jela od samoniklog bilja i gljiva kao i proizvodi od ljekovitog i aromatinog bilja predstavljaju dio tradicijske batine koja ini neizostavni dio ponude
seoskog turizma, pa ak i osnovu za kreiranje posebno prepoznatljive ponude. No,
pri tome treba znati da je za branje bilja i gljiva u komercijalne svrhe, a u to spada
i njihovo nuenje uslugama seoskog turizma, potrebno ishoditi odobrenje od Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode. Naime, veliki se broj bilja i gljiva nalazi
pod zatitom i strogom zatitom, pa je zato, prije branja i stavljanja u prodaju bilo
uslugama seoskog turizma, bilo direktnom prodajom potrebno provjeriti je li se
bilje i gljive koje se ele brat i tako kreirati ponuda, nalaze pod zatitom. Popis svih
zatienih biljaka i gljiva nalaze se u Pravilniku o proglaavanju divljih sorti zatienih
i strogo zatienih NN 99/09 http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx. Bilje i gljive
koje su pod strogom zatitom ne smiju se brati, dok se bilje i gljive koje se nalazi pod
143
KORAK
zatitom moe brati, ali uz odobrenje. Odobrenje za branje bilja i gljiva pod zatitom
izdaje Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode i za ishoenje odobrenja potrebno je poslati pismeni zahtjev na adresu: Ministarstvo kulture; Uprava za zatitu
prirode; Runjaninova 2; 10000 Zagreb.
Ne postoji propisani obrazac zahtjeva, ve se on moe proizvoljno sastaviti, a mora
sadravati: tone nazive vrsta bilja i to obvezno na latinskom6 i hrvatskom nazivu; te
godinju koliinu bilja koja se eli brati (u kg).
Uz zahtjev se prilae 70,00 kn dravnog biljega (taksene marke) te preslika rjeenja
o upisu u registar OPG-a i rjeenja o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima, rjeenja kao privatni iznajmljiva ako gostima usluujete i usluge
prehrane, ili rjeenja kao obrt ili poduzee ako, takoer, gostima usluujete usluge
prehrane.
Za branje gljiva potrebno je zavriti teaj o branju gljiva koje po ovlatenju Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode provodi Puko uilite Zagreb. Teajevi se
provode organizirano, a informacije o teajevima, cijeni kotanja teaja te ostalim
informacijama moete dobiti na: tel. 091 600 3053 ili 091 251 7785.
Nakon zavretka teaja, dobiva se uvjerenje (certifikat) o osposobljenosti za branje
gljiva, te iskaznica koju izdaje Ministarstvo kulture. Uvjerenje i iskaznica traju 10 godina te nakon isteka toga roka, potrebno je ponovno zavriti teaj.
VRLO VANO:
- odobrenje za branje zatienih vrsta bilja i gljiva potrebno je ishoditi svake godine, to znai da ako npr. odobrenje ishodite u srpnju mjesecu, ono vrijedi
samo za tekuu godinu, tj. do 31. prosinca tekue godine;
- za bilje i gljive koje nisu na popisu zatienih vrsta nije potrebno ishoditi odobrenje, ve se mogu slobodno brati i stavljati u promet kroz usluge seoskog
turizma;
- sve dodatne informacije kao i provjeru je li se neko bilje ili gljive, koje elite
brati, nalazi na popisu zatienih vrsta, moete dobiti u Ministarstvu kulture,
Upravi za zatitu prirode, tel. 01 4866 10
6 Radi jasnoe, zbog velikog broja postojeeg lokalnog / zaviajnog nazivlja, gdje se ponekad
isti termin u razliitim krajevima odnosi na razliite biljke.

144
2.6.4.10 Obvezno osiguranje gostiju

Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano za pruanje usluga smjetaja kao hotel, hotel batina, kamp ili kamp odmorite, sukladno Zakonu o
ugostiteljstvu, postoji obveza vlasnika (ugostitelja) za obveznim osiguranjem gostiju
na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu od posljedica nesretnog
sluaja. To znai da ste duni kod neke od osiguravajuih kua napraviti policu osiguranja za goste koje borave na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu.
KORAK
Ako vam je turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao seljako domainstvo, seljako gospodarstvo ili kao privatni iznajmljiva, a pruate usluge
smjetaja, tada ne postoji obveza za osiguranjem gostiju od nesretnog sluaja, ali se
svakako preporuuje da to uinite. Uputno je goste osigurati od posljedica nesretnog sluaja ak i kad na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu pruate samo usluge prehrane kao izletite ili kuaonica. U tom sluaju, ne propustite
gostima napomenuti da su osigurani od posljedica nesretnog sluaja ako se kojim
sluajem desi, to e kod gosta ostaviti dojam profesionalnosti i dojam da vlasnik i
domain brinu o njima.
Dobro se raspitajte to sve ukljuuje polica osiguranja gostiju od posljedica nesretnog sluaja. Poglavito, ako imate ivotinje, te unutar turistikog seoskog obiteljskog
gospodarstva gostima organizirate razne aktivnosti (sudjelovanje u poljoprivrednim
radovima, timarenje ivotinja, kole starih zanata i kole kuhanja i dr.) izvidite pokriva
li polica i ove aktivnosti, odnosno kako se gosti mogu osigurati i za takve aktivnosti,
naravno jedino ako ih za goste organizirate. Posebno je potrebno provjeriti mogunost osiguranja gostiju, ako za svoje goste organizirate aktivnosti van gospodarstva
(npr. jahanje, bicikliranje, pjeaenje, izleti i dr.).
Jednostavno reeno, pokuajte predvidjeti sve situacije i mjesta gdje bi mogao nastati nesretan sluaj tijekom posjeta i boravka gostiju na vaem turistikom seoskom
obiteljskom gospodarstvu te s nekom od osiguravajuih kua dogovorite i naine
osiguranja.
145
KORAK
2.6.5 Higijenske i sanitarne obveze

2.6.5.1 Higijenske i sanitarne obveze gospodarstava registriranih kao seljako
domainstvo i/ili hotel, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju
usluge prehrane za izletnike (vanjske goste)
- SANITARNA KNJIICA vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
kao i svi lanovi obitelji koji sudjeluju u spravljanju i usluivanju hrane, duni
su napraviti pregled koji ima za cilj utvrditi da vlasnik gospodarstva i svi ostali
lanovi ne boluju od neke zarazne bolesti, odnosno nisu nosioci zaraznih virusa
i bakterija. Na osnovu toga pregleda izdaje se sanitarna knjiica kao slubeni
dokument. Sanitarna knjiica ishodi se u najbliem Zavodu za javno zdravstvo
(popis svih Zavoda za javno zdravstvo nalaze se u poglavlju 3.2). Nakon prvog
ishoenja knjiice u Zavodu za javno zdravstvo, knjiicu je potrebno produavati svakih est mjesec temeljem ponovnih pregleda!
- TEAJ HIGIJENSKOG MINIMUMA vlasnik seljakog domainstva ili bilo koji drugi lan gospodarstva (dovoljno jedna osoba) duan je zavriti teaj higijenskog
minimuma na kojemu se obuava o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koji rukuju s hranom. Teaj se organizira i provodi u najbliem Zavodu za javno zdravstvo (link s popisom svih zavoda za javno zdravstvo
u RH nalaze se u poglavlju 3.2). Informacije kada se organizira teaj higijenskog
minimuma i na koji nain prisustvovati teaju te cijenu kotanja, dobit ete u
Zavodu za javno zdravstvo. Teaj higijenskog minimuma morate sluati, odnosno pohaati svake etiri godine!
- DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA (DDD): najmanje dva puta godinje,
a po uoenoj potrebi i vie, duni ste provoditi dezinfekciju (unitavanje mikroorganizama na mjestima gdje se priprema i dri hrana), dezinsekciju (suzbijanje
tetnih insekata: muha i ohara) i deratizaciju (suzbijanje tetnih glodavaca).
Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju takoer provodi Zavod za javno zdravstvo (link s popisom svih zavoda za javno zdravstvo nalazi se u poglavlju 3.2), sve
detaljnije informacije o ovoj obvezi moete dobiti u samom Zavodu. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju mogu obavljati i druge firme koje imaju valjanu
registraciju, odnosno odobrenje za vrenje ovih djelatnosti. Ako elite angairati
neku drugu tvrtku za obavljanje DDD-a, za informaciju o takvim tvrtkama na vaem podruju moete kontaktirati: Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i
deratizaciju; Medovieva 12, Zagreb; tel. 01 2308 341.
- BRISOVI KUHINJE s Zavodom za javno zdravstvo (link s popis svih zavoda za
javno zdravstvo u RH nalaze se u poglavlju 3.2) duni ste napraviti ugovor o
uzimanju brisova u kuhinji radi kontrole i suzbijanja mikroorganizama koji bi
146
se u kuhinji mogli pronai, a tetni su za zdravlje ljudi. Brisovi kuhinje uzimaju

se najmanje dva do etiri puta godinje;
- Duni ste u kuhinji imati mali poseban ormari koji je otporan na koroziju ili
poseban prostor u kojemu ete drati sredstva za ienje;
KORAK
- Hrana koja se skladiti mora biti sloena na policama ili podmetaima podignutima od poda i zatienima od tetoina;
- Posude za otpad (kante za smee) moraju biti zatvorene (s poklopcem) i izraene od materijala koji se lako moe prati i dezinficirati.
- UPIS OBJEKTA U REGISTAR OBJEKATA KOJI POSLUJU S HRANOM PRI MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI. Upis objekta vri se na dva naina:
1. pismenim putem - u kojem sluaju je potrebno na adresu: MINISTARSTVO
ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI; Ksaver 200a; 10000 ZAGREB, poslati sljedeu dokumentaciju:
1.1. popunjen obrazac zahtjeva (obrazac moete isprintati s internetske
stranice: http://www.mzss.hr/hr/zdravstvo_i_socijalna_skrb/zdravstvo/
registracija_objekata ili pozivom na jedan od sljedeih telefonskih brojeva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi: 01 469 8499; 01 459 6154;
01 469 8493, zatraiti da vam se obrazac faksira);
1.2. uz zahtjev priloiti 50,00 kn dravnog biljega (taksene marke);
1.3. kopiju rjeenja o registraciji;
1.4. kopiju uplatnice na ime trokova postupka u iznosu od 70,00 kn.
Uplatnicu popuniti na sljedei nain: uplatitelj: ime vaeg gospodarstva te
vae ime; primatelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Iznos: 70,00 kn;
broj iro-rauna uplatitelja: va iro-raun; model: 62; broj iro rauna primatelja 1001005-1863000160; poziv na broj 7005-1732-100935; svrha uplate:
trokovi evidencije objekta;
2. internetom u tom sluaju na stranici http://upisnik.mzss.hr popunit ete
elektroniki obrazac kad se obrazac otvori, kliknite na NOVI KORISNIK i
ispunite traene podatke (crveno oznaeno su obvezni podaci). Nakon ispunjavanja elektronikog obrasca, kliknite na PRIHVATI. Nakon toga na e-mail
koji ste naznaili u obrascu stii e vam potvrda da je zahtjev za evidencijom
zaprimljen.
147
KORAK
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi potom ete poslati sljedee (adresu

vidjeti pod tokom 1.): kopiju rjeenja o registraciji; isprintanu potvrdu dobivenu na e-mail; uz potvrdu priloiti 50,00 kn dravnog biljega (taksene
marke); uplatnicu na ime trokova postupka u iznosu od 70,00 kn (kako
uplatiti potreban iznos vidjeti pod tokom 1.)
Nakon poslane dokumentacije, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi dostavit

e vam rjeenje o upisu u registar objekata na vau adresu. Ako u toku poslovanja doe do promjene registracije u smislu promjene nosioca registracije,
adrese, kapaciteta i sl., potrebno je ishoditi izmjenu rjeenja o upisu objekta u
registar objekata. Tada ete na adresu: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI; Kneza Branimira 183; 10000 Zagreb, poslati sljedeu dokumentaciju:
dopis u kojemu traite izmjenu rjeenja o upisu objekta u registar; kopiju postojeeg rjeenja o upisu objekta u registar; kopiju novog rjeenja o registraciji
seljakog domainstva; 50,00 kn dravnog biljega (taksene marke).
2.6.5.2 Higijenske i sanitarne obveze za gospodarstva, registrirana kao privatni

iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva i pruate usluge prehrane svojim gostima na smjetaju, u tome sluaju duni ste ishoditi sanitarnu knjiicu (kako ishoditi
sanitarnu knjiicu moete vidjeti u poglavlju 2.6.5.1)
2.6.5.3 HACCP sustav i turistika seoska obiteljska gospodarstva
Turistika seoska obiteljska gospodarstva spadaju u kategoriju niskog rizika u rukovanju s hranom te nisu obvezna uspostaviti HACCP sustav! Meutim, vrlo esto na
terenu dolazi do suprotnih tumaenja, odnosno uvjeravanja, poglavito od tvrtki koja
vre uspostavu ovog sustava, kako turistika seoska obiteljska gospodarstva trebaju
uspostaviti HACCP sustav. Vezano uz to, trebate znati da je slubeni stav Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi kako niste duni uspostaviti cjelokupan sustav HACCP-a,
ve osigurati preduvjete, odnosno definirati i usvojiti ope zahtjeve za higijenu hrane poznate pod nazivom: Smjernice dobre higijenske prakse.
Konkretno: gospodarstva koja su registrirana kao seljaka domainstva tipa izletita i/ili kuaonice, kao i domainstva koja su registrirana kao obrti ili poduzea koja
pruaju usluge prehrane gostima izletnicima, trebaju izraditi SMJERNICE DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE i s njima u vezi voditi sljedee evidencije:
148
- evidencija temperature u rashladnim ureajima;

- plan ienja;
- kontrola mikrobioloke istoe.
KORAK
Turistika seoska obiteljska gospodarstva tipa soba, apartman, ruralna kua za odmor i kamp, te turistika seoska obiteljska gospodarstva s odobrenjem za usluivanje hrane, koja su registrirana kao privatni iznajmljivai, trenutno nisu u obvezi
definirati niti smjernice dobre higijenske prakse.
Informaciju o izraivaima smjernica dobre higijenske prakse za gospodarstva moete dobiti u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Odjel za hranu, tel. 01 4607566,
e-mail: ruzica.vazdar@mzss.hr; koraljka.knezic@mzss.hr; romana.franic@mzss.hr
Kako izgledaju smjernice dobre higijenske prakse za ugostitelje moete vidjeti na
sljedeoj internetskoj stranici: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/15254.pdf
2.6.6 Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu
Jedan od ciljeva seoskog turizma je ouvana proizvodnja izvornih domaih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima, te ostvarivanje dodatne vrijednosti i dodatnih prihoda prezentacijom, odnosno konzumacijom takvih proizvoda na mjestu
njihove proizvodnje. Meutim, bilo da se radi o proizvodnji proizvoda za vlastite
potrebe, gdje se viak plasira kroz turistike usluge (usluge prehrane ili direktne prodaje na gospodarstvu), ili da se radi o profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, iji
se proizvodi prodaju na tritu, ali takoer i plasiraju kroz turistike usluge, postoje
odreene zakonske obveze koje se pri tome trebaju zadovoljiti. Vie o tome u nastavku.
2.6.6.1 Proizvodi ivotinjskog podrijetla
Ako na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu proizvodite proizvode ivotinjskog podrijetla i elite ih nuditi u turistikoj usluzi prehrane ili ih prodavati na tritu, imate obvezu organizirati i registrirati posebne prostore (objekte) gdje
se vri prerada sirovina u finalne proizvode (npr. sir, prut, kulen, kobasice, varci,
med, itd) ili zatraiti odobravanje objekata sukladno sljedeim pravnim propisima:
Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, NN 55/09 i NN
130/10) i Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom ivotinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10 i NN 133/10).
149
KORAK
Ako na vaem gospodarstvu proizvodite MANJE KOLIINE PROIZVODA to znai

sirovog mlijeka do 12.000 litara godinje; jaja do 50 komada dnevno; pelinjih proizvoda (pod pelinjim proizvodima smatraju se: med, med u sau, matina mlije,
cvjetni prah i propolis) koliina nije odreena; ribe iz ribnjaka7 (uzgajalita) do 3.000
kg godinje moete ih prodavati direktno na vaem gospodarstvu, odnosno plasirati ih kroz turistike usluge (pripremati s njima hranu za goste), bez registracije posebnih objekata za njihovu proizvodnju, ali uz osiguravanje higijenskih i sanitarnih
uvjeta za proizvodnju i uvanje tih proizvoda.
Ako na vaem gospodarstvu proizvodite gotove (finalne) proizvode mlijene proizvode kao to su razne vrste sireva; te tradicionalne mesne proizvode kao to su
suhomesnati proizvodi i slanina, trajne i kuhane kobasice, varci i domaa svinjska
mast; odnosno ako punite i pakirate med, ili sortirate i pakirate jaja, duni ste za
proizvodnju navedenih proizvoda registrirati posebne objekte ili zatraiti odobravanje objekata sukladno navedenim pravnim propisima.
Informaciju kako i na koji nain registrirati ove objekte, sukladno zakonskim propisima moete dobiti na sljedeoj adresi: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja; Uprava za veterinarstvo; Miramarska 24, Zagreb; Tel. 01 6106908
2.6.6.2 Vino
Ako ste proizvoa vina, odnosno na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu proizvodite vino koje biste eljeli plasirati i prodavati i putem turistikih
usluga (usluga prehrane, usluga kuanja, direktna prodaje vina na vaem gospodarstvu), sukladno Pravilniku o registru vinograda, obveznim izjavama, prateim dokumentima i podrumskoj evidenciji (NN 121/10, od 1. sijenja 2011. godine), duni ste
se upisati u Vinogradarski registar. Upis u Vinogradarski registar vri se u regionalnim
uredima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Popis
regionalnih ureda moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.
apprrr.hr/kontakt-33.aspx.
Ako ste do 31. prosinca 2010. godine bili upisani u Upisnik proizvoaa groa, vina i
vonih vina, smatrat ete se upisanima u Vinogradarski registar, uz obvezu upisa vaeg gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ako niste vae gospodarstvo upisali u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, to ste morali uiniti najkasnije
do 31. srpnja 2011. godine. Upis se takoer vri u regionalnim uredima Agencije za
plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
7 posebno znaajno za kontinentalnu Hrvatsku, gdje postoji tradicija imati vlastite ribnjake slat-
kovodne ribe na svojim gospodarstvima.

150
Takoer ste duni izvriti Prijavu za upis u registar troarinskih obveznika u nadlenoj carinarnici na obrascu PUR. Obrazac PUR podnosi se u tri primjerka sa sljedea
dva priloga:
KORAK
- izvod iz sudskoga ili drugoga registra prema posebnim propisima iz kojega je

razvidna registrirana djelatnost podnositelja zahtjeva, ne starija od est mjeseci;
- presliku obavijesti Dravnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u.
Ako proizvodite manje od 1000 hl (100.000 l) vina godinje, smatrat ete se MALIM
PROIZVOAEM VINA. Mali proizvoa vina mora carinarnici nadlenoj prema svome prebivalitu podnijeti prijavu za upis u registar troarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije poetka proizvodnje, te do 31. sijenja tekue godine za proteklu
godinu dostaviti izvjee o godinjoj proizvodnji, otpremama i zalihama vina na dan
31. prosinca, na obrascu GI-MPV. Mali proizvoai vina obvezni su uz prijavu za upis
u registar troarinskih obveznika dostaviti i podatak o mjestu proizvodnje, oekivanoj koliini proizvodnje vina u kalendarskoj godini, podatak o povrini vinograda u
hektarima, te priloiti potvrdu nadlenog tijela da je upisan u Vinogradarski registar
kao i potvrdu da zadovoljava minimalno tehniko-tehnoloke uvjete za proizvodnju
vina, propisane posebnim propisima.
Obrasce PUR i GI-MPV moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.
carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=13
NAPOMENA: ako proizvodite vino za vlastite potrebe, niste duni evidentirati se u Vinogradarski registar, niti proizvodnju prijavljivati nadlenoj carinarnici, ali tako proizvedeno
vino ne moete legalno prodavati na vaem gospodarstvu kroz turistike usluge.
2.6.6.3 Rakije
Velika veina turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava u svojoj turistikoj ponudi
imaju i rakiju iz vlastite proizvodnje. Vezano za proizvodnju i prodaju rakije na vlastitim gospodarstvima postoje odreena ogranienja, odnosno obveze.
Gospodarstvima je doputeno kao malim proizvoaima proizvoditi do maksimalno 50 litara rakije (ili 20 litara istog alkohola) godinje, ali samo za vlastite potrebe.
Tako proizvedenu rakiju ne moete prodavati niti plasirati putem turistikih usluga
na vaem gospodarstvu, jer je njena namjena iskljuivo za osobne potrebe gospodarstva. Nju eventualno moete darovati posjetiocima vaega gospodarstva, ali je ne
smijete naplatiti, odnosno od tako proizvedene rakije ne smijete ostvarivati zaradu.
151
KORAK
Ako elite legalno proizvoditi i prodavati rakiju putem turistikih usluga bilo kroz
usluge prehrane (kroz digestiv ili kuanje), bilo kroz prodaju kao gotovog proizvoda
vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva (u bocama s etiketom) kao upotrebnog suvenira duni ste se registrirati kao proizvoa rakije i platiti troarinu
koja trenutno iznosi 53,00 kn po litri istog alkohola ili cca, 22,00 kn po litri rakije (ako
rakija ima 40% alkohola).
Ovisno o proizvedenoj koliini, registrirat ete se kao:
- proizvoa koji proizvode do 1000 litara rakije godinje u kojem sluaju se
troarina plaa odmah po proizvodnji, tj. ukupan iznos troarine po proizvedenoj koliini istog alkohola duni ste platiti odmah;
- proizvoa koji proizvode vie od 1000 litara godinje u kojem sluaju troarinu plaate po prodaji.
Takoer, ako se odluite registrirati proizvodnju na jedan od gore navedena naina,
imajte na umu da ste za pakovanje rakije u bocama od 0,25 dl pa navie (pakovanja
do 5 litara) obvezni na svaku bocu nalijepiti poreznu markicu. Samo na pakovanjima
od 0,10 litara i 0,20 litara (tzv. turistika pakovanja) nije potrebno imati porezne
markice.
Ako se odluite za registraciju proizvoaa rakije tako da biste istu mogli prodavati
(direktno kao proizvod ili kroz turistike usluge), potrebno je dobiti odobrenje za
proizvodnju koje izdaje Carinarnica.
S obzirom na relativno visoka obvezna davanja, esta je diskusija na temu Isplati li
se uope registracija proizvodnje rakije? Radi analize isplativosti, u nastavku je dana
jednostavna kalkulacija, kakvu svaki potencijalni proizvoa moe napraviti za sebe.
Pretpostavimo da na vaem gospodarstvu planirate proizvoditi 200 litara rakije, te
takvu rakiju prodavati kao gotov proizvod (u bocama), odnosno kroz turistike usluge kuanja.
Oekivani prihod, uz pretpostavljenu cijenu od 20 kn za 0,2l pakovanje (PDV ukljuen) je 20.000,00 kn (jer se iz proizvedenih 200 l dobije 1000 boica).
Okvirni trokovi su kako slijedi: 100,00 kn troarine po kotlu (ako kotao ima zapreminu 100 litara); 4.240,00 kn troarine od 53,00 kn po litri istog alkohola (na bazi 200
litara rakije s 40% alkohola); 5.200,00 kn trokova nabave ambalae (boce od 0,20 dcl;
1000 boca x 5,00 kn + 1000 epova x 0,2 kn); 3.739,84 kn PDV-a na planirani oekivani prihod od prodaje (23% od 20.000,oo kn). Ukupno trokovi iznose: 13.279,84 kn.
Oekivani profit je dakle 6.720,16 kn.
Ako procijenite da vam ovakva proizvodnja nije isplativa, a elite imati u ponudi rakiju koja je karakteristina za va kraj, ostaje vam mogunost da kroz turistike usluge
152
na vaem gospodarstvu nudite rakiju koju ete kupiti od nekog drugog registriranog
proizvoaa rakije iz vaega kraja.
KORISTAN SAVJET: Prilikom proizvodnje bilo kojega proizvoda na vaem turistikom
seoskom obiteljskom gospodarstvu, koji prodajete gostu ili nekom drugom krajnjem
potroau, ne zaboravite konzultirati Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08). Pravilnik moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici:
KORAK
2.6.7 Zapoljavanje dodatne radne snage na turisitkom seoskom

Uvrijeeno je miljenje kako na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu sve
aktivnosti i sve poslove obavljaju vlasnik i lanovi njegove obitelji. Nerijetko se, poradi
opsega poslovanja ukazuje potreba za zapoljavanjem dodatnih radnika na odreenim poslovima na gospodarstvu kao to su poslovi odravanja, ienja, pomoi u pripremi i usluivanju hrane (kuhar ili konobar npr.) itd. te poljoprivrednim radovima, ako
se na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu intezivno bave poljoprivrednom
proizvodnjom.
Ako ste vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao seljako domainstvo ili seljako gospodarstvo, znai da se turistike usluge smatraju dodatnom djelatnosti dok je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja registrirana kroz OPG
(obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). To znai da je OPG osnova za registraciju
seljakog domainstva ili seljakog gospodarstva te da kroz OPG moete zapoljavati
dodatnu radnu snagu, angairanu i na poslovima koji se odnose na turistike aktivnosti na vaem gospodarstvu. Sukladno tome, a prema tumaenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, OPG, odnosno njegov nositelj kao fizika osoba odgovorna za njegovo poslovanje, moe biti poslodavac koji zapoljava radnike temeljem
ugovora o radu to znai da je sa svakim zaposlenim radnikom nositelj OPG-a duan
sklopiti ugovor o radu te na osnovu njega isplaivati radniku ugovorenu plau te sve
zakonske doprinose (doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje).
Nositelj OPG-a moe s radnikom sklopiti i ugovor o djelu. Ugovor o djelu moe se sklopiti s osobom bez obzira je li ve u radnom odnosu kod drugoga poslodavca, nezaposlenom osobom ili umirovljenikom. Bitno je napomenuti da se ugovor o djelu sklapa
za obavljanje jednokratnog posla kod kojega nije bitno vrijeme rada ve izvrenje
odreenog (ugovorenog) posla te da se ugovorom o djelu ne ugovaraju poslovi koji
po svom obiljeju odgovaraju poslovima za koje se treba sklopiti ugovor o radu, sukladno Zakonu o radu (NN149/09).
153
KORAK
Takoer, na OPG-u mogue je zaposliti i studente. Zaposliti se mogu samo studenti koji
imaju status redovitih studenata i to preko ovlatenih posrednika kao to je Studentski centar. Redoviti studenti mogu se zaposliti sklapanjem ugovora o djelu redovitih
studenata.
Nije na odmet napomenuti kako radnike moete zaposliti i preko agencija za privremeno zapoljavanje koje su registrirane za poslove ustupanja radnika drugim poslodavcima. To znai da neka od agencija za privremeno zapoljavanje moe na temelju
sporazuma ustupiti potrebnog radnika OPG-u, za obavljanje privremenog posla.
Ako ste vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao privatni iznajmljiva i imate potrebu za angairanjem dodatnih radnika za obavljanje odreenih
poslova, tada neete biti u mogunosti zaposliti radnika preko ugovora o radu ve
preko ugovora o djelu, ugovora o djelu redovitih studenata te preko agencija za privremeno zapoljavanje.
Ako ste vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao obrt ili trgovako drutvo (poduzee), tada radnike moete zapoljavati preko ugovora o radu,
ugovora o djelu, ugovora o djelu redovitih studenata te preko agencija za privremeno zapoljavanje.
2.6.8 Mogu li se umirovljenici baviti seoskim turizmom, a pri tome zadrati svoj
umirovljeniki status?
Iako se na terenu esto znaju pojaviti drugaija tumaenja, umirovljenici se mogu registrirati kao seljako domainstvo, seljako gospodarstvo ili privatni iznajmljiva, te
se baviti seoskim turizmom, a da pri tome zadravaju svoju mirovinu, tj. ne moraju je
zamrzavati. To konkretno znai da mogu uredno primati mirovinu, a od turistikih usluga ostvarivati dodatni prihod. To je omogueno od 1. sijenja 2009. godine, sukladno
lanku 209., st.1., toka 15 Zakona o doprinosima (NN 84/08 i 152/08). Ako doete
u situaciju da vam se osporava mirovina ako bi se eljeli baviti uslugama u seoskom
turizmu, slobodno se pozovite na gore navedeni lanak Zakona.
Ako umirovljenik registrira obrt ili poduzee za bavljenje seoskim turizmom, odnosno
turistikim uslugama, tada je duan zamrznuti mirovinu te plaati sve doprinose vezano za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
154
2.6.9 Donosi li ulazak RH u EU dodatne obveze i zahtjeve kod bavljenja

seoskim turizmom?
Mnogi vlasnici turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, a poglavito oni tek zainteresirani (potencijalni vlasnici TSOG-a) izraavaju bojazan kako e EU donijeti dodatnu
birokraciju, odnosno, zabraniti pojedine segmente dosadanjeg poslovanja, kao i nametnuti neke nove propise i obveze. Takve su bojazni suvine jer se ulaskom Hrvatske
u Europsku uniju, za seoski turizam, nita znaajno nee promijeniti. Sve ostaje kao i
do sada, odnosno nema nikakvih novih obaveza ili dodatne birokracije koje e vlasnici
turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava morati ispunjavati da bi bili registrirani.
KORAK
Naime, seoski turizam regulira zakonodavstvo vezano za turizam, a Europska unija doputa svakoj svojoj lanici autonomno propisivanje naina i uvjeta za bavljenje svim
turistikim uslugama, pa tako i seoskim turizmom. To znai da e Hrvatska ulaskom
u Europsku uniju i dalje autonomno odluivati kako i na koji nain razvijati turizam,
ukljuujui i seoski turizam. To se odnosi kako na donoenje zakona i ostalih pravnih
propisa vezanih za turistiku djelatnost, pa e kao i do sada Ministarstvo turizma predlagati propise koje e usvajati Sabor, tako i na autonomno odluivanje o poticanju seoskog turizma od strane drave (poticajne mjere relevantnih ministarstava).
Ono to Europska unija propisuje i trai jest red u proizvodnji hrane koja je za daljnju
prodaju, bilo kao gotovih proizvoda, bilo kroz turistike usluge na gospodarstvima.
Svako turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo koje proizvodi proizvode, a koje eli
plasirati, tj. prodavati bilo direktno kroz prodaju na svom gospodarstvu, bilo kroz
turistike usluge prehrane takoer na svome gospodarstvu sukladno propisima EU-a
koje je preuzela i Hrvatska, ima obavezu sigurne proizvodnje hrane za krajnjeg potroaa, odnosno prilikom proizvodnje osigurati higijenske i zdravstvene standarde
proizvoda na mjestu proizvodnje. To znai da se za preradu proizvoda ivotinjskog
podrijetla moraju registrirati objekti koji zadovoljavaju propisane higijensko-sanitarne
uvjete za proizvodnju takovih proizvoda. To su u prvom redu: sirane, prutane, prostor
za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, meda, i dr. Takoer, ako bi se meso ivotinja
koristilo za mesne preraevine (kobasice, kulen, varci i dr.) koje bi se prodavale ili usluivale kroz usluge prehrane na gospodarstvu, postoji obveza klanja ivotinja u registriranim klaonicama. No, sve navedene odredbe ve su niz godina propisane i poznate
su i iroj javnosti u Hrvatskoj.
Dakle, nita novo, to ve nije poznato kao obveza to se proizvodnje hrane tie, nee
dodatno biti nametnuto ulaskom u Europsku uniju. Stoga, nikakve bojazni za poslovanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava nema ulaskom u EU.
155
KORAK
156
tovie ulaskom RH u EU, 1. srpnja 2013. godine, za turistika seoska obiteljska gospodarstva doi e do konkretnog olakavanja poslovanja, barem u jednom dijelu.
Naime, od tog dana, poveava se prag za ulazak u sustav PDV-a s 85.0000,00 kn na
35.000,00 (cca. 250.000,00 kn) to e rasteretiti poslovanje veini postojeih gospodarstava, a naroito poetnicima, odnosno potencijalnim turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima.
2.7 KORAK 7: povezivanje s tritem

Moglo bi se rei kako je povezivanje s tritem, odnosno marketing i promocija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva jedan od najvanijih koraka to se tie
poslovanja.
KORAK
Pretpostavimo da ste vrlo uspjeno proveli sve dosadanje korake organizacije vaeg
turistikog obiteljskog seoskog gospodarstva. Najvjerojatnije ete se sad zapitati: A
to sad? Kako doi do utvrene ciljane skupine mojih gostiju? Kako da gosti saznaju
za mene? to trebam poduzeti da se zna za moje gospodarstvo?
Nije dovoljno urediti i organizirati turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo te onda
sjesti i doslovno ekati da gosti sami dou, ve je poruku o vaim uslugama potrebno poslati u svijet na adekvatan nain. Dakle, kad se definiralo gdje su vai gosti, te
koju ciljnu skupinu (ili ciljne skupine) elite ugostiti, kao to je opisano u poglavlju
2.1, potrebno je poduzeti korake kako potencijalnom gostu poslati informaciju da
vae gospodarstvo postoji. U nastavku se opisuje nekoliko naina na koje je to mogue uiniti.
2.7.1 Izrada posjetnice (vizit karte)

Prvi korak u promociji i prijenosu informacija o vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu neka bude vaa posjetnica koja e sadravati vae ime, ime vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva i sve potrebne kontakte (adresa,
telefon, mobitel, e-mail, internetska adresa). Posjetnica e vam za poetak biti vrlo
vrijedan i vaan instrument kada je potrebo dati informaciju da se bavite seoski turizmom. Izrada posjetnica ne kota puno, lako se nosi sobom, te ste ju u svakoj prilici
u mogunosti nekome dati, odnosno spremni ste i na taj nain promovirati svoje
gospodarstvo.
Takoer, prikupljajte posjetnice vaih gostiju (ako ih imaju) i ostalih poslovnih partnera i predstavnika institucija jer e vam koristiti prilikom izrade mailing lista odnosno adresara na koje ete slati informacije o svojoj ponudi na gospodarstvu.
Prije nego izradite neki promotivni letak svoga turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, posjetnica e vam u prvim danima vaeg poslovanja biti od velike koristi.
157
KORAK
2.7.2 Javno predstavljanje vaeg turistikog seoskog obiteljskog

gospodarstva
Organizirajte sveano otvaranje svoga turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva na koje ete pored prijatelja (ne zaboravite i susjede) pozvati i:
- predstavnike medija (novinare) lokalne (lokalne dnevne listove, lokalne radiopostaje, lokalne TV postaje, lokalne internetske portale) i regionalne (regionalne dnevne listove, regionalne radiopostaje, regionalne TV postaje, regionalne internetske portale);
- predstavnike svoje lokalne (opinske ili gradske) i svoje upanijske turistike
zajednice;
- predstavnike lokalne i regionalne vlasti, tj. predstavnike svoje opine ili grada
i predstavnike svoje upanije;
- predstavnike turistikih agencija s vaeg podruja;
Na sveanom otvaranju svakako predstavite svoje gospodarstvo i turistike usluge
koje ste organizirali za prihvat gostiju te navedite sve one pozitivne razloge koji su
vas motivirali da se odluite na ovakav poduzetniki poduhvat, odnosno bavljenje
turizmom na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu.
Nikako, ali nikako ne govorite pred svima o problemima koje ste imali i s kojima ste
se suoavali dok niste uredili, registrirali i organizirali svoje gospodarstvo, napose
ako ste probleme imali prilikom ishoenja odreene dokumentacije, jer bi mogli
stvoriti kontraefekt, a i nije primjereno pred uzvanicima kojih se to i ne tie prozivati
za potekoe. Meutim, sveano otvaranje, kada se zaslueno hvalite ostvarenim,
dobra je prilika da ugrabite trenutak i nekog prisutnog predstavnika institucije relevantne za rjeavanje nekoga od svojih problema nasamo ukratko informirate o problemu, pitate za savjet, odnosno dogovorite sastanak na kojemu ete imati vremena
detaljnije prodiskutirati o problemu i moguim rjeenjima.
Svakako iskoristite svaki trenutak na sveanosti i porazgovarajte s novinarima te im
budite na raspolaganju za detaljne informacije oko gospodarstva i usluga. Dobro je
za novinare imati unaprijed napisani tekst o svojemu gospodarstvu, u kojemu ete
istaknuti specifinost ponude i vrste usluga koje ete nuditi. Obvezno zatraite posjetnicu novinara koji su se odazvali vaem pozivu kako bi ih mogli pravovremeno
izvijestiti o novostima na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu,
te drugim zanimljivim informacijama.
Iskoristite takoer trenutak i razgovarajte s predstavnicima turistikih zajednica (lokalne i upanijske) o daljnjim mogunostima promocije svojega gospodarstva.
158
Ovaj korak, odnosno sveano otvaranje gospodarstva s ciljem predstavljanja javnosti odlian je nain za poslati onu prvu, vrlo vanu, informaciju u svijet o postojanju
vaeg gospodarstva.
KORAK
I jo neto: svi koji se odazovu vaemu pozivu na sveano otvaranje i javno predstavljanje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, vrlo su vani jer e oni biti
upravo ti koji e pronijeti glas u svijet o vama i vaemu turistikom poduhvatu na
vaem gospodarstvu. Oni e biti prvi ambasadori i promotori vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva .
2.7.3 Osobni obilazak relevantnih institucija

to ako se dogodi da na sveano otvaranje ne doe nitko od predstavnika turistike
zajednice ili predstavnika opinskih ili upanijskih vlasti? Nemojte zbog toga oajavati ili se unaprijed ljutiti, nego vi osobno otiite na upoznavanje i predstavljanje u
opinu ili grad kod osoba zaduenih za turizam, odnosno gospodarstvo, odnosno u
opinsku ili gradsku i upanijsku turistiku zajednicu. Porazgovarajte s njima o ponudi svojega turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva i ostavite im ve unaprijed
pripremljen materijal o ponudi na vaem gospodarstvu, naravno, s kontaktima. Njima e va posjet i materijali svakako koristiti da se iz prve ruke upoznaju s novitetima
ponude, ali i kao mogunost da sa svojim poslovnim partnerima kao i brojnim delegacijama posjete vae gospodarstvo to je i cilj vaeg posjeta.
Ako se netko od medija nije odazvao vaem pozivu, postoji velika mogunost kako
e vas naknadno ili posjetiti, ili nazvati telefonom da popriate o ponudi na vaem
gospodarstvu. Svejedno, odmah drugi dan nakon sveanog otvaranja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, svim medijima, a naroito onima koji nisu bili na
otvaranju, poaljite tzv. press release, odnosno objavu za medije (ne vie od 1 stranice
teksta) u kojemu ete ukratko opisati tijek otvaranja gospodarstva, te u kratko opisati
turistiku ponudu na gospodarstvu. Koji mediji nisu bili na otvaranju utvrdit ete kad
usporedite pozive i dobivene posjetnice novinara koji su prisustvovali otvaranju.
Koristan savjet: uvijek kada imate zanimljivu informaciju vezanu za svoje gospodarstvo (npr. nova ponuda i sl.) poaljite je medijima.
Potencijalni gosti vaega gospodarstva svakako su i poslovni ljudi iz razliitih firmi s
vaega podruja (opine ili grada regije, upanije) kao to su npr. banke, osiguravajue
kue, autosaloni, trgovaki centri i sve ostale firme koji dnevno imaju vie sastanaka i
poslovnih delegacija. Obiite ih osobno (odnosno njihove slube za marketing i odnose s javnou) i ponudite im mogunost da na vaem gospodarstvu u miru, te uz
autentinu i originalnu ponudu i ambijent, odre poslovni sastanak te poslovni ruak
(naravno ako niste usmjereni iskljuivo na pruanje usluge smjetaja kao to su rural159
KORAK
ne kue za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp). Na taj nain stvarate mogunost da vam
se netko od posjetilaca ponovno vrati privatno ili pak organizira neki svoj poslovni dogaaj na vaem gospodarstvu. Ovako irite mreu potencijalnih klijenata.
Ne zaboravite (najbolje e-mailom) poslati informaciju o postojanju vaeg gospodarstva i cjelokupnoj ponudi i predstavnitvima Hrvatske turistike zajednice u svijetu.
Hrvatska turistika zajednica ima 27 predstavnitva diljem svijeta (na svim vanim turistikim tritima) radi promocije hrvatskog turizma i turistike ponude u Hrvatskoj.
Uredi Hrvatske turistike zajednice uvijek trae informacije o novim proizvodima, uslugama i ponudi u Hrvatskoj kako bi informaciju mogli proslijediti na trite. Takoer od
tih ureda zatraite informacije o turistikim agencijama iz tih zemalja koje posluju s
Hrvatskom, odnosno ukljuuju turistiku ponudu Hrvatske u svoju prodaju, poglavito
turistikim agencijama koje bi mogle biti zainteresirane za ponudu seoskog turizma.
Kontakte o predstavnitvima Hrvatske turistike zajednice dobit ete u vaoj turistikoj
zajednici opine ili grada ili upanijskoj turistikoj zajednici.
Takoer ne zaboravite informaciju i ponudu poslati i na razne udruge koje okupljaju veliki broj osoba te koje bi mogle biti zainteresirane za vae usluge, ili posjetom u obliku
izleta ili organizacijom nekih od dogaanja na vaem gospodarstvu kao to su radni
sastanci, poslovna druenja, godinja druenja, mali seminari i okrugli stolovi i sl. Tako
npr. moete kontaktirati: udruge umirovljenika, udruge lijenika, udruge stomatologa,
udruge odvjetnika, udruge poslodavaca, udruge ljubitelja vina (vinske klubove), udruge biciklista, udruge ljubitelja pjeaenja, planinarske klubove, gastroudruge i sl.
2.7.4 Vlastita internetska stranica

Svakako se preporuuje izraditi vlastitu internetsku stranicu s obzirom da internet kao
promotivni kanal ima ogroman potencijal. Jednostavan je i brz u prijenosu informacija
i traenju poslovnih mogunosti, te vam moe znaajno pomoi u promociji gospodarstva, kao i prodaji proizvoda i usluga.
Takoer na internetskoj stranici moi ete objaviti vie detaljnih informacija vezano
za vau ponudu to neete biti u mogunosti brourom ili katalogom. Iste ete biti u
prilici odmah nadopunjavati i mijenjati.
Nije na odmet spomenuti kako izrada internetske stranice nije preskupa investicija
cijena izrade jednostavne internetske stranice sa svim potrebnim elementima moe
varirati od nekoliko tisua kuna do 10 tisua kuna a otvara vam mogunost da u
svakom trenutku i na najbri mogui nain zainteresiranima poaljete informaciju o
svojoj ponudi..
160
Izradu internetske stranice (dizajn, izbor domene, otvaranje adresa elektronike pote) prepustite strunjacima, odnosno izraivaima stranica, a sa sadrajem, poglavito tekstom nemojte pretjerivati.
KORAK
Neka vam izraiva stranice istu napravi u CMS sustavu kako bi je mogli samostalno
odravati i mijenjati sadraj, ako ste vini radu raunalom.
Obvezno predstavite sebe i svoju obitelj i stavite koju fotografiju svoje obitelji. Gosti vole vidjeti ovakve fotografije, posebno ako su fotografirane negdje na imanju u
toku nekih od radova.
Neka stranica bude jednostavna i informativna bez previe klikanja , odnosno, bez
nejasne i zbunjujue navigacije. Boja podloge ne smije biti kriava ve blaga i ugodna oku. Nemojte pretjerivati s tekstom, ve neka tekst bude kratak, informativan i
zanimljiv, tj. kreirajte ga kao priu tekstovi ne bi smjeli zvuati kao izjava glasnogovornika policije ili izjava za tisak. Nemojte staviti niti premalo teksta za informaciju. Svakako pripaziti i na veliinu slova (da nisu premala). Ne zaboravite staviti dobru
fotogaleriju (moete je i tematski podijeliti: smjetaj, dodatne usluge, poljoprivredne
aktivnosti, fotografije gostiju koji koriste usluge, odnosno onih koji su ve boravili na
vaem gospodarstvu i sl.), sve usluge koje nudite, cjenik te kontakte i poglavito dodatnu ponudu, odnosno pakete proizvoda i usluga, ako ih kreirate. Fotografije neka
ne budu niti premale niti prevelike.
Takoer ne zaboravite internetsku stranicu prevesti barem na jedan svjetski jezik i to
engleski, a po mogunosti i na vie njih, poglavito na onaj koji govore gosti koji su
najbrojniji posjetitelji vaega gospodarstva.
Bilo bi dobro na internetskoj stranici nainiti i obrazac za upite i rezervacije, jer ete
na taj nain zasigurno poveati broj dolazaka. Slika 49 prikazuje jedan takav obrazac
sa svim njegovim standardnim sastavnim dijelovima.
Sastavni dio vlastite internetske stranice je svakako i elektronika pota, odnosno
e-mail. E-mail vam treba postati svakodnevno sredstvo komunikacije i poslovanja.
Jedan od jednostavnijih naina na koji ga moete koristiti za promociju vlastitog
gospodarstva je kreiranje mailing lista (adresara e-mail adresa vaih gostiju, poslovnih partnera, potencijalnih gostiju itd.) preko kojih ete slati kako ponude tako i sve
novosti vezano za turistike usluge na svojemu gospodarstvu.
161
KORAK
Slika 49. Primjer obrasca za rezervaciju usluga preko internetske stranice

ms
mr
first name
last name
age
e-mail
phone
town
state
persons
children
no
from
DD/MM/YYYY
to
DD/MM/YYYY
anythinh else
VRLO VANO: kad e-mailom aljete ponudu, tj informaciju o turistikim uslugama

svakako izbjegavajte poslati ovakav ili slian tekst:
Potovani,
Nedavno smo otvorili nae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
Ime mu je ...... Moemo organizirati tradicijske rukove i veere, kuanja naih proizvoda te ponuditi smjetaj u sobama, apartmanima...
Takoer moemo ponuditi izlete u okolici, obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti. Nadamo se da emo uspjeno suraivati te da ete
posjetiti nae domainstvo.
S potovanjem,
162
ve opis svoje ponude kreirajte kao mali elektronski letak u .pdf formatu, s par fotografija i takvog poaljite e-mailom, sa sljedeim tekstom:
KORAK
Potovani,
zadovoljstvo nam je upoznati vas s turistikom ponudom na naem
domainstvu koju vam dostavljamo u prilogu.
S potovanjem,
Ime i prezime
Ime domainstva
Kontakti
Internetska stranica domainstva
Ponudu u obliku maloga letka moe vam takoer sloiti dizajner koji vam dizajnira i
internetsku stranicu.
to se interneta tie, svakako iskoristite i oglaavanje na drutvenim mreama ko to
su Facebook ili LinkedIn. Otvorite svoju stranicu na ime svoga gospodarstva na ovim
drutvenim mreama, ulanjujte ljude i objavljujte novosti i ponudu.
Napravite sami svoju vlastitu reklamu na Googleu preko http://adwords.google.hr/
te postavite proraun oglaavanja toan iznos novca koji elite potroiti. Plaa se
po klikanju na va oglas tako da ete po jednostavnoj raunici na 1000 klikanja platiti
oko 500,00 kn. Takoer moi ete odreivati gdje ete upuivati svoju reklamu. Neka
samo 1% od 1000 klikova onih koji su kliknuli na internetu na va oglas i koje je privukla vaa ponuda budu i gosti koji su boravili na vaem gospodarstvu, to znai da
moete raunati na 10 konkretno ostvarenih boravaka.
Budite prisutni i na internetskim stranicama koje su sainjene za davanje turistikih
savjeta gdje putovati i gdje odsjesti, kao to je TripAdvisor.
Ne propustite napraviti koji zanimljivi filmi o svojemu gospodarstvu te ga postavite na Youtube i naravno koristite link za promociju svojega gospodarstva u svakoj
prilici.
163
KORAK
2.7.5 Sajmovi i manifestacije

Lokalni, regionalni, nacionalni i meunarodni sajmovi, manifestacije, izlobe, i slina
druga dogaanja izvrsna su mjesta gdje moete plasirati informaciju o svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i turistikim uslugama koje nudite. Tu
se pored ponuaa, kao to ste vi, okupi i veliki broj poslovnih ljudi (predstavnika turistikih agencija, predstavnika raznih institucija i dr.) kojima bi vaa ponuda mogla
biti zanimljiva i koji bi mogli biti vai gosti. Takoer, na ovakvim mjestima uvijek postoji mogunost i direktnog dogovaranja i pregovaranja oko plasmana vaih turistikih usluga, kao i susret s vaim kolegama koji pruaju sline ili istovrsne usluge, dakle
takoer imaju turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, s kojima moete razmijeniti
iskustva, odnosno dobiti vrijedne informacije o poslovanju kao to su npr. poslovanje s agencijama, informacije o oglaavanjima, informacije o turistikim vodiima
(misli se na tiskane kataloge-vodie kao to je npr. Routard), itd. Na sajmovima se vrlo
esto organiziraju poslovni susreti, tematske radionice i slino, gdje takoer moete
na direktan nain promovirati svoje gospodarstvo, tj. dati informaciju o svojim turistikim uslugama.
U samom poetku poslovanja najvjerojatnije e vam biti preskupo samostalno, kao
aktivni izlaga, nastupiti na nekom od sajmova s obzirom na velike trokove (najam
i ureenje tanda, smjetaj, prijevoz, itd.), poglavito ako se sajam ili neki drugi dogaaj dogaa izvan vaeg mjesta boravka ili neposredne blizine, a jo vie ako je sajam
negdje u inozemstvu.
Ako postoji mogunost zajednikog nastupa s ostalim kolegama s vaeg podruja
u sklopu turistike zajednice ili neke druge institucije, svakako e vam to olakati
nastup i mogunost prisustvovanja sajmu ili nekom drugom dogaanju.
No, ak ako ni takva mogunost ne postoji, to jo uvijek ne znai da ne moete prisustvovati sajmu, i efikasno se promovirati. Nain na koji to moete uiniti je da sajmu
prisustvujete kao svaki drugi posjetitelj, ali s posjetnicom (vizit kartom) u depu. Na
taj nain, barem na poetku svoga poslovanja, kada nemate dovoljno financijskih
sredstava za biti izlaga, i kada je potrebno napraviti poetne napore u promociji
gospodarstva, imat ete mogunost ipak poslati informaciju o svojemu turistikom
seoskom obiteljskom gospodarstvu.
Umjesto da imate tand (koji si u ovom trenutku ne moete priutiti) na kojemu ete
morati biti tijekom cijeloga radnog vremena sajma i ekati da vam netko od posjetilaca prie i zainteresira se za vau ponudu, bit ete u mogunosti vi obilaziti sajam
i direktno razgovarati s izlagaima, poglavito onima s kojima bi mogli dogovoriti i
konkretnu suradnju, tj. posao. Pa ak i da ne sklopite konkretan posao, uvijek ete
moi ostaviti svoju posjetnicu s kontaktima kao informaciju o turistikim uslugama
164
koje nudite na gospodarstvu,a bit e vam i puno jeftinije. Trokovi se svode na kartu
za ulazak (ukoliko se sajam ili manifestacija plaaju), troak putovanja i eventualni
troak smjetaja, ako je mjesto dogaanja relativno udaljeno od vaeg mjesta boravka, a usput u tome mjestu, van sajma, moete moda posjetiti neku od turistikih
agencija koja bi se mogla zanimati za vae usluge, poglavito one koje ve imaju turistike aranmane na vaem podruju ili pak neku od udruga kao to su npr. udruga
umirovljenika, udruga biciklista, gastroudruge, udruga vinara itd.
KORAK
2.7.6 Poslovanje s turistikim agencijama

Svaki vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kao idealnu situaciju prieljkuje dobar i dugoroan ugovor s nekom od turistikih agencija koja e dovoditi
goste, puniti kapacitete i preuzeti sve poslove vezane za promociju i naplaivanje
usluga od gostiju.
To je idealna situacija, no kljuni korak do postizanja zadovoljavajueg dogovora je
pregovaranje o uvjetima.
Savjetujemo vam da kad razgovarate o mogunostima poslovne suradnje s nekom
od agencija, svakako provjerite kakve turistike proizvode i usluge agencija trai, tj.
kakve uvjete poslovanja nudi. Za svoj usluge agencija trai proviziju. Moe se dogoditi da e agencija s vama dogovoriti fiksnu cijenu koju e vam platiti za dogovorenu
uslugu te e ona na tu cijenu nadograditi svoju zaradu i takvu prodavati na tritu.
Znai, mogunosti i varijante suradnje su razliite i svakako zavise od pregovora i
dogovora.
Kako doi do agencija, odnosno kako zapoeti suradnju?

Najee sami vlasnici gospodarstava trae agencije s kojima bi suraivali, ali se dogaa i obratan proces kada i agencije trae gospodarstva s kojima bi rado poslovale.
To se dogaa kada doznaju za vas, tj. vae usluge koje odgovaraju njihovim kriterijima, tj. savreno biste se uklapali u njihovu ponudu.
No, vratimo se na situaciju u kojoj vi traite informacije o agencijama. Informacije o
agencijama moete dobiti:
- od vaih kolega koji ve posluju s nekom od agencija;
- traei informaciju o agencijama koje u svojoj ponudi imaju i seoski turizam od
neke od (trenutno dvije) nacionalnih udruga agencija:
165
KORAK
- UHPA (Udruga hrvatskih putnikih agencija); I. Krnjavoga 1/II (hotel Westin);

tel. 01/2304992 ili 01/2304993; e-mail: uhpa@uhpa.hr; internetska stranica:
www.putovanja.hr;
- UNPAH (Udruga nezavisnih putnikih agencija Hrvatske); Rooseveltov trg 4;
Zagreb; tel.01/4826-377; e-mail:unpah@zg.t-com.hr; info@unpah.hr; unpah@
unpah.hr; internetska stranica: www.unpah.hr ;
- preko interneta.
2.7.7 Jo neki uinkoviti naini promocije vaeg turistikog seoskog

TEMATSKE VEERI jednom mjeseno ili ak ee, moete na svojemu gospodarstvu organizirati tematske veeri. Hoe li to biti prezentacija nekog tradicijskog jela,
tradicijskog proizvoda, neke aktivnosti ili togod drugo, ovisit e o vaim interesima.
Tematske veeri imale bi za cilj usmjeravanje panje na vae gospodarstvo, odnosno
koristile bi se kao jedan konkretan nain promocije direktno na vaem gospodarstvu.
POVEZIVANJE (LINKANJE) VAE INTERNETSKE STRANICE S DRUGIM PORTALIMA (turistike zajednice, turistiki portali i dr.) po principu uzajamnosti.
OGLAAVANJE NA INTERNETSKIM PORTALIMA najvjerojatnije ete se u tijeku svojega poslovanja susresti s mnogobrojnim ponudama za oglaavanjem na internetskim
portalima za koje e se traiti novana naknada. Jako dobro analizirajte ponudu, odnosno internetski portal koji vam je poslao ponudu te svakako kontaktirajte kolege
koji se oglaavaju kako bi iz prve ruke dobili informaciju o uspjenosti oglaavanja.
Naime, u veini sluajeva se na alost radi o pukom oglasu na nekoj internetskoj
stranici za koju ete platiti oglaavanje, a ne o daljnjoj internetskoj promociji koja bi
mogla privui zainteresirane, potencijalne goste.
ZADOVOLJAN GOST je uvijek najbolja reklama. To je marketing od usta do usta,
to znai da e zadovoljan gost uvijek prenijeti informaciju o vaem domainstvu u
pozitivnom svjetlu.
VRLO VANO: sve fotografije domainstva koje objavljujete i koristite u promociji
kao i opis gospodarstva te cjelokupna ponuda koju nudite mora odgovarati istini.
Izbjegavajte retuiranja i poboljavanja fotografija ako vam susjedstvo nije ureeno,
jer kad gost doe suoit e se s injenicom da fotografija nije realna. Nikako ne oglaavajte ono to ne moete izvriti, odnosno pruiti gostu. Sve to se reklamira mora
biti omogueno i nadasve odgovarati realnosti.
166
2.7.8 Komuniciranje s gostom

Komuniciranje s gostom svakako moemo okarakterizirati kao jedan od vanijih koraka u poslovanju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. O komunikaciji uvelike ovisi hoe li se gost odluiti za vae gospodarstvo, te hoe li na kraju
svoga boravka na gospodarstvu stei pozitivan dojam i naravno, hoe li se ponovno
vratiti.
KORAK
S gostom ete komunicirati prije njegovog mogueg dolaska na gospodarstvo, tijekom njegovog boravka i nakon njegovog boravka. Slijedi nekoliko savjeta koje je
dobro imati na umu.
KOMUNICIRANJE S GOSTOM PRIJE NJEGOVOG DOLASKA
Vezano uz komunikaciju s potencijalnim gostom u ovoj fazi, vano je imati na umu
da je vaa komunikacija vrlo znaajan element opeg dojma na osnovu kojega e
potencijalni gost odluiti o dolasku ili nedolasku na vae turistiko seosko obiteljsko
gospodarstvo.
Komunikacija s potencijalnim gostom zapoinje onoga trenutna kada poinjete
promovirati svoje gospodarstvo. To konkretno znai da ete prilikom promocije dati
informaciju kako i na koji nain svi zainteresirani mogu komunicirati s vama.
Obino, direktna komunikacija zapoinje telefonskim pozivom od strane gosta ili
e-mailom, odnosno preko kontakata koje ste objavili (posjetnica, letak, broura, internetska stranica i sl.). Svakako pazite da svi objavljeni kontakti funkcioniraju. To
konkretno znai da su objavljeni telefonski bojevi toni i da se na njih javljate. Nikako
ne ostavljajte kontakt ako preko tog kontakta (telefon, e-mail) ne odgovarate.
Ako objavljujete fiksni telefon, a veinom vremena niste u mogunosti odgovarati na
pozive, jednostavno pozive preusmjerite na mobilni telefon.
Ako se kojim sluajem dogodi da niste u mogunosti odgovoriti na poziv, poglavito
na poziv na mobilni telefon, s obzirom da ste moda zauzeti (na sastanku ste, radite
posao koji ne moete prekinuti ili ste u situaciji da se jednostavno ne moete javiti i
sl.) u dogledno vrijeme (najbolje unutar sat vremena) uzvratite poziv.
Ako niste u mogunosti razgovarati, a javili ste se na poziv, ljubazno se ispriajte i recite kako trenutno niste u mogunosti razgovarati i pitajte moete li se povratno javiti i kada to moete uiniti kao npr. Hvala vam na pozivu i molim vas oprostite jer
trenutno nisam u mogunosti razgovarati. Postoji li mogunost da vas malo kasnije
povratno nazovem na ovaj broj s kojega me zovete?. Nikako nemojte potencijalnom
gostu odgovoriti na nain: Nemam sada vremena , nazovite kasnije. Gost e na taj
nain u veini sluajeva shvatiti da je odbijen i zasigurno se nee povratno javiti.
167
KORAK
Znajte takoer da e ponekad netko biti i neljubazan na telefonu i traiti svakojake

informacije. U tom sluaju diplomatski, bez uzrujavanja odgovorite ugodnim tonom
glasa, kako vam je ao, ali da takvim informacijama ne raspolaete te niste u mogunosti organizirati traenu uslugu jer npr. taj dan ve imate goste, ne pruate te vrste
usluga koje se trae i sl.
S obzirom kako su objavljeni kontakti javni, moete oekivati, pored konkretnih upita, i svakojake druge upite koje vas ne trebaju isprovocirati.
Kada upite dobivate e-mailom, svakako na njih odgovarajte u roku od 24 sata. Svakodnevno provjeravajte e-mail (i po vie puta ako je mogue).
Nikako nemojte dopustiti da vam se mailbox napuni te poiljatelju doe povratna
informacija kako mail ne moe biti poslan na vau adresu jer vam je mailbox prepun.
Ako gasite jednu e-mail adresu i otvarate drugu, a niste u mogunosti odmah promijeniti kontakte na promotivnim materijalima (posjetnica, letak, broura, internetska
stranica), istovremeno se sluite s obje e-mail adrese. Sve koji vam poalju mailove
na staru adresu informirajte o novoj adresi, a svoje poslovne partnere ili sve one koje
ve imate u adresaru takoer informirajte o novoj adresi. Komunikaciju preko stare
e-mail adrese napustite postupno, a ne odjednom. Svakako treba izbjei situaciju u
kojoj se oglaena e-mail adresa vie ne koristi, odnosno poiljatelju doe povratna
informacija kako mail ne moe biti isporuen jer je adresa nepostojea.
KOMUNICIRANJE S GOSTOM TIJEKOM NJEGOVOG BORAVKA NA GOSPODARSTVU

Nakon uspjenog komuniciranja i dogovora, oduevljeni onim to su vidjeli preko
fotografija i vaom ljubaznou i osobnou, gosti su ve na putu i svaki trenutak bi
trebali stii na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
Gost je najosjetljiviji prilikom dolaska na mjesto boravka. Umoran je od puta, ima
izrazitu elju da se raskomoti, osvjei i opusti, i potrebno ga je smjestiti u najkraem
moguem roku.
Nikako si nemojte dopustiti da gost eka kako bi bio smjeten jer soba ili apartman
jo nisu spremljeni, ili vas ili nekog od vaih lanova obitelji nema na gospodarstvu,
pa e povrh svega gost morati ekati ispred imanja da se vratite, to bi ga moglo
dodatno isfrustrirati.
Smjetaj mora biti ist, prozraen, zagrijan (ako je vani hladno ili prohladno). Kada
znate da vam taj dan dolaze gosti, na gospodarstvu uvijek mora biti netko tko e ga
primiti i ugostiti.
168
Naroito je vaan prvi susret, jer se osnovni dojam gosta, njegovo zadovoljstvo prilikom ugoivanja pri dolasku, velikim dijelom formira upravo prilikom prvog susreta.
Gosta doekajte s osmjehom na licu, na vedar nain. Srdano im poelite dobrodolicu uz neko osvjeavajue pie. Na taj nain stavite gostu do znanja kako vas
raduje njegov dolazak na vae gospodarstvo. Ostavite gostu dovoljno vremena da se
osvjei i odmori, te mu svakako stavite do znanja kako vas moe kontaktirati ako mu
je neto potrebno. Nakon toga slobodno moete s gostom zapoeti komunikaciju:
Jeli sve u redu?, Dobro ste se smjestili?, Odgovara li smjetaj vaim oekivanjima?, Mogu li jo neto uiniti za vas?. Gostima koji, bez obzira na dug i iscrpljujui
put, odmah poele neku od aktivnosti (na samom gospodarstvu ili u okolici), budite
spremni pruiti informaciju i/ili uslugu.
KORAK
Takoer nakon dolaska, goste upoznajte s lanovima svoje obitelji, pokaite im i

predstavite gospodarstvo, ali ih i informirajte o svojoj privatnosti i svojim privatnim
prostorima. Ovo je potrebno poradi injenice to ponekad gosti znaju biti vrlo zahtjevni i trae panju domaina tijekom cijelog dana. Neki e biti otvoreniji za komunikaciju dok e drugi biti povueniji i uivati sami sa sobom.
Ako imate ruralnu kuu za odmor koju ete gostima u cijelosti iznajmljivati, bitno je
gosta doekati, smjestiti ga, te mu ostaviti sve kontakte gdje vas moe dobiti ako mu
bude potrebna vaa pomo tijekom njegovog boravka.
Unaprijed gostima spremite informativne mape (pogledajte poglavlje 2.6.4.7) koje
e pronai u sobi ili apartmanu, a u kojima ete im ponuditi razliite mogunosti i
aktivnosti, kako na vaem gospodarstvu, tako i u okolici. Dobro pripremljena informativna mapa uvelike e vam olakati posao oko detaljnog informiranja gostiju o
raznim mogunostima (aktivnosti, izleti itd.) tijekom njihovog boravka. Informativne
mape i ostale informativne materijale (koje moete dobiti u turistikoj zajednici ili od
ostalih pruatelja turistikih usluga) moete drati i na nekom sredinjem mjestu na
svojemu gospodarstvu koji e biti dostupni svim gostima.
Silno je vano da na pitanja i upite gosta i dajete ispravne, provjerene i kompletne
odgovore. Ako ih ne znate, potrudite se saznati ih kako biste iste mogli priopiti gostu, ali nipoto mu nemojte dati neprovjerenu informaciju samo da bi ga se rijeili.
Gost ima vremena na pretek i ako utvrdi kako informacija koju ste mu dali nije tona,
mislit e da ga varate, te e posve opravdano izgubiti povjerenje u vas.
Ako pruate usluge prehrane gostima izletnicima i to veim grupama, neete biti
u mogunosti komunicirati sa svakime ponaosob. Kada vam grupa stigne na gospodarstvo, obratite se svima dobrodolicom, te ukratko predstavite svoje gospodarstvo, ponudite aperitiv i svakako ih doekajte s istim, prozraenim ili zagrijanim
prostorom i istim stolnjakom. Odmah posluite i predjelo. U pauzi izmeu sljedova,
obvezno proavrljate s gostima.
169
KORAK
Pazite kako se ponaate prema ivotinjama, odnosno tretirate svoje vlastite ivotinje.
Velika veina gostiju vrlo je osvijetena vezano za ivotinje pa e npr. dranje psa na
lancu, pogotovo kratkom lancu, shvatiti kao muenje ivotinja i vrlo vjerojatno vam
to jasno staviti do znanja i vidno protestirati. Ako imate psa za kojega nije poeljno
da se slobodno kree, naroito u prisutnosti veeg broja stranih osoba, od kojih neke
mogu imati i strah od pasa i sl., napravite mu prostran boks (ograeni prostor gdje
e se pas slobodno kretati).
Poslovi koji se na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu vama ine svakodnevnim i rutinskim, mogu kod gostiju izazvati nelagodu i negodovanje. Npr. nikako
ne opajte guske pred gostima, ili nikako pred njima ne ubijajte kokoi (ili druge ivotinje) koje ete im poslije ponuditi za jelo. Stvoriti e se kontraefekt, jer je ubijanje
ivotinja za veinu gostiju koja dolazi uglavnom iz urbanih podruja neugodno
iskustvo, unato tome to e kasnije uivati u dobro pripremljenoj tradicionalnoj
hrani. Dakle, bolje je to sve uiniti u diskreciji.
Takoer brinite se i odravajte ivotinje istima i urednima, kao i tale i prostore gdje
ivotinje obitavaju. I o tome gosti jako vode rauna i primjeuju. Briga o ivotinjama
te njihovo odravanje i timarenje takoer stvara sliku (imi) o vaem gospodarstvu
i vama kao domainu.
Nije na odmet znati kako su gosti posebno osjetljivi na insekte koje moda nikad u
ivotu nisu vidjeli. Intervenirat e i pozvati vas ak i ako vide muhu u svojoj sobi ili
apartmanu. Ne ubijajte muhe, obade, ose, skakavce i ostale insekte pred gostima,
ve ih pokuajte uloviti i pustiti na slobodu. I ubijanje insekata pred gostima moe
izazvati reakciju. Ne zaboravite objasniti gostima da su ti insekti neopasni, te kako
preventivno mogu sami uiniti da ponovno ne uu u objekt, odnosno ako ponovno
dou, kako ih se rijeiti. Poduite goste o tomu.
Nije obvezno, ali je poeljno prilikom odlaska gosta prirediti malo druenje, poastiti
ga rukom ili veerom zajedno s vama i lanovima vae obitelji, ili jednostavno pokloniti neku sitnicu (npr. suvenir), te na taj nain zahvaliti gostu za njegov boravak
na vaem gospodarstvu, poeljeti mu sretan put i pozvati ga da se ponovno vrati.
To to ste se moda tijekom njegova boravka s gostom sprijateljili i puno druili, ne
znai kako mu zbog toga neete moi naplatiti pruene usluge. Gost koji dolazi na
vae gospodarstvo zna da e doi u mjesto boravka vae obitelji i imati prilike osobno i direktno s vama komunicirati po imenu i prezimenu, jer se to i oekuje od ove
vrste turizma, no naravno zna da za te usluge treba platiti. Ako elite gostu dati odreen popust na usluge, to je vaa slobodna odluka.
170
VANO: to ako gost ima totalno drugaije miljenje o nekoj temi ili drugaije predrasude od vaih? Morate imati na umu kako je tolerantnost osnova komuniciranja
u turizmu, to znai da u takvim situacijama pokaete svu svoju tolerantnost za razmiljanja koja se ne podudaraju s vaima, te da imate pravo izraziti i svoje miljenje,
mirno i ljubazno, ali nikako ih ne nameui ili pogotovo ne ulazei u rasprave koje
se mogu izroditi u konflikt. Zapamtite: im ste se odluili baviti seoskim turizmom i
turistikim uslugama openito, morate biti spremni na tolerantnost i uvaavanje te
se ponaati prema gostu prijateljski.
KORAK
Na ovom mjestu potrebno je istai i vanost neverbalne komunikacije koja je takoer izrazito vana i na koju valja obratiti pozornost. Nastojite to je mogue vie biti
vedri i oputeni, a kad stanete pred gosta i kad ste s gostom, svakako budite odjeveni pristojno i primjereno to znai u istoj, urednoj i nepohabanoj odjei poglavito kada ga sluite jelom. Nije realno, niti se od vas oekuje da cijelo vrijeme budete
obueni u narodnu nonju, ali to u ponekim prigodama moete uiniti, te gostu i na
taj nain prezentirati kulturoloke specifinosti. No, svakako ako elite moete sebi
dati izraditi posebnu odjeu s elementima narodne nonje koja e vam postati svojevrsna uniforma i u kojoj ete moi nesmetano obavljati potrebne poslove vezano za
boravak gostiju na vaem domainstvu. Potrebno je takoer rei, kako bi valjalo paziti i na frizuru, urednost noktiju, istou ruku, urednost lica (kod mukaraca), zdravlje
zuba i ostalu osobnu higijenu.
KOMUNICIRANJE S GOSTOM NAKON NJEGOVOG BORAVKA NA GOSPODARSTVU
Odlaskom gosta s vaega gospodarstva ne bi trebala prestati komunikacija s njime.
Uputno je s gostima koji su boravili na vaem gospodarstvu nastaviti odravati kontakte, jasno, na prikladan i nenametljiv nain. To znai da im poaljete prigodne emailove ili promotivna pisma u kojima ete ih obavjetavati o novitetima na vaem
gospodarstvu ili jednostavno estitati prigodne blagdane. Stoga, svakog gosta koji
boravi na vaem gospodarstvu zamolite da vam ostavi svoje kontakte (posjetnicu
ako ima, e-mail, adresu, itd.).
Vrlo esto se dogodi da gosti budu toliko zadovoljni svojim boravkom kod vas i vaom gostoljubivou da vam poalju fotografije koje su napravili na gospodarstvu
prilikom boravka, ili naprave vrlo kreativne i zanimljive dnevnikealbume o boravku. To su izvrsne reference za vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Takve
dnevnike-albume slobodno stavite na vidno mjesto na vaem gospodarstvu kako
bi ih i drugi gosti mogu vidjeti i prolistati. Takoer neku od fotografija gostiju koji
su vam fotografije poslali, uz njihovu suglasnost, podignite i na svoju internetsku
stranicu.
171
KORAK
Ako nemate internetsku stranicu, moete napraviti neki pano gdje ete staviti fotografije koje su nainili vai gosti. Slikajte se pored tog panoa i poaljite povratno
gostima koji su vam poslali fotografije.
Sve ovo doprinosi da vam se gosti ponovno vraaju, priaju pozitivno o vama (tzv.
marketing od usta do usta), te vas preporue svojim prijateljima i znancima.
KORISNI SAVJETI:
Napravite KNJIGU DOJMOVA. To moete vrlo lako uiniti tako da uzmete neku deblju
biljenicu s tvrdim koricama, prigodno je ukrasite i ostavite na vidnom mjestu na
gospodarstvu. Gosti vole upisivati svoje impresije u knjigu utisaka, ak i crteima
izraziti utiske. Iz knjige utisaka doznat ete jako puno to su gosti primjeivali, a to
vam moe poboljati kvalitetu i sadraj usluga, te saznati pregrt ideja koje moete
realizirati na svojemu gospodarstvu. Vrlo esto, gosti piu preporuke drugim gostima
to da od usluga koriste i to posjetiti, pa je ovakva knjiga vrlo vrijedna informacija
kako vama osobno tako i drugim gostima.
Neka vas kritike i reklamacije gostiju ne zasmetaju. Ne shvaajte ih osobno,ve se
gostima na njima zahvalite, a ako su konstruktivne i smislene, vidite na koji nain ih
moete najbolje uvaiti i realizirati, te tako unaprijediti svoju ponudu.
Ako je gost nezadovoljan, pokuajte od njega stvoriti zadovoljnog gosta. Imajte na
umu da postoji i mali broj gostiju koji putuju s namjerom da uvijek glume nezadovoljnog gosta te e vam za svaku uslugu prigovarati i na kraju zatraiti povrat novca
(jer ele putovati i boraviti besplatno). Oni e u pravilu prigovarati za neto to nije
argumentirano, to ne stoji i prijetiti e vam da e napraviti lou reklamu o vama.
Ostanite hladne glave, kada detektirate takve goste, te im vrlo vjeto i ljubazno ponudite neku drugu uslugu koja bi ih mogla interesirati
172
PRILOZI
PRILOZI
3
173
PRILOZI
174
PRILOZI
3 PRILOZI
3.1 to moemo nauiti na iskustvu drugih: seoski
turizam u zemljama EU-a
Prilikom pokretanja svakog posla pa tako i seoskog turizma, mudro je prouiti i istraiti ve postojea iskustva drugih, naroito onih koji su s konkretnim poslom, u ovom
sluaju seoskim turizmom, krenuli puno ranije i doli ve na zavidnu razinu razvoja
proizvoda i usluga turistike ponude u ruralnim podrujima. Prouavanje iskustava
ne znai slijepo kopiranje metoda poslovanja, ve prikupljanje korisnih saznanja o
svim elementima organizacije, iskustva s trita, konkretnoj ponudi, kao i dobre i loe
strane poslovanja seoskog turizma u konkretnoj zemlji i/ili regiji, odnosno na konkretnom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Takva iskustva, temeljena
na poslovanju, uvelike mogu pomoi ne samo pri organizaciji i osmiljavanju turistikih usluga i iskoritavanju resursa ve i kreiranju seoskog turizma kao zasebnog,
prepoznatljivog turistikog proizvoda. Nadalje, iskustva drugih mogu nam pomoi
pri odreivanju ciljeva i strategija, ili drugim rijeima: gdje se u budunosti elimo
vidjeti, to se u Hrvatskoj moe uiniti, te to sve u vezi s tim je potrebno poduzeti.
Europska iskustva u seoskom turizmu su razliita. Prema udjelu domainstava koja
se bave seoskim turizmom u ukupnom broju domainstava koja se bave poljoprivredom, prednjai Austrija s ak 8%, slijedi Francuska s 6%, pa Irska i Njemaka s oko
3%, dok je u Italiji to tek 0,3% (mada neke talijanske regije kao npr. Toscana, spadaju meu svjetske top-destinacije agroturizma). Za usporedbu, u Hrvatskoj se samo
0,1% poljoprivrednih domainstava bavi seoskim turizmom.
Promatrajui udjel seoskog turizma u ukupnosti ruralnog turizma, on iznosi izmeu 15 i 20%, to znai da trenutno u Europi u ponudi seoskog turizma ima 100.000
smjetajnih jedinica s 1,3 milijuna kreveta, to daje prihod od oko 12 milijardi eura
godinje.
Razvoj agroturizma u Europi, posebno u Francuskoj, Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji,
kao i u svim ostalim zemljama geografske Europe, temelji se na identinim ciljevima:
odravanju i jaanju poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima, socijalnoj koheziji kroz mogunost indirektnog zapoljavanja i ostvarivanja znaajnog
prihoda kroz turistike usluge, te smanjivanju depopulacije ruralnih podruja. Upravo zbog tih razloga seoski turizam postaje strateki dravni interes koji se manifestirao na razliite naine.
175
PRILOZI
3.1.1 Francuska
Francuska se bez ustruavanja moe smatrati kolijevkom organiziranog seoskog turizma u svijetu s obzirom da se 1951. godine u Provansi formiralo prvo turistiko
seosko obiteljsko gospodarstvo radi obnavljanja i stavljanja u funkciju tradicijskih
graevina, a sve opet radi osiguravanja dodatnih aktivnosti poljoprivrednim gospodarstvima na ruralnim podrujima, ouvanju obiteljske poljoprivredne proizvodnje
te sprjeavanja iseljavanja stanovnitva.
Godinu dana kasnije, francusko Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potpore za
poljoprivrednike koji su se poeli baviti seoskim turizmom, a banke Credit Agricole i Credit htelier dodjeljuju im kredite po povoljnim uvjetima. Nakon toga, 1955.
godine formira se udruenje seoskog turizma Francuske: Federation Nationale des
Gtes de France.
Trenutno u Francuskoj posluje 44.000 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava
s ukupnim kapacitetom od 450.000 kreveta. Seoski turizam ostvaruje 1,2 milijardi
prihoda godinje.
U Francuskoj se razlikuju sljedei tipovi turistikih sesokih obiteljskih gospodarstava:
Gites Ruraux ruralna kua za odmor koja se tematski dijeli na:
- Gites de charme - gospodarstva ureena u tradicijskim zdanjima;
- Gites la Ferme poljoprivredno gospodarstvo;
- Gites de peche ribolovno gospodarstvo;
- Gites Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i nacionalnim parkovima;
- Gites de niege gospodarstva sa zimskim sadrajima;
Chambres dhotes (B&B) noenje s dorukom koji se tematski dijeli na:
- Chambers dhotes charmes et chateau - gospodarstva ureena u tradicijskim
zdanjima i u dvorcima;
- Chambers dhotes la niege gospodarstva sa zimskim sadrajima;
- Chambers dhotes Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i nacionalnim parkovima;
- Chambers dhotes de peche ribolovno gospodarstvo;
- Chambers dhotes la Ferme poljoprivredno gospodarstvo;
176
PRILOZI
Gites dtape velika gospodarstva (za prihvat 12 do 50 ljudi), prikladna za obitelji i

grupe prijatelja (pansioni)
- Gites dtape / sejour peche ribolovno gospodarstvo;
- Gites dtape / sejour de niege gospodarstva sa zimskim sadrajima;
- Gites dtape / sejour Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i
nacionalnim parkovima;
Gites dtape / sejour la Ferme poljoprivredno gopsodarstvo;
Campings - Kamp
- Les campings nature prirodni kamp, odnosno kamp ureen na travnjaku do
maksimalno 25 osoba, smjeten blizu gospodarstva;
- Les campings tradition tradicionalni kamp ureen na gospodarstvu do maksimalno 150 osoba;
- Les villages des chalet et mobil-homes nekoliko kamp kuica ili mobil homea
(svaka s kapacitetom od 4 do 6 osoba) postavljeno na jednom mjestu, obino
ruralnom prostoru. Omoguuje prakticiranje outdoor aktivnosti (mountain biking, ribolov, trekking, biking, gaanje lukom i strijelom itd.);
Gites denfants gospodarstva specijalizirana za djecu u dobi od 4 do 15 godina na
kojima se organiziraju razliite aktivnosti: edukacije, zanatstvo, sportovi itd.
Zakonom nije propisana obvezna klasifikacija te standardi kvalitete za turistika seoska obiteljska gospodarstva, ve je klasifikaciju i standardizaciju donijelo nacionalno
udruenje seoskog tuizma Gites de France uz suglasnost nadlenih ministarstava.
Druga nacionalna udruga koja okuplja turistika seoska obiteljska gospodarstva u
suradnji s poljoprivrednom komorom, nije donijela posebnu standardizaciju i klasifikaciju ve znak udruge kojima su obiljeena gospodarstva garantira kvalitetu usluga.
Gites de France razradio je minimalne uvjete koji se prvenstveno odnose na lokaciju
gospodarstva, ureenje, komfor i ljubaznost.
Znak obiljeavanja gospdarstava je klas kukuruza (tis) (1 do 5 kukuruza):
177
PRILOZI
Ruralne kue obiljeavaju se s 1 5 klasa kukuruza, B&B oznaavaju se s 1 4 klasa

kukuruza, gites dtape oznaavaju se s 1 3 klasa kukuruza.
Gites Ruraux - ruralna kua za odmor
- klasifikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: vanjski prostor (okunica), vrtni namjetaj; jednu kupaonicu i sanitarni vor za smjetaj do 6 osoba; drugu kupaonicu
i sanitarni vor za smjetaj od 7 osoba navie; grija vode, mali tednjak, kuhinjski stol, ekspres lonac, friider, sredstva za ienje, djeja sjedalica na upit;
- klasifikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: isto kao i 1 klas kukuruza, ukljuujui i
vanjski rotilj (osim u podrujima gdje vanjski rotilj nije doputen), perilica rublja (za smjetaj od 6 gostiju i navie), mijealica tople i hladne vode, elektrina
maina za kavu, TV, stolnjaci i runici na upit;
- klasifikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: isto kao i 2 klasa kukuruza, ukljuujui
i poseban prilaz objektu i privatni vrt, 2 sanitarna vora (za smjetaj vie od 7
osoba i vie), perilica rublja, perilica sua (za smjetaj 5 ljudi i vie), penica, TV
u boji, telefon, ienje prostora na upit;
- klasifikacija 4 klasa kukuruza obuhvaa isto kao i 3 klasa ukljuujui i poseban
objekt za smjetaj, unutarnje ureenje prema kriterijima visokog standarda
(komfora), kamin ili pe na drva (ako nije zabranjeno lokalnim propisima), mikrovalna penica, hladnjak s ledenicom, suilica rublja (za smjetaj od 6 osoba i
vie);
- klasifikacija 5 klasa kukuruza obuhvaa isto kao i 4 klasa, ukljuujui i privatni
parking ili ureen vrt, rekreacijske sadraji (npr. teniski teren, bazen, sauna, jacuzzi), garaa, za smjetaj od 3 osobe i vie: perilica rublja, suilica rublja, hi-fi,
video player;
Chambres dhotes - B&B
- klasifikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: jednostavno ureene sobe;
- klasifikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: ugodno ureene sobe svaka najmanje
sa svojom kupaonicom;
- klasifikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: dobro ureene sobe svaka sa svojom
kupaonicom koja sadri tu kabinu, kadu i sanitarni vor;
- klasifikacija 4 klasa kukuruza obuhvaa: luksuzno ureene sobe svaka sa svojom kupaonicom koja sadri tu kabinu, kadu i sanitarni vor. Smjetaj je organiziran u objektu koji je ukusno ureen. Dodatne usluge su esto dostupne.
178
PRILOZI
Gites dtape
- klasifikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: dnevni boravak, blagovaonicu, opremljenu kuhinju ili malu kuhinju koju mogu koristiti gosti;
- klasifikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: telefon, prostor za suenje odjee, podrum;
- klasifikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: prostor za relaksaciju, perilica posua,
suilica rublja, posteljina i runici dostupni na upit;
Standardizaciju i klasifikaciju provodi Gites de France za svoje lanove. Kontrola se

vri svakih pet godina - kontrolu vre inspektori nacionalne udruge. Ako gospodarstvo stekne uvjete za viu kategoriju, moe zatraiti izvanredni inspekcijski nadzor.
Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz 3 profesionalna udruenja:
Fdration Nationale des Gtes de France (nacionalno udruenje)

http://www.gites-de-france.com/)
Bienvenue la Ferme (nacionalno udruenje)

http://www.bienvenue-a-la-ferme.com/);
Accueil Paysan (nacionalno udruenje

http://www.accueil-paysan.com/)
179
PRILOZI
3.1.2 Austrija
Kao i ostale zemlje i Austrija se suoavala s potekoama revitalizacije ruralnih podruja te naputanja sela i poljoprivrednih gospodarstava. Dnevno je prosjeno 13
poljoprivrednih gospodarstava prestajalo s radom to na godinjoj razini iznosi 5000
gospodarstava. Austrijska vlada u nastojanju sprjeavanja negativnih trendova ansu vidi u pokretanju alternativnih djelatnosti kao to je seoski turizam, te uvodi dravne poticaje i olakice, posebno za gospodarstva koja su bila smjetena iznad 500
m nadmorske visine (planinska podruja), kojima je uspjela sauvati alpsku poljoprivrednu proizvodnju i kroz seoski turizam promovirati Austriju kao zemlju ouvane i
izvorne tradicije, poglavito planinskih zajednica. Prva organizirana turistika seoska
obiteljska gospodarstva javljaju se prije pedesetak godina tako da je ve 1972. godine u tajerskoj osnovano i prvo austrijsko udruenje seoskog turizma. 1988. godine
austrijsko Ministarstvo poljoprivrede oblikovalo je takozvani eko-socijalni smjer
za austrijsku poljoprivredu u kojemu je za sektor odmora na turistikom seoskom
obiteljskom gospodarstvu razvijena detaljna strategija kao alternativna mogunost
poslovanja austrijskih seljaka. Ova strategija pored marketinkih aktivnosti ukljuila
je i organizacijsku strukturu marketinga za seoski turizam, pa se slijedom toga 1991.
godine formira Austrijska nacionalna federacija seoskog turizma (Uraub am Bauernhof) koju ine 8 regionalnih (pokrajinskih) udruenja seoskog turizma.
Trenutno u Austriji posluje 15.500 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava s
ukupnim kapacitetom od 17.000 turistikih kreveta.
Zanimljivo je da austrijska turistika seoska obiteljska gospodarstva imaju dvije sezone: ljetnu i zimsku. Prosjena popunjenost gospodarstva je 108 dana godinje: 64
dana u ljetnoj sezoni, a 44 dana u zimskoj sezoni.
Zakonom nije propisana obvezna klasifikacija i standardizacija gospodarstava, ve je
uvjete za klasifikaciju i standarde kvalitete sainila nacionalna federacija seoskog turizma Austrije uz podrku nadlenih ministarstava. Zakonom su propisani samo minimalni uvjeti koji se moraju zadovoljavati kako bi gospodarstvo / farma mogla dobiti registraciju za bavljenje seoskim turizmom. 150 kriterija kojima se vrednuje kvaliteta farme
/ gospodarstva, udobnost i usluge na gospodarstvu, podijeljeni su u sljedee cjeline:
- kvaliteta farme/gospodarstva obuhvaa poloaj gospodarstva, proizvodnju
na gospodarstvu, postojanje vrta, nain zbrinjavanja otpada;
- kvaliteta opremanja odnosi se na ureenju unutarnjih prostora namijenjenih
gostima: sobe, sanitarni vorovi i kupaonice, dnevni boravak, prostor za sluenje hrane, tednja energije i sl.;
- kvaliteta dodatnih usluga obuhvaa usluivanje hrane u sobama, doivljaj
farme, rekreacijske aktivnosti i sl.
180
PRILOZI
Svaki od 150 kriterija boduje se tako da broj bodova utjee na klasifikaciju (kategoriju). Gospodarstvo moe dobiti maksimalno 250 bodova. Sva domainstva oznaavaju se s 2 4 margarite (2 najnia kategorija, 4 najvia kategorija).
Znak obiljeavanja gospodarstava je cvijet margarete (Margerite) (2, 3 i 4 cvijeta):
Gospodarstva (agropansioni) koja imaju mogunost ugostiti vie od 30 gostiju,

oznaavaju se dodatno jo i s znakom kue pored margarete.
Minimalni uvjeti za kategoriju 2 margarete: minimalno 140 bodova, ugodno i funkcionalno ureen smjetaj kao i cijelo gospodarstvo. Jedan sanitarni vor, kupaonica
i tu na katu.
Minimalni uvjeti za kategoriju 3 margarete: minimalno 170 bodova, komforno ureen smjetaj kao i cijelo gospodarstvo. Veina soba ili apartmana ima svoj vlastiti
sanitarni vor, kupaonicu i tu. Gospodarstvo je u potpunosti okrueno mirom i spokojem.
Minimalni uvjeti za kategoriju 4 margarete: minimalno 200 bodova, smjetaj ureen
u posebnom objektu, kvalitetno opremljen i vrlo komforno ureen (veliina prostorija). Svaka smjetajna jedinica, soba ili apartman ima svoju vlastitu kupaonicu, sanitarni vor i tu.
Zakonski je propisana kategorija Urlaub am Bauernhof (seljako domainstvo), no s
obzirom na specifinost pruanja turistikih usluga, odnosno gospodarstva za konkretne usluge, nacionalna federacija tematski je podijelila gospodarstva na sljedee
marketinke tipove:
- bioloke farme/gospodarstva (bio proizvodnja)
- wellness farme/gospodarstva
- baby & child frendly farme / gospodarstva (gospodarstva prilagoena obiteljima s bebama i malom djecom)
- farme/gospodarstva s organiziranim jahanjem
- vinske farme/gospodarstva
- farme/gospodarstva prilagoene osobama s posebnim potrebama (invalidima)
181
PRILOZI
- bike (cyclist) frendly farme/gospodarstva gospodarstva prilagoena biciklistima

- farme/gospodarstva specijalizirane za odravanje seminara
- farme/gospodarstva specijalizirana za prikupljanje ljekovitog i aromatinog bilja
Standardizaciju i klasifikaciju provodi nacionalna federacija za svoje lanove. Kontrola se vri svake dvije godine kontrolu vri komisija od tri lana organizirana od
strane nacionalne federacije.
lanovi komisije (kontrolori) osim to provjeravaju postojanje uvjeta i propisanih kriterija imaju i savjetodavnu ulogu, odnosno na licu mjesta daju savjete gospodarstvima kako u vezi standarda, tako i u vezi poslovanja i marketinga.
Ako gospodarstvo eli biti klasificirano i certificirano, dostavlja popunjeni obrazac,
odnosno zahtjev nacionalnoj federaciji. Na osnovu kontrole, gospodarstvo dobiva
certifikat o kvaliteti te klasifikaciju gospodarstva (broj margareta).
Turistika seoska obiteljska gospodarstva su organizirana kroz

profesionalno udruenje: Urlaub am Bauernhof:
http://www.farmholidays.com/
3.1.3 Italija
Od 1950-ih do 1970-ih godina 20. stoljea talijanska ruralna podruja doivjela su
veliku depopulaciju i naputanje poljoprivrednih imanja, prvenstveno onih manjih,
koja su proizvodila izvorni, manufakturni poljoprivredni proizvod. Suoeni s tim problemom, kao i s velikim izazovima promjene trendova, odnosno zaustavljanja depopulacije i ponovnog oivljavanja proizvodnje izvornih tradicionalnih proizvoda, talijanska vlada je 1985. godine donijela poseban zakon o agroturizmu, odnosno ansu
revitalizacije sela i poljoprivrede vidi u turizmu, kao dopunskoj djelatnosti koji bi turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima donosio dodatni prihod, te kroz koji bi
se mogli lake plasirati poljoprivredni proizvodi. Italija je prva, i za sada jedina drava
koja je donijela poseban Zakon o agroturizmu (legge quadro) kao okvirni zakon.
Na osnovu toga Zakona, svakoj talijanskoj regiji omogueno je da donese svoj vlastiti detaljniji, opseniji zakon o agroturizmu koji e obuhvatiti teritorijalne specifinosti. Tako npr. Zakon o agroturizmu regije Toscana - najrazvijenije talijanske regije po
pitanju agroturizma doputa smjetaj do maksimalno 30 osoba. Usluge prehrane
182
PRILOZI
doputene su samo za osobe koje na agroturistikom domainstvu rezerviraju didaktike (raznorazne radionice vezane za seoski ambijent), rekreativne, kulturne ili
sportske aktivnosti, odnosno gostima na smjetaju. Izuzetak su planinska podruja
gdje je usluivanje jela na gospodarstvima doputeno i za vanjske goste izletnike
takoer do 30 osoba ukljuujui i goste na smjetaju.
Trenutno u Italiji posluje oko 19.000 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava s
kapacitetom od 193.000 kreveta. Zanimljivo je da 1/3 gospodarstava vode ene.
Klasifikacija turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, odnosno standardi kvalitete minimalni uvjeti za kategoriju obvezatni su, odnosno propisani su pojedinanim zakonima regija. Na osnovu okvirnog (dravnog) zakona svaka regija ima
mogunost propisati obveznu klasifikaciju i standardizaciju, uvaavajui teritorijalne
i kulturoloke specifinosti.
Standardi kvalitete podijeljeni su na obvezne standarde (koja moraju imati sva gospodarstva) i dodatne standarde koji utjeu na klasifikaciju. Obvezni standardi obuhvaaju prvenstveno minimalne uvjete za smjetaj i usluge te normative u svezi s registracijom, usklaivanjem sa sanitarno-higijenskim normama i osiguranjem gostiju
i objekata. Dodatni standardi obuhvaaju aktivnosti (dodatni sadraji i usluge) koje
se na gospodarstvu nude, kao i dodatnu opremu i komfor.
Turistika seoska obiteljska gospodarstva oznaavaju se s 1 - 3 klasa (1 - najnia kategorija; 3 - najvia kategorija). Znak obiljeavanja gospodarstava je: klas ita (spigha)
Standardizacija i klasifikacija provodi se po principu samocertificiranja. Vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva popunjava propisani obrazac za klasifikaciju i upuuje ga opinskom uredu, zaduenom za poljoprivredu koji uvidom na
terenu provjerava istinitost upisa. Kontrola se vri svake tri godine. Gospodarstvo dobiva odobrenje - certifikat o kontroli kvalitete i oznaci gospodarstva(1 - 3 klasa ita).
Klasifikacija 1 klas ita obuhvaa sve propisane obvezatne standarde (minimalni uvjeti).
Klasifikacija 2 klasa ita obuhvaa sve propisane obvezatne standarde i sljedee dodatne standarde: imati direktnu prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda; posjedovati najmanje pet od 40 uvjeta iz popisa uvjeta po izboru (kao npr. didaktiki vrt,
jahanje, kole kuhanja, organizaciju kuanja itd.) koji su navedeni u Zakonu; objekti
od povijesne i arhitektonske vrijednosti (tradicionalna gradnja); proizvoditi tradici183
PRILOZI
onalne proizvode i/ili posjedovati bioloku proizvodnju; posjedovanje certifikata o

osposobljenosti voditelja imanja za agroturistikog tehniara.
Klasifikacija 3 klasa ita obuhvaa sve propisane obvezne standarde i sljedee dodatne standarde: imati direktnu prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda; posjedovati
najmanje devet od 40 uvjeta iz popisa uvjeta po izboru kao npr. didaktiki vrt, jahanje, kole kuhanja, organizaciju kuanja itd.) koji su navedeni u Zakonu; posjedovanje certifikata o osposobljenosti voditelja imanja za agroturistikog tehniara; postojanje botanikih, arhitektonskih i povijesnih vrijednosti na gospodarstvu; proizvoditi
tradicionalne proizvode i/ili posjedovati bioloku proizvodnju;
Zakonom o agroturizmu je propisana samo jedna vrsta turistikih seoskih obiteljskih
gospodarstava: agriturismo (agroturizam), dok su ruralne kue za odmor (casa in
campagna), vile, mali hoteli u ruralnim podrujima te disperzirani / ratrkani hoteli
(albergo difuso) regulirani drugim turistikim propisima s obzirom da se radi o iskljuivo turistikoj djelatnosti. Razlika izmeu gospodarstava ogleda se u usmjerenju
prema konkretnoj organizaciji dodatnih turistikih usluga pa se tako razlikuju gospodarstva koja organiziraju: didaktike aktivnosti (edukacijske programe); sportske
aktivnosti; kulturne i tradicionalne aktivnosti; vjersko-kulturne aktivnosti; rekreativne aktivnosti (outdoor aktivnosti); ekskurzije; aktivnosti vezane uz jahanje.
Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz nekoliko profesionalnih udruenja seoskog turizma Italije:
Agriturist (nacionalno udruenje, s regionalnim podrunicama) http://www.agriturist.it/

Turismo Verde (nacionalno udruenje regionalne podrunice) http://www.turismoverde.it/index.php
Terranostra (nacionalno udruenje regionalne podrunice) http://www.terranostra.it/
Anagritur konzorcij nacionalnih udruenja.
184
PRILOZI
3.1.4 Slovenija
Slovenija ima dugu tradiciju razvoja seoskog turizma, odnosno organizacije turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava. Prvi poeci seoskog turizma biljee se jo
prije tridesetak godina. Seoski turizam u Sloveniji smatra se dodatnom djelatnou
(poljoprivredna proizvodnja mora biti glavna djelatnost gospodarstva) te je seoski
turizam definiran kao najvanija dopunska djelatnost u Sloveniji slobodno se moe
ustvrditi strateka dopunska djelatnost. Seoski turizam reguliran je Zakonom o poljoprivredi te Zakonom o ugostiteljstvu.
Trenutno u Sloveniji posluje 630 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava
(TSOG), a od toga 270 izletita (gospodarstva koja nude samo usluge prehrane za
goste izletnike), 239 gospodarstava sa smjetajem s ukupnim kapacitetom od 3054
kreveta, te 94 vinotoja i 27 osmica.
Sukladno zakonskim okvirima, TSOG u Sloveniji moe imati najvie do 60 sjedeih
mjesta za usluivanje hrane (kod izletita) te 30 kreveta u najvie 10 smjetajnih jedinica.
Zakonom propisane vrste (tipovi) turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava Sloveniji su:
- gospodarstva sa smjetajem: gostima se nudi smjetaj u sobama ili apartmanima te ponuda prehrane. Gosti mogu birati u dogovoru s vlasnikom ele li usluge noenje s dorukom, polupansiona ili punog pansiona. Gostima se mogu
ponuditi i dodatne usluge ako su na gospodarstvu organizirane;
- izletite: gospodarstva koja nude samo usluge prehrane. Ovakva vrsta gospodarstava obino su otvorene vikendom (petak, subota, nedjelja), uz prethodnu
najavu. Nemaju smjetajnih jedinica;
- vinotoje: gospodarstva na kojima se nude iskljuivo hladni naresci, bezalkoholna pia i vino, odnosno naglasak ponude je na vinu kao tradicionalnom proizvodu. Vinotoja su obino otvorena vikendom (petak, subota, nedjelja) uz
prethodnu najavu. Vinotoja mogu biti otvorena sve dok se ne proda vlastito
vino;
- osmica: poljoprivredna gospodarstva koja nisu ureena kao turistika seoska
obiteljska gospodarstva za poslovanje tijekom cijele godine, ve prema zakonskim propisima mogu biti otvoreni najvie dva puta godinje po deset dana
kada im je doputena direktna prodaja svojih vlastitih proizvoda bez oporezivanja. Osmice mogu nuditi takoer i jednu vrstu specijaliteta karakteristinih za
kraj u kojemu se gospodarstvo nalazi;
185
PRILOZI
- planarija (planinska gospodarstva): gospodarstva koja nude sir, mlijeko i mlijene proizvode, hladne nareske, na gospodarstvu proizvedena alkoholna i
bezalkoholna pia i jednu vrstu jela spravljena u kotliu. Planarija je otvorena
samo u vrijeme sezone ispae stoke;
- kamp: na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je organizirati prostor za kampiranje uz sve dodatne prikljuke koji su obvezni za ureenje
kampa.
Marketinke kategorije seljakih domainstava u Sloveniji:
- ekoloko turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo;
- turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo s programom zdravog ivljenja;
- turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za obitelji s djecom;
- turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za djecu bez pratnje roditelja;
- turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za bicikliste;
- vinsko turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo;
- turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za osobe s posebnim potrebama
(invalidima).
Pored osnovnih usluga noenja, hrane i pia, zakonski okvir doputa i sljedee oblike
ne-ugostiteljske djelatnosti na jednom poljoprivrednom gospodarstvu: razgledavanje poljoprivrednog gospodarstva i posjete okolici gospodarstva (obilazak prirodnih
i kulturnih znamenitosti), prikaz radova u poljoprivredi i umarstvu (sudjelovanje u
radovima); turistiki prijevoz putnika zaprenim kolima; jahanje ivotinja; iare, vunice, iare sa sjeditima; najam sportskih rekvizita; najam povrina za piknik.
Standardi kvalitete u Sloveniji koji ine minimalni uvjeti za kategoriju (klasifikacija)
obvezatni su, odnosno propisani su zakonom. Znak obiljeavanja za turistika seoska obiteljska gospodarstva je: jabuka (jabolka). Gospodarstva se oznaavaju s 1 - 4
jabuke (1 - najnia kategorija; 4 - najvia kategorija). Oznaka kvalitete (klasifikacija)
odnose se na opremanje smjetajne jedinice ili objekta. Minimalnim uvjetima obuhvaeni su i dodatni sadraji na gospodarstvu (prvenstveno za kategoriju 4 jabuke)
- minimalni uvjeti za kategoriju 1 jabuka: jednostavno ureene sobe sa zajednikom kupaonicom i sanitarnim vorom;
- minimalni uvjeti za kategoriju 2 jabuke: dobra ponuda, jednostavno ureene
sobe (najmanje polovica soba ima vlastitu kupaonicu i sanitarni vor);
186
PRILOZI
- minimalni uvjeti za kategoriju 3 jabuke: jako dobra ponuda, dobro opremljene

sobe (veina soba ima vlastitu kupaonicu i sanitarni vor);
- minimalni uvjeti za kategoriju 4 jabuke: natprosjena ponuda, velike i prostrane sobe (svaka sa vlastitom kupaonicom i sanitarnim vorom), iroka ponuda
jela (tradicijski specijaliteti), predstavljanje lokalnih obiaja i folklora na domainstvu, razliiti dodatni sadraji kao to su tenisko igralite, bazen, jahanje itd.).
Ruralne kue za odmor i B&B ne oznaavaju se jabukama ve zvjezdicama jer se tretiraju kao turistika seoska obiteljska gospodarstva bez poljoprivredne proizvodnje.
Standardizaciju provodi drava - nadleno ministarstvo. Kontrola se vri svake tri
godine. Cijena kotanja kontrole - 130 po gospodarstvu (troak snosi samo gospodarstvo). Gospodarstvo dobiva rjeenje - certifikat o kontroli kvalitete i oznaci domainstva (1 - 4 jabuke ili 1 - 4 zvjezdice ako se radi o kui za odmor i B&B).
Simbol oznaavanja:
Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz profesionalno udruenje seoskog turizma Slovenije: Zdruenje turistikih kmetij Slovenije (nacionalno
udruenje) http://www.visitslovenia.net/kmecki-turizem.
187
PRILOZI
3.1.5 to moemo nauiti i primijeniti iz europskih iskustava?

3.1.5.1 Raznovrsna ponuda
Kada je rije o razvoju agroturizma u Europi, tijekom proteklih pedeset godina u ponudi turistikih usluga dolo je do razvoja znaajne raznovrsnosti i inventivnosti u
ponudi seoskog turizma koja bi se mogla primijeniti i u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na grupiranje domainstava prema tematskoj ponudi, odnosno sadrajima koji
se nude. Tako, primjerice, Francuska u svojoj ponudi seoskog turizma nudi seoske
kue, ruralni B&B (noenje s dorukom), seljaka domainstva za grupe (izletita), za
djecu, kampove, a svi oni podijeljeni su u tematske cjeline kao to su: ponuda na farmi, zimski sportovi, domainstva u parkovima prirode, ona sa armom, s ureenim
parkovima, s ponudom lonarstva, jahanja, seoski kampovi uz rijeke, itd.
Austrija je, pak, ila korak dalje i jo detaljnije strukturirala svoju ponudu: farme s
organskom proizvodnjom, wellnessom, prilagoene djeci, biciklistima, osobama s
potekoama u kretanju, s ponudom jahanja, s proizvodnjom vina, ponudom ljekovitog bilja, farme s ponudom organizacije seminara, i drugo.
Italija se nije opredijelila za razvoj tematskih seljakih domainstava ve je, sukladno
zakonskoj regulativi, na domainstvima jaala dodatne sadraje. Tako se na talijanskim seljakim domainstvima nude radionice tradicijske kuhinje, slikarske radionice, uenje talijanskog jezika, proizvodnja kozmetike od maslinovog ulja i ljekovitog
bilja, kole kuanja vina, radionice za djecu, druenje sa ivotinjama, i ostalo.
3.1.5.2 Umreavanje i udruivanje
Osobitost seoskog turizma u Europi je izvrsna meusobna umreenost putem nacionalnih i regionalnih udruenja. Takvim udruivanjem postigla se bolja vidljivost na
tritu, bolji trini udjel, kvalitetniji, svrsishodniji i jeftiniji marketing, a omoguen
je permanentni rad na obogaivanju postojeih sadraja i razvoju novih proizvoda i
usluga povezivanjem postojeih elemenata ponude, kao i boljom pregovarakom
pozicijom prema dravnim institucijama.
3.1.5.3 Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete
Desetljea razvoja seoskog turizma u zemljama Europske unije obiljeena su i stalnim nastojanjem oko podizanja i standardiziranja kvalitete usluga i proizvoda na
turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima, i to uvoenjem jasnih kriterija za
kvalitetu usluga i proizvoda. Pristupi i iskustva se, kako smo vidjeli u prethodnim
188
PRILOZI
kratkim opisima stanja, donekle razlikuju od zemlje do zemlje, no cilj je svima isti:
ponuditi gostima maksimalnu kvalitetu uz istodobno iskoritavanje svih raspoloivih resursa na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima. Pojednostavljeno
reeno, cilj je imati zadovoljnog vlasnika gospodarstva pruatelja turistikih usluga
i zadovoljnog gosta korisnika turistikih usluga na turistikim seoskim obiteljskim
gospodarstvima.
U prvom redu, odravanje, podizanje i uvoenje nove kvalitete provodi se definiranjem standarda kvalitete (standardizacija) te posebnim oznaavanjem takve kvalitete seoskog turizma poradi stvaranja i prepoznavanja seoskog turizma kao turistikog
proizvoda.
Detaljna i turistikom proizvodu seoskog turizma prilagoena, standardizacija slui s jedne strane kao instrument za daljnje unaprjeenje kvalitete ponude, jer daje
jasne smjernice vlasnicima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava o nainima
na koji mogu obogatiti i podii kvalitetu svoje ponude u skladu s oekivanjima i eljama potencijalnih gostiju na svjetskim tritima, a s druge kao znaajan element u
marketingu ponuene usluge i proizvoda, jer kupca (potencijalnog gosta) detaljno
informira o kvaliteti koja se nudi, te jami da usluge i proizvodi koji se promoviraju
odgovara stanju u stvarnosti. Osim toga, njeno uvoenje doprinosi i uvaavanju i
prepoznavanju osobitosti i specifinosti seoskog turizma unutar ukupne turistike
ponude; uvaavanju i prepoznavanju raznolikosti ponude; teritorijalnom marketingu, odnosno podizanju trine vidljivosti kako turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava tako i cijele destinacije.
Standardima kvalitete objektivno se utvruje kvaliteta turistike ponude, i to po
osnovnim grupama kriterija kojima se mjeri atraktivnost poloaja gospodarstva,
njegovo unutarnje opremanje i ureenje, vanjsko ureenje objekta i neposrednog
okolia, ponuda smjetaja i/ili prehrane gostiju, osposobljenost vlasnika gospodarstva i njegovih lanova obitelji u odreenim vjetinama od znaaja za kvalitetnu
organizaciju i poslovanje gospodarstva, aktivnosti organiziranih za gosta (dodatne
aktivnosti), dodatnu opremu i komfor boravka.
189
PRILOZI
3.2 Korisni linkovi

- Popis ureda dravne uprave: http://www.hitro.hr/Default.aspx?art=278
- Popis zavoda za javno zdravstvo: http://www.hzjz.hr/mreza.htm
- Ministarstvo turizma: http://www.mint.hr/
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: http://www.mps.hr/
INTERNETSKE STRANICE UDRUGA SEOSKOG TURIZMA U EUROPSKIM ZEMLJAMA:

Austrija: www.farmholidays.com
Belgija. www.gitesdewallonie.be ; www.plattelandstoerisme.be
Bugarska: www.baatbg.org
Cipar: www.agrotourism.com.cy
eka: www.farmholidays.cz
Francuska: www.gites-de-france.com
Gruzija: www.ruraltourism.ge
Njemaka: www.landurlaub.m-vp.de
Grka: www.guestinn.com
Maarska: www.fatosz.eu
Italija: www.agriturist.it ; www.bestofsabina.it
Latvija: www.countryholidays.lv
Litva: www.countryside.lt
Luksemburg: www.gites.lu
Norveka: www.hanen.no
Poljska: www.agroturystyka.pl
Portugal: www.turismorural.pt
Rumunjska: www.antrec.ro
Srbija: www.selo.rs
Slovaka: www.agroturist.sk
Slovenija: www.farmtourism.si
panjolska: www.raar.es
vicarska: www.bauernhof-ferien.ch
Velika Britanija: www.farmstayuk.co.uk
190
UVODNA POJANJENJA
Izraeno u sklopu
provedbe GEF/UNDP
projekta Ouvanje i
odrivo koritenje bioloke
raznolikosti na dalmatinskoj
obali COAST.
ISBN 978-953-55529-2-5
192

Prirucnik Seoski Turizam Za Web PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Seoski Turizam Za Web PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVODNA POJANJENJA

RIJE MINISTRA TURIZMA

1.1 Zato seoski turizam?

1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina

2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA

2.1 KORAK 1: ideja

2.1.1 Definiranje, analiza i mjerenje motivacije

2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma?

2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje

2.1.3 Tko su moji budui gosti?

2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi)

2.1.4.3 Ruralna kua za odmor

2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom

2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel

2.1.4.5.1 Difuzni hotel

2.1.4.6 Ruralni kamp

2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite

2.1.5 Zakonski okvir

2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate

2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane

2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane

2.2 Korak 2: zatvaranje financijske konstrukcije i mogui izvori financiranja

2.2.1 Vlastita sredstva

2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice

2.2.3 Kreditna sredstva

2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu

2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka

2.2.5 Sredstva EU-a

2.3 Korak 3: ureenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

2.3.1 Vanjsko ureenje objekta

2.3.2 Unutarnje ureenje objekta

2.3.3 Ureenje okolia i vrta

2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu

2.4 Korak 4: organizacija usluga

2.4.1 Usluge smjetaja

2.4.2 Usluge prehrane

2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane

2.4.2.2 to ponuditi od hrane

2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia

2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu

2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda

2.4.5 Formiranje cijena

2.5. Korak 5: registracija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije)

2.5.2 Postupak registracije

2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba,

2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel)

2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite)

2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite

2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite

2.6 KORAK 6: podsjetnik na zakonske obveze tijekom poslovanja

2.6.1 Porezne obveze

2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit

2.6.1.2 Paualni porez

2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost

2.6.1.4 Porez na potronju

2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi)

2.6.2 Voenje poslovnih knjiga

2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na

2.6.2.2 Privatni iznajmljivai

2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun

2.6.4 Ostale obveze