FER 1

Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Rijeeni primjeri 3
31.

Sustav posluivanja se sastoji od dva posluitelja i spremnika s dva mjesta. Ako poruka doe u
sustav u trenutku kad postoji slobodni posluitelj ona neposredno odlazi na posluivanje. Ako pak
doe kad nema slobodnog posluitelja, ali postoji slobodno mjesto u spremniku, ona eka na
posluivanje. Inae je poruka izgubljena. Srednja brzina dolazaka poruka je a srednja brzina
posluivanja je . ( ) To je, dakle, Markovljev sustav s gubicima i kanjenjem.
(a) Skicirajte dijagram prijelaza takvog sustava.
(b) Napiite jednadbe ravnotee i odredite vjerojatnost p0.
Rjeenje:
(a)

(b)

p0 = p1 p1 = ap0 (a = / )
a2
p0
2
a3
p2 = 2 p3 p3 = p0
4
a4
p0
p3 = 2 p4 p4 =
8

p1 = 2 p2 p2 =

a 2 a3 a 4
a 2 a3 a 4
pi = 1 p0 (1 + a + + + ) = 1 p0 = 1 + a + + + .

2 4 8
2 4 8
i =0

32.

Za sustav opisan u Zadatku 31 neka je zadano = = 1. Izraunajte:

(a) Vjerojatnost da u sustavu nema poruka (sustav je prazan, tj. posluitelji su nezaposleni).
(b) Vjerojatnost gubitka poruka.
(c) Srednju duljinu reda ekanja.
(d) Srednje vrijeme ekanja.
(e) Usporedite vjerojatnosti gubitaka poruka za sustav s dva posluitelja bez spremnika sa
sustavom od etiri posluitelja bez spremnika. Usporedite i komentirajte dobivene rezultate s
rezultatom iz (b).

Rjeenje:
(a)

M. Kos

FER 2
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

a = / =1
1

a 2 a3 a 4
p0 = 1 + a + + + = 0.3478.
2 4 8

(b) Poruka je izgubljena ako doe kad je sustav (svi posluitelji i spremnik) pun, tj. vjerojatnost
gubitka (blokiranja) je
a4
0.3478
Blokiranje = P4 =
p0 =
= 0.0435. (4.35%)
8
8
(c) Srednja duljina reda:
K c

n =1

n =1

N Q = npc + n = np2+ n = p3 + 2 p4 = 0.087 + 0.087 = 0.174.

(d) Srednje vrijeme ekanja je (Little):
W = NQ/ = 0.174
(e) Primjenjujemo Erlang B formulu B(c,a), a = / = 1 dobivamo: B(2,1) = 1/5 = 0.2 (20%) i
B(4,1) = 1/65 = 0.0153 (1.53%). Vjerojatnost gubitaka iz (b) je izmeu tih dviju vrijednosti.
To je i oekivano jer postojanje spremnika (reda ekanja) osigurava da se neke poruke nee
izgubiti, ali dva mjesta u redu ekanja ipak ne smanjuju gubite kao dva dodatna posluitelja.
33.

Regulator prometa upravlja dolaskom poruka u spremnik prijenosne linije. Poruke dolaze
srednjom brzinom sukladno eksponencijalnoj razdiobi meudolaznih vremena. Prijenosno
vrijeme poruka moe se modelirati eksponencijalnom razdiobom sa parametrom brzine .
Regulator djeluje tako da dolazne poruke alje na prijenosni spremnik s vjerojatnosti p, a s
vjerojatnosti (1p) blokira poruke. Odredite prikladni model spremnika, uvjet stabilnosti
spremnika, srednji broj poruka u spremniku i srednje kanjenje poruke od njenog dolaska u
spremnik do kraja njenog prijenosa.

Rjeenje:
Na izlazu regulatora dolazni proces u prijenosni spremnik ostaje Poissonov proces srednje brzine
p jer je dobiven sluajnom podjelom ulaznog Poissonovog procesa. Blokirani proces je isto
Poisonov srednje brzine (1p). Prijenosni spremnik moemo modelirati kao M/M/1 sustav:
srednja brzina dolazaka je p a brzina obrade poruka je . Sustav je stabilan: = p/ < 1 Erl.
Srednji broj poruka u spremniku N i srednje kanjenje poruka T dobiven pomou Littleovog
teorema za M/M/1:
N=

34.

T=

N
1
=
.
p p

Na ulaz multipleksora dolaze poruke sukladno eksponencijalnoj razdiobi meudolaznh vremena.

Multipleksor ine spremnik i prijenosna linija. Pretpostavite da se prijenosno vrijeme poruka
ravna po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjom vrijednosti 10 ms. Mjerenjem je ustanovljeno da

M. Kos

FER 3
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

je spremnik prazan 80% vremena. Izraunajte: (a) prometni intenzitet (optereenje), (b) srednju
brzinu dolazaka poruka, (c) srednji broj poruka u sustavu i (d) srednje kanjenje poruke.

Rjeenje:
Multipleksor se moe modelirati kao M/M/1 sustav: dolazni proces je Poissonov sa srednjom
brzinom koju treba odrediti, a vrijeme posluivanja ravna se po eksponencijalnoj razdiobi
srednje brzine = 1/ = 1/(10 ms) = 100 s-1. (a) Intenzitet prometa je = / = 10 ms/poruka,
a uz p0 = 0.8 je = 1 p0 = 0.2 (sustav je stabilan). (b) Iz = 10 ms/poruka dobivamo =
0.2/10 poruka/ms = 20 poruka/s. (c) Srednji broj poruka N u M/M/1 sustavu je N = /(1 ) = 0.25
poruka, a (d) srednje kanjenje poruka dobivamo pomou Littleovog teorema: T = N/ = 0.25/20 =
12.5 ms.
35.

Telekomunikacijski operator ima dva paralelna odailjaa brzine 5 Mbit/s za realizaciju jedne
radio veze (radio linka). Komutacija na ulazu ravnopravno dijeli poruke na ta dva odailjaa.
Svaki odailja ima spremnik za poruke beskonanog kapaciteta. Poruke dolaze na link sukladno
Poissonovom procesu srednjom brzinom 20 poruka/s. Srednja duljina poruke je 100 kbit.
(a) Izraunajte prometni intenzitet (optereenje), srednji broj poruka i srednje kanjenje poruke
od njenog dolaska na ulaz radio linka do kraja njenog odailjanja;
(b) Pretpostavite da operator eli zamijeniti dva odailjaa s jednim brzine 10 Mbit/s.
Odredite sve parametre kao i u sluaju (a) te usporedite dobivene rezultate s onima iz (a).

Rjeenje:
(a) Pretpostavljamo da se prijenosno vrijeme poruka ravna po ekspnencijalnoj razdiobi sa
srednjom vrijednosti 1 = 100 kbit/(5 Mbit/s) = 20 ms. Ulazni dolazni proces se dijeli na dva
jednako vjerojatna procesa koji dolaze u dva spremnika (reda ekanja). Srednja brzina
dolazaka za svaki red ekanja je /2 = 10 poruka/s, a pripadni intenzitet prometa je 1 = 1/2
= 0.2 Erl (stabilno). Svaki se odailja moe modelirati kao sustav M/M/1 pa vrijedi: N1 =
1/(11) = 0.25 poruka i (Little) T1 = N1/(/2) = 0.025 s.
(b) Sada je 2 = 100 kbit/(10 Mbit/s) = 10 ms = 1/2. Srednja brzina dolazaka za jedan sustav
M/M/1 je = 20 poruka/s, a pripadni intenzitet prometa je 2 = 2 = 1 = 0.2 Erl (stabilno).
Sada imamo: N2 = 2/(12) = N1 i T1 = N2/ = T1/2. Umjesto da se prijenosni kapacitet dijeli
na razliite odailjae operatoru je bolje koncentrirati se na samo jedan odailja.
36.

Radio link se iz razloga pouzdanosti sastoji od etiri jednaka paralelna odailjaa. Operativna
svojstva odailjaa zahtijevaju da se svaki odailja iskljui iz rada (radi odravanja, popravaka
itd.) sukladno Poissonovom procesu sa srednjim meudolaznim vremenom od jednog mjeseca.
Trajanje odravanja (servisa) se ravna po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjim trajanjem 12 sati.
Odravanje obavljaju dva tehniara.
(a) Skicirajte dijagram prijelaza za takav sustav.
(b) Napiite jednadbe ravnotee i odredite vjerojatnosti pn, n = 0,1,... Kolika je vjerojatnost da
niti jedan odailja na linku nije u operativnom stanju (svi su na servisu)

Rjeenje:
(a)
M. Kos

FER 4
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

(b) Jednadbe ravnotee:

rez 1:

4 p0 = p1

p1 = 4

p = 4 p0
0
2

3 p1 = 2 p2

3
43
43 2
p2 =
p1 =
p0
p0 =
2
2
2

rez 3:

2 p2 = 2 p3

2
43 2
43 2 3
p3 =
p2 =
p0
p0 =
2
2
2
22

rez 4:

p3 = 2 p4 p4 =

rez 2:

4 3 2 1
4 3 2 1 4

p3 =
p0
p0 =
3
2
2
23

Openiti izraz:
4!

n p0 , = , 0 < n 4

2 (4 n)!
Iz normalizacijskog uvjeta dobivamo:
1
p0 =
n
4h

4!
1 + n 1

(4 n)!
n =1 2
Vjerojatnost da niti jedan od odailjaa nije operativan jednaka je p 4.
pn =

37.

n 1

Privatna lokalna (kuna) centrala ima dvije izlazne linije i nema spremnik za spemanje poziva. Na
ulaz centrale dolaze dvije klase (vrste) poziva: Poziv prve klase zahtjeva jednu izlaznu liniju;
dolazni proces je Poissonov srednje brzine 1 a trajanje poziva se ravna po eksponencijalnoj
razdiobi srednje brzine 1. Poziv druge klase zahtjeva dvije izlazne linije; dolazni proces je
Poissonov srednje brzine 2 a trajanje poziva se ravna po eksponencijalnoj razdiobi srednje brzine
2. Ako dolazni poziv zahtjeva broj izlaznih linija vei od raspoloivih on se blokira i odbaci.
(a) Skicirajte dijagram prijelaza za takav sustav.
(b) Napiite jednadbe ravnotee i odredite vjerojatnosti blokiranja za svaku klasu poziva.

Rjeenje:
(a) stanje {2,1}: zauzete dvije izlazne linije pozivom 1. klase
stanje {2,2}: zauzete dvije izlazne linije pozivom 2. klase
2
1

21

(b) Promatramo ravnoteu u vorovima {0}, {1} i {2,2}:

M. Kos

FER 5
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

ravnotea 1:

(1 + 2 ) p0 = 1 p1 + 2 p2,2

(za stanje 0)

ravnotea 2:

(1 + 1 ) p1 = 1 p0 + 2 1 p2,1

(za stanje 1)

ravnotea 3:

2 p0 = 2 p2,2

(za stanje {2,2} )

p1 =

1
p0 = 1 p0 ,
1

1
1
p2,1 = 1 p0 = 12 p0 ,
2 1
2

p2,2 =

2
p0 = 2 p0
2

p0 = 1 + 1 + 12 + 2
2

Na osnovu svojstva PASTA, poziv 1. klase je blokiran s vjerojatnosti PB,1 kad je sustav u
stanjima {2,1} i {2,2}, a poziv 2. klase je blokiran s vjerojatnosti PB,2 kad je sustav u stanjima
{1}, {2,1} i {2,2}.
1 2
1
1 + 2
1 + 12 + 2
2
2
,
PB ,1 = p2,1 + p2,2 =
PB ,2 = p1 + p2,1 + p2,2 =
1 2
1
1 + 1 + 1 + 2
1 + 1 + 12 + 2
2
2
38.

Deset terminala u poslovnici jedne banke statistiki dijeli kapacitet izlaznog linka. Na izlaznom
linku stopljen je informacijski promet od deset terminala te se posluuje po naelu njihovog
generiranja (FIFO disciplina posluivanja). Sustav modelirajte kao red M/M/1 s beskonanim
spremnikom. Izraunajte srednji broj paketa u sustavu i oekivano vrijeme ekanja za sljedee
sluaje:
(a) Terminali generiraju pakete svakih 10 sekundi, brzina linka je 1024 bit/s, a duljina
paketa je 512 bit.
(b) Ponovite (a) za sluaj 30 terminala i spremnik veliine K = 10. Izraunajte vjerojatnost
blokiranja te usporedite dobivene rezultate sa sluajem beskonanog spremnika. .

Rjeenje:
(a) Tp = prijenosno vrijeme paketa = 512/1024 = 0.5 s
=1/Tp = 1/0.5 = 2 paket/s = srednja brzina posluivanja
= (1/10)10 terminala = 1 paket/s
= / = 0.5
E(n) = N = /(1 ) = 1 paket/s

N
2
1
W = T Tp = Tp =
=
= 0.5 = 0.5 s

(1 ) (1 ) 1

(b) = (1/10)30 = 3 paket/s

= / = 3/2 = 1.5 > 1. Za M/M/1 je N = /(1 ) = 1.5/(0.5) < 0, to je neispravno!
Za sustav s konanim spremnikom M/M/1/K (K = 10) imamo:

M. Kos

FER 6
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

i (i ) i
(1 ) K i (1 ) K i 1 (1 ) d K i
=
i =
i = 1 K +1
=
i +1
1 K +1 i =1
1 K +1 d i =1
i =0 1
i =1
K

N = E [n] =

(1 ) 1 ( K + 1) K + K K +1 0.5(1.5) 1 11(1.5)10 + 10(1.5)11

= 85.5
= 4.06 paket
1 K +1
1
1 1.5

Vjerojatnost blokiranja:
=

(1 ) K
PB = P (n = K ) = PK =
= 0.34
1 K +1
Srednje vrijeme ekanja:
= (1 PB ) = 1.98 paket/s
W = T Tp =
39.

N 1 4.06
=
0.5 = 1.55 s
1.98

Zadan je red ekanja M/M/1 sa spremnikom konanog kapaciteta K (tj. red M/M/1/K).
(a) Dokaite da je vjerojatnost blokiranja jednaka 1/(K + 1) ako je = 1.
(b) Takav red ekanja multipleksira promet od 10 korisnika pri emu svaki korisnik
generira promet od 256 bit/s. Brzina posluivanja je 16 paket/s, svaka poruka se sastoji u
prosjeku od etiri paketa, a svaki paket ima duljinu 512 bit. Odredite vjerojatnost blokiranja i
oekivano vrijeme ekanja ako je K = 4 poruke.
Rjeenje:

(a)
PB | =1 =
=

(1 ) K 0
= , deriviranjem brojnika i nazivnika dobivamo
1 K +1
0
1
K K 1 ( K + 1) K
=
K
( K + 1)
=1 K + 1

(b) = 10256/(5124) = 1.25 poruka/s

= 16/4 = 4 poruka/s
= / = 1.25/4 = 0.31 < 1.
Za sustav s konanim spremnikom M/M/1/K (K = 4) imamo:
Vjerojatnost blokiranja:
(1 ) K
PB = P(n = K ) = PK =
= 0.0066
1 K +1
Srednji broj poruka:
= (1 PB ) = 1.242 poruka/s
K

N = E [ n] =
i =0

M. Kos

i(i ) i
(1 ) K i (1 ) K i 1 (1 ) d K i
=
i =
i = 1 K +1
=
1 i +1
1 K +1 i =1
1 K +1 d i =1
i =1

(1 ) 1 ( K + 1) K + K K +1 0.69(0.31) 1 5(0.31) 4 + 4(0.31)5

= 0.997
0.3 poruka
1 K +1
1
0.69

FER 7
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Srednje vrijeme ekanja:

N 1 0.3
0.25 0 s
W = T Tp = =
1.24
40.

U mrei s komutacijom kanala izraunajte:

(a) Potrebni broj kanala uz koji e vjerojatnost blokiranja poziva biti manja od 0.2. Poissonov
promet ima srednju brzinu dolazaka 120 poziv/h i eksponencijalno trajanje poziva srednje
vrijednosti 2 min/poziv. Pretpostavite da su blokirani pozivi odbaeni.
(b) Koliki je potreban broj kanala, uz jednaki ponueni promet, ako su dozvoljeni gubici najvie
0.02?

Rjeenje:
Zadatak rjeavamo kao red M/M/c/c. Koristimo Erlang-B formulu. = 120 poziv/h = 2 poziv/min,
= 1/2 min/poziv fl a = / = 4 erl. Iz tablica (Erlang-B) dobivamo: (a) c = 5 (prihvatljivo i 6),
(b) c = 9. (Moe se koristiti rekurzivna formula za B(c,a)).
41.

Govorna informacija je digitalizirana i paketizirana. Formirani govorni paketi se odailju na liniju

brzine 150 Mbit/s. Svaki govorni paket ima fiksnu duljinu trajanja prijenosa Tp. Neka je
vjerojatnost da e se u sljedeem prijenosnom vremenu Tp izvor prebaciti iz aktivnog (govornog)
u neaktivno stanje (tiina), a vjerojatnost da e se u sljedeem intervalu Tp izvor prebaciti iz
neaktivnog u aktivno stanje.
(a) Skicirajte Markovljev lanac koji opisuje navedeni model, napiite jednadbe stanja i odredite
stacionarne vjerojatnosti za svako stanje.
(b) Ako je srednje trajanje aktivnog stanja 350 ms a srednje trajanje tiine 650 ms, izraunajte
parametre i . Pretpostavite da je duljina paketa 400 bit.

Rjeenje:
(a)

p A = pN , p A + pN = 1 p A = /( + ), pN = /( + ).
(A-aktivno, N-neaktivno stanje).
(b) Tp = Prijenosno vrijeme paketa = (Duljina paketa)/(Brzina prijenosa)
= 400 bit/(150 Mbit/s) = 2.66 s.
Duljina aktivnog intervala se ravna po geometrijskoj razdiobi. Neka je P{X=i} vjerojatnost da
sluajna varijabla (za aktivni interval) X ima duljinu i prijenosnih vremena Tp. Onda je:

M. Kos

FER 8
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Srednje trajanje aktivnog stanja:

1

350 103 = i (1 ) i 1 Tp = Tp

i =1

6
2.66 10
=
7.6 106
350 10 3
Slino je:

=
42.

2.66 10 6
4.1 10 6
3
650 10

Zadana je paketska mrea (slika a) s etiri vora A, B, C i D i etiri dvosmjerne (full duplex)
linije. Kapaciteti linija C l, l = (i, j), i j, su zadani u kbit/s uz svaku liniju (npr. CAB = C BA = 10
kbit/s). Na slici b su zadane prometna matrica [ij] i matrica usmjeravanja. ij je broj paketa
poslanih od vora i do vora j (pretpostavlja se da su dolazni procesi Poissonovi) du rute (puta) i
j (npr. ponueni promet AD od A do D iznosi 8 paket/s i usmjerava se rutom ACD). Duljina
paketa se ravna po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjom duljinom 1000 bit. Odredite:
(a) Srednje kanjenje paketa Tl i tok l na svakoj grani l = (i, j), i j.
(b) Srednji broj grana (skokova) n i srednje kanjenje s kraja na kraj T za zadanu mreu.
[Upute: Kanjenje na grani l = (i, j), i j, je Tl = 1/(Cl l); Cl je kapacitet (brzina) grane l
(bit/s), 1/ je srednja duljina paketa (bit/paket), a l (paket/s) je promet (tj. brzina) na grani l.
Grane su dvosmjerne, pa u (a) treba raunati sve traene parametre u oba smjera (npr. TAB i TBA).
Broj skokova (hops) je broj grana na nekoj ruti usmjeravanja; npr. ruta od A do D ima dva
skoka. U (b) treba izraunati koliko prosjeno skokova ponueni (vanjski) promet mora
savladati a moe se odrediti kao omjer ukupnog unutarnjeg i vanjskog prometa.]
b)
a)
od-do
A
B
C
D

A
5, BA
3, CA
8, DCA

B
5, AB
4, CDB
1, DB

C
3, AC
4, BDC

10 kbit/s

D
8, ACD
1, BD
3, CD

20

10

3, DC
C

Rjeenje:

D
25

(a) Raunamo po formuli Tl = 1/(Cl l), 1/ = 1000 bit/paket:

Grana
AB
AC
BD
CD
BA
CA
DB
DC

M. Kos

l [paket/s]
5
3 + 8 = 11
1+4=5
8 + 3 + 4 = 15
5
11
5
15

Cl [kbit/s]
10
20
10
25
10
20
10
25

Cl [paket/s]
10
20
10
25
10
20
10
25

Tl [ms]
(1/5)10 3 = 200
(1/9)10 3 = 111.1
(1/5)10 3 = 200
(1/10)103 = 100
200
111.1
200
100

FER 9
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

(b)

= ukupni unutarnji tok = l = 72 paket/s

= ukupni vanjski tok = ij = 48 paket/s
i, j

n = srednji broj skokova =

72
=
= 1.5 skok
48

T = srednj paketsko kanjenje s kraja na kraj = n

l

=
43.

lTl
1
( lTl )

1.5
[5 200 + 11111.1 + 5 200 + 15 100] 2 196.75 ms
72

Telemetrijska mrea za prijenos podataka je organizirana na sljedei nain. Svaka od tri regije
(npr. A, B i C) ima vlastitu podmreu iji je koncentrator spojen na glavno raunalo linijom brzine
800 bit/s (zvjezdasta topologija: koncentratori-glavno raunalo). Terminali (senzori sa
spremnikom) u pojedinoj regiji povezani su na pripadni koncentrator linijama brzine 100 bit/s
(zvjezdasta topologija: terminali-koncentrator). Poruke imaju srednju duljinu 1000 bit. Tipian
terminal alje prosjeno jednu poruku svake minute. Broj terminala u pojedinoj regiji A, B i C je
redom 20, 15 i 10. Izraunajte prosjeno kanjenje poruke (samo jednosmjerno kanjenje do
glavnog raunala; koristite M/M/1 model).
Rjeenje:

Koristimo M/M/1 model za koji je kanjenje na grani l = (i, j), i j, je Tl = 1/(Cl l); Cl je
kapacitet (brzina) grane l (bit/s), 1/ je duljina poruke (bit/poruka), a l je promet (tj. brzina) na
grani l (poruka/s).
Cter = 100 bit/s, Ckonc = 1000 bit/s, = 1/(1000 bit/poruka) = 0.001 poruka/bit;
ter = 1/60 = 0.0167 poruka/s.
Promet od svih terminala prema koncentratorima: prist = 45ter = 3/4 = 0.75 poruka/s;
Promet od koncentratora prema centru:
A = 20ter = 1/3 = 0.333 poruka/s; B = 15ter = 1/4 = 0.25 poruka/s;
C = 10ter = 1/6 = 0.167 poruka/s.
konc = A + B + C = 45ter = 3/4 = 0.75 poruka/s.
Ukupni promet: uk = prist + konc = 90term = 1.5 poruka/s.
Brzina terminalske linije: Cter = 100/1000 = 0.1 poruka/s.
Brzina koncentratorske linije: Ckonc = 800/1000 = 0.8 poruka/s.
Prosjeno kanjenje linije l je Tl = 1/(Cl l).
Kanjenje pojedinog terminalske linije: Tter = 1/(Cter ter) = 1/(0.1 0.0167) = 12 s.
Kanjenje koncentratorske linije A: TA = 1/(Ckonc A) = 1/(0.8 0.333) = 2.14 s.
Kanjenje koncentratorske linije B: TB = 1/(Ckonc B) = 1/(0.8 0.25) = 1.81 s.
Kanjenje koncentratorske linije C: TC = 1/(Ckonc C) = 1/(0.8 0.167) = 1.58 s
Srednje kanjenje poruke na grani je omjer svih kanjenja u mrei (pristupna i koncentratorska
kanjenja) i ukupnog prometa (ukupan broj poruka prisutnih u mrei u jedinici vremena):

M. Kos

FER 10
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

T=

uk

T = 1.5 [ 45 0.0167 12 + 0.333 2.14 + 0.25 1.81 + 0.167 1.58] 6.96 s.

l l

Budui da sve poruke prolaze kroz dvije grane (dva skoka) ukupno prosjeno kanjenje poruke
je
Tuk = 2T 13.9 s.
44.

Za paketsku mreu na slici svi dolasci paketa se ravnaju po Poissonovoj razdiobi a njihove duljine
po eksponencijalnoj razdiobi pri emu je srednja brzina posluivanja = 8 paket/s. Iznos prometa
ij [paket/s] na pojedinoj linije (grani) (i, j) dan je brojem u zagradi. Uz svaku granu zadan je i
udio ulaznog prometa prisutan na toj vezi. Time je opisano usmjeravanje prometnih tokova od
izvorinih do odredinih vorova.
(a) Provjerite vrijednosti svih (unutarnjih) tokova na granama (zadani u zagradama) i sve
(vanjske) tokove koji izlaze iz mree;
(b) Odredite srednji broj paketa (odaslanih i onih na ekanju) izmeu vorova 1 i 5
pretpostavljajui da je ruta kojom se ti paketi prijenose (1,2,4,5). Isto ponovite za rutu
(2,3,4) izmeu vorova 2 i 4.
(c) Pretpostavite da je 2 = 3 = 4 = 0 te izraunajte sve unutarnje i vanjske tokove kao i pod
(a), te uporabom Littleove formule odredite srednje mreno kanjenje (srednje vrijeme
boravka paketa u mrei) izmeu izvorita 1 i odredita 5.
(d) Za mreu iz (c) odredite vjerojatnost da je suma srednjeg broja paketa u prvom i drugom
voru vea ili jednaka dva paketa, tj. da je (n 1 + n2) 2.

Rjeenje:

(a) Ovaj dio zadatka se svodi na Kirchhoffove zakone! Prvo, suma tokova koji ulaze u mreu
mora biti jednaka sumi tokova koji izlaze iz mree: 1 + 2 + 3 = 4 + 5 = 9. Za svaki vor
imamo:

12 = 11/2 = 2, 13 = 11/2 = 2; 23 = 2/3( 2 + 12) = 2, 24 = 1/3( 2 + 12) = 1;

34 = 3/4(13 + 23 + 3) = 6, 35 = 1/4(13 + 23 + 3) = 2;
45 = 6/7(24 + 34) = 6;
4 = 1/7(24 + 34) = 1; 5 = 35 + 45 = 8.

M. Kos

FER 11
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

(b) Za red M/M/1 srednji broj paketa u sustavu u stacionarnom stanju iznosi N = /( ) pa
imamo:
N15 = N12 + N24 + N45 = 2/(8 2) + 1/(8 1) + 6/(8 6) = 0.33 + 0.14 + 3 = 3.47
N24 = N23 + N34 = 2/(8 2) + 6/(8 6) = 0.33 + 3 = 3.33
(c) Uz 2 = 3 = 4 = 0 dobivamo:

12 = 2, 13 = 2; 23 = 122/3 = 4/3, 24 = 121/3 = 2/3;

34 = 3/4(13 + 23) = 10/4, 35 = 1/4(13 + 23) = 10/12;
45 = 1(24 + 34) = 19/6;
5 = 35 + 45 = 4 = 1

Littleovu formulu emo primjeniti na mreu redova kako bi izraunali srednje mreno
kanjenje (vrijeme boravka) tipinog paketa, tj. srednje kanjenje paketa koji je uao u
mreu u voru 1 a izaao u voru 4. Svakoj grani pripada jedan red ekanja. Ukupno imamo
M (= 7) grana odnosno redova ekanja. Za granu (i, j) srednje kanjenje (ekanje +
posluivanje) iznosi:
Tij = Nij/ij
gdje je Nij srednji broj paketa na grani (i, j) koji su na posluivanju ili na ekanju, a ij je
srednja vrijednost prometnog toka na toj grani. Ako s oznaimo ukupnu agregiranu ulaznu
brzinu (tj. zbroj svih ulaznih brzina) koja je jednaka ukupnoj agregiranoj izlaznoj brzini za
izuavanu mreu, tada ukupno srednje (oekivano) kanjenje za cijelu mreu moemo
odrediti pomou Littleove formule:
T=

(i , j )

ij

(i , j )

ij

ij
ij

1 2
2
4/3
2/3
10 / 4
10 /12
19 / 6
+
+
+
+
+
+

4 8 2 8 2 8 4 / 3 8 2 / 3 8 10 / 4 8 10 /12 8 19 / 6
= 0.5459 s
=

(d) U zadatku su postavljeni uvjeti samo za prva dva vora za koje je 1 = 4/8 = 1/2 i
2 = 2/8 = 1/4. Imamo:

M. Kos

FER 12
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

p ( n1 + n2 2) = 1 p (n1 , n2 ,..., n5 | n1 + n2 < 2)

= 1
(1 i )i ni
n1 = 0 n2 = 0

n5 = 0 i =1

Uz pretpostavku o nezavisnosti gornji izraz se svodi na razmatranje samo prva dva vora
(uoite da raunamo protivnu vjeratnost, tj. vjerojatnost da je (n 1 + n2) < 2):
p ( n1 + n2 ) = 1 [ (1 1 )(1 2 ) + (1 1 ) 1 (1 2 ) + (1 2 ) 2 (1 1 ) ]
1 3 1 1 3 3 1 1 11
= 1 + + =
2 4 2 2 4 4 4 2 32
45.

Na slici je prikazana aciklina mrea redova bez povratnih veza. Dolazni procesi iz okoline mree
su neovisni i ravnaju se po Poissonovoj razdiobi sa srednjim brzinama 1 i 2. Prijenosna vremena
poruka se ravnaju po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjim brzinama a i b. Izraunajte srednje
kanjenje poruke od ulaska do izlaska iz mree.

Rjeenje:

Vanjski Poissonovi dolasci su neovisni pa je i njihova suma Poissonov proces sa srednjom

dolaznom brzinom 1 + 2 poruka/s. vor a je red M/M/1 s beskonanim spremnikom i ulaznim
intenzitetom prometa a = (1 + 2)/a = 15/20 =3/4 erl. Red je stabilan jer je a < 1. Srednji broj
poruka u tom voru iznosi Na = a/(1 - a) = 3. Pomou Littleovog teorema odredimo srednje
kanjenje poruke u voru a: Ta = Na/(1 + 2) = 1/5 = 0.2 s. Izlazni proces iz vora a je i dalje
Poissonov sa srednjom brzinom 1 + 2 (Burkeov teorem). Takav Poissonov proces sluajno se
djeli na poruke koje naputaju mreu s vjerojatnosti p i poruke koje se usmjeravaju prema voru b
s vjerojatnou 1 p. Ulazni proces u vor b je i dalje Poissonov sa srednjom brzinom (1 p)(1 +
2). vor b je red M/M/1 s intenzitetom prometa b = (1 p)(1 + 2)/b = 6/7 erl < 1 (stabilno).
Srednji broj poruka u voru b je N b = b/(1 - b) = 6 poruka, a srednje kanjenje za vor b je Tb =
Nb/[(1 p)(1 + 2)] = 1/2 = 0.5 s.
Srednje kanjenje poruke od ulaza do izlaza iz mree redova moe se odrediti (uz zanemarenje
propagacijskog kanjenja) kao:
M. Kos

FER 13
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

1 4 1 3
T = pTa + (1 p)(Ta + Tb ) = Ta + (1 p)Tb = + = = 0.6 s
5 5 2 5
46.

Na slici je prikazana mrea redova spojenih u seriju (tandem) s povratnom vezom (ciklika
mrea). Poruke koje dolaze iz okoline mree u prvi vor ravnaju se po Poissonovoj razdiobi sa
srednjom brzinom dolazaka . Vremena posluivanja poruka u oba vora su neovisna i ravnaju se
po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjim brzinama 1 i 2. vorovi imaju beskonane spremnike,
a usmjeravanje u izlaznom voru je stohastiko. Odredite:
(a) Uvjete stabilnosti za svaki vor.
(b) Razdiobu vjerojatnosti stanja za svaki vor.
(c) Srednji broj poruka u svakom voru.
(d) Srednje kanjenje poruka od ulaska u mreu do izlaska iz mree (end-to-end).

Rjeenje:

Zadana mrea u potpunosti zadovoljava uvjete Jacksonovog teorema: (1) spremnici su

beskonani, (2) usmjeravanje je stohastiko, (3) vanjski dolazni procesi iz okoline mree su
Poissonovi i meusobno neovisni i (4) razdiobe vremena posluivanja poruka su eksponencijalna i
neovisna od vora do vora.
(a) Prema Jacksonovom teoremu svaki vor je sustav M/M/1. Za svaku toku stapanja
(sumiranja) prometnih tokova (u ovom zadatku postoji samo jedna takva toka) moemo
napisati prometne jednadbe srednjih brzina. Ako je ukupna srednja brzina dolazaka na ulaz
vora 1 tada, uz pretpostavku da je taj vor stabilan, izlazna srednja brzina iz vora 1 izosi
takoer . To je ujedno srednja ulazna brzina u vor 2. vor 1 je stabilan uz uvjet da je 1 =
/1 < 1 erl, a vor 2 uz uvjet da je 2 = /2 < 1 erl. odreujemo iz jednadbe za srednju
brzinu:

+ p = = / (1 p)
Sada moemo odrediti intenzitete prometa za vorove 1 i 2:

1 =

(1 p ) 1

; 2 =

(1 p ) 2

(b) Vjerojatnost stanja u pojedinom voru ravna se po geometrijskoj razdiobi (sustav M/M/1).
Ako s Pn1 (Pn2) oznaimo vjerojatnost da se n1 (n2) poruka nalazi u voru 1 (voru 2) tada
imamo:
M. Kos

FER 14
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Pn1 (n ) = (1 1 ) 1n , Pn 2 ( n) = (1 2 ) 2n , n = 0,1,

Razdioba stanja za stanje mree (n1, n2) ima produktni oblik Pn1,n2 = Pn1 Pn2.
(c) Srednji broj poruka u vorovima 1 i 2 su redom N1 = 1/(1 1) i N2 = 2/(1 2).
(d) Srednja kanjenja poruka u vorovima 1 i 2 dobijemo primjenom Littleovog teorema:
N
N
1
1
2
1
T1 = 1 =
=
; T2 = 2 =
=
(1 1 ) 1
(1 2 ) 2
Srednje kanjenje T poruke od ulaska u mreu do izlaska iz mree dobivamo kao:
1 2
1 2
1 1
1
T = Tk =
Tk =
+

1 p k =1
1 p 1 2
k =1
Treba uo iti da lan u uglatim zagradama odgovara srednjem kanjenju poruke kod svakog
prolaska kroz vorove 1 i 2, dok je multiplikacijski faktor 1/(1 p) broj viekratnog prolaska
poruka kroz oba vora kao rezultat postojanja povratne veze.
47.

Za mreu redova prikazanu na slici treba odrediti uvjete stabilnosti za razliite vorove (redove
ekanja) i srednje kanjenje poruke od ulaska do izlaska iz mree. Ulazni tokovi iz okoline mree
su Poissonovi sa srednjim brzinama 1 i 2. Vremena posluivanja poruka su neovisna i ravnaju se
po eksponencijalnoj razdiobi s jednakom srednjom brzinom u oba vora. vorovi imaju
beskonane spremnike. Izlazni tok iz vora 2 se sluajno dijeli tako da se s vjerojatnou p vraa u
vor 1, a s vjerojatnou q u vor 2 (0 < p, q < 1).

Rjeenje:

Uz uvjete stabilnosti srednje ulazne i izlazne brzine za svaki vor su jednake. Ako s 1 i 2
oznaimo ukupne dolazne brzine za vorove 1 i 2, tada moemo napisati jednadbe srednjih
brzina za sve toke stapanja (sumiranja) tokova u mrei.

M. Kos

FER 15
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

1 = 1 + p 2

2 = 2 + 1 + q 2

2 p + (1 q ) 1

1 = 1 p q

= 1 + 2
2

1 p q

Uvjeti Jacksonovog teorema su ispunjeni pa vorove 1 i 2 moemo prouavati kao modele M/M/1.
Oba vora su stabilna ako su ispunjeni uvjeti: 1 = 1/ < 1 i 2 = 2/ < 1. Srednji broj poruka u
vorovima 1 i 2 je
N1 =

1
2
i N2 =
1 1
1 2

Srednje kanjenje poruke od ulaska u mreu do izlaska iz mree moe se dobiti primjenom
Littleovog teorema na cijelu mreu:
N + N2
T= 1
1 + 2
48.

U telekomunikacijskoj (telefonskoj) mrei upravljanje prihvaanjem poziva (veza) iz okoline

mree obavlja se odbacivanjem (blokiranjem) vika ponuenog prometa. Uz poznatu vjerojatnost
odbacivanja (blokiranja) poziva pB, poznati ukupni ulazni promet ija je srednja brzina i ukupni
srednji broj poziva u itavoj mrei N potrebno je odrediti srednje kanjenje kroz mreu tipinog
prihvaenog poziva.

Rjeenje:
Primjenimo Littleov teorem na cijelu mreu uz pretpostavku da su svi vorovi (tj. redovi ekanja)
stabilni a srednja brzina (intenzitet) dolazaka poziva u mreu je * = (1 pB). Traeno kanjenje
je
N
N
T= =

(1 pB )
49.

Za mreu redova prikazanu na slici treba odrediti srednji broj poruka u svim redovima i ukupno
srednje kanjenje poruke od njenog ulaska do izlaska iz mree. Ulazni procesi su Poissonovi i
neovisni.
M. Kos

FER 16
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Rjeenje:
Svi redovi u mrei su sustavi M/M/1 zato jer: (a) svi su ulazni procesi Poissonovi, (b) suma
neovisnih Poissonovih procesa je Poissonov proces, (c) podjela je vjerojatnosna pa su podjeljeni
procesi Poissonovi, (d) mrea je aciklina i (e) svi redovi imaju beskonani spremnik (nema
blokiranja).
Broj poruka Na i Nb te intenziteti prometa a i b u vorovima a i b su za sustav M/M/1:

a = 3 + p ( 1 + 2 ), b = (1 p )( 1 + 2 )
a 3 + p ( 1 + 2 ) 7 1
b (1 p )( 1 + 2 ) 9 3
=
=
= < 1, b =
=
= = <1
a
a
b
b
14 2
12 4
a
b
Na =
= 1 poruka, N b =
= 3 poruka
1 a
1 b

a =

Oba su reda stabilna. Ukupan broj poruka u mrei je N = Na + Nb = 4 poruka. Pomo u Littleovog
teorema izraunavamo ukupno srednje kanjenje poruke T od njenog ulaska do izlaska iz mree:
T = N/ = (Na + Nb)/(1 + 2 + 3) = 4/16 = 1/4 s
Srednje kanjenje T moe se takoer izraunati tako da se uzima u razmatranje teinska suma
srednjih kanjenja kroz pojedini red. Teina wa za vor a je vjerojatnost da novi dolazak (iz
okoline mree, tj. vanjski dolazak) pro e kroz vor a. Slino je definirana i teina wb za vor b.
wa =

a 3 + p( 1 + 2 )
=
,

1 + 2 + 3

wb =

b (1 p)( 1 + 2 )
=

1 + 2 + 3

T se dobiva primjenom Littleove formule na svaki vor:

M. Kos

FER 17
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

T = wa Ta + wbTb = wa
50.

Na

+ wb

Nb

Na + Nb
.
1 + 2 + 3

Za mreu redova prikazanu na slici znamo: (1) Dolazni procesi poruka za vorove 1 i 2 su
neovisni i ravnaju se po Poissonovoj razdiobi sa srednjim brzinama 1 i 2. (2) vor 1 ima
beskonani spremnik a vrijeme posluivanja poruka ravna se po eksponencijalnoj razdiobi sa
srednjom brzinom . (3) vor 2 ima spremnik veliine c, broj posluitelja je c a vrijeme
posluivanja ravna se po opoj razdiobi sa srednjom brzinom E[X]. Treba odrediti srednji broj
poruka u svakom voru i srednje kanjenje T od ulaska poruke u mreu do trenutka njenog
naputanja mree bilo u toki A ili u toki B.

Rjeenje:
vor 1 je sustav M/M/1. Uz pretpostavku da je 1 = 1/ < 1 erl vor 1 je stabilan a izlazni je
proces i dalje Poissonov srednje brzine 1 (Burkeov teorem). Neovisni Poissonovi procesi srednjih
brzina 1 i 2 sumiraju se na ulasku u vor 2. Rezultirajui proces je i dalje Poissonov sa srednjom
brzinom 1 + 2. Budui da se vrijeme posluivanja u voru 2 ravna po opoj razdiobi mogue je
vor 2 modelirati kao sustav s gubicima M/G/c/c koji je opisan s jednakom razdiobom
vjerojatnosti kao i ekvivalentni Markovljev sustav M/M/c/c s intenzitetom prometa 2 = (1 +
2)E[X]. Vjerojatnost blokiranja pB za poruke koje dou kad su svi posluitelji zauzeti odreuje se
po poznatoj Erlang-B formuli.

Srednji brojevi poruka N1 i N2 u vorovima 1 i 2 odreeni su pomou poznatih izraza za sustave

M/M/1 i M/M/c/c:

2c
N1 = 1 ,
N 2 = (1 pB ) 2 ,
pB =
c
i
1 1
c ! 2
i =0 i !
Srednja kanjenja T1 i T2 poruke prilikom njenog prolaska kroz vor 1 i 2 dobivamo pomou
Littleovog teorema:
N
N2
T1 = 1 ,
T2 =
E[X ]
1
(1 pB )( 1 + 2 )
Da bi odredili srednje kanjenje poruke od ulaza do izlaza (A ili B) moramo razmatrati dva
razliita sluaja ovisna o mjestu ulaska poruke u mreu:
M. Kos

FER 18
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

1. Poruke ulaze u mreu u voru 1: to se doga a s vjerojatnou 1/( 1 + 2) a pripadno kanjenje

poruke je T1 + (1 pB)T2.
2. Poruke ulaze u mreu u voru 2: to se doga a s vjerojatnou 2/( 1 + 2) a pripadno kanjenje
poruke je pB0 + (1 pB)T2 = (1 pB)T2.

T=

[T1 + (1 pB )T2 ] +

[(1 pB )T2 ]

1 + 2
1 + 2
1
T1 + (1 pB )T2
=
1 + 2
N2
1 N1
=
+ (1 pB )
( 1 + 2 )(1 pB )
1 + 2 1
=

N1 + N 2
1 + 2

Gornji izraz za T mogli smo dobiti i primjenom Littleovog teorema na cijelu mreu od dva vora u
kojoj je ukupno N1 + N2 poruka, a ukupna srednja brzina (vanjskih) dolazaka iznosi 1 + 2.
Uvrtavanjem vrijednosti za N1 i N2 srednje kanjenje T moemo izraziti i kao:

1
+ 2 (1 pB )
N1 + N 2 1 1
T=
=
1 + 2
1 + 2
51.

Zadnje dvije faze u proizvodnji vozila su ugradnja motora i montiranje guma. Prosjeno 54 vozila
u jednom satu zahtjeva te dvije operacije. Jedan radnik montira motor i on moe posluiti
prosjeno 60 vozila u svakom satu. Nakon montiranja motora vozilo odlazi u radionicu gdje eka
da mu se monitaraju gume. Tri radnika rade na montai guma. Svaki radnik posluuje jedno
vozilo i moe montirati gume na vozilo za prosjeno tri minute. Meudolazna vremena i vremena
posluivanja su eksponencijalna. (a) Odredite srednju duljinu reda i srednje vrijeme ekanja u
svakoj radionici (montaa motora, montaa guma). (b) Izraunajte ukupno oekivano vrijeme koje
vozilo provede ekajui na posluivanje.
Rjeenje:

Model ove proizvodne linije su dva posluiteljska sustava M/M/1 i M/M/3 spojena u seriju
(tandem) sa sljedeim parametrima: = 54 auto/h, 1 = 60 auto/h, 2 = 20 auto/h.
(a) Budu i je < 1 i < 32 oba su posluiteljska sustava stabilna pa moemo primjeniti
Jacksonov teorem.
Za prvu fazu proizvodnje (montaa motora) imamo 1 =54/60 = 0.9 i srednju duljinu reda i
srednje vrijeme ekanja:
N
2
0.9 2
8.1
NQ = 1 2 =
= 8.1 vozilo,
W= Q =
= 0.15 h

1 1 1 0.9
54
Za drugu fazu proizvodnje (montaa guma) imamo 2 = 54/(320) = 0.9. Za sustav M/M/c
moe se pokazati da je vjerojatnost zauzea svih c posluitelja:
M. Kos

FER 19
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3
1

i =c 1 (c 2 )i
(c 2 ) c

p0 =
+
, 2 =
c !(1 2 )
c 2
i =0 i !

(c 2 )c p0
P( j c) =
,
c !(1 2 )
Izraunamo
P(j 3) = 0.83

i ostale traene parametre:

N
P( j c) 2 0.83 0.9
7.47
NQ =
=
= 7.47 vozila, W = Q =
= 0.138 h

1 2
1 0.9
54
(b) Ukupno oekivano vrijeme koje vozilo provede ekajui montau motora i guma je 0.15 +
0.138 = 0.288 sati (oko 17 min i 17 s)
52.

Mrea redova se sastoji od dva posluitelja. Iz okoline mree dolazi prosjeno u svakom satu 8
korisnika u vor 1 i 17 korisnika u posluitelj 2. Meudolazna vremena ravnaju se po eksponencijalnoj razdiobi. Posluitelj 1 moe posluiti prosjeno 20 korisnika u svakom satu, a posluitelj
2 prosjeno 30 korisnika u svakom satu. Vremena posluivanja ravnaju se po eksponencijalnoj
razdiobi. Nakon obavljenog posluivanja u voru 1 polovica korisnika naputa mreu, a polovica
korisnika ide u vor 2. Nakon obavljenog posluivanja u voru 2, korisnika je kompletiralo
posluivanje a korisnika se vraa u posluitelj 1. (1) Koliki dio vremena je posluitelj 1
nezauzet ? (2) Odredite oekivani broj korisnika u svakom posluitelju. (3) Odredite prosjeno
vrijeme boravka korisnika u mrei. (4) Kakvi su odgovori na (1)-(3) ako se srednja brzina
posluivanja posluitelja 2 smanji na 20 korisnika u satu.

Rjeenje:
To je otvorena mrea redova sa srednjim vanjskim brzinama 1 = 8 korisnik/h i 2 = 17 korisnik/h i
parametrima 1 = 20 korisnik/h, 2 = 30 korisnik/h, p 12 = 0.5, p21 = 0.25, p 11 = p22 = 0. Srednje
ulazne brzine 1 i 2 dobivamo rjeavanjem prometnih jednadbi 1 = 1 + p212 = 8 + 0.252 i 2
= 2 + p121 = 17 + 0.51. Dobivamo: 1 = 14 korisnik/h i 2 = 24 korisnik/h.
(1) Posluitelj 1 je model M/M/1 s 1 = 14 korisnik/h, 1 = 20 korisnik/h, 1 = 0.7. Imamo p0 = 1
1 = 1 0.7 = 0.3, tj. posluitelj 1 je slobodan 30% vremena.
(2) Broj korisnika u posluitelju 1: N1 = 1/( 1 - 1) = 14/(20 14) = 7/3. Broj korisnika u
posluitelju 2: N2 = 2/( 2 - 2) = 24/(30 24) = 4. Srednji broj korisnika prisutnih u mrei je
N = N1 + N2 = 19/3.
(3) Pomou Littleove formule dobivamo: T = N/ = (N1 + N2)/(1 + 2) = (19/3)/25 = 19/75 h.
(4) U tom sluaju je 2 = 20 < 2, tj. vor 2 je nestabilan i ne postoji stacionarno stanje.
53.

Zadana je Jacksonova mrea redova s tri posluiteljska sustava (vora) iji su parametri zadani u
tablici. Izraunajte najvanije parametre performansi za tu mreu.
vor j
1
2
3

M. Kos

cj
1
2
1

10
10
10

1
4
3

p1j
0
0.6
0.3

p2j
0.1
0
0.3

p 3j
0.4
0.4
0

FER 20
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Rjeenje:
Podsjetimo, Jacksonova mrea je sustav od m posluiteljskih sustava (vorova) pri emu svaki
sustav i (i = 1, 2,..., m) ima (1) beskonani spremnik, (2) ci posluitelja s eksponencijalnom
razdiobom vremena posluivanja i parametrom i i (3) korisnici dolaze u mreu iz njene okoline
sukladno Poisonovom procesu s parametrom i. Korisnik koji naputa sustav (vor) i se usmjerava
prema sljedeem sustavu (voru) j (j = 1, 2,..., m) s vjerojatnosti p ij ili naputa sustav (vor) s
vjerojatnosti
m

qi = 1 pij
j =1

Svaka takva mrea ima sljedee kljuno svojstvo: u stacionarnom stanju svaki sustav (vor) j (j =
1, 2,..., m) u Jacksonovoj mrei ponaa se kao neovisni posluiteljski sustav M/M/c s dolaznom
brzinom:
m

j = j + i pij

j =

i =1

j
<1
c j j

Uvrtavanjem zadanih parametara u formulu za j, j = 1, 2,..., m, dobivamo:

1 = 1
+ 0.1 2 + 0.43
2 = 4 + 0.61
+ 0.43
3 = 3 + 0.31 + 0.32
Rjeenje gornjeg sustava jednadbi je 1 = 5, 2 = 10 i 3 = 15/2.
Svaki sustav posluivanja (vor) i (i = 1, 2, 3) mree moemo sada analizirati kao neovisan model
M/M/c:
1
2 i =1

i 1
i =
=
i=2
ci i 2
3
4 i = 3

11 1
Pn1 = (1 1 ) 1n1 =
22
1
n2 = 0

3
1
Pn2 =
n2 = 1
3
1 1 n2 1
n2 2

3 2

vor 1

vor 2

13 3
Pn3 =
4 4

vor 3

Znajui razdiobu Pni broja korisnika Ni = n i u svakom sustavu (voru) zajednika vjerojatnost (n1,
n2, n 3) jednostavno je produktni oblik rjeenja:
M. Kos

FER 21
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

P {( N1 , N 2 , N3 ) = (n1 , n2 , n3 )} = Pn1 Pn2 Pn3

Oekivani broj korisnika Ni u svakom voru je N1 = 1, N2 = 4/3 i N3 = 3, a oekivani ukupni broj
korisnika u itavoj mrei je N = N1 + N2 + N3 = 16/3. Ukupna brzina dolazaka je = 1 + 2 + 3 =
8 pa primjenom Littleove formule dobivamo da je ukupno oekivano kanjenje (ukupno vrijeme
boravka u mrei) tipinog korisnika T = N/ =2/3.
54.

Zadana je Jacksonova mrea redova s tri posluiteljska sustava (vora) iji su parametri zadani u
tablici.
vor j
cj
p1j
p2j
p 3j
j
j
1
2
3

1
1
1

40
50
30

10
15
3

0
0.5
0.3

0.3
0
0.2

0.4
0.5
0

(a) Odredite ukupnu brzinu dolazaka u svaki vor.

(b) Odredite stacionarne razdiobe broja korisnika u vorovima 1, 2 i 3, te produktni oblik
rjeenja za zajedniku razdiobu broja korisnika u odgovarajuim vorovima.
(c) Kolika je vjerojatnost da su u svim vorovima redovi ekanja prazni (nema korisnika koji bi
ekali posluivanje)?
(d) Odredite oekivani ukupni broj korisnika u mrei.
(e) Odredite oekivano ukupno kanjenje (vrijeme boravka) tipinog korisnika.
Rjeenje:

(a) 1 = 30, 2 = 40, 3 = 20

(b)
n
n
1 3 1
14 2
Pn1 = , Pn2 = ,
4 4
55

1 2 3
Pn3 =
3 3
n

1 3 1 4 2 2 3

60 4 5 3
(c) P(svi redovi prazni) = P(red 1 prazan)P(red 2 prazan)P(red 3 prazan)
= (p 0 + p1)1(p 0 + p1)2(p0 + p 1)3
7 9 5 7
=
=
= 0.088
16 25 9 80
(d) N = N1 + N2 + N3 = 3 + 4 + 2 = 9
(e) T = N/(1 + 2 + 3) = 9/28 = 0.321
P {( N1 , N 2 , N3 ) = ( n1 , n1 , n1 )} = Pn1 Pn2 Pn3 =

55.

Analizirajte sustav sastavljen od dva posluitelja M/M/1 spojena u seriju. Sva su vremena
posluivanja neovisna i imaju eksponencijalnu razdiobu sa srednjom vrijednosti 3 min u
posluitelju 1 i 4 min u posluitelju 2. Ulaz u posluitelj 1 je Poissonov proces sa srednjom
brzinom 10 korisnika u svakom satu.
(a) Odredite stacionarnu razdiobu broja korisnika u posluitelju 1 i 2, te produktni oblik rjeenja
za broj korisnika u sustavu.
(b) Kolika je vjerojatnost da su oba posluitelja slobodna (nezauzeta)?
(c) Odredite ukupni o ekivani broj korisnika i oekivano ukupno vrijeme boravka (ukljuuje i
vrijeme posluivanja) tipinog korisnika u sustavu.
M. Kos

FER 22
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

Rjeenje:
(a) = 10, 1 = 20, 2 = 15 1 = 1/ 2, 1 = 2 / 3
n

11 1
1 2 2
11 1 2
Pn1 = , Pn2 = , P {( N1 , N 2 ) = (n1 , n2 )} = Pn1 Pn2 =
22
3 3
62 3
1
(b) P {( N1 , N 2 ) = (0, 0)} =
6
(c) N = N1 + N2 = 1 + 2 = 3, T = T1 + T2 = 1/10 + 2/10 = 0.3 h = 18 min.
56.

n2

Posluiteljski sustav M/M/1 je opisan srednjim brzinama = 5 i = 8. Odredite parametre

performansi N, NQ, T i W za sustave (a) M/M/1, (b) M/G/1, (c) M/D/1 i (d) komentirajte rezultate.

Rjeenje:
(a) M/M/1:
Uz 2 = 1/2 dobivamo:
NQ

5
25
N 1
5
N=
= ; NQ = N = ; T = = ; W =
=
3
3
24
24
(b) M/G/1:
Parametri i su isti, ali za razdiobu vremena posluivanja S imamo E(S) = 1/ =1/8 i var(S)
= s2 = 1/64, r = 5/8:
NQ
2 2 + 2 25
5
5
1 N 1
= ; N = NQ + = ; W =
= ; T =W + = =
NQ =
24
3
2(1 )
24
3

(c) M/D/1:
E(S) = 1/ = 1/8 i var(S) = s2 = 0, r = 5/8:
NQ
2
25
5
NQ =
= ; W=
=
2(1 ) 48
48
(d) U sustavu M/D/1 tipini korisnik eka u redu upola krae nego u sustavu M/M/1 s identinim
brzinama dolazaka i posluivanja. ak ako i ne smanjujemo srednje vrijeme posluivanja,
smanjivanjem varijabilnosti vremena posluivanja smanjuje se veliina reda ekanja i vrijeme
ekanja.
57.

Zadan je posluiteljski sustav M/G/1.

(a) Usporedite oekivano vrijeme ekanja u redu ako je razdioba vremena posluivanja (1)
eksponencijalna, (2) konstanta i (3) Erlangova sa standardnom devijacijom jednakom polovici
vrijednosti izmeu vrijednosti za konstantni i eksponencijalni sluaj.
(b) Kakve e biti posljedice na oekivano vrijeme ekanja u redu i oekivanu duljinu reda
ekanja ako se oba parametra i udvostrue za razdiobe vremena posluivanja iz (a)?
Rjeenje:
M. Kos

FER 23
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

(a) Osnovni parametri za sustav M/G/1 su (Pollaczek-Khintchine):

NQ
2 2 + 2
N
1
NQ =
; N = NQ + ; W =
; T = =W +
2(1 )

(1) M/M/1:
Moemo koristiti izraze za M/G/1 uz = 1/:

Wexp =

( )

(2) M/D/1:
Moemo koristiti izraze za M/G/1 uz = 0:
1

Wconst =
2 ( )
(3) M/Ek/1:
Moemo koristiti izraze za M/G/1 uz = ()(0 + 1/) = 1/(2 ) 2 = 1/(42) k = 4:
1+ k

1+ 4

WErlang =
=
=
2k ( )
8 ( ) 8 ( )
Dakle, vidimo da vrijedi: Wexp = 2Wconst = (8/5)WErlang.
(b) Oznaimo s koeficijente 1, 1/2 i 8/5 za eksponencijalnu, konstantnu i Erlangovu razdiobu u
izrazima dobivenim u (a). Neka je b = 2a i b = 2a. Sada imamo:

a
1 5
Wa =
, 1, ,
2 8
a ( a a )

Wa
2 a
Wb =
=
2 a (2 a 2 a ) 2
NQb = bWb = 2 aWa / 2 = aWa = NQa
Vidimo da je oekivano vrijeme ekanja prepolovljeno, a oekivana duljina reda je ostala
nepromijenjena.
58.

Zadan je posluiteljski sustav M/G/1 gdje je 2 varijanca vremena posluivanja. Uz svaku tvrdnju
oznaite je li ona to na ili nije te obrazloite svoj odgovor.
(a) Porastom 2 (uz fiksni i ) porasti e N i NQ dok e W i T ostati nepromjenjeni.
(b) Kod izbora izmeu sporog (mali i 2) i brzog (veliki i 2) posluitelja spori je uvijek
pobjednik jer osigurava manji NQ.
(c) Uz fiksni i vrijednost za NQ je dvostruko vea kod eksponencijalne razdiobe vremena
posluivanja nego kod konstantnog vremena posluivanja.
(d) Izmeu svih moguih razdioba vremena posluivanja (uz fiksni i ) eksponencijalna
razdioba daje najveu vrijednost za NQ.

Rjeenje:
Za M/G/1 imamo (Pollaczek-Khintchine):

M. Kos

FER 24
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

NQ =

NQ
2 2 + 2
1
N
; N = NQ + ; W =
; T = =W +
2(1 )

(a) Pogreno: rasti e N i NQ, ali kad oni rastu tada rastu i W i T.
(b) Pogreno: kad su i 2 mali, NQ nije nuno mali.
(a) Tono: za eksponencijalno posluivanje je NQ = 2/(1 ) jer je 2 = 1/2;
za konstantno posluivanje je NQ = 2/[2(1 )] jer je 2 = 0.
(d) Pogreno: lako je pronai razdiobu sa 2 > 1/2.
59.

U posluiteljskom sustavu s Poissonovim ulazom posluitelj treba obaviti dva razliita posla i to
uzastopno jedan iza drugog tako da je ukupno vrijeme posluivanja korisnika jednako sumi
vremena posluivanja pojedinih poslova (oni su statistiki neovisni).
(a) Pretpostavimo da se trajanje prvog posla ravna po eksponencijalnoj razdiobi sa srednjom
vrijednosti 3 minuta, a trajanje drugog posla po Erlangovoj razdiobi sa srednjom vrijednosti 9
minuta i parametrom oblika k = 3. Koji model posluivanja treba koristiti da bi se opisao
ovakav sustav?
(b) Pretpostavimo da je dio (a) modificiran tako da se i trajanje prvog posla ravna po Erlangovoj
razdiobi s parametrom oblika k = 3 (srednja vrijednost ostaje 3 minute). Koji model
posluivanja treba koristiti da bi se opisao ovakav sustav?

Rjeenje:
(a) M/E4/1: Poissonov ulaz, Erlangovo posluivanje uz =1/12 i k = 4.
(b) M/G/1: Poissonov ulaz, openito posluivanje uz srednju vrijednos 3 + 9 = 12 min ( =1/12) i
varijancu 2 = 1/(k 12) + 1/(k22) = (1/k)[1/12 + 1/22] = (1/3)(32 + 9 2) = 30.

Napomene: Erlangova razdioba Ek, srednja vrijednost i varijanca su:

( k ) k k 1 k x
1
1
f ( x) =
x e
( x 0), E ( X ) = , 2 =
(k 1)!

k 2
i k su pozitivni parametri, a k je jo i cijeli broj (ako k nije cijeli broj govorimo o gama
razdiobi). Parametar k opisuje stupanj varijabilnosti vremena posluivanja obzirom na srednju
vrijednost i zove se parametar oblika ili broj faza. Pretpostavimo da su X1, X2,..., Xk neovisne
sluajne varijable s identinim eksponencijalnim razdiobama srednje vrijednosti 1/(k). Tada
sluajna varijabla X = X1 + X2 ++ Xk ima Erlangovu razdiobu s parametrima i k. Dakle,
ukupno posluivanje korisnka moe se razmatrati ne kao obavljanje jednog specificiranog posla
ve kao izvravanje sekvencije of k poslova. Ako ti poslovi imaju eksponencijalnu razdiobu
trajanja, tada e ukupno vrijeme posluivanja imati Erlangovu razdiobu. To e biti sluaj,
primjerice, kad posluitelj treba obaviti isti eksponencijalni posao k puta za svakog korisnika (zato
takvo posluivanje ponekad zovemo k-fazno).
Erlangova razdioba esto je jako dobra aproksimacija empirijski dobivenih razdioba vremena
posluivanja. Primjerice, eksponencijalna i degenerirana (konstanta) razdioba specijalni su sluaj
Erlangove za k = 1 i k = . Za vrijednosti k izmeu 1 i dobivaju se razdiobe sa srednjom
vrijednosti 1/, modom (k 1)/(k) i varijancom 1/(k 2).
Parametre za model M/Ek/1dobivamo kao specijalni sluaj modela M/G/1 u kojem je 2 = 1/(k 2).
M. Kos

FER 25
Informacijske mree: Rijeeni primjeri 3

NQ =
W=

2 /(k 2 ) + 2 1 + k 2
=
2(1 )
2k ( )

NQ

T =W +

1+ k

2k ( )

N = T
60.

Analizirajte otvorenu Jacksonovu mreu sastavljenu od N vorova povezanih u prsten.

Konfiguracija mree je simetrina: nakon zavretka posluivanja u nekom voru korisnik moe ii
u bilo koji od dva njegova susjeda s vjerojatnosti 0.3 ili napustiti mreu s vjerojatnosti 0.4.
Vanjske dolazne brzine za sve vorove su jednake /N; srednja trajanje posluivanja u svim
vorovima su jednaka 1.
Izraunajte ukupnu brzinu dolazaka u svaki vor i uvjet koji mora zadovoljiti da bi mrea bila
stabilna. Odredite ukupni srednji broj korisnika u mrei, srednje vrijeme odziva, ukupno srednje
vrijeme potrebno za posluivanje pojedinog korisnika i ukupni srednji broj posluivanja pojedinog
korisnika tijekom njegovog boravka u mrei.

M. Kos