Brojane oznake u autoelektrici

PALJENJE
1 - niski napon, indukcijski svitak, razvodnik paljenja - prekida (platine)
Razvodnik paljenja sa dva odvojena strujna kruga
1a - niski napon, indukcijski svitak 1, prvi razvodnik - prekida (platine)
1b - niski napon, indukcijski svitak 2, drugi razvodnik - prekida (platine)
2 - kratkospojni prikljuak kod magnetskog paljenja
4 - visoki napon, indukcijski svitak, razvodnik paljenja
Razvodnik paljenja sa dva odvojena strujna kruga
4a - visoki napon, indukcijski svitak 1, razvodnik paljenja
4b - visoki napon, indukcijski svitak 2, razvodnik paljenja
7 - tranzistorsko paljenje, prekida, ureaj za prkidanje
7a - tranzistorsko odnosno viskonaponsko kondenzatorsko paljenje, 1. bazni otpor
7b - tranzistorsko odnosno visokonaponsko kondenzatorsko paljenje, 2. bazni otpor
7f - viskononaponsko paljejne, kontakt za paljenje
15 plus preko prekidaa , dnevni potroai, indukcijski svitak
15a - izlaz predotpora k indukcijskom svitku
Grijai i prekida elektro pokretaa
17 prekida elektro pokretaa, elektro pokreta
19 grija predgrijavanja (kod dizelskih botora)
AKUMULATOR
30 - ulaz PLUS (+) od akumulatora, direktan
30a ulaz PLUS (+) od drugog akumulatora
31 povratni vodi ka akumulatoru - MINUS (-) ili uzemljenju (asiji), direktan
31b - povratni vodi ka akumulatoru 2 - MINUS (-) ili uzemljenju (asiji), preko prekidaa ili releja
(negativno prekidan)
(12/24 V serijski-paralelni akumulatori)
31a - povratni vodi ka akumulatoru 2 - MINUS (-)
31c - povratni vodi ka akumulatoru 1 - MINUS (-)
ELEKTRINI MOTORI
32 - povratni vod - (mogua zamjena polariteta na izvodima 32-33)
33 - glavni prikljuak + (mogua zamjena polariteta na izvodima 32-33)
33a samo-parkirni poloaj, prekida - automatsko gaenje
33b otpornik (shunt) polja
33f - 2. stupanj broja okretaja
33g - 3. stupanj broja okretaja
33h - 4. stupanj broja okretaja
33L - okretanje ulijevo
33R - okretanje udesno
ELEKTRO POKTRETA
44 - vod za izjednaenje, paralelni rad alternatora
45 izlaz odvojenog relej za elektro pokreta, glavno napajanje elektro pokretaa
45a - izlaz odvojenog relej za elektro pokreta 1, glavno napajanje elektro pokretaa 1
Ulaz, elektro pokreta I i II (dva elektro pokretaa u paralelnom radu)
45b - izlaz odvojenog relej za elektro pokreta 2
48 izvod na elektro pokretau i na releju za ponovno pokretanje koristi se za kontrolu procesa startanja
POKAZIVAI PRAVCA
49 - pokazivac pravca, ulaz
49a - pokazivac pravca, izlaz
49b - pokazivac pravca, izlaz (2. krug pokazivaca pravca)
49c - pokazivac pravca, izlaz (3. krug pokazivaca pravca)

ELEKTRO POKRETA
50 upravljanje elektrinim pokretaem, izravno
50a - upravljanje elektrinim pokretaem, neizravno
50b - upravljanje uzastopnosti pri paralelnim radom dvaju elektrinih pokretaa
50c - upravljanje uzastopnosti pri odvojenim magnestkim prekidacima, elektricni pokretac 1
50d - upravljanje uzastopnosti pri odvojenim magnetskim prekidacima, elektricni pokretac 2
50e - ulat, napajanje zapornog releja-elektrinog pokretaa
50f - izlaz, napajanje zapornog releja-elektrinog pokretaa
50h - izlaz, napajanje ponavljakog releja elektrinog pokretaa
ALTERNATOR
51 - DC napon ispravljaa
51e - DC napon ispravljaa sa zavojnicom oka za dnevnu vonju
SIGNALIZACIJA PRIKOLICE
52 - signali od prikolice za vuu, openito, kontorla guma
MOTOR BRISAA STAKLA
53 napajanje + brisaa
53a - napajanje + brisaa za automatsko zaustavljanje na poetnoj poziciji
53b - brisaci, 2.stupanj (namotaj otpornika)
53c pumpa vode za pranje stakla
53e - brisac, namotaj za koenje
53i - brisac s permanentnim magnetom i 3. etkicom, velika brzina
SIGNALIZACIJA PRIKOLICE
54 - stop svijetlo
54f - svijetlo kocenja na dvokrunom prekidau za pokazivae pravca
54g - trajna kocnica ili svijetlo za maglu na prikolici
RASVIJETA
55 - farovi za maglu
56 - farovi (kabel s glavnog prekidaca na preklopni prekidac)
56a - farovi za dugo svijetlo
56b - farovi za oboreno svijetlo
56c - djelomicno dugo svijetlo
56d - svijetlosni signal (svijetlosna sirena)
57 - pozicijsko svijetlo (kod motocikla)
57a - ulaz, prekidac svijetla za parkiranje
57L - svijetlo za parkiranje lijevo
57R - svijetlo za parkiranje desno
58 - pozicijska svijetla, svijetla registarske tablice, intrument ploe
58L - pozicijska svijetla lijevo
58R - pozicijska svijetla desno,svijetlo za registarsku tablicu
58b - preklop pozicijskih svijetala kod jednoosovinskih vozila
58c - pozicijska svijetla, za prikljuna vozila sa jednim vodeem i sa osiguraem na prikljunom vozilu
58d - promjnjvo osvjetljenje instrumenata
ALTERNATOR (magnetski generator)
59 - izlaz, izmjenicni napon
59a namotaj punjenja, izlaz
59b namotaj stranjeg svijetla, izlaz
59c namotaj Stop lampe,izlaz
61 - kontrolno svijetlo generatora
63 - regulator, promjena regulacijskog napona
63a - reglator, promjena strujnog ogranienja
64 - vod za napajanje poluvodikog regulatora (strujno ogranicenje)
ZVUNA SIGNALIZACIJA
71 - ulaz, prekidac sirene
71a izlaz k sireni 1&2, nii
71b - izlaz k sireni 1&2, vii
72 - alarmni prekidac, rotaciona svijetla
UNUTRANJOST
75 - radio

76 - zvucnik
77 vrata - upravljanje ventilom
PREKIDAI
Prekidajui i izmjenini prekidai
81 - ulaz
81a 1. prekidajui izlaz,
81b 2. prekidajui izlaz,
Spajajui prekidai
82 - ulaz
82a 1. spajajui izlaz
82b 2. spajajui izlaz
82z - 1.ulaz (odvojeni strujni krugovi)
82y - 1.ulaz (odvojeni strujni krugovi)
Prekidai sa vie poloaja
83 - ulaz, stupnjevani prekidac
83a - izlaz, stupnjevani prekidac 1.stupanj
83b - izlaz, stupnjevani prekidac 2.stupanj
83L - izlaz, stupnjevani prekidac lijevi stupanj
83R - izlaz, stupnjevani prekidac desni stupanj
STRUJNI RELEJ
84 - ulaz, pogon releja i kontakti releja
84a - izlaz, pogon releja
84b - izlaz, kontakti releja
RELEJI
85 - relej, izlaz pogon releja prema asiji ili MINUSU 85c - alarmni prekidac k prekidacu uzastopnosti tonova
86 - relej napajanje ulaz
86a - relej, napajanje, ulaz 1.namot
86b - relej, napajanje, ulaz 2.namot
Prekidaki ili izmjenini radni kontakti releja
87 relej, ulaz
87a - relej, 1 izlaz, prekidajui
87b - relej, 2.izlaz,
87c - relej, 3.izlaz,
87z - relej, 1.ulaz, (odvojen strujni krug)
87y - relej 2.ulaz, (odvojen strujni krug)
87x - relej 3.ulaz, (odvojen strujni krug)
Spajajui radni kontakti releja
88 - relej, ulaz, zatvarac
Relej sa spajajuim i izmjeninim kontaktima (spajajua strana)
88a - relej, 1.izlaz, zatvarac
88b - relej, 2.izlaz, zatvarac
88c - relej, 3.izlaz, zatvarac
Relej sa spajajuum kontaktima
88z - relej, 1.ulaz, zatvarac (odvojen strujni krug)
88y - relej, 2.ulaz, zatvarac (odvojen strujni krug)
88x - relej, 3.ulaz, zatvarac (odvojen strujni krug)
ALTERNATOR, GENERATOR I REGULATOR NAPONA
B+ - akumulator (+)
B- - akumulator (-)
D+ - dinamo plus (+)
D- - dinamo minus (-)
DF - dinamo pobuda
DF1 - dinamo pobuda 1
DF2 - dinamo pobuda 2
ALTERNATOR SA ODVOJENIM ISPRAVLJAEM
J- uzbudni namot plus (+)
K -uzbudni namot minus (-)
Mp - srednji prikljucak struje (zvijezdite)

U - prikljucak izmjenicne struje

V - prikljucak izmjenicne struje
W - prikljucak izmjenicne struje
POKAZIVA PRAVCA
C - pokaziva pravca-1.kontrolna arulja
C0 - Glavni prikljuak za odvojene krugove pokazivaa pravca pokretane zajednikim prekidaom
pokazivaa pravca
C2 - pokaziva pravca, 2. kontrolna arulja
C3 - pokaziva pravca, 3.kontrolna arulja
L - pokazivaci pravca lijevo
R - pokazivaci pravca desno

Relej je jedna od najee korienih elektrikih komponenti

koje se koriste u savremenom automatizaciji. Imaju niz pogodnosti koje
utiu na estu primenu, jedne od njih su rad na opsegu temperatura od
-40oC do +80oC kao i lako odravanje. Postoje nekoliko vrste releja: releji
snage, step releji, industrijski releji, vremenski releji itd. Isto tako postoji
veliki broj firmi koje ih proizvode: Iskra, Finder, Ningbo,Teledyne, Omroni i
drugi.
Princip rada releja
Relej je naprava koja se koristi za prekidanje ili uspostavljanje strujnog
kola putem elektromagneta koji otvara i zatvara strujne kontakte.
Elektromagnet se obino sastoji od mnogobrojnih namotaja bakrene ice
na eleznom jezgru. Kada struja tee kroz icu (primarno strujno kolo), oko
elektromagneta se stvara magnetno polje koje privlai eleznu kotvu.

Kotva nosi na sebi elektrine kontakte, koji onda otvaraju ili zatvaraju
sekundarno strujno kolo (strujni krug).
Kada se prekine struja kroz elektromagnet, elektromagnet vie ne privlai
eleznu kotvu, i ona se vraa u poetni poloaj, obino uz pomo opruge.
Time elektrini kontakti prekidaju ili uspostavljaju strujno kolo, u zavisnosti
od tipa kontakata (NO/NC).

Slika 1: a) iskljuen i b) ukljuen

Na slici 1a, relej je iskljuen. Kontakti blie elektromagnetu (uti cilindar)
su zatvoreni (normalno zatvoren kontakt NC) a kontakti dalje od
elektromagneta su otvoreni (normalno otvoren kontakt NO). Na slici 1b,
relej je ukljuen. Elektromagnetno polje privlai kotvu koja pomera srednji
kontakt koji sad uspostavlja vezu sa desnim a prekida vezu sa levim. Na
slici 1 je dakle prikazan relej sa naizmeninim kontaktima. Na slici 1 se
takoe vide i delovi releja: 1) elektromagnet, 2) kotva, 3) kontakti.

Slika 2. Simbol releja sa naizmeninim kontaktima

Delovi releja
Ram (eng. yoke) na sebi dri elektromagnet (eng. coil), koji kada se
prikljui na napajanje privlai eleznu kotvu (eng. armature). Kotva
uspostavlja ili prekida set elektrinih kontakata (eng. contacts), a vraa se u
polazni poloaj uz pomo opruge (eng. spring), kad kroz elektromagnet
vie ne tee struja. Na slici 3 moete videti delove releja.

Slika 3: a) kotva, b) opruga, c) ram, d) kontakti, e) elektromagnet

Podela releja
Podela releja prema nainu napajanja
Po nainu napajanja postoje: obini (neutralni) i polarizovani
elektromagnetski releji. Kod obinih releja, kotva od eleza bie privuena
od strane elektromagneta nezavisno od smera struje kroz nju. Ovi releji
mogu da rade i na naizmeninu (AC) i na jednosmernu (DC) struju.
Polarizovani releji koriste stalni (permanentni) magnet, pa su osetljivi samo
na jedan smer struje. Kod ovih releja prilikom povezivanja treba paziti na
polaritet napajanja.
Podela releja po funkciji
Releji mogu biti releji za optu upotrebu, automobilski, telefonski,
telegrafski, frekventni, indukcioni, strujni, strujno-naponski i drugi.
Razlikujemo i jednu posebnu kategoriju releja koji se zovu vremenski releji.
Vremenske releje karakterie unapred definisano (uglavnom podesivo)
kanjenje prilikom ukljuivanja ili prilikom iskljuivanja kontakata nakon
dovoenja upravljakog signala.
Vremenski relej sa zakanjenjem pri ukljuivanju (slika 4a) nakon
dobijanja upravljakog napona (A2-A1) kasni sa pomeranjem svojih
kontakata za unapred definisano vreme t. Dijagram signala kod ovog
vremenskog releja prikazan je na slici 5a.

Slika 4. Simbol vremenskog releja: a) sa kanjenjem pri ukljuenju,

b) sa kanjenjem pri iskljuenju

Vremenski relej sa zakanjenjem pri iskljuivanju (slika 4b) nakon
nestanka upravljakog napona (A2-A1) kasni sa vraanjem svojih kontakata
u prvobitno stanje za unapred definisano vreme t. Dijagram signala kod
ovog vremenskog releja prikazan je na slici 5b.

Slika 5. Vremenski dijagram signala vremenskih releja: a) sa kanjenjem pri

ukljuenju,
b) sa kanjenjem pri iskljuenju
Kontakti releja
Normalno otvoreni i normalno zatvoreni kontakti
Veina releja ima vie parova kontakata. Da bi se razjasnilo stanje u kome
se oni nalaze, uzima se da je normalno stanje kada struja ne tee kroz
elektromagnet (relej je iskljuen). Razlikujemo normalo otvorene i
normalno zatvorene kontakte. Oznaavanje kontakata releja prikazano je
na slici 6.

Slika 6. Oznaavanje kontakata releja

Ako je navedeno da je odreeni par kontakata normalno otvoren (eng.
normal open NO), to znai da su ti kontakti otvoreni kad je relej iskljuen
(nema struje kroz elektromagnet) a zatvoreni kad je relej ukljuen. Obrnut
je sluaj za normalno zatvorene kontakte (eng. normal close NC).
Normalno otvoreni kontakti se obeleavaju sa brojanim oznakama 3 i 4 ili

ukoliko ih ima vie sa 13/14, 23/24, itd, dok se normalno zatvoreni kontakti
obeleavaju sa brojanim oznakama 1 i 2 ili ukoliko ih ima vie sa 11/12,
21/22, 31/32, itd.
U sluaju da relej poseduje obe vrste kontakata (sluaj kod releja sa slike 6)
prvi broj (1x, 2x, ) oznaava fiziki koji je po redu dotini kontakt, a drugi
broj (x1, x2, x3 i x4) oznaava sam izvod kontakta a samim tim i tip
kontakta.
Struja kontakata
Prilikom prekidanja jednosmernih struja usled razdvajanja kontakata
dolazi do veeg varnienja nego kod naizmeninih struja. Kod
naizmeninih struja (na 50 ili 60 Hz) dolazi do minimuma struje 100 ili 120
puta u sekundi zato je i varnienje ree i manje i kontakti imaju dui vek
trajanja. Kontakti su metalni, esto presvueni slojem platine ili srebra radi
bolje provodnosti.
Radni napon i stuja
Na relejima su obino dati podaci slini ovima: 12 Vdc, 120 Vac, 3 A. To
znai da je radni napon elektromagneta 12 V jednosmernog napona(DC), a
kontakti su predvieni za prekidanje naizmeninog napona(AC) od 120 V,
pri emu je struja ne vee od 3 A.
esti radni naponi elektromagneta (zavojnice, primarnog kola) releja su 5,
12, 24 V. esti radni naponi kontakata su 12 i 24 V jednosmernog
napona(DC), i 120 i 220 V naizmeninog napona(AC).
Prednosti i mane releja
Prednosti releja:
1. Lako prilagoavanje razliitim naponima
2. Temperaturna nezavisnost (-40 do 80C)
3. Visok otpor izmeu iskljuenih kontakata
4. Mogue ukljuivanje /iskljuivanje veeg broja nezavisnih elektrinih kola
5. Prisutno galvansko razdvajanje izmeu upravljakog i glavnog (radnog)
elektrinog kola
6. Jednostavno odravanje

Mane releja:
1. Zahtevaju dosta prostora
2. Javljaju se umovi pri reagovanju (elektrino zagaenje mree)

3. Ograniena brzina reagovanja (3 -17ms)

4. Osetljivi na uticaj prljavtine (praine)

Deo teksta je preuzet iz skripte predmeta:

Komponente tehnolokih sistema, prof. dr. Stevan Stankovski, Uvod u

Elektopneumatiku, sa Katedre za industrijsko inenjerstvo i mendment

Sa Fakulteta Tehnikih Nauka u Novom Sadu, Univerzitet u Novom Sadu.

Vojna enciklopedija, Beograd 1974., kniga osma.

Dalja objanjenja pojmova korienih u ovom tekstu mozete nai u pomenutim

knjigama.