JAVNE FINANCIJE

1.(1.) Objasnite pojam javnih financija !

JAVNE FINANCIJE ekonomska analiza djelovanja drave putem javnih prihoda i javnih rashoda koji se
iskazuju proraunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne
politike. Mi kroz javne financije analiziramo sustav javnih prihoda i rashoda i uinke koji oni izazivaju.
Drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih manje vanih instrumenata: nadzor, regulacija,
donoenje zakona, monetarna politika.
Poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda (procjena uinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu
tereta izmeu stanovnika te utjecaj na gospodarski rast) i javnih rashoda (utvrivanje uinaka dravnih
rashoda te utvrivanje minimalnih financijskih standarda u pruanju javnih dobara i usluga na temelju
procjene trokova i koristi).
Postoje tri osnovne funkcije javnih financija:
1. ALOKACIJSKA - pribavljanje sredstava kroz javne prihode i opskrba drutva sa javnim
dobrima (osigurati uinkovitu ponudu javnih dobara (obrana, plonik, rasvjeta, isti zrak i sl))
2. DISTRIBUCIJSKA funkcija preraspodjele. Drava kroz svoje instrumente vri preraspodjelu
dohotka. Primjerice progresivnim oporezivanjem drava namee vee poreze pojedincima veeg
dohotka i time utjee na stvaranje jednakih ansi (ili socijalne naknade pa i porodiljine naknade
zbog demografskih ciljeva). Iako u ekonomiji nije uvijek loa razlika u dohocima (u onim
sluajevima kada je to posljedica sposobnosti) preraspodjela je prije svega uzrokovana situacijama
nejednakih ansi. Da trite odrava situaciju jednakih ansi ova uloga javnih financija ne bi niti
postojala.
3. STABILIZACIJSKA to je utjecaj drave na razinu ekonomskih aktivnost. S obzirom da se
realni dohodak u nekom vremenu t kree u ciklusima (ekspanzije i recesije), drava moe
djelovati u fazama ekspanzije restriktivno, a u fazama recesije ekspanzivno, kako bi ispeglala
oscilacije da se one to manje osjete. Kroz javne rashode djeluje direktno na poveanje i
smanjenje ekonomske aktivnosti a javnim prihodima djeluje na osobnu potronju (smanjivanjem
poreza poveava osobnu potronju i poveanjem stope poreza smanjuje osobnu potronju).
2. (2.) to ini javni sektor? (to je Drava)
Ugrubo svaka drava moe se podijeliti na takozvanu opu dravu i javna poduzea. Sa aspekta javnih
financija uglavnom promatramo opu dravu.
Opa drava se sastoji od sredinje drave, regionalne i lokalne. U hrvatskoj opa drava je:
1.Sredinja drava koju ini vlada sa svojim ministarstvima (13)
2. Regionalna drava su upanije (20+zagreb).
3. Lokalna drava su opine i gradovi (429 + 126).
Svaki grad,opina, upanija i sredinja drava imaju svoj proraun koji imaju svoje prihode i rashode.
Postoje i javna poduzea (ona koja su preko 50% u dravnom vlasnitvu).

PRORAUN (na kraju skripte par pitanja on je spominjao ovdje)

Dravni proraun Plan prihoda i rashoda sredinje drave koji se planira za sljedeu godinu. Donosi ga
sabor na prijedlog vlade. Uz sredinju dravu tu spadaju i neki izvanproraunski fondovi (fond za zatitu
okolia i energetske uinkovitosti, hrvatske ceste, dravna agencija za osiguranje depozita, agencija za
upravljanje dravnom imovinom).
Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave Plan prihoda i rashoda lokalnih i regionalnih
jedinica za sljedeu godinu.
Proraun ope drave na kraju godine zbrajaju se svi prorauni kako bi dobili proraun ope drave.
Dakle, on se ne donosi kao prva dva ve se dobiva postupkom konsolidacije na kraju godine za proteklu
godinu. Zbrajaju se svi prorauni i oduzimaju meusobni transferi. Jedino tako moemo vidjeti koliko je
u protekloj godini kompletna drava prihodovala, potroila i ako ima razlike zaduila.

4. (4.) Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora?

Drava ima pravo posegnuti za mjerama prisile
Drava moe izricati naredbe i zabrane
Iako se prisila moe primjenjivati i u privatnom sektoru, nadlenost drave je najvia i konana
dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra)
drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora
drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom stjecanja dobiti
drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva

5. Objasnite organski nazor o dravi!

Pojedinci su znaajni samo kao dio drutva, a dobro pojedinca podreeno je dobru drutva. Drutvo
ili zajednica je iznad pojedinca
Ciljeve drutva odreuje drava
Drutveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvanije kako ih odabrati
6. Objasnite mehaniki nazor o dravi!
U sreditu je pojedinac, a ne grupa ili drutvo i drava postoji za dobrobit pojedinca.
Minimum to drava treba pruiti je zatita i infrastruktura nuna za ivot drutva (npr. Svjetionici,
putovi, mostovi, kanalizacija..).
Unutar mehanikog nazora razlikujemo :
a) Liberale/Libertarijance za vrlo ogranienu dravu i protiv svake ekonomske uloge drave
b) Socijaldemokrate za dobrobit pojedinca potrebna znaajna dravna intervencija (naknade
zaposlenicima)
7. Kako se moe mjeriti veliina drave i koji je nain bolji?

Veliina drave se moe mjeriti na nekoliko naina:

mjerenje pomou godinjih izdataka (kupnja roba i usluga, veliina transfera, plaanje kamata)
pomou prilagodbe rashoda inflaciji
pomou dravne potronje po stanovniku
pomou udjela u BDP-u.
Hrvatska mjeri veliinu drave tako da javne rashode ope drave dijeli sa BDP-om
8.(5.) Objasnite metode pozitivne i normativne analize koje se primjenjuju u podruju javnih
financija. (metode istraivanja u javnim financijama)

Javne financije bave se pitanjima iz podruja normativne i pozitivne analize. Metode normativne analize
kau kakve bi stvari trebale biti. No teorija je jedno a praksa je drugo, pa nam metoda pozitivne analize
govori kako stvari jesu. Drugim rijeima:
Normativna analiza pita se:
Treba li se drava uplitati u alokaciju resursa?
Kakva je raspodjela pravedna i treba li, i u kojoj mjeri, fiskalna politika utjecati na pravednost
u raspodjeli?
Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu razliitih budetskih politika?
Pozitivna analiza ima cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike. pita se:
Kako odreene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka?
Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda?
to oblikuje fiskalne institucije i to determinira fiskalnu politiku?
9. (6.) to je ekonomika blagostanja?
Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnih
ekonomski stanja. Teorija blagostanja koristi se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je trite
uspjeno od onih u kojima trite neuspjeno djeluje. Ekonomiku blagostanja moemo objasniti pomou
pareto uinkovitosti.
10. (7.) Grafiki pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita alokacija.
(Pareto Efficiency) alokacija resursa u kojoj ni
jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne
bude gore.
Zamislimo li ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu
troiti samo jabuke i smokvine listove. Ekonomika
blagostanja kae da svaki pojedinac eli
maksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost).
Kako bi adam maksimizirao svoju korisnost on se
mora kretati na viu krivulju indiferencije. Krivulja
indinferencije pokazuje sve koare dobara sa istom razinom korisnosti. Ponuda dobara je nepromjenjiva
(stalna). Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim
dobrima. Nagib krivulje indiferencije od adama predstavlja graninu stopu supstitucije (MRS) odnosno
spremnost adama da supstituira smokvine listove sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto uinkovitosti kae
da se Pareto uinkovitost postie kada je granina stopa supstitucije od adama jednaka graninoj stopi
supstitucije od eve a to se deava u uvjetima kada se krivulje indiferencije od adama i eve tangiraju
(MRSadam=MRSeva). Pareto uinkovitost se ostvaruje kada se ne moe poveati korisnost jedne osobe
a da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije adama i eve ima beskonano pa time ima i beskonano
potencijalnih Pareto uinkovitih toaka a skup tih toaka ini krivulju ugovora. Pareto uinkovita toka je
samo jedna i kad se ostvari vie nema pomicanja.
11. (8.) to je Pareto uinkovita alokacija?

Pareto uinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji nain da jedna osoba postane
bogatija, a da se druga pritom ne uini siromanijom (toka p na gornjem grafu). Dok god to ne vrijedi
imamo prostora za pareto poboljanje.
Pareto poboljanje relokacija resursa koja jednu osobu ini bogatijom, a da pritom nitko ne
osiromauje. PARETO POBOLJANJE je relokacija resursa

PRAVEDNOST: (nevezano niti za jedno pitanje posebno ali relevantno za vie pitanja)
Samo zato to je neka Pareto uinkovita toka mjesto gdje drutvo ostvaruje maksimalnu
korisnost, ono opet moe zahtijevati dravnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost.
Drutvo, dakle, moe biti spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto
uinkovita ali je socijalno prihvatljiva (pravedna). Pa je to odgovor o razlogu dravne
intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi se drutvenom poeljnou
alternativnih ekonomskih stanja. Ona ne kae da je pareto uinkovita alokacija najpoeljnija jer
moda nije socijalno pravedna.
12. (9.) to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki.

Postoji niz potencijalnih Pareto uinkovitih toaka, a

spoj svih potencijalnih Pareto uinkovitih toaka
naziva se krivulja ugovora, koja je na slici oznaena
sa mm. Krivulja ugovora prolazi kroz toke u kojima
se krivulje Adama i Eve tangiraju. Kretanjem po
krivulji ugovora pomiemo se po raznim potencijalnim
pareto uinkovitim tokama. Kretanjem se poveava
blagostanje adama a smanjuje blagostanje eve (ili
obrnuto u suprotnom smjeru). Iako su na toj krivulji
sve toke pareto uinkovite veina nije socijalno
prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, drutvo odbacilo. Drutvo je ponekad spremno
zahtijevati dravnu intervenciju pomicanjem blagostanja u toku koja nije pareto uinkovita jer smatra da
je ispunjavanje uvjeta pravednosti vanije od maksimiziranja blagostanja.
13. (10.) Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto uinkovitost? Objasnite.
Uvjet koji se treba zadovoljiti da bi se postigla pareto uinkovitost je da granine stope supstitucije budu
jednake za sve potroae. A ona se postie samo na mjestima gdje se krivulje indiferencije tangiraju.
14. (11.) O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?
Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju kao savreni
konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete pojavljuje Pareto
uinkovita alokacija sredstava i izvora.
Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u naem primjeru to znai da i Adam i Eva plaaju
istu cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj).
Konkurencija, uz maksimiziranje ponaanja svih pojedinaca vodi uinkovitom ishodu.
Krivulja proizvodnih mogunosti (imovi predavanja)

Krivulja proizvodnih mogunosti nam pokazuje maksimalnu koliinu jednog dobra koje se moe
proizvesti uz bilo koju zadanu koliinu drugih dobara. Za razliku od promatranja problematike Pareto
uinkovitosti, ovdje je ponuda dobara promjenjiva. Nagib te krivulje pokazuje graninu stopu
transformacije. Uvijet za pareto uinkovitost kada je ponuda dobara promjenjiva je
MRT=MRSadama=MRSeve. U tim uvjetima nemogue je postii pareto poboljanje. Granina stopa
transformacije je stopa po kojoj gospodarstvo moe transformirati proizvodnju jednog dobra u
proizvodnju drugog dobra. To je apsolutna vrijenost nagiba krivulje proizvodnih mogunosti.

15. (12.) to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je grafiki.

Sve toke na ovoj krivulji su pareto uinkovite, ali ne i pravedne. Krivulja moguih korisnosti
pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca.
Izvedena je iz krivulje ugovora. Sve toke na krivulji moguih korisnosti su pareto uinkovite,
ali one oznaavaju razliite distribucije dohotka izmeu dva pojedinca.

16. (13.) to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja? (Objasnite krivulju drutvene

indiferencije)

Drutvena dobrobit (welfare) ovisi o korisnostima svakog lana drutva, odnosno: W=F(Uadam,
Ueva) Funkcija drutvenog blagostanja je koncept pretvaranja individualnih korisnosti u drutveno
blagostanje. Drugim rijeima, drutvena dobrobit je neka funkcija korisnosti svakog pripadnika toga
drutva individualno. Moemo rei da je drutvo bogatije kada bilo koji od njegovih lanova postaje
bogatiji. Koncept prvi puta iznosi Abram Bergson
(Maksimiziranje drutvenog blagostanja nema u 200 pitanja)

Toka 1 je Pareto uinkovita. Nepoeljna je jer

ne maksimizira drutveno blagostanje i zato jer
nije pravedna.
Toka 3 maksimizira drutveno blagostanje i
pareto uinkovita je ali nije pravedna.
Drutvo e moda zbog pravednosti odabrati
toku 2 iako nije Pareto uinkovita i ne
maksimizira drutvenu korisnost.

Ako spojimo krivulju drutvene indiferencije i krivulju moguih korisnosti moemo vidjeti koje
bi bile poeljne opcije. Konkurentski sustav vodi do neke alokacije na krivulji moguih korisnosti
ali to ne mora biti toka koja maksimizira drutveno blagostanje. Toka koja maksimizira
drutveno blagostanje je ona toka u kojoj se dodiruju krivulja drutvene indiferencije i krivulja
moguih korisnosti (toka 3). No, to ne znai da e ta toka biti najpoeljnija jer nije pravedna.
Dravna intervencija, ak i ako gospodarstvo stvara Pareto uinkovitu alokaciju sredstava i
izvora, moe biti nuna za postizanje pravedne distribucije korisnosti. Dravnu aktivnost
opravdava i mogunost da odreeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike
blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tritu. Ako oni ne postoje alokacija sredstava
i izvora na slobodnom tritu moe biti neuinkovita.
17. (14.) to su meritorna dobra i navedite primjer?

Svi ljudi ne znaju to ele i to je za njih dobro. Tu drava prilazi sa meritornim dobrima. Meritorna dobra
su posebna vrsta javnih dobara. Dobra vieg reda koje drava prisiljava pojedince da ih koriste ili nudi ta
dobra ak i kad ih pojedinci ne ele. Dijete od sedam godina teko moe znati da je za njega dobra
osnovna kola. Drugi primjer je zdravstvo. Ne bi se svi osigurali da zdravstveno osiguranje nije prisilno a
time bi dolo do problema negativnog izbora. Jo neka od meritornih dobara su kultura i umjetnost i sport.
18. (15.) Kada se moe opravdati dravna intervencija u gospodarstvo? (Zato je potrebna dravna
intervencija u gospodarstvu? imovi)
Dva su razloga:
Zbog ekonomike blagostanja: ak i kada trite ostvaruje pareto uinkovitu alokaciju sredstava i
izvora i maksimizira drutveno blagostanje, drutvo moe zahtijevati dravnu intervenciju kako bi
ostvarilo pravedniju alokaciju. Drutvo e ponekad biti spremno imati niu razinu blagostanja i biti
Pareto neuinkovito kako bi ostvarilo vaniji cilj, a to je drutvena pravednost.
Zbog trinih neuspjeha koji nastaju:
a) Utjecaj na trite: Ako pojedinac ili poduzee moe utjecati na cijene, tada e alokacija
uglavnom biti neuinkovita. Poduzee koje ima veliku mo na tritu moe dii cijene iznad
graninog troka i nuditi manje proizvoda nego to bi to inila konkurencija. To su sluajevi kada
poduzea mogu utjecati na cijene monopoli, oligopoli i sl.
b) Nepostojanje trita
- Asimetrine informacije: Na savrenom tritu informacije su svima dostupne,
besplatne i potpune. No esto se dogaa da trite svoju informacijsku ulogu obavlja
samo djelomino uspjeno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene,
nepotpune ili skupe, pa trite ne prua ispravne znakove za uinkovitu alokaciju
resursa. Primjerice doktor vas moe poslati na pretrage koje ete skupo platiti a nisu
vam potrebne. Drava treba ispraviti ovaj trini nedostatak i osigurati svima potrebne
informacije.
- Eksternalije: U nekim sluajevima pojedine odluke potroaa ili proizvoaa mogu
utjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasian primjer vanjskog uinka
predstavlja zagaenje okolia. (Bolje objanjeno u pitanju br 29.)
- Javna dobra: Privatni poduzetnik ne eli preuzeti proizvodnju takvih dobara jer ne
moe izvriti njihovu naplatu, niti iskljuiti neplatie iz potronje. (Pitanje 22.)
19. (16.) Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita. (nije spomenuo)
To su situacije kada ne postoje uvjeti za postizanje uinkovitog trinog rjeenja:
(1) opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kad je naruena savrena konkurencija
(2) asimetrine informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani
(3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili
porez za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega.
(4)vanjski uinci (eksternalije)
..drugim rijeima zbog svih razloga navedenih u prethodnom pitanju, bez prvog (ekonomike
blagostanja)
22. Definirajte pojam javnog dobra, pronaite primjer za javno dobro I objasnite obiljeja koja ga
ini javnim dobrom.

Javna dobra su dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentna u potronji (za razliku od privatnog dobra
koje je i konkurentno i iskljuivo u potronji). To znai da, ako elimo pojesti sladoled, moramo imati
novaca za sladoled (iskljuivost). ak i ako imamo novaca za sladoled, krinja se moe isprazniti i u tom
sluaju ak i ako imamo novaca sladoled ne moemo kupiti (konkurentnost u potronji). Javna dobro je,
recimo, maksimirski park u koji moemo ui bez ikakvog troka (neiskljuivo) i etati se koliko god puta
elimo (nekonkurentno). Primjeri javnih dobara su: parkovi, ume, ceste, javna rasvjeta, obrazovanje
(recimo osnovna kola), svjetionik, isti zrak, obrana i sl. Rijetko koje javno dobro je u potpunosti
nekonkurentno i iskljuivo. Primjer je Knjinica: Ako su sva mjesta za stolovima popunjena ili je knjiga
koju trebate posuena, to javno dobro moe biti konkurentno. Cesta moe isto biti iskljuiva u sluaju
velike guve. Ni jedno javno dobro nije u potpunosti isto javno dobro. Ipak primjer istog javnog dobra
je nacionalna obrana i kontrola zagaenja.
23. (21.) Grafiki prikaite i objasnite kako se izvodi krivulja potranje za privatnim dobrom.

Izvodi se tako da vodoravno zbrajamo krivulje potranje. Na osi (za sva tri grafa) x oznaena je koliina
dobra (smokvin list), a na osi y nalazi se cijena. Uz cijenu od 5 kuna Adam je spreman kupiti jednu
jedinicu a Eva dvije. To znai ako je cijena 5 kuna, zajedno e biti spremni kupiti 3 jedinice (D S
24. (22.) Grafiki prikaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea na tritu privatnog dobra.

Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim to se treem grafu dodaje krivulja trine ponude(S s). Ravnotea
se ostvaruje kada su ponuda i potranja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troi
jedan i pol smokvin list, a Eva tri.
Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potranja i ponuda jednake.
Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi:
MRTjs=MRSjsAdam= MRSjsEva (krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)
25. (23.) Grafiki prikaite i objasnite kako se izvodi agregatna krivulja potranje za javnim
dobrom.

Javna dobra se koriste u jednakim koliinama. Da bi se pronala

zajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje
su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje
krivulja potranje.
Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope
supstitucije.
Adam i Eva ele kupiti vatromet. Adam je spreman platiti 6 Edena za 20
raketa a eva 4. Zajedno su spremni platiti 10 Edena za 20 raketa.
Pretpostavke:
1. Zajedniki jednoglasno odluuju kupiti vatromet
2. Otvoreno (iskreno) iskazuju svoje preferencije.
3. Drutvo se sastoji od dvoje ljudi
4. Postoji jedno javno dobro.

26. (24.) Grafiki pokaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea na tritu javnog dobra.
Prvo treba ponoviti cijeli tekst iz prijanjeg zadatka.
Ravnotea je tamo gdje je ponuda jednaka potranji, a to je u cijeni od 6
edena. Iz grafa vidimo da je zajednika potranja pri cijeni od 6 edena 45
raketa.
Problem je u tome to je u stvarnim drutvima gdje ima vie ljudi teko
postii suglasnost (ali ne i nemogue). Drugi problem je to to ne
moemo sa sigurnou znati da osobe ne lau o preferencijama ka
promatranom javnom dobru.
Kada se kupuju dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentna u potronji
tada su pojedinci skloni skrivati svoje preferencije (vercati se).

27. (25.) Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnotea na tritu javnog dobra?
Obrazloite to. PONOVITI

Kod javnog dobra, za razliku od privatnog, svatko troi jednaku koliinu tog dobra ali su spremnosti za
plaanje tog dobra razliite. Ravnotea na tritu javnog dobra postie se u toki u kojoj je spremnost svih
uivatelja tog dobra da plate dodatnu jedinicu jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice.
Dakle, ravnotea se postie kad je zbroj graninih stopa supstitucije svih subjekata jednak graninoj stopi
transformacije nekog dobra, to je zadano uvjetom:
MRS1 + MRS2 + MRS3. + MRSn = MRT
28. (26.) Objasnite problem vercera/slijepog putnika. (Zato je trite neuinkovito u ponudi javnih
dobara)
Kada se kupuju dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentna u potronji tada su pojedinci skloni skrivati
svoje preferencije (vercati se, lagati o preferencijama). Upravo zbog tog vercanja (free ride) odnosno
nemogunosti da se saznaju preferencije svakog pojedinca za pojedinim javnim dobrom je trite
neuinkovito u ponudi javnih dobara. Proizvoa bi imao problem naplate jer ne zna preferencije svakog
pojedinca.
29. (27.) Definirajte pojam eksternalija.
Eksternalija (eksterni efekti, prelijevanje, efekt susjedstva) ili eksterni odnosno vanjski uinak je uinak
koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje
ne ostvaruje putem trinih cijena. Pozitivne eksternalije poveavaju blagostanje okoline a negativne
eksternalije utjeu na smanjenje blagostanja okoline.
Primjer pozitivne eksternalije: Ako poistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza stvorili smo
pozitivnu eksternalije. Stvorili smo neku korisnost susjedu a on za to nije platio (ne odvija se pomou
trinih cijena).
Primjer negativne eksternalije: Tvornica koja zagauje rijeku svojim djelovanjem stvara troak
ribikom drutvu koje u rijeci lovi ribu. Ili pua koji zapali cigaretu pred nepuaem pa mu zagauje
zrak.
Problem eksternalija je to djeluju na ekonomsku uinkovitost. S obzirom da taj problem trite ne moe
rijeiti govori se o trinom neuspjehu. To jedino moe rijeiti drava. Eksternalije postoje iskljuivo zbog
nepostojanja vlasnikih prava (primjerice zrak je niiji i svaiji).
30. (28.) Koja su osnovna obiljeja eksternalija?
1. Vanjske uinke mogu stvarati i potroai i proizvoai. npr. osoba-potroa koja u sobi pui cigaretu
2. Vanjski su uinci po svojoj prirodi reciproni. Ako branimo puau da pui stvaramo mu tetu recipronu
onoj koju stvaramo nepuau ako puau dozvolimo da pui.
3. Vanjski uinci mogu biti pozitivni. Ako poistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza.
4. Javna dobra se mogu promatrati kao posebna vrsta eksternalija. Ako bi oistili snijeg sebi i susjedu
uinili bi pozitivnu eksternaliju. Ako oistimo cijelo susjedstvo, uinili bi javno dobro.

32. (30.) Grafiki prikaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje negativne
eksternalije!

10

Drutvo se sastoji od 2 ljudi. Bart ima tvornicu a

Lisa lovi ribu na rijeci. Cilj nije da se zabrani
zagaenje ve treba natjerati oneiivaa da
percipira taj troak (da ga nadoknadi). Bart ima
korist od svoje proizvodnje (MB) i privatni
troak (MPC) i proizvodit e onu koliinu gdje je
granina korist jednaka graninom troku
(MB=MPC, g). Lisa ima marginalnu tetu (MD)
koja se poveava sa poveanjem proizvodnje.
Drutveni troak je Bartov privatni troak i
drutvena teta (MSC = MPC+MD). Za drutvo
prihvatljiva proizvodnja bi bila u toki d (gdje je
MSC = MB) jer ono isto ima odreenu korist od
Bartove proizvodnje.
- proizvoa gubi dobit u iznosu dcg
- potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh
- neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh

33. (31.) Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje neuinkovitosti nastalih
eksternalijama?
Privatna rjeenja:
1.spajanja poduzea i internalizacija eksternalija (da se Bart i Lisa udrue u jedno poduzee)
2.primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila. (da se papir ne baca na pod nego u ko i da se vaka
ne lijepi ispod klupe)
Dravna rjeenja:
1.porezi oporezovati po proizvedenom proizvodu ili proizvedenom oneienju
2.potpore platiti da ne proizvode (moralno manje prihvatljivo)
3.stvaranje trita
4.utvrivanje vlasnikih prava - recimo odluimo da je rijeka od Barta.
5.regulacija

34. (32.) Objasnite pojam Piguovog poreza!

Porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti pri
uinkovitoj razini proizvodnje.
Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako
bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez
35. (33.) Grafiki prikaite djelovanje Piguovog poreza.

11

Oneiivai proizvode previe jer se susreu sa preniskim trokovima proizvodnje. Kako bi se to

ispravilo mogu se nametnuti porezi i time poveati cijena proizvodnje. Ako natjeramo oneiivaa da
smanji proizvodnju sa Q1 na Q* tako da mu nametnemo jedinini porez. Taj porez mora iznositi cd. Jer e
se tada krivulja MPC prei na MPC+cd.

12

-za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade rtvama oneienja

-teko je pronai odgovarajuu stopu poreza
-primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i stupanj oneienja
36. (34.) Objasnite pojam Pigouove potpore te glavna ogranienja.
Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiuje-drava daje
potporu za svaku jedinicu koju oneiiva ne proizvede (uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa)
potpora za oneienje.
Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna
za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja
Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja)
koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija.
Potpore mogu biti etiki nepoeljne

37. (35.) Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore.

Pigouova potpora - cd
Kako smo Barta oporezivali za svaku jedinicu
koju proizvedi tako u potpori moemo isplatiti
Barta za svaku jedinicu koju ne proizvodi. Iznos
emo mu dati opet u iznosu cd za svaku ne
proizvedenu jedinicu.
Za razine proizvodnje vee od Q*, oportunitetni
troak proizvodnje (MPC+cd) je vei od
granine koristi (MB).
ISTI GRAF KAO I KOD PIGUOVA POREZA,
JEDINA RAZLIKA JE STO JE POREZNI PRIHOD
BIO (ijhk) a PIGUOVA POTPORA (hkcd)

38. (36.) Grafiki prikaite i objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama pomou
stvaranja trita.
Drava sama odlui koja je to uinkovita razina proizvodnje (Z*), zatim prodaje dozvole za oneienje.
Tko na aukciji kupi dozvolu moi e proizvoditi a tko ne
kupi nee ( s time da je koliinu ograniila drava).
Naknadama za oneienje kasnije poduzea mogu
trgovati. Naknadama za oneienje eliminira se
neizvjesnost u pogledu koliine oneienja. Oni koji nisu
spremni platiti cijenu P1 moraju prestati proizvoditi ili
primijeniti iu tehnologiju.

39. (37.) O emu govori Coaseov teorem?

Sa aspekta uinkovitosti svejedno je kome se dodjeljuju vlasnika prava (kome pripada rijeka, Bartu ili
Lisi) sa aspekta uinkovitosti rjeavanja problema eksternalija. Ako je Bart vlasnik rijeke moe Lisi rei
da mu plati za smanjenje proizvodnje u veliini tete koja njemu nastaje od smanjenja proizvodnje. Ako je
Lisa vlasnica rijeke ona moe rei Bartu da njoj plati za zagaivanje iznos u visini tete koja njoj nastaje
od zagaenja. Pod uvjetom da se moe utvrditi tko oneiuje i da cijena pregovora mora biti izrazito
niska.
40. (38.) Grafiki prikaite i objasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih prava mogu izbjei
neuinkovitosti nastale eksternalijama.
Neuinkovitosti povezane s eksternalijama mogu se
povezati s nepostojanjem odgovarajuih trita. S
obzirom da Coaseov teorem kae da je svejedno
kome se dodjele vlasnika prava, dodjelom bi se
rijeio problem eksternalija.
To navodi dravu da ona stvori trite prodajui
(utvrujui) vlasnika prava (na resurs) onome tko
proizvodi eksternalije ili strani na koju eksternalije
djeluju. Te dvije strane pregovaraju kako bi rijeile
problem eksternalija. Razlozi za pregovaranje
postoje sve dok je granina teta (MD) vea od
razlike granine koristi (MB) i graninog privatnog
troka (MPC) (tj dok je MD>MBMPC).

41. (39.) Grafiki prikaite i objasnite kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitosti
nastalih eksternalijama? (POGLEDATI ZA ZADACU!)

Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora

pristati na smanjenje oneienja za odreeni
iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva
regulacija vodi tome da neka poduzea proizvode
premalo, a neka previe jer odgovarajue
smanjenje proizvodnje (a time i oneienja)
svakog poduzea ovisi o nagnutosti krivulja
granine koristi i graninog privatnog troka.
Drugim rijecima ako su im troskovi jednaki zbog
regulacija ce morati smanjiti proizvodnju pa ce
doci do toga da neka poduzeca vise a neka manje
smanjuju proizvodnju.
Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja
postii uinkovite ishode nego izravna regulacija,
jer nema idealne politike. Regulacija je najire
koritena metoda uklanjanja (iako je ujedno i
najneuinkovitija).

42. Grafiki prikaite i objasnite pozitivne eksternalije u podruju istraivanja i razvoja!

Pozitivne eksternalije su neposredna dobit

treih strana, koje one snose zbog odreene
proizvodnje ili potronje drugih ekonomskih
subjekata koji poveavaju svoju dobrobit.
Poduzee koje se bavi istraivanjima koje
ima graninu privatnu korist (MPB) i
granini troak MC pa e proizvoditi koliinu
R1. Osim privatne koristi ostvaruje se
drutvena korist istraivanja (marginal
external benefit, MEB). Kada zbrojimo te
dvije
krivulje
dobijemo
marginalnu
drutvenu korist (MSB=MPB+MEB). Time
vidimo da bi drutveno uinkovita razina bila
R* ali poduzee proizvodi R1. Poduzee moemo potaknuti da proizvodi R* tako da drava
poduzeu da jedininu potporu po svakoj proizvedenoj jedinici.

43. Koje se vrste ekolokih naknada koriste u Hrvatskoj za izbjegavanje neuinkovitosti

nastalih eksternalijama? Objasnite jednu naknadu.

U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost:
a) Naknada oneiivaa okolia
b) Naknada korisnika okolia
c) Naknada za optereivanje okolia otpadom
d) Posebna naknada za okoli na vozila za motorni pogon
Posebna naknada za okoli na vozila na motorni pogon plaaju pravne i fizike osobe vlasnici ili
ovlatenici prava na vozilima na motorni pogon. Plaa se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehnike
ispravnosti vozila). Odreuje se i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva,
radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila.
Primjenjuje se jo i :
a) Namjenske naknade (naknada za zatitu voda, naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma)
b) Troarine (naftu i naftne derivate)
c) Kazne

44. (40.) to je javni izbor?

Teorija javnog izbora predstavlja granu ekonomske znanosti koja se bavi nainom na koji drave donose
svoje odluke prvenstveno vezane uz visinu poreza, javnu potronju i transferna davanja. Jednako kako

teorija ponude i potranje obrauje pitanja privatnog izbora, tako teorija javnog izbora prouava javni
izbor, tj. nain na koji drava odluuje o svojoj gospodarskoj politici. Zbog problema jednoglasnosti i
vercera sustav trinog odluivanja ne moe funkcionirati i jedini nain da se individualne preferencije
pretvore u drutvene je glasanje. Teorija javnog izbora promatra dravu kao skup pojedinaca (vladu koja
ima cilj maksimizirati svoj interes, pojedinci u vladi koji imaju svoje interese, pojedince koji su sebini
ljudi i gledaju vlastiti interes, stranke i sl).
45. (41.) Grafiki prikaite i objasnite pojam Lindahlovih cijena.

Lindahlove cijene pokazuju porezne udjele kao cijenu javnog dobra. Svaki pojedinac e platiti onoliki
porezni udio sukladno njegovim preferencijama i koritenju tog javnog dobra. Drugim rijeima tko to
javno dobro vie koristi za njega e vie i platiti. Na primjeru adama i eve koji kupuju vatromet imali smo
situaciju da je za 20 raketa adam bio spreman platiti 6 kn za dvadesetu raketu a eva 4 kune. Adam e
dakle platiti vie jer njemu vatromet vie znai. Lindahlove cijene kau nam da bi se javna dobra na tritu
mogla kupiti uz dva uvjeta: da se jednoglasno svi lanovi drutva dogovore o kupnji javnog dobra i da ne
skrivaju svoje preferencije. U tim uvjetima bi postojale Lindahlove cijene i one bi bile pareto uinkovite.
Naravno, oba uvjeta za postojanje Lidahlovih cijena je jako teko postii. Lindalohve cijene se, dakle,
bave principom ekvivalencije u raspodjeli poreznog tereta izmeu pojedinaca pri financiranju javnog
dobra.
46. (42.) to je paradoks glasovanja i kada on nastaje?
U sustavu pravila veinskog glasovanja (vie od polovice glasaa mora odobravati
odreenu mjeru da bi bila usvojena), moe se dogoditi da, iako su preferencije svih glasaa konzistentne,
preferencije zajednice nisu paradoks glasovanja. Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje
preferencija s dvostrukim vrhom

47. (43.) to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim vrhom.

PREFERENCIJE KOJE VODE RAVNOTEI (JEDAN VRH)

Zbog toga to se teko postie jednoglasnost u demokratskim drutvima moramo primijeniti sustav
veinskog glasovanja. Kako bi pokazali primjer problematike veinskog glasovanja uzimamo drutvo sa 3
glasaa o kupnji naoruanja a opcije su minimalno, srednje i veliko naoruanje. Sve je u redu dok postoje
preferencije koje vode ravnotei pa emo prvo to promatrati.

Cosmo ne voli oruije, njegov prvi izbor je malo naoruanja pa sve vie. Eleine je suprotnost, ona eli
prvo najvie pa sve manje naoruanja. George prvo eli srednju pa onda vie pa manje. To su takozvane
jednovrne preferencije (preferencije sa jednim vrhom). To znai da uvijek postoji samo jedan vrh pri
glasovanju. Glasamo li izmeu A i B pobjeuje B, izmeu B i C, opet B. Dakle, kako god glasali,
pobjeuje umjerena varijanta B, i to bez obzira na redoslijed glasovanja . Sve je u redu dok postoji jedan
vrh.
GLASAKE PREFERENCIJE KOJE VODE KRUENJU (DVA VRHA)
Sve je u redu dok postoje preferencije sa jednim vrhom. Problem nastaje kada imamo preferencije koje
vode kruenju. Pogledajmo sljedeci primjer:

Cosmo zeli prvo malo pa sve vise, Eleine eli prvo malo pa onda puno pa onda srednju koliinu
naoruanja. George eli prvo srednju pa malu koliinu pa tek onda najveu. Problem dva vrha je Eleine.
Ako biramo izmeu varijante A i B, pobjeuje A, izmeu B i C pobjeuje B, izmeu A i C pobjeuje C.
Dolazi do kruenja. Dakle pri glasakim preferencijama koje vode ka kruenju ne moe se oekivati od
drutva da donese konzistentnu odluku. Drugim rijeima, dolazi do paradoksa glasovanja.
48. (44.) O emu govori teorem medijanskog glasaa?

Teorem medijanskog glasaa kae da dok god su sve preferencije jednovrne, rezultat veinskog
glasovanja odravat e preferencije medijanskog glasaa. Medijanski glasa je onaj ije se preferencije
nalaze na sredini skupine preferencija svih glasaa. Uzmemo li primjer eljene potronje za neko javno
dobro, pola glasaa glasat e za manje a pola za vie potronje za to dobro u odnosu na medijanskog
glasaa.
Problem medijanskog glasaa
Teko je uvijek utvrditi medijanskog glasaa. To ovisi o pitanju koje se razmatra (kapitalna ulaganja
naoruanje mirovine i sl..). Ako su preferencije s vie vrhova sve pada u vodu. Politiki kandidati se
najee pokuavaju prilagoditi medijanskog glasau. Neki kandidati se iz ideolokih razloga nisu u stanju
prilagoditi medijanskom glasau. Glasai nisu uvijek realni, politiari mogu biti privlani/neprivlani. U
ovom modelu kandidati se prilagoavaju glasaima, ali nije uvijek tako. Postoje voe koji su u stanju
utjecati na preferencije mase slijede onoga tko zna pokrenuti. Ljudi esto ne izlaze na glasanja jer
kandidati ne nude nita to ih veseli. Neke glasae glasanje uope ne zanima. Graani su esto
neinformirani, neki misle da jedan glas ionako ne mijenja nita, u nekim zemljama jako malo graana
izlazi na izbore (Skandinavija).
49. (45.) to govori Arrowljev teorem o nemogunosti glasovanja? (Pogledati za zadau)
Arrowljev teorem nemogunosti govori da je nemogue pronai pravilo donoenja odluka koje istodobno
zadovoljava odreeni broj naizgled loginih kriterija. To na kraju znai da se od demokratskih drutava ne
moe oekivati da donose konzistentne odluke. To se deava zbog preferencija koje vode kruenju
(preferencija sa dva vrha).
Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati
sljedee uvjete:
1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija.
2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate
3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.
4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)
5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.
6. Nije doputena diktatura.
nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija od
demokratskih drutava ne moe se oekivati da donosi konzistentne odluke.
50. (46.) Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike demokracije.
Izravna demokracija moe se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinanim pitanjima, i sve
osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije.
Prednost izravnog izbora sve osobe koje snose posljedice odluke sudjeluju u glasovanju i mogu
iskazivati svoje preferencije pa su preferencije samim time puno jasnije.
Nedostatak izravnog izbora to je vrlo skup nain odluivanja (koristi se samo za vanija pitanja)
Sa druge strane, kada to nije mogue, postoji predstavnika demokracija koja predstavlja politiki
sustav u kojem postoje opi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasove
glasaa. Kod predstavnike demokracije pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu
parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima. Prednost je ta to je to
puno jeftiniji, bri i praktiniji nain odluivanja dok je mana to ne mora postojati kandidat koji
upotpunjuje sve glasaeve kriterije. esto se deava da politiari ne ispunjavaju svoja obeanja, da ne rade
u korist naroda i maksimizacije njegova blagostanja ve u svoju korist i maksimizaciju svoga blagostanja.
52. (48.) to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.

Razmjena glasova je sustav koji ljudima doputa da razmjenjuju glasove i tako pokau jainu svojih
preferencija.
Razmjena glasova je meusobni dogovor odnosno kompenzacija osoba o ijim se glasovima radi, tj.
podravanje prijedloga druge osobe u zamjenu za isto. To je dogovor u kojem osobe koje sudjeluju u
razmjeni na taj nain postiu ono to bez te razmjene ne bi bilo mogue. Koristi se za otkrivanje
intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee.
Primjerice, kod 3 izbora i 3 glasaa gdje svaki glasa ima vlastitu preferenciju moe se desiti da se dva
glasaa dogovore
53. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova poboljava blagostanje!
Ukupne neto koristi su pozitivne, Ivo bi
glasao za bolnicu, ali Radomir i eljka
Bolnica
200
-50
-55
ne bi, slino i za ostale projekte. Da
Most
-40
150
-30
nema razmjene glasova nikada se ne bi
Autoput
-120
-60
400
izglasao nijedan projekt. Sve dok su
neto koristi pozitivne razmjena ima smisla. Pa e se ivo dogovoriti sa radomirom, da radomir glasa za
bolnicu, a sljedei put ivo glasa za most pa e u oba sluaja dobit 2:1 eljku.
IVO

RADOMIR

ELJKA

NETO
KORIST
95
80
220

54. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova pogorava blagostanje!

Bolnica
Most
Autoput

IVO

RADOMIR

ELJKA

200
-40
-270

-110
150
-140

-105
-120
400

NETO
KORIST
-15
-10
-10

Protivnici razmjene glasova naglaavaju

potencijalne dobitke za pojedince,
nedovoljne nadoknade za ukupno
nastale gubitke itd. (npr. zadravanje
vojnih baza u SAD-u)

55. (49.) Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina?

Na kojim temeljima se mogu osnivati te grupe? Mogunosti su razne, ali knjiga navodi slijedee kao
primjere, jedino ogranienje primjera je Vaa mata:
1.Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreuje
injenica jesu li kapitalisti ili radnici.
2.Veliina dohotka bogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politiko-ekonomska
pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. Siromani daju prednost programima preraspodjele
dohotka, a bogati ne.
3.Izvor dohotka: ista gospodarska grana Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju
zajednike interes: da drava ba podri njihovu djelatnost.
4.Stanovnici regija Stanovnici istih regija esto dijele iste interese.
5.Demografska i osobna obiljeja Stari ljudi podravaju potpore za zdravstvenu zatitu i izdane
mirovinske programe, dok su mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i niske poreze na dohodak.

56. (50.) to je eljezni trokut?

eljezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca koji je donio program, inovnika koji ga provode, te
posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa. Npr. u Hrvatskoj graevinski lobi (MOR,
Sabor, graevinska poduzea), turistiki lobi, itd.
- Zato veina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutak stranaku poslunost) iako samo manjina
(lanovi eljeznog trokuta) ima koristi? Zato to lanovi T raspolau informacijama i dobro su
organizirani, dok oni koji snose trokove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a moda ak ni ne
znamo to se dogaa; mislimo da ionako ne moemo utjecati; mislimo da je na udio ionako premalen...
Za razliku od nas koristi lanova T su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati.
57. Grafiki prikaite i objasnite Niskanenov model birokracije!
Uinkovitost zahtijeva proizvodnju dok god dodatna korist premauje dodatni troak, odnosno uinkovita
proizvodnja je tamo gdje je MC=MB ( Q*), a ne gdje je ukupni troak = ukupna korisnost (C=V, Qbc).
Stoga elje birokrata da njegov ured bude to vei vodi neuinkovito velikoj birokraciji.
Stoga, Niskanen kae da pokuaj birokrata da maksimiziranju veliinu prorauna svojih ureda rezultira
prevelikom ponudom njihovih usluga.

58. (51.) to je lobiranje?

Lobiranje je koritenje drave kako bi se ostvarili povrati vii od normalnih. Preraspodjela dohotka u
svoju korist.
Temeljni cilj lobiranja je utjecaj na nekoga tko ima politiku mo, a javno mnijenje je oduvijek bilo
nenaklonjeno takvom neformalnom nainu utjecaja jer lobisti uglavnom zastupaju interese manjih i
monijih interesnih skupina. Lobiranje se obino shvaa kao prevara i protuzakonita djelatnost, to i
jest, ali samo kad se lobisti koriste nezakonitim sredstvima poput potkupljivanja i nagovaranja onih koji
donose odluke.

59. Kako se moe objasniti rast dravne potronje?

- Wagnerov zakon - Rast dravne potronje moe biti u skladu sa eljama glasaa koji se odriu dijela
privatne potronje (kroz poreze) pa oekuju veu javnu potronju. Istraivanja uglavnom ne dokazuju da
je taj razlog dovoljan za objanjenje rasta dravne potronje.
- Marksistiko gledite privatni sektor (kapitalist) previe proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) mora
poveati javnu potronju da bi apsorbirala tu proizvodnju. Najee kroz poveanu vojnu potronju i
socijalne programe.
- Sluajni dogaaji postoji tzv. normalna potronja (stalna) i pojaana potronja (ratovi, krize...). Kad ti
posebni uzroci nestanu, dravna potronja se ne vraa u normalnu razinu, ve se zadrava na vioj razini.
- Drutveni stavovi rast potroakog mentaliteta dovodi ljude da zaborave da i dravni programi kotaju
Poveane dravne potronje je ubrzano bez obzira na nain mjerenja. To se moe pojasniti raznim
uzrocima:
a) Graani jednostavno ele veu dravu
b) Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu potronju
Iznenadni dogaaji (npr. rat) utjeu na rast dravne potronje, a inertnost sustava spreava povratak na
poetno stanje. Nerealna oekivanja vode poveanoj potranji koja zanemaruju oportunitetni troak javnih
programa.

61. (53.) Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi. (nije spomenuo na predavanjima)
Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja i socijalne skrbi):
liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenoj
stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija),
korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju postojee
drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji), te
socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase, a teite mu je
na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u
Danskoj i Finskoj).
U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi siromanima.
Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne skrbi jer se
esto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadri klicu kvarenja.
Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog
usmjeravanja i koritenja.
Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da ljudi rade i
zarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli postojeeg bogatstva u drutvu.
Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo zapoljavanje ili povratak u svijet rada.
U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha.
Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti zapoljavanja, a rad je ba onaj kapital o
kojem siromani najvie ovise.
Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju koristi od
gospodarskog rasta i razvoja.
62. (54.) Objasnite problem ovisnosti o socijalnoj skrbi. (nije spomenuo na predavanju)

Jedno od pitanje je da li naknade iz socijalne skrbi stvaraju tzv. mentalitet socijalne skrbi, koji smanjuje
mogunosti da korisnik ikada postane sposoban brinuti se za sebe. Ekonomski reeno, pitanje je mijenja li
korisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako
da za bilo koji postojei skup mogunosti zarade, rade manje nego to bi radili da nisu ukljueni u
socijalnu skrb.
Drugi nain na koji program socijalne skrbi moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jest
utjecaj na strukturu obitelji. Npr. Pravo na program socijalne skrbi ostvarivale su obitelji samohranih
roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da
izvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti odgovarajue uvjete za odgoj djece. Tako se ovisnost o
socijalnoj skrbi prenosi na idue narataje.
63. (55.) Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. (nije spomenuo na predavanju)
Sustavi usmjereni na smanjivanje siromatva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili
starosti te na zakonsku i institucijalnu zatitu slabijih i nemonih. 4 su sustava socijalnog osiguranja i
skrbi koji uvelike pridonose poboljanju socijalne slike drutva: - mirovinsko, - zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nezaposlenosti te,- socijalna skrb
(dopunjeno iz nove skripte):
Doivio je niz promjena, a najvei korak uinjen je prihvaanjem Zakona o
socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1998. Godine. Zakon je drugaije
organizirao (i poneto pojednostavnio) novane pomoi koje se ostvaruju preko
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS).
Zbog racionalizacije, pojednostavljenja postupka i vee socijalne pravednosti
zamijenjeni su neki oblici socijalne skrbi (naknada za socijalni minimum, stalna i
privremena novana pomo) prikladnijim rjeenjima (pomo za uzdravanje)
U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi
siromanima. Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko
uinkovitosti programa socijalne skrbi jer se esto navodi da socijalna skrb, poput
mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadri klicu kvarenja. Formalno veliko
izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog
usmjeravanja i koritenja.
64. (56.) Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva. (nije
spomenuo na predavanju)
Financira se iz dravnog prorauna, pomoi i naknade, bruto plae zaposlenika,
materijalni trokovi, vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi.
Sredstva se troe na :
o Dravne pomoi pomo za uzdravanje, osobna invalidnina, doplatak za
pomo i njegu, naknada plae roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju itd.
o Lokalna i regionalna pomo pomo za podmirenje trokova stanovanja,
pomo za ogrjev i sl.

65. (57.)granica siromatva i kako se rauna, to je jaz siromatva?(IMOVIKako mjeriti

siromatvo).

Granica siromatva je utvrena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje

minimalno dolinog ivotnog standarda.

Moe se odrediti na vie naina:
- Granica apsolutnog siromatva razina dohotka koja omoguava zadovoljavanje samo nunih
egzistencijalnih potreba poput hrane, odjee, obue i nunog smjetaja. Ne ovisi o blagostanju ostalih
lanova drutva
- Granica relativnog siromatva odreeni dio prosjenog dohotka drutva. Ona ovisi o dohodcima
ostalih lanova drutva i mijenja se tijekom vremena
- Meunarodna granica siromatva radi usporedbe siromatva izmeu razliitih zemalja
- Subjektivna granica siromatva iznos dohotka za koji sami graani smatraju da im je dostatna za
podmirenje nunih ivotnih potreba, to se ustanovljava putem ankete
- Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu pomo moe se smatrati implicitnom
granicom siromatva za potrebe socijalne slube, tj. socijalne politike

Jaz siromatva odreuje iznos novca kojim bi se razina dohodaka svih siromanih kuanstava podigla do
granice siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecali na odnos korisnika prema radu.

Stopa rizika od siromatva udio

stanovnitva koje raspolae s manje od 60% medijana

dohotka.

66. (58.) Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva?

1.Gleda se samo gotovinski dohodak
2.Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.
3.Slub. podaci ne obuhvaaju transfere u naturi koje daje drava.(bonovi za hranu, stanovi, subvencije)
5.Dohodak se izraunava godinje. (trebao bi bit kroz ivotni vijek)
6.Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.(Dohodak pojedinca ili kuanstva?)
7.Promjena vrijednosti, navika i stavova (neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra potrebom).
66.5 imovi Koji su razlozi za preraspodjelu dohotka:
Odgovor su sljedea tri pitanja (utilitarizam, maximin kriterij i egalitarizam u robama)
67. (59.) to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke.
UTILITARISTIKA TEORIJA: kae da treba preraspodjeljivati dohodak sve dok ta raspodjela poveava
drutveno blagostanje Drutveno blagostanje je zbroj blagostanja svih pojedinaca drutva. Sjetimo se barta
i lise kod eksternalija. Mi smo bartu zabranili da zagauje (smanjili smo mu korisnost) ali smo
istovremeno poveali lisinu korisnost za vie nego smanjenja korisnosti barta. Pa je neto poveanje
korisnosti drutva poraslo. Treba vriti preraspodjelu dok god to vrijedi.
Drava treba preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost uz pretpostavke:
ako je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna (OO),
ako pojedinci imaju jednake fje korisnosti koje ovise samo o razini njihova dohotka
ako funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnosti
Kritike:
Nemogue je odredit imaju li pojedinci jednake funkcije korisnosti
Pretpostavka o padajuoj graninoj stopi dohotka je upitna
Pretpostavlja se fiksni dohodak
68. (60.) to je maximin kriterij i kakva je moralna vrijednost toga prijedloga?

Maksimin kriterij kae da drutveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji ima
minimalnu korisnost u drutvu.
Ako je funkcija drutvenog blagostanja W = minimum (U1, U2,U3,...Un), drutveno blagostanje ovisi o
koristi koji ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost. (dosad je drutvo bilo ravnoduno prema
raspodjeli korisnosti, jednostavno uzeli Petru da bi dali Pavlu).
John Rawls(1971)smatrao je da je maksiminkriterij vaan moralni zahtjev. On je uoio da u poetnoj
poziciji, ljudi, uplaeni injenicom da bi mogli zavriti na dnu ljestvice raspodjele dohotka, prihvaaju
maksimin kriterij funkcije drutvenog blagostanja jer ele da razina dna ljestvice bude to je mogue via
(Maksimin kriterij doputa razlike u dohotku; Petar-Pavao).
Takav pristup dozvoljava razlike u dohocima.
Kritika: ne ini se privlanim da se pogora poloaj mnogima da bi se poboljalo blagostanje
najsiromanijih. Kritika je i ta da se doputaju razlike u dohocima.
69. (61.) to je egalitarizam u robama?
Tobin kae da razlike u dohocima bi treba biti uslijed sposobnosti pojedinca odnosno razlike u dohocima
ne moraju biti loe no da bi razlike u dohocima mogle biti zaista posljedica sposobnosti svi bi trebali imati
jednake anse. Egalitarizam u robama Tobin (1970.) predlae da neke robe moraju biti dostupne
svima. Moe pomoi u objanjenju velike privlanosti javno ponuenog obrazovanja- ljudi vjeruju da
svatko treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini kolovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekuoj
raspravi o medicinskoj skrbi.
69.5 imovi Prevaljivanje rashoda?
Utjecaj politike rashoda na raspodjelu realnog dohotka zove se prevaljivanje rashoda.
Ako npr. drava odlui dati potporu za stanarine osoba s niskim dohocima, pod utjecajem poveane
potranje za stanovima, mogu porasti cijene stanarina. Korist od dravnih potpora tada se dijeli izmeu
osoba koje koriste potpore, i vlasnika stanova. Takoer, istodobno se mogu poveavati dohoci radnika u
graditeljstvu, cijene graevinskog materijala i sl. Jo jedan primjer je PDV.
Svaki dravni program potie lanac promjena cijena koji utjee na dohotke ljudi, bilo da je rije o njima
kao potroaima dobara ili kao ponuaima dobara i usluga.
Teko je pratiti sve promjene cijena koje nastaju zbog odreene mjere, pa ekonomisti esto pretpostavljaju
da neka mjera koristi samo primateljima, dok su ostale promjene cijena u raspodjeli dohotka neznatne.
70. (62.) Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju raspoloivih informacija
navedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj?
Razmjeno nisko u usporedbi s tranzicijskim zemljama (oko 10% s manje od 5,30 USD dnevno to se
prema Svjetskoj banci smatra odgovarajuom granicom za Hrvatsku)
Stopa rizika siromatva je neto nia od EU, ali ne odstupa bitno
PROBLEM
U Hrvatskoj je siromatvo trajne prirode: oni koji jednom postanu siromani treba dulje vremena
da iz njega izau
Struktura i dominantne skupine:starije i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe, tamo
gdje je glava obitelji nezaposlena
Siromatvo je u najveoj mjeri odreeno nezaposlenou, odnosno nesudjelovanjem u slubenom
gospodarstvu.
Siromatvo je u zemljama SIE u najveoj mjeri odreeno nesudjelovanjem pojedinca na slubenom tritu
rada i njegovom niskom obrazovnom i kvalifikacijskom razinom.
71. (63.) Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.

Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi e eljeti nekakvo
osiguranje. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog udara, a Rahela smatra da njoj
ne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj
problem nepovoljnog izbora rezultira time prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osoba
u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit e novac.
Da bi to sprijeila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativno
nieg rizika naputat e trite. (Poto su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako ona
stvarno misli da je u opasnosti od sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje ne
kupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno pokriveno
zdravstvenim osiguranjem.
PaternalizamLjudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate.
Paternalistiki argument navodi da drava treba ljude prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog
dobra. ini se da postoji snana drutvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne
medicinske usluge.
72. (64.) Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti.

Opasnosti od siromatva pojaavaju krize vezane za vanjske okove te konflikti bogatih i siromanih u
raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija.
Vea nejednakost moe dovesti do znatno veeg nasilnikog kriminala zbog razmjerno vee koristi to ga
od njega imaju siromani.
Nejednakost uvjetuje naruavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i nieg sudjelovanja graana u
politikom ivotu i drutvu, to siromanima povratno smanjuje mogunosti utjecaja na donoenje odluka.

Ekonomska nejednakost oznaava razlike s obzirom

o na imovinu imovinska nejednakost,
o na ostvareni dohodak dohodovna nejednakost
o na potronju nejednakost potronje.
Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog
sustava, demotivira ulaganja, oteava i smanjivanje siromatva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u
drutvu (to demotivira bogate za vee radne napore) te stvara politiku nesigurnost.
Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik
velikog stana, onda je njegov imovinski poloaj uvelike drugaiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje mali
dohodak moe, zahvaljujui radu i plodovima iz vlastite okunice, imali razmjerno visoku razinu
potronje.

73. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj!

Nezaposlenost drutvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobnih graana ne moe
zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau, najamninu ili
kakvu drugu zaradu.
2 izvora podataka o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti:
o Administrativni (podaci o evidentiranim nezaposlenima koji su prijavljeni HZZ-u)
o Anketni (provodi DZS)
Stopa nezaposlenosti (u HR preko 20%)
Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i steaja
poduzea, otputanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogunosti zapoljavanja, ali i prostorne i
profesionalne neusklaenosti ponude i potranje rada.
Nakon desetljea trenda smanjivanja broja zaposlenih, kretanja su u 2001. godini preokrenuta i
zaposlenost se poela poveavati.
Posljednjih nekoliko godina:
o Znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24.godine ivota te se
smanjuje i njihov udio meu nezaposlenima
o Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilino
naglo poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina
74. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje. (nije spomenuo)
Novana naknada
Mirovinsko osiguranje
Novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja
Jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova
Zdravstveno osiguranje
Pravo na doplatak za djecu
75. to znai aktivna politika zapoljavanja? (marginalno)
Mjere aktivne politike (prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja, dokolovanje i sl.) su
usmjerene na poveanje zapoljivosti nezaposlenih osoba.
U Hrvatskoj, aktivne su se mjere na tritu rada ee primjenjivale za privremeno smanjivanje
nezaposlenosti (npr. za sufinanciranje zapoljavanja i javne radove), nego to se nezaposlenima
pruala mogunost stjecanja znanja i sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaenje posla.

76. Objasnite pojam i glavna obiljeja pasivne politike zapoljavanja. (marginalno spomenuto)
Cilj pasivne politike na tritu rada je poboljanje, odnosno zatita materijalnog statusa nezaposlenih
osoba.
Postoji vie oblika materijalnih prava poput novane naknade, novane pomoi i naknade trokova za
vrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi, naknade putnih i selidbenih trokova te prava na
zdravstveno i mirovinsko osiguranje
Najznaajnija je novana naknada (imaju pravo nezaposlene osobe koje u trenutku prestanka radnog
odnosa imaju 9 mjeseca rada u posljednja 24 mjeseca)
78. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te objasnite u
kojem smjeru idu promjene u svijetu.
RH ide u smjeru socijalne politike kakva se provodi u Europi. Drava je u posljednjih nekoliko
desetljea 20.st. polako ali sigurno izgurala drutvo i trite iz socijalne politike. Posljednjih godina

sustavi su stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih prorauna u mnogim lanicama EU
kao i u RH.
Velik dio populacije izloen je poveanoj opasnosti od siromatva i/ili nezadovoljavajuem pristupu
odgovarajuim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donoenju odluka o javnim
rashodima presudne su i za bolje odreivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i nainu
pruanja javnih usluga.
Sva vea izdvajanja za soc. politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ogranienja,
ponajvie ograniavanjima prava, uvoenjem trita i razvojem privatnih oblika osiguranja

79. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?

Mirovinski sustav u suvremenom drutvu ima vie funkcija. Najvanije su:
Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka
pojedinana i nacionalna tednja
odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.

80. Kakav je utjecaj mirovinskog osiguranja na tednju i ponudu rada?

Visoki mirovinski izdaci i visoke stope doprinosa poveavaju cijenu rada, to potie nezaposlenost,
zapoljavanje u neslubenom gospodarstvu i neplaanje doprinosa, ime se povratno poveava
raskorak izmeu prihoda i izdataka mirovinskog osiguranja.

81. (66.) Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj.

2002 godine u hrvatskoj je uvedena reforma: uz sustav generacijske solidarnosti uveden je i sustav
kapitalizirane tednje. I. stup je generacijska solidarnost, II. Stup je kapitalizirana tedna. Oba su obvezna
I.STUP
Bazira se na meugeneracijskoj solidarnosti. Obvezan je. Uplauje se 15% iz plae (3/4 ukupnog iznosa
mirovinskog doprinosa). Taj novac je novac koji se troi na isplatu tekui mirovina (uplatitelj ga ne
uplauje za sebe ve za sadanje zaposlenike). Kada je uvedena reforma 2002. godine, u prvom stupu
ostali su svi zateeni umirovljenici, osiguranici stariji od 50 godina. Oni izmeu 40-50 godina starosti su
se mogli opredijeliti za ostanak u potpunosti u sistemu meugeneracijske solidarnosti ili novom
mjeovitom sustavu.
II. STUP
On je obvezan. Bazira se na sustavu kapitalizirane tednje. Kada je donesen (2002) zateeni osiguranici
mlai od 40 godina starosti i oni izmeu 40 -50 godina starosti koji su ga odabrali ulaze u drugi stup
obvezne kapitalizirane tednje u mirovinski fond koji sami odaberu. Uplauje se 5% iz plae (odnosno
ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa) na raun osiguranika i to je novac koji osiguranika eka da ode u
mirovinu. Osiguranici koji ulaze u drugi stup dobivat e dvije mirovine, vei dio iz prvog stupa i manji dio
iz drugog stupa.
III. STUP
Dobrovoljno dodatno mirovinsko osiguranje. Drava ne obvezuje osiguranike na trei stup ve se oni sami
odluuju tedjeti u treem stupu kao dodatno osiguranje od rizika starosti invalidnosti i smrti. Trei stup
zasniva se na tednji slinoj ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visini
uloga i roku tednje.
82. (67.) Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike meu njima?
Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:

1.Sustav generacijske solidarnosti To znai da dananji zaposleni financiraju dananje

umirovljenike. Novac koji uplauju troi se direktno na mirovine koje se isplauju danas. To je I.
stup mirovinskog osiguranja (15%).
2.Sustav kapitaliziranje tednje - To znai da novac onoga koji ga uplauje ide u jedan od
mirovinskih fondova koji ulau u vrijednosne papire i kapitaliziraju te iznose. Kada ulagatelj ode
u mirovinu iz tog iznosa e se isplaivat dio njegove mirovine. Za razliku od uplate sustava
meugeneracijske solidarnosti ovo je novac koji e se zaposlenima vratiti.
83. (69.) Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava meugeneracijske solidarnosti)
u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao?
Mirovinski sustav je postao jedan od najvanijih izvora deficita prorauna sredinje i konsolidirane
drave.
Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje drave za mirovinski sustav ve
poetkom novog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon ukljuenosti u proraun sredinje
drave oko 15%.
Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina.
U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko osiguranje
postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu ene dobivale vie
nego mukarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnih
mirovina.
Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na
racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova, te su pootreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije
svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina.
Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana
Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predvieno uvoenje trodijelnog mirovinskog
osiguranja: drugog i treeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, odreeni doprinosi i osobni rauni
mirovinske tednje.
86. to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i koje su njene glavne
funkcije?
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e, Hrvatske
agencije za nadzor mirovinskih fondova.
To je regulatorna i nadzorna ustanova koja titi interese lanova mirovinskih fondova i korisnika mirovina
i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje.

87. to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i koje su njegove glavne funkcije?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaduen je za ostvarivanja prava iz obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Zavod je javna ustanova koja je poela raditi 1999. i pravni je slijednik bivih republikih fondova
mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih
poljoprivrednika. Zavod ima podrune slube s ispostavama diljem Hrvatske.
88. to je sredinji registar osiguranika (Regos)?
Sredinji registar osiguranika (REGOS) tehniko je sredite mirovinskog sustava koje prikuplja, evidentira
i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovite mjesene izvjetaje o visini uplaenih
doprinosa za svakog osiguranika te vodi sredinju bazu podataka o osobnim raunima svih osiguranika i
podataka o visini sredstava na svakom raunu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini
osiguranik pripada.
89. (70.) Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja?
(imovi koja su dva problema sustava meugeneracijske solidarnosti)

Dva su problema sustava meugeneracijske solidarnosti:

1. Financijski osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su
umirovljene plaale su doprinos po relativno niim stopama ali se za njihove mirovine dananje
zaposlene tereti po puno veim stopama. Ne postoji veza mirovinskih doprinosa i isplate, jer se
sve uplate troe na uzdravanje sadanjih umirovljenika pa ne postoji niti veza izmeu uplaenog
iznosa i visine mirovine. Ne postoji niti jamstvo da e sustav koji postoji danas biti dostupan
sljedeoj generaciji umirovljenika.
2. Demografski kada govorimo o demografskim razlozima problem je starenje stanovnitva. Sve
je vei udio starijih od 65 godina pa se pogorava odnos broja umirovljenika i osiguranika .
Prirodni prirast je mali ili negativan. Hrvatska demografska piramida piramida ima nezdrav oblik
gdje je mladih manje nego starih. U europi se i danas razgovara o pomaku mirovine na 67 godina
starosti (razlozi su i pomaci u medicini, a ne samo demografski i financijski).
90.(71.) Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?
Starosna mirovina - Ostvaruje se na temelju odreene starosne dobi (razliita za mukarce i ene) i
navrenog odreenog mirovinskog staa; visina mirovine zavisi od plae ostvarene tijekom radnog vijeka
osiguranika i navrenog mirovinskog staa;
Obiteljska mirovina - Pripada lanovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a
zasniva se na njihovom pravu na uzdravanje od umrloga; odreuje se od starosne ili invalidske mirovine
koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja lanova
obitelji koji je koriste (od 70% do 100%);
Invalidska mirovina - Ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i
navrenog odreenog mirovinskog staa (bezuvjetno u pogledu mirovinskog staa u sluaju invalidnosti
zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti); visina mirovine zavisi od plae, duine mirovinskog staa,
starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a odreuje se u 100%-tnoj svoti kod trajnog gubitka
sposobnosti za rad odnosno u 80-%tnoj svoti kod smanjenja sposobnosti za rad.
91. (72.) Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih usluga? (imovi Pogledati u knjizi
koji su razlozi ukljuivanja drave u zdravstvo)
1. meritorna dobra
2. egalitarizam u robama
3. asimetrija informacija (lijenik ima informacije koje pacijent nema pa moe stvoriti nepotreban
troak lijeenja)

4. nepovoljan izbor (da zdravstveno osiguranje nije prisilno osiguravali bi se samo oni koji misle da
imaju rizik oboljenja, to bi dovodilo do drastino visokih premija.)
5. Moralni hazard
6. Parentalizam
92. (73.) Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu zdravstvenih usluga.

Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, moda e manje izbjegavati
opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav nain ivota (jesti nezdravo i puiti) jer
osiguranje ublaava negativne posljedice njihova ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano
iskoritavati zdravstvenu njegu, jer osiguranje plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju
moralnim hazardom.
Drava sniava cijenu na 20% (0,2P0), im je cijena nia koliina raste. Time se poveava troak
zdravstvene usluge (dodatni izdaci) to e i rezultirati gubitkom blagostanja (abh) to nazivamo mrtvim
teretom.
96. (74.) Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu Zdravstvenog osiguranja?
U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju osiguranici su:
- aktivni osiguranici, - korisnici mirovina i invalidnina, - nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za
zapoljavanje, - ostali
99. Navedite koje su stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj i
objasnite razlike u terminima uplate doprinosa iz plae i na plau?(im.-Objasni doprinose)

Doprinosi se dijele na one iz plae i na plau:

Iz plae: Mirovinsko osiguranje 20% (15% prvi stup, 5% drugi stup)

Iz plae znai da je obveznik doprinosa zaposlenik (ali ga poslodavac uplauje automatski za

obveznika)

Na plau 15,2%: Zdravstveno 13%, Za sluaj ozlijede i profesionalne bolesti 0,5%,

Zapoljavanje 1,7%

Na plau znai da je obveznik doprinosa poslodavac