Professional Documents
Culture Documents
MR - Razvoj I Uticaj Medija Na Savremeno Okruzenje PDF
MR - Razvoj I Uticaj Medija Na Savremeno Okruzenje PDF
Departman za
poslediplomske studije
Studijski program
- Marketing i trgovina -
MASTER RAD
TEMA
Mentor :
Doc.dr. Jelena Stankovi
Kandidat:
Ana ugaj
415158/2011
Beograd, 2012.
SADRAJ
UVOD _______________________________________________________________________ 3
1.POJAM PROPAGANDE ______________________________________________________ 5
1.1. Marketing miks ________________________________________________________________ 7
1.2. Osnovna sredstva trinog komuniciranja __________________________________________ 9
1.3. tampa ______________________________________________________________________ 13
1.4. Spoljna sredstva propagande ____________________________________________________ 16
ZAKLJUAK ________________________________________________________________ 66
LITERATURA _______________________________________________________________ 68
UVOD
Istraivaki projekti su pokazali kako je dolo do nastanka i razvoja medija, kao i koja su
to sredstva trinog komuniciranja.
karakteristike radija.
Radio se pojavio kao prvi elektronski medij masovnog komuniciranja i stekao je vrlo
znaajnu ulogu u polju propagande. Kasnije je dolo do smanjenja upotrebe radija,
usled pojave novijih medija. Sve je to pojanjeno i kroz primere i dokazano.
Sledei deo je posveen razvoju televizije, koja je od nastanka, pa do danas postala vrlo
popularna, naroito u oblasti marketinga. Na praktinim primerima je pojanjen uticaj koji
televizija ima danas i koliki je njen znaaj.
Tema drugog pristupnog zadatka bio je Internet. Objanjene su njegove osnovne
odrednice, prednosti, ali i nedostaci masovne upotrebe Internet tehnologije. Oigledno je
da je upotreba Interneta postala sastavni deo svakog oveka, bilo da je re o poslovanju
ili samo o komuniciranju u svakodnevnom ivotu.
predmet istraivanja , i oekuje se detaljnije bavljenje njima u Master radu. Ideja ovog
rada je da hronoloki pokae kako su se ova tri medija razvijala i koliko su napredovala
od nastanka do danas.
Generalna hipoteza je:
o Zbog brojnih prednosti koje prua, Internet je postao vano sredstvo
komunikacije.
poglavlje
objanjava
pojam
nastanak
radija
njegove
karakteristike.
Tree poglavlje govori o televiziji i sastoji se od tri podnaslova.
U etvrtom poglavlju
Ovde se
1.POJAM PROPAGANDE
Veoma je teko dati jednu, preciznu definiciju propagande jer postoji veliki broj autora
koji su pokuali da je definiu. Propaganda je nastala i uporedo se razvijala sa robnom
proizvodnjom i od samog poetka one imaju neraskidivu vezu. U daljem izlaganju su
navedene neke od definicija, koje su dali autori iz ove oblasti.
Filip Kotler kae da je propaganda forma posrednog komuniciranja koja se vodi preko
plaenih medija i od strane poznatog naruioca.1
Koli istie: Propaganda je masovno plaeno komuniciranje, iji je krajnji cilj izazivanje
panje i akcije korisnih za oglaivaa. 2
Stenton kae da se sastoji od svih aktivnosti neophodnih za prezentiranje auditorijumu
neline, zvune ili vizuelne poruke poznatog poiljaoca, koja se odnosi na proizvod ili
uslugu. Poruka, koja se naziva oglas se alje preko jednog ili vie medija i plaena je od
strane poiljaoca.3
Koen propagandu definie kao kontrolisanu poslovnu aktivnost koja koristi kreativne
tehnike da bi oblikovala identifikujue, ubeujue poruke u masovnim medijima sa ciljem
da se razvije tranja za proizvodom ili stvori slika preduzea koja je u saglasnosti sa
ostvarenim ciljevima preduzea, doprinese zadovoljenju potroaa i razvijanju
drutvenog i ekonomskog blagostanja.4
Ovo su samo neke definicije propagande, brojna su njena tumaenja i stoga se dolazi
do zakljuka da to predstavlja vrlo teak posao.
Koriena literatura Kotler P., ( 1976),Marketing managment ,Prentice Hall. Inc, London, str. 347
Colley R., (1968),Defining Advertising Goals, ed. By Britt and Boyd, Mc Graw-Hill Comp., New York, str. 660
3
Koriena literatura Staton W. J.,(1978),Fundamentals of Marketing, fifth edition Mc Graw-Hill Inc., New
York, str. 448
4
Koriena literatura Cohen D., (1972),Advertising, Wiley and Soons Inc., New York, str. 347
2
Koriena literatura Kotler P., (1976), Marketing management, Prentice Hall Inc., London, str. 555
10
Koriena literatura Veljkovi S., (2009), .,Marketing usluga, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog
fakulteta u Beogradu, str. 53
8
http://mail.mccannclipping.co.rs:8009/index.php?bid=17&cid=71&nid=64627 pregledano 30.03.2012.
9
Koriena literatura Jobber J., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga, Data status, Beograd, str. 10
10
1. Trokovi
2. Tranja
3. Konkurencija
4. Ekonomska politika
Cena treba da bude formirana tako da pokrije ukupne trokove proizvodnje i poslovanja,
da ne bude previsoka, ali i da omogui preduzeu da ostvari dobit, ali i da zadovolji
11
Koriena literatura Baki O., (2008), Marketing u turizmu, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 144
12
Koriena literatura Filipovi V., Kosti Stankovi M., (2009), Marketing menadment , FON, Beogard, str. 175
zahteve korisnika. Formiranje cene je za svako preduzee izazov i njemu treba ozbiljno
pristupiti.
Promocija Uz pomo promocije preduzee vri prezentaciju svojih proizvoda.
Promocija predstavlja vid komunikacije sa kupcima. Izbor kanala komunikacije kod
promocije moe biti lini ili opti. Lina komunikacija se odvija licem u lice, putem
telefona ili pote. U opti kanal komunikacije se ubrajaju asopisi, radio, televizija i
Internet. Veoma je vano da su svi elementi marketing miksa usklaeni.
1. Privredna propaganda
2. Publicitet
3. Lina prodaja
4. Unapreenje prodaje
5. Odnosi sa javnou
6. Direktni marketing
7. Internet marketing
e vie privui kupaca i samim tim troe ogromne sume novca na unapreenje prodaje.
Iz prethodnog izlaganja zakljuak je da unapreenje prodaje predstavlja kratkorono
taktiko sredstvo. Ovakva poveanja prodaje mogu da budu neophodna iz vie razloga,
kao na primer: smanjenje zaliha. Neke od najeih tehnika unapreenja prodaje su
popusti, premije, kuponi, bonus pakovanja i kartice lojalnosti.
13
Odnosi sa javnou (public relation PR) se koriste za ispunjenje raznih ciljeva. Oni se
najee koriste za sticanje reputacije. Najee pomau kompanijama u prodaji
proizvoda, u privlaenju dobrih radnika, ali i u razvijanju dobrih odnosa sa okruenjem.
Osnovni cilj korienja odnosa sa javnou je stvaranje elje za kupovinom proizvoda.
Publicitet spada u jedan vaan element odnosa sa javnou.
Definie se kao komunikacija o proizvodu. Osnovni zadaci odeljenja za publicitet su
sledei: da se odgovori na zahteve medija , da se dostave informacije medijima o
vanim dogaajima u organizaciji i da se mediji podstiu da te informacije plasiraju do
potencijalnih kupaca. 14
Prof. Dr. Stevan Vasiljev o privrednoj propagandi kae da je to oblik koji je najprisutniji u
svakodnevnom ivotu. Isto tako navodi da je privredna propaganda prezentacija koja se
plaa. Poruka se uz pomo vizuelnih, akustinih sredstava ili njihovom kombinacijom,
putem medija alje do potencijalnih potroaa. Na taj nain korisnici imaju informacije o
proizvodima i uslugama. 15
Kada je poruka kreirana, potrebno je da se ona poalje do potencijalnih korisnika. Tu
dolazi do pojave sredstava koja se koristi za prenos poruka.
13
14
15
Koriena literatura Jobber J., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga, Data status, Beograd, str. 245
Ibid.
Koriena literatura Vasiljev S., Marketing, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 422
10
Postoje brojne podele sredstava za prenos poruka. Podela koja se navodi u tekstu je
ona koju su dali su Kosti i Kukolea. Po toj podeli sva sredstva za prenos poruka se
svrstavaju u tri grupe , a to su:
1. tampa obuhvata dnevne listove i asopise, kao i sva ostala sredstva tampe
2. audiovizuelna film, radio i televizija
3. sredstva spoljne reklame tu spadaju firme, izlozi, svetlosni ureaji, kao i sve
povrine koje su grafiki obraene u svrhe reklame (table, svetlosna
propagandna sredstva, transportna sredstva)16
16
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 190
11
Kada se uzmu u obzir navedeni elementi moe se zakljuiti da je odabir medija sloen i
dugotrajan proces. Potrebno je napraviti analizu svih faktora i odrediti prioritete.
Nije lako odgovoriti na pitanje koji je najbolji medij, jer svi potencijalni potroai ne itaju
sve novine, ne sluaju sve radio-emisije i ne gledaju sve televizijske programe. Izbor
kategorije medija zavisi od promocionih ciljeva, od izabranih trinih meta koje se ele
dosei, vrste proizvoda, od finansijskih mogunosti preduzea oglaivaa i od prirode,
tj. karaktera medija.
17
Koriena literatura Smit R. P., (2002), Marketinke implementacije, Clio, Beograd, str. 164
12
1.3. tampa
Zbirni naziv za sve tampane masmedije je tampa. Tu se ubrajaju knjiga, letak, plakat,
novine. Bez obzira na njihovu razliitost, svi oni imaju nekoliko zajednikih elemenata.18
Svi se sastoje od iste medijske strukture, odnosno od ovih elemenata: pisma, materijala
kojim se tampa, materijala na kome se tampa i ureaja kojima se tampa.
Prvi ureaj kojim se tampalo bila je Gutembergova tamparska presa sa slovima,
sredinom XV veka. Takoe im je zajedniko to da svi poseduju vizuelne i verbalne
poruke. Prof. dr. Dragan Nikodijevi govori o prvoj knjizi koju je Gutenberg tampao, u
periodu izmeu 1452. i 1455. godine, bila je to Biblija. Ova knjiga je po izgledu otisnutih
slova bila doslovna kopija rukom pisanih knjiga.19
18
Koriena literatura Radojkovi M., Mileti M., (2008), Komuniciranje, mediji i drutvo, Uiteljski fakultet
Koriena literatura Nikodijevi D., (2008), Uvod u menadment medija, Megatrend univerzitet , Beograd, str.
84
13
Pre pojave elektronskih masovnih medija novine i asopisi su dugo bili jedino sredstvo
za prenos poruka. Meutim, i danas novine predstavljaju glavni oblik tampanih medija
u prenosu poruka.
Novine, i dalje, za mnoge ljude predstavljaju veoma vaan izvor informacija. Jo uvek
postoji potreba za kupovinom i itanjem novina, bez obzira na pojavu elektronskih.
Reklame i oglasi koji se tampaju u novinama daju mogunost preciznog odreivanja
vremena kada se neka propagandna poruka plasirala.
Sve ima svoje prednosti i mane, pa tako i novine. Neki od nedostataka novina kao
sredstva oglaavanja su: sve novine, a posebno dnevne traju vrlo kratko, do pojave
novog, popodnevnog izdanja. Novine se vrlo retko odlau i itaju ponovo posle nekoliko
dana. Tehnika tampanja je takva da onemoguava vie oblike kreativnosti u oglasima.
Veoma je teko dostii izdvajanje linog oglasa od ostalih, osim ako se ne zakupi vei
prostor oglasa.20
20
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str.
197
14
lanova jedne porodice. I iz tog razloga je broj italaca vei od broja prodatih primeraka.
Ovo su neke od glavnih prednosti asopisa, ali postoje i neka ogranienja.
Potrebno je neko izvesno vreme da bi se asopis pripremio i zbog toga je vano da
oglasi imaju neki standard i da se ne menjaju. Trokovi izrade su veoma visoki, pa zbog
toga mali broj proizvoaa moe da pokrije trokove kroz prodaju. 21
21
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str.
197
22
Koriena literatura Smit R. P., (2002), Marketinke implementacije ,Clio, Beograd, str. 175
15
Ovoj grupi pripadaju sva ona sredstva koja se nalaze na javnim mestima u vidu znaka ili
natpisa. Tu se svrstavaju propagandne table, svetlosne reklame i transportna sredstva.
Osnovna karakteristika im je lokalna usmerenost i za njih se veruje da su najstarija
propagandna sredstva. Komunalna organizacija ima nadlenost za njihovo postavljanje.
Vrlo esto ih kritikuju, najee kritike su na raun naruavanja izgleda grada. Meutim,
ne dele svi isto miljenje, ima i onih koji veruju da upravo zbog njih grad ima lepi izgled.
Propagandna tabla pano u sutini oznaava samo jednu varijantu plakata. Ima isti
princip kao i plakat, jedina razlika je to pano predstavlja trajnije propagandno sredstvo.
Postavlja se pored prometnih puteva, a najvei efekat ima na sportskim terenima. Kao i
za plakat, tako i za pano postoji dilema oko toga da li ugroava saobraaj, kada se
nalazi uz prometne saobraajnice. Ogledni kartoni su isto jedna vrsta plakata .
Svetlosna propagandna sredstva su zapravo svetlee reklame koja su znaajno
napredovale od vremena kada su se prvi put pojavila. Veoma su efektivna, ali postoje
odreena ogranienja kod njih. Dolaze do izraaja u potpunosti samo nou, zahtevaju
velike trokove postavljanja, kao i odravanja. Vrlo esto za postavljanje svetleih
reklama neophodno je angaovanje strunog tima, elektriara i programera.
23
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str.
200
16
Do pojave radija dolo je dvadesetih godina i od tada je radio postao veoma vano
sredstvo elektronskog komuniciranja. I danas radio predstavlja sredstvo koje ima tu mo
da u svakom trenutku povee veliki broj ljudi i od njih u tom trenutku napravi jednu vrstu
zajednice. Komuniciranje putem radija je najjednostavnije i dostupno je svim nivoima
drutva. Zemlje koje imaju nizak nivo obrazovanosti i koje nisu reile probleme
pismenosti i iz tog razloga nisu mogle da se slue tampanim medijima, prele su na
sistem radio komuniciranja.
24
Koriena literatura Radojkovi M., Mileti M., (2008), Komuniciranje, mediji i drutvo, Uiteljski fakultet
Univerziteta u Beogradu, str. 131
17
Orson Vels je u svojoj reiji romana Rat svetova pokazao kako moe da se manipulie
medijima radi izazivanja panike velikih razmera. On je u svom obraanju pre 70 godina
naveo ljude da bee iz svojih domova i doveo je do blokade telefonskih mrea. Uoi
praznika No vetica 30. oktobra 1938. godine Orsonu Velsu je kao inspiracija posluilo
delo uvenog britanskog pisca Herberta Dorda Velsa, koje govori o napadu
Marsovaca na Veliku Britaniju. Program je emitovan na CBS. Orson je u tadanjem
izlaganju rekao da se radi o fikciji, ali mnogi taj podatak nisu uli. Mnogi su napustili
svoje domove i traili sklonite od Marsovaca. Veoma vaan podatak je taj da je emisija
emitovana u vreme pred sam poetak Drugog svetskog rata, te da su ljudi ve uveliko
imali strah i vladala je atmosfera napetosti. Nakon 10 godina od kada je emitovana
emisija, obavljena je studija koja je pokazala da je vie od milion ljudi bilo uvueno u
vrtlog panike. Sline reakcije bile su i u ileu 1944. godine.
Vels je tada istakao da je to izvrsna lekcija o moi koju radio kao medij poseduje i da
nikako ne sme biti zanemaren.
U svemu tome, emisija je imala i neke pozitivne posledice. Orson, koji je u to vreme
imao samo 23 godine, stekao je veliku slavu. Samo dve godine kasnije napisao je
scenario, producirao i reirao film Graanin Kejn, za koji je dobio i Oskara.25
Veoma je vano da svaka informacija koja se plasira sluaocima ili gledaocima bude
istinita.
Na tu temu je Peter Saks napisao lanak u kojem kae: U prelivanju medijske
informacije publika retko pita o njenom kvalitetu. Dunost istraivaa je da postavi to
pitanje: Kakvu informaciju nama medij zaista nudi? Da li oni poseduju informacije koje
25
http://www.rtv.co.rs/sr_ci/svet/sedam-decenija-od-radio-emisije-orsona-velsa-rat-svetova_90207.html pregledano
15.02.2012
18
I posle dugog niza godina radio ima veliku ulogu u kreiranju svesti o nekom proizvodu.
Poseduje brojne karakteristike koje ga ine pogodnim za prenos propagandnih poruka.
Zbog svoje selektivnosti u pogledu auditorijuma mogue je emitovanje samo onih
programa koji su namenjeni odreenom segmentu slualaca. Geografski gledano radio
je izuzetno selektivan. Uglavnom je lokalno orijentisan , a veoma retko nacionalno ili
internacionalno. Iz tog razloga je veoma lako planirati i precizno podravati lokalne
kampanje. Radio ima visoku pokrivenost auditorijuma. Tu se misli na veliki broj
pojedinaca ili domainstava koji uz pomo svojih radio aparata primaju radio signal i
samim tim i imaju redovne i jasne informacije. Za razliku od tampanih sredstava italac
ima mogunost da ne proita odreeni podatak, ukoliko ne eli, dok je kod radija to
teko izvodljivo. Iz tog razloga za radio se moe rei da predstavlja vrlo nametljivo
propagandno sredstvo. Za praenje radio programa nije potreban veliki intelektualni
napor i stoga je mogue sluati ga u svim situacijama. Sama priprema poruke i
programa nije komplikovana i veoma je jeftina tako da oglaivai imaju mogunost da
efikasno reaguju u datim situacijama.
Radio stanice posluju po dva principa. Mogu da budu povezane u mreu, pa tako pored
svojih samostalnih emisija mogu da imaju i zajednike. Kada se odlue za samostalan
rad postoji pogodnost za usmeravanje poruka ka lokalnim tritima. U drugom sluaju,
26
ak P., (2009), Iznoenje injenica u radijskim vestima, Studija sluaja informativnog programa na
19
27
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str.
200
28
http://www.vreme.com/arhiva_html/460/23.html pregledano 15.02.2012.
29
http://www.vreme.com/ pregledano 15.02.2012.
20
Prve televizijske emisije su nastale u Velikoj Britaniji 1936. godine. I tada u to vreme su
televizijske kue uglavnom bile finansirane iz dravnog budeta, tako da je drava imala
monopol nad njima. Sjedinjene Amerike drave su prve razvijale svoju mreu preko
privatnih televizijskih stanica, a novac su dobijale iz reklama.
30
Koriena literatura Radojkovi M., Mileti M., (2008), Komuniciranje, mediji i drutvo, Uiteljski fakultet
Univerziteta u Beogradu, str. 138
21
Neki kau da je televizija zapravo mlai brat radija jer televizija i jeste nastala iz
sistema radija. Vana je injenica da televizija ima mogunost integracije slike i zvuka
zato i jeste najjae sredstvo u komunikaciji. Iz ovoga je proisteklo to da je televizija
dovela do preraspodele sredstava propagande i privukla je veliku panju svih. Ubrzo je
potpuno ugrozila radio, a kasnije je nastavila borbu sa ostalim medijima.
U veini zemalja su radio i televizija integrisani pod jednom upravom. Tako je i kod nas,
u Srbiji, uraeno spajanjem dravnog radija i televizije u Radio televiziju Srbije.
31
Koriena literatura Periin T., (2010) Televizijske vijesti u potrazi za vrednostima, , Televizijske vijesti.
22
Ranije je televizija kao medij propagande bila naroito popularna u zemljama Latinske
Amerike, a malo se slabije cenila u Evropi. Meksiko je bio vodea zemlja koja je koristila
televiziju u razliite svrhe. Danas je televizija jednako zastupljena svuda, a poseban
znaaj ima u Evropi.
Koriena literatura Cohen D., (1972),Advertising, Wiley and Soons Inc., New York, str. 564
23
33
Koriena literatura Kotler P., (2006), Marketing menadment, Data status, Beograd, str. 571
Ibid.
35
Koriena literatura Radojkovi M., Mileti M., (2008), Komuniciranje, mediji i drutvo, Uiteljski fakultet
Univerziteta u Beogradu, str. 143
34
24
Pripremanje poruka, koje se prenose putem televizije, predstavlja vrlo sloen proces koji
zahteva puno vremena i znanja. Da bi se poruka kreirala potrebno je dosta finansijskih
sredstava. Na televiziji se zakupljuje odreeni termin za emitovanje poruke, a vreme
predstavlja ograniavajui faktor. Do panje gledalaca se jako teko dolazi, iz razloga
to je konkurencija velika i televizija mora da proe komplikovan proces. Zbog velikog
broja reklama koje se danas emituju, kod gledalaca moe da doe do prezasienosti,
koja moe da dovede do toga da ponu da ignoriu iste. 36
Kotler kae: Veoma je teko doneti zakljuak koji je medij korisniji i uz pomo kojeg se
postiu efikasniji rezultati. Postoje razliite strukture ljudi koje vie sluaju radio, ali
postoje i oni koji vie prate televiziju. U svakom sluaju, vrei analizu ova dva medija
moemo da napravimo neku komparaciju.37
36
Koriena literatura Vraar D., (2010), Strategije trinog komuniciranja, Ekonomski fakultet, Beograd, str.
202
37
Kotler P., (2006), Marketing menadment, Data status, Beograd, str. 575
25
Tabela 1
Naziv tabele: Profili glavnih vrsta medija
TELEVIZIJA
RADIO
Prednosti
Mane
Prednosti
Mane
Kombinuje sliku ,
Visoki ukupni
iroka upotreba
Audio prezentacija
zvuk i kretanje
trokovi
Privlana je za ula
Visok stepen
Visok stepen
zasienosti
geografske
selektivnosti
Prolazno izlaganje
Visok stepen
Prolazno izlaganje
demografske
selektivnosti
Veliki domet
Nii stepen
selektivnosti publike
Niski trokovi
Nestandardizovane
strukture sluanosti
Izvor: Tom Duncan, IMC: Using Advertising and Promotion to Build Brands (New York:McGraw-Hill,2002).
Postoji velika slinost izmeu ova dva medija u obradi informacija i oba medija su
ograniena vremenski. Iz tog razloga je jako znaajno da poruke budu saete i jasne,
kako bi se uklopile u ogranienu minutau.
U dananje vreme postoje specijalne agencije koje se bave svim pitanjima vezanim za
propagandu. Tako je i jedno istraivanje pokazalo ta je osnovni zadatak tih
marketinkih agencija. Zaposleni u marketinkim agencijama imaju zadatak da potrebe
klijenata stave na prvo na mesto i da te potrebe zadovolje. Potrebno je da steknu rutinu i
da poslove obavljaju u kratkom roku i da uz to zadovolje i oekivanja pretpostavljenih.38
38
Koriena literatura Popp R., (2011), Book History , Johns Hopkins University Press, Milwaukee, essay
26
Dafna Lemi istie: Deca, bez obzira na pol, religiju, klasu, redovno gledaju televiziju,
usvajajui na taj nain modele socijalnog ponaanja.40
Ne postoji apsolutna definicija koja bi rekla da je televizija dobra ili loa. Mnogo toga
zavisi od sadraja programa, od toga koliko se gleda televizija, od karakteristika deteta,
zatim i u kojoj kulturi se dete podie, a tu je i mnogo drugih inilaca.41
Mala deca uzrasta 2 godine i vie trebala bi da izbegavaju da provode vreme ispred
ekrana, jer to moe dovesti do poremeaja panje, ali i do gojaznosti. lanak objanjava
da su razne studije pokazale da se deijoj hrani koja obuhvata razne vrste grickalica,
39
Koriena literatura Raycheva L., (2010), Televizija-krhki virtualni zakon?, Research of media audiences in
Bulgaria:Concise overview.
40
41
27
posveuje puno reklamnog prostora i da vre veliki uticaj na decu.42 Ovo Istraivanje je
sprovedeno u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a tu je i lanak nastao.
Televizijski program moe da bude pokreta brojnih tema u okviru porodice, isto tako
moe da ponudi model za reavanje nekog problema. Racionalna upotreba televizije se
fokusira na ulogu televizije u formiranju modela odnosa meu lanovima porodice.43
42
Koriena literatura Arthur N., (2010), Technology and Television for Babies and Toddlers, The Journalist of
Association for Library Service to Children
43
Koriena literatura alovi D., (2008), Uvod u teoriju medija, Megatrend univerzitet, Beograd, str.171
Koriena literatura Griffiths M., (2006), TV advertising of food to children, Communications Law: Journal of
Computer,Media andTelecommunications Law
44
28
Kroz istraivanja se pokazalo da televizija takoe ima velikog uticaja tokom politikih
kampanja. Kroz par primera e biti pokazano kako utie.
45
Koriena literatura Frankel M., (2012), The Elections:A Modest Proposal, New York Review of Books, New
York
46
29
Milosavljevi, Veinovi i Grubor navode tri kljuna aspekta kada je razvoj Interneta u
pitanju. Prvi aspekt je tehnoloka evolucija koja je poela sa ranim istraivanjem
komutacije paketa i ARPANET-om to je dovelo do razvoja i primene nove tehnologije.
Dananja istraivanja na razvoju Interneta nastavljaju da unapreuju infrastrukturu: u
pravcu veliine, brzine i funkcionalnosti. Drugi je drutveni aspekt, iji je rezultat
ogromna zajednica korisnika koji rade zajedno na kreiranju i unapreenju tehnologije.
Dok se trei aspekt odnosi na
47
30
Slika 2
Naziv slike: Nastanak interneta
50
Internet se intenzivno razvio u poslednjih pola veka. U svom razvoju on je proao kroz tri
faze. Prva faza je faza inovacije i traje od 1961 do 1974, druga je faza
institucionalizacije od 1975 do 1995. Trea faza je faza komercijalizacije od 1995 do
danas.
51
Koriena literatura Milosavljevi M., Mikovi V., (2011), Elektronska trgovina , Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 53
31
Internet je za vie od decenije promenio svet i meuljudske odnose tako sto je ubrzao
komunikaciju, olakao pristup informacijama, stvorio nove oblike komuniciranja. On je
doveo do promena u mnogim sferama drutvenog ivota, posebno u razvijenijim
zemljama. Ono to je pre pojave Interneta bila svakodnevnica, sada se odigrava i online. Informacije su preplavile planetu, edukacija je zahvaljujui mrei osavremnjena, a
procesi spontanog formiranja javnog mnjenja takoe su ubrzani i omoguen je laki
nain javnog izraavanja miljenja.52
Kao to nam je svima poznato, bez Interneta je danas ivot nezamisliv. Kako vreme
odmie tehnologija ubrzano napreduje. Zbog toga se i tehnoloki napredak popeo na
najvii nivo. Internet je postao sastavni deo nas. Drutvene stranice, chat-ovi, posao,
akcije, zabava, muzika, sve su to neki od "akcenata" Interneta bez kojih bi danas malo
ljudi bilo ono to jeste i bez kojih bi ovek nazadovao u svojoj profesiji. 53
Jasno je da Internet prua mnotvo pogodnosti. Omoguava nam da u svakom
momentu moemo da doemo do eljene informaciji ili da obavimo niz poslova mnogo
efikasnije, ali isto tako on ima i neke negativne strane.
Bez obzira na virtuelnost "kompjuterskog sveta", taj svet je postao "realnost"
savremenog oveka. Iako ga ne moemo dodirnuti, pomirisati, okusiti, postao je veoma
prisutan u svakodnevnici. Teko je i zamisliti ta bi se dogodilo sa savremenim svetom
kada bi kompjuteri prestali da rade, i kada bi se pokidali sistemi mrea koji su
zahvaljujui kompjuterskim tehnologijama izatkani irom planete. To je vrlo zastraujua
zamisao, jer kompjuterske tehnologije ne samo da su postale nasuna potreba
savremenog oveka u najrazliitijim domenima ivota, ve ga u velikoj meri oblikuju,
utiui na stvaranje jedne nove paradigme ivljenja. Ipak, kompjuterske tehnologije
predstavljaju veoma mono sredstvo za najrazliitije upotrebe, ali i zloupotrebe. Zbog
prirode svojih mogunosti, koje sve vie poinju da izazivaju pitanja moralnih vrednosti,
52
53
32
U svom lanku: Novi oblici rada u umreenom drutvu autori Renata Relja i Zorana
uljug, govore o ubrzanom razvoju Interneta i njegovom negativnom uticaju. Usled
pojave globalne komunikacije, Interneta, mree i umreenog drutva dolo je do
preobraaja strukture temeljne socioloke kategorije - ljudskog rada. Unutar nove
drutvene-mrene konfiguracije kao kljune infrastrukture koja omoguava razmenu
informacija i znanja, nailazi se
Koriena literatura Hester D.M., Ford P.D., (2009), Kompjuteri i etika u sajber dobu, Slubeni glasnik ,
Beograd
55
Koriena literatura Relja R., ulju Z., (2010), Informatologija , EBSCO baza
33
56
Koriena literatura Lazarius F., (2010), Online risks obstracting safe internet access for students ,
Technological Education Institute of Mesologhi, Greece, EBSCO baza
57
Koriena literatura Wong Y.C., (2010), Cyber-Parenting:Internet Benefits, Risks and parenting issues,Journal
of technology in Human Services, EBSCO baza
34
58
35
59
Koriena literatura Jobber D., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga , Data Status, Beograd, str. 274
Koriena literatura Mandari M., (2008), Savremeni pristup direktnom marketingu na poslovnom tritu,
Ekonomski horizonti, str. 74
61
Jobber D., Fahy., (2006), Osnovi marketinga,Data Status,Beograd, str. 274
62
Ibid., str. 275
60
36
broura
produkcija
informacije
namenjene
tekstualnom
obliku
ili
sloena
prezentaciji
proizvoda,
usluga
preduzea.
Chat rooms ili forumi mesta koja nude mogunost razmene informacija,
znanja i iskustava izmeu preduzea, potroaa i drugih zainteresovanih
subjekata.
Internet okuplja ljude slinih interesa te se korisnici uvek vraaju kako bi se
druili i proitali to su napisali njihovi online prijatelji.
63
Koriena literatura Mandari M., (2008), Savremeni pristup direktnom marketingu na poslovnom tritu,
Ekonomski horizonti, str. 81
64
http://www.internetmarketing.ba/internet_marketing.php pregledano 11.05.2012.
37
World Wide Web, odnosno WWW, pojavio se 1993. godine. World Wide oznaava
svetsku mreu kompjutera, a Web oznaava mreu, odnosno elektronsku prezentaciju.
Moe se rei da je WWW grupa elektronskih prezentacija dostupna na svetskoj mrei,
pa ak WWW predstavlja vrlo esto i sinonim za Internet.67
38
nain mogu pratiti elje i potrebe potencijalnih kupaca i veoma brzo se mogu pretvoriti u
stvarne korisnike usluga i proizvoda.68
1. Nii trokovi i cene - Komunikacija sa kupcima ovim putem je daleko jeftinija nego
komunikacija putem telefona. Najvei vid utede se ostvaruje putem eliminacije
posrednika.
2. Unapreen kvalitet usluge - Kljuna prednost u kvalitetu usluge je u brzini
razmene informacije izmeu dobavljaa i kupca, odnosno korisnika usluge.
3. Vea raznovrsnost proizvoda - Kod klasine kupovine dobavlja raspolae
maloprodajnim objektom koji je prostorno ogranien. Onlajn maloprodavci nemaju
tu vrstu problema, jer nisu prostorno ogranieni.
4. Prilagoavanje proizvoda - Prilikom posete sajtu kupci imaju mogunost odabira
tipa tehnologije koji najvie zadovoljava njihove potrebe.69
Kao i sve, tako i Internet marketing ima neka ogranienja. Neka od njih se odnose na
vreme isporuke. Ovde se misli na fleksibilnost. Prilikom isporuke proizvod se doprema
direktno na adresu kupca i samim tim stvara obavezu kupcu da u odreeno vreme mora
biti kod kue i saeka da se izvri isporuka.
Zatim preoptereenost informacijama. Danas je konkurencija ogromna i to ponekad, kod
korisnika moe da izazove veliki pritisak. Vrlo esto ne mogu da se izbore sa svim tim
informacijama.
U jednu od mana Internet marketinga ubraja se i pristup tehnologiji. Mnogi potroai
nemaju mogunost konstantnog pristupa Internetu. Prilikom plaanja putem Interneta
korisnici imaju dozu rezerve. Strahuju za bezbednost i sigurnost svojih podataka kada
plaaju kreditnim karticama koje se koriste za onlajn kupovinu. Zbog navedenih
68
69
39
Meutim, bez obzira na sve navedene nedostatke, Internet ne gubi na znaaju i svakim
danom broj njegovih korisnika raste.
70
40
71
Koriena literatura Miljkovi M., Alakovi S., Aakovi S., (2011), Znaaj internet marketinga za poslovanje
dvadeset vodeih srpskih kompanija, Singidunum revija, Beograd
72
Koriena literatura Unkovi M., (2008), Savremena kretanja u trgovini, Univerzitet Singidunum, Beograd, str.
171
41
Milosavljevi M., Veinovi M., Grubor G., (2011), Informatika , Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 325
74
Stankovi J., (2011), Trgovina i drugi kanali marketinga, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 178
Koriena literatura Avlija R., (2010), Elektronsko poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 323
76
Koriena literatura Milosavljevi M., Veinovi M., Grubor G., (2011), Informatika , Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 325
75
42
Vrlo je teko odrediti kada je tano dolo do upotrebe e-trgovine. Postoji niz oblika koji
su prethodili nastanku e-trgovine. Farmaceutska kompanija Baxter Healthcare je
zapoela oblik B2B (Business to business) e-trgovine koristei telefonski zasnovane
modeme koji su omoguavali bolnicama da naruuju robu od Baxtera. U B2C (Business
to consumer) sektoru, prvi digitalni sistem transakcija bio je upotrebljen u Francuskoj
1981. godine. Danas ih ima oko 15 miliona u upotrebi irom Francuske.78
Slika 3
Naziv slike: Elektronska trgovina
79
43
Pomenuti faktori su doveli do razvoja ove vrste tehnologije, koja se sastoji od sedam
kljunih dimenzija:
1) Sveprisutnost - Trite prevazilazi tradicionalne granice i dolazi do
kreiranja novih prostora za trgovinu. Kupci imaju vie pogodnosti, a
trokovi kupovine su znatno smanjeni. Kupac ima mogunost da kupuje od
kue ili sa posla.
2) Globalna dostupnost - Prelazi nacionalne granice. E-trite ukljuuje
potencijalno milijardu kupaca irom sveta.
3) Interaktivnost
smanjivanjem
Smanjuju
potrebe
za
se
trokovi
zapoljavanjem
industrijskog
klasinih
poslovanja
prodavaca
44
Elektronska trgovina je proces izmeu dva ili vie preduzea. Oni sklapaju posao putem
raunara ili neke vrste mree. Ovako definisan pojam ukljuuje:
Koriena literatura Milosavljevi M., Veinovi M., Grubor G., (2011), Informatika , Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 327
81
Koriena literatura Stankovi J., (2011), Trgovina i drugi kanali marketinga, Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 180
45
Menadment
Nauka o upravljanju
Raunovodstvo/Finansije
Sociologija
to se tie pristupa u razumevanju e-trgovine tu je izvrena sledea podela:82
Tehniki pristup
Naunici koji se bave raunarskim naukama zainteresovani su za primenu Internet
tehnologije. Iskljuivo se bave razvojem hardvera, softvera, sistema zatite
informacionih tokova i telekomunikacionih sistema.
U okviru ovog pristupa naunici koji se bave menadmentom pre svega se interesuju
za izradu matematikih modela poslovnih procesa. Cilj njihovog prouavanja je da
saznaju kako kompanije mogu da koriste Internet kako bi ostvarile efikasniju
poslovnu operativnost.
Bihevioristiki pristup
Kod ovog pristupa naunici su iskljuivo zainteresovani za e-trgovinu zbog posledica na
lanac vrednosti jedne kompanije ili industrije u celini, njenu strukturu i korporacijsku
strategiju. Tehniki i bihevioristiki pristupi se nalaze u oblasti informacionih sistema.
Kroz obe ove oblasti ekonomisti sarauju zajedno sa strunjacima iz oblasti marketinga.
Poznavaoci menadmenta su se fokusirali na preduzetniko ponaanje i izazove sa
kojima se suoavaju mlade firme koje imaju zadatak da razviju organizacione strukture u
kratkom vremenskom periodu. Strunjaci iz oblasti finansija i raunovodstva baziraju se
na vrednovanje e-trgovinskih firmi i njihove postupke iz raunovodstva. Psiholozi i
82
Koriena literatura Milosavljevi M., Mikovi V., (2011), Elektronska trgovina , Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 23
46
Bez obzira na to to je e-trgovina skoranja pojava (iz 1990.-ih), ona ve ima istoriju.
Sastoji se od dva perioda. Prvi period se naziva e-trgovina I, a drugi e-trgovina II.
Prvi period je period velikog rasta i poeo je 1995. godine sa irokom upotrebom mree
za reklamiranje proizvoda. Trajao je do 2000. godine kada je dolo do sloma vrednosti
kompanija na tritu akcija. U Amerikoj trgovinskoj industriji period e-trgovine I je jedan
od najuzbudljivijih perioda. Tada je osnovano puno kompanija i predstavlja jedan od
najveih izliva kapitala u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
E-trgovina II je zapoeta 2001. godine. Mnoge vizije iz prvog perioda nisu ostvarene ni
tokom drugog, ali bez obzira na to period e-trgovine II zabeleio je ekstremno brz tempo
rasta broja potroaa i visine prihoda. Taj proces traje i danas.83
Koriena literatura Milosavljevi M., Mikovi V., (2011), Elektronska trgovina , Univerzitet Singidunum,
Beograd, str.18-21
84
47
Sam proces marketing planiranja je jasno definisan put ka cilju i sastoji se od sledeih
elemenata:
Poslovne misije
Marketing revizije
Marketing ciljeva
1. Poslovna misija se definie kao trajan i iroko definisan iskaz o svrsi koji izdvaja
jednu kompaniju od drugih kompanija iste delatnosti. Misija treba da bude
zasnovana na viziji koju postavljaju top menaderi. Vizija predstavlja konkretan
iskaz o tome emu kompanija tei.
2. to se tie marketing revizije, ona se odnosi na sistematsko ispitivanje marketing
okruenja , strategija i ciljeva kompanije. Na osnovu marketing revizije moe da
se izgradi plan za unapreivanje marketinga.
3. Marketing ciljevi su rezultati rada marketing revizije i SWOT analize(o tome e biti
kasnije rei). Postoje dva osnovna tipa marketing ciljeva, sutina startegije i
strateki ciljevi.86
Branislav Mai misiju definise na sledei nain: Misija predstavlja onu komponentu u
strategijskom menadmentu kojom se daje identitet (bazna uloga) organizaciji, odreuje
njena filozofija (kultura, politika, vrednosti, verovanja i stavovi) i njena svrha. Pri tome
neophodno je istai da na formulisanje iskaza misije organizacije mogu da utiu
pojediinci i grupe koji ine neformalnu koaliciju, a oznaavaju se kao stejkholderi
(stakeholders) : potroai, zaposleni, akcionari, dobavljai, menaderi i sl. Uloga misije
je da usmerava odluke o ciljevima i strategijama. 87
Pravilno definisana misija je velika prednost za kompaniju. Sve aktivnosti koje slede
nakon formiranja misije se lake obavljaju, nego kada misija nije definisana na pravi
nain.
86
87
Koriena literatura Jobber D., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga , Data Status, Beograd, str. 340-348
Mai B.,(2009), Strategijski menadment, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 206
48
im definiu misiju i ciljeve kompanije stiu jasnu sliku o tome ta je potrebno da urade
kako bi ostvarile svoje planove. Sledei korak je obavljanje interne i eksterne analize.
Interna i eksterna analiza obuhvataju procenu sposobnosti i uspenosti u odnosu na
konkurente.
Interna analiza ispituje poslovne sposobnosti unutar sopstvene kompanije. Organizacije
na osnovu ove analize mogu da procenjuju modele trokova zasnovane na aktivnostima
za svaki proces pojedinano, to im pomae da dou do zakljuka koje procese
obavljaju uz nie trokove u odnosu na konkurente.
Eksterna analiza prouava makrookruenje, kamatne stope, kretanje kurseva, itd.
Najee se naziva i PESTEL analiza, jer prua sliku o politikom, ekonomskom,
socijalnom, ekolokom i zakonskom okviru. Takoe, ona ukljuuje i procene
konkurenata.
Nakon obavljanja interne i eksterne analize uesnici u strategijskom planiranju obavljaju
i SWOT analizu.
SWOT analiza predstavlja analitiku metodu kojom se definiu kritini faktori koji imaju
najvei uticaj na poslovanje preduzea na tritu. Ona se obavlja kroz matricu koju ine
4 elementapolja: S Strengths (snage), W Weaknesses (slabosti), O Opportunities
(anse i mogunosti), T Threats (opasnosti i pretnje). Poetna slova ovih elemenata
daju naziv ove metode SWOT. Snage predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne
unutranje faktore. anse predstavljaju pozitivne, a pretnje negativne spoljanje
faktore.88
49
Slika 4
Naziv slike: SWOT analiza
89
strategije diferenciranja,
vostvo u trokovima,
fokusirano diferenciranje
50
Vrlo je vano napraviti pravi izbor pri odabiru strategije. Ukoliko se ne izabere adekvatna
strategija firma najee biva uhvaena u zamku, iz koje se teko izvlai. Primer jedne
takve kompanije je firma General Motors sa kolekcijom svojih automobila Oldsmobile.
Rezultat je bio katastrofalan i dolo je do velikog pada prodaje.
Odrivost strategije je po miljenu mnogih, ali i Majkla E. Portera vrlo znaajna stavka.
Generika strategija nee dovesti do natprosenih rezultata ukoliko nije odriva u
odnosu na konkurente, bez obzira na to to aktivnosti koje unapreuju strukturu
privredne grane mogu da poveaju profitabilnost itave te grane, ak i kada se imitiraju.
Odrivost strategije zahteva da firma podigne izvesne barijere koje bi oteale imitaciju
njene strategije. Poto barijere nisu nikada nepremostive, firma bi u odnosu na svoje
konkurente morala stalno da unapreuje svoj poloaj.91
Kako bi se kvalifikovala kao pobednika, strategija treba biti dobro usklaena sa
industrijskim i konkurentskim zahtevima, najboljim trinim prilikama i ostalim vidovima
spoljnog okruenja. Isto tako mora da bude prilagoena snagama i slabostima
preduzea i konkurentskim sposobnostima. Ukoliko se ne uklapa najbolje u spoljanje i
90
91
Koriena literatura Jobber D., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga , Data Status, Beograd, str. 352
Koriena literatura Porter E.M., (2007), Konkurentska prednost , Asee, Novi Sad, str. 39
51
unutranje aspekte opte situacije preduzea, vrlo je mogue da e dati slabije poslovne
rezultate od onih koji su realni.92
92
Koriena literatura Turban E., Mclean E., Wetherbe J., (2003), Informaciona tehnologija za menadmentTransformisanje poslovanja u digitalnu ekonomiju, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 11
93
Koriena literatura Unkovi M., (2010), Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 208
52
o Kvalitet
Pre bilo koje kupovine kupac prvo proverava da li mu tehnoloka svojstva proizvoda i
kvalitet proizvoda odgovaraju i da li mogu da zadovolje njegove potrebe. U savremenom
marketingu najznaajniju stavku predstavlja psihologija kupca. Veina kupaca se esto
odluuje i za skuplje proizvode zbog boljeg kvaliteta.
Milorad Unkovi kvalitet definie ovako: Kvalitet je skup fizikih, konstrukcionih,
estetskih, ekolokih, bezbednih i drugih svojstava proizvoda, kao i odgovarajueg
naina pakovanja, obeleavanja i servisiranja proizvoda. Kvalitet se ocenjuje kroz
sertifikaciju, akreditaciju i ocenjivanje usaglaenosti sa odgovarajuim standardima,
nacionalnim, evropskim ili svetskim. 95
o Cena
94
Preuzeto sa prezentacije Menadment u trgovini, prof. dr. Milorada Unkovia datum preuzimanja: 15.05.2012.
95
Unkovi M., (2010), Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 214
53
trokovi itd. Marketing analitiari moraju da prate interesovanja kupaca, ali i kolike su
cene konkurenata. Stopa inflacije mora da se koriguje u skladu sa konkurencijom, a to
se postie veom produktivnou i smanjivanjem trokova.
o Nain plaanja
Za kupce je uvek primamljivije odloeno plaanje (odloeni akreditiv). Kupac e se pre
odluiti za takav nain plaanja nego za kupovinu proizvoda kod onog ponuaa koji
trai plaanje u gotovom. Kod plaanja opreme, transportnih sredstava se najee
koriste krediti.
o Rokovi isporuke
Bez dobre propagandne reklame i praenja razvoja tehnologije i oni proizvodi visokog
kvaliteta nemaju nikakve anse na tritu. Vrlo je vaan izbor kanala prodaje i potrebno
je stalno odravanje kontakata sa potencijalnim kupcima. Isto tako je vano i
organizovano i svesno istupanje na spoljna trita po principima savremenog
menadmenta i umenost prodavaca.
54
Za svaku zemlju je vrlo bitno da se razvija. Spoljna trgovina svake zemlje tei ka
prijateljskim zemljama, koje ele da pomognu njen razvoj. Za svakog prodavca ovo je
vrlo znaajan faktor. Tu se radi o obuci kadrova i praenju razvoja tehnologije.
Dokazano je da moe da traje i konstantno napreduje samo ona privreda koja ume da
proizvodi ono to je izbirljivom svetu neophodno i koje ima sposobnost da vie prodaje
nego to kupuje.96
96
Koriena literatura Unkovi M., (2010), Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 221
55
Drutvenu mreu bi mogli definisati kao besplatan online servis koji svojim korisnicima
omoguava raznovrsne vidove komunikacije sa svetom i mogunost vlastite
prezentacije. U irem smislu drutvena mrea jeste servis sa osnovnom namenom
komunikacije meu ljudima, koji svojim korisnicima nudi mogunost razvoja znanja,
kreativnosti i slobode govora i misli.97
U daljem tekstu objanjen je hronoloki razvoj drutvenih mrea. Prema podacima koje
navodi mr. Danica Radovanovi drutvene mree su nastajale po sledeem redosledu.
Prva drutvena onlajn mrea je osnovana 1997. godine i zvala se Six Degrees.com,
omoguavala je svojim korisnicima da kreiraju profile, a kasnije i liste prijatelja, a
poetkom 1998. godine i da surfuju po listama svojih prijatelja. U periodu od 1997. do
2003. godine nastalo je nekoliko drutvenih mrea, od kojih su popularne bile:
LiveJournal, AsianAvenue, BlackPlanet, MiGente, Tribe.net, korejski Cyworld, vedski
LunarStorm, Ryze.com. Godine 2002. lansiran je uveni Friendster koji je bio dizajniran
da pomogne prijateljima prijatelja da se upoznaju meusobno, odravaju kontakte,
razmene i dele onlajn sadraj i multimedijalne sadraje sa svojim prijateljima.98
Neto kasnije nastaju drutvene mree koje su i danas veoma popularne i imaju iroku
upotrebu.
My Space je nastao 2003. godine, a osnovao ga je Tom Anderson, koji je zamislio da
ova mrea bude "mesto za prijatelje". My Space omoguava korisnicima da, pored
drutveno-interaktivnog
karaktera,
otkrivaju
nove
dogaaje,
muzike
umetnike,
bendove, hobije. To je ujedno prva onlajn drutvena mrea koja sadri sve elemente i
karakteristike sajta za drutveno povezivanje i koja omoguava korisnicima da menjaju
dizajn i kod, izgled line stranice.
97
98
56
7.1. Facebook
Drutvena mrea Facebook osnovana je 2004. godine. Facebook je najvea i
najpopularnija drutvena mrea. Sa svojih 200 miliona korisnika, bio bi esta drava po
broju stanovnika na planeti. Veinu ine oni sa manje od 30 godina, mada se
demografija ubrzano menja u korist ak i duplo starijih. Facebook je nastao pre pet
godina kada ga je, tada 19-godinji student Mark Zukerberg, sada glavni izvrni
rukovodilac najposeenijeg drutvenog sajta na svetu, formirao zajedno sa jo dva
studenta sa univerziteta Harvard, kako bi mogao da kontaktira sa svojim prijateljima.
Nazvao ga je Facebook, po godinjaku koji je dobijao svaki bruco na univerzitetu. Pet
godina kasnije, Zukerberg je najmlai milijarder na svetu, a Facebook globalni fenomen.
Facebook ima sedite u Palu Altu, u Kaliforniji, oko 800 zaposlenih i prednjai nad
svojim glavnim konkurentom, MySpace-om, poveavi poseenost u 2008. godini za
127 odsto, objavile su svetske novinske agencije. Otkako je zapoeo pohod, Facebook
stalno unapreuje svoje mogunosti. Od foto-albuma, meusobnog druenja korisnika,
ostavljanja poruka i slinih osnovnih mogunosti, Facebook je prerastao u impresivnu
platformu koja korisnicima nudi nebrojene mogunosti i iz meseca u mesec rui vlastite
rekorde poseenosti. U Srbiji ima oko 800.000 ljudi sa profilom na drutvenoj mrei
Facebook, od kojih su 51,5 % su mukarci, a 48,5 % ene.99
Uz pomo elektronske adrese, svako moe da kreira sebi profil i izgradi svoju internu
mreu, u saglasnosti sa ili prema postavljenim uslovima (npr. jedan od uslova je da
korisnik ima vie od 13 godina). Za razliku od ostalih onlajn drutvenih mrea, Facebook
korisnici imaju opciju da svoje potpune profile dre privatnim za ostale korisnike mree,
te Facebook ine centralizovanom drutvenom mreom. Takoe, jo jedna karakteristika
koja razlikuje Facebook od ostalih mrea je mogunost spoljanjih programera i sajtova
tree generacije da kreiraju "aplikacije" koje dozvoljavaju korisnicima da personalizuju
svoje profile i izvravaju ostale zadatke, kao na primer popunjavanje kvizova,
komparacija istorije putovanja sa drugim korisnicima, ili pak knjiga koje trenutno itaju, ili
igranje onlajn igrica.
99
57
Izvor:http://www.mondo.rs/s261224/Zabava/Ludi_svet/Facebook_i_Twiter_bolji_od_detektiva.html
101
datum posete:14.10.2012.
100
58
59
Zahvaljujui velikoj upotrebi u razne svrhe, sve vie je kompanija koje se oglaavaju na
drutvenim mreama.
Danas se kompanije sve vie odluuju na ovakav vid reklama iz nekoliko razloga:
Dvosmerna komunikacija
Relativno mali trokovi kampanje
Brza povratna informacija
Koristi od marketinga putem drutvenih mrea:
Poveanje poznatosti proizvoda ili brenda
Poveanje web prometa na stranicama
Jaanje lojalnosti i poverenja kupaca
Uspeno lansiranje novih proizvoda
Primeri, onih najuspenijih, kompanija koje posluju putem drutvenih mrea su
navedene u nastavku.
Stranica Jelen pivo je veoma popularna i poseena na drutvenoj mrei Facebook.
Apatinska pivara svoj brend Jelen pivo ve izvestan period reklamira na ovoj drutvenoj
mrei i broj njenih lanova iz dana u dan se poveava. Ova kompanija svakodnevno
aurira svoju stranicu i svojim originalnim i interesnatnim sloganima privlai sve vei broj
korisnika. Moete pogledati i sami na njihovoj stranici.103
102
103
60
Portal Socialbakers, koji se bavi statistikom i analizom drutvenih mrea u vie od 200
zemalja, objavio je najnoviji izvetaj koji govori i o navikama Srba na drutvenoj mrei
Facebook.( istraivanje je objavljeno 18.09.2012).
Srbi po ovoj statistici najvie lajkuju stranu Novaka okovia (oko 2,5 miliona lajkova),
a od medija najvie vole TDI radio (oko 730.000). Najpopularnij brendovi na
Facebooku u Srbiji su Smoki, Vip mobile i Telenor.104
Na samom kraju smo sproveli anketu usmenim putem. Anketirali smo osobe koje koriste
drutvene mree. Ispitana je grupa od 100 ljudi, starosti 10 do 35 godina, u periodu od
15.09.2012 do 25.09.2012. Prikazana je anketa sa pitanjima i nakon toga dat je kratak
pregled, odnosno rezultati koji su dobijeni prilikom sprovoenja ankete.
Godina roenja:______
1. Vae zanimanje?
a. Uenik
b. Student
c. Zaposlen
d. Nezaposlen
a. Svakodnevno
b. Povremeno
c. Retko
d. Nisam aktivan
104
61
a. 1
b. 2
c. vie od 2
a. Facebook
b. Twitter
c. My Space
d. Google +
e. Neku drugu ______
a. Informiem se
b. Obavljam poslove
c. Komuniciram sa prijateljima
d. Igram igrice
e. Neto drugo _______
62
a. Veoma
b. Nimalo
a. Da
b. Ne
Rezultati ankete:
Meu ispitanicima je bilo 12 uenika, 27 studenata, 38 zaposlenih i 23 nezaposlenih.
Grafikon 1
Naziv grafikona: Odgovori na pitanja o zanimanju
Zanimanje ispitanika
Uenik
Student
Nezaposlen,
23, 23%
Zaposlen
Nezaposlen
Uenik, 12,
12%
Student, 27,
27%
Zaposlen ,
38, 38%
63
120
100
100
80
60
32
40
20
My Space
Google +
Neku drugu
0
Facebook
Sledee pitanje se odnosi na to kako provode vreme na drutvenim mreama. Kod ovog
pitanja je bilo mogue dati vie odgovora. 93 ispitanika je reklo da najvie voli da
provodi vreme komunicirajui sa prijateljima, neto manje (52) je reklo da putem
drutvenih mrea voli da se informie, 71 ispitanik voli da igra igrice, a samo njih 5 da
posluje putem drutvenih mrea.
64
Grafikon 3
Naziv grafikona: Kako provodite vreme na mrei?
100
90
Informiem se
80
70
Komuniciram sa
prijateljima
60
50
Obavljam poslove
40
30
Igram igrice
20
10
Neto drugo
0
1
Od 100 ispitanika njih 86 je reklo da za njih drutvena mrea predstavlja vrstu zabave,
78 njih da najvie koristi drutvene mree da bi lake stupili u kontakt sa prijateljima, 35
je reklo da je to za njih veoma vana stvar, a samo 3 osobe su rekle da im nije vano
uopte. Kada je u pitanju bezbednost, odnosno zatita profila, tu su miljenja bila
podeljena prilino podjednako ( 53 osobe su rekle da im je veoma vana, a 47 da nije).
Na pitanje da li e drutvene mree u potupnosti otuiti ljude, dobili smo sledeu podelu.
Tabela 2
Naziv tabele: Da li e drutvene mree udaljiti ljude?
Da
Ne
42 %
58 %
65
ZAKLJUAK
Televizija i radio imaju veliki znaaj kao sredstva masovne komunikacije. Oni putem
svojih sadraja zadovoljavaju ovekove potrebe. Te potrebe su najee intelektualne,
rekreativne i moralne prirode. Od samog nastanka, ali i u toku razvijanja elektronskih
medija televizija i radio imaju veliki znaaj za oveanstvo.
Meutim, kao to je spomenuto u radu, oni mogu da ostvare i negativan uticaj. To se
posebno odnosi na mlae populacije. Isto kao to i pozitivan uticaj televizije i radija
moe da bude razliit, tako isto i negativan. Televizija vie doprinosi kreiranju svesti kod
mladih, upravo zbog kombinacije zvuka i slike. Ba zbog toga neki pojedini sadraji ne
mogu da se prenose putem radija, jer ne postiu iste efekte kao kada bi se emitovali
putem televizije. Ali, to ne znai da kroz program koji radio stanice emituju ne mogu da
se ostvare negativni uticaji. Najvie negativnog uticaja na mlade ostavljaju komercijalni
programi. To je najee sluaj sa filmovima, jer oni u veini sluajeva nemaju moralne,
umetnike i obrazovne vrednosti. Uglavnom se radi o uticaju kod osoba koje su ve
sklone nekoj vrsti negativnog ponaanja.
66
istorija i pamenje vie nisu uzori u svetu odanom sadanjem trenutku, otrgnutom od
prolosti i bez veza prema budunosti. 105
to se tie drutvenih mrea, one su postale nezaobilazni deo svakodnevnice, pogotovo
meu mladim generacijama. Komuniciranje putem mobilnih telefona je skoro prolost.
Vie se ne razmenjuju brojevi telefona, i ne komunicira putem sms poruka, ve je
osnovno sredstvo komunikacije postala drutvena mrea. Komunicira se putem
skraenica i srpski jezik gotovo da se gubi. Sve je vie nepismenosti i loeg izraavanja,
sve su vie u upotrebi strani izrazi. itanje knjiga za mlade generacije je gubljenje
vremena.
Ovo je zapravo jedan vrlo ozbiljan problem i potrebno mu je pristupiti krajnje ozbiljno.
Nauke u ijem je domenu ovo pitanje su sociologija i psihologija. U svetu, a i kod nas,
postoje brojna istraivanja na ovu temu. To je, meutim, nedovoljno i treba nastojati da
se ta istraivanja proire.
105
67
LITERATURA
1) Arthur N., (2010), Technology and Television for Babies and Toddlers, The
Journalist of Association for Library Service to Children.
2) Avlija R., (2010), Elektronsko poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd
3) Baki O., (2008), Marketing u turizmu, Univerzitet Singidunum, Beograd.
4) Cohen D., (1972), Advertising, Wiley and Soons Inc., New York.
5) Colley R., (1968), Defining Advertising Goals, ed. By Britt and Boyd, Mc Graw-Hill
Comp., New York.
6) alovi D., (2008), Uvod u teoriju medija, Megatrend univerzitet, Beograd.
7) Fifield P.,(1992), Marketing Strategy , Butterworth-Heinemann, London
8) Filipovi V., Kosti Stankovi M., (2009), Marketing menadment , FON, Beogard
9) Frankel M., (2012), The Elections:A Modest Proposal, New York Review of
Books, New York.
10) Griffiths M., (2006), TV advertising of food to children, Communications Law:
Journal of Computer,Media and Telecommunications Law.
11) Jobber D., Fahy J., (2006), Osnovi marketinga , Data Status, Beograd
12) Johnson H., (2009), Television advertising-thr Ofcom backstop:Ofcom Content
Sanctions Committer: Decision Re Venus TV, Communications Law:Journal of
Computer, Media and Telecommunications Law.
13) Kaplan S. R., Norton P.D., (2008), Premija za uspeh-Povezivanje strategije sa
operacijama radi sticanja konkurentske prednosti, Fakultet za ekonomiju,
finansije i administraciju, Beograd
14) Kotler P., (1976), Marketing managment, Prentice Hall Inc., London.
15) Kotler P., (2006), Marketing menadment, Data status, Beograd.
16) Kovaevi-Lepojevi M., (2011), Pojam i karakteristike internet zavisnosti,
Univerzitet u Beogradu
68
17) Lazarius F., (2010), Online risks obstracting safe internet access for students ,
Technological Education Institute of Mesologhi, Greece, EBSCO baza
18) Lemi D., (2008), Deca i televizija, Clio, Beograd.
19) Mandari M., (2008), Savremeni pristup direktnom marketingu na poslovnom
tritu, Ekonomski horizonti
20) Mai B.,(2009), Strategijski menadment, Univerzitet Singidunum, Beograd
21) Milosavljevi M., Veinovi M., Grubor G., (2011), Informatika , Univerzitet
Singidunum, Beograd
22) Milosavljevi
M.,Mikovi
V.,
(2011),
Elektronska
trgovina,
Univerzitet
Singidunum, Beograd
23) Miljkovi M., Alakovi S., Aakovi S., (2011), Znaaj internet marketinga za
poslovanje dvadeset vodeih srpskih kompanija, Singidunum revija, Beograd
24) Nikodijevi D., (2008), Uvod u menadment medija, Megatrend univerzitet ,
Beograd.
25) Onfre M.,(2007), Mo postojanja, Rad, Beograd
26) Periin T., (2010), Televizijske vijesti u potrazi za vrednostima, , Televizijske
vijesti
27) Popp R., (2011), Book History, Johns Hopkins University Press, Milwaukee
essay.
28) Porter E.M., (2007), Konkurentska prednost , Asee, Novi Sad
29) Prezentacija Menadment u trgovini, prof. dr. Milorada Unkovia
30) Radojkovi M., Mileti M.,(2008), Komuniciranje, mediji i drutvo, Uiteljski
fakultet Univerziteta u Beogradu.
31) Raycheva L., (2010),
69
Elektronski izvori
1) http://ilijatrbovic.wordpress.com/2011/02/08/swot-analiza-u-nekoliko-reci/
2) http://metodika.net46.net/1_9_Nastanak-i-razvoj.html
3) http://msacademic.rs/Blog.aspx?id=170
4) http://nastavapreduzetnistva.wordpress.com/2012/02/21/swot/
5) http://pmraposo.blogspot.com/2012/07/internet-freedom.html
6) http://sites.google.com/site/elektronskoposlovanjevts/home
7) http://www.bizlife.rs/vesti/vest/48064/pola-srbije-na-facebooku.html
8) http://www.brandonsheley.org/advantages-of-internet-marketing
9) http://www.citaliste.com/casopis/br17l/cip_danica_radovanovic.html
10) http://www.creemaginet.com
70
11) http://www.dernek.ba/tema/55/prednosti-i-mane-interneta-/blogovi
12) http://www.dzungla.org/zivot-i-stil/it-vesti/treba-li-srbiji-e-trgovina/#:
13) http://www.facebook.com/jelenpivosrbija
14) http://www.google.rs
15) http://www.hwgurus.com/marketing.html pregledano
16) http://www.internetmarketing.ba/internet_marketing.php pregledano
17) http://www.mondo.rs/s261224/Zabava/Ludi_svet/Facebook_i_Twiter_bolji_od_det
ektiva.html
18) http://www.profitmagazin.com/izdanja/broj_16-17.199.html
19) http://www.singipedia.com/attachment.php?attachmentid=2486&d=1308917864
20) http://www.web-books.com/eLibrary/ON/B0/B66/072MB66.html
21) ttp://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Glavna_stranica
22) www.anem.rs
23) www.media.ba
24) www.rts.co.rs
25) www.saff.ba
26) www.vreme.com
27) www.webbooks.com
71