Professional Documents
Culture Documents
IZ DRVNE BIOMASE
WWW.BIOMASSTRADECENTRES.EU
Glavni autori
Valter Francescato, Eliseo Antonini AIEL Italian Agriforestry Energy Association
(Talijansko udruenje za energiju iz agroumarstva) www.aiel.cia.it
Luca Zuccoli Bergomi Odjel TeSAF (Odjel za zemljita i agronomske i umarske sustave),
Sveuilite u Padovi www.tesaf.unipd.it
Suautori
Christian Metschina Lk-Stmk, Styrian Chamber of Agriculture and Forestry
(Komora za poljoprivredu i umarstvo tajerske) www.lk-stmk.at
Christian Schnedl WVB-Stmk GmbH, Styrian Forest Owners Association
(Udruenje vlasnika ume tajerske) www.waldverband-stmk.at
Nike Krajnc SFI, Slovenian Forestry Institute (Slovenski institut za umarstvo) www.gozdis.si
Kajetan Koscik, Piort Gradziuk POLBIOM, Polish Biomass Association
(Poljska udruga za biomasu) www.polbiom.pl
Gianfranco Nocentini ARSIA, (Regionalna agencija za poljoprivredu i umarstvo Toskane) www.
arsia.toscana.it
Stefano Stranieri GAL GAS, Local Action Group of Garfagnana-Lucca
(Lokalna akcijska skupina Garfagnana-Lucca) www.assogaltoscana.it
Prijevod
Mr. sc. Velimir egon, Karlo Raji, dipl. ing. (REGEA) www.regea.org
Mihaela Kovai Kuntek
Fotografije
AIEL, Odjel TeSAF, LK-Stmk
Podrava: IEE/10/115/SI2.591387
Izdava
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
Andrije aje 10
10000 Zagreb, Hrvatska
Realizacija
Laser plus d.o.o.
Iskljuiva odgovornost za sadraj ove publikacije lei na autorima. Ova publikacija ne odraava
nuna stajalita Europske Unije. Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo koritenje
informacija navedenih u ovoj publikaciji.
UVOD 5
PREDGOVOR 6
1. MJERNE JEDINICE 7
1.1. Volumen 7
1.2. Teina 7
1.3. Omjeri teine/volumena 8
1.4. Volumen terminologija 8
1.5. Masena gustoa glavnih umskih vrsta 9
1.6. Nasipna gustoa glavnih krutih biogoriva 11
1.7. Stope konverzije trupci/cjepanice/drvna sjeka 11
2. ENERGETSKA VRIJEDNOST 15
2.1. Mjerne jedinice za toplinsku energiju 15
2.2. Energija i snaga 16
2.3. Voda u drvu 17
2.4. Smanjenje i bubrenje volumena 18
2.5. Sadraj vlage 19
2.6. Kemijski sastav biomase 20
2.7. Ogrjevna vrijednost i pepeo 21
2.8. Analitiki izraun ogrjevne vrijednosti 25
2.9. Gustoa energije 27
2.10. Energetski ekvivalent 27
DODACI 69
A1. Nacrt ugovora o prodaji drvne sjeke s energetskom vrijednou 69
A2. Primjer Deklaracije o kvaliteti goriva za drvnu sjeku 73
A3. Granine vrijednosti za koncentraciju tekih metala u pepelu
biomase koji se koristi na poljoprivrednim zemljitima u Austriji 74
A4. Primjer cjenika za profesionalnu trgovinu cjepanicama 75
A5. Kratice i simboli 76
A6. Meunarodni sustav jedinica 77
REFERENCE 79
5
UVOD
Biomasa je ve sada najvaniji obnovljivi izvor energije u Europi, a ima golemi poten-
cijal za daljnji razvoj. Daljnji razvoj biomase trebao bi slijediti neka osnovna naela, po-
put visoke uinkovitosti konverzije, konkurentnosti i odrivosti. Iskustvo dokazuje da
upotreba biomase u proizvodnji topline na najbolji nain udovoljava navedenim na-
elima.
Biomasa za proizvodnju topline moe se koristiti u malim jedinicama, poput pojedi-
nanih kua, u projektima ugovorne prodaje topline, za podrune toplane te u indu-
striji. U svakom sluaju, opskrba visokokvalitetnom biomasom, bez obzira na to radi li
se o ogrjevnom drvu, drvnoj sjeki ili preraenom drvu, od kljune je vanosti za brz
rast ovog trita. Da bi se potroaima konstantno osigurala dostupnost visokokvali-
tetne sirovine za prodaju potrebne su nove strukture trgovanja. Koncept Sabirno-lo-
gistikih centara za biomasu nudi mogunost da se na lokalnoj i regionalnoj razini
usklade opskrba i potranja za ogrjevnim drvom, drvnom sjekom i ostalim oblicima
drva u korist i potroaa i proizvoaa. Potrebna su transparentna pravila o kvaliteti
sirovine i njezinim specifikacijama da bi se zadobilo povjerenje potroaa u ove nove
lokalne distributere energije.
Predstavljeni prirunik o Sabirno-logistikim centrima za biomasu nudi sve informaci-
je potrebne za razvoj ovog obeavajueg trita nove energije. AEBIOM (Europsko
udruenje za biomasu) zahvaljuje svim sudionicima u projektu te se nada da e ova
publikacija na razini zajednice potaknuti mnoge poljoprivrednike, vlasnike uma i do-
nosioce odluka da promoviraju lokalno uzgojenu biomasu kao nositelja energije za
odrivu opskrbu toplinom u budunosti. Realizacijom takvog koncepta stvaraju se no-
vi poslovi, izbjegava isputanje staklenikih plinova, sniava troak grijanja te pobolj-
ava sigurnost opskrbe energijom.
Heinz Kopetz
Predsjednik AEBIOM-a,
Europskog udruenja za biomasu
6
PREDGOVOR
1. MJERNE JEDINICE
1.1 Volumen
Puni kubni metar (m3) koristi se za izraavanje volumena koji u potpunosti ispunjava
drvo. Ova se mjerna jedinica esto koristi za debla.
Prostorni metar (prostorni m3) jedinica je mjere koja se koristi za uredno sloene cje-
panice.
Nasipni metar (nasipni m3) jedinica je mjere koja se koristi za cjepanice i, ee, drvnu
sjeku, a odnosi se na volumen koji zauzima drvo, ali ukljuujui i zrani prostor, pra-
zan prostor koji se smatra ispunjenim.
Volumen ogrjevnih drva, bez obzira na to jesu li ona zgusnuta, razlikuje se ovisno o obliku,
veliini i rasporedu pojedinanih komada drva. O tim faktorima ovisi volumen i faktor is-
pune, odnosno omjer izmeu ispunjenog i praznog volumena.
1.2 Teina
Jedinice teine koje se koriste za ogrjevno drvo su kilogram i metrika tona.
Mjerne jedinice
Tona Kilogram Prostorni metar Nasipni metar
3
t kg prostorni m nasipni m3
cjepanice
drvna sjeka
drvna sjeka cjepanice
cjepanice
peleti i briketi
8 1. MJERNE JEDINICE
Masena gustoa: Odnosi se na omjer teine i volumena tijela drva (porozno tijelo) ko-
je ini set tvari i upljina (vaskularne upljine) koje su razliito ispunjene zrakom i/ili
vodom. Izraava se u jedinicama od g/cm3 ili kg/m3.
Masena gustoa esto se spominje kao oita specifina teina ili ak, to je pogreno,
samo kao specifina teina.
Kad je rije o drvenim peletima, masena gustoa odnosi se na teinu samo jednog ko-
mada drva koji mora biti tei od 1,15 g/cm3; u tom e sluaju komad drva, kada ga
se ispusti u spremnik sa vodom, brzo potonuti.
Nasipna gustoa: Koristi se za hrpe ogrjevnog drva (cjepanica i drvne sjeke) unutar ko-
jih se nalaze i praznine koje mogu biti vee i manje u ovisnosti o veliini i obliku drva.
Izraava se ili u kg/prostorni m3 ili kg/nasipni m3, ovisno o tome je li hrpa sloena ili na-
sipana.
Izrezane Izrezane
Trupci Okruglo dugo drvo Cjepanice od 1 metra cjepanice,
Vrste 33 cm cjepanice, 33 cm
(m3) (prostorni m3) (prostorni m3) (prostorni m3) (nasipni m3)
Odnosi se na 1 m3 trupaca s korom
Bukva 1,70 1,98 1,61 2,38
1,00
Smreka 1,55 1,80 1,55 2,52
Odnosi se na 1 prostorni m3 okruglog dugog drva
Bukva 0,59 1,17 0,95 1,40
1,00
Smreka 0,65 1,16 1,00 1,63
Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih cjepanica od 1 metra
Bukva 0,50 0,86 0,81 1,20
1,00
Smreka 0,56 0,86 0,86 1,40
Odnosi se na 1 prostorni m3 sloenih izrezanih cjepanica od 33 cm
Bukva 0,62 1,05 1,23 1,48
1,00
Smreka 0,64 1,00 1,16 1,62
Odnosi se na 1 nasipni m3 nasipanih izrezanih cjepanica od 33 cm
Bukva 0,42 0,71 0,83 0,68
1,00
Smreka 0,40 0,62 0,72 0,62
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 13
Koritena je sljedea jednakost 1 m3 trupaca = 2,43 nasipna m3 (volumetrijski indeks = 0,41 m3/nasipni m3)
drvne sjeke
Inicijali: Fw = izrezane cjepanice (33 cm, sloeni), Cw = drvna sjeka
* Unutar raspona vlage (M) 0-23%, vrijednosti su izraunate na temelju suhe drvene mase popisane u tabli-
ci 1.5.3. Izraunate masena gustoa i nasipna gustoa (s vodom) ispravljene su pomou sljedeih imbenika
bubrenja: bukva 21,8%, hrast 13,9%, smreka 13,5%, bor 13,8%, uz pretpostavku linearne varijacije volumena
unutar promatranog raspona vlage.
Primjer 1.7.1. Analitiki izraun nasipne gustoe unutar raspona vlage M 023%
Imajui u vidu napomenu (*) iz tablice 1.7.3. te radi boljeg razumijevanja izrauna masene gustoe
i nasipne gustoe unutar raspona vlage M 023%, u nastavku je naveden primjer kako izraunati
nasipnu gustou drvne sjeke smreke pri M 15%.
Poetni parametri
Masena gustoa suhe mase (tablica 1.5.3.) = 430 kg/m3
Faktor bubrenja = 13,5% (poglavlje 2.4.)
Volumetrijski indeks = 0,41 m3/nasipni m3
Vlaga (M) 15% vlaga s.o. (u) = 17,65% (poglavlje 2.5.)
2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Najee pretvorbe
Tona ekvivalentne nafte (engl. ton of oil equivalent toe) tradicionalna je mjerna je-
dinica koja se koristi u statistiko-komparativne svrhe. Jednaka je koliini energije ko-
ja se otputa izgaranjem jedne tone sirove nafte.
16 2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Jedinice energije
1 dul = 1 Newton x 1 metar = 1 vat x sekunda (Ws)
Toplinska snaga (Q) omjer je izmeu proizvedene toplinske energije i vremena utro-
enog za njezinu proizvodnju. Izraava koliinu krajnje topline prenesene na termalni
vektor.
dul
Jedinica snage vat =
sekunda
Bruto kapacitet kotla (QB) oznaava snagu koju otputa gorivo u loitu.
Nominalni toplinski kapacitet (QN) izraava maksimalnu koliinu toplinske energije
po jedinici vremena koju kotao kontinuirano proizvodi tijekom izgaranja.
Uinkovitost kotla (k) izraava omjer izmeu korisne toplinske snage (Q) i kapacite-
ta loita (QB).
Uinkovitost kotla obino se izraava u kW, iako se kao mjerna jedinica jo uvijek kori-
sti i kcal, to je neispravno. Kako bi se kcal konvertirao u vate, mjernu jedinicu sustava
SI, koristi se sljedea jednadba:
2. 3. Voda u drvu
Drvo se najee ne nalazi u suhom stanju, ve ima udio vlage koji moe varirati od
60 do 15%, ovisno o trajanju suenja na otvorenom. Drvo je porozan i higroskopski
materijal te, zbog svoje kemijsko-histoloke strukture, ima dvije razliite vrste poro-
znosti:
Drvo poinje gubiti vodu od trenutka kad je posjeeno. Najprije imbibicijska voda is-
pari iz vanjskih dijelova (sapanovina), a potom i iz unutranjih dijelova debla (srika).
U odreenom trenutku iz suenog drva isparava sva slobodna voda, dok zasiena vo-
da dostie dinamiku ravnoteu s vanjskom vlagom, i to u vrijednosti nioj od 20%.
Kako je prikazano na slici 2.3.2., gubitak vode u drvu nije jedinstven.
Slika 2.3.1.
Trodimenzionalna struktura etinjaa[1]
18 2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Slika 2.3.2. Razvoj u radijalnom smjeru, vlaga na suhoj osnovi (dry basis) u komadu daske bukve
Debljina: 5 cm
Ari
Jela
Vrba
Javor
Smreka
Obini bor
Jasen
Topola
Lijeska
Bagrem
Breza
Hrast
Hrast cer
Joha
Bukva
Obini grab
*
Smanjenje volumena i bubrenje povezani su sljedeim formulama: v = (100xav):(100+av); av = (100xv)
: (100-v)
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 19
S gledita primjene, u obzir se moraju uzeti bilo kakve varijacije u volumenu (smanje-
nje i bubrenje) zabiljeene unutar intervala od 0 do 23% (higroskopsko podruje) zbog
pravilnog izrauna gustoe mase, bez obzira na to radi li se o sterinoj (s vodom) ili ne-
sterinoj, te energetske gustoe goriva (tablice 1.7.3. i 2.9.1., primjer 1.7.1.).
Ww-WO
M= x 100
Ww
Pritom je:
Ww = mokra teina drva
W0 = teina suhog drva
Formule konverzije
Sljedee se dvije formule koriste za izraunavanje u iz M i obrnuto.
100xM 100xu
u= M=
100-M 100+u
M% 15 20 25 30 35 40 45 50 60
u% 18 25 33 43 54 67 82 100 150
u% 15 20 30 40 50 65 80 100 150
M% 13 16 23 28 33 39 44 50 60
Uz pretpostavku da polovicu mase tek posjeenog, svjeeg drva ini voda, a polovicu
drvena tvar, drvo sadri vlagu na m.o. (M) od 50% i vlaga na s.o. (u) od 100%.
20 2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
C H O N K S Cl
m.u.% (s.o.)
Smreka (s korom) 49,8 6,3 43,2 0,13 0,13 0,015 0,005
Bukva (s korom) 47,9 6,2 43,3 0,22 0,22 0,015 0,006
Jablan KKO 47,5 6,2 44,1 0,42 0,35 0,031 0,004
Vrba KKO 47,1 6,1 44,2 0,54 0,26 0,045 0,004
Kora (Crnogorino drvee) 51,4 5,7 38,7 0,48 0,24 0,085 0,019
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva 4754 5,67,0 4044 <0,10,5 <0,010,05 <0,010,03
Crnogorino drvee *
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva 4852 5,96,5 4145 <0,10,5 <0,010,05 <0,010,03
Listopadno drvee
Uobiajene vrijednosti
5156 5,96,5 3643 0,31,2 0,020,20 <0,010,05
za materijale od nepreraenog drva*
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva 5053 5,96,3 4044 0,30,8 0,010,08 <0,010,04
Ostaci od pridobivanja drva*
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva 4751 5,86,7 4046 0,20,8 0,020,10 <0,010,05
Kulture brzorastuih nasada*
Miskant 47,5 6,2 41,7 0,73 0,70 0,150 0,220
Penina slama 45,6 5,8 42,4 0,48 1,00 0,082 0,190
Tritikala (zrnje) 43,5 6,4 46,4 1,68 0,60 0,110 0,070
Pogaa od uljane repice 51,5 7,4 30,1 4,97 1,60 0,550 0,019
Fosilna goriva, radi usporedbe
Ugljen 72,5 5,6 11,0 1,30 0,940 < 0,1
Lignit 65,9 4,6 23,0 0,70 0,390 < 0,1
Lo ulje 8586 1113 14
Prirodni plin 75 25
* CEN/TS 14961:2005 Kruta biogoriva Specifikacije i klase goriva Dodatak C
celulozom (16 MJ/kg), lignin ima vii (NOV0) (26-27 MJ/kg). Odreene varijabilnosti u
bezvodnoj ogrjevnoj vrijednosti takoer su rezultat manje varijabilnosti u sadraju vo-
dika (H) te relativno puno vee varijabilnosti u sadraju pepela.
Meutim, ako se u obzir uzimaju i poljoprivredna biogoriva, ogrjevna vrijednost suhe
tvari varira unutar intervala od 16,5 do 19 MJ/kg. (NOV0) goriva iz drvne biomase u pro-
sjeku je za 9% via od vrijednosti travastih biljaka.
Tablica 2.7.1. Ogrjevna vrijednost, udio pepela i toka taljenja pepela razliitih goriva iz drvne
biomase [2, 6, 7, 20]
NOV0 Pepeo Toka taljenja
MJ/kg (m.u.% s.o.) pepela (C)
Uobiajene vrijednosti
19,2 0,3
za materijale od nepreraenog drva
(18,819,8) (0,20,5)
Crnogorino drvee
Uobiajene vrijednosti
19 0,3
za materijale od nepreraenog drva
(18,519,2) (0,20,5)
Listopadno drvee
Uobiajene vrijednosti 20 45
za materijale od nepreraenog drva (1921) (210)
Uobiajene vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva 1920 1,52
Ostaci od pridobivanja drva
Tipine vrijednosti
za materijale od nepreraenog drva
18,619,2 2
Kulture kratkih ophodnji (KKO)
(Vrba i jablan)
Smreka (s korom) 18,8 0,6 1.426
Lebdei pepeo
Radi se o pepelu koji nastaje ie-
njem dimnjaka te se dodatno moe
podijeliti u:
ciklonski pepeo,
fine estice iz elektrostatikih i
vreica filtra.
Masena gustoa iznosi 0,8-0,9 t/m3.
*
Ca i Mg najee povisuju temperaturu fuzije pepela
24 2. ENERGETSKA VRIJEDNOST
NOV0X(100 M) 2,44 xM
NOVM=
100
Slika 2.8.1. Neto ogrjevna vrijednost (NOV0 = 19 MJ/kg) kao funkcija vlage na suhoj i mokroj osnovi (M i u) [5]
Slika 2.8.2. Neto ogrjevna vrijednost (NOVo = 5,14 kWh/kg) kao funkcija vlage (M)
NOV[kWh/kg]
Tablica 2.8.1. Neto ogrjevna vrijednost (NOV0 = 18,5 MJ/kg) kao funkcija vlage (M)
Tablica 2.9.1. Energetska gustoa pri razliitom udjelu vlage u razliitim ogrjevnim drvima [2]
Sloene cjepanice
Bukva, 33 cm 1 prostorni m3 15 445 15,3 6.797 1.888 189
Bukva, 33 cm 1 prostorni m3 30 495 12,1 6.018 1.672 167
3
Smreka, 33 cm 1 prostorni m 15 304 15,6 4.753 1.320 132
3
Smreka, 33 cm 1 prostorni m 30 349 12,4 4.339 1.205 121
Drvna sjeka
Bukva 1 nasipni m3 15 295 15,3 4.505 1.251 125
Bukva 1 nasipni m3 30 328 12,1 3.987 1.107 111
3
Smreka 1 nasipni m 15 194 15,6 3.032 842 84
Smreka 1 nasipni m3 30 223 12,4 2.768 769 77
1 kg lo ulja 3 kg drva
1 l lo ulja 2,5 kg drva
2,1 t peleta
c) Priblian izraun kapaciteta kotla (1.500 radnih sati), Q(kW) = 200.000 kWh /1.500 h / 0,80 160 kW
Kapacitet kotla u kW x 2,5 = potrebe za drvnom sjekom u nasipnom m3/godini (crnogorino drvo P45, M30)
Kapacitet kotla u kW x 2,0 = potrebe za drvnom sjekom u nasipnom m3/godini (bjelogorino drvo P45, M30)
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 29
U tablici 3.2.1. dat je pregled najvanijih ureaja i opreme koji se koriste u radnjama isko-
ritavanja ume, a pritom je referentni kontekst talijanski. Za svaki je podatak naznaen
raspon najfrekventnijih vrijednosti, dok su ekstremne vrijednosti izostavljene. Kada je
naveden, troak po satu ukljuuje plau tehniara. Sve su cijene izraene bez PDV-a.
Tablica 3.2.1.
Motorna pila
troak nabave: 500900
uinkovitost u visokoj umi:
11,2 punih m3/h (prorjeivanje)
22,5 punih m3/h (glavna sjea)
uinkovitost u niskoj umi:
0,40,7 prostornih m3/h (prosjeno stanje)
0,81,8 prostornih m3/h (dobro stanje)
potronja goriva po satu:
0,61 l (mjeavina benzina i nafte)
troak po satu: 1820
Traktor i vitlo
troak nabave traktora: 45.00060.000
troak nabave vitla: 3.0004.200
uinkovitost u visokoj umi: 2,56 m3/h
uinkovitost u niskoj umi: 37 sloenih m3/h
potronja goriva po satu: 49 l
troak po satu: 4550 (2 tehniara)
Traktor i prikolica
troak nabave traktora: 45.00060.000
troak nabave prikolice: 8.00025.000
kapacitet utovara: 515 t
uinkovitost: 512 punih m3/h
(ovisno o udaljenosti vuenja)
potronja goriva po satu: 510 l
troak po satu: 4050
Sakuplja (Harvester)
troak nabave: 300.000370.000
maks. promjer sjee: 6570 cm
maks. promjer uklanjanja granja: 4560 cm
maks. prilagodljiv nagib: 35% (kotai)
60% (gusjenice)
(uz optimalni kapacitet nosivosti tla)
uinkovitost u visokim umama: 820 punih m3/h
potronja goriva po satu: 1116 l
troak po satu: 90120
Izvlaka (Forwarder)
troak nabave: 180.000270.000
kapacitet utovara: 1014 t
maks. prilagodljiv nagib: 3035%
duina trupaca: do 6 m
uinkovitost: 1220 punih m3/h
(ovisno o udaljenosti vuenja)
potronja goriva po satu: 711 l
troak po satu: 6580
Teglja (Skider)
troak nabave: 120.000150.000
kapacitet tegljenja: do 3 t
maks. prilagodljiv nagib: 20%
uinkovitost: 812 punih m3/h
(ovisno o udaljenosti vuenja)
potronja goriva po satu: 610 l
troak po satu: 5565
Preraiva na bageru
troak nabave bagera: 170.000
troak nabave preraivaa: 60.000
maks. promjer sjee: 65 cm
maks. promjer uklanjanja granja: 60 cm
uinkovitost: 1540 punih m3/h
potronja goriva po satu: 1517 l
troak po satu: 85
32 3 . P R O I Z V O D N J A C J E PA N I C A I D R V N E S J E K E
Ivera
male snage
troak nabave: 3.50035.000
radni promjer: maks. 20 cm
uinkovitost: 2-3 t/h
potronja goriva po satu: 5-8 l
srednje snage
troak nabave: 15.000-75.000
radni promjer: maks. 30 cm
uinkovitost: 4-7 t/h
potronja goriva po satu: 10-14 l
visoke snage
troak nabave: 31.000-250.000
radni promjer: > 30 cm
uinkovitost: 13-20 t/h
potronja goriva po satu: 34-38 l
troak po satu: 150-190
Pila
troak nabave: 600-2.000
radni promjer: 14-25 cm
Kala
troak nabave: 1.500-14.000
radna duina trupaca: 0,3-4 m
Kombinirano (pila-kala)
troak nabave: 7.000-70.000
radni promjer: 25-60 cm
radna duina trupaca: 2-6 m
troak po satu: 70-150
Strojevi koji su na specifian nain ukljueni u lanac opskrbe energijom iz drvene bio-
mase koriste se u proizvodnji cjepanica i drvne sjeke.
Obrada bjelogorice zahtijeva vie snage od obrade crnogorinog drva, a sve vrste dr-
va mogu se lake lomiti kada su svjea negoli kada su suena.
34 3 . P R O I Z V O D N J A C J E PA N I C A I D R V N E S J E K E
Iverai
Ivera je stroj koji je specijalno konstruiran da bi drvo reducirao do drvne sjeke, a mo-
e biti stacionaran ili montiran na kola, prikolicu ili kamion, ili na stranju trokraku kuku
traktora. Moe imati vlastiti motor ili se moe pogoniti preko traktora.
Ovisno o jedinici koja se usitnjava, mogu se razlikovati:
iverai s diskom: jedinica za usitnjavanje drva sastoji se od tekog zamanjaka na
koji su radijalno privrene od dvije do etiri otrice. Materijal dolazi u kontakt s dis-
kom pod kutom od 30 do 40 stupnjeva prema plohi diska i rotirajuim otricama, pri
emu se izrezuju komadi drveta i lome u sjeku. Veliina drvne sjeke obino je izme-
u 0,3 i 0,45 cm i moe se modificirati prilagodljivom leinom otricom.
iverai s bubnjem: vei su i snaniji od iveraa s diskom, mogu lako obraivati i trup-
ce i ostatke sjee. Jedinica za usitnjavanje sastoji se od elinog cilindra s maksimalno
12 instaliranih otrica po obodu. Veliina drvne sjeke je heterogenija, duine do 6,5
cm. Otrice se moraju mijenjati svakih 50-100 t (rad s bjelogoricom) ili 200-300 t (rad
s crnogorinim drvom).
ivera s dovodnim vijkom: usitnjavanje vri velika gusjenica sputajueg dijela s o-
trim rubovima koja se rotira po horizontalnoj osi. U usporedbi s iveraima s diskom i
bubnjem, ovi ureaji nisu pretjerano raireni, a uglavnom mogu preraivati itava
drva ili trupce i proizvoditi vee drvne sjeke (do oko 8 cm).
Sito je vaan alat koji omoguuje separaciju drvne sjeke tijekom izbacivanja, ime
rafinira materijal, ali istovremeno i smanjuje produktivnost.
Kada se usitnjavanje vri na mjestu koje nije krajnje postrojenje, drvna sjeka se pre-
vozi ili kamionom ili kamionom i prikolicom, a rijetko vozilom za kontejnerski prijevoz.
Na kamion i prikolicu moe se instalirati zahvatna korpa kako bi se omoguio autono-
mni utovar drvne sjeke.
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 35
Grafikon 3.2.1.
Produktivnost (nasipni m3/h)
Uinkovitost Troak
Faza rada Oprema
(nasipni m3/h) (/nasipni m3)
Sjea 2 motorne pile 35 0,5
Tegljenje itavog drva 2 traktora i vitlo 17 5,9
Mehanizirano procesuiranje na mjestu sjee preraiva na traktoru 24,3 1,4
Utovar trupaca na kamion i prikolicu kamion i prikolica 121,5 0,6
Prijevoz trupaca do sabirno-logistikog centra
kamion i prikolica 36,5 2
za biomasu (u oba smjera 90 km)
Istovar trupaca na kamion i prikolicu kamion i prikolica 145,8 0,5
Prirodno suenje 0,3
Usitnjavanje trupaca ivera visoke snage 100 1,4
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km) kamion i prikolica 24,4** 2,0
UKUPNO 14,6
Vrijednost trajnog drvea dodaje se ukupnoj vrijednosti (od 0 do 5 /nasipni m3 za radnje prorjeivanja)
** Osuena drvna sjeka (M 30%)
Produktivnost Troak
Faza rada Oprema
(nasipni m3/h) (/nasipni m3)
Ostaci iskoritavanja usitnjavanjem ivera visoke snage 55 2,6
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km) kamion i prikolica 22,1*** 2,4
UKUPNO 5,0
* Koritena je sljedea jednakost 1 puni m3 = 2,43 nasipna m3 drvne sjeke (volumetrijski indeks = 0,41 pu-
nog m3/nasipni m3).
1 nasipni m3=223 kg (M 30%). 1 nasipni m3=347 (M 55%).
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 37
Uinkovitost Troak
Faza rada Oprema
(nasipni m3/h) (/nasipni m3)
Sjea 2 motorne pile 35 0,5
Tegljenje itavog drva 2 traktora i vitlo 17 5,9
Usitnjavanje itavih drva Ivera visoke snage 60 2,4
Dostava drvne sjeke (u oba smjera 90 km) kamion i prikolica 22,1* 2,4
UKUPNO 11,2
Vrijednost trajnog drvea dodaje se ukupnoj vrijednosti (od 0 do 5 /nasipni m3 za radnje prorjeivanja)
Tablica 4.1.1.
Izvor: U skladu s tablicom 1 TS-a Drvena biomasa (1.1.2.1., 1.1.2.2., 1.1.2.3.)
Oblik kojim se trguje CJEPANICE
Dimenzije
Duljina (L)
Debljina (D)
(maksimalni promjer jednog rezanja)
Tablica 4.1.2.
Drvena biomasa
Izvor: U skladu s tablicom 1 TS-a
(1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., 1.1.4., 1.1.6., 1.2.1.1., 1.2.1.2., 1.2.1.4.)
Oblik kojim se trguje DRVNA SJEKA
Dimenzije
Glavni lom > 80% teine Fini lom < 5% Grubi lom < 1%
P 16 3,15 mm P 16 mm <1 mm > 45 mm, sve < 85 mm
P 45 3,15 mm P 45 mm <1 mm > 63 mm
P 63 3,15 mm P 63 mm <1 mm > 100 mm
P 100 3,15 mm P 100 mm <1 mm > 200 mm
NORMATIV
Vlaga (M)
M20 20% Osueno
M30 30% Prikladno za skladitenje
M30 40% Ogranieno za skladitenje
M55 55%
M65 65%
Pepeo (% na s.o.)
A0.7 0,7%
A1.5 1,5%
A3.0 3,0%
A6.0 6,0%
A10 10,%
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 41
Cjepanice i trupci
Za cjepanice i trupce malog promjera mogu se koristiti igliasti metri koji mjere elek-
trini otpor (provodnost) izmeu dvije elektrode (avli). Izmeu elektrinog otpora i
udjela vlage u drvetu postoji korelacija koja je maksimalna u higroskopskom podruju
(M 023%). Mjerenje se provodi iskljuivo unutar prostora izmeu dviju elektroda, na
dubini njihova umetanja (do oko 5 cm).
Najnoviji specifini modeli mogu odrediti vlagu uzorka unutar raspona od M 1060%
(u 11150%), s razluivosti od 0,1% (www.humimeter.com).
Drvna sjeka
Instrumenti koji se koriste za drvnu sjeku su kontaktni instru-
menti koji mjere dielektrinu konstantu (elektrostatiki na-
pon). to je vii udio vlage, to e i dielektrina konstanta biti
vea. U posljednjih su nekoliko godina razvijeni dielektrini
higrometri posebno za drvnu sjeku, piljevinu, strugotine, ko-
ru, pelete, a udovoljavaju Specifikaciji CEN/TS 14961 (www.
schaller-gmbh.at). Takvi instrumenti mogu mjeriti drvnu sje-
ku koja pripada razredima veliina P16 i P45, uz maksimalnu
vlagu od 60%. Materijal se najprije vae kako bi se identificira-
la ispravna kalibracijska krivulja za instrument. Kad se to uini,
drvna sjeka se sipa u spremnik u kojem prolazi kroz slabo elektromagnetsko polje te
na isto utjee vlagom. Nakon nekoliko sekundi na zaslonu se moe oitati mjerenje
vlage u uzorku.
*Gravimetrijska metoda primjenjuje se u laboratoriju i sastoji se od mjerenja uzorka prije potpunog suenja
u kotlu na temperaturi od 103 C i nakon njega. Potrebna su 24 sata da bi se izvela.
42 4 . Z A H T J E V I K VA L I T E T E I R E F E R E N T N I S TA N D A R D I
Slika 4.3.2. Primjer klasifikacije veliine u dvama uzorcima drvne sjeke P45 i P16
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 43
Tablica 4.4.1.
Tipovi kotla Kapacitet kWt Reetka Sustav napajanja Dimenzije (P) Vlaga (M) Pepeo (A)
Kotao na
< 100 fiksirana runo P3301.000 M20
cjepanice
fiksirana/
Kotao na
(30)150 1.000 djelomino vijak P1645 M20-M40 A1,53,0
drvnu sjeku
pokretljiva
hidraulika
> 1.000 pokretljiva P16100 M30-M55 A3,010,0
poluga
som izgaranja koji moe proizai iz toga. U kotlovima s pominom reetkom moe
gorjeti svjea drvna sjeka; meutim, to je drvna sjeka vlanija, to e proces ener-
getske konverzije vie gubiti na uinkovitosti. Dio energije mora se 'potroiti' na eva-
poraciju vode iz drveta. Nadalje, uporaba drvne sjeke niske kvalitete (npr. drvna
sjeka koja je iskljuivo dobivena iz ostataka od pridobivanja crnogorinog drva i
koju veinom ine iglice) poveava trokove odravanja (fuzijska troska, ienje iz-
mjenjivaa) i proizvodi znaajan pad u radu generatora, uz posljedian rast krajnjih
trokova energije[14].
Samozagrijavanje
Tijekom pohrane, svjea lignocelulozna biomasa postaje toplija zbog procesa respira-
cije parenhimskih stanica koje su jo uvijek ive. Ti procesi prestaju kad temperatura
dosegne 40C. Daljnji rast temperature drvene mase moe se pripisati metabolizmu
gljiva i bakterija. Dok gljive mogu preivjeti i do temperature od otprilike 60C, aktiv-
nost termofilnih bakterija poinje na 75 do 80C. Pod posebnim uvjetima, zagrijavanje
biomase moe dosegnuti i temperaturu od otprilike 100C. Meutim, razlozi koji uzro-
kuju ovaj daljnji rast temperature jo nisu objanjeni. Na temperaturi iznad 100C po-
inju neki od procesa termokemijske transformacije koji, iako veoma rijetko, mogu
uzrokovati fenomen spontanog izgaranja. Takav se fenomen openito dogaa s veo-
ma finim drvenim materijalom (fina piljevina) i korom.
Kad su uvjeti za rast bakterija i gljiva optimalni (npr. M 40%), drvo se poinje zagrijava-
ti ve nakon nekoliko sekundi. Nasuprot tome, mikroorganizmi se ne aktiviraju u uvje-
tima trajno niskih temperatura (zimi), osim ako se prethodno nisu aktivirali (slike 4.5.1.
i 4.5.2.).
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 45
Slika 4.5.1. Temperaturni trendovi u hrpi drvne sjeke razliitog sadraja vlage. to je razina vlage via,
to e se hrpa prije zagrijati[2]
Temperatura (C)
Slika 4.5.2. Razvoj temperature (od travnja do studenog) u dvije hrpe drvne sjeke, prekrivene i nepo-
krivene prozranom tkaninom (TOPTEX) [12]
70
60
50
Temperatura (C)
20
10
0
26.04. 26.05. 25.06. 25.07. 24.08. 23.09. 23.10.
Pohranite materijal koji sadri to je manje mogue vlage i drite ga na mjestu koje
nije izloeno kii,
Prednost dajte prirodnoj ventilaciji: ona ubrzava gubitak topline i vode,
Imajte na umu da gruba i uobiajena veliina materijala potie unutranju ventilaciju,
Koristite alate za rezanje odgovarajue otrine (uobiajene veliine),
Na minimum svedite prisutnost iglica i lia koje mikroorganizmi esto napadaju,
Minimalizirajte trajanje pohrane,
Odaberite idealnu visinu hrpe.
Nije uvijek mogue usvojiti sve navedene taktike. Stoga se u obzir mora uzeti i odre-
eni gubitak drvene tvari. Neke indikativne vrijednosti navedene su u tablici 4.5.1.[2]
Tablica 4.5.1.
Materijal/Tip spremnika Godinji gubitak (wt% d.b.)
Drvna sjeka umskog drvea, svjea, nepokrivena 20 do > 35
Drvna sjeka umskog drvea, fina, suena, pokrivena 24
Gruba drvna sjeka umskog drvea (7-15 cm), svjea, pokrivena 4
Kora, svjea, nepokrivena 1522
Trupci (bukva, smreka) nakon 2 godine, pokriveni 2,5
Trupci (bukva, smreka) nakon 2 godine, nepokriveni 56
Trupci (smreka, jela), svjei, nepokriveni 13
Mlada cijela drva (jablan, vrba), svjea, nepokrivena 615
drvo smreke sui se mnogo bre od drva breze iako se potonja na prvi pogled ini su-
om od smreke zbog svoje nie poetne vlage i breg gubitka vode. U svakom sluaju,
objema vrstama potrebno je otprilike jednako vremena da bi dostigle M20. Koliina
vode koja ispari iz drva na svom je maksimumu u travnju, a vrhunac iznosi otprilike 90
l/prostorni m3/mjesec. Poevi od rujna, voda ponovno dobiva vlagu iz zraka i kie;
procjenjuje se da od listopada do prosinca drvo ponovno dobije 5 l/nasipni m3/mjesec
(slika 4.6.2.).
Slika 4.6.1. Proces suenja iverica i sloenih trupaca, suenih na zraku i pod pokrivaem[4]
SMREKA
SMREKA
Vlaga m.o. (M)
BUKVA
BUKVA
XII. 2002.
II. 2003.
IV. 2003.
VI. 2003.
VIII. 2003.
X. 2003.
XII. 2003.
II. 2004.
IV. 2004.
VI. 2004.
VIII. 2004.
X. 2004.
Slika 4.6.2. Mjesena stopa suenja vlanog, rascijepljenog i sloenog jednometarskog drva za ogrjev,
suenog na otvorenom i pod pokrivaem [4]
03
3
3
3
3
03
3
03
00
03
03
00
00
00
20
00
00
3
20
00
20
I. 2
20
20
I. 2
.2
.2
.2
.2
II.
I. 2
III.
IX
V.
XI
IV
VI
XI
VI
VI
X.
II.
Gubitak teine (kg) po
prostornom metru
BUKVA
SMREKA
Cjepanica spremljena pod pokrivaem sui se donekle bre tijekom mjeseci rane zi-
me. Ovu prednost pokrivenih drva nepokrivena drva kompenziraju tijekom ljetnih
mjeseci. Na veoma kiovitim mjestima, preporuljiva je drvarnica jer doprinosi po-
vratu krajnje granice vlage tijekom sljedeeg jesensko-zimskog razdoblja. Ako je
struktura primjereno prozrana (zidovi s prorezima), nadasve se preporuuje pohra-
na pod pokrivalom.
48 4 . Z A H T J E V I K VA L I T E T E I R E F E R E N T N I S TA N D A R D I
POKROV
POTPORNI
STUP
TEMELJNI TRUPAC
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 49
Slika 4.6.4.
Slika 4.6.5.
50 4 . Z A H T J E V I K VA L I T E T E I R E F E R E N T N I S TA N D A R D I
SVJEA SJEKA
PRORJEIVANJE I
ISKORITAVANJE M = 45-55%
UME
UKLANJANJE
GRANJA I PRIJEVOZ
ZIMA
USITNJAVANJE
SVJEEG DRVETA KONCENTRACIJA SVJEA SJEKA
M = 45-55%
KASNOG
MEUSKLADITENJE
LJETA
DO
USITNJAVANJE
KASNO
SUENA SJEKA
LJETO
SUHOG DRVA
(KASNO LJETO) M = 25-40%
ENERGETSKE UPORABE
SUENJE NA ZRAKU
U SPREMNIKU ZA
DO KONANE
POHRANU
VLASTITA
POTRONJA
PRODAJA
SUENA SJEKA M = 25-40%
SUHA SJEKA M = <20%
Ovaj materijal treba proi fazu suenja, uz prijelaznu pohranu na uzvienom tlu izvan
ume prije nego li se, u kasno ljeto/jesen preradi u sjeku (slika 4.7.1.). Suenje se
mora odvijati tijekom ljeta uz koritenje besplatne energije sunca i vjetra, koja omo-
guava prirodno suenje drva. Gubitak vlage u listaama tijekom suenja openito
varira izmeu 40 i 50%. Ako su posjeene u svibnju, a pritom jo uvijek imaju lie,
biljke ubrzavaju prirodno suenje drva. Isto vrijedi i za crnogorino drvo (smreku i
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 51
jelu) koja se ree tijekom razdoblja od kasne jeseni do prosinca te koja se kasnije sla-
e na povieno tlo.
Ostavljanjem sruenih trupaca u sjenovitom okruenju u umi ne postie se znaajan
gubitak vlage u drvu. Zbog toga bi se materijal uvijek trebao suiti u dostatno osuna-
nom i, po mogunosti, dobro prozraenom mjestu[3]. Kada se izveze na sunano povi-
eno tlo izvan ume, takvo drvo (slika 4.7.2.), od trenutka sjee, u kasno ljeto dostie
vlagu ispod 30% te je stoga spremno za usitnjavanje[3].
Vrijednost M 30% definira se kao pogodna za pohranu. Drvne sjeke ispod ove gra-
nice klasificirane su kao pogodne za pohranu bez ikakvih problema stabilnosti (NORM
M 7133).
Smreka
POGODNO ZA SKLADITENJE
Slika 4.7.3. Proizvodnja umske drvne sjeke nakon suenja sirovog materijala ili na mjestu sjee ili u
sabirno-logistikom centru za biomasu [13]
4. usitnjavanje uz cestu
3. suenje
trupaca na
zraku
1. sjea drva
5. dostava drvne
sjeke u postrojenje
3. prijevoz trupaca u
Sabirno-logistiki centar
za biomasu (BL&TC)
2. prerada,
popreno rezanje
i slaganje
1. sjea drva
5. dostava drvne
sjeke u
postrojenje
4. usitnjavanje i pohrana u
BL&TC-u
Slika 4.7.4.
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 53
Prostor za suenje
dugog drva malog
promjera
Pokrov s ventilacijom za
suenje trupaca
i drvne sjeke Prostor za cijepanje
i usitnjavanje drva
Slika 4.8.2 Primjeri arhitektonske strukture u dvama BL&TC-ovima, u Austriji (Polstal, tajerska) i u Itali-
ji (Deutschnofen, Bozen)
Slika 4.8.3. Drvo platane posjeeno u prosincu i svjee nasjeeno dostie M30 nakon 9 mjeseci [15]
y = 0,0781x + 51,7
02.12.2004. R2 = 0,5347
P< 0,001
06.05.2005.
01.04.2005. 28.06.2005.
M (%)
17.08.2005.
12.10.2005.
DANA
Tkanina je prozrana i omoguuje odbijanje zraka zasienog vodom tijekom faze samo-
zagrijavanja mase. Drvna sjeka mora biti poloena na vodootpornu povrinu, a naku-
pina mora biti konina kako bi odravala pad kinice na povrini tkanine (slika 4.8.4.).
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 55
Slika 4.9.1. Dijagram principa procesa suenja pulsirajue solarne biomase [6]
SOLARNI PRIJENOSNIK
SAMOZAGRIJAVAJUI UINAK
NAKUPINE BIOMASE
DRVNA SJEKA M 50%
1. KORAK
zagrijavanje unutarnjeg zraka pomou solarnih prijenosnika
uinak samozagrijavanja nakupine biomase
VENTILATOR (RADI)
ZASIENI ZRAK
Slika 4.9.2. Sustav prethodnog zagrijavanja i forsirane ventilacije u BL&TC Polstal (tajerska-Austrija)
VENTILATOR
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 57
Tijekom noi, kada je relativna vlanost zraka via, savjetuje se obustaviti forsiranu ven-
tilaciju kako drvna sjeka ne bi apsorbirala vlanost. Za procjenu potrebnog kapacite-
ta zraka moe se referirati na povrinu koju zauzima nakupina. Ta se koliina izraava
u terminima brzine zraka koja, u ovisnosti o drvnoj sjeki, varira unutar raspona od 180
do 540 m3/h (= 0,05 do 0,15 m/s) po m2 povrine prekrivene nakupinom.
Te koliine mogu biti izraene i u volumetrijskim terminima (stopa ventilacije). Procje-
njuje se da je za suenje drvne sjeke potrebno osigurati 40 m3/h zraka po m3 (punog)
drva koje se treba osuiti. Da bi se ubrzao proces suenja, uobiajena je praksa pove-
ati stopu ventilacije do 150 m3/(h m3)[2].
Slika 4.9.4 Spremnik: stoji otprilike 50.000 i moe pohraniti 22 nasipna m3. Preostali prostor zauzima
sustav ventilacije i upravljaka ploa. Vrijeme suenja: otprilike 5 dana da bi se doseglo M20 [16]
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 59
Slika 4.9.5. Traktorska prikolica: stoji otprilike 1.500 2.000 . Topao zrak dolazi iz postrojenja bioplina
kroz izmjenjiva topline: dvije fleksibilne cijevi dovode topao zrak (80 C) u ravno dno (debljine 10 cm)
kamiona ispunjenog drvnom sjekom. Tijekom procesa suenja drvnu sjeku ne treba okretati te je na-
kon dva-tri dana spremna za isporuku (M30) [17]
Slika 4.9.6. Horizontalne bubnjaste suilice pogodne za suenje kako trupaca, tako i drvne sjeke
(www.s-und-ue.de) [18]
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 61
Trina cijena za goriva, bilo drva ili fosilna goriva, izraena je u razliitim mjernim je-
dinicama (ponderiranim i volumetrijskim) te je karakterizirana znaajno razliitim ogr-
jevnim vrijednostima. Sve to oteava trenutanu usporedbu. Parametar koji omogu-
uje usporeivanje cijene goriva su trokovi primarne energije (/MWh), tj. troak
energije sadrane u gorivima prije konverzije u finalnu energiju. Tablica 5.1. pokazuje
usporedbu izmeu trokova energije za razliita goriva (prosinac 2008.). Njihova veza
sa drvnom sjekom izraunata je na temelju tri razliita troka primarne energije: 20 i
25 /MWh. Cijene se odnose na talijansko trite.
Tablica 5.1. Trokovi primarne energije na temelju trokova drvne sjeke (PDV nije ukljuen)
Energetska cijena
MWh Cijena Omjer
/MWh
1 t drvne sjeke (M30, P45) 3,40 68 20,00 1,00
1 t drvne sjeke (M40, P45) 2,81 56 20,00 1,00
1 t trupaca (M20, P330) 3,98 130 32,66 1,63
1 t peleta (M10) rastresitih 4,70 150 31,91 1,60
1 t peleta (M10) vrea od 15 kg 4,70 180 38,30 1,91
100 mc prirodnog plina "posluenog" 1,00 70 70,00 3,50
1 t lo ulja (staklenik) 11,7 448 38,39 1,92
1 t lo ulja (uporaba u domainstvu) 11,7 863 73,95 3,70
1.000 l LPG-a (vlastiti spremnik) 6,82 1020 149,56 7,48
Energetska cijena
MWh Cijena Omjer
/MWh
1 t drvne sjeke (M30, P45) 3,40 85 25,00 1,00
1 t drvne sjeke (M40, P45) 2,81 70 25,00 1,00
1 t trupaca (M20, P330) 3,98 130 32,66 1,31
1 t peleta (M10) rastresitih 4,70 150 31,91 1,28
1 t peleta (M10) vrea od 15 kg 4,70 180 38,30 1,53
100 mc prirodnog plina "posluenog" 1,00 70 70,00 2,80
1 t lo ulja (staklenik) 11,7 448 38,39 1,54
1 t lo ulja (uporaba u domainstvu) 11,7 863 73,95 2,96
1.000 l LPG-a (vlastiti spremnik) 6,82 1020 149,56 5,98
62 5. TROKOVI ENERGIJE, TRENDOVI I USPOREDBE
Godinji rad (sati) h 1.300 1.300 1.300 1.300 1.300 1.300 1.300
Proizvodnja primarne energije MWh/g 130 130 130 130 130 130 130
Sezonska globalna uinkovitost % 75% 75% 79,0% 84% 90% 85% 90%
Proizvodnja krajnje energije* MWh/g 97,50 97,50 102,70 109,20 117,00 110,50 117,00
Trokovi investiranja (uklj. PDV) 45.000 45.000 65.000 40.000 13.000 18.000 13.000
Godinja potreba za gorivom u.m.* 32,7 32,7 38,2 28,3 13.542 13.000 19.062
Godinji TROKOVI (R+O+E) /g 4.785 6.812 6.060 7.744 10.328 14.192 25.441
TROKOVI KRAJNJE ENERGIJE /MWh 49,08 69,87 59,01 70,92 88,27 128,44 217,44
* Koritene ogrjevne vrijednosti: cjepanice M20, 3,98 MWh/t, drvna sjeka M30, 3,4 MWh/t, peleti M10 4,6 MWh/t, prirodni
plin, 9,6 kWh/ m3, lo ulje 10 kWh/l, LPG, 6,82 kWh/l
** Cijene (ukljuujui PDV. PDV za ogrjevno drvo iznosi 10%, osim za pelete, za koje iznosi 20%).
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 63
trupci (a) trupci (b) drvna sjecka peleti prirodni plin lo ulje LPG
Inicijali Trupci (a): samostalno proizvedeni, eljene veliine; Trupci (b): kupljeni na lokalnoj trnici (P500);
drvna sjeka: M30 P45.
Cjepanice
Regulatorne informacije koje se trebaju specificirati pri prodaji cjepanica nalaze se u
tablici 4.1.1. U najnaprednijim Sabirno-logistikim centrima za biomasu (npr. www.
holzbrennstoffe.de, www.ofen-holz.at) suhe cjepanice (M20) prodaju se po sterikom
volumenu; uz vlagu, specificiraju se razred, sastav i dimenzije. U dodatku A4 dat je pri-
mjer kako sastaviti cjenik za profesionalnu prodaju cjepanica.
Jo je uvijek est sluaj da je specificiran samo sastav cjepanica, ali ne i vlaga, te se u
tim sluajevima preporuuje kupnja po volumenu umjesto po teini. Razlog je tome
64 5. TROKOVI ENERGIJE, TRENDOVI I USPOREDBE
nii stupanj nesigurnosti kojim je mogue odrediti energetski troak, posebno pri kup-
nji nesuenog materijala[5].
Danas se sloene cjepanice esto prodaju po paletama od 1 x 1 x 1,8 m, sa specificira-
nim sastavom. Povremenim korisnicima su suhe cjepanice (M20) dostupne u kutijama
ili mreastim vreama te se prodaju po teini (617 kg), uz navedene vrste drva.
Drvna sjeka
U sredinjoj sjevernoj Europi, u sluaju da se drvna sjeka prodaje izravno iz pilane, sa-
stav je openito poznat. Stoga, prodavanje po volumenu, ak i kad vlaga nije izriito
naznaena, omoguuje dovoljno precizno odreivanje energetskog troka. Nasuprot
tome, u sredinjem dijelu june Europe, u sluaju kad proizvoai rade s mijeanim
umskim drveem, gotovo je nemogue znati sastav drvne sjeke. U tom je sluaju
bolje drvnu sjeku kupovati i prodavati po teini, mjerei njezinu vlagu. Zapravo, do-
voljno je znati teinu i vlagu: iako razlika u sadraju moe biti velika, varijacija u ener-
getskom sadraju veoma je mala jer, kako je ve istaknuto, NOV0 drvea gotovo je jed-
nak u svim razliitim vrstama[14].
Openito, praksa je da se stranke cjenkaju oko ciljne cijene drvne sjeke s najmanje
vlage, na temelju ega se izraunava cijena primarne energije. U ovom se trenutku kre-
ira tablica u kojoj je drvnoj sjeki dana cijena na temelju razreda vlage, dok je cijena
energije ostala konstantna (tablica 5.4.1.).
Tablica 5.2.1. Cijena drvne sjeke u vezi s razredima vlage pri cijeni energije od 25 /MWh
Sadraj vlage /t
M (%)
(razredi) Ne ukljuujui PDV Ukljuujui PDV
M 20 20 103 114
M 25 25 95 105
M 30 30 88 97
M 35 35 81 89
M 40 40 73 81
M 50 50 62 69
M 60 60 48 53
66 5. TROKOVI ENERGIJE, TRENDOVI I USPOREDBE
Grafikon 5.2.1. Varijacija u cijeni drvne sjeke u skladu s tri razliite energetske cijene
* Ova je analiza provedena upotrebom baze podataka GEMIS (engl. Global Emission Model for Integrated
Systems Globalni model emisije za integrirane sustave verzija 4.42, ko- Institut e.V. Darmstadt (Nje-
maka) www.oeko.de).
** CER (engl. Cumulated Energy Requirement zahtjev kumulativne energije) mjeri ukupnu koliinu izvora
(primarne) energije koja je potrebna za opskrbu jedinice finalnom termalnom energijom.
PRIRUNIK O GORIVIMA IZ DR VNE BIOMASE 67
Vrijednosti navedene u tablici 5.3.1. omoguuju izraun smanjenje emisija CO2 do ko-
jeg moe doi upotrebom goriva iz drvne biomase umjesto fosilnih goriva.
DODACI
A1. Nacrt ugovora o prodaji drvne sjeke s energetskom vrijednou
(pogledati CEN/TS 14961:2005)
Ugovorne strane
Ovaj se ugovor sklapa izmeu sljedeih ugovornih strana:
dobavljaa, Cooperativa Agroforestale- Viale Universita 14,
32021 Agordo (BL) VAT01237780265, u daljnjem tekstu: FO
i kupca,
Wood chips district heating Ltd., u daljnjem tekstu: TE.
l. 1. Predmet ugovora
Predmet ovog ugovora je isporuka drvne sjeke dobivene usitnjavanjem neprerae-
nog drva FO-a TE-u. Drvna sjeka e sluiti kao gorivo za grijanje okruga koji je vlasni-
tvo TE-a.
l. 2. Vrijeme isporuke
FO se obvezuje isporuiti svaki tovar goriva unutar 6 radnih dana od primitka pisanog
zahtjeva TE-a poslanog faksom ili e-potom. TE e takoer obavijestiti FO o entitetu
punjenja koji e biti isporuen, izraeno u tonama.
l. 3. Godinje potrebe
Koliina drvne sjeke koja e biti isporuena tijekom razdoblja vaenja ovog ugovora
jednaka je koliini drvne sjeke koju e postrojenje uistinu konzumirati tijekom sezone
grijanja. Na temelju izrauna energije, procijenjeno je da e ta koliina iznositi 500 to-
na (uz referentnu vlagu (M) od 30%).
l. 5. Dimenzije
Kad je rije o dimenzijama drvne sjeke, referentne su tehnike specifikacije CEN/TS
14961. Isporuena drvna sjeka pripadat e razredu P45.
l. 6. istoa
Isporuena drvna sjeka nee sadravati strane tvari, poput avala, ica i vijaka, ili ka-
kve druge metalne predmete.
FO e TE-u za svaku isporuku izdati deklaraciju o kvaliteti drvne sjeke (vidjeti A2).
M 20 1520% 95 104,5
M 25 2125% 90 99,0
M 30 2630% 85 93,5
M 35 3135% 75 82,5
l. 11. Plaanje
TE e izvriti uplatu za isporuenu drvnu sjeku u roku od 30 dana od datuma izdava-
nja rauna od FO. U sluaju da ne plati u skladu s dogovorenim uvjetima, FO zadrava
pravo obustavljanja usluge isporuke i traenja kamata na zakanjelo plaanje, u skladu
s trenutanim pravilima.
3. Ugovor je sainjen u dva primjerka, a svaka ugovorna strana zadrava po jedan pri-
mjerak.
4. Druga e strana o bilo kakvim promjenama u uvjetima i odredbama ovog ugovora
biti obavijetena pisanim putem.
5. Bilo kojoj treoj strani koja preuzima bilo koju od ugovornih strana bit e dodijeljena
prava i obveze koje proizlaze iz ovog ugovora.
6. Ugovorne strane pristaju jednako dijeliti trokove nacrta ovog ugovora, pri emu
svaka ugovorna strana plaa 50% ukupnog troka.
Svojstva
Koliina irenja
Metali Granina vrijednost g/ha/godina
mg/kgdb
Obradiva zemlja Livada-panjak
Cink (Zn) 1.500 1.500 1.125
Bakar (Cu) 250 250 190
Krom (Cr) 250 250 190
Olovo (Pb) 100 100 75
Vanadij (V) 100 100 75
Kobalt (Co) 100 100 75
Nikal (Ni) 100 100 75
Molibden (Mo) 20 20 15
Arsenij (As) 20 20 15
Kadmij (Cd) 8 8 6
PCDD/F (dioksin) 100 ng TE/kgdb 100 g/ha 75 g/ha
CJENIK 2007./08.
10 deka da Deset 10
REFERENCE
Autori snose svu odgovornost za sadraj ove publikacije. Pritom ona nuno ne odraava miljenje
Europske zajednice. Europska komisija nije odgovorna ni za kakvu upotrebu ovdje sadranih podataka.
PRIRUNIK O GORIVIMA
IZ DRVNE BIOMASE