UNIVERZITET SINERGIJA

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

BIJELJINA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Teorija i analiza bilansa

TEMA: Analiza finansijskog izvjetaja preduzea UNIS TAS a.d.

Bijeljina za period 2007 2009. godine

Mentor: Student:

Bijeljina, 2014. godine

0
 SADRAJ

UVOD 2
Saeti bilans stanja preduzea Unis Tas a.d. Bijeljina 3
Saeti bilans uspjeha preduzea Unis Tas a.d. Bijeljina 5
1. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA 7
1.1. Horizontalna analiza 7
1.2. Vertikalna analiza 9
2. ANALIZA POMOU FINANSIJSKIH POKAZATELJA 11
2.1. Likvidnost 11
2.1.1. Opta (tekua) likvidnost 11
2.1.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti 12
2.1.3. Koeficijent trenutne likvidnosti 13
2.1.4. Prosjean broj dana naplate potraivanja 13
2.2. Koeficijenti obrta 13
2.3. Pokazatelji finansijske strukture 15
2.4. Pokazatelji rentabilnosti 15
2.5. Du Pont sistem analize 16
3. ANALIZA PRIHODA I RASHODA PREDUZEA UNIS TAS a.d. 18
3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda 18
3.1.1. Poslovni prihodi 19
3.1.2. Poslovni rashodi 19
3.2. Struktura prihoda i rashoda 20
3.3. Profitabilnost preduzea 21
4. Z-SCORE I ZETA ANALIZA 22
ZAKLJUAK 24
LITERATURA 26

1
 UVOD

U ovom seminarskom radu je izvrena analiza imovinskog i finansijskog poloaja preduzea

UNIS TAS a.d. Bijeljina. Na poetku rada su prikazani saeti bilansi stanja i uspeha ovog
preduzea, a u nastavku je detaljno analiziran finansijski, imovinski i prinosni poloaj. Svako
preduzee bez obzira da li je veliko ili malo, strano ili domae, namee potrebu za konstantnim
praenjem i prilagoavanjem kako bi preduzee moglo opstati i razviti svoje poslovanje.
Potrebno je izvriti analizu koja se zasniva na samom internom prouavanju poslovanja
preduzea. Analiza treba da prui stvarnu sliku imovinskog i finansijskog poloaja kao i
prinosnog poloaja preduzea, da se kapital odri i uvea i da se kontrolie odranje kapitala.
Veina naih preduzea na prvi pogled izgledaju uspjena medjutim ona se nakon odredjenog
vremena suoavaju sa bankrotstvom. Zato je ova analiza veoma vana. Analiza je poznata kao
finansijska analiza i obavlja se na osnovu bilansa uspjeha i stanja preduzea, a obuhvata:

Analizu finansijskog poloaja,

Analizu imovinskog poloaja,
Analizu prinosnog poloaj.

Analiza finansija ili finansijska analiza je jedan od podsistema sloenog dinamikog sistema
usvojenog za analizu cjelokupnog poslovanja preduzea. Ona je poseban podsistem koji ima jasan
sadraj, metode i tehnike analize, ali i jasno odreeno mesto, ulogu i interakcije meuzavisnosti sa
drugim podsistemima koji ine dati sistem za analizu cjelokupnog poslovanja preduzea.

U okviru finansijske analize vri se vremensko i prostorno uporeenje. Vremensko uporeenje

treba da pokae razvoj finansijskog, imovinskog, prinosnog poloaja u posmatranom periodu,
koji obino obuhvata dvije do pet uzastopnih godina. Prostorno uporeenje insistira da se
finansijski, imovinski, prinosni poloaj dotinog preduzea uporeuje sa finansijskim,
imovinskim, prinosnim poloajem konkurentnog preduzea, pri emu je konkurentno preduzee
iz iste djelatnosti i to ono sa najboljim finansijskim, imovinskim i prinosnim poloajem.

Analiza finansijskog, imovinskog i prinosnog poloaja je veoma vana za svako preduzee, jer
uprava treba na pravi nain da shvati rezultate analize, da bi mogla pravovremeno reagovati i
postii znaajne rezultate u poslovanju preduzea.

2
 SAETI BILANS STANJA PREDUZEA
UNIS TAS a.d. Bijeljina
- u KM -
Iznos
PO Z I C I JA AOP 2007 2008 2009
AKTIVA
A. NEUPLAENI UPISANI KAPITAL 001 - - -
B. STALNA IMOVINA 002 608.782 592.511 582.158
I. Nematerijalna ulaganja 003 - - -
II. Osnovna sredstva 009 608.782 592.511 582.158
III. Dugoroni finansijski plasmani 017 - - -
V. OBRTNA IMOVINA 025 491.106 457.793 484.782
I. Zalihe 026 261.198 212.577 205.883
II. Kratkorona potraivanja i plasmani 032 228.478 236.086 267.416
1. Kratkorona potraivanja 033 228.478 236.086 267.416
2. Kratkoroni plasmani 038 - - -
III. Gotovinski ekvivalenti 044 1.430 1.515 7.701
G. AKTIVNA VREMENSKA
RAZGRANIENJA 047 2.595 2.329 1.709
D. POSLOVNA IMOVINA 048 1.102.483 1.052.633 1.066.940
. GUBITAK IZNAD KAPITALA 049 - - -
E. POSLOVNA AKTIVA 050 1.102.483 1.052.633 1.066.940
VANBILANSNA AKTIVA 051 - - -
PAS I VA
A. KAPITAL 101 1.014.744 949.023 925.646
I. OSNOVNI KAPITAL 102 1.721.138 1.721.138 1.721.138
1. Akcijski kapital - obine akcije 103 1.204.797 1.204.797 1.204.797
2. Akcijski kapital - prioritetne akcije 104 - - -
3. Udjeli drutva sa ogranienom
odgovornou 105 - - -
4. Ulozi 106 - - -
5. Dravni kapital 107 516.341 516.341 516.341
6. Zadruni udjeli 108 - - -
7. Ostali kapital 109 - - -
II. EMISIONA PREMIJA 110 - - -
III. REVALORIZACIONE REZERVE 111 - - -
IV. REZERVE IZ DOBITKA 112 - - -
V. NERASPOREENI DOBITAK 115 - - -
VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA 118 706.394 772.115 795.492
B. DUGORONA REZERVISANJA 121 - - -
V. OBAVEZE 126 85.739 103.610 141.294
I. Dugorone obaveze 127 - - -
II. Kratkorone obaveze 133 85.739 103.610 141.294
G. PASIVNA VREMENSKA
RAZGRANIENJA 145 2.000 3.113 2.485
D. POSLOVNA PASIVA 146 1.102.483 1.052.633 1.066.940
VANBILANSNA PASIVA 147 - - -

3
Bilans stanja preduzea obuhvata sve pozicije aktive i pasive. Aktiva prikazuje sredstva
(imovina) - materijalnu konstrukciju, a pasiva izvore sredstava (kapital) - finansijsku konstituciju
preduzea. Aktiva i pasiva bilansa preduzea treba da su u stalnoj ravnotei. Osnovni zadatak
bilansa stanja jeste da omogui uvid u imovinsku situaciju i finansijski poloaj preduzea.

4
SAETI BILANS USPJEHA PREDUZEA UNIS TAS
a.d. Bijeljina
- u KM -
Iznos
PO Z I C I JA AOP
2007 2008 2009

A. POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

I. POSLOVNI PRIHODI 201 1.642 21.578 45.279
1. Prihodi od prodaje robe 202 1.642 6.158 3.369
2. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 206 - 3.020 24.990
3. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe 210 - - -
4. Prihodi od premija, subvencija, dotacija i
sl. 211 - - -
5. Drugi poslovni prihodi 212 - 12.400 16.920
6. Poveanje vrijednosti zaliha uinaka 213 - - -
7. Smanjenje vrijednosti zaliha uinaka 214 - - -
II. POSLOVNI RASHODI 215 32.318 60.161 64.033
1. Nabavna vrijednost prodate robe 216 - 373 3.095
2. Trokovi materijala za izradu 217 2.793 10.666 8.507
3. Trokovi ostalog materijala 218 - - -
4. Trokovi goriva i energije 219 - - -
5. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali
lini rashodi 220 12.791 25.505 32.816
6. Trokovi proizvodnih usluga 225 215 252 1.900
7. Trokovi amortizacije 226 10.796 16.270 10.974
8. Trokovi rezervisanja 227 - - -
9. Nematerijalni trokovi 228 5.691 7.018 4.369
10. Trokovi poreza 229 32 77 98
11. Trokovi doprinosa 230 - - -
OSTALI PRIHODI 231 370 5.000 -
OSTALI RASHODI 240 8.843 32.061 4.623
FINANSIJSKI PRIHODI 252 - 1 2
FINANSIJSKI RASHODI 257 11 78 2
Rashodi kamata 259 11 78 2
DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA 265 - - -
GUBITAK IZ REDOVNOG
POSLOVANJA 266 - - -
VANREDNI PRIHODI 267 - - -
VANREDNI RASHODI 268 - - -
REVALORIZACIONI PRIHODI 269 - - -
RASHODI PO OSNOVU
REVALORIZACIJE I PRIZNAVANJA
IMPARITETNIH GUBITAKA 270 - - -
DOBITAK 275 - - -
GUBITAK 276 39.160 65.721 23.377
POREZI I DOPRINOSI IZ DOBITKA 277 - - -
NETO DOBITAK 278 - - -
NETO GUBITAK 279 39.160 65.721 23.377
UKUPNI PRIHODI 281 2.012 26.579 45.281
UKUPNI RASHODI 282 41.172 92.300 68.658

5
Bilans uspjeha preduzea prikazuje finansijski rezultat poslovanja preduzea. On grupie sve
prihode i rashode prema vrstama.

U osnovne prihode i rashode preduzea mogu se uvrstiti:

Prihodi i rashodi redovnog poslovanja,
Vanredni prihodi i rashodi,
Revalorizovani prihodi i rashodi.

Prihodi i rashodi redovnog poslovanja se mogu grupisati u dvije cjeline:

Finansijski i operativni prihodi i
Rashodi preduzea.

6
 1. Horizontalna i vertikalna analiza

1.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza predstavlja poreenje bilansnih pozicija u bilansu stanja tekue i prethodne
godine, kao i pozicija u bilansu uspjeha tekue i prethodne godine. Re je, praktino, o
komparativnoj (uporednoj) analizi promena izmeu tekue i prethodne godine.1
BILANS STANJA AKTIVA

2008. god. 2007. god. Razlika Razlika u %

Stalna imovina 592.511 608.782 (16.271) (2,67%)
Obrtna imovina 457.793 491.106 (33.313) (6,78%)
Ukupna sredstva 1.050.304 1.099.888 (49.584) (4,51%)

2009. god. 2008. god. Razlika Razlika u %

Stalna imovina 582.158 592.511 (10.353) (1,75%)
Obrtna imovina 484.782 457.793 26.989 5,85%
Ukupna sredstva 1.066.940 1.050.304 14.307 1,58%

BILANS STANJA PASIVA

2008. god. 2007. god. Razlika Razlika u %
Kapital 949.023 1.014.744 (65.721) (6,48%)
Dugorone obaveze i
- - - -
rezervisanja
Kratkorone obaveze 103.610 85.739 17.871 20,84%
Ukupna pasiva 1.052.633 1.100.483 (49.584) (4,51%)

2009. god. 2008. god. Razlika Razlika u %

Kapital 925.646 949.023 (23.377) (2,46%)
Dugorone obaveze i
- - - -
rezervisanja
Kratkorone obaveze 141.294 103.610 37.684 36,37%
Ukupna pasiva 1.066.940 1.052.633 14.307 1,58%

1
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 105.

7
Iz navedenoh pokazatelja uoavamo da su ukupna sredstva u 2008. godini manja za 49.584
odnosno za 4,51%, to je rezultat smanjenja obrtnih sredstava i stalne imovine u 2008. godini u
odnosu na ptrethodnu. U 2009. godini dolazi do poveavanja ukupnih sredstava u donosu na
2008. godinu i to za 14.307 odnosno za 1,58%, a to je rezultat znaajnog poveanja obrtne
imovine u odnosu na prethodnu godinu.

to se tie obaveza u 2008. godini dolazi do smanjenja obaveza u odnosu na prethodnu za 49.584
ili 4,51%, dok u 2009. godini dolazi do poveanja obaveza za 14.307 ili 1,58% , a osnovni razlog
za to je poveanje kratkoronih obaveza za 37.684 u odnosu na prethodnu 2008. godinu.

2008. god. 2007. god. Razlika Razlika u %

Ukupan prihod 26.579 2.012 24.567 1.221, 02%
Poslovni rashodi 60.161 32.318 27.843 85,15%
Bruto rezultat (33.582) (30.306) (3.276) (10,81%)
Finasijski rashodi 78 11 67 609,10%
Ostali rashodi 32.061 8.843 23.218 262,55%
Dobitak prije poreza (65.721) (39.160) (26.561) (67,82%)

2009. god. 2008. god. Razlika Razlika u %

Ukupan prihod 45.281 26.579 18.702 70,36%
Poslovni rashodi 64.033 60.161 3.872 6,44%
Bruto rezultat (18.752) (33.582) 14.830 44,16%
Finasijski rashodi 2 78 (76) (97,43%)
Ostali rashodi 4.623 32.061 (27.438) (85,58%)
Dobitak prije poreza (23.377) (65.721) 42.344 64,43%

Iz navedenih pokazatelja se vidi da ukupan prihod u svim godinama raste, tj. u 2008 je vei u
donosu na 2007. a u 2009. je vei u odnosu na 2008. godinu. Takoe, u svim godinama dolazi do
poveanja poslovnih rashoda, tako u 2007. oni iznose 32.318, u 2008. su 60.161, a u 2009.
godini 64.033.

Bruto rezultat je u svim godinama negativan, kao i dobitak prije poreza, osnovni razlog za to su
veliki poslovni rashodi kao i ostali rahodi, koji ak u 2008. godini iznose 32.061. Meutim, iako
je dobitak prije poreza u 2009. godini negativan, on je ipak za 64,43% bolji u odnosu na
prethodnu godinu.

8
 1.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza bilansa stanja i bilansa uspeha je znaajna zato to se u ovoj analizi odreene
bilansne pozicije iskazuju kao 100%, a onda se sve ostale pozicije iskazuju kao % od te osnovne
pozicije. Ovde je re o strukturnoj analizi finansijskih izvjetaja, odnosno o sagledavanju odnosa
vie pozicija u odnosu na jednu koja se tretira kao 100%. Najee se kao 100% tretiraju ukupna
aktiva i pasiva u bilansu stanja i prihodi od prodaje u bilansu uspjeha.2
BILANS STANJA AKTIVA u 000 KM
2009. god. % 2008. god. % 2007. god. %
Stalna imovina 582.158 54,56% 592.511 56,41% 608.782 55,35%
Obrtna imovina 484.782 45,43% 457.793 43,59% 491.106 44,65%
Ukupna sredstva 1.066.940 100,00% 1.052.633 100,00% 1.102.483 100,00%
BILANS STANJA PASIVA
2009. god. % 2008. god. % 2007. god. %
Kapital 925.646 86,76% 949.023 90,16% 1.014.744 92,04%
Dugorone obaveze i
- - - - - -
rezervisanja
Kratkorone obaveze 141.294 13,24% 103.610 9,84% 85.739 7,96%
Ukupna pasiva 1.066.940 100,00% 1.052.633 100,00% 1.102.483 100,00%

U posmatranom periodu uee stalne imovine u ukupnim sredstvima se kree oko 55%, uz
blage oscilacije, dok uee obrtne imovine u ukupnim sredstvima se kree oko 45% takoe uz
blage oscilacije.to se tie pasive uee kapitala u ukupnoj pasivi ima trend opadanja sa 92,04%
do 86,76%, dok uee kratkoronih obaveza ima trend rasta od 7,96% do 13,24%.

BILANS USPJEHA
2009. god. % 2008. god. % 2007. god. %
Ukupan prihod 45.281 100,00% 26.579 100,00% 2.012 100,00%
Poslovni rashodi 64.033 141,41% 60.161 84,90% 32.318 80,74%
Bruto rezultat (18.752) (41,41%) (33.582) 15,10% (30.306) 19,26%
Finasijski rashodi 2 0,01% 78 12,90% 11 18,08%
Ostali rashodi 4.623 24,65% 32.061 0,56% 8.843 0,67%
Dobitak prije poreza (23.377) (124,66%) (65.721) 1,64% (42.344) 0,51%

2
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 107.

9
Dio ukupnih prihoda koji se koristi za pokrie poslovnih rashoda raste sa 80% do 141%, koliko
iznosi u 2009. godini. Dok se dio ukupnih prihoda potreban za pokrie finansijskih rashoda kree
od 18% do 0,01% u 2009. godini. U svim godinama poslovni rashodi su vei od prihoda.

10
 1. Analiza pomou finansijskih pokazatelja

1.1. Likvidnost

Platenu sposobnost ilustruju sljedei podaci:

LIKVIDNOST
u KM
Dobavljai P O odnosno
181 Z I C I J365
A 2007 2008 2009

Tekua likvidnost:
Obrtna imovina /
Kratkorone obaveze 5,727 4,418 3,431

REFERENTNA VRIJEDNOST - Tekua

2,000 2,000 2,000
likvidnost (Vee od ...)

gotovina + kratkorona potraivanja /

2,681 2,293 1,947
kratkorone obaveze

gotovina /
0,017 0,015 0,054
kratkorone obaveze

Potraivanja x 365 /
50.788,34 9.388,90 3.441,83
Prihodi od prodaje
Pokazatelji likvidnosti imaju za cilj da ukau na sposobnost kompanije da servisira
obaveze plaanja, uz odravanje potrebne strukture sredstava i ouvanje dobrog kreditnog
boniteta.3 Ona je u vezi sa obrtnim kapitalom ili nekim njegovim djelom zato to se obaveze
izmiruju iz obrtnog kapitala. U ovom delu finansijske analize preduzea, imaju se u fokusu:
opta ili tekua likvidnost, ubrzana likvidnost, trenutna likvidnost i prosjean broj dana naplate
potraivanja.

2.1.1. Opta (tekua) likvidnost

Tekua likvidnost se dobija odnosom obrtne imovine i kratkoronih obaveza i shodno tome
pokazuje pokrivenost kratkoronih obaveza obrtnom imovinom. To je u principu mjerilo
sposobnosti izmirenja kratkoronih obaveza.

3
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 110.

11
Iz grafikog prikaza vidimo da je koeficijent opte likvidnost u sve tri posmatrane godine vei od
njene referentne vrijednosti koja iznosi 2,000 (2007. 5,727; 2008. 4,418; 2009. 3,431). Ovo je
dobar pokazatelj poslovanja preduzea koji pokazuje da preduzee ima vie gotovine,
potraivanja i zaliha nego to su kratkorone obaveze koje dolaze na naplatu.

2.1.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti

Ovaj koeficijent se dobija odnosom gotovine i kratkoronih potraivanja naprema kratkoronim

obavezama, i on predstavlja mjerilo sposobnosti otplaivanja kratkoroih dugova. On trebao biti
minimalno 1, to znai da kratkorone obaveze ne bi smjele biti vee od kratkotrajne imovine
umanjene za zalihe.

Vidimo da je u sve tri godine koeficijent ubrzane likvidnost vei od 1, to znai da su

kratkorone obaveze bile manje od likvidnih novanih sredstava. Ovo je dobar pokazatelj
poslovanja preduzea.

12
 2.1.3. Koeficijent trenutne likvidnosti

Koeficijent trenutne likvidnosti izraava odnos gotovine i kratkoronih obaveza.

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoronih obaveza likvidnom
kratkotrajnom imovinom, odnosno novanim sredstvima. Smatra se da ovaj koeficijent ne bi
trebao biti manji od 0,10, odnosno 10%. U naem sluaju je manji od 0,10 zbog postojanja male
gotovine a velikih potraivanja u sve tri posmatrane godine (2007. 0,017; 2008. 0,015; 2009.
0,054).

2.1.4. Prosjean broj dana naplate potraivanja

Ovo je jedan od bitnijih pokazatelja u sklopu analize likvidnosti preduzea. Na osnovu ovog
pokazatelja se dolazi do informacije o tome koliko je potrebno preduzeu da naplati svoja
potraivanja i doe do sredstava koja su neophodna za odravanje likvidnosti.

Prosjean broj dana naplate potraivanja dobija se kada se u odnos stave potraivanja x 365 dana
sa prihodima od prodaje. Kod ovog preduzea prosjean broj dana naplate potraivanja je u
2007. godini iznosio 50.788, 43 dana, u 2008. godini 9.388,90 dana, a u 2009. godini 3.441,83. U
sve tri godine je izuzetno veliki prosjean broj dana naplate potraivanja zbog postojanja veoma
velikih potraivanja a veoma malih prihoda od prodaje, i to se sasvim sigurno negativno odrazilo
na poslovanje preduzea.

2.2. Koeficijenti obrta

Koeficijenti obrta i dani vezivanja obrtne imovine, zaliha i potraivanja su sljedei:

IMOVINSKI POLOAJ
u KM
POZICIJA AOP 2007 2008 2009
1. Prihodi od prodaje 202,206 1.642 9.178 28.359
2. Prosjena obrtna imovina (025)/2 245.553 228.896,5 242.391
3. Prosjene zalihe (026)/2 130.599 106.288,5 102.941,5
4. Prosjena potraivanja (033)/2 114.239 118.043 133.708

5a. Koeficijent obrta obrtne imovine (1/2) 0,007 0,040 0,117

5b. Dani vezivanja obrtne imovine 52.142 9.125 3.119

6a. Koeficijent obrta zaliha (1/3) 0,013 0,086 0,275

6b. Dani vezivanja zaliha 28.076 4.244 1.327

7a. Koeficijent obrta potraivanja (1/4) 0,014 0,078 0,212

7b. Dani vezivanja potraivanja 26.071 4.679 1.721

13
1) Koeficijent obrta obrtne imovine pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu
za koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine. 4

Koeficijent obrtne imovine kod preduzea UNIS TAS a.d. Bijeljina u 2007. godini iznosi
0,007, a prosjean broj dana vezivanja obrtne imovine u ovom periodu iznosi 52.142. Tokom
naredne dvije godine ovaj koeficijent se poveava tako da u 2008. godini iznosi 0.040, a u 2009.
godini ovaj koeficijent je iznosio 0,117, medjutim to je i dalje izuzetno lo koeficijent obrta
obrtne imovine.

2) Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko efikasno preduzee upravlja zalihama. 5

Poveavanje koeficijenta obrta zaliha je pogodno za preduzee, jer to je krai period obrta
zaliha to su manji trokovi dranja zaliha. Takoe, to vie puta obrnemo zalihe, dobijamo vee
godinje prilive sredstava u kasu, putem kojih na vrijeme izmirujemo obaveze po osnovu kamata
i imamo veu mogunost plasmana sredstava, to nam donosi veu zaradu.

Kod posmatranog preduzea koeficijent obrta zaliha u 2007. godini iznosio je 0,013 a period
vezivanja zaliha iznosi 28.076 dana. Na osnovu ovih pokazatelja se zakljuuje da je vrijeme
obrta zaliha izuzetno dugo. U 2008. godini se koeficijent obrta zaliha poveao na 0.086 a za
jedan obrt zaliha je bilo potrebno 4.244 dana. U 2009. godini koeficijent obrta iznosi 0,275 a
broj dana obrta zaliha je 1.327. Ovako lo obrt zaliha u sve tri posmatrane godine moemo
objasniti velikim prosjenim zalihama.

3) Koeficijent obrta potraivanja pokazuje kojom brzinom preduzee naplauje svoja

potraivanja, a broj dana vezivanja potraivanja iskazuje prosjean broj dana od nastanka do
naplate potraivanja od kupaca. to je taj broj dana manji, efikasnost je vea i obrnuto. Ovaj
koeficijent se dobije djeljenjem prihoda od prodaje sa prosjenim potraivanjima. Vrijeme
trajanja jednog obrta potraivanja od kupaca dobija se dijeljenjem broja dana u godini sa
koeficijentom obrta potraivanja.

Kod analiziranog preduzea, koeficijent obrta potraivanja raste od 2007. godine do 2009.
godine to je povoljno za njega. Broj dana vezivanja potraivanja se smanjuje iz godine u
godinu. 2009. godine broj dana vezivanja potraivanje je bio 1.721, 2008. godine bio je 4.679, a
2007. godine 26.071.

Svako preduzee tei tome da u to kraem vremenskom periodu naplati potraivanja, kako bi
odralo svoju likvidnost. Za posmatrano peduzee moemo konstatovati da ima lou poslovnu
politiku, jer su dani vezivanja potraivanja izuzetno visoki.

4
Prof. dr Pajo Pani, Mr Ljubia Todorovi, Projektni menadment, Bijeljina, 2010., str. 323.
5
Prof. dr Milorad Ivanievi, Poslovne finansije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2009., str. 29.

14
 2.3. Pokazatelji finansijske strukture

Ukupna sredstva u aktivi finansiraju se iz obaveza ili sopstvenog kapitala. Struktura pasive moe
biti komponovana na razliite naine kako bi odgovarala individualnim protrebama kompanije i
njezinoj strukturi aktive. U komponovanju pasive treba voditi rauna o tome da su zadovoljeni
uslovi zlatnog bilansnog pravila u uem ili irem smislu. Komponovanje pasive, odnosno odnos
izmeu sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja (obaveza) naziva se finansijskom
strukturom.6

u KM
2007 2008 2009
POZICIJA AOP
Iznos % Iznos % Iznos %
1. Kapital 101 1.014.744 92,05% 949.023 89,89% 925.646 86,55%
2. Dugovi 121,126,145 87.739 7,95% 106.723 10,11% 143.779 13,45%
PASIVA (1 + 2) 1.102.483 100,00% 1.055.746 100,00% 1.069.425 100,00%
REFERENTNA VRIJEDNOST -
Kapital/Dugovi:
Kapital: 50%
Dugovi: 50%
Stepen zaduenosti preduzea utvruje se kao odnos izmeu vlastitih izvora finansiranja
(kapitala) i tuih izvora finansiranja (obaveza).
U posmatranom preduzeu evidentano je poveanje sopstvenog kapitala u sve tri godine,
odnosno pokazatelj je iznad referentne vrijednosti. Preduzee ima dugoronu solventnost tako da
je ova struktura kapitala dobra. Moe se zakljuiti da je sa stanovita povjerilaca velika sigurnost
u smislu naplate njihovih potraivanja.

2.4. Pokazatelji rentabilnosti

Rentabilnost sopstvenog kapitala pokazuje uee dobiti u sopstvenom kapitalu, izraava se

stopom rentabiliteta koja se dobije iz odnosa neto dobitka i prosjenog sopstvenog kapitala, to
znai da je njena visina uslovijena visinom neto dobitka i visinom sopstvenog kapitala. Vea
stopa pokazuje veu rentabilnost sopstvenog kapitala. Kod preduzea UNIS TAS a.d. Bijeljina,
ova stopa je u sve tri posmatrane godine bila ispod referentne vrijednosti, u 2007. godini
(2,28%), u 2008. godini (3,82%) i u 2009. godini (1,36%)
Rentabilnost ukupnog kapitala mjeri se stopom koja pokazuje uee dobiti u ukupnom kapitalu.
Vea stopa pokazuje veu rentabilnost ukupnog kapitala. Rentabilnost ukupnog kapitala dobija se
iz odnosa neto dobitka i prosjenog ukupnog kapitala (pod ukupnim kapitalom podrazumjevaju
se ukupno uloena sredstva, odnosno aktiva, bez iskazanog gubitka na strani aktive). I ovaj
pokazatelj rentabilnosti ukupnog kapitala posmatranog preduzea ima u sve tri godine ima
negativnu vrijednost, u 2007. godini (3,79%), u 2008. godini (6,69%) i u 2009. godini (2,49%)
6
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 113.

15
Investirani kapital ine sopstveni kapital, revalorizacione rezerve i dugorona rezervisanja Stopa
investiranog kapitala determinisana je: visinom neto dobitka i visinom prosjenog investiranog
kapitala. Kod posmatranog preduzea rentabilnost i investiranog kapitala je ispod referentne
vrijednosti a po godinama iznosila je: za 2007. godinu (2,28%); za 2008. godinu (3.82%); a za
2009. godinu (1,35%).

RENTABILNOST
u KM
PO Z I C I JA AOP 2007 2008 2009
1. Neto dobitak / (gubitak) (39.160) (65.721) (23.377)
2. Rashodi kamata 11 78 2
3. NETO PRINOS NA UKUPAN KAPITAL
(1+2) (39.171) (65.799) (23.379)
4. Prosean sopstveni kapital 1.721.138 1.721.138 1.721.138
5. Prosean ukupan kapital 1.034.325 981.883,6 937.334,5
6. Prosean investirani kapital 1.721.138 1.721.138 1.721.138

7. Rentabilnost sopstvenog kapitala (1/4)100 (2,28%) (3,82%) (1,35%)

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost
0,00% 0,00% 0,00%
sopstvenog kapitala (Vee od ...)

8. Rentabilnost ukupnog kapitala (1/5)100 (3,79%) (6,69%) (2,49%)

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost
0,00% 0,00% 0,00%
ukupnog kapitala (Vee od ...)

9. Rentabilnost investiranog kapitala (3/6)x100 (2,28%) (3,82%) (1,35%)

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost
0,00% 0,00% 0,00%
investiranog kapitala (Vee od ...)

2.5. Du Pont sistem analize

Du Pont sistem analize je poznat u praksi finansijskog menadmenta i koristi se dui niz godina.
Radi se o jednom posebnom sistemu analize u kojem se ocjene o preduzeu donose na osnovu
utvrivanja povezansoti izmeu finansijskih koeficijenata. U Du Pont sistemu analize svi racio
brojevi se posmatraju kao sastavni delovi jedne celine, odnosno posmatraju se u paketu.7
Stopa prinosa Stopa prinosa Multiplikator Koeficijent
na sopstvena = na ukupna x sopstvenih x finansijske
sredstva sredstva kapitala strukture
Stopa prinosa na ukupna sredstva je proizvod stope neto dobitka (Neto dobitak / Prihodi od
prodaje) i koeficijenta obrta ukupnih sredstava (Prihodi od prodaje / Prosjena ukupna sredstva).
To zani da je vea stopa prinosa na ukupna sredstva ostvarena koz poveanje stope neto dobitka
ili kroz poveanje koeficijenta obrta ukupnih poslovnih sredstava.

Stopa prinosa na ukupna sredstva = Neto dobitak / Prosjena ukupna sredstva

7
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 117.

16
U naem sluaju preduzee ne ostvaruje dobitak, nego gubitak i to u sve tri posmatrane godine,
gubitak je najvei u 2008. godini, tako da stopa prinosa na ukupna sredstva ne postoji.

Multiplikator sopstvenog kapitala je odnos neto dobitka preduzee sa neto dobitkom uveanim
za kamatu. Ovaj multiplikator pokazuje koliko e dinara neto dobitka ostati kao potencijalni
prinos za vlasnike preduzea u odnosu na ukupna prinos za sve stejkholdere.
Multiplikator sops. kapitala = Neto dobitak / (Neto dobitak + (Kamata x (1 Stopa
poreza)))
Kao to smo rekli, preduzee Unis Tas a.d. nije ostvario dobitak, nego gubitak i to u sve tri
posmatrane godine tako da ni multiplikator sopstvenog kapitala ne postoji.

Koeficijent finansijske strukture je odnos prosjenih poslovnih sredstava i posjenog

sopstvenog kapitala. Ovaj koeficijent pokazuje koliko na svaku novanu jednicu sopstvenog
kapitla ima angaovanih prosjenih obrtnih i stalnih sredstava. On mjeri u kojem je stepenu
preduzea oslonjena na pozamjljene izvore finansiranja.
Koeficijent finansijske strukure = Prosjena poslovna sredstva / Prosjean sopstveni
kapital
2007. godina = 1.102.483 / 1.014.744 = 1,0864
2008 godina = 1.052.633 / 949.023 = 1,1091
2009. godina = 1.066.940 / 925.646 = 1,1526
Koeficijent finansijske strukture pokazuje da je na 1 KM angaovanog sopstvenog kaptiala
angaovano 1,09 KM poslovnih sredstava u 2007. godini, 1,11 KM u 2008. godini, i 1,15 KM u
2009. godini.

Stopa prinosa na sopstvena sredstva dobija se kao proizvod sva tri prethodno izraunata
koeficijenta, odnosno stope prinosa na ukupna sredstva, multiplikatora sopstvenog kapitala i
koeficijenta finansijske strukture. Poto je preduzee Unis Tas a.d. u sve tri godine ostvarivalo
gubitak nije bilo mogue izraunati stopu prinosa na ukupna sredstva i multiplikator sopstvenog
kapitala, jedino to je bilo mogue izraunati s obzirom na ovako poslovanje preduzea je
koeficijent finansijske strukture. Tako da smo od tri elementa od kojih se sastoji stopa prinosa na
sopstvena sredstva bili u stanju izraunati samo jedan.

17
 2. Analiza prihoda i rashoda preduzea Unis Tas a.d.

3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

Struktura poslovnih prihoda i rashoda, kao i njihov meusobni odnos je sljedei:
POSLOVNI PRIHODI I RASHODI
u KM
2007 2008 2009
POZICIJA
Iznos % Iznos % Iznos %

Struktura poslovnih prihoda:

1. Prihodi od prodaje robe 1.642 100,00% 6.158 28,54% 3.369 7,44%
2. Prihodi od prodaje proizvoda i
usluga - - 3.020 14,00% 24.990 55,19%
3. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe - - - - - -
4. Prihodi od premija, subvencija,
dotacija i sl. - - - - - -
5. Drugi poslovni prihodi - - 12.400 57,46% 16.920 37,37
6. Poveanje vrijednosti zaliha uinaka - - - - - -
7. Smanjenje vrijednosti zaliha
uinaka - - - - - -
I. Poslovni prihodi (1 do 7) 1.642 100,00% 21.578 100,00% 45.279 100,00%

Struktura poslovnih rashoda:

1. Nabavna vrijednost prodate robe - - 373 0,62% 3.095 4,83%
2. Trokovi materijala za izradu 2.793 8,64% 10.666 17,73% 8.507 13,28%
3. Trokovi ostalog materijala - - - - - -
4. Trokovi goriva i energije - - - - - -
5. Trokovi zarada, naknada zarada i
ostali lini rashodi 12.791 39,58% 25.505 42,39% 32.816 51,25%
6. Trokovi proizvodnih usluga 215 0,66% 252 0,41% 1.900 2,97%
7. Trokovi amortizacije 10.796 33,41% 16.270 27,04% 10.974 17,14%
8. Trokovi rezervisanja - - - - - -
9. Nematerijalni trokovi 5.691 17,61% 7.018 11.67% 4.369 6,82%
10. Trokovi poreza 32 0,01% 77 0,13% 98 0,15%
11. Trokovi doprinosa - - - - - -
II. Poslovni rashodi (1 do 11) 32.318 100,00% 60.161 100,00% 64.033 100,00%

III. REZULTAT POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (I - II) (30.676) (38.583) (18.754)
REFERENTNA VRIJEDNOST -
Rezul. posl. aktivnosti (Vee od ...) 0 0 0

IV. ODNOS POSL. PRIHODA I

RASHODA (I / II) 5,08% 35,87% 70,71%
REFERENTNA VRIJEDNOST -
Odnos posl. prihoda i rashoda (Vee
od ...) 100% 100% 100%

V. RELATIVNA RAZLIKA POSL.

PRIHODA I RASHODA ((I/II)-
100%) (94,92%) (64,13%) (29,29%)
REFERENTNA VRIJEDNOST -
Relativna razlika posl. prihoda i
rashoda (Vee od ...) 0,00% 0,00% 0,00%
3.1.1. Poslovni prihodi
18
Poslovni prihodi predstavljaju prihode koje preduzee ostvaruje iz redovnih aktivnosti i oni ine
najvaniju komponentu ukupnih prihoda ba zbog toga to nastaju redovnim poslovanjem
preduzea. Kod sagledavanja poslovnih prihoda mora se sagledati koji to prihodi ine najvei dio
njihovih vrijednosti.

Prilikom analiziranja poslovnih prihoda iz 2007. godine, uoljivo je da prihode u 2007. godini
ine samo prihodi od prodaje roba 100,00%.
.
Prilikom analiziranja poslovnih prihoda u 2008. godini vidimo je da najvei udio u prihodima
ine drugi poslovni prihodi 54,76%, a zatim prihodi od prodaje robe 28,54% i prihodi od prodaje
proizvoda i usluga 14,00%

U 2009. godini poveala se vrijednost prihoda od prodaje proizvoda i usluga 55,19%, a smanjio
se prihod od prodaje robe 7,44%%. Dok su drugi poslovni prihodi 37,37%.

Ukupna vrijednost poslovnih prihoda se poveavala iz godine u godinu. Najvei poslovni prihodi
su evidentirani u 2009. godini u iznosu od 64.033 KM, a najnii u 2007. godini i iznosili su
1.642 KM.

3.1.2. Poslovni rashodi

Najveu strukturu poslovnih rashoda u sve tri posmatrane godine ine trokovi zarada, naknada
zarada i ostali lini rashodi.

U 2007. godini trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi imali su uee od 39,58%,
a trokovi materijala za izradu 8,64%, trokovi amortizacije 33,41% i nematerijalni trokovi
17,41%.

U 2008. godini trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi imali su ponovo najvee
uee 42,39%, a trokovi materijala za izradu 17,73%, trokovi amortizacije 27,04% i
nematerijalni trokovi 11,67%.Ostali trokovi imaju pojedinanu vrijednost manju od 5%.

U 2009. godini povealo se uee trokova zarada, naknada zarada i ostalih linih rashoda na
51,25%. Trokovi materijala za izradu 13,28%, trokovi amortizacije 17,14% i nematerijalni
trokovi 6,82%. Ostali trokovi imaju pojedinanu vrijednost manju od 5%.

Ukupni poslovni rashodi u toku 2007. godine su bili 32.318 KM, u 2008. godini su poveani
na 60.161 KM i 2009. godine su se opet poveali na 64.033 KM.
Rezultat poslovnih aktivnosti u sve tri godine je bio gubitak ali se njegova vrijednost smanjivala
iz godine u godinu. Lo pokazatelj je to to su poslovni prihodi bili u sve tri godine manji od
poslovnih rashoda.

19
U 2007. godini poslovni prihodi su bili za 94,92% manji od poslovnih prihoda, u 2008. godini taj
odnos je manji i iznosi 64,13% i konano u 2009. godini taj odnos se najvie smanjio u odnosu
na 2008. godinu i iznosi 29,29%.

3.2. Struktura prihoda i rashoda

Odnos prihoda, rashoda i rezultata prema ukupnom prihodu preduzea je sljedei:
BILANS USJPEHA
u KM
2007 2008 2009
POZICIJA AOP
Iznos % Iznos % Iznos %

1. Poslovni prihodi 201 1.642 81,61% 21.578 81,18% 45.279 99,99%

2. Finansijski prihodi 252 - - 1 0,01% 2 0,01%
3. Ostali prihodi 231 370 18,39% 5.000 18,81% - -
I PRIHODI
REDOVNIH 2.012 100,00% 26.579 100,00% 45.281 100,00%
AKTIVNOSTI (1+2+3)
4. Vanredni prihodi 267 - - - - - -
5. Revalorizacioni
269 - - - - - -
prihodi
II UKUPNI PRIHODI
1.642 100,00% 21.578 100,00% 45.279 100,00%
(I+4+5)

6. Poslovni rashodi 215 32.318 78,49% 60.161 65,18% 64.033 93,26%

7. Finansijski rashodi 257 11 0,02% 78 0,08% 2 0,01%
8. Ostali rashodi 240 8.843 21,49% 32.061 34,74% 4.623 6,73%
III RASHODI
REDOVNIH 41.172 100,00% 92.300 100,00% 68.658 100,00%
AKTIVNOSTI (6+7+8)
9. Vanredni rashodi 268 - - -
10. Rashodi
revalorizacije i
270 - - - - - -
priznavanja
imparitetnih gubitaka
IV UKUPNI
41.172 100,00% 92.300 100,00% 68.658 100,00%
RASHODI (III+7+8)

Prilikom analize prihoda posmatranog preduzea najvei iznos prihoda ine poslovni prihodi to
je za preduzee od izuzetog znaaja. Evidentno je da vrijednost poslovnih prihoda iz godine u
godinu raste to je dobro. U 2007. godini vrijednost poslovnih prihoda bila je 81,61% to je
izuzetno dobar pokazatelj, da bi u 2008. godini ovaj procenat bio 81,18% pa opet porastao u
2008. godini na 99.99%. Ostali prihodi su se kretali oko 18,00% u 2007. i 2008. godini. Koliko
god da je ovaj procenat visok i da su prihodi ipak stvoreni, bilo bi bolje da je porasla vrijednost
poslovnih prihoda, jer su ti prihodi ipak najvaniji sa aspekta efikasnog poslovanja preduzea.

Takoe, iz prethodne tabele moe se zakljuiti da ukupni rashodi u sve tri godine vei od
ukupnih prihoda. Poslovni rashodi imaju najvee uee u sve tri godine u ukupnim rashodima.

20
U 2008. godini rastu u odnosu na 2007. godinu a u 2009. godini opadaju u odnosu na 2008. a
rastu u odnosu na 2007. godinu.

3.3. Profitabilnost preduzea

Odnos neto dobitka i ukupnog prihoda preduzea je sljedei:
BILANS USPEHA
u KM
Iznos
POZICIJA AOP
2007 2008 2009

1. Dobitak/(Gubitak) pre
275,276
oporezovanja (39.160) (65.721) (23.377)
2. Porezi i doprinosi iz dobitka 277 - - -
3. Neto dobitak/(Gubitak) 278,279,280 (39.160) (65.721) (23.377)
4. Ukupan prihod 281 2.012 26.579 45.281

KOEFICIJENT
PROFITABILNOSTI (19,463) (2,472) (0,516)
PREDUZEA (3/4)
REFERENTNA VRIJEDNOST
- Koef. profitabilnosti (Vee 0,000 0,000 0,000
od ...)

Profitabilnost se definie kao uspjenost poslovanja. Poslovni uspjeh se moe izraziti na nekoliko
naina. Ako je rije o razlici prihoda i rashoda uspjeh se izraava bilansnim dobitkom ili
gubitkom, a ukoliko je rije o razlici vrijednosti trokova i uinaka uspijeh se izraava
kalkulativnim dobitkom, a ukoliko je razlika izmeu prihoda i rashoda onda se izraava
novanim tokom. Pokazatelj profitabilnosti zahtjeva analitiko ispitivanje uticaja: visine prihoda,
rashoda na finansijski rezultat ili bolje reeno stopu profitabilnosti prihoda. Koeficijent
profitabilnosti dobija se iz odnosa neto dobitka (gubitka) i ukupnog prihoda. Referentna
vrijednost ovog koeficijenta iznosi 0,000 i to je koeficijent profitabilnosti preduzea vei od ove
vrijednosti to je i njegov poslovni poloaj kvalitetniji. U periodu od 2007. - 2008. godine
preduzee je bilo neprofitabilno tj. neuspjeno je poslovalo. Najveu neprofitabilnost preduzee
je ostvarilo u 2007. godini i njegov koeficijent profitabilnosti iznosi (19,463). Razlog je u tome
to je preduzee imalo veliki neto gubitak u 2007. godini koji iznosi (39.160) i veoma mali
ukupan prihod to je dovelo do najvee neprofitabilnosti u ovoj godini. Preduzee je bez gubitka
jedino poslovalo u 2009. godini kada je i najvea profitabilnost preduzea sa koeficijentom
(0,516).

21
 4. Z-score i Zeta analiza

R.br. OPIS 2007 2008 2009

1. Kapital 1.014.744 949.023 925.646
2. Ukupna aktiva 1.102.483 1.052.633 1.066.940
0,920 0,902 0,868
1 (1/2)
3. Neto dobit - - -
4. Ukupna aktiva 1.102.483 1.052.633 1.066.940
0 0 0,006
2 (3/4)
5. Bruto dobit - - -
6. Ukupna aktiva 1.044.276 1.052.633 1.066.940
3 0 0 0
(5/6)

7. Trina vrijednost kapitala 1.014.744 949.023 925.646

8. Ukupne obaveze 85.739 103.610 141.294
4 11,836 9,160 6,551
(7/8)

9. Prihodi od prodaje 1.642 21.578 45.279

10. Ukupna aktiva 1.102.483 1.052.633 1.066.940
5 0,002 0,021 0,042
(9/10)

8,21 6,60 5,01

'' Z '' Z= 1,21+ 1,42 + 3,33 + 0,64 + 1,05

0,08 0,09 0,09

ZETA Z= 0,0121 + 0,0142 + 0,0333 +
0,0064 + 0,9995
ZETA analiza (engl. ZETA analysis) je model ocjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta
zajmoprimca. Nastala je na bazi istraivanja da li e preduzee u budunosti bankrotirati ili nee
bankrotirati u drugoj polovini dvadesetog vijeka u SAD. ZETA analiza kombinuje klasine mjere
uspjenosti poslovanja, analizu bilansa stanja i bilansa uspjeha, s diskriminaciskom analizom,
metodom multivarijantne statistike. Model ukljuuje kao objanjavajue varijable pokazatelja,
npr. profitabilnost, stabilnost prihoda, likvidnost, sposobnost servisiranja duga.

Predvianje finansijskih izvjetaja kao metoda finansijske analize sastoji se u predvianju

finansijskih izvjetaja preduzea, u stabilnim uslovima poslovanja, za period 1, 5 ili 10 godina.
Projekcija se radi na temelju pretpostavki potencijalnog dunika ili povjerioca. Najee se
sastoji od planiranog cash flow-a, planiranog bilansa stanja i uspjeha, koji se mogu uporediti s
razliitom detaljnou pojedinih pozicija. Model ukljuuje kao objanjavajue varijable
pokazatelja, npr. profitabilnost, stabilnost prihoda, likvidnost, sposobnost servisiranja duga.

Izraz Z-score i Zeta analiza sastoji se od 5 pokazatelja, koji se mnoe sa koeficijentom, a

potom sabiraju.

22
Z=0,012X1+0,014X2+0,033X3+0,006X4+0,01X5
Pri emu je:
X1 = tekua aktiva/ukupna aktiva,
X2 = zadrana dobit/ukupna aktiva,
X3 = operativna dobit/ukupna akti,
X4 = trina vrijednost trajnog kapitala/knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova,
X5 = prihod od prodaje/ukupna aktiva.

Ako je Z>2,99 preduzee posluje veoma dobro i ima blistavu budunost.

Ako je Z<1,81 poslovanje je slabo i oekuje se neuspjeh u roku od 2god.
Ako je 1,8<Z<2,99 preduzee hitno mora preispitati svoje poslovanje.

Kod posmatranog preduzea Z-score vrijednost u prvoj godini je iznad 1,81 to znai da je
dobro poslovalo, ali u narednim godinama ima tendenciju pada da bi u 2009. godini iznosila
5,01. Svakako da navedeni pokazatelji daju sigurnost investitorima da svoja slobodna novana
sredstva uloe upravo u ovo preduzee.
ZETA analiza posjeduje stroije parametre prilikom izraunavanja. ,,Z-score" vrijednost po
ZETA analizi iznosi: za 2007. godinu 0,08; za 2008. godinu 0,09, a u 2009. godini i ima
vrijednost od 0,09, to pokazuje da analizirano preduzee ima loe performanse za opstanak u
budunosti ako se poslovanje preduzea posmatra sa stanovita ZETA analize, jer se vrijednost
ZETA modela kree znatno ispod intervala 1,81 i 2,99.

23
 ZAKLJUAK

Na osnovu do sada izloenog konano se moe prikazati kompletna slika o poslovanju preduzea
UNIS TAS a.d. Bijeljina, jer su prikazani svi pokazatelji koji su potrebni da se donese zakljuak
o uspjenosti ili neuspjenosti poslovanja pomenutog preduzea za posmatrani period.
Analiza je zapoeta horizontalnom i vertikalnom analizom. Horizontalnom analizom je utvreno
da su ukupna sredstva u 2008. godini manja za 4,51%, a da su u 2009. godini vea za 1,58%.
Obaveze u 2008. godini su manje za 4,51%, a u 2009. godini su vee za 1, 58%. Ukupan prihod
u svim godinama raste, meutim, takoe u svim godinama dolazi do poveanja poslovnih
rashoda. Bruto rezultat je u svim godinama negativan. Vertikalnom analizom je utvreno da je
uee stalne imovine u ukupnim sredstvima se kree oko 55%, uz blage oscilacije, dok uee
obrtne imovine u ukupnim sredstvima se kree oko 45% takoe uz blage oscilacije. to se tie
pasive uee kapitala u ukupnoj pasivi ima trend opadanja sa 92,04% do 86,76%, dok uee
kratkoronih obaveza ima trend rasta od 7,96% do 13,24%. Dio ukupnih prihoda koji se koristi
za pokrie poslovnih rashoda raste sa 80% do 141%, koliko iznosi u 2009. godini. Dok se dio
ukupnih prihoda potreban za pokrie finansijskih rashoda kree od 18% do 0,01% u 2009.
godini. U svim godinama poslovni rashodi su vei od prihoda.
Posmatrajui pokazatelje likvidnosti, jasno je uoljivo da posmatrano preduzee u svakoj od
posmatrane tri godine ostvaruje tekuu likvidnost, ak ta vie znatno je iznad referentne
vrijednosti, tako da ona za 2007. iznosi 5,727; za 2008. 4,418; a za 2009. godinu 3,431, to znai
da su obaveze znatno manje od tekue imovine i to predstavlja dobar pokazatelj. Koeficijenti
ubrzane likvidnosti pokazuju da preduzee i po ovom pokazatelju ostvaruje likvidnost jer su
koeficijenti ubrzane likvidnosti znatno iznad referentne vrijednosti i oni po godinama iznose, za
2007. godinu 2,681; za 2008. godinu 2,293; za 2009. godinu 1,947. Koeficijent trenutne
likvidnosti pokazuje da li preduzee moe gotovinom da pokrije kratkorone obaveze.
Posmatrajui dobijene koeficijente trenutne likvidnosti jasno je da preduzee to ne uspjeva jer su
dati koeficijenti ispod referentne vrijednosti jer je gotovina manja od kratkoronih obaveza, pa
koeficijenti trenutne likvidnosti iznose za 2007. 0,017; za 2008. 0,015; za 2009. godinu 0,054;
to ne predstavlja dobar pokazatelj poslovanja preduzea.
Prosjean broj dana naplate potraivanja u sve tri posmatrane godine je izuzetno veliki, tako da
je tokom 2007. godine preduzee moralo ekati prosjeno 50.788 dana da naplati svoja
potraivanja, da bi se u 2008. godini broj dana neophodnih za naplatu potraivanja smanjio na
9.388, a u 2009. godini ponovo se broj dana smanjo na 3.441 dana za naplatu potraivanja, to ne
predstavlja dobar pokazatelj dobrog poslovanja preduzea..
Analizirano preduzee UNIS TAS a.d. Bijeljina nije prezadueno jer ni u jednoj godini struktura
kapitala nije pomjerena u korist dugova, ve je pomjerena u korist kapitala. Tako u 2007. godini
dugovi iznose 7,95%, u 2008. godini odnos izmedju kapitala i dugova iznosi 89,89% : 10,11%,
u 2009. godini odnos je 86,55% : 13,45%.

24
Kod Du Ponta sistema analize zbog negativnog poslovanja preduzea, odnosno, zbog neto
gubitka u sve tri posmatrane godine nismo bili u stanju izraunati sva tri elementa stope prinosa
na sopstvena sredstva, nego samo koeficijent finansijske strukture koji za 2007. godinu iznosi
1,0864, za 2008. godinu 1,1091 i za 2009. godinu 1,1526.
Pokazatelji profitabilnosti pokazuju da u 2007. godini preduzee UNIS TAS a.d. Bijeljina nije
profitabilno, zbog poslovanja sa gubitkom a isti sluaj je i u naredne dvije godine, zbog visokog
gubitka i niskih prihoda.
U 2007. godini posmatrano preduzea nije rentabilno, a ni u naredne dvije godine preduzee nije
rentabilno, jer je rentabilnost sopstvenog, ukupnog i investiranog kapitala ispod referentne
vrijednost tj. negativna je, a sve zbog gubitaka koje preduzee ostvaruje u sve tri godine.
Na kraju kada rezimiramo sve predoene podatke, primjeti se da ne postoji znaajniji napredak u
poslovanju preduzea UNIS TAS a.d. Bijeljina.
U posljednoj etapi zahvaljujui podacima dobijenim pomou ''Z-score'' i ZETA" analize
zakljuujemo kakve performanse ima preduzee. Kod posmatranog preduzea Z-score
vrijednost u prvoj godini je iznad 1,81 to znai da je dobro poslovalo i iznosi 8,21 ali u
narednim godinama ima tendenciju pada. Po "ZETA" modelu analizirano preduzee pokazuje
loe performanse za opstanak u budunosti, jer se vrijednost ZETA modela kree znatno ispod
intervala 1,81 i 2,99 i u 2009. godini iznosi 0,09.

25
 LITERATURA

1. Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno

izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine.

2. Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno

izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine.

3. Prof. dr Pajo Pani, Mr Ljubia Todorovi, Projektni menadment, Bijeljina, 2010. godine.

4. Prof. dr Milorad Ivanievi, Poslovne finansije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2009. godine.

26