Professional Documents
Culture Documents
UN Seminarski (Sistemi Bezbednosti)
UN Seminarski (Sistemi Bezbednosti)
Smer: Bezbednost
Seminarski rad
Ujedinjene Nacije
Profesor:
Student:
Broj
indeksa: I0358-15
5. Zakljuak ............................................................................................... 16
6. Literatura ............................................................................................... 18
Uvod
2
Ujedinjeni narodi su krovna a ujedno i najvanija meunarodna organizacija u
dananjem svetu. Oni predstavljaju svojevrstan svetski parlament te samim tim i poligon za
mirno reavanje sukoba te za ostvarivanje raznih vrsta saradnje meu dravama lanicama.
UN je nakon 2. Svetskog rata kao organizacija proizaao iz neefikasne Lige naroda te je kao
osnovni cilj postojanja dobio zadatke odravanja svetskog mira, promicanja prijateljstva i
saradnje meu narodima i dravama te zajednikog reavanja problema. U ostvarivanju ovih
ciljeva UN-u je na raspolaganju velik broj raznih opcija, od pregovaranja i poticanja drugih na
pregovore, savetovanja pa sve do rezolucija Vea sigurnosti koje su obvezujue za drave
lanice.
Nain na koji UN, kao i meunarodni odnosi, trenutno deluju moe se opisati kroz
'Sve su drave jednake, ali neke su jednakije od drugih' model funkcionisanja. Ova je
injenica posebno oita kad se sagledaju odnosi u Veu sigurnosti (VS). U ne malom broju
spornih situacija dogaa se da jedna od pet stalnih lanica VS-a ulaui veto blokira odluke
svih ostalih lanica, esto i protiv volje ostalih lanica koje sede u Optoj skuptini. Ovakvim
ponaanjem kojim se neuvaava miljenje drugih te sebino ostvarivanje samo vlastitih
interesa na tetu veine neprikladno je u udlovima dananje demokratije te se upravo radi toga
i namee pitanje: Dali je potrebno reformisati organizaciju Ujedinjenih naroda? Odgovor na
ovo pitanje sam se namee pa se kratko i jasno moe konstatirati da je organizaciji UN-a
doista hitno potrebna obnova kako bi na konstruktivniji, objektivniji i bri nain mogla
odgovoriti na izazove dananjeg svijeta. Ali to i kako reformirati? Prva, najbitnija i najhitnija
reforma bila bi reforma VS i procesa odluivanja u njemu. Time bi se ojaala uloga UN-a u
3
stvarnom rjeavanju sukoba a to bi otvorilo put drugim reformama kojima bi se sustav UN-a
dodatno demokratizirao. Upravo ta daljnja demokratizacija predstavljala bi drugu bitnu
reformu koja bi ukljuivala davanje dodatnih ovlasti Optojj skuptini i njeno pretvaranje iz
savetodavnog tela u telo koje bi predstavljalo svojevrstan, pravi svetski parlament s
mogunou ukidanja i izmena odluka VS. Trea potrebna reforma bila bi uvoenje stalne
vojske UN-a koja bi bila neovisna o volji samo pojedinih drava lanica. 1
1
https://sr.wikipedia.org/sr/5
4
1. Istorija Ujedinjenih Nacija
2
Dr Ali Jusuf al ukri, Specijalizovane regionalne i meunarodne organizacije.
5
za meunarodne odnose.Radi ostvarivanja ovih ciljeva, osnovana je Liga naroda kao
integrisan sistem za ouvanje mira i spreavanje izbijanja ratova, i to putem sledeih
mehanizama:
Opta skuptina je plenarni organ UN-a sastavljen od predstavnika svih drava lanica.
Svaka drava ima pravo na jedan glas, a odluke se donose obinom veinom dok je za
iznimno vana pitanja potrebna dvotreinska veina. Opta se skuptina bavi proceduralnim i
finansiskim pitanjima organizacije, odlukama o Povelji UN-a te sastavu razliitih vea unutar
organizacije. Ovlasti opte skuptine dosta su iroke ali su rezolucije koje skuptina donosi
neobvezujue pa skuptina ne moe uticati na pitanja koja razmatra Vee sigurnosti.
6
a je administrativno telo organizacije. Na elu tajnitva je Glavni tajnik kojemu pomau grupe
uradnika iz mnogih zemalja svijeta. 3
Kao to je ranije navedeno reforma VS UN-a je osnovna reforma od koje bi trebalo poeti
kako bi se poboljalo funkcionisanje Organizacije te poveala njegova uspenost pri,
prvenstveno i prioritetno mirnom, reavanju sukoba. Postoji nekoliko problema koji
onemoguavaju VS da pokae svoju punu mo i zaustavi mnoge sukobe jo i prije nego li su
zapoeli ili bar u ranoj fazi dok se jo nisu razbuktali. Najvei problem predstavljaju prevelike
ovlasti dane stalnim lanicama Vea sigurnosti u vidu prava veta. U dananjim modernim,
demokratskim vremenima nepojmljivo je da manjina, od samo 5 drava, odluuje u ime svih
ostalih 188 drava lanica organizacije.
Najbolji nain bio bi jednostavno smanjiti vlasti Vea sigurnosti ili bolje reeno dati
Optoj skuptini mogunost da nadglasa i izmeni odluke koje veina smatra nepotenima.
Vano je istaknuti da se ovde ne govori o ukidanju Vea sigurnosti ve o njegovom
pretvaranju u svojevrsnu nad dravnu verziju izvrne vlasti s mogunou vladanja dekretom.
Idealan bi sustav bio onaj gde bi opta skuptina preuzela na sebe ulogu zakonodavne vlasti
dok bi VS osiguravalo uvete za provedbu i samu provedbu tih odluka. Naravno, iznimno u
sluaju posebnih situacija i opasnih kriza te u sluajevima kada je pretnja miru izravna pa je
potrebna brza reakcija Veu sigurnosti bi bilo dozvoljeno svojevrsno vladanje dekretom tj.
Doputena bi mu bila mogunost donoenja rezolucija izravno kao to je to i do sad bila
praksa.
3
Dr Hasan Nafiah, Uloga Ujedinjenih nacija u obezbeivanju meunarodnog
mira i bezbednosti u okviru aktuelne svetske promene, Bejrut, 1996
7
Drugi nain, koji nije idealan ali bi bar malo popravio dananju nepravednu situaciju,
bilo bi poveanje broja stalnih lanica Vea tako da se jo neke uticajne drave poput
Nemake, Indije i neke druge mnogoljudne i vane zemlje, ukljue u aktivniji proces
odluivanja i uticaja na svetsku politiku. Takoe bi moglo doi i do poveanja broja nestalnih
lanica ime bi se, barem malo, ublaio problem nejednake raspodele moi.
Opta skuptina je, kao to je ranije spomenuto, plenarni organ Ujedinjenih nacija te su
u njoj predstavljene sve drave lanice. Takoe, vlasti Opte skuptine zahvataju irok krug
delovanja same Organizacije te time utiu na mnoga polja njenog delovanja. Naalost njihov
je uticaj na samu svetsku sigurnosnu politiku vrlo malen te je njihova uloga po sigurnosnim
pitanjima i pitanjima mira u svetu ograniena na ulogu savetodavaca i predlagaa. Glavna
mana ovakvog odnosa lei u injenici da se ovim nainom funkcioniranja iz odluivanja o
vrlo bitnim, sigurnosnim pitanjima iskljuuje upravo one veina koje se upravo ta pitanja i
tiu.
4
Dr Obrad Rai i dr Vojin Dimitrijevi, Meunarodne organizacije, etvrto
izdanje, Beograd, 1988
8
nezasluenu mo nad ivotima svih drugih. Zar nije cilj UN-a upravo promovisanje takve
saradnje te ruenje starih barijera i prepreka dobrim odnosima meu narodima? Ukoliko je to
zaista tako onda je nuno potrebno vee ovlasti dati tijelu u kojemu su zastupljeni svi koji
sudjeluju u radu UN-a. 5
2.3. Izbor
Povelja Ujedinjenih nacija daje malo pravila za izbor generalnog sekretara. Povelja kae da
generalnog sekretara mora imenovati Generalna skuptina na preporuku Saveta bezbednosti.
Tokom godina proces izbora se menjao, ali je uvek zahtevao pozitivan stav svih pet lanica
Saveta bezbednosti koje poseduju pravo veta. [4]
Drava
Broj. Ime Od Do Napomene
porekla
2. februar 10. novembar
1 Trigve Li Norveka podneo ostavku
1946. 1952.
18. septembar poginuo u avionskoj
2 Dag Hamareld vedska 10. april 1953.
1961. nesrei iznad Afrike
30. novembar
3 U Tant Burma 1. januar 1972.
1961.
1. januar
4 Kurt Valdhajm Austrija 1. januar 1982.
1972.
Havijer Perez de 1. januar
5 Peru 1. januar 1992.
Kueljar 1982.
Butros Butros 1. januar
6 Egipat 1. januar 1997.
Gali 1992.
1. januar
7 Kofi Anan Gana 1. januar 2007.
1997.
Juna 1. januar
8 Ban Ki-Mun
Koreja 2007.
9
kao lider-govornik. Od tada svaki generalni sekretar raspravlja o globalnim temama i
problemima i oime organizacije i koristi svoj poloaj kako bi posredovao u sporovima.
Generalni sekretar se imenuje na mandat od pet godina. Oni obino slue dva mandata ali
ponekad i jedan. Generalnog sekretara imenuje Generalna Skuptina na preporuku Saveta
bezbednosti. Stoga, izboru podleu pravo veta. Prema konvenciji, funkcija se rotira prema
geografskim regionima, ali poto je Butros Butros-Gali iz Egipta odsluio samo jedan mandat,
njegov naslednik je izabran takoe iz Afrike. Kada je Anan odsluio svoj prvi mandat, zemlje
lanice su bile impresionirane njegovim radom tako da je imenovan za jo jedan mandat na
dunosti uprkos injenici da bi sledei Generalni sekretar trebalo da bude iz Azije. Jo nijedan
generalni sekretar nije izabran iz Severne Amerike ili Okeanije.
6
Dr Obrad Rai i dr Vojin Dimitrijevi, Meunarodne organizacije, etvrto
izdanje, Beograd
10
3. Ciljevi i aktivnosti
11
etvrta svetska konferencija o pravima ena, odrana u Pekingu, Kina, septembra
1995, tei da ubrza implementaciju istorijskih sporazuma postignutih na Treoj
svetskoj konferenciji o pravima ena odranoj u Najrobiju, Kenija, tokom 1985;
7
Z. Dragii, K. Radovi, 2014.
8
Sistem kolektivne bezbednosti UN izmeu mita i realnosti,
Kairo, 1994
12
razmatranje vanih pitanja razoruanja na konferenciji. Zauzvrat, konferencija podnosi
godinji izvetaj svojih aktivnosti skuptini.
Mirovne snage UN se esto alju u razliite regione gde postoje oruani sukobi, u cilju
sprovoenja uslova mirovnih pregovora i kako bi onemoguili dalji nastavak borbi, na primer
u Istonom Timoru do sticanja nezavisnosti 2001. Ove snage obezbeuju zemlje lanice
Ujedinjenih nacija. Sve mirovne misije UN mora prvo odobriti Savet bezbednosti.
13
formirana tako da se menja na svakih est meseci i i projektovana je tako da bude oko 27% u
2003.
Ukupni trokovi mirovnih misija UN su dostigli vrhunac izmeu 1994. i 1995.; krajem
1995. ukupni trokovi su bili neto vie od 3,5 milijarde amerikih dolara. Ukupni trokovi
mirovnih misija UN za 2000, ukljuujui operacije koje se finansiraju iz redovnog budeta
UN kao i iz budeta za mirovne misije, iznosili su negde oko 2,2 milijarde amerikih dolara.
Mirovne snage Ujedinjenih nacija su 1988. dobile Nobelovu nagradu za mir. U 2001,
UN i tadanji generalni sekretar UN Kofi Anan dobili su Nobelovu nagradu za mir za trud za
stvaranje organizovanijeg i mirnijeg sveta.
UN odrava vei broj medalja Ujedinjenih nacija koje se dodeljuju vojnim licima pri
UN. Prvo takvo odlikovanje koje se pojavilo bilo je Medalja za slubu Ujedinjenih nacija,
koja se dodeljivala snagama UN koje su uestvovale u Korejskom ratu. NATO medalja je
stvorena na slinom principu i obe se smatraju meunarodnim, a ne vojnim odlikovanjima.
Tenja ka ostvarenju ljudskih prava je glavni razlog stvaranja UN. Zverstva iz Drugog
svetskog rata i genocid stvorilo je konsenzus da nova organizacija mora delovati u cilju
spreavanja slinih tragedija u budunosti. Najraniji zadatak je bilo stvaranje pravne osnove
za razmatranje i postupanje po albama o krenjima ljudskih prava.
14
zemalja koje se nalaze u tranziciji ka demokratiji. Tehnika podrka u obezbeivanju
slobodnih i fer izbora, poboljanje pravosudnih sistema, stvaranje ustava, edukacija o
ljudskim pravima, i transformisanje vojnih pokreta u politike partije su znaajno doprinele
demokratizaciji irom sveta.
4. Kritike i kontroverze
9
Meunarodni postupci za zatitu ljudskih prava str.123
15
sankcijama UN, da dobija hranu i lekove u zamenu za naftu koju proda. Program je doiveo
estoku kritiku od strane tzv. Folkerove komisije,80 koja je otkrila korupciju u njegovom
funkcionisanju. Meutim, nije bilo posebnog reagovanja, iako su lanice Saveta bezbednosti
bile dobro upoznate sa ovim sluajem.
16
Zakljuak
U skorije vreme javljaju se sve jai zahtevi za reformisanjem Ujedinjenih nacija. Ali
postoji malo jasnoe, a jo manje konsenzusa, o tome kako je reformisati. Neki ele da UN
igraju znaajniju ili efikasniju ulogu u svetskim zbivanjima, dok drugi ele da se njena uloga
svede na humanitarnu. U 2004. i 2005, optube za pogreno upravljanje i korupciju koje se
odnose na program nafta za hranu, za Irak pod vlau Sadama Huseina, doveli su do jo jaih
poziva za reforme. Zvanian program reforme je pokrenuo tadanji Generalni sekretar
Ujedinjenih nacija Kofi Anan, nedugo poto je zapoeo svoj prvi termin 1. januara, 1997.
Reforme ukljuuju promenu stalnog lanstva Saveta bezbednosti (koji trenutno odslikava
odnos snaga iz 1945. godine); stvaranje transparentnijeg, odgovornijeg i efikasnijeg
birokratskog sistema, stvaranje demokratinijeg sistema UN i uvonenje menunarodne takse za
proizvodnju oruja.
10
Adbul Hadi Bu Talib, "Konacno se rodio stalni medjunarodni sud", novine
"Bliski istok", London, 10.07.2002, broj 8625.
17
Vano je napomenuti da je danas, u epohi intenzivnog razvoja tehnologije, informatike,
komunikacija i saobraaja, re meunarodne zajednice postala realnost. Meunarodna
zajednica je meusobno vezana ekonomskim, politikim, kulturnim i socijalnim vezama koje
su neophodne za komunikaciju izmeu razliitih drava i nacija. Pored toga, postoje neki
problemi svetskih dimenzija koji po svojim posledicama mogu biti vrlo opasni na dravnom i
socijalnom nivou i obuhvatiti mnoge drave, kao to su ekoloki problemi i klima, zdravlje,
glad i siromatvo, nepismenost i emigracija. Reavanje takvih problema meu dravama
ponekad dovodi do ratova i korienja oruja za masovno unitenje, itd.
Zbog toga je neophodno postojanje razliitih meunarodnih organizacija za reavanje
problema koji su bitni u sadanjosti i u budunosti. Zato je veliki broj meunarodnih
organizacija imao vanu ulogu u reavanju mnogih humanitarnih i politikih pitanja. Meu
tim organizacijama najvanije su: Crveni krst, Unicef, Unesko, Organizacija za ljudska prava,
Svetska zdravstvena organizacija, Generalna skuptina UN, Meunarodni monetarni fond, itd.
Dok su humanitarne meunarodne organizacije vrile neophodne funkcije u razliitim
delovima sveta, meunarodne politike institucije nisu pozitivno delovale u tom smislu i nisu
izvrile dunosti koje su se od njih oekivale.
Razlog tome je to obavezne meunarodne rezolucije mogu biti usvojene od strane
Saveta bezbednosti ije su glavne lanice pet stranih drava sa pravom veta, to je dovelo do
toga da OUN izgubi svoj politiki kredibilitet i u velikoj meri i svoj meunarodni legitimitet.
U vreme kad Savet bezbednosti poziva na irenje demokratije u razliitim regionima sveta,
ovaj organ istovremeno koristi najvei oblik diktature u meunarodnim odnosima. Tako su
rezolucije koje su usvojene u vreme vladavine jedne sile sainjene u skladu sa interesima
jakih i dominantnih lanica u Savetu bezbednosti.
18
Literatura
www.google.com
Ahmad Burgul, "Dzon Bolton i nevidljiva agenda", novine "Al Taura", Damask,
22.06.2006
www.wikipedia.com.
19