ANALIZA STALNIH SREDSTAVA

Osnovni zadaci analize

- apostate strukturu svih sredstava privredne organizacije

- upoznati strukture samih stalnih sredstava.
- Analizirati iskoritenje i zaposlenost stalnih sredstava (iskoritenje kapaciteta)
- Analizirati tehniki bonitet stalnih sredstava (tehniku opremljenost i starost)
- Analizirati statiku i dinamiku stalnih sredstava

Struktura sredstava i njezina uvjetovanost

- Struktura sredstava nam omoguuje da o privrednoj organizaciji saznamo vrlo vane -

injenice, kao to je npr.:
- uravnoteenost sredstava s njihovim izvorima s abzirom na namjenski i planski
karakter izvora (normalno je da su izvori sredstava u ravnotei sa samim sredstvima i
da je, prema tome, iz strukture sredstava gotovo uvijek mogue nazreti i strukturu
njihovih izvora)
- organski sastav sredstava
o definicija
o organski sastav zavisi kojoj privrednoj grani pripada preduzee
o uzroci odstupanja organskog sastava od grupacije mogu biti
vei ili manji stepen mehanizacije
tehniki nivo stalnih sredstava
- proporcionalnost sredstava i dr.
o slijedi iz normalnog organskog sastava sredstava
Vei stupanj mehanizacije ili automatizacije, to znai redovno
poveanje kapaciteta, povlai za sobom - mogli bismo rei - gotovo
automatski i poveanje obrtnih sredstava.
vii tehniki nivo stalnih sredstava uvjetuje vei kvantum utroka
obrtnih sredstava u proizvodnom procesu, dok ga, naprotiv, nii nivo
smanjuje.

- Brzina obrtanja sredstava moe takoer utjecati na strukturu sredstava.

o da brzina obrtanja u prvom redu zavisi od naravi i svrhe privredne
organizacije,
trgovinsko preduzee normalno ima vie obrtnih, a manje stalnih
sredstava od proizvoakog, a i brzina obrtanja je vea.
U proizvoakoj RO brzina obrtanja uvjetovana je osim mogunou
plasmana robe na tritu nego i trajanjem tehnolokog procesa
proizvodnje.

1
 - Uzmemo li u obzir da poduzea pripadaju razliitim privrednim granama, struktura
njihovih sredstava bit e otprilike ova:

Analiza strukture stalnih sredstava

- Struktura tih sredstava zanimljiva je za analitiara uglavnom iz tri razloga :

1. da analizom upozna oblike stalnih sredstava;

2. da analizom sazna kojim je poslovnim i neposlovnim stalnim sredstvima
preduzee raspolagalo, i
3. da analizom utvrdi poveanje, odnosno smanjenje tih sredstava, da bi na temelju
toga moglo doi do potrebnih zakljuaka.

- Sva tri ova razloga svode se, meutim, na jedan zajedniki cilj analize, a to je -
analizom utvrditi:
o kapacitete koje stalna sredstva predstavljaju
o iskoritenost postojeih kapaciteta
o bonitet postojeih kapaciteta.

- Analizirati strukturu stalnih sredstava znai ispitati :

o njihov kvalitativni sastav i
o kvantitativne odnose meu njima.
o Oboje je vrlo vano

- Strukturu stalnih sredstava moemo, dakle, ispitati:

o prema oblicima stalnih sredstava
o prema karakteru stalnih sredstava
o prema koritenju stalnih sredstava.

- Ispitujui strukturu stalnih sredstava, saznajemo da ona mogu imati ove oblike:
- novana sredstva
- materijalna sredstva
- sredstva u izgradnji
- gotova sredstva
- sredstva u likvidaciji.

- Norma1no je da e preteni dio tih oblika u strukturi stalnih sredstava sadrati gotova
stalna sredstva,

o samo ona mogu predstavljati potencijalne kapacitete i

o samo ta sredstva mogu biti baza za izraunavanje stupnja iskoritenosti ka-
paciteta i zaposlenosti.
o Svi ostali oblici stalnih sredstava predstavljaju samo budue kapacitete, dakle
kapacitete u pripremi.

- pri ispitivanju i utvrivanju kapaciteta treba po1aziti od radne sposobnosti stalnih

sredstava, a ne od same kategorizacije,

2
 - Ispitujui, nadalje, strukturu stalnih sredstava prema njihovu karakteru, utvrdit emo
da postoje uglavnom dvije skupine:
o poslovna stalna sredstva
o neposlovna stalna sredstva. (sredstva zajednike potronje)

- Da bismo saznali da li su se poslovna stalna sredstva doista koristila i u kojoj mjeri u

radnom procesu privredne organizacije, ispitat emo strukturu tih sredstava prema
njihovoj upotrebi pa emo saznati da je, dakle, bilo sredstava:
o u upotrebi
zanimljiva je i struktura stalnih sredstava u upotrebi
sasvim su razliiti kapaciteti graevinski objekti, oprema i transportna
sredstva)
gradevinski objekti predstavljaju smjetajne kapacitete
strojevi i postrojenja predstavljaju radne kapacitete
transportna sredstva predstavljaju transportne kapacitete.
o izvan upotrebe
o neupotrebljivih.

- struktura sredstava u upotrebi zavisi i od toga kojoj privrednoj grani preduzee

pripada, kao npr:

Struktura sredstava u Industrijsko Poljoprivredno Transportno

upotrebi preduzee preduzee preduzee
Graevine 20% 68% 20%
Strojevi i postrojenja 70% 22% 10%
Transportna sredstva 10% 10% 70%
Ukupno 100% 100% 100%

- Analizom strukture stalnih sredstava utvrdili smo, dakle, da pomou strukture moemo
ustanoviti kapacitete privredne organizacije, polazei pri tom od prvotnih njihovih oblika do
oblika koritenja, i da prema tome moemo razlikovati:
- budue ili pripremne kapacitete
- sadanje ili potencijalne kapacitete
- bive ili nestale kapacitete,
- zatim prema karakteru sredstava:
- poslovne kapacitete
- neposlovne kapacitete,

nadalje, prema upotrebi sredstava:

- kapacitete u upotrebi
- kapacitete izvan upotrebe
- neupotrebive kapacitete,

napokon, prema koritenju sredstava:

- smjetajne kapacitete
- radne kapacitete
- prijevozne kapacitete.

3
Analiza koritenja stalnih sredstava

- Zadatak ove analize bit e u tome da ispita:

o postupak odreivanja kapaciteta i zaposlenosti stalnih sredstava
o primjerenost koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava
o uzroke nedovoljnog koritenja i zaposlenosti
o posljedice nedovoljnog koritenja kapaciteta i zaposlenosti.

- postupak odreivanja kapaciteta i zaposlenosti stalnih sredstava

o Postavi li se pogreno za odreivanje kapaciteta bit e pogreno postavljen i
stepen koritenja, a prema tome i zakljuak o racionalnom i ekonominom
koritenju stalnih sredstava.
o upravo u tom pogledu ine se vrlo esto krupne pogreke, jer se ne vodi
rauna o ovim injenicama:
da li se postupkom eli odrediti maksimalni (tehniki mogui) ili samo
optimalni kapacitet,
da li je kapacitet i zaposlenost odreena za jednu, dvije ili sve tri
smjene
da li je kapacitet i zaposlenost izraena u onim jedinicama u kojima e
se najbolje odraziti sposobnost toga osnovnog sredstva kao sredstva
rada
da li je odreivanje kapaciteta i zaposlenosti u skladu s uobiajenim
postupkom u toj privrednoj grani ili struci
da li su pri odreivanju kapaciteta i zaposlenosti uzeta u obzir i gotova
stalna sredstva, koja se ve niz godina nalaze izvan upotrebe, iako su
upotrebljiva, kao i da li su uzeta u obzir postojea neupotrebljiva
sredstva.

Ispitivanje primjerenosti koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava pretpostavlja da je

prethodno ve utvren stupanj iskoritenja kapaciteta, kao i stupanj zaposlenosti tih
sredstava. Utvrivanje ovih stupnjeva pretpostavlja opet da je prethodno ve valjanim
postupkom utvren kapacitet i zaposlenost stalnih sredstava.

- primjerenost koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava

- Ispitivanje primjerenosti polazit e:
o ili od openito utvrenih potencijalnih kapaciteta i zaposlenosti poduzea,
dovodei u odnos ove potencijalne kapacitete i zaposlenost s njihovim
stvarnim koritenjem
o ili od p1aniranih kapaciteta (prema planiranim zadacima RO), dovodei u
odnose ove planirane kapacitete i zaposlenost sa stvarnim koritenjem
kapaciteta.
- Na taj nain, meutim, neemo jo uvijek saznati primjerenost koritenja stalnih
sredstava, nego tek:
o stepen iskoritenja potencijalnih kapaciteta i zaposlenosti i
o stepen iskoritenja planiranih kapaciteta i zaposlenosti.

- pokazatelji iskoritenja su:

4
 ostvareni kapacitet 100
iskoristenje kapaciteta
potencijalni kapacitet

ostvareni kapacitet 100

ucinak kapaciteta
planirani kapacitet

planirani kapacitet 100

zaposlenost kapaciteta
potencijalni kapacitet

- slijedi da je:

Stepen zaposlenosti stepen uinka

Stepen iskoritenja kapaciteta
100

- iz toga onda dalje proizlazi da je

Stepen iskoritenja kapaciteta 100

Stepen uinka
stepen zaposlenosti

Stepen iskoritenja kapaciteta 100

Stepen zaposlenosti
stepen uinka

- primjer:

- Neko industrijsko preduzee ima potencijalni kapacitet izraen u radnim satima, a

utvruje ga na taj nain da od ukupno moguih radnih sati odbije normalni gubitak
(2%) i normalnu pripremu (3%), dakle:

10.000 - 200 - 300 = 9.500

potencijalni kapacitet = 9500 radnih sati

ostvareni kapacitet = 7200 radnih sati

planirani (utroeno) = 8000 radnih sati

7200 100
stepen uinka (izvrenja plana) 90%
8000

8000 100
stepen zaposlenosti 84,20%
9500

7200 100
stepen iskoritenja kapaciteta 75,80%
9500

Provjera:

5
 84,20 96,00
stepen iskoritenja kapaciteta 75,80%
100

75,80 100,00
stepen zaposlenosti 84,20%
90

75,80 100,00
stepen uinka 90,00%
84,20

- Ispitivanje uzroka nedovoljne iskoritenosti i zaposlenosti stalnih sredstava

o Uzroci mogu biti razliiti,
o svode se uglavnom na postavljene planske zadatke, odnosno njihovo izvrenje,
o promjena situacije na tritu, koju nije mogue uvijek predvidjeti ni uz
najpomnije ispitivanje trita.
o i dr.

- Ispitivanje posljedica nedovoljnog koritenja kapaciteta i zaposlenosti

o treba da nam pokae kako se smanjenje stepena zaposlenosti i stepena
iskoritenja kapaciteta i uinka odraava na visinu fiksnih trokova po jedinici
proizvoda.
o Redovno se takvo smanjenje odraava na fiksne trokove nepovoljno, tj. oni
rastu po jedinici proizvoda.
o To, meutim, zavisi od brojnih faktora, kao to su:
vea mogunost proe robe na tritu (bez snienja cijena),
bolji sastav proizvodnog programa i plana,
poveanje izvora financijskih sredstava,
poveanje proizvodnosti rada i dr.

Analiza statike stalnih sredstava

- pokazatelji statike su:

1. udio stalnih sredstava u sredstvima privredne organizacije,
2. udio investicija u stalnim sredstvima,
3. tehnika opremljenost privredne organizacije,
4. funkcionalnost stalnih sredstava.

- Udio stalnih sredstava u sredstvima privredne organizacije izraen je u procentu,

- pokazuje koliko je stalnih sredstava angairano za izvrenje planiranih zadataka RO.
- saznajemo njihovu konstituciju ili organski sastav sredstava.

stalna sredstva 100

pokazatelj
ukupna sredstva

- Udio investicija u stalnim sredstvima privredne organizacije izraava se takoer

procentualno,
- pokazuje u kojoj mjeri privredna organizacija namjerava poveati kapacitet postojeih
stalnih sredstava.

6
 investicije 100
pokazatelj
stalna sredstva

- Tehnika oprem1jenost stalnim sredstvima, odnosno nivo te opremljenosti,

saznajemo na dva naina:
o iz odnosa aktivnih stalnih sredstava i broja zaposlenih radnika i slubenika, i
koliko novanih jedinica vrijednosti stalnih sredstava otpada na jednog
radnika ili slubenika privredne organizacije, te ima openitiji znaaj
jer se odnosi na cijelu privrednu organizaciju
stalna sredstva
pokazatelj
osoblje preduzeca
o iz odnosa broja utroenih jedinica energije i broja zaposlenih radnika u
pogonu.
Iz drugog odnosa dobijemo natura1ni pokazate1j, koji nam kazuje
koliko jedinica neke energije (kwh elektrike, tona pare, m 3 plina)
otpada na jednog radnika u pogonu. Prema tome, ovaj pokazatelj je
specifiniji
broj jedinica utroene energije
pokazatelj
broj radnika pogona

- Funkcionalnost stalnih sredstava,

o ne bi trebalo identificirati s trajnou ili starou (tehniko-ekonomskom) tih
sredstava, jer niti se sva sredstva u jednakoj mjeri koriste i uvaju, niti u
jednakoj mjeri zastarijevaju.
o Funkcionalnost bi stoga trebalo individualno prosudivati prema sposobnosti,
to bi moglo doi do izraaja u manjoj stopi otpisa, koja bi se u sluaju vee
sposobnosti mogla primijeniti. Pokazatelj funkcionalnosti predstavlja odnos
izmeu konane i poetne vrijednosti stalnih sredstava.

konacna vrijednost stalnih sredstava 100

pokazatelj
pocetna vrijednost stalnih sredstava

- S ovim pokazateljem usko je povezan

ispravka vrijednosti stalnih sredstava 100

pokazatelj istroenosti stalnih sredstava
pocetna vrijednost stalnih sredstava

- prema tome, analiza statike stalnih sredstava predstavlja, dakle, analizu stanja tih
sredstava pomou odgovarajuih pokazatelja. Rezultat ove analize pokazuje nam
bonitet stalnih sredstava, jer
o udio stalnih sredstava u cjelokupnim sredstvima kazuje nam kojim
kapacitetima privredna organizacija raspolae
o udio investicija u stalnim sredstvima kazuje nam nastojanje privredne
organizacije da postojee kapacitete proiri
o tehnika opremljenost nam kazuje koliko sredstava rada otpada na svakog
radnika i slubenika privredne organizacije i
o funkcionalnost stalnih sredstava kazuje nam njihovu sposobnost da kao
sredstva rada vre svoju funkciju u privrednoj organizaciji.

7
 - Pomou ove analize dobit e analitiar svoj sud o prikladnosti stalnih sredstava za
njihovo iskoritenje u radnom procesu te privredne organizacije.

Analiza dinamike stalnih sredstava

- Objekt ove analize je kretanje stalnih sredstava u privrednoj organizaciji:

- poveanje stalnih sredstava i
- smanjenje stalnih sredstava.

- Analizirati poveanje i smanjenje stalnih sredstava znait e dvoje:

o ispitivati da li je poveanje, odnosno smanjenje, stvarno ili samo prividno
o ispitivati znaenje poveanja, odnosno smanjenja.

- Poveanje stalnih sredstava

o saznajemo usporedbom stanja stalnih sredstava ili njihova fonda u dva ili vie
vremenskih razdoblja.
o Poveanje moe biti
stvarno ili
prividno,

Poveanje supstancije rezultira redovno iz nabave ili vlastite proizvod-

nje stalnog sredstva,
poveanje vrijednosti moe izuzetno biti i posljedica rasputanja tihih
ili tajnih rezervi koje su postojale u privrednoj organizaciji, ali se nisu
vidjele jer nisu iskazane u bilanci.
moglo je takvo poveanje u vrijednosti rezultirati i iz revalorizacije
stalnih sredstava, a da fizikog poveanja nije bilo.
uzrok poveanja mogla je biti i tehnika racionalizacija, dakle fiziko i
vrijednosno poveanje stalnih sredstava bilo zbog modernizacije ili
rekonstrukcije, bilo zbog aktiviranja sredstava i sl.

- Znaenje poveanja stalnih sredstava moe biti razliito.

o Radi li se o prividnom poveanju, onda to poveanje tei u prvom redu za
realnijom procjenom.
o To vrijedi i za rasputanje tajnih rezervi i
o za revalorizaciju, bez obzira na namjeru od koje se pri tom polazi.
o Radi li se pak o stvarnom poveanju stalnih sredstava, onda to moe biti
rezultat poveanja planskih, osobito proizvodnih zadataka poduzea.

- Smanjenje stalnih sredstava

o saznajemo takoer usporedbom stanja tih sredstava ili njihova fonda u dva ili
vie vremenskih razdoblja.
o Smanjenje stalnih sredstava moe biti
stvarno i
prividno,

8
 Smanjenje supstancije stalnih sredstava rezultira redovno iz otuivanja,
rashodovanja ili poklona,
iz stvaranja tajnih rezervi (niom procjenom ili ubrzanim otpisom).
Snienje vrijednosti stalnih sredstava vrlo je rijetko rezultat
revalorizacije, jer se tim postupkom redovno poveava vrijednost
sredstava.
Stvarno smanjenje stalnih sredstava obino je uvjetovano smanjenjem
planskih zadataka, osobito proizvodnih, no moe biti uvjetovano i
promjenom tenholokog procesa, kao i naputanjem proizvodnje nekog
proizvoda, pa su zbog toga poduzeu nepotrebni kapaciteti stalnih
sredstava u dosadanjoj visini.

- Normalno se ne moe oekivati velika dinamika kod stalnih sredstava jer se nove
investicije vre tek pomou prethodnih opsenih investicionih elaborata i programa,
kojima opet prethodi ispitivanje trita, kao i osiguranje rentabilnosti buduih
investicija, prije nego se pribave i uloe financijska sredstva.
- Analitiar dinamike stalnih sredstava treba, dakle, da tu dinamiku usporeuje
o s dinamikom proizvodnje, kojoj su stalna sredstva, u prvom redu namijenjena;
a zatim i
o s dinamikom prometa i realizacije,
o a ne da dinamiku stalnih sredstava promatra izolirano.

1. Analiza statike stalnih sredstava vrit e se pomou odreenih pokazatelja, koji e

nam pokazati stanje, bonitet i funkcionalnost stalnih sredstava u privrednoj
organizaciji.
2. Analiza dinamike stalnih sredstava ispitivat e poveanje i smanjenje stalnih
sredstava te znaenje koje takvo poveanje i smanjenje moe imati za privrednu
organizaciju.