Professional Documents
Culture Documents
7 - T-Test Vježbe PDF
7 - T-Test Vježbe PDF
T-TEST
T-test spada u inferencijalnu statistiku. Sve to smo do sada radili, spada u deskriptivnu
statistiku, iji je zadatak da opie neki skup brojeva. Tu spadaju i grafiki prikazi, i mjere centralne
tendencije i mjere varijabiliteta, kao i odreivanje poloaja pojedinog rezultata u grupi.
Inferencijalna statistika vodi rauna o tome da podaci koje dobivamo su redovito podaci na
uzorcima, a ne na populaciji.
Vrste t-testa
1
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
Postoji i t-test za proporcije, te t-test gdje se usporeuje na uzorak s nekom unaprijed zadanom
vrijednou (normom), ali mi se ovdje neemo time baviti jer se oni vrlo rijetko koriste.
Uzorci se razlikuju po veliini: do 30 se smatraju mali, a iznad toga su veliki, no, neki autori
smatraju da do 50 podataka (ispitanika, mjerenja) predstavlja mali uzorak.
Zavisni uzorci su uobiajeni primjer mjerenja prije poslije kod provjeravanja djelovanja neke
terapije ili postupka, obrazovnog, odgojnog, medicinskog, terapeutskog, tehnikog itd.
Pojam "statistiki znaajne razlike" koji se pri tom upotrebljava ne znai nuno brojano
veliku razliku, nego taj pojam u statistici ima tono odreeno znaenje:
Ako kaemo da je neka razlika statistiki znaajna, onda smo zapravo ustvrdili da razlika,
koja je naena, bez obzira na veliinu razlike, nije sluajna, ve da razlika vrlo vjerojatno
postoji i meu populacijama. Naprotiv, ako tvrdimo da neka razlika nije statistiki znaajna, to
znai da razlika koju smo prilikom naeg mjerenja dobili, moe biti i sluajna posljedica variranja
uzoraka, a da meu populacijama, kojima ti uzorci pripadaju, moda i nema nikakve razlike.
2
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
Gleda se odnos razlike izmeu dviju aritmetikih sredina, i pogreke (ili standardne pogreke) te
razlike. to je razlika vie puta vea od svoje pogreke to joj vie vjerujemo.
Opa formula za t-test glasi:
razlika
t
s tan dardna pogreka razlike
ZADACI
1) Zanima nas postoji li razlika u razvijenosti rjenika djeaka i djevojica u niim razredima
osnovne kole. Testom rjenika podvrgli smo 692 djeaka i dobili sljedee rezultate:
Rezultati su sljedei:
X = 80 bodova
SD = 10 bodova
2 2
SD 12 SD 22 10 2 112
SX X2
= SX + SX = + = + = 0.1445 + 0.1607 = 0.55
1 1 2
N1 N2 692 753
X1 - X 2 80 - 83
t= = = 5,45
SX X2
0.55
1
df (stupnjevi slobode) = (N1-1) + (N2 -1) = (692 -1) + (753 -1) = 1443
3
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
Kada smo odredili t i stupnjeve slobode, onda u tablici za t-test oitavamo granine
vrijednosti t. U krajnjem lijevom stupcu nalaze se stupnjevi slobode. Pronaemo stupnjeve slobode
koje smo dobili u zadatku, te u tom retku oitamo granine vrijednosti t uz P=0,05 i 0,01. U naem
sluaju promatramo redak na dnu tablice jer imamo izuzetno velike stupnjeve slobode. Granine
vrijednosti prepiemo uz dobiveni t kako bi lake odredili znaajnost.
Razlika izmeu dviju aritmetikih sredina mora odreeni broj puta biti vea od svoje vlastite
pogreke da bi ju proglasili statistiki znaajnom. To ne znai nuno da je ta razlika numeriki
velika, nego da je malo vjerojatno da smo takvu razliku dobili sluajno, te vjerujemo (uz odreeni
rizik) da ona kao takva postoji i meu populacijama.
Razina znaajnosti od 5% znai zapravo ansu od 5% da smo pogrijeili. Razina znaajnosti
je u stvari nivo rizika. Ako ustanovimo da je neka razlika statistiki znaajna na nivou od 5% ili
manjem (dakle, ako je u naem sluaju t=1,96 ili vie), napisat emo na kraju rauna visinu
dobivenog izraza t, i iza toga izraz P<0,05 to prevedeno znai da je vjerojatnost da smo pogrijeili
(P) manja od 5%.
Najvanije je odrediti je li razlika statistiki znaajna ili nije, a drugi korak je odreivanje razine
rizika. Kao to vidimo, samo kada je na dobiveni t manji od oba granina, razlika NIJE statistiki
znaajna, a u svim drugim sluajevima jest znaajna.
4
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
SD 12 SD 22 400 400
S X1 X 2 22 .22 4.71
N1 N2 36 36
X1 - X 2 80 - 83
t= = = 0.6369
SX X2
4.71
1
Dobiveni t = 0.64
df = 70 Ostajemo pri nul-hipotezi. Razlika izmeu ovih dviju skupina
Granini t (5%) = 2.00
Granini t (1%) = 2.65 pacijenata u doivljaju boli nije statistiki znaajna.
P > 0.05
5
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
EKSPERIMENTALNA KONTROLNA
X 1 = 6,3 dana X 2 = 13,8
SD1 = 3,5 SD2 = 6,0
X1 X 2 6.3 13 .8 7 .5
t 4.558
1 1 1 1 4.84 0.34
SD 4.84
N1 N2 18 16
df=17+15=32
Dobiveni t = 4.558
df = 32 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%: pacijentima
Granini t (5%) = 2.04
Granini t (1%) = 2.75 koji su koristili novi lijek znaajno bre su zacijelile ozljede.
P < 0.01
6
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
2) Skupina od 40 necijepljenih bolesnika imala je prosjek trajanja bolovanja od gripe 12,5 dana (SD
= 2), a 35 drugih bolesnika koji su bili cijepljeni, bolovali su u prosjeku 11,5 dana (SD = 1,5).
Provjerite je li razlika u trajanju oboljenja izmeu skupine koja je cijepljena (eksperimentalna
skupina) i skupine koja nije cijepljena (kontrolna) statistiki znaajna?
Preporuujem da prije raunanja ispiete dobivene vrijednosti ispod teksta kako bi ih lake
uvrstili u formulu. U prethodnim zadacima vam je to uglavnom bilo prireeno, a u ovom zadatku bi
to izgledalo ovako:
N1= 40 N2 = 35
X 1 = 12.5 X 2 = 11,5
SD1 = 2 SD2 = 1,5
Na taj nain smanjujete vjerojatnost pogreke da krivo uvrstite neku vrijednost u formulu.
12.5 11,5 1 1 1
t 2, 42
1 1 1,784 0.025 0,0286 1,784 0,2315 0,413
SD
40 35
Dobiveni t = 2,42 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: bolesnici koji
df = 73 su se cijepili, statistiki znaajno su krae bili na bolovanju.
Granini t (5%) = 2.00
Granini t (1%) = 2.65
P < 0.05
Veliki zavisni uzorci su jedna skupina ljudi vea od 30 na kojoj je dva puta mjerena ista
pojava, najee iz razloga provjere efikasnosti nekog tretmana kojem su ispitanici bili podvrgnuti.
Formula za ovu vrstu t-testa glasi:
X1 X 2
t= S X1 X2
= S 2X1 + S 2X 2 - 2 r1, 2 S X1 S X 2
S X1 X 2
df ili n = N-1
7
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
1) Skupina od 82 pretile osobe podvrgnuta je dijetnom tretmanu u trajanju od tri mjeseca. Njihova
prosjena teina prije dijete iznosila X = 108 kg, uz SD = 7,2 kg, a nakon dijete, aritmetika sredina
bila je X =99,5 uz SD = 7,8 kg. Korelacija izmeu prvog i drugog mjerenja iznosi r = 0.60.
Je li ova razlika statistiki znaajna, tj. je li dijeta pridonijela znaajnom gubitku tjelesne teine
ispitivanih osoba?
SD 7, 2 7, 2 7,8 7,8
S X1 = = = = 0.795 0,8 SX 2 0.86
N 82 9,055 82 9,055
SX X2
= S 2X + S 2X - 2 r1, 2 S X S X = 0.8 2 + 0.86 2 - 2 0,60 0,8 0,86 =
1 1 2 1 2
2) Izmjerena je jaina patelarnog refleksa kod 152 mukarca u uvjetima oputenosti i napetosti.
Rezultati su izraeni u stupnjevima. U stanju napetosti, aritmetika sredina iznosi 25.12 uz SD 7.17;
a u stanju oputenosti prosjeni rezultat iznosi 21.73 uz SD 9.45. Povezanost izmeu ta dva
mjerenja iznosi 0.72. Izraunajte postoji li statistiki znaajna razlika izmeu ova dva mjerenja.
N = 152 r = 0.72
X 1 = 25 .12 X 2 = 21 .73
SD1 = 7.17 SD2 = 9.45
SD 7,17 SD 9,45
S X1 = = = 0.58 SX 2 = = = 0.77
N 12 ,33 N 12 ,33
8
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
3.39
t= = 6.396
0.53
Dobiveni t = 6.4
df = N-1 = 151 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%. U stanju
Granini t (5%) = 1.98 napetosti patelarni refleks je statistiki znaajno jai nego u
Granini t (1%) = 2.61
P 0.01 stanju oputenosti.
Iako postupak t-testa za male zavisne uzorke naoko izgleda sasvim drukije od dosadanjih
vrsta t-testova koje smo spominjali, ustvari se i ovdje radi tome da usporeujemo razliku izmeu
dviju aritmetikih sredina s pogrekom te razlike. Idemo vidjeti na jednom primjeru kako izgleda taj
postupak, tzv. metoda diferencije.
1) Za 18 studenata imamo podatke o bodovima koje su postigli na testu znanja iz zdravstvene njege
onkolokih bolesnika na dva ispitna roka. Rezultati su sljedei:
9
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
Stupac Diferencija dobili smo tako da smo od rezultata u drugom mjerenju oduzeli prvo
mjerenje. Svakako treba voditi rauna o negativnom predznaku, te ga naznaiti svugdje gdje se
pojavio. Postupak se mogao provesti i suprotno, tako da smo od prvog stupca oduzeli drugi,
konaan rezultat bio bi isti, ali bi nam diferencije bile suprotnog predznaka. Potom sve vrijednosti u
stupcu Diferencija zbrojimo uvaavajui negativne predznake.
Suma diferencija je 36. Prosjena razlika ili diferencija je:
dif 36
X dif = = =2 d = Diferencija - X dif
N 18
Stupac d dobili smo tako to smo od svake pojedinane diferencije oduzeli prosjenu diferenciju.
X dif 2 2
t= = = = 0,97
d 2
1308 2,07
N (N 1) 306
10
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
Dobiveni t = 0.97
df = N-1 = 17 Razlika nije statistiki znaajna. Studenti se znaajno ne razlikuju
Granini t (5%) = 2.11
Granini t (1%) = 2.90 po bodovima ostvarenima na dva ispitna roka. Prihvaamo nul-
P > 0.05 hipotezu.
Postoji jo naina za izraun metoda diferencije, a o njima moete vie saznati u literaturi navedenoj
na kraju teksta.
Ispitanici I II Diferencija d d2
mjerenje mjerenje I - II
1 18 5 13 4 16
2 20 13 7 -2 4
3 21 8 13 4 16
4 25 10 15 6 36
5 16 6 10 1 1
6 18 12 6 -3 9
7 14 6 8 -1 1
8 11 8 3 -6 36
9 15 7 8 -1 1
10 15 8 7 -2 4
= 90 d2=124
Prosjena razlika = 90/10 = 9
X dif 9 9 9
t= = = = = 7.67
dif 90 d 2 124 1.378 1.173
X dif = = =9 N ( N - 1) 90
N 10
Dobiveni t = 7.67
df = N-1 = 9 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%: sedimentacija
Granini t (5%) = 2.26
Granini t (1%) = 3.25 krvi znaajno je manja nakon primjene antibiotika.
P < 0.01
11
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
X dif 2 .2 2 .2 2 .2 2 .2
dif 33 t= = = = = = 2.93
X dif = = = 2 .2 d 2
120 .4 120 .4 0.57 0.75
N 15
N ( N - 1) 15 - 14 210
Dobiveni t = 2.93 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: nakon terapije
df = N-1 = 14 koliina eljeza u krvi znaajno je vea nego prije terapije.
Granini t (5%) = 2.14
Granini t (1%) = 2.98
P < 0.05
12
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
dif 28 X dif 2 2 2 2
X dif 2 t 2.2497
N 14 d 2
144 144 0.7912 0.889
N N 1 14 13 182
Dobiveni t = 2.25 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: trening "fiziko
df = N-1 = 13 voenje" znaajno vie osamostaljuje korisnike, nego trening
Granini t (5%) = 2.16
Granini t (1%) = 3.01 imitacijom.
P < 0.05
13
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike
PONOVIMO:
T-test slui za odreivanje statistike znaajnosti razlike izmeu dvije aritmetike sredine.
Osim vrijednosti aritmetikih sredina, pri procjeni znaajnosti vani su nam i varijabiliteti u
uzorcima, te veliine uzoraka.
Ako je razlika statistiki znaajna, onda tvrdimo da ona kao takva postoji i meu
populacijama, tj. da tu razliku nismo dobili sluajno.
LITERATURA:
2. Howell, D.C. (1989) Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences. Boston: PWS Kent
Publishing Company.
NAPOMENE:
Svi podaci u ovim zadacima izmiljeni su za potrebe vjebi studenata i ne predstavljaju stvarno stanje u navedenim
populacijama.
U zadacima toni rezultati mogu biti i oni koji donekle odstupaju od navedenih rezultata, uslijed rada s drukijim
brojem decimalnih vrijednosti.
14