1.

TURIZAM TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ

1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM

Rijei turist i turizam dolaze od engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo za
kruno putovanje.

Kriteriji za definiranje pojmova turist/turizam:

Prostorna komponenta Da bi osoba mogla postati turistom, mora krenuti na put. Svaka
osoba koja poduzima putovanje od toke A do toke B je putnik. No, svaki putnik ipak nije turist,
dok je svaki turist putnik! Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji (UNWTO) putovanje se mora
zbiti izvan uobiajene sredine odreene osobe. Vanhove smatra da uobiajenu sredinu jedne
osobe ini izravna udaljenost od mjesta rada ili obrazovanja te ostalih mjesta koja se uestalo
posjeuju.

Obiljeja putovanja Osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu, dobrovoljno, u

okviru svog slobodnog vremena, te ne obavlja nikakvu lukrativnu djelatnost (ne privreuje);
putovanje je uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog
boravka (domicil).

Vremenska komponenta Osoba mora privremeno izbivati iz uobiajene sredine dulje od

24h, a maksimalno jednu godinu. Onaj tko boravi manje od 24h se naziva izletnik ili
jednodnevni posjetitelj.

Svrha putovanja Turisti prema definiciji UNWTO-a su: osobe motivirane odmorom,
rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom, posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom
putu, studiju, hodoau, a nisu: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim
putovanjima, putnici koji svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu,
migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog
kora i konzularni predstavnici.

Koristei se navedenim determinantama, UNWTO definira turista kao posjetitelja. To je osoba koja
putuje izvan svoje sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana za
obavljanje neke lukrativne djelatnosti u mjestu koje posjeuje.

Klasifikacija putnika prema UNWTO-u:

1. Posjetitelji koji borave najmanje jednu no u zemlji koju posjeuju

2. Strane zrane ili brodske posade koje uzimaju smjetaj u zemlji koju posjeuju

3. Posjetitelji koji ne noe u posjeenoj zemlji iako postoji mogunost posjeta tijekom dana ili vie
dana i koji se vraaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali

4. Uobiajeno ukljueni u izletnike

5. Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana

6. Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjeuju i koji ostaju samo jedan dan

7. Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dunost i obratno (kuna posluga,
uzdravana pratnja)

8. Putnici koji ne naputaju tranzitno podruje zranih i brodskih luka

 Jedna od najstarijih definicija turizma (Hunzinger i Krapf): Turizam je skup odnosa i pojava koje
proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

U ovoj su definiciji naglaene 2 osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potronja
sredstava steenih izvan mjesta turistikog boravka.

Turistiko odredite ili turistika destinacija je prostor privremenog boravka turista.

Komponente turizma:

Dinamina odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turistike aktivnosti uope

dolo

Statina odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista i
ispunjenje oekivanog turistikog doivljaja

Goelder i sur. Turizam definiraju kao skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davatelja
usluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugih
posjetitelja (izletnika).

U ovoj se definiciji naglasak stavlja na 4 temeljna subjekta koja u turizmu dolaze u doticaj:

Privremeni posjetitelji osobe s razliitim oekivanjima u ispunjenju svojih turistikih potreba

Poduzetnici i ostali pruatelji usluga oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i
usluge za zadovoljenje svojih potreba i elja

Javni sektor zemlje domaina ostvaruju javne prihode

Lokalna zajednica kao domain turistima odrava sve pozitivne i negativne strane
kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma

Danas je veinom prihvaena UNWTO-ova definicija turizma koja se ubraja u definicije s pozicije
turistike potranje: Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvan
njihove uobiajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih
razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju.

Iz takve definicije proizlazi 5 temeljnih obiljeja turizma:

Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima

Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba kree, ivi i
radi

Turizam se zasniva na dvosmjernom putovanju koje ima definiran vremenski interval

Svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili zapoljavanje

U turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju

DZS definicija: Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanje jednu
no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja,
studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.
1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA

Industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turistike potrebe. Turistika potreba je skup

pojedinanih potreba koje skupno zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri
da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizike
kondicije.

2 skupine potreba:

Primarne ili egzistencijalne potreba za hranom, vodom, stanovanjem, odjeom, obuom,

ogrjevom i sl.

Sekundarne turistike potrebe su u domeni sekundarnih potreba vieg reda jer do njihovog
zadovoljenja ovjek dolazi tek kad zadovolji svoje primarne potrebe te odlui da iz hijerarhije
niza sekundarnih potreba moe podmiriti i turistike. Zadovoljenje turistikih potreba ima daleko
vei stupanj elastinosti od zadovoljenja primarnih potreba.

Potrebni resursi za turistiko putovanje:

Slobodno vrijeme ono se moe (ali i ne mora) upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacije
izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada

Slobodna sredstva ona se mogu (ali i ne moraju) potroiti na putovanje i boravak u turistikoj
destinaciji

Prva revolucija turistikih putovanja vee se uz pojavu parne lokomotive i eljeznice. Prva
eljeznika pruga izgraena je 1825.g. u Engleskoj ime su stvoreni preduvjeti za masovni prijevoz
putnika na velike udaljenosti po cijenama znatno niim u usporedbi s dotada koritenim prijevoznim
sredstvima.

Subjektivni, iracionalni imbenici koji djeluju na turistika kretanja i potronju: moda i promocija,
drutveni presti (moe biti i svrha putovanja), ljubav, vjera.
1.4. MOTIVI TURISTIKIH PUTOVANJA

Glavni motivi koji pokreu ljude na turistika putovanja: bijeg od rutine svakodnevice, odnosno
odmor, rekreacija izvan uobiajene sredine, ouvanje zdravlja i elja za novim doivljajima.

Na konanu odluku utjee splet motiva koji manjim ili veim intenzitetom djeluju na ponaanje
turista, odnosno na nain zadovoljavanja njihovih turistikih potreba. Tako danas, uz navedene
glavne motive, meu ee spominjane motive moemo ubrojiti kulturu, sport, zabavu i ekoloke
motive.

1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA

Vrste turizma prema UNWTO-u:

Domai ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u

razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje. Npr. putovanja dravljana Hrvatske u
turistika odredita unutar Hrvatske.

Receptivni ili ulazni ukljuuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji. Npr. turisti
iz Austrije u Hrvatskoj.

Emitivni ili izlazni ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje. Npr. turistika
putovanja hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama.

Interni (unutranji) to je kombinacija, ukupnost domaeg i receptivnog turizma. Npr. prati se

turistiki promet svih hrvatskih i stranih dravljana na podruju Hrvatske.

Nacionalni ukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i

inozemstvu. Npr. putovanja graana Hrvatske u turistika odredita unutar vlastite zemlje i sva
turistika putovanja u turistike destinacije izvan zemlje.

Meunarodni ukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma. Na primjeru

Hrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim turizmom razumijevaju sva putovanja
inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo.

Intraregionalni podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene

regije u drugu zemlju te iste regije. Npr. turistika putovanja stanovnika jedne europske zemlje u
drugu europsku zemlju turistika putovanja Europljana unutar Europe.

Interregionalni podrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u

drugu zemlju, ali izvan te regije. Npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe.

Kriteriji podjele turizma:

Duljina trajanja turistikog boravka izletniki, vikend-turizam, boravini turizam ili kratka i
duga turistika putovanja

Prostor na kojem se turizam dogaa urbani i ruralni turizam

Dobna struktura turista djeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi

Godinje doba ljetni i zimski

Intenzitet koritenja privatnih kapaciteta predsezonski, sezonski, posezonski,

izvansezonski
 U teoriji i praksi je esta podjela turizma na masovni i alternativni. Danas pojam masovni turizam
poprima negativne konotacije. Vukoni argumentira protiv toga miljenja: masovnom turizmu se ne
mogu pripisati samo negativna obiljeja jer on ima i svojih pozitivnih osobina i posljedica i to je jo
vanije - suvremeni se turizam manifestira i u drugim oblicima kod koji su jednako zabiljeeni
negativni uinci, a koji ne nose proskribirano masovno obiljeje.

Kao protutea masovno turizmu najprije se pojavljuje pojam alternativni koji se kasnije mijenja
terminom odrivi.

Specifini oblici turizma su posebna skupina turistikih kretanja koja su uvjetovana odreenim,
dominantnim turistikim motivom koji turistikog potroaa pokree na putovanje u destinaciju ija
je turistika ponuda sadrajima prilagoena ostvarenju doivljaja vezanih uz dominantan interes
tog potroaa.

2 skupine specifinih oblika turizma:

Zasnovani na prirodnim resursima: zdravstveni, sportski, nautiki, ekoturizam, seoski (agro

turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski i dr.

Zasnovani na drutvenim resursima: kongresni, kulturni, gastronomski, enofilski, turizam

dogaanja, vjerski, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i dr.

1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

Miljenja autora se pri odreivanju postanka turizma uvelike razilaze. Jedni autori su skloniji
postanak turizma vezati uz antiko doba, dok drugi tu pojavu veu s industrijskom civilizacijom.
Trea skupina autora nudi kompromisno rjeenje i razvoj turizma dijeli na epohu turizma
privilegiranih klasa i epohu suvremenog turizma, odnosno govori se o pojavama u prolosti
analognim turizmu i suvremenom turizmu.

Veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra Grand Tour koje su u razdoblju
od 1547. 1830.g. uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a
trajala su od dvije do osam godina.

Ipak, svi potrebni uvjeti za razvoj turizma su se stekli tek polovicom 19.st. jer je upravo to razdoblje
u kojem su kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki,
receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iri
drutveni slojevi.
 Faze razvoja turizma prema Freyeru:

Freyer zastupa tezu da treba strogo razlikovati pojavu putovanja od pojave turizma te da se o
turistikim putovanjima ne moe govoriti prije prve polovice 19.st. Stoga je on cijelo razdoblje
pojave i razvoja putovanja do 1850.g. svrstao u predfazu razvoja turizma, a pojavu i razvoj turizma
podijelio na 3 faze na sljedei nain:

Faze razvoja turizma prema UNWTO-u:

Za razliku od Freyera, predturistiku fazu dijeli u 4 epohe, a fazu od 1850.g. vidi kao cjelovitu fazu
modernog, masovnog turizma.

Rano doba Prve civilizacije, Grka, Rim, Azija

Srednje doba Od 5. do 14.st., hodoaa, istraivaka

putovanja

Doba renesanse Od 14. do 17.st., edukativna putovanja, Grand

Tour

Industrijska revolucija Od 1750. do 1850.g., razvoj gradova, parni

stroj

Moderni turizam Razvoj prometa, osobna potronja, masovni

turizam

Zasluga za prvo organizirano turistiko putovanje s unaprijed odreenim programom pripada

Thomasu Cooku, koji je 1841.g. organizirao izlet vlakom za 570 osoba iz Leicestera u
Loughborough. Povod organizaciji izleta bio je godinji kongres antialkoholiarskog drutva.
1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U RH

Faze razvoja turizma u RH Pirjevec, Kesar:

Razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850. - 1914.)

Razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. 1939.)
Razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.
Razdoblje novije hrvatske povijesti do danas

Faze razvoja turizma u RH Vukoni:

Prva faza

Razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu

Stari Rimljani su se koristili ljekovitim svojstvima mineralnih vrela, npr. Varadinskih i Krapinskih
toplica. Zakljuak je da se turizam na prostoru dananje Hrvatske poeo najprije razvijati u
kontinentalnom dijelu.

Druga faza

Kraj 19.st., odnosno faza znatielje

Obiljeja: (prva) iskazana znatielja, prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu, razvoj
jedriliarstva i parobrodarstva, zaetak prvih turistikih mjesta, stvaranje prvih veih prostornih
obalnih cjelina (rivijere Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka), dolazak stranog
kapitala i izgradnja eljeznike mree, itd.

Trea faza

Razdoblje od poetka 20.st. do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja
Unato turbulentnim drutveno politikim zbivanjima, afirmiraju se zdravstveno turistiki centri
na Jadranu, nastavlja se razvoj drutvene turistike organizacije, a neka mjesta definiraju svoju
viziju razvoja na razvoju turizma (Brijuni, Opatija, Crikvenica, Mali Loinj).

etvrta faza

Razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignua

Obiljeja: rast turistikog prometa, otvaranje mnogih smjetajnih kapaciteta, unapreenje pravne
regulative, inozemni turistiki promet nadmauje domai.
Kljuna promjena: konverzija zimske klimatske u ljetnu kupalinu sezonu

Peta faza

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turistikog razvoja
Peta faza se dijeli na dvije etape. U prvoj etapi razvoja (do 1965.g.), mijenjaju se naini upravljanja
gospodarstvom, potie se industrijalizacija zemlje pa turizam nije u prvom planu. U tom razdoblju,
domai turisti dobivaju brojne povlastice. Nakon to su te povlastice ukinute, inozemni turistiki
promet preuzima primat u ukupnom turistikom prometu.
Nakon 1965.g. Hrvatska ulazi u drugu etapu intenzivnog razvoja koju Vukoni oznaava zlatnim
dobom hrvatskog turizma i koje traje do 1975.g. Tada turizam dobiva status stratekog pravca
razvoja iako je taj status zapravo samo deklarativnog karaktera.
Kulminaciju razvoja hrvatski turizam je dosegnuo u razdoblju od 1986.g. do 1988.
 esta faza

Razdoblje od 1991.g. do poetka 21.st., odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u
Hrvatskoj
Obiljeja: privatizacija, restrukturiranje turistikog sustava, brojne privatizacijske afere koje su
usporile Hrvatsku u hvatanju koraka s konkurencijom.
Osnovni problem i dalje ostaje nedefinirana vizija njegovog budueg razvoja koja bi omoguila
kreiranje potrebne strategije razvoja turizma.
 2. TURISTIKO TRITE - POTRANJA, PONUDA I TRENDOVI

2.1. UVOD

TRITE - mjesto na kojem se susreu subjekti ponude i potranje ; mjesto na kojem trgovci susreu kupce
kojima ele prodati svoju robu i usluge

Cijena robe (usluge) - pojavljuje se kao regulator veliine ponude i potranje

Na TURISTIKOM TRITU susreu se subjekti ponude i potranje, a vrlo esto se pojavljuju i posrednici
koji ta dva subjekta povezuju u meusobnu vezu

2.2 POJAM I OSNOVNI ELEMENT TURISTIKOG TRITA

TURISTIKO TRITE - skup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje
turistikih potreba na odreenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potranje koji nastaju pod utjecajem
turistikih kretanja

OBILJEJA BEZ KOJIH TURISTIKO TRITE NE MOE FUNKCIONIRATI:

turistika ponuda je odvojena (dislocirana) od turistike potranje - uvijek su turisti potroai koji
moraju putovati na mjesto turistike ponude da bi konzumirali usluge i dobra kojima podmiruju svoje
turistike potrebe
(na tritu robe - situacija je suprotna - roba putuje do potranje/potroaa)

proizvodi i usluge koji se nude na turistikom tritu ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se
proizvode ve su za njega vrsto vezani - ti proizvodi i usluge ne mogu se konzumirati na nekom
drugom mjestu
(na ostalim tritima proizvodi i usluge mogu se neogranieno kretati)

proizvod koji se nudi na turistikom tritu NIJE homogeni proizvod - radi se o INTEGRIRANOM
PROIZVODU - kojeg u trenutku konzumacije pruaju razliiti pruatelji usluga, a turisti ga doivljavaju
kao jedinstveno turistiko iskustvo

vezanost konzumacije turistikih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje - turisti su uvijek sastavni
(aktivni) dio proizvodnje turistikog proizvoda i njegova konzumacija nije mogua bez njihove
osobne prisutnosti
(to nije sluaj na drugim tritima i s drugim proizvodima)
DVA POLA TURISTIKOG TRITA :

EMITIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem se nalazi vea koncentracija turistike potranje

RECEPTIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem je koncentrirana turistika ponuda

nuno je da ta dva trina pola stupe u meusobni kontakt, da meusobno komuniciranju

tu komunikaciju uvelike olakavaju - TURISTIKI POSREDNICI = koji nastoje na najbolji nain koordinirati i
realizirati podjednako interese turistike ponude i turistike potranje

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI TURISTIKOG TRITA:

turistika ponuda
turistika potranja
turistiki posrednici

4 APEKTA ANALIZE TURISTIKOG TRITA:

1. PREDMET RAZMJENE:
Turizam preteno obuhvaa uslune djelatnosti (od usluga prijevoza, smjetaja, prehrane, zabave
do suvenira), pa je turistiko trite stoga dominantno trite usluga.

2. NAIN POVEZIVANJA TURISTIKE PONUDE I POTRANJE:

Nain na koji turistika ponuda i potranja stupaju u meusobnu vezu:

IZRAVNO (bez koritenja posrednika)

= trite na kojem se turistika putovanja poduzimaju samostalno, bez pomoi posrednika
= turisti zadravaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim
sredstvom, kada putuju i to u destinaciji poduzimaju

NEIZRAVNO (uz koritenje posrednika)

= ukljuivanje specijaliziranih poslovnih subjekata (turistikih agencija i turoperatora) u
organiziranje turistikih putovanja i sadrajnog boravka turista u turistikim odreditima

KOMBINIRANO (koristei samo dijelom usluge turistikih posrednika)

3. PROSTOR:
= geografski odreena trita koja se mogu promatrati od lokalnog do meunarodnog trita u
granicama velikih svjetskih geografskih regija sa slinim prirodnim obiljejima

4. MJESTO :
= mjesto na kojem se susreu turistika ponuda i turistika potranja = TURISTIKA DESTINACIJA
(turistika destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turistikom tritu)
 Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA POTRANJA (definicija za potrebe turistike statistike) = ukupan broj osoba koje sudjeluju u
turistikim kretanjima ili se eli ukljuiti u turistika kretanja da bi se koristile razliitim turistikim
uslugama u mjestima izvan svoje uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade

TURISTIKA POTRANJA (s ekonomskog aspekta) = koliina robe i usluga koja se pod odreenim uvjetima i
uz odreenu cijenu moe plasirati na turistikom tritu, tj. za koju postoji realan i objektivan interes moguih
turistikih korisnika

KLJUNE INJENICE KOJE SE VEU UZ TURISTIKU POTRANJU:

na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena

potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi to
eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti
turistika potranja odreuje odnose na turistikom tritu

PRVA TVRDNJA: na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena

IMBENICI KOJI UTJEU NA TURISTIKU POTRANJU (Freyerova shema imbenika):

individualni , drutveni , ekoloki , ekonomski , dravni , utjecaji ponude

DRUGA TVRDNJA: potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe
koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti

APSOLUTNI NEPOTROAI ILI APSTINENTI OD TURISTIKIH PUTOVANJA= ne pokazuju nikakav interes za

ukljuivanje u turistike tokove

PODJELA TURISTIKE POTRANJE:

1. Idealna potranja svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistika
kretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u turistika kretanja.

2. Potencijalna potranja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svoje
turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u
turistika kretanja.

3. Realna potranja svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog
vremena potroe za zadovoljenje turistikih potreba.

4. Efektivna potranja onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike ponude
(receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu, odreenog pruatelja usluge u
turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge.
TREA TVRDNJA: turistika potranja odreuje odnose na turistikom tritu

TEMELJNA OBILJEJA (KARAKTERISTIKE) TURISTIKE POTRANJE:

DISLOCIRANOST TURISTIKE POTRANJE - znai da je turistika potranja prostorno odvojena od
turistike ponude , pa samim time to uvjetuje koritenje transportnog sustava, koritenje
marketinkih aktivnosti, ali i uvjetuje bitno razliite odnose na relaciji ponuda potranja

HETEROGENOST TURISTIKE POTRANJE

turistika je potranja heterogena s gledita razliitih potreba, navika i sklonosti pojedinih
skupina potroaa, u to se ukljuuje i raznovrsna kulturna, vjerska ili politika pripadnost, a
takoer i s aspekta razliitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija
turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje esto opredjeljuju
turistiku potranju

turistiku potranju karakterizira razliitost turistikih potreba pa se stoga te potrebe moraju

zadovoljiti na vrlo razliite naine u razliitim turistikim destinacijama i u razliito vrijeme

nositelji turistike ponude kreiraju svoje proizvode za to je mogue homogeniju skupinu

turistikih potroaa kako bi mogli optimalno ispuniti njihova oekivanja

homogene skupine mogue je kreirati prema razliitim kriterijima: dobnoj strukturi,

obrazovanju, platenoj sposobnosti, motivima koji ih potiu na turistika putovanja i mnogim
drugim kriterijima

ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE:

manifestira se u odnosu na dohodak turista te u odnosu na cijene turistikih usluga
(turistika potranja je viskoelastina ekonomska kategorija)

dinamian odnos izmeu potranje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potranja mijenja
bre, jednako ili sporije nego to nastupaju promjene u drugoj pojavi
(npr. svako smanjene cijena usluga na turistikom tritu nee uvijek rezultirati poveanjem
potranje niti e svako smanjenje dohotka rezultirati smanjenjem turistike potranje)

PRIMARNA ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE = osjetljivost turistike potranje na

promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistika potranja (promjene u visini
dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga)

VRSTE PRIMARNE ELASTINOSTI:

o dohodovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije potranje
na promjene u dohotku)
o cjenovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije turistike
potranje na promjenu cijena odreenih usluga na turistikom tritu turistikog
aranmana)

ELASTINA POTRANJA = ukoliko odreena promjena u dohotku ili cijeni rezultira

proporcionalno veom promjenom potranje ( u suprotnom -POTRANJA je NEELASTINA)

SEKUNDARNA ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE = ukoliko su promjene turistike

potranje uvjetovane promjenama u strukturi turistike ponude
 DINAMINOST TURISTIKE POTRANJE:
temeljni je uvjet funkcioniranja turistikog trita, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma

na dinaminost potranje posebno utjee tehniki i tehnoloki napredak i to posebno u

domeni prijevoznih sredstava, ime se stvaraju uvjeti za jo veu pokretljivost turistike
potranje, to je uzrono-posljedino povezano s poveanjem turistikog prometa

SEZONSKI KARAKTER (SEZONALNOST) POTRANJE:

ogranieno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistika putovanja i boravke, a
koje se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora, dane vikenda i blagdana

vremenska ogranienost turistike potranje jedan je od glavnih uzroka sezonskom karakteru

u turizmu

turistiku potranju karakterizira naglaena sezonska koncentracija - znai da je potranja za

uslugama u turizmu vremenski neravnomjerno rasporeena

SEZONSKI KARAKTER TURIZMA - problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja

turistikog prometa u tono utvrenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu
dogaaju na priblino isti nain i u priblino istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o
ljetnoj i zimskoj sezoni

sezonska koncentracija turistike potranje razlikuje se od destinacije do destinacije - neke

destinacije imaju vrnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim
destinacijama vrna sezona traje i nekoliko mjeseci

odraava se na iskoritenost kapaciteta turistike ponude, ali i na zaposlenost

SEZONSKA KONCENTRACIJA TURISTIKE POTRANJE IMA NIZE NEGATIVNIH EKONOMSKIH I

EKOLOKIH POSLJEDICA ZA TURISTIKE DESTINACIJE:

utjee na stopu iskoritenosti smjetajnih kapaciteta

opa turistika infrastruktura (umjetne atrakcije, objekti na plai, parkiralita, ceste,

marine, ) ostvaruje prenizak stupanj iskoritenosti izvan sezone

javni sektor se suoava s visokim operativnim trokovima poslovanja (policija,

vatrogasna sluba, kapaciteti bolnice.) Ovi trokovi ostavljaju posljedice na
poslovanje tijekom cijele godine

u mnogim turistikim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti

Radno vrijeme je esto produeno

turistiki potroai se suoavaju s visokim cijenama, prevelikom koncentracijom

turistikog prometa, prometnim guvama i esto loom uslugom, to se sve negativno
odraava na njihovo zadovoljstvo

koncentracija potranje u kratkom vremenskom razdoblju najee izaziva ekoloke

posljedice

Kako bi se smanjile negativne posljedice, mnoge turistiki receptivne zemlje pokuavaju razliitim mjerama
utjecati na produenje turistike sezone
 u HRV je koncentracija turistike potranje posebno izraena tijekom srpnja i kolovoza, kada se ostvari
oko 60% svih noenja na godinjoj razini

to rezultira niskom prosjenom godinjom stopom iskoritenosti smjetajnih kapaciteta

iskoritenost naih ukupnih smjetajnih kapaciteta je vie nego zabrinjavajua - iznosi samo 17%, tj. 63 dana

Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA PONUDA = dio trita koji se pojavljuje kao ponua proizvoda i usluga, odnosno kao ona
koliina proizvoda i usluga koja se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih potreba

Turistiku ponudu - karakterizira koliina robe i usluga koje e se staviti na prodaju po odreenim cijenama

Turistiku potranju - karakterizira koliina roba i usluga koja se kupuje po odreenim cijenama

Ponuda i potranja susreu se na receptivnom tritu na kojem se konzumira turistiki proizvod .

Turistika potranja determinira odnose na turistikom tritu, jer ponuda proizvoda na tritu ovisi o
potranji.

U turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle
plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noenje)

Turistika ponuda = funkcija prirodnih i drutveno ekonomskih obiljeja odreenog podruja

(Upravo o kvaliteti atrakcija, kvaliteti pruenih usluga i raznovrsnosti turistike ponude ovisi kojim
intenzitetom e odreena destinacija privlaiti turistiku potranju.)

Na potranju u turizmu daleko vie utjeu imbenici na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvog
utjecaja

Postoji mnogo istih ili slinih imbenika utjecaja koji podjednako djeluju na turistiku ponudu i na turistiku
potranju.

IMBENICI TURISTIKE PONUDE: gospodarski utjecaji , drutvene norme , sustavi vrijednosti ,

politiko okruenje i kultura
KOMPONENTE TURISTIKE PONUDE:

1. ATRAKCIJE - (prirodne i drutvene) su temelj privlaenja turista u destinaciju

2. UGOSTITELJSTVO - smjetaj, prehrana i druge pratee usluge ine ugostiteljski kapaciteti koji
zadovoljavaju njihove potrebe za smjetajem, prehranom i piem, zabavom u destinaciji

3. PRIJEVOZ - (zrani, eljezniki, brodski, autobusni, rent-a-car) ine destinaciju dostupnom turistima

4. TURISTIKO POSREDNITVO (turistike agencije, turoperatori) - olakavaju organizaciju putovanja i

omoguavaju da turistika putovanja budu dostupna irim drutvenim slojevima

5. ORGANIZACIJE TURIZMA - s aspekta receptivnog turistikog trita razne udruge u turizmu

preuzimaju na sebe ulogu upravljanja sustavom razliitih subjekata ponude

6. TRGOVINA - (usluge trgovine na malo) omoguava da se u punom smislu rijei zadovolji akt
demonstrativne potronje turista u destinaciji

TURISTIKA PONUDA = ukljuuje sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji na
direktan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem poveanju
turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih i inozemnih turista

TURISTIKI PROIZVOD:
sve ono to turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe

ukupnost prepoznatljive ponude proizvoda i usluga jedne destinacije, ali to je istodobno parcijalan
proizvod jednog proizvoaa, odnosno nositelja turistike ponude

skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj ponudi

turistiki proizvod NIJE HOMOGEN, ve su sastavni elementi svakog turistikog proizvoda ujedno i
mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u destinaciji i ukupni ambijent u kojem se
usluga/proizvod konzumira, gostoljubivost lokalnog stanovnitva i sl.

OBILJEJA (KARAKTERISTIKE) TURISTIKE PONUDE:

HETEROGENOST TURISTIKE PONUDE:

uvjetovana je heterogenou turistike potranje i jedan je od kljunih uvjeta privlaenja

heterogene turistike potranje u razliite turistike destinacije

stupanj heterogenosti turistike ponude neke destinacije po pravilu je proporcionalna

stupnju razvijenosti gospodarstva i drutva u cjelini u ijem okruenju se nalazi promatrana
turistika destinacija
 NEELASTINOST TURISTIKE PONUDE:

ogleda se u nemogunosti kapaciteta veeg dijela turistike ponude da moe reagirati na

promjene u drugim pojavama na turistikom tritu - razlog tome je postojanje fiksnih
kapaciteta ponude

na primjer, ako doe do smanjenja zanimanja za odreenu turistiku destinaciju, turistika

ponuda se ne moe proporcionalno smanjiti

STATINOST TURISTIKE PONUDE:

ogleda se u nemogunosti njenog prostornog premjetanja, ali i u injenici da turistiki

potroai ne mogu konzumirati turistiki proizvod izvan trita ponude - to znai da turisti
uvijek moraju doputovati u turistiku destinaciju da bi konzumirali proizvod kojim
zadovoljavaju svoje turistike potrebe

zbog svoje nepokretljivosti ne moe izravno zaintrigirati potencijalnu potranju da postanu

njezini realni potroai

moraju se izdvajati znatna sredstva za razliite oblike komunikacije s tritem potranje kako
bi tu potranju potakla na kretanje u smjeru njihove turistike destinacije i na koritenje
upravo njihovih proizvoda i usluga

SEZONSKI KARAKTER TURISTIKE PONUDE:

razumljivo je da e se sezonski karakter poslovanja turistike potranje odraziti i na sezonski

karakter poslovanja subjekata turistike ponude

cilj je svih sudionika turistike ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno
produljiti turistiku sezonu kako bi se postigli to bolji ekonomski uinci

DIVERZIFICIRANOST TURISTIKE PONUDE:

turistika ponuda je prostorno vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost

pojedinih kapaciteta

kako turistiku ponudu ini vrlo sloen sustav razliitih subjekata, ona moe optimalno
funkcionirati jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju funkciju i ako veze
meu njima nisu naruene
 2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIKOM TRITU

Prema vrstama obiljeja koja se prate treba razlikovati:

KVANTITATIVNE TRENDOVE - izraavanju se brojanim pokazateljima

KVALITATIVNE TRENDOVE - izraavaju se opisno

Analiza trendova - pomae emitivnim i receptivnim turistikim zemljama da kritiki analiziraju vlastiti
poloaj na turistikom tritu, da spoznaju koje se promjene na tritu dogaaju kako bi se mogle to bre
prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom

Promjene na turistikom tritu dogaaju se svakodnevno, ali je trendove razvoja mogue identificirati tek
nakon proteka odreenog vremena.

Promjene koje se dogaaju na turistikom tritu moemo promatrati sa gledita faktora koji utjeu na
ponaanje turistike potranje (ekonomski, politiki, tehnoloki)

Odluke o putovanjima koje turist donosi ne mogu se objasniti samo vanjskim utjecajima, jer na ponaanje
turistike potranje bitno utjee dinamika ponaanja uvjetovana unutranjim imbenicima svake pojedine
osobe.

Nemogue bi bilo nabrojiti sve trendove, jer se oni prije svega esto ne mogu generalizirati za svjetsko trite,
ve se moraju promatrati unutar svakog pojedinog trita.

Izdvojit emo neke trendove koji su se pokazali kao prepoznatljivi na veini trita:

TREND RASTA TURISTIKE POTRANJE I TURISTIKE PONUDE:

jedan od najuoljivijih trendova u dosadanjem razvoju turizma je trend rasta turistike potranje
koji je uzrono- posljedino povezan s trendom rasta turistike ponude

od 1990.-2008. god. broj meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu se udvostruio

s porastom meunarodnih turistikih dolazaka rasli su i prihodi od meunarodnog turizma, koji su u

razdoblju od 1970.-2008. god porasli nominalno vie od 50 puta

zahvaljujui takvoj dinamici rasta, znatno se proirila turistika ponuda

meunarodni turistiki promet u svijetu nije ravnomjerno rasporeen - do 2000. god. bio je
dominantno koncentriran u samo dvjema turistikim regijama: Europi i Americi (s odjelom 76,4%)

na podruju regije Azije i Pacifika u posljednjoj dekadi 20. st., stvorene su pretpostavke za bri razvoj
meunarodnog turizma i na tom podruju - to je dovelo do nagle ekspanzije u razvoju turizma
posebno na podruje istone i jugoistone Azije

Europa - vodea receptivna turistika regija svijeta

regija Azije i Pacifika - drugorangirana turistika regija u svijetu
Amerika - treerangirana turistika regija u svijetu
 1990- ih godina postao je posebno uoljiv trend ravnomjernije geografske distribucije meunarodnog
turistikog prometa - kada su u skupinu 15 vodeih receptivnih zemalja svijeta prvi puta ule Kina i
Malezija s kojima zapoinje trend nagle ekspanzije turistikog prometa u zemljama koje do tada nisu
biljeile znatniji meunarodni turistiki promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija)
(u razdoblju od 1950. - 2008. udio receptivnih turistikih zemalja u turistikim dolascima povean je
sa 3% na 39%)

s pojavom novih turistikih destinacija na svjetskom tritu, istodobno poslovno okruenje na

globalnom turistikom tritu postaje iz dana u dan sve nesigurnije, a konkurencija sve izraenija

u svom dosadanjem razvoju, turizam je potvrdio da se razvija bre i bolje od veine drugih
gospodarskih aktivnosti

unato brojnim krizama koje su u dosadanjem razvoju zahvatile turizam, on je ostao vrlo ilav i esto
se bre oporavlja od mnogih drugih gospodarskih aktivnosti

turizam je na globalno razini postao otporan na brojna razliita krizna stanja - pa u sluaju nastupanja
krize u nekoj destinaciji u svijetu dolazi samo do prostornog premjetaja turistike potranje prema
destinacijama koje nisu zahvaene krizom , odnosno koje potroai percipiraju sigurnima

do stvarne stagnacije u turistikim kretanjima ne dolazi zbog kriza koje nastupaju na receptivnim
turistikim tritima, ve zbog ekonomskih kriza koje pogaaju glavne emitivne turistike zemlje
svijeta
kada su stope rasta svj. gospodarstva iznad 4%, stope rasta turistikog prometa ak premauju 4%

kada stopa ekonomskog rasta u svijetu padne ispod 2%, tada za turizam nastupaju problemi i stope
rasta turistikog prometa postaju nie od stopa rasta BDP-a

veina turistikih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih
meunarodnih turistikih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu
polako raste

daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turistikim destinacijama

trend rasta turistikog prometa znatno je vei za receptivne destinacije na podruju jugoistone
Azije i Pacifika, nego to je to za destinacije u Europi i Americi

u 10 najvei turistiki emitivnih zemalja svijeta po ostvarenoj turistikoj potronji ulaze:

NJEM , SAD , VB , FRA , KINA , ITALIJA , JAPAN , KANADA , RUSKA FEDERACIJA i NIZOZEMSKA

najvee stope rasta inozemne turistike potronje biljei - KINA

moemo zakljuiti da turistika potranja s novih trita ostvaruje u apsolutnim i relativnim

pokazateljima visoke stope rasta naime radi se o zemljama sa velikim brojem populacije i
drugaijim ivotnim navikama, koje ostvaruju i relativno velik broj turistikih putovanja stoga se
moe oekivati da e turisti iz tih zemalja unositi u turistika kretnja sve vee promjene u kulturnoj
dimenziji potranje
TREND RASTUE GLOBALIZACIJE TURISTIKE POTRANJE:
zahvaljujui rastuoj disperziji turistikih putovanja iz sfere intraregionalnih prema interregionalnim
putovanjima, turistika potranja poprimila je globalne razmjere i globalizacija turistike potranje
prisutna je ve vie od dva desetljea

intraregionalna turistika putovnja - 80% uk. meunarodnih turistikih putovanja

interregionalna turistika putovanja - do 2020 god. e dosegnuti 25% ukupnih meunarodnih

turistikih putovanja

globalizaciju turistike potranje nemogue je promatrati izvan okvira tehnolokog napretka i to

posebno razvoja zranog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji

turizam je informacijsko intenzivan sustav koji ovisi o prijenosu informacija s trita ponude na
trite potranje i obrnuto

Internet - omoguava potencijalnim turistima da brzo dou do informacija, da usporeuju

informacije iz razliitih izvora, da izvre rezervaciju i/ili da kupe turistiko putovanje on-line, da sami
kombiniraju i sastavljaju svoj optimalni turistiki proizvod

UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTIKA KRETANJA:

ubrzan trend rasta populacije koja stari te trend smanjena broja djece u obiteljima - jedan od
vanijih trendova s kojim se susreu gotovo sve razvijene zemlje svijeta

ljudi ne mijenjaju navike na odmoru samo zato to su navrili 60 ili 65 godina, ve zadravaju navike
vezane uz turistika putovanja koje su stekli otprije

oekuje se da e se samo u NJEMAKOJ od 2003. - 2018. - broj turista u dobi izmeu 70 i 80 godina
poveati za vie od 50% i da e njih vie od 2/3 putovati na odmor u inozemstvo

slino se predvia i za veinu drugih europskih zemalja

NJEMAKA - vodee emitivno turistiko trite svijeta

Istraivanja upuuju na zakljuak da e - emitivni turistiki potencijal na tradicionalnim emitivnim

tritima i sljedeih 40 godina biti populacija +45, te da e turistika potranja starijih dobnih
skupina rasti, dok e istodobno potranja mlaih dobnih skupina biti u opadanju

STARIJE DOBNE SKUPINE - izuzetno HETEROGENA skupina turistikih potroaa:

AKTIVNI SENIORI = zdravi su i esto putuju iz preventivno-zdravstvenih razloga

KONZERVATIVNA SREDNJA I DOBROSTOJEA KLASA STARIJIH OSOBA DO 75 GODINA

= zdravi su i nastavljaju sa turistikim putovanjima u istom ritmu kao i u mlaim godinama, ali imaju i
tradicionalno turistiko ponaanje
 ovakav e demografski trend imati znatne posljedice na strategije menadmenta i marketinga, s
obzirom na to da je profil tih turista bitno drugaiji od onoga mlaih dobnih skupina

NAJVANIJA OBILJEJA TOG TRINOG SEGMENTA:

ee putuje
nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka
dulje ostaje na odmoru
kombinira dvije ili vie destinacija na jednom putovanju
ele sudjelovati u razliitim aktivnostima
troe vie na putovanju

jo uvije na tritu potranje su trend setteri mlaeg narataja, ali ih tek s malim odmakom slijede
stariji narataji

promjene u demografskoj strukturi stanovnitva e znatno utjecati na vrstu turistikih kretanja u

iduim desetljeima

Istraivanja upozoravaju na:

trend rasta turistike potranje za prvorazrednim hotelima
neto slabijim intenzitetom rasti e i potranja za srednjom kategorijom hotela
stagnacija potranje predvia se za jeftini hotelski smjetaj i smjetaj u turistikim kampovima
NAJTRAENIJI TURISTIKI PROIZVOD - i dalje e se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plaama

iako trend provoenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera jo uvijek
dominira na tritu, ipak su uoljive neke znaajne promjene u nainu provoenja odmora pa se sve
vie trai mogunost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doivljaji za
pamenje

kako starija populacija tei veoj sigurnosti u organizaciji putovanja na odmor - rasti e zanimanje
turistike potranje za paket-aranmanima

predvia se i porast rezervacija i/ili prodaje pojedinanih usluga putem interneta

PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I IVOTNOG STILA

promjene sustava vrijednosti bitno utjeu na promjene u karakteru i strukturi turistike potranje

ivotni stil je postala tenja za doivljajima - motivi koji pokreu ljude na putovanja su se modificirali

sve vie ljudi postaje ekoloki svjesno i tei da ekoloku ravnoteu osjeti i u njoj uiva barem na
odmoru

povean je osjeaj za kvalitetu ivota, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu

poveana je osjetljivost turistikih potroaa na cijene i kontinuirani zahtjevi za viom kvalitetom

usluge

turisti trae individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora, te tee ostvarenju jedinstvenoga
doivljaja na odmoru
 turistika potranja trai odmak od pasivnog provoenja odmora prema novim vrijednostima

trend niske lojalnost prema odreenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki
proizvoda destinacije odnosno turistikog posrednika

od 1980.-ih godina na tritu prisutan trend sve vee polarizacije turistike potranje na dvije
osnovne kategorije:
o na jednoj su strani potroai koji trae visoku kvalitetu usluga
o na drugoj su strani oni kojima je najvanija to nia cijena turistikih usluga

turistiki potroai postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu specifinim
oblicima turizma u potrazi za novim doivljajima

TRENDOVI NA TRITU PONUDE:

Kako turistiko trite karakterizira vea ponuda od potranje, uvjete na tritu uglavnom diktira
turistika potranja no promjene u turistikoj ponudi mogu imati znatan utjecaj na kretanje
turistike potranje (sekundarna elastinost potranje)

globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opi trend koji obiljeava razvoj turizma u posljednjih
20-ak godina i koji utjee na sve destinacije u svijetu, a utjee i na pojavu ostalih trendova koji danas
dominiraju na turistikom tritu ponude:

KONKURENTSKA BORBA = poveanje broja turistikih destinacija na turistikom tritu

rezultira estokom konkurentskom borbom turistikih destinacija za turistike potroae

SUPSITUTIVNOST DESTINACIJE = mogunost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo

visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih usluga

BRANDING = standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brandiranje

LAST MINUTE BOOKING = sve vea prisutnost rezervacija u zadnji as , to ima velike
posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu

JAANJE PROCESA HORIZONTALNIH I VERTIKALNIH INTEGRACIJA = najuoljiviji i

najdominantniji trend na turistikom tritu od sredine 1990-ih godina

u procesu integracija veliki sustavi progutali su veliki broj srednjih i malih poslovnih subjekata, a
preostali mali i srednji poduzetnici najee posluju pod nepovoljnim uvjetima na tritu jer uvjete
diktiraju veliki poslovni subjekti

moni turistiki koncerni - u mogunosti su pruati klijentima kompleksnu turistiku uslugu iz samo
jednog izvora (U Europi - TUI i THOMAS COOK)

takva situacija nije dovela do smanjenja konkurencije, a ponuda turistikih aranmana je

proirena, cijene se istodobno sniavaju to pogoduje turistima potroaima
 3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA
3.1.UVOD
Turizam je odraz ope razvijenosti drutva i nedvojbeni imbenik cjelokupnog drutvenog i gospodarskog
razvoja.

Uobiajena je podjela suvremenog ustroja turizma na: dravnu, drutvenu, gospodarsku, strukovnu i
meunarodnu razinu.

Ustroj organizacije turizma u RH je analiziran za pojedina razdoblja,posebno prije i vrlo detaljno nakon
stjecanja samostalnosti.
Za turizam su, osim nacionalnih,vrlo vani meunarodni integrracijski procesi.
Zbog interdiscipliniranog karaktera turizma, rije je o irokom spektru meunarodnih i nacionalnih
organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom te svojim djelovanjem uvelike odreuju
smjerove i trendove razvoja turizma kod nas i u svijetu.

3.2.RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU

Pojam organizacije dolazi od gre rijei organon,to znai orue,sredstvo.
Sam pojam organizacije obuhvaa neku cjelinu veeg broja ljudi ili njihovih skupina koja slui
ostvarivanju odreenih ciljeva ili interesa.

Osnovica na kojoj poiva aktualna org. struktura turizma u veini zemalja poela se razvijati spontano
neovisno od dravne politike.
Od druge polovice 19.st odnos drave prema turizmu bio je potpuno liberalan (zahvaljujui tehnikome
napretku,razvoju proizvodnje putovanjima,ulaganjima),to bi znailo da se turizam razvijao samostalno u
skladu s trinim zakonitostima,a drava nije ni poticala ni sputavala njegov razvoj- pojava prvih
organizacijskih oblika u turizmu neprofitnog i nevladinog karaktera(koji su pridonijeli omasovljenju
putovanja).

Ukljuivanje drave u turizam poinje onog trenutka kada se poinju uoavati ire drutvene,a
posebno ekonomske koristi od turizma za lokalnu zajednicu a i ire,a i drugi pozivni neekonomski uinci
na demografska,socijalna,politika ,kulturna i njima slina kretanja.

Glavna uloga drave tada, a i danas: stvarati okruenje kojim potie razvoj turizma.
Razvoj prvih organizacija u turizmu poeo je odozdo(iz najire baze), tj. od drutvenih organizacija
(a ne obrnuto kao u nekim drugim sektorima)

PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU

Glavno obiljeje: dobrovoljnost lanstva i rada(lanovi se povezuju samoinicijativno na potpuno
dobrovoljnoj osnovi pa tako i djeluju zalaui se za neke zajednike ciljeve od opeg interesa koji nisu
komercijalnog karaktera,odnosno nije im cilj ostvarenje profita)

Javlja se 1860.-ih godina a ustrojen je radi organiziranja putovanja i ostvarivanja odreenih pogodnosti
na putovanjima za istovrsne skupine putnika (alpiniste, planinare, kampiste, izviae, toring-klubove,
sportae). Npr. Britanski alpinistiki klub, takoer talijanski alpinistiki klub, vicarski, francuski...

Glavna uloga tih drutava bila je informiranje lanova,davanje pravnih savjeta i pruanje usluga
osiguranja,tehnike pomoi na putu,kao i tiskanja karata,vodia i sl.
 RECEPTIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU (1870-IH)
Turistika drutva - amaterska organizacija (a ne profesionalna i otvorena za javnost), nastaju spontano i
dobrovoljno povezivanjem svih naprednih pojedinaca u mjestu (intelektualaca, obrtnika, poduzetnika,
lijenika i dr.)

Glavna zadaa: skrb za ureenost mjesta(za dobrobit cjelokupne lokalne zajednice) te su kao takve
odigrale vanu ulogu u obrazovanju lokalnog stanovnitva i ouvanju prirodne i kulturne batine ime su
kreirale turistiki proizvod cijele destinacije, takoer jedna od zadaa je bila i pruanje informacija o
smjetaju prehrani,zabavi i dr.

Glavni ciljevi tih organizacija bili su: povezivanje, odnosno koordinacija raznih segmenata ponude, opa
prezentacija mjesta u zemlji i inozemstvu te zatita i ouvanje turistikih resursa.

Receptivni org. oblici se javljaju i pod nekim drugim nazivima poput ljeilina odnosno putnika drutva
(Njemaka) kao i inicijativna drutva (Francuska), mjesna drutva (Italija), drutva za poljepavanje
mjesta (Hrvatska - Higijeniko drutvo iz Hvara, utemeljeno 1868.)

REGIONALNI,NACIONALNI I MEUNARODNI SAVEZI (PRIJELAZ IZ 19.U 20.ST)

Okomitim povezivanjem lokalnih turistikih drutava nastaju regionalni savezi pa i nacionalni savezi
tzv.NTO,posebice u razvijenijim europskim zemljama poput vicarske,Austrije,Italije.

Tu se i neto ranije javljaju tauring klubovi (Francuska,Italija,vicarska)-nastaju povezivanjem istovrsnih

putnika odnosno interesnih skupina na nacionalnoj razini.

DRAVNA INTERVENCIJA U TURIZAM

Ukljuivanje drave u turizam zapoinje slubenim priznavanjem posebnog statusa kupalinim i
ljeilinim mjestima,koja zbog njihovih izuzetnih klimatskih pogodnosti za zdravlje i oporavak ljudi
posjeuje sve vei broj gostiju,kao i priznavanje statusa organizacijama od ope koristi.

Prema uzoru na susjednu Italiju i kod nas se u tadanjoj dravi Kraljevini Jugoslaviji donose u to vrijeme
vrlo vani propisi za turizam :Zakon o zdravstvu(1906.),Uredba o unaprjeenju turizma(1936.)i Pravilnik
o proglaenju turistikih mjesta i naina uplaivanja...(1936.)

Izravna dravna intervencija zapoinje u prvom desetljeu 20.st.,da bi do poetka 2.sv.rata uzela maha u
svim europskim zemljama.

Prvo tijelo dravne uprave Nacionalni ured za turizam,ONT,utemeljeno je 1910.godine u Francuskoj pri
Ministarstvu javnih radova ali nije bilo ba uinkovito.

Izravno dravno mijeanje u turizam manifestira se najvie putem zakonske i druge regulative
(donoenjem zakona izravno i neizravno povezanih s turizmom i ugostiteljstvom), strunim
obrazovanjem (otvaranjem strukovnih kola) te osnivanjem kreditnih ustanova koje su poticale
turistiku izgradnju i sl.
 3.3.RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA
Interdisciplinirani karakter turizma odreuje njegovu povezanost s brojnim podrujima,od ugostiteljstva
do prometa,trgovine,ugostiteljstva,poljoprivrede,industrije i dr.

USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA:

Drutvena razina -povezuje drutvene subjekte emitivnog i receptivnog karaktera
Gospodarska razina - ostvaruje veze poslovnih subjekata

Strukovna razina -za iste profesije

Dravna razina -administrativna tijela i institucije dravne uprave

Meunarodna razina -povezuje istovrsne subjekte iz raznih drava prema

razliitim kriterijima,a najee prema strukama.

U praksi najee na dravnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u koje je
turizam ukljuen kao poseban resor a djeluju i druga tijela dravne uprave(odbori,uredi i sl.)dok
nacionalni turistiki savezi ili nacionalne turistike organizacije te gospodarske komore koje povezuju
drutvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kao poludravna (paradravna) tijela.

Nositelji turistike politike su dravna i paradravna tijela ili organizacije ovlatene za poslove upravljanja
turizmom, sukladno odgovarajuim propisima.

OBILJEJA SUBJEKATA U TURIZMU

Za nositelje turistike politike (dravna tijela) karakteristina je hijerarhijska (stupnjevita) organizacijska
struktura piramidalnog oblika - ta hijerarhija slijedi okomita naela povezivanja istovrsnih subjekata
unutar zemlje prema teritorijalnome naelu poevi od turistike destinacije kao najnie razine do
regije,upanije i naposljetku do nacionalne (dravne) razine.

Vodoravno naelo povezivanja ostvaruje se izmeu raznovrsnih subjekata na istoj (teritorijalnoj) razini -
takvo povezivanje ee je u poslovnom sektoru a u suvremenom turizmu poznatije kao javno - privatno
partnerstvo).

Glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije turizma su vrste uzajamne veze na
vodoravnom i okomitom naelu te tono definirane nadlenosti kao i odgovornost i strunost svih
subjekata u turizmu.

OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU

Drutvene organizacije su bile prve organizacije u turizmu na lokalnoj razini(u turistikim mjestima) u
veini europskih zemalja.

Njihovim okomitim povezivanjem u regionalne saveze pa napokon i u nacionalne saveze(NTO) kao i

vodoravnim povezivanjem raznih subjekata na istim razinama te postupnim prikljuivanjem raznih tijela
dravne uprave,formira se org. struktura turizma.
 3.4.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABARNIH ZEMALJA
Na uspjenost organizacije turizma utjeu npr. drutveno - ekonomski sustav drave,odnos drave
prema turizmu,vanost turizma za zemlju,razina razvijenosti turizma u dravi i razni drugi initelji.

Openito MODEL MAKROORGANIZACIJE TURIZMA OVISI O SLIJEDEIM INITELJIMA :

Drutveno-politiko ureenje i gospodarska
razvijenost drave te uloga turizma u
gospodarskom razvoju
Odnos dravne vlasti prema turizmu
Razina turistike razvijenosti
Vanjski(egzogeni) initelji
Turistiki razvoj u trino orijentiranim zemljama zapadne Europe se bitno
razlikovao,u kojima se org.ustroj nakon 2.sv.rata nastavo razvijati prema
zakonima trine ekonomije,od planskih privreda istonoeuropskim
zemljama u kojima se razvijao turizam socijalnog karaktera
(za iroku radniku klasu).
Bitan imbenik je i dostignuta razina gospodarske razvijenosti.
Ima zemalja koje su slabije gospodarski razvijene,a turizam je prepoznat kao
uporite gospodarskog razvoja(Tajland),dok se u nekima koje su razvijenije
prednost pridaje neemu drugom(npr. informatika industrija u Irskoj)
Takoer odreuje organizacijski ustroj turizma (nije svejedno je li rije o
Austriji ili Albaniji koja se tek poinje afirmirati kao turistika zemlja,
dok Austrija ima dugu turistiku tradiciju)
Razni nepredvidivi dogaaji (oruani sukob na vlastitom teritoriju ili
u susjedstvu, prirodne katastrofe, tehnoloki napredak i sl.)

NACIONALNE TURISTIKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA

Zaduene su za promociju turizma, a ponegdje imaj i ire ovlasti (npr.u Grkoj).

Promociju ostvaruju djelomino i preko svojih predstavnitva u drugim zemljama- npr. Hrvatska
turistika zajednica 2008.godine otvorila je novo predstavnitvo i u Tokiju radi privlaenja japanskih
gostiju u Hrvatsku,zbog zapaenih prednosti tog sve vanijeg emitivnog trita.

Organizacija turizma je uglavnom bolje razvijena u zemljama u kojima se oblikuje godinama te se najvie
razlikuje prema ustroju dravne vlasti u zemljama,od izrazito centraliziranog (Italija) do decentraliziranog
modela(vicarska).

U Europi djeluju najstarije nacionalne turistike organizacije(poznatije prema kraticama):

Austrijski- ANTO
Britanski- Visit Britain
Grki- GNTO
Njemaki- DZT
panjolski- Turespana
Talijanski- ENIT

RESORNA TIJELA NADLENA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

Drave su esto mijenjale resorna tijela ovlatena za turizam i njihove nazive pa se tu organizacijski
ustroj turizma bitno razlikuje od zemlje do zemlje.

Vrlo je esto turizam uklopljen u neki drugi resor (trgovinu, industriju, gospodarstvo), a rijetko djeluje
posebno ministarstvo turizma (kod nas od 2008.)

Velika heterogenost resora s kojim je turizam povezan upuuje na njegov interdisciplinarni karakter.
 3.5.USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U RH I NJEZIN POVIJESNI RAZVOJ
Organizacijska struktura hrvatskog turizma promatra se zasebno za ono razdoblje koje je prethodilo
1991.godini a posebno detaljno otkada je RH postala samostalna.

Naslijeen organizacijski sustav turizma iz prethodnog razdoblja te politiko-gospodarske i druge

drutvene promjene(posljedice Domovinskog rata, privatizacijski proces i sl.),a i sam odnos demokratske
vlasti prema turizmu u zemlji,utjecali su u velikoj mjeri na ustroj turizma u RH.

RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA

Slijedei trendove razvoja turizma iz okruenja u drugoj polovici 19.st,u doba mnogonacionalne
Austro-Ugarske Monarhije,kod nas su se poeli ustrojavati prvi organizacijski oblici u tadanjem
turizmu prema uzoru na druge zemlje.

Strana klijentela koja je uoila prednosti hrvatskog podneblja(za zdravlje,oporavak,lijeenje) je bila iz

viih drutvenih slojeva,uglavnom iz aristokratskih krugova,a poslije i iz krugova imunijeg
graanstva(industrijalci,obrtnici,umjetnici,kimatolozi,lijenici,biolozi,glazbenici itd.)

Za njihov smjetaj poinju se i kod nas graditi kvalitetniji i bolje opremljeni smjetajni objekti u skladu
s trendovima u hotelijerstvu u svijetu-u Opatiji sagraena vila Angelina 1844.,u Hvaru manji hotel
obitelji Dubokovi,Kvarner u Opatiji 1884,nakon ega niu hoteli i u Velom i Malom
Loinju,Dubrovniku,Zadru,Crikvenici,Zagrebu,Rabu i dr.

Takoer se u tom vremenu osnivaju i razliita turistika drutva(za poljepavanje) poput Higijenikog
drutva u Hvaru(1868.).

RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOGA RATA

Nakon 1.sv.rata org. ustroj kod nas poeo se izgraivati prema talijanskom uzoru.
Dravna intervencija zapoinje kada se pri Ministarstvu trgovine i industrije osniva Odbor za promet
stranaca(1921.) i neto poslije Glavna uprava za turizam(1930.) kao i Vrhovni turistiki savjet.
Na razini banovina djelovali su banovinski turistiki savjeti,a na niim teritorijalnim jedinicama mjesni
turistiki odbori.

RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Najvei zamah razvoja turizma poinje osnivanjem Turistikog saveza Hrvatske 1953. I niih
organizacijskih jedinica.

Sedamdesetih godina 20.st u Hrvatskoj je djelovalo blizu etiri stotine turistikih drutava (396 u
1976.) koja su imala razgranatu mreu turistikih biroa i informativnih centara.

U to vrijeme turistika mjesta se nisu vrednovala prema uspjenosti u turizmu,to je danas kriterij za
utemeljenje i financiranje drutvenog sustava u tim mjestima,nego su bila razvrstavana prema
statistikom kriteriju u primorska,planinska i druge vrste jer nije postojala odgovarajua zakonska
regulativa.

Na vrhu tog sustava za cijelu dravu(SFRJ) tada je djelovao Turistiki savez Jugoslavije,TSJ(sa
sjeditem u Beogradu)-glavno tijelo za promociju turizma cijele zemlje te je u tu svrhu upravljao s
nekoliko predstavnitva u inozemstvu.

U tom se razdoblju turizam razvijao dinamino vie zahvaljujui pozivnim kretanjima na emitivnim
turistikim tritima negoli odnosom drave prema njemu.
ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ RH
Proglaenjem samostalnosti 1991.zapoele su velike politike ,demokratske i gospodarske promjene
u zemlji

Turizam se zbog prateih negativnih posljedica(unitenja dijela kapaciteta,njihova nenamjenskoga

koritenja za smjetaj prognanika i izbjeglica i ost.)naao u izuzetno tekom poloaju,pa su niz godina
rezultati bili skromni,unato naponu za oporavak turizma.

Tako se i kod nas nakon prilagodbe organizacijske strukture turizma prema ustroju novonastale
drave trine ekonomije moe govoriti o dravnoj, drutvenoj, gospodarskoj i strukovnoj razini u
turizmu,a dolazi i do povezivanja nacionalnih s inozemnim imbenicima,dakle na meunarodnoj
razini.
*SLIKA 3.2. Organizacija turizma u RH , str.94

3.6.ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRAVNOJ RAZINI

Za turizam su posebno vana zakonodavna i izvrna vlast te njihova tijela odnosno institucije na svim
razinama na kojima djeluje prema administrativno-teritorijalnom ustroju drave od nacionalne preko
regionalne do lokale razine.

Zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnaa Hrvatski sabor koji je ovlaten za donoenje zakona i
drugih pravnih akata,dakle i za turizam te s njim povezanih aktivnosti,zatim donoenje dravnog
prorauna i ulaganje u turizam i sl.

Poseban odbor za turizam je zaduen za postupak donoenja zakona u turizmu te za utvrivanje i

praenje provoenja turistike politike.

Na niim su razinama za provedbu zakonodavne vlasti zaduene upanijske skuptine , tj. gradska i
opinska vijea.

Izvrnu ili upravnu vlast na nacionalnoj razini obnaaju predsjednik i Vlada RH(proraun,gospodarski
razvoj i sl.)sa svojim ministarstvima, kao i neka druga tijela ovlatena za upravne poslove,inspekcijski
nadzor i druge strune poslove od javnog interesa.

Vlada RH izravno i neizravno utjee na turizam tako to : predlae Saboru zakone i druge pravne
akte(vezane i za turizam) te ih provodi,donosi i provodi gospodarsku politiku i strategiju razvoja zemlje(i
za turizam),koordinira rad svih ministarstava (pri emu je za turizam od 2008.godine zadueno posebno
Ministarstvo turizma),predlae proraun(ulaganja u turizam).

Posebno tijelo dravne uprave je dravni inspektorat koji nadzire provedbe propisa svih gospodarskih
subjekata i pruatelja usluga(pa tako i u turizmu i u ugostiteljstvu).

Na niim razinama,u upanijama ,djeluju uredi dravne uprave - u tim tijelima podrune (regionalne)
samouprave upravni i struni poslovi za turizam obino su povjereni odjelu za gospodarstvo kao to su
registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu i njihovo statistiko praenje.

Tijela lokalne samouprave( uredi i slube u gradovima i opinama) izrauju donose prostorne i
urbanistike planove,obavljaju komunalne poslove,potiu razvoj gospodarstva, potiu izgradnju
komunalne ,prometne i druge infrastrukture itd.
DONOENJE ZAKONA KAO JEDNA OD NAJVANIJIH MJERA DRAVNE INTERVENCIJE U TURIZAM

U prvoj fazi samostalnosti Hrvatska se najvie angairala u regulatornoj funkciji,tj. donoenje zakona i
drugim mjera koje su se esto mijenjale poput Zakona o ugostiteljstvu koji je od 1991.do 2009.mijenjan
17 puta.

U RH doneseno je do 2009.godine 6 tzv.turistikih zakona,koji su svi usuglaeni s pravnom steevinom

EU-to su Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,Zakon o pruanju usluga u
turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti,Zakon oo lanarinama u turistikim zajednicama,Zakon o
boravinoj pristojbi te Zakon o igralitima za golf.

Doneseni su jo brojni drugi propisi povezani s turizmom meu kojima valja izdvojiti Uredbu o ureenje i
zatiti zatienog podruja mora kao jednu od najvanijih mjera zatite Jadranskoga mora.

Resorno ministarstvo za turizam u RH - najvie upravno tijelo u dravi koje od 2008.djeluje samostalno.

Promjene resornog ustroja turizma u RH:

Od 1991.- Ministarstvo turizma RH djeluje kratkotrajno od osnutka vlade RH

1992.- Ministarstvo turizma i trgovine

1993.-2003.- Ministarstvo turizma ponovno je samostalno,najvie se bavi turistikom politikom
2004.-2007.-Ministarstvo mora,turizma,prometa i razvitka djeluje u doba kada se dravna politika
orijentirala na izgradnju prometnica
Od 2008. Ministarstvo turizma RH kao zasebno tijelo ponovno je ustrojeno od sijenja 2008.godine

U praksi se uspjenost turistike politike neke zemlje ne iskazuje formalnim nazivom tijela ovlatenog za
njezinu provedbu ve njegovom uinkovitou.

Kao vrhovno tijelo dravne uprave za turizam,aktualno Ministarstvo turizma RH (MT RH) zadueno je za
slijedee upravne i druge strune poslove koji su svi detaljno propisani posebnim propisima: provodi
upravne i strune poslove koji se odnose na turistiku politiku zemlje u sklopu ope gospodarske politike
te odreuje strategiju razvoja turizma zemlje,utvruje razvoj i investicije u turizmu,potie razvoj
specifinih oblika turizma,provodi kategorizaciju ugostiteljskih objekata itd.

Poticajne mjere MT RH se vide u projektima u slabije razvijenijim upanijama radi poticanja razvoja
turizma u zemlji kao to su Razvoj turizma na selu,Poticaj za uspjeh i sl.

Problem se dogaa kada te poticajne mjere ne prati odgovarajua obrazovna i struna potpora pa se na
terenu nerijetko dogaa da unato naporima konani proizvod ne odgovara trinim zahtjevima te je
dugorono financijski neisplativo.

P.Keller - istie ulogu org. strukture turizma i postojeeg sustava upravljanja koji kreira drava kako bi
osigurala optimalni turistiki razvoj i profitabilnost turizma na dugi rok

O.Kesar - ulogu drave u turizmu vidi u stvaranju takvog pravnog i politikog okruenja koje prije svega
treba biti razvojno orijentirano kako bi turizam bio organiziran u smislu uinkovitosti i funkcionalnosti.
 3.7. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRUTVENOJ RAZINI

SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA

1991.godine sustav turistikih drutava i saveza zamijenjen je sustavom turistikih zajednica (TZ) prema
uzoru na austrijski model

3 VANA PROPISA U RH U VEZI S TURIZMOM: Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u

razrede, Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, podsezone i vansezone u turistikim
mjestima, Uredbu o utvrivanju visine boravine pristojbe

austrijski nain utvrivanja podruja za koje se osniva TZ postao je ograniavajui imbenik u praksi,
izmeu ostalog jer su u Hrvatskoj opine prostorno manje, a i turistiki promet je neravnomjernije
rasporeen

Prva korekcija tih zakona bila je 2004.godine- sustav TZ-a usklaen s promjenama u teritorijalno-
administrativnom ustroju drave

tek obveza usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom EU nametnula dovretak posla
korekcija zakona

2008.godine doneseni novi propisi za SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA- uklonjeni neki nedostaci
prijanjih zakona, unesene neke novine no nije rijeen glavni problem neekonominosti tog ustava

postojali prijedlozi za hrvatski turizam- ustroj 6 do 7 turistikih klastera prema klimatsko-geografskim

obiljejima prostora koji bi inili jedinstvene turistike cjeline

najvanija promjena uvedena novim zakonom je vea odgovornost TZ-a za turistiki razvoj cijele
destinacije kao i snanije i intenzivnije povezivanje s privatnim sektorom

novim bi se zakonima trebala poveati uinkovitost TZ-a, koordiniranost, promocija, poboljati

kadrovska struktura zaposlenih te na tim osnovama ostvariti i znatno ekonominije funkcioniranje
cijelog sustava

zakonom o TZ-u odreeno je da su turistike zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi unaprjeenja i
promicanja hrvatskog turizma

cilj osnivanja TZ-a radi podmirenja opega, javnog interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskih
interesa pravnih i fizikih osoba u svim djelatnostima ije su aktivnosti povezane s turizmom tako da
upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane

TZ je mjesto susreta javnog i privatnog interesa u turizmu, odnosno mjesto na kojem se dogovaraju,
surauju i ostvaruju zajedniki interesi za ono podruje za koje su osnovane

2 osnovna obiljeja: opa korisnost i nelukrativnost (neprofitnost)

u svom radu nisu orijentirane na ostvarivanje dobiti no ti im je novim Zakonom(iz 2008.g.) iznimno
doputeno i ogranieno samo za neke usluge
 USTROJBENI OBLICI TURISTIKIH ZAJEDNICA
Zakon omoguava kompromis izmeu potreba struke i uvaavanja politiko-administrativnog ustroja
drave te predvia obvezne i neobvezne oblike TZ-a

2 ustrojbena oblika:
OBVEZNI za podruje gradova, upanije i cijele zemlje
NEOBVEZNI - TZ-i irih podruja i TZ-i turistikih mjesta

kraj 2008.g.- tristotinjak TZ-a ( 162 TZ-a opina, 119 TZ-a gradova, 22 TZ-a mjesta, 2 TZ-a podruja, 3 TZ-a
vie podruja i gradova, 20 TZ-a upanija, TZ Grada Zagreba i Hrvatska turistika zajednica)

sve one jedinice lokalne samouprave na ijem podruju se barem jedno naselje moe okarakterizirati
kao turistiko mjesto, obvezne su osnovati TZ-u opine ili grada

u Zakonu o lanarinama u TZ-ima odreeni su slubeni uvjeti za kategorizaciju turistikih mjesta

4 KATEGORIJE TURISTIKIH NASELJA : A(najvii stupanj), B, C, D prema kvantitativnim i kvalitativnim

kriterijima

ORGANIZACIJA SUSTAVA- TZ-i mjesta, opina i gradova lanovi TZ-a upanija i podruja, a oni pak HTZ-a

hrvatski sustav turistikih zajednica hijerarhijski ustrojen s HTZ-om na vrhu piramide, no nije kruto
centraliziran sa strogom naredbodavnom linijom od vrha prema bazi

CILJEVI I ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA

CILJEVI SVIH turistikih zajednica:
Poticanje razvoja i unapreenje postojeeg turistikog proizvoda
Promoviranje turistikog proizvoda
Razvijanje svijesti o vanosti turizma i potrebi ouvanja okolia

ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA razliiti ovisno o razini na kojoj djeluju:

LOKALNI TZ-i (mjesni, opinski i gradski)

najbrojniji TZ-i, zauzimaju dno piramide
djeluju u turistikim destinacijama, najblie su gostima, ali i nositeljima turistike ponude na razini
destinacije
ZADAA- definiranje i profiliranje turistikog proizvoda turistike destinacije te njegovo predstavljanje na
tritu
osmiljavaju razliite manifestacije( npr. varadinski pancirfest, Rabska fijera, Rijeki karneval..), tiskaju
promotivne materijale, ureuju zelene povrine, brinu za ureenje biciklistikih i pjeakih staza
na toj najnioj razini ostvaruje se u najveoj mjeri sprega izmeu javnog i privatnog sektora

REGIONALNI TZ-i (upanija, podruja i otoka)

djeluju na viim razinama, a lanice su im TZ-i mjesta, opina i gradova
do udruivanja dolazi radi mogunosti kvalitetnijeg nastupa na turistikom tritu
ZADAE- usmjerene na koordinaciju i marketing
 HRVATSKA TURISTIKA ZAJEDNICA (HTZ)
djeluje na vrhu piramide kao nacionalna turistika organizacija

NAJVANIJE ZADAE HTZ-a:

glavni zadaci:
Objedinjavanje cjelokupne turistike ponude RH
Promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavnitva i nastupom na sajmovima
Poticanje razvoja turistikog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika nae zemlje o vanosti i ulozi
turizma

ostali zadaci:
Zastupanje RH u meunarodnim turistikim organizacijama te suradnja sa srodnim organizacijama u
drugim zemljama
Obavljanje drugih srodnih poslova u skladu sa zakonom

CILJEVI HTZ-a:
Stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma
Planiranje i provedbe zajednike strategije i koncepcije promocije turizma
Predlaganje i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu
Podizanje razine kvalitete cjelokupne turistike ponude RH

ZADAA HTZ-a koordinacija, usklaivanje interesa, pruanje potpore svim projektima turistikih zajednica
na svim razinama te obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava uspjeno djelovanje sustava TZ-a i
provedba postojeih planova, programa i njihovih zadataka

NAJVANIJA ZADAA HTZ-a- izrada planova i programa promocije hrvatskog turizma

HTZ godina(od 1997.g.)provodi akciju Volim Hrvatsku, koja ukljuuje niz projekata u sklopu kojih se
nagrauju likovni i literarni radovi , novano se pomau projekti ureenja mjesta na priobalju (akcija
Plavi cvijet) i na kontinentu (akcija Zeleni cvijet)

FINANCIRANJE SUSTAVA TURISTIKIH ZAJEDNICA

rije je o neprofitnim organizacijama javnog karaktera
svaki TZ ima svoj program rada i financijski plan koji kontroliraju Ministarstvo za turizam i HTZ, pri emu
ministar za turizam obnaa funkciju predsjednika HTZ-a
najvei problemi u sustavu HTZ-a- raspolaganje sredstava

TZ-i se financiraju iz zakonom utvrenih prihoda:

Ponajprije iz boravine pristojbe i lanarine
Prorauna opine, odnosno grada, upanije i RH
Prihoda od doputenog obavljanja gospodarskih djelatnosti
Dobrovoljnih priloga i darova
Imovine u vlasnitvu i sl.
visina lanarine i boravine pristojbe utvruje se prema razredu turistikog mjesta na podruju na kojem
djeluje TZ, a na temelju posebnih provedbenih propisa
BORAVINA PRISTOJBA
prikuplja se od turista koji dolaze na podruje u kojem teritorijalno djeluje TZ i tu ostvaruju noenje

visina postrojbe obraunava se po ostvarenom noenju ovisno o razdoblju sezone i kategoriji turistikog
mjesta , a iznimno se moe plaati i u paualnom iznosu

visinu boravine pristojbe na prijedlog ministra nadlenog za turizam utvruje Vlada RH odredbom u
prvoj polovici tekue g. za sljedeu g.

predstavlja prihod TZ-a

TZ-i se njome slue za izvravanje svojih zadaa i poslovanja u skladu s godinjim programom rada

LANARINA TZ
ubire se mjeseno od pravnih i fizikih osoba koje posluju unutar odreenog podruja u kojem
teritorijalno djeluje TZ i prema posebnim stopama (ovisno o djelatnosti)

lanstvo je obvezno iznos lanarine utvruje se posebnim provedbenim propisom

-Lokalni TZ- i financiraju se iz boravine pristojbe koju plaaju gosti tako to veinu primljenog novca
zadravaju za sebe(65%), a ostalo distribuiraju na vie razine sustava (HTZ-i 25%, upanijskom TZ-u 10%)

oni TZ-ima koji ostvaruju nie prihode (manje od 200 000 kn) iznimno je doputeno koritenje veine
sredstava za vlastite potrebe(80%), a petinu sredstava uplauju upanijskoj TZ-i

od boravine pristojbe koju TZ-i zadravaju za sebe manje od treine (30%) ide lokalnoj samoupravi
podruja na kojem djeluju

u kontinentalnim upanijama sustav TZ-a se vie financira od lanarina (zbog relativno skromnog broja
noenja), prema slinom kljuu

OSTALE EMITIVNE I RECEPTIVNE DRUTVENE ORGANIZACIJE UKLJUENE U TURIZAM U RH

DRUTVENE ORGANIZACIJE- po karakteru dobrovoljne, neprofitne i od ope koristi, a mogu biti
emitivnoga ili receptivnog karaktera

EMITIVNE ORGANIZACIJE
- povezuju sudionike putovanja prema njihovim zajednikim obiljejima i specifinim interesima
- imaju vanu ulogu oko organizacije putovanja i boravka stranih turista u naoj zemlji te promociji
Hrvatske kao turistike destinacije

Emitivne drutvene organizacije ukljuene u turizam:

Drutva planinara (Hrvatsko planinarsko drutvo utemeljeno 1874.g. u Zagrebu, time Hrvati
svrstani meu prvih devet naroda u Europi s organiziranim planinarskim pokretom)
Alpinistika drutva i savezi
Drutva biciklista
Izviai savezi
Drutva umirovljenika
Omladinsko-sportska drutva
Auto-moto drutva
 RECEPTIVNE ORGANIZACIJE - povezuju pojedince vrlo esto na teritorijalnom naelu prema njihovim
zajednikim interesima ili hobijima

Reciptivne drutvene organizacije ukljuene u turizam:

Kulturno-umjetnika drutva
Drutva prijatelja prirode (npr. udruga Lijepa naa)
Drutva prijatelja kulturne batine
Lovci i ribii i sl. asocijacije koje povezuju pojedince u zajednikim interesima i hobijima i takvom
svojom aktivnou pridonose obogaivanju turistike ponude destinacije

Npr. udruga Lijepa naa zajedno sa Zakladom za odgoj i obrazovanje i okoli vodi projekt Plava zastava, koja
je svjetski priznata oznaka za ouvanost i kvalitetu usluga na plaama i marinama.

3.8. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA GOSPODARSKOJ I STRUKOVNOJ RAZINI

GOSPODARSKE KOMORE
Osnovni nositelji gospodarske aktivnosti u turizmu Hrvatske su trgovaka drutva i obrtnici, koji se
moraju udruivati u komore ovisno o pravno-ustrojbenom obliku:
Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK)
Hrvatsku obrtniku komoru (HOK)

Komorski sustav RH zasniva se na europskoj tradiciji organiziranja gospodarskih komora koje

karakterizira obvezatno lanstvo i obavljanje nekih javnih ovlasti

HGK je nevladina, struno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u RH registrirane za

obavljanje gospodarskih djelatnosti, a HOK je takva asocijacija za obrtnike.

lanstvo u obje komorske organizacije je obvezatno, ali daljnje strukovno povezivanje je dobrovoljno

ustrojene su prema teritorijalnom i strukovnome naelu- osim na nacionalnoj razni, djeluju i podrune
komore na niim razinama

unutar komora strukovno se povezuju i neke profesije, pa tako djeluje poseban Sektor za turizam pri
HGK te Ceh ugostitelja i turistikih djelatnika u HOK-u

sektorska struktura turizma u HGK je sloenija jer osim Sektora za turizam, u njegovu sklopu djeluju
posebni odsjeci

ZADAE OBIJU KOMORSKIH ORGANIZACIJA:

zastupanje interesa svih nositelja gospodarske aktivnosti u zemlji, promicanje hrvatskoga gospodarstva
u zemlji i inozemstvu te poduzimanje raznih aktivnosti za unapreenje rada i poslovanja gospodarskih
subjekata

predlaganje i pokretanje inicijativa za donoenje zakona te drugih propisa i mjera koje se odnose na
uvjete privreivanja te jaanja poduzetnitva u turizmu i obrtnitva unutar ukupnoga hrvatskog
gospodarstva

razmatranje prijedloga zakona koji se odnose na turizam, kao i drugih propisa kojima se ureuju uvjeti
poslovanja i privreivanja u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj i gospodarskih mjera koje se odnose na
poduzetnitvo i obrtnitvo

povezuju lanice na razini interesa struke

STRUKOVNE UDRUGE U TURIZMU

Njima se povezuju najizrazitiji predstavnici istih struka zbog rjeavanja nekih zajednikih pitanja te tako i
same potiu razvoj turizma

Rije je o udrugama u kojima se mahom udruuju razni predstavnici turistike ponude koji nude sline
turistike usluge

To su sljedee organizacije:

1. UDRUGA POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE(UPUHH)

okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i obrazovne ustanove u kojima se koluju njihovi budui kadrovi
pravni je slijednik HUH-a (Hrvatske udruge hotelijera i restoratera)

2. KAMPING UDRUENJE HRVATSKE(KUH)

povezuje sve kampove u zemlji koji pruaju usluge kampiranja

3. UDRUGA HRVATSKIH PUTNIKIH AGENCIJA(UHPA)

titi interese turistikih agencija, ali i korisnike njihovih usluga

4. ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB(ACI)

okuplja marine

5. NACIONALNA UDRUGA MALIH OBITELJSKIH HOTELA(OMH)

okuplja manje hotele do pedesetak soba i petnaestak zaposlenih

6. RURALIS
povezuje seoska gospodarstva koja pruaju razne usluge u agroturizmu Istre

3.9. OSNOVNA PODJELA I RAZVOJ MEUNARODNIH ORGANIZACIJA UKLJUENIH U TURIZAM

MEUNARODNI INTEGRACIJSKI PROCESI

rije je o irokom spektru meunarodnih organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom

do ire pojave takvih organizacija dolazi tek nakon Drugog svjetskog rata

prve vanije meunarodne organizacije koje su se pojavile na pragu 20.stoljea bile su politikog i
socijalnog, a ne ekonomskog karaktera

meunarodne organizacije ekonomskog karaktera pojavljuju se od polovice 20.stoljea, a tada se taj

proces intenzivira i u turizmu

PRVE MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Liga naroda i Meunarodna organizacija rada (utemeljene 1919.godine)

Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost (1927.godina)

MEUNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU

poinju se javljati izmeu 60-ih i 70-ih godina 19.stoljea, a krajem tog stoljea utemeljena je prva strukovna
turistika organizacija meunarodnog karaktera(1898. Meunarodni turistiki savez, AIT)

poetkom 20.stoljea u turizmu dolazi do povezivanja u regionalne i nacionalne saveze, a tek nakon toga do
povezivanja i na meunarodnoj razini

dinamika tog povezivanja- sporadino se povezuju izmeu dva svjetska rata, masovno nakon Drugog
svjetskog rata i intenzivno od 1980-ih godina

1919.godine - Ameriko nacionalno udruenje restorana(NRA)

- Ameriko udruenje hotela i drugih vrsta smjetaja (AH&LA)

te dvije organizacije i danas aktivne u turizmu SAD-a

VANOST MEUNARODNIH INTEGRACIJSKIH PROCESA ZA TURIZAM

porastom turizma u svijetu, jaa vanost i uloga integracijskih procesa na meunarodnoj razini prema
raznim kriterijima i na svim razinama

takve organizacije predlagale i donosile mnotvo raznovrsnih meunarodnih akata

u sluaju kolizije tih propisa s nacionalnim zakonodavstvom se primjenjuju odgovarajui meunarodni

propisi

u poetku su ti meunarodni akti uglavnom bili usmjereni na osiguranje olakica na putovanjima, a danas
su najvie usmjereni na zatitu turista kao potroaa te zatitu i ouvanje prirodne i kulturne batine

Meunarodne organizacije imaju i neka zajednika obiljeja na osnovi kojih se definiraju kao zajednice
vie meunarodnih subjekata koje su osnovane meunarodnim ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita
tijela i slue postizanju nekih zajednikih interesa ili ciljeva

Razliitost meunarodnih organizacija- ogleda se u njihovoj veliini(broju lanova), snazi utjecaja(u nekom
podruju ili regiji), vanosti(u svijetu ili regionalno), opsegu tema kojima se bave i sl.

Osnovna podjela meunarodnih organizacija povezanih s turizmom

1. OPEG KARAKTERA
2. SPECIJALIZIRANE (usmjerene na turizam kao ue podruje djelovanja)

Organizacije mogu djelovati:

1. UNIVERZALNO(u cijelom svijetu)

2. REGIONALNO(na nekom uem podruju)

sve one multilateralnog su karaktera, to znai da povezuju vie od dva meunarodna subjekta

iscrpan pregled i sistematizaciju meunarodnih organizacija povezanih s turizmom dali su autori

Hitrec i Hendija
 3.10. MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S TURIZMOM
To su organizacije koje su primarno osnovane zbog nekih drugih ciljeva, a tek postupno su podruje
interesa usmjerile i na turizam (primjerice UN)

Prema podruju na kojem djeluju dijelimo ih na: UNIVERZALNE i REGIONALNE

zajedniko im je da se izmeu ostalog bave nekim aspektima turizma

SVJETSKE(UNIVERZALNE)MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM

osim UN-a potrebno je izdvojiti i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD)

REGIONALNE MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM

Europa- osim EU valja izdvojiti Vijee Europe, Srednjoeuropsku inicijativu, Radnu zajednicu Alpe-Jadran,
Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju(OESS), jadransko-jonsku inicijativu
druge regije- u arapskim dravama slinu ulogu ima Arapska liga, a u Srednjoj Americi utjecajem turizma
na okoli bavi se Zajednica karipskih zemalja(CARICOM)

Svjetske (univerzalne) meunarodne organizacije opeg karaktera povezane s turizmom

UN - bavi se raznim aspektima turizma:

Brine za zatitu okolia i potie odrivi razvoj turizma

Sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistikih pokazatelja u turizmu
Potie razvoj slabije razvijenih podruja putem turizma
Inicira meunarodne konferencije posveene turizmu i sl.

SPECIJALIZIRANE AGENCIJE UN-a

-takoer se bave turizmom, svaka u svom podruju

Svjetska zdravstvena organizacija WHO- propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na

meunarodnom putovanjima

Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, UNESCO- zasluna je za Popis svjetske batine
kojem je cilj utvrivanje, zatita i prezentacija svjetskog prirodnog i kulturnog blaga

preostalih 17 specijaliziranih organizacija UN-a se takoer bave turizmom, svaka na svoj nain

od njih je najmlaa i za turizam najvanija Svjetska turistika organizacija, koja je status specijalizirane
organizacije UN-a stekla 2003.godine (godinama se rabio akronim WTO, kao i za Svjetsku trgovinsku
organizaciju to je uzrokovalo brojne nesporazume, nakon stjecanja statusa specijalizirane agencije UN-a
poinje se koristiti kraticom UNWTO)

PROGRAMI UN-a
neki programi UN-a se takoer bave turizmom, pa je tako u okviru Programa za zatitu okolia, UNEP
potaknuto nekoliko projekata kojima se titi priroda kao osnovica razvoja turizma (npr. Zeleni globus,
Plava zastava i sl.)
Regionalne meunarodne organizacije opeg karaktera

EU
Stimulira odreene oblike turizma(kulturni, omladinski...)
Unaprjeuje kvalitetu usluga
Provodi zatitu turista kao potroaa
Potie ouvanje i zatitu prirodne i kulturne batine
Potie zapoljavanje u turizmu i ugostiteljstvu
Provodi standardizaciju i poduzima druge aktivnosti

VIJEE EUROPE
Bavi se poticanjem razvoja kulturnog turizma tako to promovira posebne kulturne itinerare
povezujui turistiku ponudu nekoliko zemalja naglaavajui elemente povezanosti meu njima

Uz to bavi se i odrivim razvojem i okoliem u regiji

ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOS I SURADNJU, OECD

Periferno se bavi turizmom kao imbenikom odranja mira i sigurnosti

Za Hrvatsku vano lanstvo u tim regionalnim asocijacijama, najvie zbog mogunosti obogaivanja
turistike ponude i objedinjenog promotivnog nastupa na turistikom tritu, postizanja vie razine
standardiziranih usluga te svakako praenje najnovijih trendova u turizmu

3.11. MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

1. SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE
Svjetska turistika organizacija UN-a, UNWTO
Svjetsko vijee za putovanja i turizam, WTTC

2. REGIONALNE MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

Europska turistika komisija, ETC (Europa)
Azijsko-pacifiko turistiko udruenje, PATA
Karipska turistika organizacija, CTO
Latinsko-amerika turistika organizacija, COTAL

3. MEUNARODNE STRUKOVNE TURISTIKE ORGANIZACIJE 4 SKUPINE:

1. Organizacije ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane ( Meunarodna udruga hotela i
restorana, IH&RA)

2. Organizacije ije lanice pruaju posrednike usluge u turizmu i usluge prijevoza (Svjetski
savez udruenja turistikih agencija, UFTAA)

3. Organizacije koje se bave zatitom i prezentacijom prirodnih i drutvenih resursa

(Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline, ICOMOS)

4. Strukovna meunarodna udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu, novinara te

sudionika putovanja (Meunarodno udruenje strunjaka za turizam i putovanja, SKAL)
Svjetske (univerzalne) meunarodne turistike organizacije

SVJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA, UNWTO

Krovna organizacija u turizmu iji je glavni zadatak unaprjeivanje opih uvjeta za razvoj turizma u svijetu

Osnovana je 1975.godine u Madridu kao pravni slijednik Meunarodne unije slubenih turistikih
organizacija, IUOTO, a koja je bila utemeljena ak pola stoljea ranije

Od 2003.godine UNWTO je postao specijalizirana agencija UN-a zbog velike uloge koju je odigrao u
poticanju razvoja turizma u svijetu

Na poetku djelovanja bila je usmjerena na:

Uklanjanje brojnih prepreka s kojima se turizam povremeno suoavao
Poticanje hotelske izgradnje
Standardizaciju hotelskog smjetaja
Statistiko praenje pokazatelja u turizmu

OSNOVNI CILJ UNWTO-a - unaprjeivanje i razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski

razvoj, razumijevanje meu narodima, mir, blagostanje i svekoliko potivanje te uvaavanje ljudskih
prava i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru

Kasnije je taj cilj dopunjen poticanjem odrivog razvoja turizma, a to je sadrano u Globalnom etikom
kodeksu za turizam, koji je jedan od najvanijih dokumenata (donesen 2001.g.)

On propisuje pravila igre u turizmu jer sadrava 10 naela poeljnog etikog ponaanja u turizmu

UNWTO je meuvladina organizacija koja okuplja vrhovna tijela dravne uprave zaduene za turizam

Hrvatska je njezina lanica slubeno od 1997.g., premda jo od 1934.g. je bila ukljuena u prethodnu
organizaciju

Do danas je UNWTO razvio bogatu konzultantsku, dokumentaristiku i publicistiku aktivnost

Osim toga UNWTO:

vodi brojne meunarodne projekte koji su na razliite naine povezani s turizmom diljem svijeta
prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu
analizira podatke o turistikim kretanjima u svijetu
prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u turizmu
organizira meunarodne skupove
donosi sve vane dokumente za turizam

SVJETSKO VIJEE ZA PUTOVANJA I TURIZAM WTTC

mlaa je organizacija od UNWTO-a utemeljena 1990.g. u Londonu radi utvrivanja vanosti turizma za
svjetsko gospodarstvo

GLAVNI ZADATAK- uvjeriti vlade pojedinih zemalja u golem doprinos putovanja i turizma u razvoju
nacionalnih gospodarstava i svjetske ekonomije openito
utjee na kreiranje politike razvoja turizma na nacionalnoj i meunarodnoj razini
podupire odrivi razvoj turizma u svijetu
Regionalne meunarodne turistike organizacije

EUROPSKA TURISTIKA KOMISIJA, ETC

od 1948.g.djeluje kao nacionalni turistiki ured cijele Europe jer je utemeljena sa svrhom objedinjene
promocije turistike ponude Europe na prekomorskom tritu, a oslanjajui se pritom na promocijske
kampanje svojih lanica

AZIJSKO-PACIFIKO TURISTIKO UDRUENJE, PATA

regionalna je turistika organizacija za jugoistonu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih turistikih
organizacija u svijetu
utemeljena 1951.g.

PATA odigrala kljunu ulogu u razvoju i stabiliziranju turizma u toj regiji

Meunarodne strukovne turistike organizacije

ONE POVEZUJU SLJEDEE ORGANIZACIJE:

1. Organizacije ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane

Meunarodna udruenja :

hotelijera (Meunarodna udruga hotela i restorana, IH&RA, a

na amerikom kontinentu djeluje AH&LA i u Europi HOTREC)
kampova i zabavnih parkova (EFCO&HPA)
omladinskih hostela u svijetu i Europi(IYHF i EUFED)
modernih restorana(EMRA)

2. Organizacije ije lanice pruaju posrednike usluge prijevoza u turizmu

Udruenja turistikih agencija i turoperatora (Svjetski savez udruenja turistikih agencija,UFTAA, u

Europi ECTAA i ASTA u SAD-u, Svjetsko udruenje turistikih agencija,WATA, Meunarodni savez
turoperatora,IFTO i Europski savez turoperatora,ETOA

Organizacije koje pruaju posrednike usluge u turizmu i prijevozu (Meunarodno udruenje

organizatora krstarenja,CLIA, Meunarodni turistiki savez, AIT, Meunarodni savez autobuseva,
RDA, Meunarodni savez biciklista, ECF, Meunarodno udruenje zranog prijevoza, IATAy

3. Organizacije koje se bave zatitom i prezentacijom resursa (prirodnih i drutvenih)

Okupljaju razne segmente turizma:

Europske gradove(Turizam europskih gradova, ECT, europske kongresne gradove, EFCT, europske
karnevalske gradove, FECC)

U ovu skupinu ulazi i:

Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline(ICOMOS), Meunarodno udruenje zabavnih
parkova(IAAPA)..
Europsko udruenje za obrazovanje o turizmu i rekreaciji(ATLAS), Meunarodno pa i europsko
udruenje ljeilita (ISPA i ESPA)
Europsko vijee za sela i male gradove( ECOVAST)
4. Strukovna meunarodna udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu, novinara te sudionika
putovanja
Udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu(Meunarodno udruenje strunjaka za
turizam i putovanja(SKAL)..
Svjetski i europski savez udruenja turistikih vodia(WFTGA i FEG), Svjetski savez za organizaciju
studentskih, obrazovnih i drugih turistikih putovanja mladih(WYSETC)
Meunarodni savez novinara i pisaca u turizmu(FIJET)
 4. RESURSI I ATRAKCIJE
4.1. POJMOVNO ODREENJE RESURSA U EKONOMIJI I TURIZMU

U EKONOMIJI:

Resursi su materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti

imbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnoga BDP-a
ubrajaju se u temeljne imbenike proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetnitvo)

U apsolutnom smislu, koliinski i prostorno resursi su ogranieni, a neki i vrlo rijetki

U relativnom smislu su ogranieni zato to se konstantno troe pa s obzirom na ljudske potrebe ne postoji
nijedan resurs u beskonano velikim koliinama

Prema postanku, resursi se svrstavaju u dvije velike skupine: prirodne i drutvene (antropogene) resurse.

ine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na

proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog ivota jedne zemlje. Tu dakle,
Prirodni resursi
podrazumijevamo ona dobra koja nalazimo u svom okruenju- zemlja, rudno
blago, vode, flora i fauna i dr.
Prirodne resurse dijelimo i na obnovljive (oni koji se regeneriraju, npr. voda) i
neobnovljive (oni koji se nepovratno troe, npr. rudna bogatstva)
Drutveni resursi ine ih ovjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnitva, znanstvena, kulturna i
(socioekonomski) etnosocijalna batina, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj
urbanizacije i industrijalizacije i dr.

U ekonomskoj teoriji proizvodnim se resursima smatraju: zemlja, kapital i rad

U TURIZMU:

Turistiki resursi su sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu

moraju imati visok stupanj privlanosti kako bi svojim karakteristikama privukli odreeni segment
turistike potranje
Svaki turistiki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turistika atrakcija turistiki resurs!
(jer nemaju svi prirodni i drutveni resursi sposobnost privui turiste ili posjetitelje)
 4.2. PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTIKOG RAZVOJA
Postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju elemenata, koju turistika
teorija dijeli u dvije skupine: primarnu i sekundarnu turistiku ponudu.

Pod pojmom primarne turistike ponude treba razumijevati odreeni prostor sa svim svojim
potencijalima i sadrajima.

U turizmu, pod pojmom prostora podrazumijevamo:

fiziki okvir prostora (klima, reljefni oblici, vode, vrste tala, biljni i ivotinjski svijet itd.)
prostor koji ukljuuje ovjeka i sve tragove njegove aktivnosti, objekte i druge materijalne i
duhovne vrijednosti, kao i rezultate intelektualnog stvaralatva

NAJVANIJA OBILJEJA PROSTORA NA KOJEM SE RAZVIJA TURIZAM:

Privlanost Prirodni i drutveni resursi, da bi bili turistiki resursi, moraju posjedovati odreena
svojstva koja utjeu na privlaenje privremenih posjetitelja.

etiri su osnovna svojstva turistikih resursa, a to su:

1.mogunost bavljenja razliitim sportsko-rekreativnim i drugim aktivnostima
2.odreeni stupanj rijetkosti
3.odreeni stupanj znamenitosti(vanosti)
4.visoka estetska vrijednost resursa
Turistiki potencijal Na osnovi ovih obiljeja i svojstava moe se tono utvrditi turistiki potencijal
prostora odreenog resursa (ponajprije prostora), nain turistike valorizacije prostora,
mogu se odrediti optimalni pravci koritenja prostora
Turistiko-trina Obiljeja i svojstva resursa na odreenom prostoru daju tom prostoru
vrijednost turistiko-trinu vrijednost, koja nije uvijek konstantna

Budui da se razvoj turizma temelji na masovnosti turistikih kretanja u okviru kojih se istim
intenzitetom iskoritavaju prirodni i drutveni resursi, izgradnjom prometne infrastrukture i turistiki
receptivnih kapaciteta, dodatno se naruava pa i devastira odreeni prostor

U tom se sluaju, nerijetko u nekim zemljama u turistikoj ponudi pribjegava tzv. umjetnim tvorevinama,
odnosno supstitutima (npr. Disneyland u Kaliforniji, etnosela i slini sadraji ili objekti)
 4.3. ULOGA TURISTIKIH RESURSA U RAZVOJU TURIZMA
Pod pojmom turistikih resursa razumijevamo ona prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistiki
iskoristiti(valorizirati), tj. one pojave, objekte, dogaaje i sl. koje privremeni posjetitelji(turisti i izletnici)
posjeuju tijekom svog putovanja zbog visokog stupnja privlanosti.

Turistiki resursi su dio odreenog geografskog podruja, odn. dio su neke zemlje ili regije,a bogatstvo
turistikim resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u gospodarskom razvoju.

Cjelokupna turistika ponuda se mora temeljiti na izvornim obiljejima i svojstvima resursa (prostora)
zbog postizanja to boljih ekonomskih i neekonomskih uinaka.

Valorizacija resursa u turizmu ili,drugim rijeima,ocjena turistike vrijednosti nekog resursa ili prostora u
cjelini,jedno je od najkompleksnijih pitanja turistike teorije i prakse-turistiku pa onda i ekonomsku
vrijednost resursa nije dovoljno odrediti samo na osnovi njegovih etiriju svojstava
atraktivnosti(rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo)

Ostali elementi za ocjenu turistike vrijednosti resursa(prostora) su : povoljnost geografskog

poloaja,udaljenost i prometna povezanost s turistiki emitivnim tritima,veliina izvora potranje
(visokourbanizirana i velika podruja), poloaj resursa u odnosu na glavne turistike tokove (glavni
prometni pravci) te poloaj prema konkurentskim i komplementarnim turistikim prostorima

Nedostatak kvalitetnih prirodnih i drutvenih resursa pogodnih za turistiko koritenje moe se manje ili
vie uspjeno nadomjestiti umjetno stvorenim (artificijenim) sadrajima i objektima (sportski objekti i
kongresni centri) npr. zemlje koje na visokom stupnju svog gospodarskog,tehnolokog i drutvenog
razvoja esto se javljaju kao domaini velikih sportskih,kulturnih,gospodarskih,vjerskih i drugih
manifestacija

Sekundarnu ili izvedenu ponudu ine hoteli, welnessi, moteli, trgovine, sportsko-rekreacijski sadraji,
restorani, barovi i sl., i ona je sekundarna po nastanku ali ne mora biti i po kvantiteti i kvaliteti

Kako bi se na optimalan nain valorizirao prostor i pripadajui resursi,primara i sekundarna turistika

ponuda moraju biti usklaene po kvaliteti-ako je sekundarna turistika ponuda kvalitetnija od primarne
ne mogu se postii cijene usluga koje bi kvalitetna sekundarna ponuda inae zasluivala. No nema ni
optimalne valorizacije resursa (prostora) ako je sekundarna ponuda nie razine(kvalitete) od primarne

Cjelokupna ponuda u turizmu i mora biti izvedena iz obiljeja i svojstava prirodnih ili drutvenih resursa,
odnosno turistike vrijednosti prostora (resursa u prostoru), ime se stvara skladan odnos izmeu trita
turistike potranje i sekundarne turistike ponude.

PODJELA RESURSA PREMA GENSKOM PODRIJETLU :

PRIRODNI (biotropni) RESURSI DRUTVENI (antropogeni, atropini ) RESURSI

Klimatski,geomorfoloki,hidrografski, Kulturno-povijesni,etnosocijalni,umjetniki,
biogeografski i pejsani manifestacijski i ambijentalni

Pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na
privlaenje turista dok se veina ostalih pojavljuje u kombinaciji s drugim resursima koji poveavaju
intenzitet atraktivnosti(komplementarni).
KOMPLEMENTARNI TURISTIKI RESURSI :

Prirodni turistiki resursi

klimatski Razliiti tipovi klima, insolacija,relativna vlanost i
temperatura zraka, vjetrovi, koliina i vrste oborina
geomorfoloki Planine,planinski lanci,vulkani,klisure,kanjoni,peine,pilje,
polja u kru,krki oblici
hidrografski Oceani,mora,jezera,rijeke,podzemne vode,termalne vode,
gejziri
biogeografski Flora i fauna
pejsani Planinski pejsai, nizinski ili pjesai relativno niskog reljefa,
primorski pejsai
Drutveni turistiki resursi
kulturno-povijesni Sauvani ostatci prolih civilizacija i njihova tehnoloka
dostignua,spomenici,urbanistike cjeline,
umjetnika ostvarenja
etnosocijalni Materijalna i duhovna kultura jednog naroda,narodne igre,
pjesme, obiaji, narodne nonje, rukotvorine, kulinarske
vjetine,mentalitet
umjetniki Spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja,dostignua u
arhitekturi,likovnoj,glazbenoj i kazalinoj umjetnosti, muzeji,
galerije, gliptoteke, zbirke i knjinice
manifestacijski Ustanove koje organiziraju obrazovne i
obrazovno - rekreacijske aktivnosti ili manifestacije
ambijentalni Manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek
svojim radom i umijeem-zrane i morske luke,
trgovi i drugi urbani prostori,naselja

4.4. PRIRODNI RESURSI KAO TURISTIKE ATRAKCIJE

KLIMATSKI TURISTIKI RESURSI

VRIJEME = prosjeno stanje atmosferskih prilika na nekom podruju

KLIMA = prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podruju

povoljna klima je jedan od najvanijih imbenika turistike privlanosti nekog mjesta, regije ili vee
prostorne jedinice

klima je komplementaran turistiki resurs, ali moe i samostalno djelovati na privlaenje turista s
obzirom na njezina rekreativna svojstva

u turizmu, posebnu vanost imaju klimatska obiljeja podruja, kao to su: insolacija temperatura ,
relativna vlanost zraka , oborine , vjetrovi

sezonske varijacije imaju odluujue znaenje u odreivanju privlanosti o odabiru turistike destinacije

klima ovisi o nizu imbenika kao to su: kut upada Sunevih zraka, geografska irina, raspored kopna i
mora, morske struje nadmorska visina, biljni pokrov,...

jedni tipovi klime djeluju pozitivno na turistika kretanja, a drugi pak djeluju znatno ograniavajue
POTICAJNI TIPOVI KLIME NA TURISTIKA KRETANJA:

1. UMJERENO TOPLA KLIMA:

a) KLIMA ISTONIH PRIMORJA:
topla ljeta, znatno kiovitija od zapadnih
zimi blage temperature , kiovito
pogodne za razvoj turizma, pogotovo na podrujima Floride, Urugvaja i Junog
Brazila, jugoistonih primorja Afrike i June Kine

b) KLIMA ZAPADNIH PRIMORJA ILI MEDITERANSKA KLIMA:

na prostoru europskog i afrikog Sredozemlja, na obali sredinjeg ilea,
jugozapadne Australije i jugozapadne Afrike
to su bez sumnje najprivlanija podruja turizma na svijetu
turizam je prisutan preteno ljeti, ali su i zime privlane jer su ugodne i bez velikih
hladnoa

2. UMJERENA (SVJEA) KLIMA:

do pet mjeseci u godini - srednja temperaturu od 6C (vlada vegetacijsko mirovanje)
izdvajaju se 4 godinja doba

3 PODTIPA OVE KLIME:

a) klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja (podruja sjeverne Amerike, Europe i
junog ilea)

b) zona istonih primorja (velike kineske nizine i istona primorja SAD-a)

c) zona kontinentalne klime (unutranji prostori euroazijskog kontinenta i Sjeverne

Amerike)

u turistikom smislu klima ovih podruja nije konkurencija mediteranskoj, atraktivnija je

jedino sezono od srpnja do kolovoza kada je na nekim morima, jezerima i rijekama mogue
kupanje

3. PLANINSKI TIP KLIME:

odreen je nadmorskom visinom to je nadmorska visina vea, zrak je rjei pa je i manje
kisika na veim visinama (prostori iznad 5000 m nepovoljni su za ljudski organizam jer se gubi
dah)

planine u turistikom smislu privlae radi pejzanog doivljaja, planinarenja, lova i ribolova,
odmora i posebice radi mogunosti bavljenja zimskim sportovima

u medicinskom pogledu planinske klime imaju terapeutsko djelovanje na ovjeka ve iznad

600m nadmorske visine naglo se smanjuje postotak praine i drugih tetnih agensa

u pustinjama- planine su suhe / u tropima kine, na veim visinama ima snijega / u

umjerenoj klimi ljeta kina, a zime uglavnom sa snijegom
4. HLADNA KLIMA
kratka i prohladna ljeta, te duge i otre, hladne zime
est i vie mjeseci u godini prosjena mjesena temperatura je ispod 6C

TIPOVI HLADNIH KLIMA:

a) zapadnoprimorski (ili norveki)
b) istonoprimorski
c) kontinentalni (ili sibirski)

ta klima omoguuje kratku turistiku sezonu uz dobre mogunosti razvoja zimskih sportova,
lova i ribolova te pejzanog doivljaja
u turistikom smislu neto su povoljniji prostori s norvekim tipom klime
kontinentalna unutranjost ima znatno ekstremniju klimu s dugim i hladnim zimama i kratkim
ljetima

OGRANIAVAJUI TIPOVI KLIME NA TURISTIKA KRETANJA:

1. EKVATORIJALNA KLIMA
prevladava u podruju ekvatora (npr. porjeje Amazone, Indonezije)
stalno visoke temperature zraka, mala kolebanja temperatura u tijeku cijele godine (nema godinjih
doba) i velike koliine padalina (kia)

enormno visoke temperature, velike koliine oborina i zaguljiv zrak utjeu na smanjenje
aktivnosti stanovnitva koje ivi na tom podruju

ova vrsta klime je nepovoljna za razvoj turizma (osim u prostorima viih planina)

2. TROPSKA KLIMA
razlikuje se od ekvatorijalne po tome to - u podrujima gdje ona vlada puu pasati i to se mogu
izdvojiti sva godinja doba (dio sa duljim i dio sa kraim razdobljem kia)

istona primorja vie oborina / kontinentalna unutranjost i zapadna primorja- suija

prevladava: u Brazilu, S. Australiji, Sudanu, Senegalu, planinskim podrujima istone Afrike i Srednje
Amerike, te na velikom broju pacifikih otoka

prototip tropske klime je klima zapadnih primorja

tropsko monsunski tip toplih klima = jugoistona azija (posebice Indijski poluotok) s turistikog
gledita puno su pogodniji posjeti u zimskim mjesecima

3. PUSTINJSKE KLIME
izrazito male koliine padalina tijekom cijele godine vrlo oskudan biljni i ivotinjski svijet
zapadna Australska pustinja, Namib, Atacama, Kalahari i sjeverni dijelovi Sahare

u suvremeno doba ti su prostori sve privlaniji za turiste zbog formiranja nekih vrsta i oblika
turizma kao to su pustinjske auto-moto utrke, obilazak oaza, promatranje pustinjskih oluja,
istraivanje flore i faune

4. POLARNA KLIMA
izrazito nepovoljna za masovnija turistika putovanja sve su srednje temperature svih mjeseci nie
od 6C, a temperature za vrijem polarnih noi daleko ispod 0C

to su prostori Grenlanda, Arktika i Antartike - koje posjeuju tek istraivai i znanstvenici, te mali
broj hrabrijih i bogatijih ljubitelja prirode
NEKI KLIMATSKI ELEMENTI koji takoer imaju znatan utjecaj na donoenje odluka o odabiru turistike
destinacije: insolacija, vlanost i temperatura zraka, vjetrovi, koliine i vrste oborina

INSOLACIJA = dio Suneve energije koji dolazi do Zemlje

sunevo zraenje esto se prenaglaava u turizmu prevelika koliina insolacije nije i ne mora biti
stimulativna u privlaenju turista
(npr. zbog ozonske rupe preveliko zraenje UV zrakama moe izazvati drastine promjene na ovjekovoj
koi)

VLANOST ZRAKA
ako je relativna vlanost zraka vea od 70% - zrak ne moe apsorbirati vlagu koe, pa se u takvim
uvjetima ovjek zbog pregrijavanja tijela osjea nelagodno

visoke temperature praene velikom vlanou nisu pogodne za turistiki razvoj

TEMPERATURA ZRAKA
ovisi o rasporedu kopna i mora na Zemlji

more je vaan regulator topline zraka pa su ljeti primorja svjeija od ugrijanog kopna, a zime blage
jer se kopno bre hladi od vodenih povrina

temperature zraka ovise i o apsolutnim visinama s porastom nadmorske visine temperatura zraka
pada za oko 0,5C na svakih 100m, a ako je zrak suh i ist temperatura zraka se moe sniavati i za
1C na svakih 100m.

na klimatske prilike na nekom podruju znatan utjecaj imaju i morske struje (Golfska struja - tee iz
ekvatorijalnih irina i zagrijava zrak, dok ga hladne poput Labradorske struje hlade)

na temperature zraka dodatno mogu utjecati biljni pokriva i smjer pruanja planinskih lanaca to
za turizam ima vrlo veliko znaenje

podruja na kojima prevladava SUHA MEDITERANSKA KLIMA turistiki su NAJATRAKTIVNIJA

PODRUJA SVIJETA

VJETROVI = nastaju kao posljedica naruavanja ravnotee zraka to je izazivaju barometarski max i min
na podruju barometarskog maksimuma kretanje zraka je anticiklonalno
na podruju barometarskog kretanje zraka je ciklonalno

VRSTE VJETROVA:
STALNI VJETROVI = pasati, zapadni i sjeveroistoni polarni vjetrovi

PERIODINI VJETROVI = to su vjetrovi koji nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja kopna i
mora i sl. ( ljetni i zimski monsuni, etezijski vjetrovi)

LOKALNI VJETROVI = nastaju kao posljedica specifinih prirodno-geografskih obiljeja nekog

podruja (mistral Provansa, sjeverac- panonska HR, bura Jadran, iroko- Tunis, Maroko, Sicilija,
jugo - HR primorje, fen- Alpe)
KOLIINA OBORINA:
jedan od vanijih imbenika u odabiru turistike destinacije

oborine mogu biti razliite i svaka na svoja nain moe utjecati na razvoj turizma

ukljuuju: kiu, rosu, mraz, maglu, snijeg, tuu

oborine su na zemlji regionalno vrlo razliito rasporeene

najvee koliine kia - tropska podruja

najmanje oborina podruja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su ondje anticiklonalna strujanja
(velike pustinje)

poslije kie, snijeg je druga padalina po vanosti utjee na procese zraenja, reguliranja vode u tlu, a
jedan je temelja razvoja zimskog turizma

snijeg najee pada kada su temperature ispod 0C

VRIJEME:
= koliina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira ak i unutar istoga klimatskog
podruja zbog utjecaja reljefa, morskih struja i biljnog pokrova i dr.

3 TIPA VREMENA:
tip stalno vedrog vremena
tip stalno vlanog vremena
tip promjenjivog vremena

unutar tih tipova javljaju se razni oblici i tipovi specifini za odreeno podruje u odreenom trenutku

GEOMORFOLOKI TURISTIKI RESURSI

GEOMORFOLOKI RESURSI = sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika zemlje
nastalih kao djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja

U turizmu reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvienja) i geomorfoloke pojave u zemlji imaju bitnu
ulogu u oblikovanju turistike ponude, ali i u izgradnji brojnih turistiki receptivnih kapaciteta,
komunalne i druge infrastrukture
OBLICI RELJEFA nisu jednako privlani i ne mogu se jednako valorizirati:

1. PLANINE I PLANISKI LANCI

najvee turistiko znaenje imaju planine s vertikalnom i horizontalnom ralanjenosti i veim
visinama te planine u blizini veih nizinskih naselja (gradova)
(npr. ALPE u Europi najposjeeniji turistiki planinski prostor svijeta)

turistika vrijednost planina proizlazi iz njihova rekreativnog znaaja

planine privlae radi istog zraka i zelenila, ali i pojava koje su rijetke i nisu vezane za njihov
osnovni oblik ( npr. slapovi, vulkani, ledenjaci, peine i sl.)

2. VULKANI
posebni oblici u reljefu i posebni prirodni fenomeni koji snano motiviraju ovjeka da ih posjeti i
razgleda

najposjeeniji su ugasli vulkani (npr. u Kostarici)

ali ipak su atraktivniji ivi vulkani koji raznim nainima svojih aktivnosti privlae brojne turiste
najposjeeniji su Vezuv , Etna, Hekla

3. KLISURE
suene doline koje privlae manje svojim izgledom i oblikom,a vie zbog hidrogeografskih,
klimatskih ili drutvenih osobina

klisure mogu biti vrlo duboke pa omoguuju prohodnost i prometno povezivanje nizinskih i
planinskih prostora ili dvaju planinskih sustava

Poznate i turistiki posjeenije klisure: erdap, Wachau, Loreley

4. KANJONI
zapravo su klisure , tj. morfoloke rijetkosti s uskim dnom i vrlo strmim stranama

vrlo su atraktivni posebno u prostorima kra

turistiki se valoriziraju ponajprije za izlete i razgledavanje

U Europi su pozanti kanjoni Morae, Pive i Tare u Crnoj Gori, te ikole u Hrvatskoj

5. PEINE I PILJE
privlae turiste svojim oblicima i sadrajima

turistiko koritenje takvih prostora Zahtjeva posebno ureenje i uvoenje mjera sigurnosti, ali
su ulaganja relativno mala u odnosu na mogue ekonomske uinke od posjeta
 HIDROGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

Uz klimu, hidrografski elementi su najprivlaniji imbenici razvoja suvremenog turizma.

Voda i prostori uz nju su najpovoljnije lokacije koncentracije suvremenog stanovnitva i naselja te

omoguuju jeftin i jednostavan transport i prometno povezivanje, a izuzetno su povoljni za razvoj
turizma.

Vode u turizmu imaju uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti, a djeluju uglavnom
komplementarno u zajednici s klimom.

Podjela voda:
Vode na kopnu (tekuice rijeke i potoci, stajaice jezera i bare, podzemne vode)
Svjetska mora

Sa stajalita turistike privlanosti svjetska su mora i priobalja najprivlaniji prostori odmora, rekreacije i
zadovoljavanja ovjekovih turistikih potreba. Povoljna temperatura vode je osnovni preduvjet turistike
valorizacije ovakvih prostora, ne samo zbog sportskih i rekreativnih aktivnosti ve i sa stajalita trajanja
turistike sezone. Na temelju toga se moe rei da su turistiki pogodni prostori oni koji se nalaze
izmeu 40 sjeverne i june geografske irine.

Razvedenost obale je takoer vaan faktor, osobito kad je rije o razvoju nautikog turizma.

istoa, boja i prozirnost mora su naglaeno najvanija obiljeja njegove privlanosti.

Jezera su (pored ali ili plaa) drugi najvaniji hidrografski resurs. Jezera su nakupine vode u kopnenim
udubinama, a prema stanju vode mogu biti stalna (najvanija za turizam), periodina i povremena. S
obzirom na postanak razlikujemo tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, provalijska i umjetna jezera.
Prema poloaju mogu biti depresije (dno ispod razine mora) i kriptodepresije (dno nie od morske
razine, a povrina jezera via od morske razine).

Rijeke su stalne tekuice. Posebno su vane plovne rijeke te rijeke koje su kanalima spojene s drugim
rijenim sustavima i morima.

Kad je rije o podzemnim vodama, onda u turizmu najvee znaenje imaju termalni izvori, gejziri i druge
vrue toke na zemlji. Gejziri su termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama i imaju izletniku i
turistiku vrijednost, npr. gejziri na Islandu, Novom Zelandu, u SAD-u ili na Tibetu.

Ledenjaci su hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima na velikim visinama u
umjerenim geografskim irinama.
 BIOGEOGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

Biljni i ivotinjski svijet imaju posebno znaenje za usmjeravanje turista i turistiku valorizaciju nekog
prostora.

Tipovi biljaka:
Prirodne ovise iskljuivo o ekolokim uvjetima podruja u kojem uspijevaju
Kulturne one pri ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee znaenje ima ovjek,
njegovo znanje i trud

Posebno znaenje u turizmu imaju kuriozitetne, odnosno reliktne biljke, npr. sekvoje u Sj. Americi, ginko
u Kini, runolist na Velebitu i sl. te kulturne biljke, npr. polja rua u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj.

ume su vrlo vane u turistikim kretanjima zbog svojih funkcija i obiljeja te zbog mogunosti ureenja
izletita, izvoenja strunih izleta, razvoja lovnog turizma i sl.

PEJSANI TURISTIKI RESURSI

Najprivlanija i najposjeenija podruja su obale suptropskih i mediteranskih klima, ali sve vie i prostori
s drukijim obiljejima, kao primjerice ruralna podruja.

Pod pojmom pejsaa u turizmu razumijeva se jedinstven skup razliitih prirodnih i drutvenih resursa
odreenog prostora koji ima raznoliko i viestruko djelovanje na ovjeka, pa ih zato svrstavamo u
kompleksne turistike motive kretanja.

3 OSNOVNA GEOGRAFSKA ELEMENTA KOJA TVORE SVAKI PEJSA:

Sastav tla i geomorfoloki oblici Utjeu na bogatstvo ili siromatvo elemenata za aktivan turizam.

Biljni svijet sa sastavom tla i klimom stvara razliiti pejsa

Vegetacija
U tom smislu su pejsai ujedno i drutveni resursi.
ovjek i njegov utjecaj na pejsa Naime, ljudi su vane povrine u prirodi preinaili zbog
svojih potreba.

PRIRODNI PEJSAI MOGU SE GRUPIRATI U 3 VELIKE SKUPINE I VIE PODSKUPINA:

Planinski pejsa Alpski, pirenejski, karpatski, himalajski

Panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoameriki

Nizinski pejsa ili pejsa relativno niskog reljefa
Dalmatinski tip obale, andaluzijski
Primorski pejsa

Dosadanja istraivanja i iskustva govore kako su primorski i planinski pejsai mnogo atraktivniji od nizinskih.
Nadalje, turistika vrijednost pejsaa je vea ako se nalazi u regiji ili zemlji viega stupnja turistike razvijenosti.

Veliku ulogu u ouvanju prirodnih pejsaa igraju Ujedinjeni narodi i UNESCO te Meunarodna unija za
ouvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).
 Te institucije KLASIFICIRAJU PEJSAE U SLJEDEIH 9 KATEGORIJA ZATIENIH PODRUJA:

Strogi prirodni rezervati Podruja s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom prirodom namijenjena ponajprije strunim i
znanstvenim istraivanjima kojima se ne mijenja bioloka raznolikost i izvornost prirode.
Npr. otoje Galapagos, Grand Canyon of Colorado; Bijele i Samarske stijene,
Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu

Zakonom su strogo odreena i zatiena podruja, a obuhvaaju jedan ili vie sauvanih ili
Nacionalni parkovi neznatno izmijenjenih ekosustava zbog strunih, znanstvenih, kulturnih i sl. razloga.
Imaju velik znaaj za razvoj turizma, osobito ekoturizma.
Npr. Yellowstone u SAD-u; Plitvika jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak i Sjeverni
Velebit.

Prirodna su ili dijelom kultivirana podruja s izrazitim estetskim, ekolokim, odgojno-obrazovnim i sl.
Parkovi prirode vrijednostima.
Doputaju se aktivnosti koje ne uzrokuju naruavanje ekoloke ravnotee.
Npr. Kopaki rit, Medvednica, Biokovo, Telaica, Lonjsko polje

Podruja su stroge zatite jednog ili vie elemenata prirode (biljnih vrsta, ivotinjskih vrsta, voda,
Posebni rezervati reljefnih oblika, itd.).
Stoga treba razlikovati ornitoloke, ihtioloke, geoloke i druge rezervate.
Npr. Vraji prolaz i Zeleni Vir, Crna mlaka.
Prostrano su prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima
Regionalni parkovi meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti.
Npr. Moslavaka gora, podruje Mura Drava

Pojedinani su izvorni objekti ili skupina objekata ive i neive prirode koji imaju znanstvenu,
Spomenici prirode kulturnu i estetsku vrijednost.
Spomenik prirode moe biti geoloki, geomorfoloki, hidroloki i dr.
Npr. Modra pilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat
Prirodni su ili kultivirano predjeli velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili
Znaajni krajobrazi kulturno-povijesne vrijednosti.
Rovinjsko priobalno podruje, podruje istarskih toplica, Odransko polje

Prirodne su ili saene ume koje su namijenjene odmoru i rekreaciji te imaju pejsanu vrijednost.
Park ume U njoj su doputeni samo hortikulturno-pejsani i drugi radovi u skladu s njezinom namjenom.
Npr. Maksimir, ikat, Trakoan, Marjan

ine parkovno oblikovanje nekih povrina, arboretum, botaniki vrt, perivoj, neko stablo ili
Spomenici parkovne skupina stabala koji imaju znanstvenu, kulturnu ili estetsku vrijednost.
arhitekture Premda ih u RH ima mnogo, treba izdvojiti arboretume Opeka u Varadinskoj upaniji i
Trsteno pokraj Dubrovnika.
 DRUTVENI ANTROPOGENI RESURSI

sve pojave, objekti, procesi i dogaaji koji kod ovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje
drutvene i kulturne potrebe
oni sadraji za koje su vezana estetska i znamenita svojstva, a stvorili su ih narodi ili etnike skupine u davnoj ili
bliskoj prolosti

DIJELE SE NA:
1. KULTURNO-POVIJESNE
2. ETNOSOCIJALNE
3. MANIFESTACIJSKE
4. AMBIJENTALNE

Uz takve resurse vee se krai turistiki boravak, a stupanj atraktivnosti pojedinih drutvenih resursa odreuje
intenzitet posjeenosti i strukturu potranje

Uz drutvene turistiki atraktivne resurse ugl.se veu posjetitelji vie obrazovne i kulturne razine

1. KULTURNO-POVIJESNI TURISTIKI RESURSI

Sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua, spomenici i pojedini objekti, urbanistike cjeline,
umjetnika ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlani turistiki
resursi

Osnovni motivi zbog kojih brojni turisti posjeuju ove resurse su njihova ratitetnost i razina umjetnike
vrijednosti, njihovo povijesno znaenje, estetske i druge vrijednosti

Obrazovna razina suvremenih turista je sve via pa je bitan motiv i zadovoljenje kulturnih potreba

Velik utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost

Ti resursi rijetko mogu samostalno djelovati na privlaenje turista, veu vanost imaju kao dopunski motiv

Kulturne ustanove- ustanove koje uvaju, prouavaju, sustavno ureuju i preko izlobi predoavaju iroj
publici povijesne, umjetnike i etnografske vrijednosti neke sredine i ovjeanstva, ali se njihovom
turistikom valorizacijom mogu bolje i uspjenije odravati i tititi od oteenja i saturacije

Najvaniji kulturno-povijesni resursi koji se danas i nastoje turistiki valorizirati potiu iz dolina rijeka
Eufrata i Tigrisa(dananje podruje Mezopotamije)

Arheoloka nalazita na tim lokacijama potvruju visok stupanj razvoja tih civilizacija i nevjerojatne domete
u izgradnji zgrada za stanovanje, palaa ili grobnica

Neprekinuti lanac civilizacije- stvoren oko 500.g.pr.Kr. od obala euroazijskog Mediterana do obala Pacifika
u Kini (brojni ostaci graevina, palaa, grobnica kraljeva... koji svjedoe o visokim dometima umjetnosti i
tehnikih vjetina naroda toga doba)

Rimski grad Pompeji- cjelovito ouvano naselje koji su konzervirali lava i pepeo provalom vulkana Vezuv
(valja spomenuti i stare grke, perzijske i rimske graevine diljem velikog Rimskog Carstva te poznati Veliki
kineski zid izgraen za dinastije Han, 300.-100.g.pr.Kr.)
 Spomenici kranstva i islama- u iduim godinama poinju se iriti kranstvo(iz Izraela u 1.st.) i islam(iz
Saudijske Arabije u 6.st.) kao dvije dominantne kulture tadanjeg svijeta koje su imale izvanredno velik
utjecaj na razvoj drutvenoga i gospodarskoga ivota

Dravice-gradovi- razvijaju se na Sredozemnom moru, obogatili se pomorstvom i trgovinom

Razdoblje romantike i gotike doivljava kulminaciju u renesansnom i baroknom razdoblju(14.-16.st.)

Arhitektonski objekti i cjeloviti ambijentalni prostori posebno su dobro ouvani u Veneciji i Firenci te kod
nas u Dubrovniku i Trogiru

GOTIKA
roena u Francuskoj kao izraz veeg utjecaja Crkve
simbolizira je mistini utjecaj ambijenta crkve na ovjeka

takav stil se proirio i na neke susjedne zemlje(Njemaka, Engleska, Poljska)

BAROK
odlikuje se raskonou linija, ukrasa i boja

velik broj takvih objekata nalazimo u Italiji, Njemakoj, panjolskoj i Francuskoj

danas ti gradovi postali posebni ambijentalni prostori gdje se susree mjeavina razliitih stilova gradnje
i gdje je noviji razvoj osuvremenio i funkcionalno osposobio prostor za prihvat i boravak turista (Be.
Budimpeta, Prag..)

Civilizacije
posebno interesantne na podrujima Latinske Amerike, odnosno kultura drevnih Maja, Tolteka,
Asteka i Inka

ivjeli uglavnom od koritenja prirodom i u ekolokoj ravnotei s prirodom

tisuljetni dominantni utjecaj vjere, tradicija i kodeks ponaanja djelomino utjeu na slab razvoj
turizma
2. ETNOSOCIJALNI TURISTIKI RESURSI
Vrlo heterogeni jer zahvaaju cijeli spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve to ini
ivot jednoga naroda

ine vrlo kompleksnu grupu atraktivnih resursa

(narodne igre, pjesme, obiaji, narodno graditeljstvo, narodne nonje, rukotvorine...)

Javlja se sve vea kulturna potreba upoznavanja etnosocijalnih karakteristika vlastitog i posebno
drugih naroda i etnikih skupina

Oni omoguavaju kreiranje vlastitog kulturnog i turistikog identiteta

Daju specifina obiljeja nekoj etnikoj skupini ili naciji

PREMA INTENZITETU DJELOVANJA: regionalni ili nacionalni okvir

U suvremeno doba velika tendencija zanemarivanja pa time i izumiranja nacionalnih obiljeja, ak i

resursa visokog stupnja atraktivnosti

UMJETNIKI TURISTIKI RESURSI

Spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena dostignua u arhitekturi,
likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti

Dopunska ponuda u turizmu,a izuzetno u obliku manifestacija mogu djelovati kao samostalni motivi
turistike ponude

Njihova prva zadaa je odgojno-obrazovna

Mogu proiriti krug svojih posjetitelja i u turizmu mogu istodobno biti dio turistike ponude

3 SKUPINE KULTURNIH USTANOVA:

1.organizatori izlobi

muzeji, galerije, zbirke, knjinice i sl. ustanove koje izlau predmete koji su ostavtina kulturnih
vrijednosti cijeloga naroda ili pojedinog umjetnika

2. organizatori priredbi

ustanove koje organiziraju priredbe kao to su kazaline predstave, koncerti ili folklorne manifestacije

3. organizatori obrazovanja

ustanove vezane uz organizaciju obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti za vrijeme kraih ili

duljih kolskih odmora (jezini seminari, kongresi, struni seminari...)
3. MANIFESTACIJSKI TURISTIKI RESURSI
Imaju odgojnu funkciju

Znatno poveavaju stupanj atraktivnosti turistikog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogauju
sadraj boravka i stvaraju mogunosti vee potronje turista

Turizam znatno utjee na njihov postanak, razvoj, vrijeme odravanja pa i kvalitetu

Odravanje manifestacija poveava zaposlenost i omoguuje vei prihod organizatoru, ustanovama i

pojedincima

PREMA VRSTI DIJELIMO IH NA: kulturne, sportske, zabavne, vjerske, znanstvene i gospodarske

Njihov stupanj privlanosti odreen je vrstom i znaenjem priredbe, mjestom i vremenom odravanja
manifestacije

Najposjeenije manifestacije zabavnog i sportskog karaktera

(Filmski festival u Cannesu, Dubrovake ljetne igre..)

POZNATE MANIFESTACIJE U RH :
1. Kulturne i sportske priredbe - Splitsko ljeto, Dubrovake ljetne igre
2. Festivali - Filmski festival u Puli, Festival djeteta u ibeniku
3. Smotre folklora - Dubrovai vezovi, Vinkovake jeseni..
4. Viteke igre - Sinjska alka, moreka
5. Karnevali i poklade, sajmovi, kongresi, izrada i ponuda autentinih suvenira
(Samoborski fanik, pancir fest u Varadinu)

4. AMBIJENTALNI TURISTIKI RESURSI

= Manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem, a koje su svojim izgledom,
tehnikom izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlane

Npr. suvremeno koncipirane zrane i morske luke, prometni objekti, trgovi, sportsko-rekreacijski prostori...

Rijetko mogu samostalno djelovati

Vrlo velik turistiki posjet

Treba voditi rauna da ambijentalne vrijednosti imaju neposredno znaenje za turistiki posjet

Bitni prema estetsko-urbanistikom oblikovanju odreenog kompleksa

U turizmu ambijentalnost vrlo vana jer nam praksa potvruje da turistika naselja s takvim resursima
imaju znatno dulje sezonsko poslovanje (Dubrovnik, Opatija)

Mnogi su pod zatitom i tretmanom UNESCO-a kako bi se sauvala njihova izvornost za budue
narataje
 5. UGOSTITELJSKA DJELATNOST
5.1. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
UGOSTITELJSTVO = preteno usluna djelatnost koja ini temelj turizma osiguravajui gostima usluge
smjetaja, prehrane i posluivanja pia i napitaka u ugostiteljskim objektima, ali i izvan njih

Radi se o vanoj gospodarskoj djelatnosti koja generira znatan dio prihoda od turizma, ali i osigurava
raznovrsne mogunosti zapoljavanja.

UGOSTITELJSKE USLUGE INE:

pruanje usluge smjetaja
pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane

pripremanje i posluivanje pia i napitaka

pripremanje hrane za potronju na drugome mjestu sa ili bez posluivanja (catering)

Ugostiteljstvo je jo uvijek radno intenzivna djelatnost s razvijenom podjelom rada, gdje je rad podijeljen u
faze, a usluuje se velik broj potroaa (gostiju).

5.2. POVIJEST RAZVOJA UGOSTITELJSTVA

Povijest razvoja ugostiteljstva stara je gotovo kao ovjeanstvo.

4000 godina pr.Kr.- pojavile su se prve naznake ugostiteljske djelatnosti kod Sumerana u Mezopotamiji
(Sumerske taverne-prvi ugostiteljski objekti na svijetu)

STARE CIVILIZACIJE:
Egipani- prvi zapoeli aktivnost koja se danas zove turizam (organizirali su hranu i prenoite za
sudionike na religioznim festivalima i sl.)

U staroj Grkoj- putovalo se zbog religioznih razloga i zbog sudjelovanja ili prisustvovanja na
Olimpijskim i drugim igrama

U doba Rimskog Carstva- putovanja su relativno sigurna zbog izvanrednog sustava cesta
( U Pompejima-prvi restoranski lanac)

1765.-Boulanger otvara prvi restoran u Parizu

1889.- prvi luksuzni hotel u Europi, Hotel Savoy u Londonu

UGOSTITELJSTVO U SAD-U IMA NEKOLIKO SPECIFINOSTI:

Mobilnost stanovnitva Zbog velikih prostranstava vei dio amerikog stanovnitva putovao je vie od
stanovnitva drugih nacija
Simbol prestia i uspjeha Financijski uspjeni pojedinci grade grand hotele.
(Prvi grand hotel sagraen 1829. U Bostonu)
Ugledna profesija Ugostiteljstvo je ugledna profesija, a hoteli su javna mjesta,
sredita drutvenih dogaanja
Multinacionalnost Uzrokuje raznolikost restoranske ponude
(talijanska, meksika, japanska, kineska kuhinja itd.)
Jedinstveni ugostiteljski U Americi se pojavljuje nekoliko jedinstvenih ugostiteljskih koncepcija:
modeli restoranski lanci, franize, moteli, lanci brze prehrane
U Americi se pojavljuju i prve globalne hotelske organizacije:
1. Inter-Continental Hotels gradi prvi hotel u Brazilu 1947. God
2. Hilton otvara Caribe Hilton u San Juanu, u Portoriku, 1949. God

Veliki hotelijeri:
Cesar Ritz vicarac, zvan kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve,
(1850.-1918.) utemeljitelj je luksuznog hotelijerstva i vrhunske usluge

Svi ostali vani hotelijeri su Amerikanci:

Ellsworth Statler Poznat po uzreici Gost je uvijek u pravu,
(1863.-1928.) kreator je hotelskih standarda i prvoga hotelskog apartmana
Conrad Hilton Prvi je hotelijer koji je otvorio hotel u inozemstvu
(1887.-1979.) (Hilton San Juan, Portoriko, 1949.) i utemeljitelj hotelskog planiranja
Ralph Hitz Jedini je vani hotelijer koji nije bio vlasnik, nego samo direktor,
(1891.-1940.) smatra se ocem hotelske reklame i odnosa s javnou

5.3. USLUGA U UGOSTITELJSTVU

Pruiti uslugu znai usluiti nekoga, biti u funkciji gosta, podrediti vlastite elje, raspoloenja ili potrebe
eljama, raspoloenjima, potrebama gosta.

Usluga je neopipljiva kategorija koja moe biti kompetitivni imbenik u izboru hotela. Stoga ima jednaku,
a u nekim sluajevima i veu vanost od interijera, financijske sreenosti, organizacije, moderne
tehnologije, opreme itd.

Kao preduvjet za dobru uslugu postavlja se imperativ osoblja, iji stav odraava na prvome mjestu
spremnost pruanja usluge. (npr. osoblje koje ima negativan stav prema profesiji nee moi pruiti
zadovoljavajuu uslugu)

TQM (Total Quality Management) je sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom koji razumijeva potpunu
predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvanijeg cilja kontinuiranim naporima svih
zaposlenika na svim razinama.

The Ritz-Carlton Hotel Company je jedina hotelska organizacija koja je dobila najvie ameriko priznanje
za kvalitetu temeljeno na primjeni koncepcije TQM

Trenutak istine Jana Carlzona je koncepcija prema kojoj gost donosi zakljuak o kvaliteti hotela u
svakom trenutku u kojem se susree s osobljem hotela (u izravnom ili neizravnom susretu)

5.4. UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Ugostiteljske usluge pruaju se u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, ureeni i opremljeni za
pruanje ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu
ugostiteljskih objekata. Minimalni uvjeti odnose se na ureenje i opremu te usluge u ugostiteljskim
objektima
 Ugostiteljski objekti s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje pruaju:
Hoteli
Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj
Restorani
Barovi
Catering objekti
Objekti jednostavnih usluga

Svaka skupina ugostiteljskih objekata se razvrstava na odreene vrste ugostiteljskih objekata.

Smjetajni ugostiteljski objekti razvrstavaju se na sljedei nain:

OBJEKTI U KOJIMA SE PRUAJU

HOTELI KAMPOVI
UGOSTITELJSKE USLUGE U KUANSTVU
-hotel batina
-soba u kuanstvu
-hotel -kamp
-apartman u kuanstvu
-aparthotel -kamp naselje
-studio apartman u kuanstvu
-turistiko naselje -kampiralite
-kua za odmor u kuanstvu
-turistiki apartmani -kamp odmorite
-kamp u kuanstvu
-pansion

Kategorizacija ugostiteljskih objekata - svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblino jednake
kvalitete, a na temelju propisanih standarda

ima dvostruki cilj:

1. Kategorizacijom se potencijalni gost obavjetava o kvaliteti ponude ugostiteljskog objekta
2. kategorizacija obvezuje pruatelje ugostiteljskih usluga na odravanje kvalitete
i prilagoavanje razine usluga steenoj kategoriji

Kategorije smjetajnih objekata oznaavaju se odgovarajuim brojem zvjezdica.

U Hrvatskoj su ugostiteljski objekti iz skupine hoteli kategorizirani ovako:

Postojei objekti novoizgraeni objekti

Hotel do Do
Aparthotel do Do
Turistiko naselje do Do
Turistiki apartmani do Do
pansion

Postoje i vrste hotela s posebnim standardom.

Oni raspolau dodatnim sadrajima, opremom i ureajima te pruaju dodatne usluge prilagoene posebnim
zahtjevima potroaa. (npr. posebni standardi: poslovni, za sastanke, odmorini, wellnwss, ski itd.)
S aspekta trita, hoteli se razvrstavaju prema sljedeim kriterijima:
Lokaciji (gradski, primorski, planinski, seoski)

Mikrolokaciji (uz zranu luku, u centru grada, u predgrau, plani)

Vrsti usluge (s punom uslugom, s ogranienom uslugom, aparthotel)

Cijeni/razini kvalitete (luksuzni, visokokvalitetni, srednje cijene, niske cijene)

Vlasnitvu (dravni, institucionalni, privatni)

Razdoblju poslovanja (cijelogodinji, sezonski)

Nainu gradnje

Pripadnosti hotelskom lancu ili brandu

Ugostiteljski objekti za prehranu i pie, razvrstavaju se na etiri temeljne skupine:

1.restorani
2.barovi
3.objekti jednostavnih usluga
4. catering objekti

5.5. HOTELIJERSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najvei dio ugostiteljskih smjetajnih kapaciteta u Hrvatskoj pripada kuanstvima (tzv. Privatnom
smjetaju) i kampovima, a tek manji dio ukupnog smjetajnog kapaciteta Hrvatske ine hoteli i slini
objekti koji pripadaju dijelu ugostiteljstva pod nazivom HOTELIJERSTVO.

Hotelijerstvo se u Hrvatskoj poelo u veoj mjeri razvijati od 1960-ih godina, kada je zapoela sustavna
izgradnja hotela.

Dananje je hrvatsko hotelsko trite podijeljeno u dva osnovna segmenta:

VELIKI HOTELI MALI HOTELI

Hoteli s vie od 150 soba, koji uglavnom posluju
u okviru destinacijskih hotelskih subjekata,
koji i upravljaju ovim hotelima.
To su hotelski objekti s manje od 40 soba,
koji su obino u vlasnitvu malih i srednjih poduzetnika
koji obiteljski upravljaju ovim hotelima
U malim obiteljskim hotelima su vlasnika i upravljaka
funkcija objedinjene.
ANALIZA STRUKTURNIH I TRINIH OBILJEJA HOTELIJERSTVA U RH UPUUJE NA SLJEDEE:

Mali udio hotela u ukupnim kapacitetima

Prema smjetajnom kapacitetu, hotelijerstvo ini tek oko 12% ukupnog broja turistikih kreveta u Hrvatskoj.
Dakle, hotelijerstvo u hrvatskom turizmu jo nije prevladavajua i odreujua snaga jer je smjetajna ponuda
usitnjena, neorganizirana i orijentirana odmorinom sezonskom poslovanju.

Srednja razina kvalitete ponude

Hotelska ponuda u Hrvatskoj uglavnom je srednje kvalitete, a struktura hotelskih proizvoda nije razvijena.
Gotovo polovica (49%) hotelskih soba nalazi se u hotelima sa 3 zvjezdice

Mala zastupljenost meunarodnih hotelskih brendova

Meunarodne hotelske marke u Hrvatskoj ine tek oko 17% ukupnih hotelskih kapaciteta. Danas u Hrvatskoj
djeluje desetak globalnih i regionalnih hotelskih lanaca, a hoteli u njihovom sastavu nalaze se u odmorinim
destinacijama na jadranskoj obali i u Zagrebu.

Neprivatizirani subjekti
U Hrvatskoj se znatan dio hotelske ponude nalazi u neprivatiziranim poduzeima koja ne mogu drati korak s
tritem jer ta privatiziranim hotelima zaostaju po razvoju proizvoda i investicijama, a time i po ostvarenim
rezultatima te su po pravilu optereena znatnim dugovima. (u 2009.-15 turistiko-hotelskih poduzea
neprivatizirano)

Ulaganje u renoviranje objekata

Od ukupnih hotelskih investicija izvedenih nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj, oko 95% se odnosi na
renoviranja hotela, a tek nekoliko na nove razvojne projekte, tzv. Greenfield investicije.

Okrupnjavanje hotelskog portfelja

U tijeku je proces konsolidiranja vlasnika hotelskog portfelja Hrvatske. Danas je u hrvatskom hotelijerstvu
prisutno nekoliko velikih hotelskih grupacija koje vladaju s oko 25-30% ukupnih hotelskih kapaciteta u
Hrvatskoj

UPUHH (Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) = osnovni cilj je zatita i promicanje zajednikih
strukovnih interesa lanica
 5.6.HOTELIJERSTVO U SVIJETU

Suvremeno hotelijerstvo na globalnoj razini, obuhvaa:

organizacije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte
organizacije koje upravljaju hotelima (bez obzira jesu li ili nisu vlasnici tih hotela)
franizne organizacije koje razvijaju hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju

Hotelski lanac- sustav hotela udruenih temeljem odreenih interesa, odnosno organizacija koja konkurira u
hotelskoj industriji bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili internacionalno, a sastoji se od vie hotela sline
koncepcije ili teme
nastali su u SAD-u krajem 19.st. osnivanjem lanca restorana i hotela Freud Harvey

Procjenjuje se da je danas oko 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijetu dio nekog hotelskog lanca.

U Europi je samo jedna treina hotela u hotelskim lancima jer je hotelski europski sektor preteito utemeljen
na tradiciji malog i srednjeg obiteljskog poduzetnitva. U Europi su se razvili ovi hotelski lanci:
o Nacionalni hotelski lanci: npr. Grecotel Hotels&Resorts, Austira Trend Hotels&Resorts
o Regionalni lanci: nastali organskim razvojem (Corinthia, TUI)

Vrste afilijacija izmeu hotela i hotelskog lanca mogu biti:

Hotel moe biti u potpunom vlasnitvu i pod upravljanjem hotelskog lanca
Hotel moe biti unajmljen, pod franizom, pod menadment ugovorom ili u hotelskom
(marketinkom) savezu

S obzirom na poslovni oblik, hotelski lanci ukljuuju:

Vlasnike organizacije, definirane vlasnitvom nad hotelskim objektima u svom sastavu
Organizacije za hotelski menadment, koje upravljaju hotelima
Hotelske konzorcije u kojima su hoteli povezani uglavnom sustavom marketinga

Veina hotelskih lanaca postavlja odreene standarde koji mogu biti:

Minimalni povrat na ulaganje po sobi (vlasnike organizacije)
Standardni poslovni postupci rada (menadment organizacije)
Standarsi hotelske marke i proizvoda (organizacije za menadment, franize i hotelski konzorcij)

HOTELSKA GRUPACIJA ILI HOTELSKI KONZORCIJ = marketinki savez uglavnom nezavisnih hotela koji se
udruuju radi unaprijeenja vlastite trine atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima
( Hoteli u hotelskoj grupaciji dijele korporativne trokove, npr. trokove marketinga, dok zadravaju
neovisnost vlasnitva i upravljanja hotelom)

Koristi za lanove hotelskog konzorcija ostvaruju se u marketingu (proizvodne oznake, katalozi,

broure itd.) i u prodaji (mogunost rezerviranja preko interneta ili sredinjih rezervacijskih sustava)

HOTELSKA GRUPACIJA MOE BITI:

Lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju
Skupina neovisnih hotela koji su geografski rasprostranjeni i meusobno ne konkuriraju

Primjeri hotelskih grupacija: REZolutions, Best Western, Supranational, The Leading Hotels of the
World, Design Hotels i sl.
 5.7. SUVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA U UGOSTITELJSTVU

U suvremenom okruenju je sveprisutan trend od individualnog ka globalnom, pa tako i u ugostiteljstvu,

kako u hotelskom, tako i u restoranskom poslovanju.
(neovisni hoteli udruuju se u razliite vrste organizacija koje postaju sve vee i vee

npr. franizne organizacije, hotelski konzorcij itd.)

U suvremenom hotelijerstvu su vlasnika i upravljaka funkcija uglavnom odvojene:

VLASNIK HOTELA-moe biti fizika osoba, financijska institucija ili druga pravna osoba koja u
vlasnitvu ima hotel kao dugorono ulaganje u nekretnine

ORGANIZACIJA ZA HOTELSKI MENADMENT-organizacija koju je vlasnik hotela unajmio da

profesionalno upravlja hotelom u ime i za raun vlasnika

S obzirom na brendiranje hotela, organizacije za hotelski menadment se dijele na:

1. Organizacija za menadment prvog reda-pruaju usluge operativnog upravljanja i usluge franize
2.Organizacija za menadment drugoga reda-osiguravaju standard upravljanja, ali bez hotelskog brenda

Odgovornosti organizacije za menadment su:

Osiguranje kvalitete hotelskog proizvoda i usluga putem profesionalnog upravljanja hotelskim
poslovanjem
organizacija zapoljavanja odgovarajueg osoblja i njihovo osposobljavanje
ostvarivanje prihoda, dobiti ii ostalih poslovnih ciljeva
redovito izvjetavanje vlasnika o stanju u hotelu i o poslovanju hotela

Kada sklapa ugovor o upravljanju s organizacijom za hotelski menadment, vlasnik hotela:

ima pasivnu ulogu u donoenju poslovnih odluka
preuzima odgovornost za osiguranje potrebnih sredstava
izdvaja novac u fond za odranje kvalitete proizvoda
vlasniku hotela pripada cjelokupna dobit ostvarena poslovanjem hotela kojim upravlja organizacija za
hotelski menadment

Osim ugovora o upravljanju hotela, franiza je u svijetu najvie koriten nain irenja hotelske industrije.

Ugovor o franizi- ugovor izmeu hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac omoguava
vlasniku koritenje imena i identiteta lanca (hotelskog brenda) te standardnih poslovnih postupaka,
tehniko-tehnolokih standarda, marketinga te sredinjeg rezervacijskog sustava.

Hotelski brend- naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za
identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih.
 5.8. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE HOTELOM
Svi kvalitetni hoteli poznaju vrstu hijerarhijsku strukturu, razraenu organizacijsku shemu, disciplinu i
odgovornost u obavljanju zadataka. (to je hotel vei, to je organizacija slojevitija)

stvaraju se poslovne jedinice-odjeli prema grupama zadataka, to omoguava radnu specijalizaciju i

razvijanje odreenih vjetina
(naelo jedinstva naloga-zaposlenik ne smije imati vie od jednog neposrednog nalogodavca)

Kljunu ulogu za uspjenost hotela ima glavni direktor hotela ije odgovornosti i zadaci ukljuuju niz
razliitih aktivnosti:

Odnosi s investitorima
Upravljanje hotelom grupacije
zatiene marke
Odnosi s lokalnom zajednicom
Vlasnici oekuju da generalni direktor pozitivno utjee na status hotela na tritu,
na fiziko stanje hotela i na profitabilnost.
Hotelske korporacije oekuju od svojih generalnih direktora da tite ii primjenjuju
standarde korporacije kojima se poslovanje hotela mora prilagoavati.
Oekuje se da hotel osigura prosperitet lokalne poslovne zajednice te da generalni
direktor sudjeluje u dobrotvornim akcijama i da pozicionira hotel kao
drutveno korisnu organizaciju.

Direktor hotela mora biti otvoren, drutven, imati sposobnosti javnog nastupa i govora.
Voenje upravljakim Generalni direktor ne mora biti strunjak za svako funkcionalno podruje hotela,
timom hotela ali vodi (koordinira) rad svih direktora koji upravljaju odjelima.

Direktor hotela odgovoran je za ostvarenje zadanih ciljeva, kroz realizaciju svih

Upravljanje hotelom upravljakih funkcija.

Generalni direktor mora uinkovito i interaktivno komunicirati s razliitim interesnim skupinama:

neposredno podreeni zaposlenici, drugi hotelski zaposlenici, gosti, vanjske organizacije, ostali u lokalnoj
zajednici

ORGANIZACIJA malih obiteljskih hotela:

Pojednostavljena organizacijska struktura: vlasnik je u veini sluajeva i direktor.
Radna se mjesta preklapaju (recepcionar radi kao konobar, ili konobarica kao sobarica),
koristi se vanjskim raunovodstvenim servisom.

ORGANIZACIJA velikih hotela:

Shema organizacije velikih hotel je dijagram formalne strukture poslovne organizacije.

Odjeli u hotelu dijele se na:

OPERATIVNI ODJELI ODJELI PODRKE

To su: recepcija, domainstvo, hrana i pie To su: marketing i prodaja, financije, nabava,
odravanje, sigurnost i ljudski resursi, kontroling
i upravljanje prihodom
OPERATIVNI ODJELI

1. Upravljanje odjelom smjetaja (recepcija)

Sluba hotela koja je zaduena za cjelokupni prijam gosta smjetena je na vidljivom mjestu u lobiju.
Odjel smjetaja sastoji se od portirnice (ire recepcije) i recepcije (ue recepcije).
ef recepcije odgovoran je izravno generalnom direktoru hotela.

2. Upravljanje odjelom domainstva

Odjel domainstva je od izuzetne vanosti za uspjeh hotela jer je istoa jedan od motivatora izbora hotela.
Odjel se dijeli na jedinicu smjetaja (nadzornice i sobarice) i javnih prostora (nadzornice, istaice), praonicu
rublja i kemijsku istionicu.
Postoji mogunost outsourcinga cjelokupnog odjela domainstva-naruivanje sobarica prema dnevnom
zauzeu, ime je mogue ostvariti znatne utede.

3. Upravljanje odjelom hrane i pia

Odjel ostvaruje u prosjeku 20-35 % ukupnog prihoda hotela.
Postoji mogunost outsourcinga-hotelska uprava moe iznajmiti vlastiti restoran, to znai smanjenje
prihoda, ali i operativnih trokova.
Ovaj je odjel specifian jer nudi usluge i prihoduje od prometa koje ostvaruje i lokalno stanovnitvo. Dijeli se
na pripremu hrane i posluivanje.
Hoteli koji nemaju odjel hrane i pia zovu se garni hoteli i ne mogu biti kategorizirani s pet zvjezdica prema
hrvatskom pravilniku.

ODJELI PODRKE:
Marketing i prodaja Odjel se bavi obradom trita i stvaranjem prihoda iz prodaje smjetajnih
kapaciteta, javnih prostora i dodatnih usluga.
Direktor marketinga i prodaje odgovoran je za izradu i realizaciju prorauna.

Odravanje Ovaj se odjel bavi odravanjem hotela i upravljanjem potronje energenata.

Ljudski potencijali
cilj je usporiti fiziko propadanje objekta, osigurati tehniku besprijekornost,
smanjiti troak el. energije,plina i vode.
Zadatak ovog odjela je planirati zaposlenike, regrutirati odgovarajue,
obaviti niz radnji za konani izbor, pratiti svakog zaposlenika i raditi na
njegovoj karijeri i unapreenju

Financije i kontroling
Nabava-direktor nabave
Sigurnost
Odjel se bavi prognozom prihoda, kontrolom trokova, informatikom slubom,
pripremom osobnih dohodaka, mjesenih i godinjih prorauna, pripremom
financijskih izvjetaja
Cilj odjela je nabava po povoljnoj cijeni odgovarajueg zadanog proizvoda.
Nabava mora uskladiti koliinu robe, kvalitetu, cijenu i raspoloiv skladini
prostor. Vaan element u nabavi je vrijeme.
ef sigurnosti vodi brigu o sigurnosti zaposlenika, gosta i objekta

Upravljanje prihodom Donosi odluke kojima se maksimizira RevPar(prihod po raspoloivoj sobi)

Upravljanje prihodom smjetaja Sustav je koji osigurava maksimalan prihod prodajom soba po maksimalnim
cijenama u razdoblju visoke potranje i uz prodaju soba po snienim cijenama
u razdoblju slabe potranje
 5.9. RESTORANI I OSTALI OBJEKTI HRANE I PIA

Ugostiteljski objekti za pruanje usluga prehrane i pia razvrstavaju se na:

restorane,
barove,
objekte jednostavnih usluga i
catering objekte.

Prema organizacijskom ustroju, dijele se na:

1. VELIKE ORGANIZACIJE = sastoje se od veeg broja objekata u kojima se pruaju usluge hrane i pia, a koje
se odlikuju jednakom ili vrlo slinom koncepcijom, koje uobiajeno posluju na principu franize, a ukljuuju
jedan ili vie brendova. (U Hrvatskoj je udio ovakvih objekata jako skroman)

2. POJEDINANI OBJEKTI = pruaju uslugu hrane i pia koja se odlikuje diferenciranim proizvodom,
koncepcijom, ugoajem i nainom ureenja objekta.

5.10. PRATEE USLUGE

U turistikoj destinaciji su osim ugostiteljskih usluga u uem smislu (smjetaja te pruanja usluga prehrane i
pia) vaan segment i pratee usluge (rekreacija, zabava, organizacija sastanaka i konferencija i sl.)

Objekti za pruanje usluga rekreacije i zabave, obuhvaaju sljedee sadraje:

RAZLIITI SPORTSKI Turistima omoguavaju bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima raznih

TERENI I OBJEKTI vrsta, npr. tereni za golf

WELLNESS I Uglavnom slue za oputanje

SPA OBJEKTI
TEMATSKI I Osiguravaju posjetiteljima doivljaje razliitih vrsta, ovisno o tematiziranju
ZABAVNI PARKOVI
KASINA Namijenjena za pruanje usluga igara na sreu

Organizacija sastanaka i konferencija:

u Europi se odrava vie od 57% ukupnih svjetskih poslovnih skupova (Be-lider)

u Hrvatskoj danas postoji 76 objekata u kojima se odravaju skupovi; 85% ine skupovi s noenjem, a
15% jednodnevni skupovi ; 88% sudionika skupova u Hrvatskoj dolazi iz Hrvatske, a tek 12% iz inozemstva
 6. MEUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA

6. 2. OSNOVNA OBILJEJA POVEZANOSTI PROMETA I TURIZMA

Povezanost izmeu turizma i putovanja je komplementarna jer nema turizma bez
putovanja.

Promet omoguava velikom broju putnika-turista savladavanje prostornih razlika i ini im

dostupnim prirodna obiljeja odreenog prostora i njegove atrakcije koje su po svojoj
prirodi neprenosive i nemobilne.

Promet je prema tome jedan od najvanijih imbenika koji mogu unaprijediti ili ograniiti
razvoj neke turistike destinacije.

Mill i Morrison objanjavaju turizam kao proces razmjene izmeu potroaa i dobavljaa
i to tako da sam proces integrira etiri osnovne komponente: trite, putovanje,
destinaciju i marketinke mehanizme. Te komponente su meusobno povezane najprije
protokom informacija te putovanjem iz emitivne u receptivnu zemlju.

Putnici imaju svoje konkretne ciljeve zato dolaze u receptivnu zemlju koji mogu biti
vezani uz posao, zadovoljstvo (turisti), posjete prijateljima i rodbini ili uz neke druge
osobne potrebe. Da bi mogli ostvariti te ciljeve, oni trebaju razliite vrste usluga meu
kojima su najvanije usluge prijevoza, smjetaja i turistikog posredovanja.

Dijelovi turistikog sustava prema Leiperu:

o Turist
o Regija koja generira posjetitelje (emitivno trite)
o Turistike destinacije (receptivna trita)
o Tranzitni pravci kojima turisti putuju izmeu emitivnog i receptivnog trita
o Industrija putovanja i turizma (ugostiteljstvo, promet i drugi subjekti koji kreiraju
ponudu)
U ovom pristupu promet se promatra kao integralni dio turistikog sustava koji spaja
emitivno i receptivno trite.

Vani elementi u turizmu prema Lambu i Davidsonu:

o Turist
o Meuzavisnost prometa i sveukupnog zadovoljstva turista
o Utjecaj problema povezanih s putovanjem na percepcije putnika te zahtjeve putnika
sa sigurnim, pouzdanim i uinkovitim oblikom prijevoza.
 Kategorija korisnika u prometu prema Hallu:

o Zajednica domaina
o Zaposleni u turizmu
o Turisti i posjetitelji

Usluge prijevoza u turizmu se oituju u sljedeim aktivnostima prema Horaku:

o Prijevoz omoguuje fiziku dostupnost destinacije

o Prijevoz omoguuje kretanje unutar turistike destinacije
o Prijevoz, odnosno putovanje odreenim prijevoznim sredstvom je turistika atrakcija

Uloga prometa u turizmu:

o razvoj turizma je pod velikim utjecajem razvoja prometa, ali je u isto vrijeme i u funkciji
razvoja prometa

o turizam je masovna pojava te, isto kao i bilo koja druga individualna aktivnost, treba promet i
ostale objekte pogodne za pojedinu vrstu turizma

o prometne veze su poetni (inicijalni) i sastavni dio turizma i predstavljaju i potencijalni faktor
razvoja, i ograniavajui faktor za prometne tokove; kvaliteta ponuene prometne usluge
takoer utjee na vrstu turistikih tokova

o planirani razvoj, odravanje i funkcioniranje prometne infrastrukture unutar dobro osmiljene

cjelovite prometne politike sa ciljem udovoljavanja sadanjoj i buduoj tehnologiji i potranji
klju je uspjenog prometnog sustava koji potie rast turizma

o cijene prijevoza utjeu na elastinost prometne potranje, a promjene u strukturi trokova i

konkurencija utjeu na smanjivanje cijena i kvalitativno poboljanje meu vrstama prijevoza
to pogoduje turizmu

o integracija domaeg i meunarodnog prometnog sustava te koordinacija s drugim zemljama

pridonosi boljoj protonosti turistikih tokova te rastu domaeg i inozemnog turizma
 o tehnoloki razvoj ima znaajan utjecaj na vrste prijevoza u razvijenim zemljama i u zemljama u
razvoju i rezultira efikasnijim, brim i sigurnijim prometnim sustavom koji pogoduje rastu i
irenju turizma

o smjetaj, nuan za turistiki razvoj i uspjeh, treba usporedno rasti s rastom prometa da bi
zadovoljio sve veu i raznoliku potranju u turizmu i prometu

o zadovoljavajui razvoj i opremanje terminala i prateih objekata, sustavno unapreenje

infrastrukture, prihvaanje novih tehnologija i odgovarajuih tehnika masovnog marketinga u
prometu utjeu na kontinuirani rast turizma u svijetu

6. 3. PROMETNA INFRASTRUKTURA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

Tu se ne misli samo na razliite oblike putnikog prometa nego i na robni promet koji
omoguava dostavu svih vrsta trgovake robe koje ine sastavni dio turistike ponude
destinacije i bez kojih ona ne bi mogla funkcionirati.
Prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliiti drutveni i ekonomski subjekti,
dio je gospodarske i razvojne politike zemlje, ona je pravac ili nain akcije izabrane
izmeu vie varijanti i u okviru danih uvjeta radi postizanja ciljeva kojima se tei i kao
takva odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog ega esto nosi atribut
nacionalne politike.

Determinante prometne politike: geografsko prometni poloaj zemlje, geopolitiki

poloaj zemlje, reljefna obiljeja zemlje, oblik prostora, prijevozna potranja, regionalne
osobine prostora.

Instrumenti prometne politike su ekonomska i administrativna sredstva to ih nositelji

prometne politike upotrebljavaju za ostvarivanje odreenog cilja ili skupine ciljeva.

GLAVNI INSTRUMENTI PROMETNE POLITIKE:

Instrumenti politike regulacije
Instrumenti politike cijena
Instrumenti investicijske
politike
Instrumenti organizacijske
politike
Instrumenti koji utjeu na
ponaanja korisnika prijevoza
Izdavanje dozvola za ulazak na
Tehniki standardi, politika parkiranja, ogranienje brzine
Parkiraline pristojbe, odreivanje cijena za koritenje cestama,
usklaivanje vozarina
Poticaji ili ogranienja u izgradnji cesta, rekonstrukcije cesta,
izgradnja parkiralinog prostora
Upravljanje javnim prijevozom, koordinacija javnog prijevoza
Prihvaanje novog stava prema javnom prijevozu, poticanje
proizvodnje ekoloki prihvatljivih prijevoznih sredstava
Nadziranje i/ili ograniavanje broja prijevoznika i veliine ponude
trite prijevoznih usluga
Nacionalizacija in koji je motiviran uvjerenjem da e prometna poduzea bolje
poslovati ako su organizirana kao javna poduzea
Koncesije Pravo izgradnje, odravanja i koritenja prometnih putova i
objekata ili obavljanja prijevoza na odreenoj liniji/podruju

Dokument kojim se utvruju pravci i nain razvoja prometa u RH je Strategija prometnog

razvitka RH.

Prometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih

ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. Pri tome
ponajprije mislimo na cestovnu, eljezniku, infrastrukturu zranog prometa, pomorskog,
rijenog, telekomunikacijskog i potanskog.

Glavna obiljeja prometne infrastrukture su statini karakter, dug vijek trajanja, visoka
investicijska ulaganja.

Pozitivni utjecaji prometne infrastrukture:

o Prometne pogodnosti
o Pozitivni efekti na standard stanovnitva
o Omoguavanje razvoja novih gospodarskih programa
o Aktiviranje gospodarskih djelatnosti koje u tom podruju nisu postojale
Negativni utjecaji prometne infrastrukture:

o Ekoloki problemi (buka, zagaivanje okolia, zakrenost)

o Vizualna degradacija okolia
o Ugroenost ivota, zdravlja i imovine
o Ugroavanje kvalitete ivota lokalnog stanovnitva

Razvoj turistike destinacije ovisi o:

o Dostignutom stupnju razvijenosti vlastite prometne infrastrukture

o Prometne infrastrukture njezinih glavnih emitivnih trita
o Prometne infrastrukture glavnih konkurenata na turistikom tritu

imbenici prometne infrastrukture:

o Prometno-zemljopisni poloaj
o Struktura turista koji posjeuju tu destinaciju
o Zemlja podrijetla turista koji posjeuju tu destinaciju
 imbenici izbora prijevoznog sredstva : izbor destinacije, trajanje putovanja, nain
organizacije putovanja, razina raspoloivih informacija, dostupnost informacija,
postojee mogunosti u prijevozu, dostupnost drugih vrsta prijevoza i informacija o
njima, kupovna mo pojedinca, troak prijevoza.

Vrste putnikog prometa:

Cestovni putniki promet je jedan od najzastupljenijih oblika turistikog prijevoza, a
ukljuuje: autobusni prijevoz, prijevoz vlastitim prometnim sredstvima, prijevoz
iznajmljenim prijevoznim sredstvima, taksi prijevoz, ostalo (cestovni vlaki, koije, rike).
Zrani putniki promet je jedan od pokretaa razvoja turizma i dominantan oblik
prijevoza u mnogim, osobito dalekim turistikim destinacijama, a ukljuuje redoviti i
izvanredni promet, zrani promet LCC (niskobudetnim zrakoplovnim prijevoznicima),
promet vlastitim zrakoplovima, panoramske letove zrakoplovima, helikopterski promet,
medicinske letove, paragliding, letenje u svemir, itd.
Vodeni putniki promet je jedan od pokretaa turizma u obalnim turistikim
destinacijama, a razlikujemo pomorski te rijeno-jezersko-kanalski prostor.
eljezniki putniki promet zbog nekoliko prednosti (brzina, udobnost, ekoloka
prihvatljivost) postaje sve privlaniji, ali je i dalje relativno skromno zastupljen.
Razlikujemo meunarodni i domai, prigradski, eljezniki promet u funkciji dovoza
putnika zrakoplovni kompanijama, turistike vlakove, panoramske prijevoze, gradski
prijevoz, itd.
Putniki promet brdskim eljeznicama i iarama ima znatnu ulogu u destinacijama s
razvijenim planinskim turizmom.
Kombinirani putniki promet je kombinacija dvaju ili vie prijevoznih sredstava, a
razlikujemo fly&drive, fly&rail, drive&rail, drive&sail od najvanijih.

6. 4. PRISTUPI U RAZVOJU PROMETA U DESTINACIJI

to se istrauje da bi se odredile potrebe planiranja prometa:
Prirodna obiljeja Moemo je klasificirati prema razliitim kriterijima: duina putovanja
pojedinih vrsta putovanja (kratka, duga), vrijeme trajanja putovanja (jednodnevna, viednevna),
svrha ili motiv putovanja (svakodnevna ili uobiajena, turistika,
poslovna i privatna).
Uestalost pojedinih vrsta Odnosi se na zastupljenost pojedinih vrsta putovanja u ukupnoj
putovanja prometnoj potranji destinacije.
Stvaranje kompatibilnih Osnova je za druga ciljana istraivanja za potrebe prometa i turizma.
baza podataka

4 DIMENZIJE PROMETA: vanjska prometna dostupnost, unutranja prometna

dostupnost, pratei usluni objekti (PUO) uz prometne pravce, promet u mirovanju.

Vanjska prometna dostupnost ili model getting there znai povezanost turistike
destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim tritima. Moemo je definirati i kao
 mogunost dolaska u konkretnu destinaciju nekim prijevoznim sredstvom od ishodita
putovanja pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili motiv putovanja.

Pri tome moemo razlikovati relativnu prometnu dostupnost (dostupnost iz odreenog

ishodita putovanja) i integralnu prometnu dostupnost (zbroj i ocjena pojedinanih
dostupnosti iz razliitih izvorita putovanja).

Aspekti prometne dostupnosti: vrijeme trajanja putovanja, cijena usluge prijevoza,

udobnost prijevoza, sigurnost prijevoza, osobne preferencije putnika (turista).

Unutranja prometna dostupnost osigurava mobilnost turista u nekoj turistikoj

destinaciji radi zadovoljavanja njihovih turistikih potreba. Moemo je definirati kao
mogunost dolaska do pojedinih odredita u turistikoj destinaciji od smjetajnog
objekta pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja.

imbenici o kojima treba voditi rauna pri planiranju unutranje dostupnosti destinacije:
o Adekvatno planiranje gradske, mjesne i lokalne prometne infrastrukture prilagoene
turistima
o Organizacija prometa tako da on zadovolji elje i potrebe turista
o Prilagoenost prijevoza osobama sa smetnjama u kretanju

Pratei usluno objekti (PUO) uz prometne pravce se mogu definirati kao

viefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i
dodatnih potreba putnika i/ili vozila.

Promet u mirovanju ukljuuje osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajui nain

rijeenih parkiralinih mjesta, promoviranje i koncepciju (Parkiraj i vozi, Parkiraj i
hodaj), uvoenje pjeakih zona, promoviranje europske inicijative tzv. zelenih putova,
organiziranje i podupiranje javnih kampanja.

2 suprotstavljene koncepcije pristupu organizacije prometa za potrebe turizma:

Koncepcija Transport for Sam prijevoz uobiajeno nije cilj, nego nunost turistikog kretanja.
tourism Dominira trokovni model, a ne model korisnosti te koncepcija
ustupka za ustupak (putnici su konfrontirani s nunosti
kompromisa cijena/kvaliteta).
Koncepcija Transport as Na promet gleda kao na integralni dio turistikog doivljaja i
tourism sastavni je dio turistike ponude. Ovako organiziran model nudi
 drukiju perspektivu destinacije, nije dominantan trokovni model,
nego model zasnovan na doivljaju.

6. 5. ZASTUPLJENOST POJEDINIH VRSTA PROMETA U TURIZMU

Struktura koritenja prijevoznih sredstava u meunarodnom turizmu u 2007.g.: zrani
47%, kopneni 42%, vodeni 7%, eljezniki 4%.

Oko 50% njemakih graana se koristi osobnim automobilom za odlazaka na odmor te

taj oblik prometa, iako dominantan, biljei blagi pad. Tako je i s drugim emitivnim
turistikim tritima Europe koja se nalaze u blizini svojih najjaih receptivnih turistikih
trita.

Koritenje zrakoplova (najvie prema srednje udaljenim i dalekim destinacijama) biljei

lagani porast zahvaljujui porastu ponude niskobudetnih zrakoplovnih kompanija.

Odlazak vlakom na godinji odmor u blie i srednje udaljene destinacije i dalje ima
negativan trend, dok udio koritenja autobusa ima relativno konstantan udio (oko 10%).

Prema istraivanju Tomas za razdoblje od 1987.g. do 2007.g. zakljueno je da je za

odlazak na odmor za turistiko trite RH dominantan oblik prijevoza automobilski
(automobil, kamp-kuica, autodom, motocikl, unajmljeni automobil) s udjelom od 80%, a
ako se pridoda autobusni prijevoz gotovo 90%. To je razumljivo jer najvei udio u
ukupnom broju inozemnih turista ine turisti nama susjednih zemalja

Udio turista koji dolaze zrakoplovom je osjetno pao, a razloge treba traiti u promjeni
strukture turista prema emitivnim zemljama (veliki pad udjela turista iz VB, Skandinavije i
sl.).

6. 6. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAIVANJU PROMETA I TURIZMA

Globalizacijska kretanja na turistikom tritu te uestale pojave razliitih kriznih situacija
uvjetovale su da istraivanje prometa i turizma dobije interdisciplinarnu dimenziju te da
se proiri na nova podruja

Nova podruja istraivanja prometa i turizma:

Meuzavisnost putovanja Zbog putovanja dolazi do promjene okruenja u kojem su ljudi navikli
i zdravlja ivjeti to moe utjecati na zdravlje putnika i uzrokovati probleme.
Istraivanja pokazuju da je kod vie od 60% putnika prisutna nervoza ili
strah od letenja. Svrha ovakvih istraivanja bi trebala biti otkrivanje
uzroka straha od letenja, njegovih posljedica na zdravlje putnika i
pronalaenje naina na koji je mogue savladati strah.
Pojava SARS-a i utjecaj na Pojava SARS-a imala je znatan utjecaj na putovanja i turizma, ne samo
putovanja i turizam na lokalnoj ve u kratkom vremenskom razdoblju i na globalnoj razini.
Utjecaj pojave SARS-a i slinih bolesti na poslovanje turistikih
subjekata je podruje koje treba dodatno istraiti da bi se na adekvatan
nain reagiralo i imalo na raspolaganju potrebne mjere i akcije iz
domene kriznog menadmenta
Meuzavisnost kvalitete Pojava bolesti, politikih nestabilnosti i teroristikih napada potencirali
usluge prijevoza i razine su pitanje kvalitete i sigurnosti prijevoza i istraivanje njihove
sigurnosti meuzavisnosti. Istrauje se kako mjere poveanja sigurnosti utjeu na
kvalitetu prijevoza i kako putnici percipiraju te dvije kategorije.
Izuavanje razine primjene Rezultat je nedostatne primjene marketinke koncepcije u toj vrsti
marketinga u kopnenom prijevoza. Prioriteti su: prelazak s operativnih na marketinki
prijevozu orijentirane strategije te utjecanje na promjene imida pojedinih
prijevoznih sredstava.
Meuzavisnost prometa i Primarno se bavi istraivanjem pozitivnih i negativnih utjecaja pojedinih
odrivog razvoja turizma vrsta prometa na turizam. Nadalje, svrha istraivanaj je pronalaenje
odgovarajuih mjera kako uskladiti planiranja razvoja turizma i
planiranja razvoja prometne infrastrukture, demarketing
(destimuliranje) upotrebe pojedinih vidova prijevoza i promoviranje
atraktivnog i ekoloki prihvatljivog prijevoza.

6. 7. PRIORITETI RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA RH ZA POTREBE TURIZMA

Prometni sustav RH raspolae znatnim potencijalima u svim oblicima prometne
infrastrukture, ali je taj potencijal nedovoljno iskoriten i dobrim dijelom tehniki i
tehnoloki zaostaje za zemljama zapadne Europe.
Glavni ciljevi prometne politike u izgradnji prometne mree u posljednjih 15-ak godina:
o Dobra prometna povezanost unutar zemlje
o Dobra prometna povezanost s okruenjem
o Razvoj tranzita za zemlje gravitacijski usmjerene na hrvatski prometni sustav

7. TURISTIKE AGENCIJE I TUROPERATORI

7.1. UVOD
Posrednici u turizmu dovode u vezu prostorno dislocirane pruatelje turistikih usluga
(turistiku ponudu) s konzumentima tih usluga (turistikom potranjom).
 Posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponuaa i korisnika
turistikih proizvoda/usluga jer s jedne strane turistiki posrednici olakavaju
potroaima u turizmu organizaciju putovanja i boravka, a s druge strane zastupaju
interese turistike ponude tako da usmjeravaju turistiku potranju prema njoj.

Glavni predstavnici turistikog posredovanja danas su turistike agencije i turoperatori, a

uz njih ulogu turistikog posrednika mogu imati i razni klubovi i udruenja u podruju
putovanja ili turistikih ureda i slinih organizacija.

7.2. THOMAS COOK ZAETNIK AGENCIJSKOG POSLOVANJA U SVIJETU

Potrebu za osnivanjem turistike agencije kao specifinog gospodarskog subjekta koji posreduje
izmeu turistike ponude i potranje uvjetovali su sljedei faktori:

Kompleksnost turistikog putovanja Traenje najpogodnijeg naina na koji e se

Tehniko usavravanje prijevoznih sredstava
Masovnost putovanja
Mogunost ostvarivanja zarade obavljanjem
posrednike djelatnosti ove vrste
objediniti vei broj pojedinanih usluga koje
pruaju razliiti subjekti turistike ponude.
Omoguuje prijevoz veeg broja ljudi ime se
smanjuje cijena.
Organizacija grupnih putovanja po naelu
ekonomije razmjera.
Nuan uvjet.

Thomas Cook je 5. Srpnja 1841.g. pokrenuo prvo organizirano turistiko putovanje s

unaprijed odreenim programom i po cijeni znatno nioj nego to bi bila za svakog
individualnog putnika. To je bio izlet vlakom u Engleskoj od Leicestera do Leughborougha
za 570 sudionika kongresa Antialkoholiarskog drutva.
U cijenu od 1 ilinga je bio ukljuen prijevoz, posluivanje aja tijekom vonje te obrok u
Leudhboroughu. Dakle, radi se o specifinom putovanju koje je objedinilo vie
pojedinanih usluga, ali koje su sudionici platili po jedinstvenoj cijeni. Thomas Cook
udario temelje agencijskog poslovanja u turizmu.

U RH se za poetak agencijskog poslovanja uzima turistiko putovanje koje su

organizirala braa Mihanovi od 29. Travnja do 6. Svibnja 1863.g., koje je osim usluge
prijevoza vlakom u Gradac i Be, ukljuivalo transfer do smjetajnog objekta, smjetaj i
prehranu te svijee u sobama, po jedinstvenoj cijeni.

Nae agencije su se naalost priklonile obiljeavanju datuma 2. Listopada 1923.g. kada je

osnovana agencija Putnik u Beogradu. Ipak, prva agencija koja je zapravo poela s radom
na prostorima dananje RH je bila Wagonlit.
7. 3. DEFINICIJA I FUNKCIJE TURISTIKE AGENCIJE
Turistika agencija je subjekt koji usluge treih subjekata koje su potrebne za putovanje i
boravak, posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim kombinacijama kao nove
vlastite usluge:

Turistika agencija (prema Zakonu o pruanju usluga u turizmu) je trgovako drutvo,

trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja prua usluge
organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista.

Usluge koje agencije mogu pruati svojim klijentima su svrstane u 5 osnovnih skupina
poslova:
o Posredovanje u podruju prijevoza putnika
o Posredovanje u pruanju ugostiteljskih usluga
o Organiziranje i provoenje turistikog aranmana
o Posredovanje u pribavljanju ostalih usluga
o Davanje informacija i savjeta klijentima

TEMELJNE FUNKCIJE TURISTIKE AGENCIJE:

POSREDNIKA FUNKCIJA

o Povezivanje turistike ponude s turistikom potranjom. Turistika agencija je u

neposrednom kontaktu s klijentima i u poslovno pravnom smislu posluje u svoje
ime, ali za raun treih osoba ije usluge i proizvode nudi neposrednim korisnicima iz
domene prijevoza, smjetaja i boravka.

o Vano je da ona te usluge nabavlja uz povoljnije financijske uvjete nego to bi to bio

sluaj kada bi klijenti to sami pribavljali na turistikom tritu.

o Osim pojedinanih usluga, one esto na tritu posreduju u prodaji tuih turistikih
aranmana, odnosno gotovih proizvoda drugih turistikih agencija i turoperatora.

o Za sve te usluge posredovanja turistika agencija naplauje proviziju, iako se u

dananje vrijeme sve ee razvija praksa 0% provizije.

INFORMATIVNO SAVJETODAVNA FUNKCIJA

o Predstavlja profesionalnu pomo, te savjetodavno i struno vodstvo u odabiru

najpovoljnije varijante usluge koju turist trai.

o Savjeti i informacija su danas u veini sluajeva besplatni, iako postoje agencije koje te
usluge naplauju.
 o Najee se ostvaruje usmeno, ali je mogue i pomou tiskanih i elektronikih
broura, prospekata, kataloga aranmana i sl.

FUNKCIJA OGLAAVANJA

o Turistike agencije raspolau vrlo razliitim turistikim promotivnim materijalima od

vlastitih do materijala razliitih nositelja turistike ponude ije usluge posreduju
krajnjim korisnicima.

ORGANIZATORSKA FUNKCIJA

o Kod ove funkcije turistika agencija na tritu nastupa kao kreator, inicijator i
organizator putovanja te tu do izraaja dolazi poduzetniki pothvat.

o Turistike agencije tu posluju u svoje ime i za svoj raun to znai da zakupljuju

kapacitete/usluge razliitih nositelja turistike ponude, to kombiniraju u vlastiti
jedinstveni proizvod istodobno preuzimajui rizik na sebe.

o Taj jedinstveni proizvod naziva se turistiki aranman, paket-aranman ili paualno

putovanje.

o Turistiki aranman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u

vremenu i po sadraju kojima turist zadovoljava djelomino ili potpuno svoju
turistiku potrebu, a prodaje se po jedinstvenoj (paualnoj) cijeni.

o Paualna cijena znai da korisnik aranmana ne moe iz te cijene razaznati koliko plaa
pojedinane usluge, a ta cijena mora biti nia od cijene koju bi turist platio kada bi
sam za sebe organizirao takav aranman.

7. 4. KANALI DISTRIBUCIJE U TURIZMU

Naini distribucije usluga u turizmu:

Izravna distribucija Pruatelji usluga su kod prodaje/kupnje usluga u izravnom kontaktu s

klijentima ne koriste se uslugama turistikih posrednika.
Neizravna distribucija Izravni kontakt u trenutku prodaje/kupnje usluge s klijentima imaju
turistiki posrednici dok se klijenti s pruateljima usluga susreu tek kad se
stvarno ponu koristi uslugama.
U sustav distribucije u turizmu ulaze putnici/turisti, pruatelji usluga i turistiki posrednici.
Ovisno o tome koliko turistiki posrednika ima, ako ih uope ima, moemo govoriti o
razliitim razinama kanala distribucije na turistikom tritu:
o izravni kanal: pruatelji usluge - turisti
 o kanal na jednoj razini: pruatelji usluge turistike agencije - turisti
o kanal na dvije razine: pruatelji usluge turoperatori turistike agencije turisti

U turizmu nema uspjene distribucije bez prethodne promocije. Promocija turistikih

usluga je znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih
proizvoda jer se turistike usluge ne mogu uskladititi.

Kao promotivni miks kojim e potencijalne klijente upozoriti na postojanje vlastita

proizvoda, turistike agencije i turoperatori e koristiti oglaavanje, unapreenje
prodaje, osobnu prodaju i odnose s javnou. Pritom je najzastupljeniji instrument
promocije katalog aranmana, koji istodobno slui kao sredstvo oglaavanja i
unapreenja prodaje.

7. 5. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU TUROPERATORA I TURISTIKIH AGENCIJA

Iako im je predmet poslovanja isti, priroda njihova posla se znatno razlikuje.

Osnovne razlike izmeu turoperatora i turistikih agencija:

Turoperator Turistika agencija
- Trgovac na veliko - Trgovac na malo
- Poduzetnik i posrednik - Posrednik
- Kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti - Prodaje usluge u svoje ime, ali za tui
raun raun

- Kreira vlastiti proizvod - Plasira na tritu tue proizvode

- Osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih - Osnovni izvor prihoda: provizija
proizvoda - Ne snosi rizik za neprodano
- Snosi rizik za neprodano
- Ima izravni kontakt s klijentima
- Nema izravni kontakt s klijentima - Izravno prodaje usluge klijentima
- Svoje proizvode prodaje preko - Lokacija vrlo bitna za poslovanje
posrednika - Glavna funkcija: posrednika
- Lokacija nije presudna za uspjeno - Prevladava opa informativno-
poslovanje savjetodavna funkcija
- Glavna funkcija: organizatorska - Komercijalno-propagandna funkcija vrlo
- Na tritu ima specifinu informativno- izraena
savjetodavnu funkciju
- Promocijska funkcija vrlo izraena
Mnoge turistike agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali to im nije glavni izvor
prihoda pa se zbog toga ne mogu svrstati u turoperatore. U RH su to npr. Generalturist,
Atlas, Kompas.

Turistike agencije prema karakteru poslovanja:

Emitivne agencije Iniciraju, realiziraju i omoguuju realizaciju


Receptivne turistike agencije
Emitivno receptivne turistike agencije
Danas se uspjene receptivne turistike agencije transformiraju u organizacije
destinacijskog menadmenta (DMC).
putovanja i boravka turista na domaem i
inozemnom turistikom tritu.
- Oko 200 u RH
Posluju na receptivnom turistikom tritu, a
glavna zadaa im je organizirati prihvat i
sadrajan boravak turista u destinaciji.
- Oko 459 u RH
Kombinacija prethodnih dviju vrsta.

Trend turistikih agencija:

o unato razvoju tehnologije, i dalje su dominantan kanal distribucije usluga u turizmu
o broj loih agencija na tritu se smanjuje
o broj malih specijaliziranih agencija koje se prilagoavaju specifinim eljama i
zahtjevima svojih klijenata raste

Internet ima niz prednosti pred klasinim turistikim agencijama (stalna dostupnost,
krai put do informacije, cjenovne pogodnosti na online portalima). Meutim,
kompetentnost, sigurnost i kvaliteta savjetovanja turistikih agencija prednosti su koje
Internet ne moe nadii.
Prednosti primjene nove tehnologije u poslovanju turistike agencije: omoguuje da
informacije koje se daju klijentima budu bre, iscrpnije i tone. S obzirom da tehnologija
nikako ne moe zamijeniti osobni kontakt s klijentom i personaliziranu uslugu, nova
tehnologija moe predstavljati partnera, a ne prijetnju turistikim agencijama. Tako se
uloga turistikih agencija mijenja iz pukog posrednika u specijaliziranog savjetnika i
menadera putovanja.

7. 6. NAELA POSLOVANJA TUROPERATORA

Turoperator se na tritu javlja kao poduzetnik koji, koristei se naelom ekonomije
razmjera, zakupljuje razliite kapacitete/usluge koje kreira u obliku aranmana po
povoljnim cijenama te ih zatim masovno prodaje.

Prednosti koritenja uslugama turoperatora za turiste:

o Olakana organizacija putovanja i boravka
o Uteda vremena
o Financijska uteda
o Turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje
usluge u aranmanu
o Turoperatori su odgovorni za sigurnost klijenata tijekom putovanja i boravka (osobito
vano za odlaske turista u inozemstvo)

Koristi od suradnje s turoperatorom za pruatelje usluga proizlaze iz sljedeih obiljeja

turoperatora:
 o Okupljaju turistike potroae
o Potiu turistiku potranju
o Potiu turistiku promidbu
o Imaju dobro organizirane distribucijske kanale

Turoperatorima u RH se najee spoitava da kod nas dovode turiste nie platene moi
te da u pregovorima s pruateljima usluga rue cijene do granice izdrljivosti. S druge
strane, oni su odigrali vanu ulogu nakon Domovinskog rata u vraanju inozemnih turista
u Hrvatsku (npr. I.D.Riva Tours, Misir Reisen). Tada je potvreno da turoperatori imaju
velik utjecaj na ukupnu potencijalnu potranju u izboru destinacije za odmor te su vani
u kreiranju imida o sigurnosti putovanja u odreenu destinaciju.

7. 7. ULOGA TUROPERATORA U TURISTIKOM SUSTAVU

1950.g. su se na turistikom tritu pojavili turoperatori Horizon Holidays

Danas samo u Europi turoperatori na godinu prodaju oko 190 mil. turistikih aranmana,
to ini oko 50% u ukupnom fizikom opsegu meunarodnog organiziranog turistikog
prometa u svijetu.

U RH udio organiziranih turistikih putovanja u ukupnom turistikom prometu iznosi oko

35%, dok je udio u ostvarenim noenjima tek neznatno vei i iznosi 36%.

Kako organizatori putovanja najvei dio svojih aranmana baziraju na hotelima i

turistikim naseljima, oni i u RH znatno pridonose boljoj iskoritenosti njihovih
kapaciteta udio organiziranih putovanja kod hotela je oko 75%.

S obzirom da turoperatori angairaju hotelske kapacitete u duljem razdoblju, oni utjeu i

na produljenje turistike sezone.

Udio organiziranih putovanja je openito to vei to je vea udaljenost emitivnog od

receptivnog trita.

Najvea trita organiziranih putovanja u svijetu:

Njemaka 39 mil. organiziranih putovanja na godinu
VB 20 mil.
Japan 12 mil.

Vodei europski turoperatori danas u svom sastavu imaju uglavnom i arter-zrakoplovne

kompanije, hotelske lance u turistikim destinacijama, lanac detaljistikih turistikih
agencija, mreu receptivnih turistikih agencija u turistikim destinacijama, rent-a-car
agencije i sl.
 Prema ostvarenim prihodima u mlrd. eura vodei europski turoperatorski koncerni su:
TUI (16 000 mlrd. ), Thomas Cook (12 000), Rewe Touristik (4000), Kuoni (3000), Club
Med. (2000).

Grupacija TUI - Kontrolira oko 70% europskog trita

organiziranih putovanja
- Vodei turoperator ne samo na domicilnom
tritu Njemake, ve i u VB, Nizozemskoj,
Irskoj, Poljskoj
- U vlasnitvu 81 turoperator, kontrolira 3500
turistikih agencija, u vlasnitvu 4 arter-
zrakoplovne kompanije, vlasnik ili suvlasnik
150 000 postelja u hotelima
Thomas Cook - U vlasnitvu 33 turoperatora
- Nastao udruivanjem turoperatorskog
koncerna C&N i britanskog koncerna
Thomas Cook
- Kontrolira 3400 turistikih agencija, u
vlasnitvu 2 arter-zrakoplovne kompanije,
vlasnik ili suvlasnik 73000 postelja u
hotelima
REWE - U vlasnitvu njemakog kapitala (lanca
trgovina mjeovite robe)
KUONI - Vodei turoperatorski koncern na
vicarskom turistikom tritu
Club Mediterranee - Najstariji turoperatorski koncern u Europi
- Nastao 1950.g. u Francuskoj
- Specijalizacija u podruju aktivnog klupskog
odmora

U Europi danas postoji oko 80 000 turistikih agencija i turoperatora u kojima je

zaposleno oko 450 000 radnika. U 2007.g. ukupno ostvareni prihodi turistikih agencija i
turoperatora u Europi su oko 280 mlrd. (pri emu online prodaja oko 58 mlrd. ).

Predvia se da e se udio organiziranih putovanja u meunarodnom turistikom

prometu poveati pri emu e se poveavati udio onih turistikih aranmana koji e
klijentima dati vie fleksibilnosti u odabiru pojedinih komponenti sadraja te mogunost
individualnog prilagoavanja njihovim eljama i zahtjevima.

Neki turoperatori danas ve na tritu nude tzv. modularna putovanja to znai da daju
mogunost klijentima da iz njihove ponude razliitih komponenti aranmana odaberu to
njima najvie odgovara, a cijena se onda formira prema tako odabranom paketu.

Uz modularna putovanja, novost su i virtualni organizatori putovanja, odnosno online

sustavi koji omoguavaju kupnju aranmana po dnevno aktualnim cijenama. Zapravo se
 ne radi o novom proizvodu ve o novoj tehnologiji prodaje aranmana te se time ne
smanjuje uloga turistikih agencija i turoperatora kao organizatora putovanja ve im
pomae ako posjeduju tu tehnologiju.

8. TEMELJNE FUNKCIJE I EKONOMSKI UINCI TURIZMA

8. 1. UVOD
Glavne ekonomske koristi koje turizam donosi nacionalnom gospodarstvu: rast dohotka,
zapoljavanja, kapitalnih ulaganja i javnih prihoda te poticanje regionalnog rasta i
razvoja.

8. 2. TURIZAM KAO EKONOMSKA KATEGORIJA

Razliiti autori se koriste razliitim terminima kako bi definirali kojoj ekonomskoj
kategoriji pripada turizam.

Zakljuuje sa da je turizam visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog

gospodarstva (iji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane,
industrije i sektora), a ine ga meusobno povezani, heterogeni, meuovisni i
komplementarni fragmenti razliitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno ine
logiku, funkcionalnu i uravnoteenu cjelinu.

Kljune odrednice turizma kao sustava: sofisticiranost, integralnost, sloenost.

8. 3. OBUHVAT TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

Jo uvijek nije postignut jedinstveni globalni konsenzus oko metodolokih postupaka po
kojima bi, na unificiran nain, u svakom nacionalnom gospodarstvu bilo mogue utvrditi
cjelovit obuhvat turizma. Razlog tome su gospodarske, politike i drutvene razlike meu
zemljama.

Na globalnoj razini je usuglaen samo osnovni paket klasifikacija i definicija potrebnih za

sastavljanje uniformiranog i metodoloki konzistentnog statistikog sustava za potrebe
turizma Turistika satelitska bilanca (TSA).

Svaki predmet razmjene na turistikom tritu treba promatrati kao uinak pojedinih
gospodarskih djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva.

Zbroju pojedinih uinaka svih gospodarskih djelatnosti unutar turizma treba dodati i
sinergijski (multiplikativni) uinak koji se ostvaruje jedino turistikom potronjom.
 Na tim osnovama poiva najvea vrijednost turizma gdje svaki fragment iz pojedinih
gospodarskih djelatnosti stvara novu dodanu vrijednost ime se razvija sinergijski uinak.

Iz objektivne nemogunosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom

gospodarstvu proizlazi i nemogunost potpunog utvrivanja njegovih ukupnih
ekonomskih uinaka jer e jedan dio ekonomskih uinaka uvijek ostati skriven u
ekonomskim uincima niza gospodarskih djelatnosti koje ine sustav turizma na
neizravnoj osnovi. Tu je rije o onim gospodarskim djelatnostima koje nisu izravno
vezane za pruanje usluga turistima, ali plasmanom svojih proizvoda sudjeluju u
ostvarenju prihoda od turizma (npr. prehrambena industrija, graevinarstvo, energetika,
telekomunikacije, javna uprava, itd.).

8. 4. FRAGMENTIRANOST STRUKTURE TURIZMA I MOGUE IMPLIKACIJE

Primjena odgovarajue kombinacije instrumenata makroekonomske politike u turistiki
receptivnim zemljama moe znatno utjecati na poveanje ukupnih ekonomskih uinaka
turizma.

U skupinu glavnih instrumenata makroekonomske politike se ubrajaju fiskalna i

monetarna politika, a uz njih se rabe i drugi instrumenti za regulaciju gospodarske
aktivnosti (npr. politika dohodaka, vanjskotrgovinska politika, investicijska politika,
politika zapoljavanja, politika obrazovanja, itd.)

Mjera makroekonomske politike je koritenje jednog od raspoloivih instrumenata u

nekom trenutku ili za odreeno vrijeme da bi se ostvario jedan ili vie postavljenih
razvojnih ciljeva.

Fiskalna politika obuhvaa poreznu politiku i politiku javnih rashoda gdje se primjerice
donose razliite poticajne ili destimulirajue mjere koje su usmjerene na oporezivanje
turistike potronje, ponajprije kad je rije o porezu na dodanu vrijednost.
Primjeri poticajnih mjera: uvoenje nulte stopa PDV-a u RH 2000.g. na usluge
organiziranog boravka koje se plaaju doznakama iz inozemstva; uvoenje stope PDV-a
od 0% u RH 2005.g. na odreene usluge smjetaja

Monetarna politika je usmjerena na regulaciju koliine novca u optjecaju, kreditnih

plasmana i bankarskog sustava. Instrumentom upravlja HNB koja djeluje na rast ili pad
kamatnih stopa i time utjee na investicije, devizni teaj, inflaciju, tednju, itd. Dakle,
pokraj osiguravanja investicijskog kapitala djeluje i na poveanje konkurentnosti zemlje
na meunarodnom turistikom tritu.
 Primjeri: ciljano kreditiranje malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu uz
subvencioniranu kamatnu stopu i odgodu poetka otplate; program Razvoj turizma na
selu poticajna mjera namjenskog kreditiranja razvoja turizma na ruralnim podrujima

Primjer mjere koja oteava razvoj pojedinih segmenata u sastavu turizma: zakon iz
2009.g. koji je svrstao plovila u luksuzna dobra ime se ona oporezuju posebnim
porezom je negativno utjecao na razvoj nautikog turizma, zaposlenost u brodogradnji i
sl.

Kako razliiti segmenti turizma (ugostiteljstvo, promet, okoli, obrazovanje) u okviru

razliitih specifinih oblika turizma (nautiki, seoski, kongresni, lovni, kulturni) zahtijevaju
razliite mjere koje se nuno moraju dopunjavati i funkcionirati u praksi, nuno je izraditi
detaljan strateki plan razvoja turizma.

8. 5. VANOST TURIZMA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO

Vanost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih
funkcija i ekonomskih uinaka, ali i brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam
djeluje.
Osim ekonomskih, vani su i sociokulturoloki i ekoloki aspekti, od kojih svaki svojim
djelovanjem i resursnim ogranienjima ine tzv. trokut odrivosti u razvojnom smislu.

Ekonomske koristi razvoja turizma

Razvoj turizma na odreenom prostoru nosi brojne ekonomske koristi svim trinim
sudionicima privatnom, javnom i neprofitnom sektoru te lokalnom stanovnitvu
turistike destinacije. Prioritet u koristima bi trebalo imati lokalno stanovnitvo jer ono
nosi i najvei teret razvoja turizma na tom prostoru.

Koristi za lokalno stanovnitvo: zapoljavanje rezidenata ime se dalje utjee na ouvanje

demografske strukture lokalne drutvene zajednice to je presudno za ouvanje
kulturnog identiteta prostora; podizanje ope kvalitete ivljenja; bogatija ponuda
proizvoda, usluga i sadraja

S druge strane, od lokalnog stanovnitva se oekuje: aktivno sudjelovanje u politici

razvoja destinacije i izgradnji turistikog identiteta, zatita lokalnih materijalnih i
nematerijalnih vrijednosti te prilagoavanje suvremenim trendovima u razvoju turizma.

Rastom turistike potranje, dohotka i ivotnog standarda lokalnog stanovnitva,

privlaenjem kapitalnih ulaganja te zapoljavanjem, stvara se rastua osnovica za
prikupljanje svih oblika poreza, doprinosa i drugih pristojbi koje javni sektor prikuplja za
financiranje infrastrukturnih i drugih projekata.
 Javni sektor je posebno zainteresiran za razvoj turizma jer mu osigurava izdane prihode,
ali i zbog potencijala javno privatnog partnerstva koji se esto koristi za financiranje i
upravljanje velikim razvojnim projektima.

Koristi koje proizlaze iz javno privatnog partnerstva:

o Bra izgradnja infrastrukture i drugih objekata
o Bra realizacija projekata
o Manji ukupni trokovi
o Ravnomjernija alokacija rizika
o Kvalitetnija usluga
o Stvaranje dodatnih prihoda na tetu subvencija
o Uinkovitije upravljanje resursima
o Drutvena odgovornost
o Zatita interesa svih ukljuenih subjekata

S druge strane, od javnog sektora se oekuje planiranje, istraivanje i koordinacija svih

razvojnih aktivnosti, osiguravanje temeljne infrastrukture, sustavna zatita okolia,
voenje statistike i informiranje, razvoj sustava javne uprave, razvoj sustava obrazovanja,
itd.

Ekonomske koristi koje privatni sektor dobiva iz razvoja turizma ogledaju se prvenstveno
u mogunosti stjecanja prihoda po osnovi koritenja javnog dobra radi ekonomske
valorizacije.

Javni sektor privatnom omoguava slobodno trino djelovanje, a zauzvrat oekuje

zapoljavanje, ouvanje resursa i visoku razinu drutvene odgovornosti. Dodatne koristi
koje privatni sektor treba osigurati su inovacije, prijenos tehnologije, znanja i iskustava
na lokalno okruenje te poslovanje prema meunarodnim standardima i naelima
najbolje prakse.

Koristi za strukovne organizacije i udruge neprofitnog karaktera: voenje poslovnih

registara pravnih osoba u domeni kojom se organizacija ili udruga bavi, uvoenje i
reguliranje standarda poslovanja, poticanje suradnje meu udrugama u sustavu turizma,
predlaganje novih zakonskih rjeenja, organizacija promotivnih nastupa i strunih
skupova radi unapreenja djelatnosti koju udruga titi i razvija.

S makroekonomskog stajalita, posebno mjesto u razvoju turizma imaju ekonomske

koristi koje proizlaze iz putovanja i boravka nerezidenata jer omoguuju priljev deviza, ali
i privlae inozemni kapital.

Ekonomski trokovi razvoja turizma

Trokovi se prema karakteru dijele na ekonomske, drutvene i ekoloke, dok prema

vremenu potrebnom za njihovu sanaciju na kratkorone i dugorone (obveze).
 Troak izgradnje javne infrastrukture

Sezonski karakter poslovanja i zapoljavanja uzrokuje trokove pripreme objekata i

opreme, zapoljavanje sezonske radne snage za koju je potrebno organizirati pripremne
seminare, opremu i uvjete za rad, smjetaj, prijevoz, itd.

Odljev novca iz lokalnog gospodarstva zbog uvoza robe i usluga koje se rabe u turizmu;
odljev novca po osnovi uloenog inozemnog kapitala i zapoljavanja inozemne radne
snage

Trokovi obrazovanja za potrebe turizma, prevencije od poara i drugih kriznih situacija,

zdravstvenog sustava, policije, dravnog inspektorata, zbrinjavanja otpada i reciklae, itd.

S druge strane, postoje i trokovi razvoja koji se pojavljuju neoekivano i nisu posljedica
trinog djelovanja. Tu je rije o eksternalijama ili vanjskim uincima koji se na turistiku
destinaciju prelijevaju iz okruenja te na njih nije mogue djelovati.
To su npr.: utjecaj rasta cijena nekretnina na europskoj razini, oneienje okolia
meunarodnog karaktera, zastarjelost turistikog proizvoda destinacije u kontekstu
konkurentskog okruenja, rast cijena na svjetskom tritu, globalna financijska kriza, itd.

to se tie ekonomskih trokova, osobito je znaajan problem pretjerane ovisnosti

gospodarstva o turizmu koje je u tom sluaju izloeno utjecaju negativnih eksternalija.
Takav scenarij je lako prepoznati u uvjetima nastupanja gospodarske krize na turistiki
emitivnim tritima, a trokove (oportunitetne) snose svi subjekti ukljueni u sustav.

Za hrvatsko gospodarstvo se moe rei da je umjereno ovisno o turizmu

9. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

9. 1. UVOD
Ekonomske funkcije turizma su sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje
postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odreenim ekonomskim uincima.

Vana znaajka turizma je polifunkcionalnost, osobito u ekonomskom smislu, gdje se

pojedina ekonomska djelovanja meusobno ne iskljuuju ve su naprotiv
komplementarna, meuovisna i krajnje sloena.

10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma: multiplikativna, induktivna, konverzijska,

funkcija zapoljavanja, funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara, apsorpcijska,
funkcija uravnoteenja platne bilance, funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih
podruja, integracijska, akceleracijska
9. 2. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA
Opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije
turistike potronje, tj. u trenutku kad privremeni posjetitelj podmiri raun za iskoritenu
uslugu ili proizvod.

Gospodarski proces cirkulacije sredstava ostvarenih u inicijalnoj fazi potronje tu ne

staje, ve nastavlja cirkulirati u nekoliko faza na niim razinama to je posljedica
sloenosti turistikih usluga.

TURISTIKA USLUGA je sadrajno i funkcionalno zaokruena cjelina sastavljena od

razliitih sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga.

Ekonomski uinci turistike potronje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno

njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani.

Izravni ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na ukupnost inicijalne turistike potronje ostvarene u gospodarskim

djelatnostima koje izravno apsorbiraju turistiku potronju (ugostiteljstvo, turistiko
posrednitvo, promet, trgovina na malo).

Pr: ostvareni prihod ugostiteljskog objekta od naplaene jedne usluge noenja

Do procjene vrijednosti dolazi se agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni

posjetitelji potroili, odnosno agregiranjem prihoda sudionika turistike ponude na
odreenom tritu.

Neizravni ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na ukupnost svih trokova (sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga)

nastalih u procesu formiranja turistike usluge. To je zapravo podmirivanje trokova
pruatelja turistikih usluga svojim dobavljaima, a s obzirom da dobavljai pripadaju
skupini neturistikih gospodarskih djelatnosti te im prihodi nisu izravno vezani za
turistiku potronju, govorimo o neizravnim uincima.

Pr.: osnivanje nekog graevinskog subjekta koji se specijalizirao za gradnju smjetajnih

objekata i popratnih turistikih sadraja
 Do procjene vrijednosti dolazi se pomou tablice meusektorskih odnosa (input-output
tablica).

Inducirani ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na one ekonomske uinke koji su nastali kao rezultat poveane kupovne moi
rezidenata i javnog sektora na turistiki receptivnom podruju.

To su najee rast potronje rezidenata i rast javne potronje.

Procjenu je mogue napraviti samo za manje geografsko podruje jer iziskuje

komplicirano praenje i utvrivanje utjecaja obrtaja novca na poticanje nove potronje.

Razlozi odljeva novca:

o Uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva
o tednja
o Plaanje poreza
o Isplata plaa zaposlenicima izvan zemlje
o Plaanje naknada za koritenje franize
o Repatrijacija profita povlaenje profita to ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih
ulaganja u matinu zemlju; to je odljev sredstava manji, vei je multiplikativni uinak
i obrnuto

Zakljuno, teorija multiplikatora polazi od injenice da ukupan ekonomski uinak

turistike potronje proizlazi iz cirkulacije turistike potronje kroz vie ciklusa, a ine ga
zbroj izravnih, neizravnih i induciranih uinaka te potronje. Rezultat ove plodonosne
cirkulacije je multiplikativni uinak koji se ogleda kao vrijednost novca koja je ula u
gospodarski ciklus u prvoj fazi, pomnoena s prosjenim brojem iteracija u kojima
sudjeluje.

9. 3. INDUKTIVNA FUNKCIJA
Zbog multiplikativnih uinaka turistike potronje poinju se stvarati potrebe za
pokretanjem nove i poveanjem postojee ponude u proizvodnji dobara i pruanju
usluga na lokalnoj i regionalnoj razini.

Definicija induktivne funkcije turizma poiva na injenici da osnovni interes nositelja

gospodarske aktivnosti na razini destinacije nije sama turistika potronja ni dobit ve
 uloga te turistike potronje u indukciji poveanih ukupnih uinaka proizvodnje, odnosno
pruanja usluga.

Snaga induktivne funkcije turizma ovisi o porastu masovnosti potranje za odreenom

turistikom destinacijom te o stupnju njezina turistikog razvoja.

Induktivna funkcija turizma ima pozitivan odraz na poveanje proizvodnje, no ona se

moe promatrati i sa suprotnog stajalita. U tom smislu, gubitak induktivne snage
turizma najee dolazi do izraaja u vrijeme recesija u velikim emitivnim tritima to
dovodi do pada turistikog prometa i prihoda od turizma.

9. 4. KONVERZIJSKA FUNKCIJA
Konverzijska funkcija turizma je sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u
privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi ostvarivali
ekonomske uinke, ponajprije prihod.

Takvih resursa u RH ima mnogo, a najei je neizgraen i nenaseljen dio morske obale.

Primjer konverzije nalazimo i u cjenovnoj diferencijaciji, npr. hotelska soba s pogledom

na more moe biti skuplja u odnosu na onu s pogledom na parkiralite. Dodana
vrijednost naplaena zbog pogleda na more sadrajno pripada pojmu turistike rente.
Turistika renta se uvijek pojavljuje u sluajevima gdje postoji razlika u trinoj vrijednosti
pojedinih turistiki atraktivnih resursa, a ne soba, iji su troak izgradnje ili odravanja
potpuno identini.

Nadalje se konverzijska funkcija ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih uinaka

zbog povoljnije prostorne pozicije.

Osim tih svojstava resursa, predmet konverzije u turizmu mogu biti i s resursima
povezane rekreativne aktivnosti, kao npr. sunanje na plai, kupanje u moru, alpsko
skijanje, rafting na rijeci..

Konverzijska funkcija je uoljiva i na primjeru kulturnih, povijesnih i vjerskih resursa, pri

emu je vano istaknuti tradicionalne folklorne manifestacije, izlobe umjetnina, stare
viteke igre, sakralne objekte, arheoloka nalazita, vinske ceste, itd.

9. 5. FUNKCIJA ZAPOLJAVANJA
Izravno zapoljavanje u turizmu -Zapoljavanje u domeni gospodarskih djelatnosti koje

Neizravno zapoljavanje u turizmu
ine sustav turizma (ugostiteljstvo, turistiko
posrednitvo, promet, trgovina na malo).
-Zaposlenici dolaze u neposredan kontakt s privremenim
posjetiteljima.
-Zapoljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim
djelatnostima ije su aktivnosti usmjerene na razvoj
turizma (preraivaka industrija, energetika i
vodoopskrba, graevinarstvo, usluge informatike
potpore, poslovanje nekretninama, javna uprava,
financijsko poslovanje).

Koncepcija multiplikatora turistike potronje poveani priljev turistike potronje na

odreenom podruju uvjetovat e poveanje broja izravno i neizravno zaposlenih u
turizmu koji e svoj osobni dohodak troiti u lokalnoj sredini na stanovanje, prehranu,
rekreaciju ili obrazovanje. Takva potranja potaknut e dodatno zapoljavanje u trgovini,
komunalnim uslugama, javnom sektoru i obrazovnom sustavu.

Dakle, zapoljavanje u turizmu imalo je izravnog utjecaja na zapoljavanje u brojnim

djelatnostima u lokalnom okruenju, koje e povratnom spregom utjecati i na sam daljnji
razvoj turizma.

procjena za 2010. procjena za 2020.

Broj meunarodnih turistikih dolazaka 1 mlrd. 1,6 mlrd.
Broj izravno i neizravno zaposlenih u 230 mil. 297 mil.
turizmu na globalnoj razini

Temeljna obiljeja zaposlenih u turizmu: dominacija ena, dominacija zaposlenih s

prosjeno niim stupnjem obrazovanja i klasifikacija, dominacija prosjeno starijih
zaposlenika, dominacija sezonskog zapoljavanja

Turizam je vaan izvor zapoljavanja u gotovo svim visokorazvijenim zemljama zapadne

Europe, SAD-u, Australiji i Japanu koji ostvaruju visoke prihode od turizma.

Meutim, utjecaj turizma na zapoljavanje je puno izraeniji u turistiki receptivnim

zemljama koje pripadaju skupini zemalja u razvoju (Hrvatska,Turska, Cipar), a pogotovo u
zemljama koje su izrazito ovisne o inozemnim prihodima od turizma (Bahami, Karibi,
Makao).

Kljune varijable za podizanje kvalitete turistikih usluga, ekonomskih uinaka i

uspjenosti poslovanja subjekata na nacionalnoj razini: osigurani poticaji prilikom
zapoljavanja, kvalitetan trening zaposlenih i kvalitetno turistiko obrazovanje.
9. 6. FUNKCIJA POTICANJA MEUNARODNE RAZMJENE DOBARA
Svaka transakcija koja se realizira u meunarodnoj razmjeni je registrirana u platnoj
bilanci (prije svega na raunu tekuih, ali i na raunu kapitalnih i financijskih transakcija)
zbog ega je uinke ove funkcije lako pratiti.

Funkcija turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara i usluga oituje se u

kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) robe i usluga na raunu tekuih
transakcija platne bilance.

Pozitivan utjecaj turizma - Potronja nerezidenata u Hrvatskoj

na platnu bilancu - Funkcija turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara
dolazi do svog punog izraaja samo onda kad je rije o dobrima
koja su proizvedena u Hrvatskoj jer se njihovim izvozom
zadrava ili poveava broj radnih mjesta u RH, smanjuje
nezaposlenost i pozitivno utjee na kretanje javnih prihoda
Negativan utjecaj turizma - Potrona rezidenata (Hrvata) na turistikim putovanjima u
na platnu bilancu inozemstvu
- Tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu
dobivaju karakter uvoznih dobara za Hrvatsku

Kako je cilj svake zemlje privui to je mogue vie inozemne turistike potranje i
potaknuti je na to izdaniju potronju, najvaniji aspekt funkcije turizma u poticanju
meunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija. Turizam je za RH vaan izvor
deviza, a samim time i jedan od najveih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje
nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta.

Prednosti izvoza putem turizma u odnosu na robni izvoz:

o Na turistikom tritu potranja dolazi k ponudi olakan izvoz

o Na turistikom tritu proizvodi i usluge se u destinaciji izravno plaaju u devizama

steenim izvan granica receptivne zemlje

o Na turistikom tritu se proizvodi i usluge u pravilu plaaju odmah

o Gotovi proizvodi plasirani kao dio turistike usluge postiu puno viu prodajnu cijenu

o Trokovi su nii jer roba fiziki ne naputa granice zemlje u kojoj je kreirana

o Kvaliteta proizvoda koji su dio turistike usluge mora biti na visoko standardiziranoj
razini
 U RH 90% ukupne turistike potranje ine turisti iz inozemstva (ponajprije Njemake,
Slovenije i Italije) emu svakako treba pridodati i turistiki promet izletnika koji Hrvatsku
posjeuju bez ostvarivanja noenja, ali ostvaruju znatnu turistiku potronju na lokalnoj
razini. Najvee ogranienje izvoza je njegov sezonski karakter.

9. 7. APSORPCIJSKA FUNKCIJA
Apsorpcijska funkcija turizma ili inflacijsko deflacijska funkcija se odnosi na sposobnost
turizma u uravnoteenju robno-novanih odnosa u razvijenim gospodarstvima, kao i u
gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat meunarodnih turistikih kretanja.

Djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje je poeljno samo onda kad se njihova
nacionalna gospodarstva nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti. U takvim uvjetima
se javlja viak kupovne moi te problem kako taj viak eliminirati radi uspostavljanja
robno-novanih odnosa.
Za te zemlje (Nizozemska, Njemaka, Luksemburg, Norveka) emitivni turizam je poeljan
jer e odljev sredstava po osnovi meunarodnih turistikih kretanja znaiti slabljenje
pritiska na realni sektor i odranje niske stope inflacije.

Kako su turistiki receptivne zemlje (RH, Grka, Turska, Portugal) ipak slabije razvijene od
prethodno navedenih, za njihovo gospodarstvo je tipina prisutnost nie ili vie stope
inflacije, a s obzirom na to da svojim proizvodima mogu slabije konkurirati na
meunarodnom robnom tritu, turizam je pogodan mehanizam za apsorpciju vika
kupovne moi iz razvijenih zemalja.

Drugim rijeima, svako putovanje turista u inozemstvo povlai za sobom stanoviti odljev
novca ili vika kupovne moi iz razvijenih turistiki emitivnih zemalja uz istodobni priljev
stranog novca (deviza) i jaanje kupovne moi turistiki receptivnih zemalja.
uravnoteenje robno novanih odnosa obje skupine zemalja

S druge strane, u uvjetima recesije i neravnotee u robno novanim odnosima ova

funkcija se smatra dodatnom otegotnom okolnou s kojom se bore i razvijene i
nerazvijene zemlje. U tim uvjetima razvijene zemlje e nastojati smanjiti odljev novca u
inozemstvo, dok e gospodarstva zemalja u razvoju patiti od nedostatka priljeva novca iz
inozemstva zbog smanjene potronje i priljeva investicija iz tih istih zemalja.

9. 8. FUNKCIJA URAVNOTEENJA PLATNE BILANCE

Logiki se nadovezuje na funkciju poticanja meunarodne razmjene dobara. Zbog toga
se turizmu pripisuje i vrlo vana stabilizacijska funkcija.

Stabilizacijska funkcija turizma ogleda se upravo u pokrivanju veeg dijela ostvarenog

deficita robne razmjene s inozemstvom. Svojim prihodima od inozemne turistike
 potronje turizam ublaava negativan uinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom
vraajui platnu bilancu u relativno ravnoteno stanje.

Zbog sezonskog karaktera hrvatskog turizma nemogue je oekivati da e se deficit robne

razmjene u cijelosti pokriti prihodima od turizma. To pokrie u razdoblju od 1999. do
2008.g. iznosi prosjenih 65%.

Uz funkciju turizma u uravnoteenju odnosa na raunu tekuih transakcija platne bilance,

treba napomenuti i njegovu ulogu u stabilizaciji financijskog sustava RH jer svaka
turistika sezona osigurava velik priljev deviza koje su presudne za servisiranje vanjskog
duga, ali i osiguravanje relativno stabilnog teaja domae valute.

9. 9. FUNKCIJA RAZVOJA GOSPODARSKI NEDOVOLJNO RAZVIJENIH PODRUJA

Vana uloga turizma je i njegova sposobnost u redistribuciji dohotka namijenjenog
turistikoj potronji i redistribuciji kapitala to se jo naziva i kompenzacijska funkcija
turizma.

Kad je rije o prostornoj redistribuciji, kretanje tih tokove prati se na globalnoj,

makroregionalnoj (npr. na prostoru Europe) i nacionalnoj razini (izmeu regija jedne
zemlje) pri emu su ovi na makroregionalnoj ili globalnoj razini ekonomski najzanimljiviji
jer znatno utjeu na razvoj gospodarstva turistiki receptivnih zemalja, dok je u sluaju
redistribucije na nacionalnoj razini rije samo o migraciji novca izmeu regija.

Glavne motive za odlazak na turistika putovanja stanovnici razvijenih zemalja pronalaze

na onim podrujima koja posjeduju suprotna obiljeja (manje razvijena, manje
urbanizirana, manje napuena). Kao posljedica takvog ponaanja javlja se redistribucija
dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim podrujima.

2008.g. njemaki turisti su na meunarodna turistika putovanja potroili 91 mlrd. USD,

turisti iz SAD-a 80 mlrd. USD, a britanski turisti 68 mlrd. USD. Deset prvorangiranih
zemalja po potronji na meunarodna turistika kretanja u zbroju ini oko 47,8% ukupne
inozemne turistike potronje na globalnoj razini.

Kao posljedica redistribucije dohotka namijenjenog turistikoj potronji javlja se i uloga

turizma u redistribuciji kapitala u obliku investicija u turistike atrakcije, izgradnju
turistiki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu integracija meu
gospodarskim subjektima, organizaciju razliitih manifestacija od meunarodne vanosti,
itd.

Bez obzira na to je li rije o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno

makroregionalnog aspekta mogue je prepoznati 2 vrste tokova:
 o Primarni tokovi kreu se od razvijenijih podruja prema nedovoljno razvijenim i
nerazvijenim
o Sekundarni tokovi kreu se od slabije razvijenih prema jae razvijenim podrujima

Sukladno tome, u okviru Hrvatske, najvei udio domae turistike potranje potjee iz
Zagreba (najvie stanovnika, najvea gustoa naseljenosti, najvei BDP per capita)

9. 10. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA

U eri regionalnog razvoja zemlja kao cjelina vie nije osnovna geografska jedinica za
stvaranje i unapreivanje konkurentnosti ve tu ulogu preuzima regija.

S aspekta razvoja turizma u RH kljuna regija za njegov razvoj je jadranska turistika

regija koja se sastoji od uskog priobalnog prostora i hrvatskog dijela Jadranskog mora. Ta
regija apsorbira oko 95% ukupnog turistikog prometa u RH, 2% na europskoj razini i
1,1% na svjetskoj.

Integracijska funkcija oituje se u tome to cjelokupnu ponudu proizvoda koji se nude na

podruju jadranske regije ne ine samo proizvodi nastali na njenom prostoru ve ona
nabavlja dio dobara i usluga unutar zemlje ili iz inozemstva.

Prednosti integracijskog djelovanja turizma - Proireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi,

kapitala
- Svim regijama omogueno ostvarenje dohotka
od turistike potronje
- Zapoljavanje stanovnitva u najrazliitijim
djelatnostima
- Omoguuje brojnim proizvodima i uslugama
izlaz na meunarodno trite u paketu
turistikih usluga
- Regije jaaju svoj gospodarski poloaj i podiu
konkurentnost na meunarodnoj razini
Nedostaci integracijskog djelovanja - Sezonski karakter u odvijanju turistikog
turizma prometa pojedine djelatnosti intenzivno
opskrbljuju sustav turizma u mjesecima uoi
nastupa sezone (prehrambena i tekstilna), neke
tijekom sezone (energetika i telekomunikacije),
a neke izvan sezone (graevinarstvo)
- Pretjerana elja da se u funkciju razvoja turizma
stavi to vie domaih proizvoda i usluga pri
emu se ne vodi rauna o moguem smanjenju
trokova pri koritenju uvoznih supstituta
jednake kvalitete
9. 11. AKCELERACIJSKA FUNKCIJA
Oituje se u snazi turizma da razvija odreena podruja (neko geografsko podruje ili
neka gospodarska djelatnost) bre od pojedinih gospodarskih djelatnosti.

Ako se eli iskoristiti akceleracijska funkcija na nekom geografskom podruju, potrebno je

odabrati primarnu orijentaciju gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim
prednostima i raspoloivosti resursa za turistiki razvoj (osobito klimatskih). Npr.
Barbados, Mauricius gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji
zamijenili turizmom.

Uz ubrzani razvoj geografskih podruja, turizam pomae i u ubrzanom razvoju pojedinih

gospodarskih grana. Npr. ekoloka proizvodnja hrane, vrhunskih vina i ekstradjevianskog
maslinova ulja, visokokvalitetno graevinarstvo, gradnja replika starih plovila, itd.

10. NEEKONOMSKE (DRUTVENE) FUNKCIJE TURIZMA

10. 2. SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU TURISTIKA DOKOLICA

Suvremeno industrijsko drutvo se zasniva na prenaglaavanju materijalnih dobara te se
naziva potroako drutvo. Izvor socijalnog identiteta pojedinca se premjeta iz
proizvodnje u potronju.

Radno vrijeme se u posljednjih sto godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno. Glavni faktor
koji na to utjee je usavravanje poslovnih procesa to dovodi do poveanja
proizvodnosti rada. Osim toga, radnici su organiziranom borbom s kapitalom ostvarili
pravo na rad, ali i pravo na slobodno vrijeme.
 U istraivanju turizma treba poi od njegove ishodine toke slobodnog vremena. U
teoriji slobodnog vremena postoji njegovo kvantitativno i kvalitativno odreenje.
Slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog poveanja u
odnosu na radno vrijeme. Kvalitativno koritenje slobodnim vremenom se zbiva u
podruju dokolice.

Slobodno vrijeme je vrijeme koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza (nije
potpuno slobodno jer obuhvaa i obiteljske i drutvene dunosti samo to su one
izdvojene iz organiziranog industrijskog rada).

Dokolicu ine trenuci koji su lieni i tih dunosti te se u njima pojedinac potpuno
preputa izboru koji je ovisan samo o njegovoj volji. Dokolica razumijeva kvalitetno i
produktivno provedeno slobodno vrijeme.
Svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica!

10. 3. SADRAJI SLOBODNOG VREMENA

imbenici kojima su odreene aktivnosti u dokolici:

Subjektivni imbenici Drutveni poloaj, obrazovanje, sposobnosti, steene navike

Objektivni imbenici Kulturno naslijee ue i ire okoline, aktualna ponuda i dostupnost
odreenih sadraja

ovjekovo ponaanje unutar slobodnog vremena:

Neproduktivno ponaanje Aktivnosti koje se iscrpljuju u unoenju promjena u slobodne trenutke

da bi se uspostavila prividna ravnotea izgubljena u radu i svladala
dosada. U njoj se ovjek emocionalne ne potvruje ve ispranjava.
Produktivno ponaanje Svijest o ovjeku koji sebe doivljava kao initelja. Moe se promatrati
i s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta.
Za osobe koje slobodno vrijeme provode na neproduktivan nain poveanje slobodnog
vremena ne znai pozitivnu stvar ve opasnost da se jo vie alijeniraju, dok za one koji
se u slobodnom vremenu ponaaju na produktivan nain e to predstavljati izuzetnu
korist. Za razliku od produktivnog ponaanja, neproduktivno ne pridonosi obogaivanju
ovjekove linosti, a dalje ni poveanju ekonomskog blagostanja.
Zakljuujemo da su turizam, slobodno vrijeme i turistika dokolica meuzavisne pojave.
Slobodno vrijeme otvara prostor za brojne aktivnosti u turizmu, a turistika dokolica je
kvalitativna komponenta slobodnog vremena.

10. 4. DRUTVENE (HUMANISTIKE) FUNKCIJE TURIZMA

KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA

Kulturna funkcija turizma omoguava ovjeku da upoznaje odreene kulturne vrijednosti

u turistikoj destinaciji te se njima koristi. Time turizam pridonosi poveanju ope
 naobrazbe i kulture ljudi. Time se zapravo isprepliu kulturna i obrazovna funkcija
turizma pa ih s pravom neki strunjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma.

Motivi zbog kojih turisti putuju su: upoznavanje kulturno-povijesnih vrijednosti neke
zemlje, aktivno sudjelovanje u odreenim kulturnim dogaajima ili razliiti oblici
obrazovanja (npr. uenje stranih jezika).

Posebno privlanu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna batina, a sve

znaajniju ulogu ima i izgradnja novih turistikih atrakcija. Drugo podruje atrakcije koje
pridonosi imidu destinacije su kulturni dogaaji.

Karakteristike tzv. kulturnih turista: natprosjenog obrazovanja, srednje i starije ivotne

dobi, iskusni putnici koji posjeuju vei broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja.

3 skupine kulturnih putnika:

Turisti motivirani kulturom
Turisti inspirirani kulturom
Turisti privueni kulturom
-5 15% turista, 5% lokalnog stanovnitva
-Motivirani i privueni odreenim kulturnim vrijednostima i
dogaajima
-Pr. odlazak na Dubrovake ljetne igre
-30% turista, 15% lokalnog stanovnitva
-Inspirirani odreenim kulturnim atrakcijama ili dogaajima, a
ne posebno lokalnom kulturom
-Mogu ih posebno privui predstave, koncerti izlobe
-Pr. koncert J. Carerasa u pulskoj Areni
-Privueni kulturom iako unaprijed ne planiraju posjet
kulturnim atrakcijama, ali ih posjeuju ako su im ponuene
tijekom odmora

Motivacija je kljuni element koji razlikuje kulturne od ostalih turista.

Prema tome su i kreirane definicije turizma:

Kulturni turizam obuhvaa sva putovanja koja ukljuuju posjete kulturnim atrakcijama
izvan stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doivljaja koja
zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca. (ATLAS European Association for Tourism
and Leisure Education)

Kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potranje
za objektima i sadrajima kulturnog karaktera. On ne znai samo putovanje u prolost
ve i upoznavanja sa suvremenim ivotom nekog grada ili turistikog prostora, posjet
nekoj kulturnoj priredbi, kazalinoj predstavi i sl. (Vukoni i avlek)

U razvoju kulturnog turizma danas prednjae veliki europski gradovi sa svojom kulturno
povijesnom batinom ili kulturnim dogaajima (pr.: Dubrovnik, Venecija, Rim, Be i sl.)
 Obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turistiko putovanje donosi
turistima nova znanja i spoznaje s razliitih podruja ivota. Ona je povezana sa
znatieljom ovjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turistiko putovanje.
Prema tome, obrazovna funkcija nadilazi interese i spoznaje turista vezane iskljuivo za
kulturne vrijednosti destinacije.

Teko je odvojiti obrazovnu funkciju od kulturne jer su veinom komplementarne.

Meutim, dobar primjer odvojene obrazovne funkcije je kongresni turizam.

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti nego je isto tako ope fiziko,
mentalno i socijalno blagostanje.

Zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjaih motiva turistikog kretanja i turizam

uvijek i u svim svojim oblicima manje-vie ima zdravstvenu funkciju.

Zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija turizma s neposrednim djelovanjem koja

izravno utjee na zdravlje i kondiciju ovjeka.

Dok je nekad bio osobito razvijen ljeilini turizam, danas se sve vie razvija
rehabilitacijski i zdravstveno preventivni.

Na temelju motivacije za poboljanjem zdravlja nastao je specifini oblik turizma

zdravstveni turizam.
Zdravstveni turizam je privremena promjena stalnog boravita pojedinca u odreeno
povoljno klimatski ili kupalino mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i
rehabilitacije.

Medicinski turizam pripada zdravstvenom turizmu, a obuhvaa razliite postupke

lijeenja, poput plastine kirurgije, stomatologije i sl.

U novije vrijeme je sve uestaliji pojam zdravstveno preventivnog turizma koji takoer
pripada zdravstvenom turizmu.
On se zasniva na medicinskim i drugim programima iji je cilj prevencija bolesti. U
Hrvatskoj su se pojavili 80-ih godina prolog stoljea pod nazivom MPAO medicinski
programirani aktivni odmori, a smatraju se preteom wellnessa.
 Wellness je cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaa sva podruja zdravog kretanja,
tjelesnog vjebanja, prehrane, oputanja i ovladavanja stresom do osjeaja ugode i
zadovoljstva.

Wellness programi:
o Alternativni i komplementarni programi lijeenja (akupunktura, kiropraktika, homeopatija)
o Sportsko rekreacijski i fitness-programi
o Programi tzv. autohtone kulture (ljeilini i duhovni tretmani poput tradicionalne
hrane, masae)
o Primjena prirodnih agensa (bilja, morskih trava, blata, cvijea)
o Relaksacija i pomlaivanje (joga, pilates)
o Programi duhovne obnove
o Kulturne atrakcije (upoznavanje povijesti, tradicije, kulturnih vrijednosti destinacije)

Prednosti u razvoju wellness turizma:

o Poticaj poduzetnitva u malim i srednjim poslovnim organizacijama; rast zapoljavanja

o Osnaenje destinacije zbog ukljuivanja znanja, ljudi i vjetina lokalne zajednice u
dizajnirane wellness proizvoda
o Bri ekonomski razvoj destinacije jer wellness-turisti troe vie
o Wellness turizam ukljuuje prirodne resurse to moe pomoi ouvanju okolia
o Moe biti pokretna snaga za diverzifikaciju i poboljanje kvalitete proizvoda
destinacije
o Moe biti uinkovita strategija za produenje sezone

Pr. poznatih zdravstvenoturistikih centara tzv. spa-turizma: Francuska, Belgija,

Njemaka, Austija, Italija, eka, Maarska, Slovenija.

Posebnu orijentaciju u wellness turizmu koji nadilazi okvire zdravstvenog turizma imaju
najrazvijenije mediteranske zemlje: Francuska, panjolska, Italija, Slovenija, Grka,
Hrvatska.

Slinu orijentaciju u razvoju wellness turizma imaju i destinacije zimskog sportskog

turizma u kojima je wellness vaan sadraj. To potvruju skijalini centri Austrije, Italije,
Francuske, vicarske, Slovenije, itd.
SPORTSKO REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA

Gotovo je svaki turizam ujedno i neka vrsta rekreacije, iako svaka rekreacija nije turizam.

Sportski turizam su aktivnosti sportaa, osoba koje se sportom bave iz rekreativnih

razloga, gledatelja i putnika, koje poduzimaju u mjestima izvan njihovog uobiajenog
mjesta boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u sportu,
praenju sporta i ostalog odmora motiviranog sportskim i poslovnim razlozima.
(UNWTO)

3 TIPA SPORTSKOG TURIZMA: (GIBSON)

Aktivni Putovanje radi sudjelovanja u sportu
Dogaajni Putovanje radi gledanja sporta
Nostalgini Putovanje radi posjeta sportskim atrakcijama poput stadiona i sl.

Bartoluci sportski turizam dijeli na natjecateljski sportski turizam, zimski i ljetni sportsko-
rekreacijski turizam. Natjecateljski podrazumijeva sudjelovanja u odreenim sportskim
natjecanjima, a u sudionike ubraja sportae, trenere, pomono osoblje te gledatelje.
Osnovna razlika izmeu zimskog i ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma se odnosi
najprije na mjesto ovih aktivnosti.

Ekonomski uinci turizma: (Bartoluci)

Izravni - Rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga na turistikom tritu.

- Valoriziraju se kao razlika prihoda i trokova realizacije navedenih usluga.

Neizravni - Teko ih je ili gotovo nemogue izraziti u financijskom obliku.

- Stvaraju ih turisti kojima je sport glavni motiv dolaska u destinaciju.

- Manifestiraju se kao motivacija za izbor turistike destinacije, produenje

turistike sezone, ublaavanje sezonskog karaktera u turizmu, poveanje
izvanpansionske potronje, unapreenje raznolikosti i kvalitete turistike
 ponude i sl.

Smatra se da je motiv sporta i rekreacije zastupljeniji u vrijeme predsezone i posezone.

Natjecateljski sportski turizam u RH se vee uz vee gradove Zagreb, Split, Rijeka,

Osijek, ali i manje gradove. Primjerice, meunarodni teniski turniri u Umagu i Zagrebu,
meunarodne jedriliarske regate (Split, Dubrovnik, Rovinj), meunarodni turnir u golfu
na Brijunima, turniri u konjikom sportu u Zagrebu i akovu i sl.

Hrvatska je unatrag nekoliko godina bila domain nekim veim sportskim dogaajima,
kao to je 21. svjetsko rukometno prvenstvo 2009.g. (Zagreb).

Takoer je za Hrvatsku znaajna organizacija natjecanja unutar Svjetskog skijakog skupa

(FIS) za ene koje se odravana Sljemenu od 2005.g., ali i za mukarce od 2008.g.

POLITIKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA

Politika funkcija turizma ogleda se u tome to turizam pridonosi miru i razumijevanju

meu ljudima.

Socijalna funkcija utjee na smanjenje socijalnih i klasnih razlika meu narodima, na

zbliavanje ljudi razliitih kultura, pa stoga ima vanu drutvenu ulogu.

10. 5. POVEZANOST DRUTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA

U prevladavanju pretjerano ekonomistikog umjesto humanistikog gledanja na turizam,

predlae se:

o Shvaanje turizma kao integralnog faktora sociokulturnog razvoja odreene sredine

o Ogranienje broja turista ukoliko previe posjetitelja dovodi do unitenja vrijednosti

koje su ih privukle

o Izraavanje osnovnih vrijednosti sredine, a ne samo onih koje se mogu prodati

 o Obrazovanje domicilnog stanovnitva i priprema za kontakt s turistima

o Obrazovanje turista i priprema za kontakt s domicilnim stanovnitvom

o Razvijanje

11. TURISTIKA POTRONJA I EKONOMSKI UINCI TURIZMA

11. 1. UVOD
Podaci UNWTO-a i WTTC-a za 2008.g.:

o meunarodni turistiki dolasci: 922 mil.

o prihod od meunarodnih kretanja: 944 mlrd. USD
o udio turizma u ukupnoj vrijednosti svjetskog izvoza robe i usluga: 6%
o udio turizma u ukupnoj vrijednosti svjetskog izvoza usluga: 30%
o zaposleni u sustavu turizma na globalnoj razini: 225 mil.
o udio turizma u svjetskom BDP-u: 9,6%

3 geografska podruja: receptivni, tranzitni, emitivni, pri emu najsnaniji ekonomski

utjecaj koji nastaje kao posljedica razvoja turizma imaju gospodarstva turistiki
receptivnih zemalja.

Turizam u sklopu nacionalnog gospodarstva ima najsnanije integracijsko djelovanje od

svih gospodarskih djelatnosti jer se ukupni ekonomski uinak turizma temelji na zbroju
parcijalnih uinaka gospodarskih djelatnosti koje ine turizam, ali i sinergijskog uinka
(dodane vrijednosti) koji proizlazi iz takvog povezivanja.

Nijedan ekonomski uinak turizma nije ostvariv ako prethodno nije ostvarena potronja
privremenih posjetitelja, odnosno turistika potronja.
11. 2. POJAM I OBILJEJA TURISTIKE POTRONJE
Pojam turistika potronja promatra se kao akt potronje pojedinca na razliite proizvode
i usluge u pripremi i realizaciji turistikog putovanja i boravka na odreenom turistiki
receptivnom podruju bez obzira na izvor sredstava za potronju.

Turistika potronja se vee iskljuivo uz privremene posjetitelje na nekom turistiki

receptivnom prostoru koji pripadaju skupini tzv. nerezidentnih potroaa (turista i
izletnika).

Turistika potronja se moe smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika

osobne potronje jer njezina realizacija u veini sluajeva nije uvjetovana nikakvom
vremenskom, ivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom prisilom
(jedini izuzetak: poslovna putovanja).

Turistika potronja je takoer u prostorno-geografskom smislu potpuno neograniena

jer su suvremena turistika kretanja u punom smislu rijei globalnog karaktera.

Sa stajalita makroekonomske analize, turistika potronja se moe definirati kao

diskrecijski dio osobne, finalne potronje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca
vezanih uz turistika putovanja.

Turistika potronja je osobna potronja jer uz zadovoljenje turistikih potreba, nuno

mora zadovoljavati i primarne, fizioloke potrebe. Ona se financira iz kunog budeta ili
primjerice iz institucije u kojoj je osoba zaposlena.
Turistika potronja pripada diskrecijskom dijelu osobne potronje to znai da njezina
realizacija nije uvjetovana nikakvim situacijskim imbenicima u kojima se pojedinac
nalazi i koji bi mu diktirali takvu potronju.

Turistika potronja je finalna potronja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez
mogunosti da se na temelju tih vrijednosti stvara neka nova (dodana) vrijednost.

Definicija Ekonomskog leksikona naglaava prostorni obuhvat u kojem su mjesto

stjecanja dohotka i mjesto realizacije turistike potronje razliiti, iz ega se generiraju i
razliiti ekonomski uinci:

Turistika potronja je dio nacionalnog dohotka, tj. osobne potronje, koji stanovnitvo
izdvaja za realizaciju turistikih putovanja u okviru zemlje i inozemstva.

2 segmenta turistike potronje:

Domaa - Ima relativno malen utjecaj na nacionalno gospodarstvo
- Steeni dohodak se zapravo preraspodjeljuje u okviru nacionalnog
prostora te migrira iz jedne prostorno-administrativne cjeline u drugu
Inozemna - Odljev dohotka iz gospodarskog sustava turistiki emitivne zemlje uz
 istodobni priljev dohotka i znatan utjecaj na gospodarstvo turistiki
receptivne zemlje

Prema Rjeniku turizma turistika potronja je ukupna potronja pojedinca na robe i

usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio ponajprije svoje turistike potrebe
bez obzira na to je li se akt potronje dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom
putovanja ili u turistikoj destinaciji.

Iz te definicije proizlazi da turistika potronja ima 3 faze:

U mjestu stalnog boravka Prije i nakon putovanja
Na putu Prema destinaciji i na povratku
U turistikoj destinaciji Ili vie njih ako je rije o turama
Turist je potroa par excellence jer s novcem steenim u mjestu stalnog boravka odlazi u prostorno
udaljeno i njemu nepoznato mjesto u kojem e privremeno boraviti i biti iskljuivo u funkciji
potroaa.

Razlike izmeu osobne i turistike potronje:

Obiljeja Potroa u mjestu Potroa na turistikom
stalnog boravka putovanju
Svrha potronje Preteno iz nude Preteno iz zabave
Stupanj utjecaja iracionalnih imbenika pri Nizak Visok
potronji
Poznavanje okoline u kojoj se troi Dobro poznaje okolinu Po pravilu ne poznaje
Spoznaja o razvijenosti ukupne ponude iroka Vrlo ograniena
Usporedba kvalitete prethodno koritenih Dobro poznata Oteana ili onemoguena
proizvoda i usluga s ponuenima
Poznavanje supstituta ponuenih proizvoda i Dobro poznate Malo poznate ili nepoznate
usluga
Stupanj orijentacije kod procjene vrijednosti Visok Nizak
za novac
Poznavanje vrijednosti lokalnog novca Vrlo visoko Vrlo nisko
imbenici turistike potronje:

Unutranji - Socioekonomski profil pojedinca

- Visina osobnog dohotka pojedinca i kuanstva, imovinsko stanje, veliina i

faza ivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja, radno mjesto, razvijenost
percepcije turista o drutvu, turizmu i njegovim mogunostima, osjeaj
osobne sigurnosti, motivacija, kulturna obiljeja, preferencije, navike, itd.
Vanjski - Utjecaji na pojedinca iz okruenja

- Cjenovna pozicioniranost destinacije na meunarodnom turistikom tritu,

razvijenost ponude i imid destinacije, trendovi u strukturi putovanja,
razvijenost marketinkih aktivnosti turistikih posrednika i destinacija,
kvaliteta i raspoloivost ljudskih resursa za potrebe turizma, sigurnost
putovanja, itd.
11. 3. OSTVARIVANJE, KLASIFIKACIJA I MJERENJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA
Ekonomski uinci turizma su promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turistiki
emitivnih, tranzitnih i turistiki receptivnih podruja kao posljedica kretanja i turistike
potronje, a u konanici i turistikog razvoja.
Zbog brojnih odnosa i pojava koji se generiraju turistikim kretanjima, ekonomske uinke
turizma nije mogue izolirano promatrati ve treba imati na umu da su oni u neraskidivoj
meuovisnosti s ostalim uincima koji se postiu razvojem turizma (drutveni,
kulturoloki, ekoloki, politiki, demografski, tehnoloki i ostali uinci).

IMBENICI UTJECAJA NA OSTVARIVANJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

imbenici okruenja na turistiki emitivnom prostoru

Utjeu na formiranje turistike potranje i generiranje turistike potronje, a posredno i

na ostvarivanje ekonomskih uinaka turizma na turistiki receptivnim podrujima
Opa obiljeja stanovnitva
Turistike potrebe i motivi
Raspoloivost slobodnog
vremena (dokolice)
Raspoloivost dohotka
Prometna povezanost i
razvijenost prometne
infrastrukture
Razvijenost mree turistikih
posrednika
Imid destinacije
Utjecaj medija
ivotni stil, navike, obiaji, tradicija, gravitacija prema turistiki
receptivnim podrujima slinih ili istih obiljeja, poznatost gastronomije,
poznavanje jezika
Stupanj socioekonomskog razvoja, razina urbanizacije i industrijalizacije,
razina oneienja, percepcija stanovnitva o turizmu i svijest o njegovim
mogunostima, stupanj razvoja rekreativnih aktivnosti u mjestu stalnog
boravka
Mogunost dobivanja i trajanje godinjeg odmora, poetak i zavretak
kolske i akademske godine, navike u koritenju slobodnih dana za kraa
putovanja
Visina dohotka po stanovniku, prosjena neto isplaena plaa, mogunost
izdvajanja za turistiku potronju, sklonost potronji, stupanj dohodovne i
cjenovne elastinosti
Prometna povezanost emitivnih centara s potencijalnim turistikim
destinacijama svim vrstama prijevoza, niskobudetne zrakoplovne
kompanije
Utjecaj posrednika na redistribuciju turistikih tokova, preferiranje
pojedinih destinacija zbog kapitalnih ulaganja posrednika, lojalnost
potencijalnih turista prema posrednicima
Pozitivan imid destinacije na emitivnom tritu, svijest o razvijenosti
turistike ponude u destinaciji
Promotivne kampanje turistikih destinacija, sudionika ponude i
posrednika, utjecaj medija na stvaranje percepcije potencijalnih turista o
nekoj turistikoj destinaciji, putopisi, reportae, publicitet

imbenici okruenja na turistiki receptivnim prostorima

Za razliku od prethodnih, izravno utjeu na visinu i strukturu turistike potronje, a u

zavrnici i na ostvarivanje ukupnih ekonomskih uinaka turizma
Geografska obiljeja Opa obiljeja prostora, klimatski, geomorfoloki, hidrografski
turistike destinacije elementi ponude, udaljenost od emitivnih trita, ouvanost okolia
Stupanj dostignutog Broj, raznolikost i stupanj razvoja turistikih atrakcija, prometna
turistikog razvoja povezanost i dostupnost, razvijenost ugostiteljskih kapaciteta, stupanj
destinacije razvoja dodatnih usluga, kvaliteta marketinkih aktivnosti
ivotni ciklus turistike Utjecaj faze ivotnog ciklusa destinacije (uvoenje, rasta, zrelost,
destinacije saturacija i opadanje) na privlaenje odreenih segmenata potranje,
poticanje kapitalnih ulaganja, cjenovno pozicioniranje te visinu i
strukturu turistike potronje
Struktura trita i cjenovno Struktura trinih odnosa (savrena konkurencija, monopol,
pozicioniranje destinacije monopolistika konkurencija, oligopol) meu srodnim sudionicima
turistike ponude, posebnost elitnih, egzotinih i dalekih destinacija
Kvaliteta radne snage Raspoloivost koliine ljudskih potencijala i stupanj njihova
obrazovanja, znanje stranih jezika, raunalna pismenost, razvijenost
obrazovnog sustava za potrebe turizma
Raspoloivost domaih U dovoljnim koliinama i zadovoljavajue kvalitete radi smanjenja
proizvoda i usluga odljeva sredstava iz lokalnog gospodarstva; postojanje domaih
supstituta
Uloga javnog sektora Sustav turistikih zajednica, Ministarstvo turizma, ostale dravne i
lokalne ustanove, promocija destinacije, osmiljavanje razvojnih
projekata, ulaganje u infrastrukturu, razvojni poticaji i subvencije
Osobna sigurnost Sustav primarne zdravstvene zatite, politika i drutvena stabilnost,
terorizam, kriminal, prostitucija, epidemije zaraznih bolesti,
uinkovitost policije

KLASIFIKACIJA EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

Prvi pristup:

Fiziki Kvantitativni pokazatelji razvoja (npr. broj ostvarenih noenja, obujam smjetajnih
kapaciteta)
Financijski Svi oni uinci koji se mogu izraziti u novanoj vrijednosti (npr. visina i struktura
turistike potronje, vrijednost BDP-a turizma u ukupnom BDP-u)
Drugi pristup:

Izravni (direktni) Nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja na regionalnoj ili nacionalnoj
razini kao posljedica izravne turistike potronje (npr. rast dohotka)
Neizravni Nastaju kao lanana reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih izravnih
ekonomskih uinaka turizma, za ije je raspoznavanje u praksi potreban protek
duljeg razdoblja (npr. rast cijena nekretnina)
Trei pristup:

Pozitivni - Rast prihoda subjekata turistike ponude po osnovi ostvarene turistike potronje
- Rast BDP-a
- Rast javnih prihoda od novca prikupljenog na osnovi naplaenih poreza i boravinih
pristojbi
- Rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma
- Rast izravnog i neizravnog zapoljavanja te restrukturiranje trita rada
- Rast poduzetnike aktivnosti
- Rast kapitalnih ulaganja
- Aktiviranje neprivrednih resursa
- Osnaivanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje
 - Poticanje opeg gospodarskog rasta i razvoja
- Rast ivotnog standarda lokalnog stanovnitva
Negativni - Neravnomjernost u ostvarivanju uinaka tijekom godine (sezonalnost)
- Rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja sezone (sezonska aprecijacija)
- Rast cijena proizvoda i usluga na turistiki receptivnim podrujima tijekom trajanja
sezone (sezonska inflacija)
- Rast cijena nekretnina na turistiki receptivnim podrujima (kontinuirano)
- Rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga zbog turizma
- Prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu
- Niska stopa povrata na kapitalna ulaganja
- Odljev novca iz destinacije zbog plaanja inozemnih zaposlenika
- Rast drutvenih trokova nastalih poticanjem razvoja turizma

Ostale podjele: registrirani i neregistrirani, vidljivi i nevidljivi, mjerljivi i nemjerljivi

ekonomski uinci.

MJERENJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

Glavna obiljeja turistikih kretanja su masovnost, prostorna disperziranost i raznolkost

prema vrstama i specifinim oblicima turizma.

Podaci o turistikoj potronji i ekonomskim uincima turizma su rezultat znanstveno

utemeljenih procjena, a ne preciznih izrauna.

Jednostavniji ekonomski uinci se kontinuirano prate i biljee u statistikim pregledima,

dok se oni sloeniji mjere kvartalno, godinje ili povremeno u sklopu posebnih
istraivanja.

Kod mjerenja fizikih ekonomskih uinaka turizma najee se istraivanje temelji na

brojenju fizikih jedinica primjenom tzv. naturalne metode.

Fiziki ekonomski uinci su:

o Ostvareni turistiki dolasci i noenja
o Broj odranih poslovnih skupova
o Broj uplovljavanja i broj putnika
o Registrirani posjetitelji vanijih turistikih znamenitosti i atrakcija
o Broj i struktura zaposlenih

Pokazatelji fizikih ekonomskih uinaka:

o Prosjean broj ostvarenih noenja po dolasku turista

o Sezonske oscilacije u kretanju fizikih pokazatelja (ostvareni dolasci i noenja)
o Iskoritenost ugostiteljskih kapaciteta
 o Iskoritenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata
o Opteretni kapaciteti pojedinih turistikih atrakcija, objekata i ostalih povrina

Za razliku od toga, izraun financijskih ekonomskih uinaka turizma je sloeniji, a odnosi

se na analizu gotovih izvjea, ali i provedbu sloeniji terenskih i desk-istraivanja.

Pokazatelji financijskih ekonomskih uinaka:

o Veliina i struktura turistike potronje

o Prihodi i rashodi sudionika turistike ponude i gospodarskih subjekata u funkciji

opskrbe gospodarskih djelatnosti koje izravno pruaju usluge privremenim
posjetiteljima

o Udio turizma u BDP-u

o Kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistikih

putovanja

o Kretanje veliine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima

o Kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta
poreza, prireza, troarina, doprinosa i dr.

o Prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravine pristojbe, kao i

pripadajui rashodi za promotivne i druge svrhe

o Visina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu

o Kretanje indeksa potroakih cijena ugostiteljskih usluga i usluga turistikih agencija

o Visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima, strunoj spremi i spolu

UNWTO je u suradnji s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD),

Europskom komisijom (EC), Ujedinjenim narodima (UN), Meunarodnim monetarnim
fondom (MMF), Eurostatom, Svjetskim vijeem za putovanja i turizam (WTTC) i drugim
relevantnim institucijama razvio sustav Turistike satelitske bilance (TSA) kao globalnog
sustava statistike za potrebe turizma.

Specifinost sustava TSA je u paralelnom voenju sa sustavom SNA (Sustav nacionalnih

rauna) iz ije se strukture, odnosno iz svakog pojedinog sektora izvlai samo ona
komponenta koja sadrava ekonomske uinke turizma i koja se uvrtava u strukturu TSA.
 Osnovni razlog ograniene primjene TSA je u dugotrajnom usklaivanju nacionalnih
statistikih sustava prema jedinstvenoj metodologiji kako bi ulazni podaci bili to
konzistentniji i toni.

Za RH je WTTC u suradnji s domaim institucijama do sada tri puta izradio TSA.

OGRANIENJA PRECIZNOG IZRAUNA EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

S obzirom na to da svaka zemlja posjeduje odreene gospodarske, geografske, drutvene

i administrativne specifinosti, u postupku kreiranja i voenja sustava turistike statistike
nekoliko je kritinih aspekata koji izravno utjeu na nekonzistentnost statistikih
pokazatelja turizma.

Razlike u motivima putovanja

Kategorija poslovnih putovanja u teko odvojiti poslovna putovanja od turistikih jer se

statistici turizma
Kategorija tranzitnih putnika
Kategorija izletnika
Kategorija posjeta rodbini i prijateljima
Kategorija domaih turista u svojim
sekundarnim rezidencijama
Kategorija studenata na studijskom
boravku i kategorija sportaa
poslovni ljudi veinu svog vremena provedenog na
putovanju ponaaju kao turisti
Nisu predmet obrade statistike turizma, ali ostvaruju
znatnu koliinu potronje upravo u djelatnostima koje
pruaju usluge privremenim posjetiteljima
Njihovi motivi putovanja jesu turistiki, ali njihov boravak
i potronja po pravilu nisu predmet statistike turizma
Skupina putnika koja veinom nema plaeni smjetaj pa
nisu ukljueni u statistiku turizma iako su znaajni u za
izvanpansionsku potronju
Njihovi motivi putovanja jesu turistiki, ali njihov boravak
i potronja po pravilu nisu predmet statistike turizma
Rijetko obuhvaeni statistikim izvjetajima iako je
primjerice studijski boravak naveden prema UNWTO-u
kao svrha putovanja

Domai ili inozemni turisti

Jedan dio turistike potranje iz zapadnoeuropskih zemalja posjeduje putovnicu turistiki

receptivne zemlje u koju putuje ili ima dvojno dravljanstvo to oteava klasifikaciju
turistike potranje na domau i inozemnu.

Utvrivanje turistikih prihoda oteava kategorija domaih turista na privremenom radu

u inozemstvu jer je njihova potronja putem kreditnih kartica ili nakon intervalutarne
promjene registrirana kao inozemna, dok je njihov boravak zabiljeen kao boravak
domaih turista.
Inozemni dolasci i noenja

Sukladno razlikama meu zemljama, ponajprije zbog geografskih obiljeja, voenje

statistike turistikih dolazaka i ostvarenih noenja uvelike se razlikuje.

Anketna istraivanja

Ogranienja tipina za anketna istraivanja: problem definiranja veliine

(reprezentativnosti) i strukture osnovnog skupa, prostorna i vremenska dimenzija
provedbe, problem subjektivnosti ispitanika i pogreaka pri ispunjavanju upitnika.

Koritenje prijevoznim sredstvom

Toan broj putnika poznat je u brodskom, eljeznikom i autobusnom prometu, dok je

statistiko praenje putnika koji dolaze osobnim automobilom uvelike oteano.

Obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu

Rijetke su gospodarske djelatnosti koje na izravan ili neizravan nain svojom aktivnou
ne sudjeluju u turizmu, ali isto tako gotovo da i ne postoje djelatnosti gospodarstva koje
su potpuno ovisne o turistikim kretanjima (osim turistikog posrednitva).

Tretman sive ekonomije

Siva ekonomija se odnosi na onaj dio gospodarske aktivnosti koji ostaje neregistriran u
monetarnim, fiskalnim i drugim sustavima.
Siva ekonomija i ilegalno zapoljavanje primarno zakidaju dravni proraun, ali isto tako
injenica je da dovode slubeno registriranu radnu snagu i poduzetnike u podreen i
cjenovno nekonkurentan poloaj (nelojalna konkurencija).

Vremenski razmak

Odnosi se na vremenski raskorak izmeu trenutka kad je neko istraivanje zapoelo i

kada su se poeli prikupljati podaci i trenutka kada je ono zavreno i objavljeno.

11. 4. ANALIZA OSNOVNIH FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA RH

Za analizu fizikog turistikog prometa obuhvaeno je razdoblje od 1965.g. kada je u
Hrvatskoj veliki val izgradnje hotelskih objekata (1968. 1972.) bio tek u pripremnoj fazi,
dok se za analizu financijskog turistikog prometa koriste podaci za razdoblje od 1999. do
2008.g., odnosno one godine za koje su provedena istraivanja.
ANALIZA FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

U analizi fizikih pokazatelja ostvarenog turistikog prometa u pravilu se polazi od

utvrivanja trenutanog stanja u odnosu na prethodnu godinu, prosjek proteklog 10-
godinjeg razdoblja te rekordne pokazatelje u proteklom razdoblju.

Tako su od osamostaljenja RH takve kvantitativne analize najee usmjerene na

usporedbu najnovijih pokazatelja s onima koji su ostvareni 1980.g. kada su statistiki
podaci razvoja turizma u RH dosegnuli najviu razinu.

1987.g. RH je ostvarila 10,5 mil. turistikih dolazaka, a 2008.g. 11,3 mil.

U pogledu ostvarenog broja noenja rekord dri 1986.g. sa 62,8 mil. noenja, dok taj broj
za 2008.g. iznosi 57,1 mil.

Kad je rije o smjetajnim kapacitetima, rekordna godina po broju raspoloivih postelja

odnosno kamp-mjesta bila je 1988.g. u iznosu od oko 930 000 postelja/kamp-mjesta, a
za 2008.g. 970 000.

ANALIZA OSTVARENOG TURISTIKOG PROMETA

Pod turistikim prometom razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma: broj

ostvarenih dolazaka i noenja turista, prosjean broj noenja po dolasku turista,
vremenska i prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i noenja, strukturna
obiljeja potranje i njihovih turistikih kretanja.

Ukupan broj dolazaka turista ne znai ujedno i ukupan broj turista koji su boravili na
podruju RH u odreenom razdoblju. U sluaju promjene mjesta ili objekta u kojem
turist privremeno boravi, njegov e se boravak biljeiti svaki put, ime se podaci o broju
ostvarenih dolazaka turista multipliciraju i ne odgovaraju stvarnom broju turista. Zbog
toga je broj turista uvijek manji od broja ostvarenih dolazaka turista.

Od 1965.g. do 2008.g. RH je ostvarila rast ukupnog broja dolazaka turista po prosjenog

godinjoj stopi od 3,2%, u posljednjih deset godina po 9,1%, a u posljednjih pet po 4,7%.

Trend kretanja u cijelom tom razdoblju je doivio nekoliko padova zbog vie razloga, ali
5 najvanijih su:
o Ulazak Hrvatske kao turistiki receptivne zemlje u fazu zrelosti (1987.)
o Poetak tranzicijskog razdoblja (od 1989.)
o Domovinski rat (1991. 1995.)
o Duboka recesija na velikim turistiki emitivnim tritima (1999.)
o NATO-va operacija na Kosovu (1999.)
 Za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih noenja turista je pouzdaniji
pokazatelj razvoja turizma jer ne postoji mogunost viestrukog registriranja.
Ograniavajui imbenik preciznog voenja statistike broja ostvarenih noenja je
nemogunost registriranja svih ostvarenih noenja na podruju RH (zbog postojanja sive
ekonomije). Zbog toga je stvaran broj ostvarenih noenja vei od onoga koji je registriran
u statistikim izvjetajima.

Od 1965.g. do 2008.g. RH je ostvarila rast broja noenja turista po prosjenoj godinjoj

stopi od 2,8%, u posljednjih deset godina po 8,6%, a u posljednjih pet po 4,6%. Kao ni
kod broja ostvarenih dolazaka turista, ni trend kretanja broja ostvarenih noenja nije bio
konstantno uzlazan zbog prethodno spomenutih razloga.

S aspekta vremenske distribucije ostvarenih noenja turista tijekom godine oekivano je

da je najvei broj noenja u RH ostvaren u ljetnim mjesecima.

U srpnju i kolovozu ostvareno je 35,4 mil. ili 62% ukupno ostvarenih noenja 2008.g.

U razdoblju od listopada do svibnja realizirano je 8,6 mil. ili 15% ukupno ostvarenih
noenja 2008.g

Glavni uzroci sezonalnosti turistikih kretanja su klimatski initelji koji obiljeavaju glavni
turistiki resurs (Jadransko more) i ograniavaju njegovo cjelogodinje maritimno
koritenje, kao i navike europskih turista u koritenju godinjih odmora tijekom ljetnih
mjeseci.

Posljedice jake koncentracije turistikog prometa:

Negativne Sezonsko poslovanje brojnih objekata, problematika sezonskog zapoljavanja,

neiskoritenost turistiki receptivni kapaciteta izvan sezone, pritisak na aprecijaciju
domae valute, sezonski rast cijena, guve u prometu, stvaranje goleme koliine
otpada, buka
Pozitivne Mogunost da se u razdoblju izvan turistike sezone priroda regenerira te sanira
teta, mogunost nesmetane izgradnje, ureenje objekata infrastrukture, javnih
povrina, itd.

S aspekta prostorne distribucije ostvarenih noenja turista, oekivano je da je najvei

broj noenja ostvaren u primorskim krajevima zbog blizine mora.
U 2008.g. u primorskim mjestima ostvareno je 93,8% noenja turista u RH, a u
preostalom (neprimorskom) dijelu ostvareno je 6,2% u emu Grad Zagreb sudjeluje sa
2,1%. Time je potvrena tzv. jadranska orijentacija Hrvatske u razvoju turizma.

Promatrajui noenja turista prema zemljama iz kojih dolaze, 2008.g. 88,7% svih noenja
u RH ostvarila je turistika potranja iz inozemstva to znai da u prosjeku na jedno
noenje domaih turista dolazi gotovo devet noenja stranih turista.
 Turisti iz Njemake su ve dugi niz godina najbrojniji, a u 2008.g. ostvarili su 11 mil.
(19,2%) noenja.

97,9% (56 mil.) noenja 2008.g. su ostvarili turisti iz Europe, dok je samo 2,1% (1,2 mil.)
ostvareno na temelju boravka turista iz skupine tzv. neeuropskih zemalja (najvie SAD i
Japan).

Praenjem noenja turista prema nainu organizacije putovanja utvruje se u kojoj mjeri
turisti u RH dolaze individualno, a koliko organizirano koritenjem turistikih posrednika.

Prema podacima za 2008.g. 36,3 mil. ili 63,6% noenja je ostvareno na osnovi boravka
individualnih turista, dok je 20,8 mil. ili 36,4% ostvareno posredovanjem turistikih
posrednika. Takvim se pokazateljima RH svrstava u kategoriju preteito individualnih
trita.

to se tie vrste smjetajnih objekata, turistiki posrednici uvelike preferiraju poslovanje

s hotelskim objektima i turistikim naseljima, dok su kampovi i privatni smjetaj u svom
poslovanju u vie od 80% orijentirani na individualno trite.

Za izraun prosjene duljine boravka turista najbolji pokazatelj je prosjeni broj noenja
po jednom dolasku turista koji se dobiva dijeljenjem broja ostvarenih noenja s brojem
ostvarenih dolazaka turista.

Ako se taj pokazatelj za 2008.g. ralani po europskim zemljama iz kojih turisti dolaze iz
RH dobije se ovakav redoslijed: turisti iz Rusije 8,3 noenja po jednom dolasku, turisti iz
Nizozemske 7,9, turisti iz Danske 7,3, turisti iz Njemake i Ukrajine 7,1. Godinji prosjek
za 2008.g. iznosio je 5,1 noenje po jednom dolasku turista u RH.

ANALIZA SMJETAJNIH KAPACITETA

Jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na odreenom podruju je obujam

smjetajnih kapaciteta u svim vrstama objekata, a mjeri se s 3 pokazatelja: broj objekata,
broj soba i apartmana te broj postelja u tzv. vrstim objektima, kamp mjesta u
kampovima i kampiralitima te broj vezova u lukama nautikog turizma.

U razdoblju od 1965.g. do 2008.g. prema podacima o broju postelja odnosno kamp

mjesta u RH obujam ukupnih smjetajnih kapaciteta je rastao po prosjenoj stopi od 3%.
Do Domovinskog rata ta stopa je iznosila 4,6%, a nakon njega 2,9%.

U RH se objekti za smjetaj dijele na kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turistika

naselja, turistiki apartmani, pansioni, moteli, kampovi) i privatne (sobe, apartmani, kue
za odmor, seoska domainstva, kamp-jedinice u kuanstvima).
 Prema strukturi broja postelja/kamp-mjesta u 2008.g. prevladava privatni smjetaj sa
46,9%, slijede kampovi sa 22,6%, hoteli s 12,5%, turistika naselja s 5% te ostali objekti s
udjelom od 15,5%.

RH nema povoljnu strukturu smjetajnih kapaciteta jer je zastupljenost kvalitetnijih, a

time i sadrajnijih objekata (poput hotela) premala. Upravo takvi objekti privlae
potranju vie platne sposobnosti koja e zbog dodatnih sadraja u prosjeku dulje
boraviti u tim objektima im se smanjuje sezonski karakter poslovanja i postiu bolji
uinci.

U pogledu vremenske koncentracije u turistikoj sezoni, oekivano je da svi objekti nisu

otvoreni tijekom cijele godine, ve da su svoje poslovanje koncentrirali na one mjesece
koji im omoguuju rentabilno poslovanje.

Najvee oscilacije prema podacima iz 2008.g. imaju kampovi od kojih tek 1,6% posluje
tijekom cijele godine, turistika naselja 15,6%, privatni smjetaj 26%, dok hoteli imaju
najmanje oscilacije te ih 36,9% posluje cijele godine.

U pogledu prostorne distribucije smjetajnih kapaciteta u RH, najvei broj smjetajnih

objekata je lociran na priobalnom prostoru uz Jadransko more.
2008.g. 96,9% odnosno 939 000 postelja/kamp mjesta se nalazilo u priobalnim
upanijama, dok je 3,1% odnosno 30 000 smjeteno u upanijama koje nemaju izlaz na
more.

Kada je rije o gustoi smjetajnih kapaciteta u priobalnom prostoru, tada se moe

konstatirati da je ona via u sjeverozapadnom nego jugoistonom dijelu Hrvatske to je
posljedica ponajprije blizine turistiki emitivnih podruja i bolje prometne povezanosti u
proteklom razdoblju.

U apsolutnim vrijednostima, Istarska i Primorskogoranska upanija prednjae sa oko

450 000 postelja.

Uz ostvarene prihode i dobit, jedan od kljunih pokazatelja uspjenosti poslovanja je i

izraun prosjene iskoritenosti (popunjenosti) nekog objekta, prijevoznog sredstva ili
povrine koji imaju fiksni kapacitet.

Dva su mogua prikaza iskoritenosti kapaciteta: u danima (ukupno ostvarena noenja se

dijele s raspoloivim kapacitetima u promatranom razdoblju) i u postocima (ukupno
ostvarena noenja se u promatranom razdoblju se mnoe sa 100 i podijele s umnokom
raspoloivih kapaciteta u promatranom razdoblju i brojem dana toga razdoblja).
 Na godinjoj razini u 2008.g. ukupni smjetajni kapaciteti Hrvatske u cijelosti su bili
popunjeni neto vie od 68 dana, odnosno 18,6%. Hotelski objekti su bili iskoriteni
prosjeno 130,2 dana, turistika naselja 101,7, kampovi 61, a privatni smjetaj 36,1 dan.

11. 5. ANALIZA OSNOVNIH FINANCIJSKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA RH

U analizi financijskih pokazatelja razvoja turizma pristupa se utvrivanju obujma i
strukture turistike potronje, prosjene dnevne potronje po turistu, udjelima i strukturi
potronje po zemljama iz koje sredstva potjeu, visine turistike potronje rezidentnog
stanovnitva u inozemstvu, udjela turizma u BDP-u zemlje itd.

Za analizu financijskog turistikog prometa koriteni su podaci za razdoblje od 1999.g. do

2008.g.

TURISTIKA POTRONJA

Premda je u RH ve tri puta realiziran projekt izrade TSA, toni podaci o visini i strukturi
turistike potronje su i dalje velike nepoznanice.
Kako bi se barem okvirno utvrdila veliina turistike potronje i proniknulo u njezinu
strukturu, Institut za turizam iz Zagreba u prosjeku svake tri godine provodi anketno
istraivanje TOMAS Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj koje je do sada uspjeno
provedeno 8 puta.

2007.g. prosjena dnevna potronja po jednom anketiranom turistu iznosila je 55,48.

U ljeto 2007.g. najveu potronju su ostvarili turisti iz UK i Rusije, a najmanju iz Poljske i

domai turisti.

Kada je rije o prosjenoj dnevnoj potronji turista na podruju pojedinih primorskih

upanija, na prednjai Dubrovako-neretvanska sa 87,91, Istarska sa 59,90, dok je na
zaelju Zadarska sa 43,40.

U istraivanju prosjene dnevne potronje turista po pojedinim vrstama smjetajnih

objekata dolo se do rezultata da su najvei potroai turisti odsjeli u hotelima s
prosjenom dnevnom potronjom od 89, slijede ih turisti u turistikim naseljima sa 66,
privatnom smjetaju sa 49, dok su najslabiji odsjeli u kampovima sa potronjom od 38.
Nadalje, dnevna potronja nautiara iznosi oko 100.

TURISTIKI PRIHODI I RASHODI PO OSNOVI INOZEMNOG TURIZMA

Statistika kretanja turistikih prihoda i rashoda po osnovi meunarodnih turistikih

kretanja vodi se u okviru platne bilance HNB-a.
 Kako se u RH roba i usluge mogu platiti jedino u hrvatskoj nacionalnoj valuti, za sve
privremene posjetitelje koji raspolau devizama namijenjenim turistikoj potronji u
Hrvatskoj neizbjean je postupak konverzije valuta (intervalutarne transakcije). Sukladno
tome, u strukturi vrijednosti izvoza usluga nalazi se ukupna vrijednost intervalutarnih
transakcija koje su inozemni posjetitelji izvrili kako bi dobili kunska sredstva plaanja jer
se pretpostavlja da su namijenjeni turistikoj potronji.

S druge strane, u strukturi vrijednosti uvoza usluga nalazi se ukupna vrijednost

intervalutarnih transakcija koje je rezidentno stanovnitvo obavilo u financijskim
institucijama kako bi dobilo devizna sredstva plaanja za potrebe financiranja turistikih
putovanja u inozemstvo.
Ukupna vrijednost intervalutarnih transakcija koje su inozemni posjetitelji RH ostvarili
radi dobivanja kuna u 2008.g. procijenjena je na 7,46 mlrd. , dok je pripadajua
vrijednost intervalutarnih transakcija koje su graani RH izvrili za putovanja u
inozemstvo procijenjena na 766 mil. .

Prema tome neto izvoz usluga po osnovi inozemnih turistikih kretanja iznosi 6,69 mlrd.
. Prosjena godinja stopa rasta neto izvoza usluga za razdoblje od 1999.g. do 2008.g.
iznosi 16,8%. Nadalje, 2008.g. RH je neto izvozom usluga uspjela pokriti 61% negativnog
salda robne razmjene s inozemstvom, dok je prosjek tog pokria u razdoblju od 1999.g.
do 2008.g. iznosio 65%.

UDIO TURIZMA U BDP-u

Udio turizma u BDP-u izraunat je kao udio prihoda od inozemnog turizma u ostvarenom
BDP-u Republike Hrvatske.

2008.g. turizam na izravnoj osnovi u BDP-u RH sudjeluje s 12,1%, dok je vrijednost

neizravnih uinaka koju treba pribrojiti procijenjena na 13,4%, to ukupno iznosi 25,5% ili
u apsolutnom iznosu oko 73,2 mlrd. HRK.

12. IZVORI I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAIVANJU TURISTIKIH

TRITA

12. 2. OBILJEJA ISTRAIVANJA TURISTIKIH TRITA

Istraivanje turistikih trita je istraivanje svih elemenata koji se odnose na trite
turizma i putovanja.
 Proces istraivanja trita je logian redoslijed postupaka to ih treba provesti da bi se
dolo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomau prilikom odluivanja u trinom
poslovanju:
o Definiranje problema i ciljeva istraivanja
o Odreivanje izvora podataka i vrste istraivanja
o Metode i formulari za prikupljanje podataka
o Odreivanje uzorka i prikupljanje podataka
o Analiza podataka i interpretacija rezultata
o Sastavljanje izvjetaja

Najei elementi istraivanja turistikih trita su tendencije trinih kretanja, prognoze

prodaje, projekcije, poslovne analize, utvrivanje trinih udjela, istraivanje i razvoj,
strategije marketinga i prodaje.

Vrste istraivanja prema ciljevima na koje je usmjereno:

Izviajno - Svrha: dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja
pojave, situacije ili dogaaja na turistikom tritu
- Primjenjuje se kad je predmet istraivanja relativno nepoznat, a hipoteze
nisu ili ne mogu biti jasno definirane
Opisno - Istrauje uestalost i obiljeja neke pojave ili populacije
- daje odgovore na glavna pitanja s kojima se susreemo u trinom
poslovanju (tko, to, kada, gdje, kako)
Uzrono - daje objanjenje za neki dogaaj, tj. istrauje uzronu povezanost izmeu
aktivnosti kojima djelujemo i reakcije koje one izazivaju

Vrste istraivanja s obzirom na karakter podataka:

Kvantitativno Istraivanja koja rezultiraju podacima koji se daju brojano izraziti (npr. broj
turistikih dolazaka)
kvalitativno Istraivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istrauju i rezultiraju
podacima koji se mogu izraziti opisno, a ne brojano (npr. motivi dolaska turista)

12. 3. IZVORI PODATAKA U ISTRAIVANJU TURISTIKIH TRITA

2 perspektive istraivanja i praenja turistikog trita:

Istraivanje u uem Problemski orijentirana istraivanja jednokratna; projektno orijentirana

smislu usmjerena na identificiranje, razumijevanje i rjeavanje konkretnih
trinih problema
Istraivanje u irem Kontinuirana i sustavna istraivanja koja slue sagledavanju vlastitog
smislu poloaja i opih kretanja na turistikom tritu kao podloga za tekue
poslovanje u dugoronijem razdoblju
 Marketinki informacijski sustav (MIS) je organizirani niz postupaka i metoda kojima se
kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, uvaju i
distribuiraju informacije koje slue poslovnom odluivanju.

Za potrebe marketinkih informacijskih sustava u turizmu (MIST) i problemski

orijentiranih istraivanja na raspolaganju su dvije osnovne vrste podataka: iz primarnih i
sekundarnih izvora.

Primarni podaci su izvorna opaanja koja se prikupljaju za potrebe rjeavanja konkretnog

trinog problema i to u sluajevima kad su raspoloivi sekundarni izvori podataka
ogranieni, neodgovarajui ili zastarjeli.Potreba za prikupljanjem primarnih podataka u
turizmu je vrlo izraena jer se velik dio problema u istraivanju trita odnosi na motive,
stavove, zadovoljstvo, percepcije i druga obiljeja turista koja ne postoje u sekundarnim
podacima.

Sekundarni podaci su prikupljeni i zabiljeeni prije, u nekom drugom istraivanju i za

neku drugu svrhu. S gledita istraivaa koji sada provodi istraivanje i slui se
sekundarnim podacima to su povijesni podaci i za sadanjeg istraivaa ne zahtijevaju
kontakt s ispitanicima ili subjektima istraivanja.

12. 4. METODE PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA

METODA PROMATRANJA

Promatranje je proces uoavanja i biljeenja injenica ili dogaaja bez postavljanja

pitanja osobama ije se ponaanje prati.
Promatranje koje se provodi uz pomo tehnikih ureaja se obino naziva snimanje, dok
se promatranje koje provodi ovjek uz pomo svojih osjetila naziva sustavno
promatranje.

Obiljeja promatranja:
o Slui usvajanju novih spoznaja
o Zauzima odreeno mjesto u projektu istraivanja trita
o Provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan
o Usmjereno je prema odreenom objektu
o Rezultati promatranja se biljee
o Promatra je struno osposobljen za posao promatranja
o Obiljeja snimke se mogu kontrolirati
TEHNIKE PROMATRANJA:

Prirodna i umjetno stvorena situacija
Primjetno i neprimjetno
Promatranje u prirodnoj situaciji je na mjestu i u vrijeme kad se
odreeni dogaaji redovito i zbivaju, dok umjetnu situaciju stvara
istraiva.
Ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponaanje
biljei.
 Strukturirano i nestrukturirano Ovisno o tome dobiva li promatra precizne instrukcije o tome to i
kako treba promatrati.
Izravno i neizravno Kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet
promatranja izravno.
Kad promatranje biljei fizike tragove nekog dogaaja neizravno.
Osobno i s pomou raunala Ovisno o tome temelji li se na koritenju osjetila ili tehnikih ureaja.
Metoda promatranja se uglavnom primjenjuje u sluajevima kada se drugom metodom
istraivanja ne bi mogli dobiti eljeni podaci. esto se kombinira s ispitivanjem.

Prednosti - Biljee se dogaaji koji su se zaista dogodili

- Najee se ne trai privola osoba koje se promatraju
- Objektivnost podataka jer je utjecaj promatraa uklonjen
- Visoka preciznost rezultata
Nedostaci - Ogranieno na biljeenje u sadanjem vremenu, ne mogu se istraivati protekla zbivanja
i budua kretanja
- Promatranje je ogranieno na injenice, situacije, zbivanja
- Vrlo teko promatrati pojave ije je trajanje dugako
- Neke je dogaaje nemogue promatrati s obzirom na mjesto na kojem se dogaaju
- Visoki trokovi

METODA ISPITIVANJA

Metoda ispitivanja se sastoji u postavljanju pitanja osobama od kojih prikupljamo

podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku.

Vrste ispitivanja s obzirom na oblik komuniciranja: osobno, telefonom,

potom/Internetom.

Vrste ispitivanja s obzirom na strukturiranost pitanja: strukturirana (dihotomna) pitanja,

viestruki izbor, otvorena pitanja.

Vrste ispitivanja s obzirom na prikrivenost ciljeva: neprikriveni i prikriveni ciljevi.

Najrairenija metoda za prikupljanje primarnih podataka.

Prednosti - Svestrana mogunost primjene (tko, kako, kada, gdje, zato)

- Otkriva kvantitativna i kvalitativna obiljeja u sadanjosti, dijelom u prolosti i
budunosti
- Relativna brzina prikupljanja podataka
- Relativno niski trokovi u usporedbi s metodom promatranja, ali i dalje skupa
metoda
Nedostaci - Proizlaze iz nazonosti ljudskog imbenika:
Organizatora (pogreke u biranju jedinice uzorka i obradi rezultata)
Ispitanika (odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika, pristranost u
odgovoru)
 Anketara (pogreke koje nastaju interakcijom s ispitanicima objektivnost,
neutralnost, pogreke u biljeenju rezultata, pogreke koje nastaju neradom
anketara)

12. 5. SEKUNDARNI PODACI ZA POTREBE POSLOVNOG ODLUIVANJA U TURIZMU

Prednosti - Jeftinije nego prikupljanje primarnih podataka
- Ako su dostupni, mogu se mnogo bre prikupiti nego primarni
- Dostupni su za neke pojave za koje inae pojedini korisnik ne bi mogao prikupiti
primarne podatke
- objektivnosti
Nedostaci - najei razlozi koji umanjuju vrijednost i mogunost iskoritavanja sekundarnih
podataka:
jedinica mjere
definicija razreda, skupine
zastarjelost podataka
- pitanje tonosti podataka
- problem subjektivnosti i pristranosti institucija i osoba koje publiciraju podatke
- problem to nema kontrole nad informacijama koje se objavljuju na internetu
IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA U TURIZMU

2 osnovne vrste sekundarnih izvora podataka prema mjestu gdje se nalaze podaci, odnosno
prema subjektu koji ih vodi:

o interni ili unutranji

o eksterni ili vanjski

Interni ili unutranji izvori sekundarnih podataka:

o podaci dobiveni na osnovi praenja raunovodstveno-financijskog poslovanja

organizacije
o podaci dobiveni na osnovi ekonomske analize poslovanja
o podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika
o podaci dobiveni na osnovi analize izvjea revizorskih tvrtki o poslovanju poduzetnika

Vanjski ili eksterni izvori sekundarnih podataka: (postoje na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj
razini)

o podaci objavljeni u publikacijama meunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD,

EU)
o podaci objavljeni u publikacijama nacionalnih dravnih zavoda za statistiku
o podaci objavljeni u publikacijama drugih dravnih organizacija i ureda
o podaci objavljeni u publikacijama turistikih organizacija i udruenja
o podaci objavljeni u svjetski priznatim znanstvenim asopisima
o podaci dobiveni putem istraivakih aktivnosti postojeih instituta
 o podaci raspoloivi u posebnim bankama podataka

12. 6. METODE PRIKUPLJANJA SEKUNDARNIH PODATAKA

Informacije s dravnih - Formular o ulasku u zemlju, formular o izlasku iz zemlje koje
granica popunjavaju turisti na graninim prijelazima

- Prednosti: niski trokovi, brzina, trenutana raspoloivost podataka

- Nedostaci: manjak kontrole, tekoe pri prikupljanju zbog

pomanjkanja odgovarajueg prostora, neadekvatan nain prikupljanja
Ispitivanja na granici - Prikupljanje informacija o turistima na odabranom uzorku i odabranim
graninim prijelazima

- Osobni intervju ili podjela anketnih upitnika

- Prednosti: izravno prikupljanje podataka, tonost, mogunost

prikupljanja detaljnijih informacija, mogunost odreivanja eljenog
vremena prikupljanja podataka

- Nedostaci: visoki trokovi, potreba za educiranim ispitivaima, sloeni

postupak uzorka koji moe zajamiti pouzdanost podataka, niski
postotak vraenih anketnih upitnika
Metoda voenja dnevnika - Izbor ispitanika, prije ili na poetku njihova putovanja koji e voditi
dnevnik za vrijeme boravka u destinaciji
- Pogodno za prikupljanje podataka o potronji i aktivnostima turista

- Prednosti: izravno prikupljanje podataka, tonost, detaljniji podaci,

manji trokovi nego u prethodnim vrstama
- Nedostaci: tekoe pri odabiru turista koji e biti spremni voditi
dnevnik, neizvravanje preuzetih obveza, utjecaj voenja dnevnika na
ponaanje turista
Ispitivanja u prijevoznim - Prednost: kad je turistima na raspolaganju samo jedan oblik prijevoza
sredstvima za dolazak u destinaciju pouzdanost podataka koja moe biti
ekvivalentna ispitivanjima na granici

- Nedostatak: nedovoljna pouzdanost podataka ako su turistima na

raspolaganju alternativni oblici prijevoza
Ispitivanja na popularnim - Na mjestima gdje se oekuje vei broj turista
turistikim lokacijama
- Prednost: ako na tim mjestima moemo nai turiste koji predstavljaju
eljeni uzorak, onda je ova metoda pogodnija od ispitivanja na granici

- Nedostaci: nedovoljna pouzdanost ispitanog uzorka, nepokrivanje

iskustava za vrijeme cijelog putovanja
Ispitivanja u smjetajnim - Prikupljanje podataka na uzorku odabranih turista u odabranim
objektima smjetajnim objektima putem intervjua ili anketnog upitnika

- Prednosti: prevladava ili znatno smanjuje mogunost dvostrukog

intervjuiranja, prikupljanje preciznijih informacija, jednostavnost
provoenja

- Nedostaci: visoki trokovi, nepokrivanje iskustava za vrijeme cijelog

boravka, neobuhvaanje turista u privatnom smjetaju, nunost
kooperativnosti osoblja smjetajnih objekata
Modeli potronje - Kompjuterske simulacije potronje turista u destinaciji

- Najei inputi su broj dolazaka turista po zemljama podrijetla i svrsi

putovanja te procjene potronje po pojedinim segmentima i tipu
turista

- Prednosti: jeftina, ne zahtijeva sjeanje turista na detalje vezano uz

potronju, povezuje potronju s tipom turista i mjestom boravka

- Nedostaci: potreba za velikim brojem kvalitetnih informacija, nunost

da istraivai temeljito poznaju nain praenja turistike potronje,
zahtjevna kompjutorska podrka
Izvjetaji o poslovanju - Zasniva se na mjesenim izvjetajima smjetajnih objekata
smjetajnih objekata
- Prednost: pouzdanost

- Nedostatak: nunost postojanja vrstog dogovora sa smjetajnim

objektima o dostavljanju potrebnih podataka, neredovitost u
dostavljanju podataka, vremenski i ljudski resursi potrebni za izradu
izvjea
Istraivanje turistike - Prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljejima turistike ponude
ponude intervjuiranjem menadera ili vlasnika ili slanjem anketnih upitnika
potom na njihove adrese

- Prednosti: fleksibilnost, visoka pouzdanost prikupljenih podataka

- Nedostaci: visoki trokovi, nizak povrata anketnih upitnika, nunost

potpune suradnje menadera ili vlasnika

12. 7. MEUNARODNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA

Najvaniji izvori na meunarodnoj razini su sljedee publikacije: publikacije UNWTO-a,
publikacija OECD-a, publikacije IPK Internationala, publikacija F.U.R.-a, publikacija PATA-
e, publikacije Tourism Intelligence Internationala, publikacije WTTC-a, Economic
Intelligence Unit Industry Forecasts.
 Prikaz problematike kojom se bave neke od vanijih publikacija:

o Ljetopis turistike statistike podaci o ukupnim dolascima i noenjima inozemnih

turista i posjetitelja prema zemljama prebivalita i vrstama smjetajnih objekata

o Saet prikaz turistike statistike za svaku zemlju daje petogodinju seriju vanih
turistikih indikatora i podataka

o Barometar turistikih kretanja (UNWTO) tri dijela: podaci o dolascima, noenjima,

prihodima i zranom prometu u tekuoj godini za veinu meunarodnih turistikih
destinacija

o Istraivanje svjetskog i europskog turistikog trita (IPK International) na osnovi

ega je stvorena najvea svjetska baza o turistikim kretanjima i ponaanju turista na
europskom, azijskom i amerikom turistikom tritu

o Godinje istraivanje njemakog turistikog trita (F.U.R.) godinja analiza

turistikog ponaanja Nijemaca

12. 8. NACIONALNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA

Ustanove u RH koje se bave istraivanjem i praenjem turistikih kretanja na domaem tritu:

o DZS RH
o HNB
o HTZ
o Institut za turizam Zagreb
o Horwath Consulting Zagreb

13. TURISTIKA DESTINACIJA

13. 1. POJAM I DEFINIRANJE TURISTIKE DESTINACIJE

Turistika regija je geografski prostor u kojemu postoje zajednika obiljeja i sinergija
izmeu turistikih proizvoda i usluga, a sam pojam je vezan uz politiko-administrativne
granice unutar kojih se provodi turistiko planiranje i politika.
 Kriteriji za regionalizaciju turistikog prostora su: homogenost, funkcionalnost,
autonomnost ili samodostatnost.

Homogena turistika regija zasniva se na turizmu kao stoernoj ekonomskoj aktivnosti te

je turizam glavni izvor dohotka stanovnitva. Heterogena turistika regija je ona u kojoj
turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka kao pojedine gospodarske
djelatnosti.

Prema veliini prostora na kojem se dogaa turizam razlikujemo makroturistike (vee) i

mikroturistike (manje) regije. U RH bi makroturistike regije bile primorska, gorsko-
planinska i panonsko-peripanonska turistika regija, a mikroturistike regije npr. Istra,
Kvarner, Dalmacija, Lika, Zagrebaka regija, Posavina, itd.

Turistiko mjesto ini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se

podudarati s administrativnim granicama mjesta.

Turistika mjesta se mogu klasificirati kao gradovi, upanijska sredita, planinska,

primorska, toplika, itd.

Odreenom prostoru je u interesu formiranje i ureenje vee prostorne jedinice od

turistikog mjesta jer osigurava:
o Bolje iskoritenje prostora
o Mogunost valorizacije i manje kvalitetnih turistikih resursa
o Kompleksniju ponudu za potencijalne turiste putem vie razliitih turistikih
atraktivnosti
o Bolje mogunosti za stvaranje turistikog identiteta i prepoznatljivosti na turistikom
tritu
o Bolje mogunosti za prezentaciju i plasman na turistikom tritu
o Jamstvo turistima da e nai sadrajni boravak

Turistika destinacija je geografski prostor koji se razlikuje od mjesta stalnog boravka

turista, a u kojoj se provodi turistika aktivnost i konzumiraju turistiki proizvodi, tj.
mogue ju je definirati kao lokaciju turistike potronje.

Ona moe postojati na razliitim razinama, od nacionalne, regionalne do subregionalne.

Ona predstavlja fleksibilan, dinamian prostor, ije granice odreuje samo trite,
neovisno o administrativnim granicama.

Najpopularniji tipovi destinacije: zemlje, gradovi, provincije regije, odmorita, ruralna

podruja.

Turistika destinacija u irem smislu moe se definirati kao svako odredite turistikog
putovanja, od samostalnog turistikog objekta, aerodroma ili luke do turistikog mjesta,
regije i turistike zemlje.
 Pod turistikom destinacijom razumijeva se iri, integrirani prostor, koji gradi svoj
turistiki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje omoguuju doivljaj i s
dodatnom turistikom infrastrukturom predstavlja prostor okupljanja turista.

Klasifikacija turistikih destinacija prema UNWTO-u:

Udaljena destinacija Najudaljenija je od domicila turista.
Glavna destinacija Mjesto je gdje turisti provedu najvie vremena na putovanju.
Motivirajua destinacija Mjesto je ili podruje koje turist bira kao primarno odredite svog
putovanja.

U geografskom smislu destinacija moe imati makroobiljelje ili mikroobiljelje.

Na makrorazini to moe biti Hrvatska kao turistika destinacija na Mediteranu, Istra kao
turistika destinacija u Hrvatskoj i sl.
Na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva po
odreenim obiljejima: primjerice Dubrovnik, Opatija, Motovun, Zagreb i dr.

Najvanija obiljeja turistike destinacije:

o Da ini prostornu cjelinu
o Da raspolae odgovarajuim elementima ponude
o Da je orijentirana prema turistikom tritu
o Da je neovisna o administrativnim granicama
o Da se destinacijom mora upravljati

13. 2. ATRAKTIVNOST TURISTIKE DESTINACIJE

Turistike atrakcije je mogue interpretirati kao arite rekreacije i obrazovne aktivnosti
izletnika i turista koje oni esto dijele s domaim stanovnitvom. Prema vrsti, atrakcije se
mogu grupirati kao prirodne i one koje je ovjek sam izgradio.

U prirodne atrakcije ubrajamo: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsa,
rezervati ivotinja i dr. Atrakcije koje je stvorio ovjek obuhvaaju kulturno povijesnu
batinu (muzeji, zbirke, spomenici), etnosocijalne i umjetnike atrakcije pa sve do
atrakcija poput tematskih parkova, zabavnih parkova, kazalita, glazbenih manifestacija i
sl.
Elementi atraktivnosti destinacije:
o Klima i prirodne ljepote
o Kulturna i drutvena obiljeja
o Dostupnost
o Odnos prema turistima
o Infrastruktura
o Razina cijena
o Mogunosti za kupnju
o Sadraji za sport, rekreaciju, edukaciju i dr.
 Najvaniji elementi pri ispitivanju atraktivnosti razliitih destinacija u RH su klima,
prirodne ljepote i cijene.

13. 3. UPRAVLJANJE TURISTIKOM DESTINACIJOM

POJAM DESTINACIJSKOG MENADMENTA

Upravljanje destinacijom potrebno je ponajprije zbog njezine konkurentnosti i odrivosti.

Konkurentnost destinacije je sposobnost destinacije da povea turistiku potronju, da
privlai turiste u veoj mjeri uz zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to ini na
profitabilan nain, uz obogaivanje dobrobiti za budue generacije.

Komponente dugoronog cilja upravljanja turistikom destinacijom:

o Optimalan gospodarski razvoj destinacije
o Via razina ivotnog standarda stanovnitva
o Ouvanje potrebne razine ekologije
o Ouvanje kulturno-povijesne batine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i
opeg razvoja

Destinacijski menadment koordinira one turistike funkcije u destinaciji koje ne mogu

obavljati pojedinani nositelji ponude ili zajedniki imaju vee izgleda za ostvarivanje
ciljeva.

3 podsustava destinacijskog poslovnog sustava:

Poduzetniki podsustav Poslovni subjekti ija je osnovna svrha ostvarenje dobiti
Javnoupravni podsustav Jedinice lokalne uprave i samouprave
Ostali podsustavi TZ; stanovnitvo, udruge i dr.

Uloga destinacijskog menadmenta proizlazi iz posebnosti turistike ponude turistike

destinacije koja se odnosi na javni karakter ponude te na nositelje.
Javni karakter ponude temelji se na javnim dobrima koja slue svima u destinaciji iz
podruja prirodnih, povijesnih, kulturnih i drugih atraktivnih resursa.
Razliiti nositelji turistike ponude imaju brojne zajednike ciljeve koje mogu bolje
ostvariti zajedno nego svaki posebno. Istodobno oni mogu biti i meusobni konkurenti
pa je potrebna koordinacija u svim podrujima.

Destinacijski menadment je poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad razliitih

poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistikog proizvoda radi ostvarenja
njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti, odrivosti te postizanja optimalnih
ekonomskih uinaka na turistikom tritu.
FUNKCIJE DESTINACIJSKOG MENADMENTA:

FUNKCIJA PLANIRANJA U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Turistika politika i razvoj destinacije vezani su uz lokalnu razinu (to se ne odnosi nuno
na lokalne administrativne granice). Lokalno turistiko planiranje i politika zahtijevaju
razumijevanje razliitih interesa i utjecaja koji oblikuju razvoj destinacije i ine je
jedinstvenim.

Prema Smithu, lokalna destinacija moe biti sljedee:

Regija Gdje su unaprijed odreene administrativne granice
Homogena regija Gdje je lokalna destinacija odreena konzistentnim drutvenim,
ekonomskim i kulturnim obiljejima koje je razlikuju od drugih regija
Funkcionalna regija Gdje su granice lokalne destinacije odreene skupinom funkcionalnih
interakcija
U praksi lokalno planiranje i politika koriste se sa sva tri pristupa.

Faktori lokalnog turistikog planiranja:

o Uinci globalizacije i ekonomskog preustroja lokalnih zajednica

o Migracije stanovnitva, demografska i socioekonomska obiljeja lokalnih zajednica te
njihov odnos prema turizmu
o Politika vanost turizma na lokalnoj razini
o Priroda sociokulturnih vanosti i obiljeja okruenja iz kojih turizam crpi koristi
o Mogunost javnog financiranja i potpore turizmu

Integralno planiranje je svjesna i kontinuirana planska aktivnost razliitih aktera u cilju

predvianja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odreenom prostoru. Integrirani
pristup dimenzionira razvoj u granicama raspoloivih prirodnih potencijala, a objedinjuje
ekonomske, socijalne, prostorne, ekoloke i infrastrukturne aspekte.
 Integralno planiranje se svodi na:
o strateko - odreuje ciljeve i smjernice za sve operativne aktivnosti u sklopu turistike
destinacije
o operativno analitika je koncepcija stratekih planova s detaljnom razradom politike,
vrsta programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju stratekih planova razvoja
turistike destinacije

Strateko planiranje sadrava:

Vizija Najee ukljuuje globalne ideje vodilje kao i metode strateke analize i
planiranja
Misija Obuhvaa procjenu dostignutog razvoja destinacije u pogledu iskoritenja
resursa, konkurentnosti, kvalitete ponude te ini scenarij budueg razvoja
destinacije.
Ciljevi razvoja Proizlaze iz vizije i misije te odreuju nakanu, smjernice i strategiju razvoja. To
mogu biti primjerice razvijanje infrastrukture, novi razvojni programi, poveanje
zadovoljstva posjetitelja, poveanje ekonomskih uinaka i sl.
Strategija razvoja Odreuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provoenje ciljeva i smjernica
razvoja destinacije.

FUNKCIJA ORGANIZIRANJA U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Funkcija organiziranja u turistikoj destinaciji moe se definirati kao sustav povezivanja,

koordiniranja i upravljanja razliitim elementima turistike ponude radi optimalnog
ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije.

Problemi proizlaze iz:

Organizacijska kultura
Razina odgovornosti
Kolizija javnih i privatnih
interesa
Ona oslikava odgovornost za donoenje odluka, pouzdanost, radnu
etiku te uinkovitost u izvravanju odluka. O njoj ovisi nain
obavljanja menaderskih funkcija, imid destinacije i u zavrnici
efikasnost i profit.
Proizlazi iz odreene hijerarhije upravljanja i voenja. Razina
odgovornosti na razini destinacijskog menadmenta nije uvijek
jasno odreena ni institucionalno utvrena pa ni dovoljno
uinkovita.
Proizlazi iz razliitih interesa i moebitne meusobne konkurencije
(posebice izmeu pojedinih hotela u destinaciji).

Funkcije marketinga lokalne destinacije pojavile su se s namjerom da promoviraju svoju

zajednicu. Glavna uloga destinacijskih marketinkih organizacija je da razvijaju povoljne
predodbe u mislima potroaa i posrednika.
FUNKCIJA KONTROLE U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Budui da je turizam radno intenzivna djelatnost, temeljna pretpostavka uspjenosti je

kvaliteta zaposlenih, ali i svih materijalnih resursa koji ine kategoriju turistikog
proizvoda.
Strateko poslovno planiranje bazira se na sustavu total quality management (TQM)
odnosno upravljanja cjelokupnom kvalitetom. Sustav TQM orijentiran je na trite
kupaca pri emu je kupac kralj u sustavu potpune kvalitete jer proces poinje i zavrava
kupcem.
Sustav TQM u turizmu zasniva se na standardima i kontroli njihove primjene. Prve
standarde kvalitete u turizmu uveli su hotelski lanci.

Elementi ocjene kvalitete proizvoda turistike destinacije:

o Vrsta i kvaliteta smjetaja, ugostiteljskih, trgovakih i dr. smjetaja
o Kvaliteta okolia
o Kvaliteta prometa
o Kvaliteta sigurnosti
o Kvaliteta rekreacijskih, kulturnih, zdravstvenih i dr. sadraja
o Kvaliteta gostoljubivosti na svim razinama
o Kvaliteta informiranja
o Kvaliteta odnosa vrijednosti za novac

IVOTNI CIKLUS TURISTIKE DESTINACIJE

ivotni ciklus destinacije je fleksibilni model ivotnog ciklusa destinacije koji oznaava
razliite faze u evoluciji destinacije, kao i promjene koje se u njoj deavaju tijekom
njezinog prelaska iz jedne faze u drugu.

Kao kritike imbenike navodi promjene u eljama i potrebama posjetitelja, unitavanje

prirodnog i izgraenog okolia, kao i promjenu ili nestanak onih atrakcija koje su turiste
privukle u to podruje.
 ivotni ciklus turistike destinacije sastoji se od sljedeih faza:

Istraivanje Zasniva se na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja. Razlog tomu

je siromana ponuda i nepostojanje komunikacije jer je turizam tek u
zaecima.
Angairanje Faza rasta i formiranja ponude za posjetitelje i promociju destinacije. Broj
posjetitelja se poveava, nastaju turistike zone i trina podruja.
Razvojna faza Dolazak velikog broja turista zbog ega mogu nastati i problemi zbog
pretjeranog iskoritenja i smanjenja kvalitete usluga.
Faza konsolidacije Podrazumijeva omoguavanje rasta broja posjetitelja i poveanje kvalitete
proizvoda destinacije.
Stagnacija Dogaa se kad je dosegnuta gornja razina kapaciteta nosivosti u destinaciji
to se odraava na pad kvalitete i konkurentnosti. Ulau se sve vei napori
u zadravanje posjetitelja.
Propadanje Razda je kad su stalni posjetitelji zauvijek izgubljeni i dolazi do drastinog
pada turistikog prometa. Kapaciteti se namjenjuju u druge svrhe.
Pomlaivanje Trai nova trita, nove kanale distribucije, viu kvalitetu, nove investicije i
destinacije proizvode, uinkovitija sredstva promocije i dr.

Najvanija misija upravljanja turistikom destinacijom je osigurati njenu dugoronu

konkurentnost na tritu, kao i odrivi razvoj destinacije.

14. PLANIRANJE I ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

14. 1. PLANIRANJE U TURIZMU

Planiranje je prije dijalektika (sustav iznoenja argumenata i objanjenja se preklapa s
drugim koncepcijama, pa i onim oprenima) nego analitika koncepcija (moe se
definirati tako da utvrdimo to je planiranje, a to nije).
 Planiranje u irem smislu polazi od pitanja to zapravo treba planirati u turizmu, da li
itavu pojavu, fenomen turizma kao takav ili njegove dijelove.

Planiranje u uem smislu se odnosi na pojedine poslovne subjekte u turizmu ili sama
turistika kretanja, primjerice planiranje u jednom hotelu ili planiranje visine turistike
potronje i dr.

Planiranje na globalnoj razini moe biti meunarodno, nacionalno i regionalno.

Planiranje na mikrorazini se moe svesti na pojedine turistike djelatnosti unutar

odreene turistike destinacije u uem smislu (npr. planiranje ugostiteljstva, hotelijerstva
i sl.).

Planiranje u turizmu se moe definirati kao proces utvrivanja odgovarajuih buduih

aktivnosti u spektru vie mogunosti (opcija).

Klasifikacija pristupa turistikom planiranju:

o Planiranje ad hoc
o Prostorno destinacijsko planiranje
o Planiranje voeno potranjom stvaranje trita
o Planiranje voeno ponudom

U turizmu se planiranje promatra kao proces i kao metoda:

Planiranje kao proces Svjesno utvrivanje ciljeva i zadataka koji se u odreenom vremenu
nastoje ispuniti.
Planiranje kao metoda Naini i metodoloki postupci kojima se utvruju planovi, ciljevi, sadraji i
aktivnosti za njihovo ostvarenje.
Aktivnost planiranja zavrava pisanjem plana. Plan predstavlja strunu podlogu za
svjesno i odgovorno upravljanje razvojem.

FAZE PLANIRANJA U TURIZMU

Faze planiranja:

o Identifikacija problema
o Odreivanje ciljeva
o Prikupljanje podataka
o Analiza i interpretacija podataka
o Kreiranje alternativnih rjeenja i scenarija
o Odabir odgovarajue alternative
o Kreiranje konanog plana
o Implementacija i evaluacija plana
 6 temeljnih koraka planiranja:

o Pripremna faza planiranja

o Utvrivanje ciljeva turistikog razvoja
o Istraivanje i evaluacija
o Analiza i sinteza podataka dobivenih istraivanjem i njihovih meusobnih odnosa
o Formuliranje preporuka
o Implementacija i provoenje plana

RAZVOJNO PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU

Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog planiranja kojim se usmjerava i

usklauje ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u odreenom podruju, temeljen na
prostoru kao faktoru razvoja i potrebama kao tritu potranje.
Prema ovoj definiciji prostor u turizmu je aktivan imbenik turistikog razvoja, pa je i
prostorno paniranje razvojno.

Glavni instrumentarij razvojnog prostornog planiranja su razvojni prostorni planovi

kojima se utvruje stanje prostora, kriteriji vrednovanja, ciljevi razvoja, mogunosti i
ogranienja te koritenje prostora prema naelima odrivog razvoja.

2 vrste planova:
Globalni (master) razvojni
planovi
Detaljni razvojni planovi
U prostornom smislu mogu biti nacionalni, regionalni i
destinacijski planovi razvoja turizma koji postavljaju globalne
ciljeve i koncepciju razvoja.
Odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom
planu. Detaljniji su i precizniji. Mogu biti dugoroni (vie od 5
godina) i kratkoroni (do 5 godina).

Integralno planiranje u turizmu se strukturira na strateko i operativno.

Strateko planiranje je proces pripreme kratkoronih i dugoronih strategija koje mogu

dosegnuti poslovne i korporativne ciljeve.
Strateko planiranje definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti, a od sudionika
zahtijeva postizanje konsenzusa o srednjoronim i dugoronim ciljevima.

Operativno planiranje se svodi na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura

nunih za ostvarenje stratekog plana.

Strateko planiranje se svodi na aktivnosti transformacije turistiko proizvoda

namijenjenog masovnom tritu prema turistikom proizvodu visoke vrijednosti za
diferencirano turistiko trite.
 Poseban problem razvoja konkurentnosti hrvatskog turizma proizlazi iz njegova izrazito
sezonskog karaktera i prosjeno niske razine iskoritenja kapaciteta ime se ne moe
osigurati visoka profitabilnost poslovanja.

14. 2. ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

POJAM ODRIVOG RAZVOJA

Rast Oznaava pomak neke drutvene ili ekonomske pojave u kvantitativnom smislu.
Razvoj Novo je stanje i kretanje neke pojave, novi ciljevi i blagostanje koje elimo ostvariti u
sadanjosti i budunosti.
Odrivi razvoj je promjena strukture globalne proizvodnje i potronje koji ne remete
ekosustave.
Primjena koncepcije odrivog razvoja u turizmu treba osigurati da nekontrolirani razvoj
ne uniti ili devastira resurse na temelju kojih se turizam i poeo razvijati na odreenom
podruju.

NAELA ODRIVOG RAZVOJA TURIZMA

Kljuni imbenik odrivog razvoja u turizmu su ljudi koji se nalaze u razliitim ulogama i
obavljaju razliite aktivnosti: turisti, zaposlenici, organizacije i javne slube, lokalno
stanovnitvo te sve ostale osobe koje rade ili posjeuju destinaciju.

Naela ekoloke odrivosti

Ekoloka odrivost razumijeva razvoj koji je usklaen s odravanjem ekolokih procesa,

biolokim razliitostima i resursima.
S obzirom da turizam nije jedini korisnik prirodnih resursa, potrebno ja da brigu o zatiti
prirodnih resursa i trokove odrivosti preuzmu svi korisnici okolia. Zato se javlja
menadment okolia koji primjenjuje razliita menaderska znanja, tehnike i metode pri
upravljanju gospodarskim subjektima rad ouvanja okolia koji je vaan za poslovanje i
ima esencijalnu vanost za opstanak ovjeanstva.

Okolica je termin koji se koristi u prostornom smislu, odreen granicama nekog prostora.

Okoli je termin koji se koristi u ekolokom smislu vezan za prirodu i njezino koritenje.

Okruenje ima ire znaenje, a oznaava prirodne, drutvene i ekonomske uvjete ivota.
 Ekologija je znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i drutvenih
znanosti radi prouavanja odnosa izmeu pojedinih ekosustava i organizama te prirodne
i drutvene okoline.

Ekonomika okolia je znanstvena grana ekonomskih znanosti koja prouava ekonomske

zakonitosti u koritenju prirodnih resursa i zatiti okolia. Pretpostavka na kojoj se temelji
ekonomika okolia je spoznaja da okoli nije entitet koji je odvojen od gospodarstva ve
sve promjene u gospodarstvu utjeu na okoli i obratno.

Obnovljivi resursi su oni koji se mogu obnoviti ako se rabe tako da se ne ugrozi njihova
priroda obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja, zrak, sunce i sl.

Neobnovljivi resursi su oni koji se ne mogu upotrebom obnoviti ili se ne reproduciraju u

istom opsegu, primjerice: nafta, rudnici, ume i sl.

Naela sociokulturne odrivosti

Sociokulturna odrivost proizlazi iz tzv. drutvenih funkcija turizma. Socijalna funkcija

turizma utjee na smanjenje socijalnih razlika izmeu pojedinih ljudskih skupina, klasa,
naroda ili rasa. Kulturna funkcija turizma oznauje utjecaj to ga turistiki receptivne
zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim ili domaim posjetiteljima.

Iako sociokulturna funkcija ima pozitivno djelovanje u proimanju kultura u

meusobnom razumijevanju ljudi, ipak su mogui i brojni negativni utjecaji, primjerice,
odnosi lokalnog stanovnitva prema bogatim turistima mogu izazvati negativne
konotacije koje se nazivaju psiholokom rezistencijom.

Sociokulturna odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem kulture i sustava

vrijednosti ljudi na koje utjee razvoj te trajno odravanje i isticanje identiteta lokalne
zajednice.

Moralni kapital ini kulturoloki identitet, institucije, opeprihvaeni standardi, potenje,

disciplina.

Naela ekonomske odrivosti

Ekonomska odrivost se zasniva na zdravom i ekonomski uinkovitom razvoju koji
razumijeva optimalno upravljanje resursima tako da se njima mogu koristiti i budui
narataji.

Ekonomska odrivost u turizmu je kompatibilna s ekolokim i sociokulturnim naelima

odrivosti.
 Ekoloka odrivost turizma nalae da se ekonomski vrednuje tzv. prirodni kapital
ukljuivanjem njegove vrijednosti u cjelovit gospodarski sustav.

Sociokulturna odrivost turizma je takoer u funkciji ekonomske odrivosti. Odrivi

turizam je pobornik aktivne zatite i sociokulturne odrivosti jer implicira odgovorniji
odnos ovjeka prema njegovu okruenju i razvoju.

POLITIKA ODRIVOG RAZVOJA TURIZMA

Odrivi razvoj je globalni pojam pa su njegovi nositelji na meunarodnoj, nacionalnoj i

regionalnoj razini.

Oblikovanje i implementacija odrivog turistikog razvoja najcjelovitije sadrava AGENDA

21. Ona je plan aktivnosti na svim podrujima u svezi s odrivim razvojem turizma na
zemlji. AGENDA 21 je donesena u Genovi 1992.g. od strane Komisije za pripremu
Konferencije Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju (UNCED).

Naela AGENDE 21 vana za turizam:

o ovjek je u sreditu interesa odrivog razvoja. On mora imati mogunost zdravog i

produktivnog ivota u skladu s prirodom.

o Drave imaju suvereno pravo iskoritavati svoje resurse u skladu s njihovom

politikom razvoja i zatite okolia, te imaju odgovornost osigurati da aktivnosti u
podrujima pod njihovom jurisdikcijom i kontrolom ne uzrokuju tete na okoliu drugih
drava.

o Svatko ima pravo na razvoj na nain da se omogui razvoj i kvalitetan okoli sadanjim i
buduim generacijama.

o Sve drave i ljudi moraju suraivati u ostvarenju temeljnog zadatka prevladavanja

siromatva, kao vanog zahtjeva odrivog razvoja.

o Drave moraju suraivati u duhu globalnog partnerstva na ouvanju, zatiti i obnovi

zdravog i integralnog ekosustava Zemlje. Drave imaju zajednike, ali i posebne
odgovornosti.
 o Za dostizanje odrivog razvoja i vie kvalitete ivota svih ljudi drave moraju smanjiti
i/ili eliminirati neodrive naine proizvodnje i potronje, te promovirati prikladnu
demografsku politiku.

o S problemima zatite okolia najbolje se suoava i rjeava ih uz sudjelovanje

stanovnitva. Na nacionalnoj razini svaka osoba mora imati adekvatan pristup
informacijama u svezi stanja okolia.

o Drave moraju donijeti efikasnu pravnu regulativu po pitanju zatite okolia.

Standardi zatite okolia, menaderski zadaci i prioriteti trebaju biti usklaeni sa
stanjem okolia u podruju gdje subjekt djeluje.

o Drave moraju efikasno suraivati kako bi osujetile namjere i aktivnosti premjetanja

onih aktivnosti koje su ekoloki opasne i opasne po ljudsko zdravlje i druge zemlje.

o Nacionalne vlasti trebaju nastojati promovirati koritenje ekonomskih instrumenata,

prema kojem zagaiva treba snositi trokove zagaenja

o Procjena utjecaja na okoli, kao nacionalni instrument, treba biti koritena u svim
sluajevima gdje postoji sumnja da bi odreeni projekt mogao imati negativne utjecaje
na okoli.

o Drave moraju odmah izvijestiti druge drave o svim prirodnim katastrofama i ostalim
potencijalnim opasnostima koje mogu izazvati iznenadne tetne uinke na okoli tih
drava.

o Znanje i tradicionalna praksa autohtonog stanovnitva i njihovih zajednica imaju

vitalnu ulogu u menadmentu zatite okolia i razvoju.

o Potrebno je zatititi okoli i prirodne resurse ljudi koji su ugnjetavani ili pod
okupacijom.

o Mir, razvoj i zatita okolia su meuzavisni i neodvojivi.

o Drave moraju u miru rjeavati sve nesuglasice po pitanju zatite okolia u skladu s
Poveljom Ujedinjenih naroda.

o Drave i ljudi moraju suraivati u dobroj vjeri i u duhu partnerstva s ciljem ostvarenja
ovih naela, te u buduem razvoju meusobnog prava na podruju odrivog razvoja.

Odrivi razvoj se moe opisati kao ciljni trokut u kojem se uravnoteuju tri naizgled
konfliktna podruja: okoli, drutvo i ekonomija.
 Ta tri elementa moraju u turistikom razvoju biti iskoritena tako da promoviraju
ekoloku odgovornost, ekonomsku efikasnost i drutveno osjetljiv turizam na svim
razinama.

Naela odrivog razvoja turizma:

o menadment i planiranje potrebno je usmjeriti prema adekvatnom koritenju resursa

u turizmu

o koncepcija odrivog razvoja nije antirazvojna, nego istie limite koji se odnose i na
turizam

o koncepcija mora obuhvatiti dugoroni razvoj turizma

o menadment odrivog razvoja turizma treba voditi rauna o problemu zatite okolia,
ali i o ekonomskim, drutvenim, kulturnim, politikim i drugim pitanjima

o svi zainteresirani subjekti trebaju biti ukljueni u donoenje odluka o odrivom razvoju

o poduzea trebaju iskoristiti trine prednosti primjene odrivog razvoja

o zbog moguih sukoba u koritenju resursa, nuni su ustupci i kompromisi

o u ocjeni koristi i trokova odrivog razvoja turizma treba uvaavati sve subjekte koji
imaju utjecaj na odrivi razvoj