SREDNJA MJEOVITA KOLANOVI TRAVNIK

ELEKTROTEHNIAR RAUNARSKE TEHNIKE I AUTOMATIKE

MATURSKI RAD

Mentor: Atija Lihi, dipl.ing.el. Uenik: Mahira Turi

Novi Travnik, 2016.godina

SREDNJA MJEOVITA KOLANOVI TRAVNIK

ELEKTROTEHNIAR RAUNARSKE TEHNIKE I AUTOMATIKE
 TEMA: etveropoli

SADRAJ

UVOD

1. ETVEROPOLI

1.1. Razliiti sistemi jednaina etveropola

1.2. Sekundarni parametri etveropola

2
 1.3. Simetrian etveropol

1.4. Ekvivalentne T-eme i -eme etveropola

1.5. i obrnuti etveropol

1.6. Vezivanje etveropola

ZAKLJUAK

LITERATURA

UVOD

etveropoli su podruje elektrotehnike koje razmatra pojmove i svojstva razliitih elektrinih

mrea i njihovih sastavnih dijelova, analizira promjene pri prolasku elektrine struje ili,
openito, elektrinog signala kroz vodove, elektrine filtere ili sloenije elektrine mree.
Razmatra distribuciju napona i struja pokrenutih jednim ili od strane vie elektrinih izvora,
istosmjerne i izmjenine struje.

3
Sklopovi sa etiri stezaljke, bilo da se radi o izoliranim elementima ili dijelovima neke vee
mree, nazivaju se etveropolima. Ako etveropol sadri u sebi izvor energije naziva se
aktivnim, a ako ne pasivnim. Bitna razlika izmeu mrea koje su do sada razmatrane i
etveropola je u tome to je kod etveropola bitan jedino odnos ulaznih i izlaznih veliina.
Takvo razmatranje naziva se i naelom crne kutije, gdje nije bitno to je u kutiji, nego koje
rezultate daje.

U elektrotehnici se promatraju ulazne i izlazne struje i naponi. Najei etveropoli su

transformatori, tranzistori, prijenosne linije, pojaala, filtri, pretvornici, mreni blokovi,
spreni krugovi i slino.

1. ETVEROPOLI

etveropol, elektrini sklop koji sadri dvije ulazne i dvije izlazne prikljunice za spajanje s
prethodnim i sljedeim sklopom. Za svaki se etveropol matematikim izrazima povezuju
ulazne i izlazne elektrine veliine (naponi, struje, otpori, snage).

4
S obzirom na svojstva, etveropoli mogu biti aktivni i pasivni, linearni i nelinearni, simetrini
i nesimetrini, reverzibilni, s gubitcima i bez njih, sa umom i bez njega i dr. etveropol je
npr. transformator, pojaalo, elektrini filtar i slino.

1.1. Razliiti sistemi jednaina etveropola

U razlicitim oblastima elektrotehnike primjenjuju se elektricna kola sa dva para krajeva preko
kijih se ovo kolo povezuje sa drugim kolima ostvarujui funkciju koja mu je namjenjena.

Elektrino kola sa dva para krasjeva nazivamo etveropol.Sve etveropole mozemo podjeliti u
dvije grupe :pasivne i aktivne.U pasivnim etveropolima nema izvora energije,generator
energije je prikljuen na jedan par njegovih krajeva.U pasivne etveropole
spadajutelekomunikacione prenosne linije,energetski dalekovodi,transformatori,filteri i drugo.

Aktivni etveropoli sadre izvore energije i tu spadaju pojaivai sa elektrosnskim cjevima ili
poluprovodnikim elementima,ispravljaci,emisoni ureaji i drugo.

Par krajeva izmeu kojih se prikljuuje ivor energije obiljeavamo sa 1-1' i nazivamo ulaz
etveropola,a par krajeva izmeu kojih se prikljucuje potroa nazivamo izlaz etveropola i
obiljeavamo ga 2-2'.

ematski je etveropol dat na slici,sa oznakama pozitivnih smerova,napona i struja na

ulaznom i izlaznom kraju.

5
 Slika 1. etveropol

Relacije izmeu veliina na ulaznom i izlaznom kraju moemo dobiti koritenjem

metode konturnih struja.Neka je ukupan broj kontura mree koja predstavlja etveropol
jednak n,pri emu samo za nezavisnz struju prve konture usvojili struju I1 , a za nezavisnu
struju druge konture-struju I2 .

Napon : U1 i U2 moemo shvatiti kao reprezante svih spoljanjih elektro motornih

sila.Tada je:

Z11 I1+Z12I2+...........Z1nIn=U1

Z21I1+Z22I2+...........Z2nIn= -U2

........................................................................

Zn1 I1+Zn2I2+...........ZnnIn =0.

Rijeenje ovog sistema jednaina za struju I1 i I2 je:

I1= U1 - U2

I 2= U1 - U2,

gdje je D determinanta sistema,a D11 ,D12 , D21 , D 22 odgovarajuci kofaktori.

Ako uvedemo oznake:

Y11= Y12=

6
 Y21= Y22=

dobiemo :

I1= Y11 U1 Y12 U2

I2= Y21 U1 Y22 U2

Jednaine predstavljaju Y-sistem jednaina etveropola ili jednaine sa

admitansama,jer veliine Y11, Y12 Y21 Y22 imaju prirodu admitanse,a zovu se Y-parametri
etveropola.

Matrica konturnih impedansi sistema jednaina etveropola je simetrina matrica,na

osnovu ega sledi da je D12=D21,odnosno da su od etiri Y-parametra etveropola samo tri
meusobno nezavisna i da postoji zavisnost:

Y12=Y21

Vrijednosti pojedinih Y-parametara mogu se odrediti merenjima.Ako su izlazni krajevi

etveropola kratko spojeni, bie U2=0,pa je :

Y11 = /U2 =0 Y21 = /U2

=0

Parametar Y11 predstavlja ulaznu admitansu merenu na ulazu etveropola kada je izlaz
etveropola kratko spojen.

Parametar Y21 predstavlja premosmu admitansu izlaz-ulaz etveropola kada je izlaz

etveropola kratko spojen.

Ako su ulazni krajevi kratko spojeni,bie U1=0, pa je

7
 Y12 = /U1 =0 Y22 = /U1 =0

Parametar Y11 predstavlja prenosnu admitansu ulaz-izlaz etverpola kada je ulaz etveropola
kratko spojen. Parametar Y22 predstavlja ulaznu admitansu mjerenu na izlazu etveropola
kada je ulaz kratko spojen.

Negativni predznaci u posljednjim relacijama dolaze zbog toga sto je struja I2 posledica
napona U2,prema usvojenim konvencijama,stvarno suprotnog znaka.

1.2. Sekundarni parametri etveropola

Ulazne impedanse Zu1 i Zu2 i konstanta prenosa etveropola nazivaju se sekundarni

parametri etveropola i u potpunosti odreuju etveropol.Uobiajno je da se posmatraju
ulazne impedanse i konstanta prenosa za dva posebna slucaja .

Ima-impedanse etveropola dobijaju se za sluaj da je ulazna impedansa etveropola

Zu1 jednaka impedansi Z1, a ulazna impedansa Zu2 jednaka impedansi Z2.

Ima- impedanse moemo izraunati polazei od njihove definicije i relacija (9.40) i

(9.43) za ulazne impedanse etveropola:

8
Z11m = Z21m =

Jednaine moemo napisati u obliku:

CZ11m Z21m DZ11m = AZ21m

CZ11m Z21m AZ21m = DZ11m

Sabiranjem jednaina imamo:

CZ11m Z21m=B

a zamjenom jednaine u prvu jednainu :

DZ11m= AZ 21m

Iz jednaina za ima impedanse se dobija:

Z11m= Z21m=

Matematska operacija kvadratni korijen nad kompleksnim brojem daje vieznaan

rezultat. Za na sluaj rjeenje se izdvaja kao rjeenja kaja obezbjeuju fizikalnost
impedatisima Z11m i Z21m, odnosno njihov realni dio mora biti pozitivan jer predstavlja aktivnu
otpornost.

9
 Ako se izlaz etveropola zatvori ima-impedansom Z 21m, dobijena konstanta
etveropola se u tom sluaju zove ima- konstanta prenosa etveropola.

Velicine Z1im,Z2im i yim potpuno odreuju etveropol i nazivaju se ima-parametri

etveropola.

Iterativne impedanse etveropola predstavljaju ulaznu impedansu etveropola kada je

na izlaznim krajevima impedansa Z2 jednaka Zu1 ,odnosno ulaznu impedansu etveropola sa
izlazne strane kada je na ulaznim krajevima impedansa Z1 jednaka impedansi Zu2.

Prema ovoj definiciji i relacijama dobijamo:

10
 Jednaine su dve kvadratne jednaine oblika:

ija su rjeenja:

Ako se izlaz etveropola zatvori etveropola zatvori iterativnom impedansom Z 1it ,dobijena
konstanta prenosa etveropola se u tom sliaju zove iterativna konstanta prenosa i ima
osobinu da je jednaka konstanti prenosa napona i konstanti prenosa struje.

1.3. Simetrian etveropol

Pod simetrinim etveropolom podrazumevamo etveropol kod koga je raspored impedansi

simetrian u odnosu na ulazne i izlazner krajeve.U tom slucaju su ulazne admitanse pri kratko
spojenom izlazu,odnosno kratko spojenom ulazu iste,odnosno parametri Y11 i Y22 su isti.To
isto vai i za parametre Z11 i Z22 koji predstavljaju ulazne impedanse na jednom kraju kada je
drugi kraj otvoren.

Prema tome kod simetrinih etveropola imamo samo dva nezavisna parametra.Zavisnost kod
razliitih vrsta parametri su :

Y11=Y22

11
 Z11=Z22

A=D

b11=b22

g11g22-g12g21= 1

h11h22-h12h21=1.

U sluaju simetrinog etveropola,ima-parametri i iterativni parametri su jednaki i zovu se

zajednikim imenom karakteristini parametri etveropola:

Ze=Z1im=Z2im=Z1it=Z2it=

Karakteristina impedansa je impedansa kojim treba zatvoriti simetrian etveropol pa da se

ista takva impedansa dobije na ulazu etveropola.

Karakteristicna konstanta prenosa etveropola

ye=yim=yit=In(A+ )

je prirodni logaritam odnosa fazora ulaznog i izlaznog napona,ili odnosna fazora ulazne i
izlazne struje,kada je simetrian etveropol zatvoren svojom karakteristinom impedansom.

1.4. Ekvivalentne T-eme i -eme etveropola

Dva etveropola su ekvivalentna ako imaju iste parametre.

Kako je etveropol odreen sa tri nezavisna parametra,to etveropol ekvivalentan datom

etveropolu mora imati najmanje tri grane.

Zavisno od toga kako da su ove grane povezane,razlikujemo T etveropol i etveropol...

12
Z- parametri T etveropola su:

Ako su poznati Z-parametri sloenog etveropola,impedanse grana T etveropola

ekvivalentnog sloenom etveropolu su:

Z1=Z11-Z12 Z2=Z12

Z1=Z22-Z12

Za T etveropol moemo postaviti sljedee jednaine ravnotee napona:

U1=Z1I1 + Z3I2 + U2

13
 U2=Z2(I1 - I2) Z3I2

Odakle se poslje sreivanja dobija:

Pa za a-parametre T etveropola imamo :

Ako su poznati a-parametri sloenog etveropola,tada su impedanse grana T etveropola

ekvivalentnog sloenom etveropolu:

Z1= Z2=

Z3=

14
Uobiajno je da se simetrian T etveropol predstavlja kao na slici odnosno da ukupna radna
impedansa iznosi Z1 .

Prema relacijama a-parametri simetrinog T etveropola iznose:

pa je njegova karakteristina impedansa:

i karakteristina konstanta prenosa:

15
Ako su poznati a-parametri sloenog etveropola,tada su impedanse grana Pi etveropola
ekvivalentnog sloenom etveropolu :

Z1=B Z2=

Z3=

Ako je Pi etveropol simetrian,tada je uobiajno da se predstavlja kao na slici odnosno da je

ukupna paralelna impedansa jednaka Z2.

Prema relacijama a-parametri simetrinog Pi etveropola iznose :

B = Z1

16
 pa je njegova karakteristina impedansa:

i karakteristina konstanta prenosi:

Kako je, s druge strane,

to je i za simetrian Pi etveropol:

1.5. i obrnuti etveropol

17
Djeljenjem simetrinog T etveropola na dva jednaka dela dobijamo (gama) etveropol kao
na slici, a djeljenjem simetrinog Pi etveropola na dva jednaka dela dobijamo obrnuti
etveropol:

Za odreivanje parametara ovih etveropola moemo se sluiti relacijama koje vee za

nesimetrian T etveropol,uzimajui da je za etveropol :

Z1 = 0 Z2 = 2Z2

a za obrnuti etveropol:

Z2 = 2Z2 Z3 = 0

a- parametri obrnutog etveropola iznose:

a- parametri etveropola iznose:

18
Ima- impedanse etveropola su:

Prema relacijama izvodimo zakljuak o vanoj osobini etveropola.

Ako se izlaz etveropola,dobijenog djeljenjem odgovarajueg simetrinog T

etveropola,zatvori karakteristinom impedansom T etveropola,ulazna impedansa e biti
karakteristina impedansa odgovarajueg Pi etveropola.

Ima-konstanta prenosa etveropola,relacija je :

Odnosno istog je oblika i dva puta manja od karakteristine konstante prenosa odgovarajuih
simetrinih T i Pi etveropola.

Ima-impedanse obrnutog etveropola su :

19
Ako se izlaz obrnutog etveropola,dobijenog djeljenjem odgovarajueg simetrinog Pi
etveropola,zatvori karakteristinom impedansom Pi etveropola,ulazna impedansa
odgovarajueg T etveropola.

Ima-konstanta prenosa obrnutog etveropola je:

odnosno istog je oblika i dva puta manja od karakteristine konstante prenosa odgovarajuih
simetrinih T i Pi etveropola.

20
1.6. Vezivanje etveropola

Parametre sloenog etveropola moemo u pojedinim sluajevima odrediti na taj nain to

prije razbijemo etveropol na vie prostijih etveropola ije parametre odredimo,pa na osnovu
njih,i u skladu sa nainom njihovog povezivanja,odredimo parametre sloenog etveropola.

Razmotriemo sljedee veze:radna,paralelna,kaskadna

Redna veza karakterie se time da su struje na ulaznim i izlaznim krajevima iste za jedan i
drugi etveropol,kao i za njihovu rednu vezu to se moe izraziti u matrinom obliku:

21
Pored toga, zbir ulaznih napona pojedinih etveropola jednak je ulaznom naponu njihove
redne veze, a zbir izlaznih napona pojedinih etveropola jednak je izlaznom naponu njihove
redne veze to se moe izraziti u matrinom obliku:

Za svaki od etveropola u serijskoj vezi moemo pisati:

Sabiranjem matrinih jednaina, te vodei rauna o jednakostima dobijemo:

odnosno, Z-matrica serijske veze dva etveropola jednaka je zbiru Z-matrica pojedinih
etveropola:

(Z)=(Z') (Z'')
Relacija se moe proiriti i za serijsku vezu vie od dva etveropola.

22
Treba voditi rauna da relacija vai samo u sluaju da se struje u oba etveropola nisu
promjenile poslije serijskog vezivanja.

ZAKLJUAK

Sklopovi sa etiri stezaljke, bilo da se radi o izoliranim elementima ili dijelovima neke
vee mree, nazivaju se etveropolima. Ako etveropol sadri u sebi izvor energije naziva se
aktivnim, a ako ne pasivnim. Bitna razlika izmeu mrea koje su do sada razmatrane i
etveropola je u tome to je kod etveropola bitan jedino odnos ulaznih i izlaznih veliina.

Takvo razmatranje naziva se i naelom crne kutije, gdje nije bitno to je u kutiji, nego
koje rezultate daje. U elektrotehnici se promatraju ulazne i izlazne struje i naponi. Najei
etveropoli su transformatori, tranzistori, prijenosne linije, pojaala, filtri, pretvornici, mreni
blokovi, spreni krugovi i sl.

23
 etveropoli su podruje elektrotehnike koje razmatra pojmove i svojstva razliitih
elektrinih mrea i njihovih sastavnih dijelova, analizira promjene pri prolasku elektrine
struje ili, openito, elektrinog signala kroz vodove, elektrine filtere ili sloenije elektrine
mree. Razmatra distribuciju napona i struja pokrenutih jednim ili od strane vie elektrinih
izvora, istosmjerne i izmjenine struje.

LITERATURA

Knjige:

Teorija elektrinih analiza dr. Slobodan M. Drugo izdanje. Sarajevo 1987.

Dodatna literatura:

https://sh.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dne_mre%C5%BEe_i_%C4%8Detveropoli
https://c2.etf.unsa.ba/login/index.php

24
25