VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICI

U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

6. EKSTERNALIJE I JAVNA DOBRA

V.pred.mr.sc. Neven Garaa 1

1. EKSTERNALIJE

Da li ste ikad bili izloeni kemikalijama, koje su

rezultat nekog proizvodnog procesa, a mogu utjecati na
Vae zdravlje ?

Da li Vas je ikad smetala buka iz oblinjeg disko ili

narodnjakog kluba ?

Smeta li Vas glasan lave susjedovog psa ?

Da li ste sprijeili mogunost da se zarazite opakom

bolesti koristei cijepivo ?

Da li ste ponekad uivali u etnji parkom ?

2
- nevidljiva ruka Adama Smitha vodi kupce i
prodavatelje na tritu da maksimaliziraju ukupnu
korist koje drutvo izvlai s tog trita

- trita alociraju oskudne resurse silama ponude i

potranje i mnoge stvari rade dobro, ali ne i sve

naelo: drave mogu ponekad poboljati trine

rezultate

Kako dravne mjere mogu potencijalno poboljati

alokaciju i koje vrste mjera e najbolje djelovati ?

3
Eksternalija nastaje kada se osoba angaira u
aktivnosti koja utjee na blagostanje druge osobe
pri emu niti plaa niti dobiva ikakvu naknadu za
taj uinak.

- aktivnost koja namee nedobrovoljne trokove

- njezini uinci nisu u potpunosti odraeni u cijenama

- ako je uinak za promatraa nepovoljan

negativna eksternalija

- ako je uinak za promatraa koristan pozitivna

eksternalija
4
- drutveni interes za trini rezultat se proiruje
izvan blagostanja kupaca i prodavatelja koji
sudjeluju na tritu i ukljuuje blagostanje drugih
osoba koje su pod njihovim neizravnim utjecajem

- kupci i prodavatelji zanemaruju eksterne uinke

trina ravnotea nije uinkovita kada postoje
eksternalije ili

- trina ravnotea ne maksimizira ukupnu korist za

drutvo kao cijelinu

5
- ispuni plinovi iz automobila = negativna eksternalija
propisi o emisiji plinova iz automobila +
oporezivanje goriva

- restauriranje povjesne zgrade = pozitivna eksternalija

porezne olakice ljudima koji ih obnavljaju

- istraivanja u novim tehnologijama = znanje koje

mogu koristiti drugi ljudi sustav patenata koji
izumiteljima daje pravo upotrebe njihovih izuma

Kada odreeni donositelj odluka ne uzima u obzir

eksterne uinke svog ponaanja DRAVA utjee na
ponaanje da zatiti interese drugih osoba
6
1.1. Negativne eksternalije

- tvornice aluminija isputaju zagaenje za svaku

proizvedenu jedinicu aluminija

- zagaenje predstavlja zdravstveni rizik negativna

eksternalija

- troak proizvodnje aluminija za drutvo, vei je od

troka za proizvoaa aluminija

Drutveni troak = trokovi proizvoaa + trokovi

promatraa

7
Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate d.o.o.,
Zagreb, 2006. str. 206. 8
- krivulja drutvenog troka je iznad krivulje ponude,
jer uzima u obzir eksterne trokove kojima proizvoa
aluminija optereuje drutvo

- razlika izmeu krivulja odraava troak isputenog

zagaenja

- planer (drava) izabire razinu proizvodnje aluminija

pri kojoj krivulja potranje prelazi preko krivulje
drutvenog troka

- presjek je optimalna koliina aluminija sa stajalita

drutva kao cjeline

- u trinoj ravnotei za graninog potroaa aluminij

vrijedi manje od drutvenog troka njegove
9
proizvodnje smanjenje proizvodnje i potronje
poveava ukupno blagostanje
- kako planer (drava) moe postii optimalan rezultat
uvoenje poreza proizvoau aluminija za svaku
tonu prodanog aluminija

- porez bi pomaknuo krivulju ponude prema gore za

veliinu poreza

- ako porez tono odraava drutveni troak

isputenog dima , nova krivulja ponude bi se
podudarala sa krivuljom drutvenog troka

- upotreba ovakvog poreza naziva se internaliziranje

eksternalije jer potie kupce i prodavatelje da uzmu
u obzir eksterne uinke svojih akcija

naelo: ljudi odgovaraju na poticaje 10

1.2. Pozitivne eksternalije

- obrazovanje donosi koristi drutvu u cijelini

- koristi od obrazovanja se preliju i daju koristi i

drugim ljudima pozitivna eksternalija

- drutvena vrijednost vea je od privatne, krivulja

drutvene vrijednosti lei iznad krivulje potranje

- drutveno optimalna koliina vea je od koliine

odreene privatnim tritem

11
Izvor: ibid. str. 208.
12
- planer (drava) moe ispraviti zakazivanje trita
internaliziranjem eksternalija subvencije

- obrazovanje je visoko subvencionirano javnim

kolama i stipendijama

ZAKLJUAK: negativne eksternalije navode trita

da proizvode vee koliine no to je drutveno
poeljno. Pozitivne eksternalije navode trita da
proizvode manje koliine no to je drutveno poeljno.
Da bi se ispravio problem drava moe internalizirati
eksternalije oporezujui dobra koja imaju negativne
eksternalije i subvencionirati dobra koja imaju
pozitivne eksternalije.
13
Primjer za prouavanje:

- razvoj tehnolokog znanja u nekoj tvrtci, poveat e

drutveni fond tehnolokog znanja pozitivna
eksternalija prelijevanje tehnologije

- proizvodnja raunalnih ipova doprinosi veem

prelijevanju tehnologije od proizvodnje prenih
krumpiria

Dravna intervencija u gospodarstvo koja tei

promicanju tehnoloki potencijalnih industrija naziva
se industrijska politika .

Treba li drava internalizirati eksternaliju

subvencijom? 14
Kako izmjeriti veliinu prelijevanja s razliitih trita ?

Uspjeh industrijske politike trai da drava moe

izmjeriti veliinu prelijevanja, kako bi odredila
subvencije.

Drava moe subvencionirati one industrije s najvie

politikog utjecaja, umjesto onih koje donose najvee
pozitivne eksternalije.

Zatita patenata = eksluzivno pravo upotrebe izuma za

odreeno razdoblje

Patenti internaliziraju eksternaliju dajui tvrtki

imovinsko pravo nad svojim izumima.
15
Sustav patenata daje vee poticaje.
1.3. Privatna rjeenja za eksternalije

- nije uvijek potrebna drava da se rijei problem

privatna rjeenja

- moralni kodeksi i drutvene sankcije Ne radi

drugima ono to ne eli da drugi rade tebi.

- dobrotvorne organizacije zatita okolia

- ukljuivanje tvrtki u razliite vrste poslova

uzgajiva pela moe kupiti vonjak

- postizanje dogovora zainteresiranih stranaka

16
Coaseov teorem prema ekonomistu Ronalud
Coaseu

= ako se privatne stranke mogu cjenjkati bez trokova

o alokaciji resursa, onda e privatno trite uvijek
rijeiti problem eksternalija i uinkovito alocirati
resurse

Privatni ekonomski akteri mogu rijeti problem

eksternalije meu sobom. Kakva god bila poetna
raspodjela prava, zainteresirane stranke uvijek
mogu postii pogodbu u kojoj su svi u boljem
poloaju i rezultat je djelotvoran.

17
Zato onda privatna rjeenja ponekad ne djeluju ?

- zbog transakcijskih trokova odjvetnici,

prevoditelji

- cjenjkanje jednostavno propadne trajkovi i

prosvjedi pokazuju da neuspjeh dogovora moe biti
skup - svaka stranka esto pokuava izvui najbolju
pogodbu - dok se oni cjenjkaju neuinkovit rezultat
ostaje

- kada je broj zainteresiranih stranaka velik pokuaj

usaglaavanja je izuzetno skup

Kada privatno cjenjkanje ne funkcionira ukljuuje

se drava 18
1.4. Javne mjere usmjerene na eksternalije

- dva naina na koje drava moe odgovoriti na

eksternalije:

1. Prinude i zabrane = izravno reguliraju

ponaanje

2. Mjere temeljene na tritu = daju poticaje

tako da e privatni donositelji odluka izabrati da sami
rijee problem

19
REGULATIVA

- drava ispravlja eksternaliju odreujui da su neka

ponaanja ili potrebna ili zabranjena

- nemogue je zabraniti sve aktivnosti koje zagauju

okoli promet: umjesto zabrane izvagati trokove i
koristi i odluiti koje su vrste zagaenja doputene

- propisi o zatiti okolia maksimalna razina

zagaenja, usvajanje posebnih tehnologija da se
smanji zagaenje

- drava treba znati detalje o spoecifinim

industrijama i o alternativnim tehnologijama
20
PIGUOVSKI POREZI I SUBVENCIJE

- drava oporezuje negativne eksternalije i

subvencionira pozitivne kesternalije

- porezi odreeni da isprave uinke negativnih

eksternalija zovu se piguovski porezi prema
ekonomistu Arthuru Pigou (1877 - 1959)

- ekonomisti vie preferiraju piguovske poreze, nego

propise jer e takvi porezi smanjiti zagaenje uz nii
troak za drutvo

- prikladna razina poreza to je vei porez, vee je

smanjenje zagaenja
21
- tvornica papira e znatno smanjiti zagaenje da bi
izbjegla porez
- tvornica elika e manje smanjiti zagaenje i plaati
porez

- piguovski porez alocira zagaenje onim tvornicama

koje su suoene s najviim trokovima njegova
smanjenja piguovski porez odreuje cijenu na pravo
zagaivanja

- pod prinudama i zabranama tvornice nemaju razloga

da jo vie smanje zagaenje porez daje poticaj da
se razvije ia tehnologija jer se time smanjuje iznos
poreza kojeg treba platiti

22
- veina poreza remeti alokaciju resursa dalje od
drutvenog optimuma

- piguovski porezi ispravljaju poticaje zbog eksternalija

i tako pomiu alokaciju resursa blie drutvenom
optimumu

- prikupljaju prihode dravi i poveavaju ekonomsku

uinkovitost

23
Primjer za prouavanje:

Zato je porez na benzin toliki ?

- dravama odlazi vie od polovice onoga to vozai

plate za benzin

Porez na benzin je piguovski porez usmjeren na

ispravljanje negativnih eksternalija:

1. Prenatrpanost potie se koritenje javnog

prijevoza

2. Nesree vozila koja troe puno benzina (sportska)

nameu rizik drugima
24
3. Zagaenje smanjuje se zagaenje
Za ekonomiste dobra politika zatite okolia poinje s
prvim od deset naela:

naelo: ljudi se suavaju sa odabirima koji

sobom nose koristi, ali i tete

Kako izmjeriti ist zrak i istu vodu ?

Oportunitetnim trokom koliko se toga moramo

odrei da bi ih imali

Uklanjanje svakog zagaenja je nemogue vraa

unatrag mnoge tehnoloke prednosti koje nam
omoguuju visok standard ivljenja

25
2. JAVNA DOBRA I ZAJEDNIKI RESURSI

Najbolje stvari u ivotu su besplatne

Priroda rijeke, planine, plae, jezere, more

Drava igralita, parkovi, vatromet

Ljudi ne plaaju nikakvu naknadu kada uivaju u

ovim dobrima.

Kada neko dobro nema svoju cijenu, privatna trita

ne mogu osigurati proizvodnju i potronju dobara u
pravim koliinama drava moe potencijalno
otkoloniti trini neuspjeh
26
Dobra se grupiraju obzirom na dvije karakteristike:

- je li dobro iskljuivo, moe li se sprijeiti u

upotrebi dobra

- je li rivalitet dobar, umanjuje li koritenje

dobra od strane jedne osobe, mogunost druge osobe
da ga koristi

Koristei ove dvije karakteristike dobra dijelimo u

etiri kategorije:

27
1. Privatna dobra - imaju svojstva iskljuivosti i
rivaliteta.
- sladoled je iskljuiv jer je mogue nekoga sprijeiti da
ga pojede, neete mu ga dati
- sladoled posjeduje rivalitet, ako jedna osoba pojede
sladoled, druga ne moe pojesti isti sladoled

2. Javna dobra - nisu iskljuiva niti posjeduju

svojstvo rivaliteta
- sirena za oglaavanje opasnosti od poara
- kada se sirena oglasi nemogue je sprijeiti osobu da
ju uje
- kada jedna osoba uje sirenu ne smanjuje korist za
nekog drugoga 28
3. Zajedniki resursi - imaju svojstvo rivaliteta, ali ne
iskljuivosti
- riba u moru, kad jedna osoba ulovi ribu, za drugu
ostaje manje riba
- zbog veliine mora teko je ribare zaustaviti u izlovu
ribe

4. Prirodni monopoli - dobro je iskljuivo, ali nema

svojstvo rivaliteta
- poarna zatita u malom gradu
- zatita jedne kue nee umanjiti zatitu koju
omoguava drugima
- jednom kada je grad platio za vatrogasnu postrojbu,
dodatni troak uvanja jo jedne kue je malen

29
Slobodni jaha = osoba koja ostvaruje korist od
potronje nekog dobra, ali izbjegava plaanje za isto
(vatromet u gradu)

Problem slobodnog jahaa sprijeava privatna trita u

ponudi javnih dobara, jer javna dobra nisu iskljuiva

Ako drava odlui da ukupne koristi premauju

trokove, osigurat e javno dobro i za njega platiti iz
poreza i uiniti sve imunijima

30
1.2. Neka vana javna dobra

NACIONALNA OBRANA - jednom kad je zemlja

branjena nemogue je ikoga sprijeiti u koritenju
obrane
- kad jedna osoba uiva u obrani, ne smanjuje tu
korist drugima
- jedno od najskupljih javnih dobara

TEMELJNA ISTRAIVANJA - ako matematiar dokae

novi teorem, teorem ulazi u fond znanja koje svatko
moe koristiti
- znanje je javno dobro, a poduzea koja ele ostvariti
dobit tee slobodnom jahau
- subvenicje istraivanja u matematici, medicini, fizici,
kemiji, biologiji 31
BORBA PROTIV SIROMATVA - mnogi dravni
programi imaju namjeru pomoi siromanima
- oporezivanje obitelji koje su financijski uspjenije
slui za financiranje borbe protiv siromatva
- borbu protiv siromatva ne moe osigurati privatno
trite
- humanitarne zaklade kojima ljudi daju novane
priloge - ljudi koji ne daju priloge slobodno jau na
velikodunosti drugih

Uinkovita ponuda javnih dobara tea je od ponude

privatnih dobara. Privatna dobra otkrivaju vrijednost
putem cijena.
Kod javnih dobara ne postoje cjenovni signali pri
ocjenjivanju bi li drava trebala osigurati javno dobro 32
ili ne analiza trokova i koristi
1.3. Zajedniki resursi

- nisu iskljuivi, bez naknade su dostupni svima koji ih

ele koristiti
- imaju svojstvo rivaliteta, ako jenda osoba koristi
zajedniki resurs, smanjuje drugim osobama
mogunost da ga troe

Tragedija zajednikog Aristotel O onome to je

zajedniko mnogima vodi se najmanja briga, jer svi ljudi
vie cijene ono to je njihovo, nego to posjeduju u
zajednitvu s drugima.

ist zrak i voda.

Prenatrpane ceste.
Ribe i ostali divlji svijet. 33
Primjer za prouavanje: Zato krava nije izumrla ?

- mnogim ivotinjskim vrstama kroz povijest prijetilo je

izumiranje

- lov na bizone u Sjevernoj Americi - broj od 60

milijardi bizona smanjen je 1900. godine na 400

- slonovi u nekim afrikim dravama

- krava je vrijedan izvor hrane, ali nitko se ne brine za

njihov opstanak

Zato je komercijalna vrijednost krzna prijetnja za

bizone, komercijalna vrijednost bjelokosti za slonove,
kada je komercijalna vrijednost govedine uvar krava ?34
35
Izvor: ibid. str. 106.
36
Pitanja:

1. to su eksternalije ?

2. Kako drava moe postii optimalan rezultat kod negativnih

eksternalija ?

3. Kako drava moe postii optimalan rezultat kod pozitivnih

eksternalija ?

4. to je internaliziranje eksternalije ?

5. Kako patenti internaliziraju eksternaliju ?

6. to govori Coaseov teorem ?

7. Zato ponekad propadnu privatna rjeenja ?

8. Koje su mogue javne mjere usmjerene na eksternalije ? 37

9. U emu su posebnosti, a u emu prednosti piguovskih poreza ?

10. ime ekonomisti mjere vrijednost istog zraka i iste vode ?

Objasnite.

11. Kako dijelimo dobra ?

12. Koja su vana javna dobra ?

13. Koji su vani zajedniki resursi ?

14. Zato kravama i ovcama ne prijeti izumiranje, a kitovima i

slonovima prijeti ?

38