KINEZITERAPIJA

Kineziologija je znanstvena disciplina koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja

i uinke tih procesa na ljudski organizam.

Primijenjene grane kineziologije su:

KINEZIOLOKA EDUKACIJA -. Organizam djeteta koje pohaa kolu

KINEZIOLOGIJA SPORTA -. Organizam sportaa

KINEZIOLOKE REKREACIJA -. Organizam rekreativca

KINEZIOLOKA KINEZITERAPIJA -. Ljudski organizam kojem su ope sposobnosti

smanjene

Kineziterapija je primijenjena grana kineziologije, koja prouava zakonitosti upravljanja

procesom vjebanja i uinke tih procesa na ljudski organizam kojem su ope sposobnosti
smanjene zbog ozljede, bolesti ili uroene mane.

Kineziterapiju dijelimo s obzirom na podruja primjene na:

PREVENTIVNU KINEZITERAPIJU

FUNKCIONALNU KINEZITERAPIJU

KLINIKU KINEZITERAPIJU

Preventivna kineziterapija

Ovaj tip kineziterapije veoma je rairen. Vjebanje, kretanje, tj. bilo kakva pravilno dozirana
tjelesna aktivnost slui u prevenciji.

Preventivno vjebanje odnosno kineziterapija najee se koristi kod:

DJECE U RAZVOJU s ciljem prevencije nastajanja funkcionalnih poremeaja sustava

za kretanje, tj. nepravilnih dranja trupa, sputenih stopala,

TRUDNICA s ciljem pripremanja za lake odravanje trudnoe i bolje pripreme za

porod

U OSOBA STARIJE IVOTNE DOBI s ciljem odranja ili poboljanja funkcijske

sposobnosti, te prevencija, lijeenje i/ili rehabilitacija nekih akutnih i kroninih bolesti

1
 POSLIJEOPERATIVNOM TIJEKU sprjeavanje nastajanja embolija i tromboza,
nastanka pneumonije

Dobrobiti vjebanja u predkolskoj dobi !!! ???

Ve pri upisu u prvi razred osnovne kole 20 posto djece je pretilo/gojazno, a 22 posto ima
nepravilno tjelesno dranje.

Zato je kretanje tako vano za predkolce?

Predkolsko doba je bitan period u kojem se izgrauje ljubav prema kretanju i sportu, a stvaraju
se i zdrave prehrambene navike.

Pravilnim i redovitim kretanjem i vjebanjem omoguuje se niz dobrobiti:

Normalan motoriki razvoj koji utjee i na ostale segmente razvoja poput kognitivnog,
emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta.

Zadovoljava se djetetova potreba za kretanjem i igrom koja je jedna od temeljnih

potreba djeteta i djetinjstva

Tjelesna aktivnost u adolescenciji u velikoj e mjeri ovisiti i o motorikim znanjima koje

dijete steklo u predkolskoj i ranoj kolskoj dobi.

Vjebanjem od najranije dobi mogu se prevenirati razliite kronine bolesti, a osobito

je vano u prevenciji pretilosti.

Djeca koja vjebaju lake ue i imaju bolje ocjene u koli.

Navike zdravog aktivnog ivota u budunosti stvaraju se u najranijoj dobi.

Djeca koja su aktivna kroz djetinjstvo, nastavljaju aktivnost i u odrasloj dobi, lake obavljaju
svakodnevne ivotne poslove, motoriki su kompetentniji, a mogu se i aktualizirati kroz sport.

Dob u kojoj dolazi do ubrzanog poboljanja nekih motorikih sposobnosti

(Viru, 1998)

2
 Svjetska zdravstvena organizacija promie umjerenu tjelesnu aktivnost za djecu i
mlade u trajanju od sat vremena dnevno, jer je ve nizom istraivanja utvreno da
pravilna i redovita tjelesna aktivnost utjee na pravilan rast i razvoj te zdravstveno
stanje djece.

UTJECAJ TJELESNOG VJEBANJA NA STARIJE OSOBE

Aktivno sudjelovanje starijih osoba u rekreativnim aktivnostima doprinosi kvalitetnijem
ivljenju, a i osobe koje ive takvim nainom su zadovoljnije.
Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na poboljanje i odravanje funkcionalnih
sposobnosti i mogunost to duljeg samostalnog ivljenja. (Lepan i Leutar 2012:206)
Osobe koje se brinu za svoj dobar zdravstveni status, odnosno, odravaju miinu
snagu, pokretljivost zglobova te vrstou kostiju, dulje su samostalne i sposobne se
brinuti same o sebi.
Starenje je proces kojim se smanjuju funkcije pojedinih organa, a nalikuju onim
promjenama koje nastaju kao posljedica neaktivnosti.
Znanstvenici smatraju da 50% promjena koje nastaju tijekom starenja u razvijenijim
zemljama, nastaje zbog atrofije uslijed neaktivnosti.
Razne su fizioloke promijene koje su povezane sa starenjem i hipokinezijom i
imobilizacijom, odnosno, mirovanjem u krevetu.

ZDRAVSTVENE POTEKOE
Povieni krvni tlak tihi ubojica
eerna bolest
Osteoporoza
Artritis

Funkcionalna kineziterapija

3
 Funkcionalna kineziterapija bavi se upravljanjem procesa vjebanja i praenjem njegovih
uinaka kod osoba s nepravilnim funkcionalnim poremeajima sustava za kretanje.
Takve nepravilnosti zovu se jo i PARAMORFIZMI.
Pod tim nazivima se podrazumijeva nepravilno dranje dijelova tijela izazvano
funkcionalno insuficijentnim stanjem miinog sustava.

PARAMORFIZMI- funkcionalne promjene

DISMORFIZMI- strukturalne promjene

Funkcionalna kineziterapija primjenjuje se kod osoba s:

opim poremeajem posture (tjelesnog dranja)
skoliotinim dranjem
kifotinim dranjem
lordotinim dranjem
ravnih ili okruglih lea
prvim stupnjem sputenosti stopala

Klinika kineziterapija
Klinika kineziterapija bavi se upravljanjem procesa vjebanja, aplikacijom odreenih modaliteta
i intenziteta posebno doziranih ovisno o pojedincu i njegovom stanju.

Ona ima brojna podruja:

NEUROLOKA

GINEKOLOKA I PORODILJSKA

PULMOLOKA

GERIJATRIJSKA

ORTOPEDSKA

PEDIJATRIJSKA

REUMATOLOKA

4
 PSIHIJATRIJSKA

UROLOKA

KARDIOVASKULARNA

SREDSTVA KINEZITERAPIJE

-Sredstva kineziterapije dijelimo na:

1. OSNOVNO SREDSTVO POKRET / KRETNJE / VJEBA

2. POMONA SREDSTVA / POMAGALA

POKRET

Pokret je specifina, kompleksna i funkcionalna motorika aktivnost usmjerena prema

odreenom cilju, odnosno funkciji, a ne samo pomicanju segmenata tijela iz jednog poloaja u
drugi.

Pokret moe biti:

AKTIVAN je pokret u kojem bolesnik aktivno sudjeluju

PASIVAN je pokret bez aktivnog sudjelovanja bolesnika

Pokrete nastale aktivnou poprenoprugaste muskulature moemo podijeliti na:

VOLJNE

AUTOMATSKE

AUTOMATIZIRANE

VOLJNI POKRET

Voljni pokret je najkompleksnija motorika aktivnost, promiljena i sa svjesno odabranim ciljem,

kojim upravljaju centri u kori velikog mozga
Poboljanje izvedbe voljnih pokreta bitno se poveava uenjem i uvjebavanjem

AUTOMATSKI POKRET

Automatski pokret je reakcija motorikog sustava na senzorne stimulusne iz okoline ili iz

proprioceptora

5
Oni su bez utjecaja svjesne kontrole
Pokreti za odravanje tijela uspravnim, tzv. Posturalni refleks, pripada ovoj vrsti pokreta
Tranje, hodanje, vakanje

Pravilan ortostatski poloaj

Pravilan stav ovjejeg tijela (antropoloki stav) jest uspravan stav s oputenim rukama niz tijelo
i dlanovima usmjerenim naprijed
Glava je usmjerena ravno naprijed, a donji su rubovi onih upljina i gornji rubovi vanjskih
slunih otvora u istoj vodoravnoj ravnini to je nazivamo Frankfurtska horizontala (Keros i
Peina, 1977).
Obiljeje pravilnog dranja je ekonomini miini rad, gdje se sila tee i aktivna miina snaga
suprotstavljaju i izjednauju.

Posturalni refleks
Odravanje uspravnog poloaja i ravnotee ostvareno je kompleksnim djelovanjem
posturalnog refleksa koji spada u mehanizme za odravanje uspravnog tjelesnog stava.
Za miie, koji svojim kontrakcijama odravaju ravnoteu i stav tijela, suprotstavljajui se
djelovanju sile tee, kaemo da imaju posturalnu funkciju.
Posturalni refleks, koji funkcionira na principu povratne sprege, ini neprekidne manje
korekcije tjelesnog dranja. Pri tome kljunu ulogu imaju i osjetilne informacije pristigle
iz osjetilnih receptora te vestibularnog i vizualnog

Posturalni miii

6
U literaturi nailazimo na razliite definicije u kojima se pokuava odrediti stanje nepravilnog
tjelesnog dranja tj. loeg dranja.
Openito gledajui pod pojmom ''nepravilno tjelesno dranje''podrazumijevamo oslabljeno
funkcionalno stanje posturalnih miia.
Srakar (1966: prema Kosinac, 2002) smatra slabim tjelesnim dranjem sve nenormalnosti i
nepravilnosti u poloaju, meusobnom odnosu i obliku zdjelice, kraljenice, ramena i donjih
udova koje nisu posljedica oteenja na kosturu ili ivano-miinom sustavu, nego su
posljedica nedovoljne i nepravilne funkcije miia.

Peina (1992) nepravilna tjelesna dranja, pod kojima podrazumijeva skoliotino, kifotino ili
lordotino dranje, smatra anomalijom dranja tijela koja je fleksibilna (labava) i koja se
promjenom poloaja tijela ili voljnom kontrakcijom muskulature moe korigirati.

7
Kao to je definirano od strane raznih autora, nepravilno tjelesno dranje podrazumijeva
razna odstupanja od pravilnog. Budui da nepravilno tjelesno dranje moe poprimiti
razliite oblike, ti oblici su definirani od strane raznih autora kroz tipove tjelesnog
dranja.

Tipovi tjelesnog dranja

Stefanovi i sur. (1972) Braunovom skalom odredili su etiri tipa dranja:
Tjelesno dranje tipa A-uspravno dranje glave, ramena su pravo postavljena, grudni ko je
neto istureniji od glave, trbuh je uvuen, lopatice su priljubljene uz lea, fizioloke krivine
(cervikalna i lumbalna) ne prelaze 3 do 5 cm od linije viska vertikale;
Tjelesno dranje tipa B-glava je lagano nagnuta, grudi su lako upale, donji dio trbuha je poneto
oputen, fizioloke krivine kraljenice poneto su pojaane;
Tjelesno dranje tipa C-glava je povijena prema grudnom kou, ramena su oputena i povijena
prema naprijed, grudi su upale, donji dio trbuha je ispupen, lopatice su udaljene od grudnog
koa (skapula alata), fizioloke krivine kraljenice jako su izraene;
Tjelesno dranje tipa D -glava je lagano zabaena unatrag, ravna lea, ne postoje lordotina i
kifotina komponenta.

Pod dobrim tjelesnim dranjem autori podrazumijevaju dranje tipa A i B, a pod nepravilnim dranjem
dranje tipa C i D.

8
 -Idelberg (1970) razlikuju etiri tipa dranja: normalna lea, konkavna lea, okrugla lea i ravna lea.

Devijacije tjelesnog dranja

Prilikom nepravilnog tjelesnog dranja javljaju se razni poremeaji u statodinamikoj ravnotei

miino-kotanog sustava.
Ti poremeaji rezultiraju nastajanjem devijacija pojedinih segmenata tijela od pravilnog poloaja,
koje dijelimo na nepravilna funkcionalna i strukturalna stanja.
PARAMORFIZMI- funkcionalne promjene
DISMORFIZMI- strukturalne promjene

Rast i razvoj djeteta

Pravilan rast i razvoj djeteta je uvjet za ouvanje njegovog psiho-fizikog zdravlja koje se oituje
u kasnijoj fazi ivota. Meutim tempo rasta i razvoja u djece je vrlo raznolik.
Sloena funkcionalna transformacija osobe u razvoju ne odvija se pravilno i jednako u razliitim
dijelovima organizma, nego prema ritmikom tijeku, kojega obiljeavaju takozvane krize
rasta(Kosinac, 2002).
Djeca pokazuju velike razlike u stupnju psiho-fizike zrelosti, pa tako kolske obveze i ivotni
zadaci koji nisu prilagoeni njihovoj biolokoj zrelosti ve ivotnoj dobi, negativno utjeu na
pravilan rast i razvoj, to se posebno oituje u kriznim fazama rasta
U dugom periodu male promjene, odnosno devijacije sustava za kretanje, mogu prerasti u
znatnije nepravilnosti koje na privremen ili trajan nain mijenjaju tjelesno dranje.
Veina ovih promjena u mlae djece ima posturalni karakter i nastaje zbog slabosti miia.
Poremeaji posturalnog karaktera ublaavaju se uzrastom i sazrijevanjem i javlja se takoer
odreena bioloka samokorekcija poremeenog dranja (Kosinac, 2002).
Ipak ova definicija nije pravilo. U odreenom broju djece prilikom stalnog naruavanjem
pravilnog dranja, pojavljuju se funkcionalne i morfoloke promjene kraljenice i drugih dijelova
sustava za kretanje.

Krizna razvojna razdoblja mogu se podijeliti na:

doba prve godine ivota, kada se dijete poinje uspravljati i stajati;
doba oko 6.-7. godine, kada dijete polazi u kolu;
doba puberteta, kada dolazi do adolescentnog zamaha rasta.

Lordotino tjelesno dranje

- podrazumijeva pojaanu zakrivljenost kraljenice u slabinskom dijelu, gledano u sagitalnoj
ravnine s konveksitetom prema naprijed.
Ovaj tip nepravilnog dranja podrazumijeva insuficijenciju miia, u prvom redu abdominalnih,
to zbog nastalog poloaja trupa ima za posljedicu skraenje dubokih miia lea u slabinskom
dijelu.
Glavni razlog ovakvog tjelesnog dranja je hipotonina abdominalna muskulatura.

9
Kifotino tjelesno dranje
Podrazumijeva pojaanu fizioloku grudnu zakrivljenost kraljenice u sagitalnoj ravnine s
konveksitetom prema natrag.
S obzirom na nastanak postoje razliiti tipovi kifoza.
-U djece razvojne dobi javljaju se posturalne ili juvenilne kifoze, a nastaju zbog insuficijencije
miinog sustava u uvjetima ubrzanog rasta.
Ovaj tip nepravilnosti usko je povezan s nepravilnim
poloajem ramena, tonije sputenim ramenima.
Tu nepravilnost nazivamo Konkavna (okrugla) lea.

Skoliotino tjelesno dranje

postranino iskrivljenje kraljenice funkcionalnog tipa.
Razlog nastanka je insuficijencija jedne strane miia trupa. Postoji vie tipova skoliotinog
dranja.
Ona mogu biti izraena samo u vratnom, grudnom ili slabinskom dijelu kraljenice, a mogu biti
jednostruke ili dvostruke.
Pokazatelji asimetrije pojedinih dijelova trupa u anteroposteriornom poloaju mogu upuivati na
skoliotino nepravilno dranje.
U prvom redu tu se podrazumijevaju razlike u visini ramena, bradavica, lopatica, te gornjih
rubova zdjelice.

10
 Nagnuta glava prema naprijed
je vrlo est nepravilan poloaj koji se manifestira u kombinaciji s oputenim ramenima,
kifotinim i lordotinim nepravilnim dranjem.
U toj kombinaciji ova nepravilnost ukazuje na izrazito nepravilno tjelesno dranje koje se
procjenjuje u sagitalnoj ravnini.
Utvrivanje ove nepravilnosti se bazira na poloaju glave u odnosu na gravitacijsku vertikalnu
liniju.

Nagnutost tijela u odnosu na gravitacijsku liniji u frontalnoj ravnini

- je nepravilnost u tjelesnom stavu koja je posljedica poremeene kontrole ravnotee u
stojeem poloaju.
Nagnutost tijela se procjenjuje u sagitalnoj ravnini, a utvruje se procjenom odstupanja
pokazatelja tjelesnog dranja u odnosu na gravitacijsku vertikalnu liniju.

11
 Ravna lea
je naziv za nepravilnost poloaja kraljenice koja je uvjetovana nedostatkom fiziolokih
zakrivljenosti, a u najvie sluajeva upitanju je nedostatak grudne zakrivljenosti.
U tom sluaju javlja se skraenje dubokih lenih miia, te istegnutost muskulature abdomena.

Asimetrija ramena u frontalnoj ravnini

se oituje kao razlika u visini izmeu desnog i lijevog ramena.
Ova nepravilnost vrlo je esta u djece razvojne dobi jer je povezana s nepravilnim skoliotinim
tjelesnim dranjem.
Ona se utvruje u anteroposteriornom poloaju tijela

12
LUMBALNI BOLNI SINDROM KARALJENICE
Kliniki entitet kojeg karakteriziraju bol i umanjeni funkcijski kapacitet lumbalne kraljenice
nazivamo bolnim kriima ili lumbalnim bolnim sindromom
LBS se esto javlja kod sportaa
80% populacije barem jednom tijekom ivota ima bolove u slabinskom dijelu kraljenice

LUMBALNA KRALJENICA
Kraljenica je graena od 24 kraljeka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5
krinih i 3-5 trtinih kraljeaka.

Graa kraljenice

DEGENERATIVNE PROMJENE KRALJENICE I INTERVERTEBRALNOG DISKUSA

Mnogi problemi koji utjeu na kraljenicu su rezultat degenerativnih promjena na hrskavici,
kostima i tkivu.
Degeneracija je dio normalnog procesa starenja.

13
 Graa diska

NASTANAK I SIMPTOMI DEGENARCIJE DISKA

Starenjem dolazi do promjena u strukturi diska. Ozljede lumbalnog dijela kraljenice pridonose
ubrzavanju tih promjena, propadanju diska
Proces degeneracije ima svoj tijek
Starenjem dolazi do postupnog gubitka kotane mase
Bol izazvana degenracijom obino je mehanika

Degeneracija diska

NASTANAK I SIMPTOMI DEGENARCIJE DISKA

Simptomi degeneracije diska su slijedei:
Pojava boli u donjem dijelu lea
Bol se pojaava nakon aktivnosti ili dugotrajnog stajanja, dok odmorom bol slabi
Dolazi do ukoenosti i smanjene pokretljivosti donjeg dijela lea
Bol se moe iriti u stranjicu i bedra
Bol je obino ponavljajueg karaktera
Svaki put kada se pojavi, bol je izraenija od prolog puta
POSTUPCI LIJEENJA
Operacija je uvijek zadnja opcija
Na poetku tretmana cilj je otkloniti bol (primjena leda, topline, elektrine stimulacije miia).
U terapiji se esto koriste i razne manualne tehnike kao to su razne vrste masae.
Primjenjuju se kineziterapijske vjebe za poveanje fleksibilnosti miia natkoljenice, vjebe za
jaanje miia trbuha i donjeg dijela lea kako bi se utjecalo na poveanje stabilnosti lumbalne
kraljenice.
Rehabilitacija u prosijeku traje 8 do 12 tjedana
14
DISKUS HERNIJA

Diskus hernija je naziv za pucanje (oteenje) vanjskog prstena diskusa (anulusa) i izlazak
njegove jezgre izvan diskusa

Diskus hernija

Normalan disk i diskus hernija

Slika -- Proces diskus hernije

15
DISKUS HERNIJA
Do hernije diska torakalne kraljenice najee dolazi zbog degeneracije diska. Degeneracija
oznaava proces postupnog troenja i propadanja diska uslijed uporabe, odnosno kretanja i
optereivanja kraljenice (dio je normalnog procesa starenja).
Do hernije diskusa torakalne kraljenice moe doi i uslijed ozljede (automobilska nesrea, pad,
udarac), ili uslijed naglih pokreta uspravljanja, rotacije ili podizanja tereta.
Pojava simptoma ovisi o lokaciji i koliini jezgre diskusa koja je istisnuta (teini hernije), pritie
li lenu modinu, ivce ili krvne ile
Dolazi do pojave boli koja se moe iriti u jednu ili obje strane lea.
Javljaju se trnci, osjeaj peckanja i utrnulost oko ozlijeenog podruja
Moe doi do osjeaja slabosti miia ruku i/ili nogu

Kvalitetan program suzbijanja LBS-a mora uzeti u obzir vie elemenata:

1. Potrebno je prepoznati i eliminirati mogue uzroke pojave boli (npr. Loa sportska
tehnika)
2. Korigirati biomehanike nepravilnosti u pasivnoj i aktivnoj posturi sportaa do kojih moe
doi radi ope miine slabosti ili ograniene fleksibilnosti miia natkoljenice, te radi
slabe miine koordinacije i kontrole pokreta
3. Ojaati miine i ligamentarne strukture lumbalne kraljenice te njihove okolne miine
skupine
4. Ponovo uspostaviti normalnu amplitudu pokreta bez boli.

ZAKLJUAK:

16
Kriobolja je jedan od najuestalijih zdravstvenih problema dananjice, te se procjenjuje da 80%
populacije tijekom svog ivota ima barem jednom bolove u kriima ili slabinskom, donjem dijelu
kraljenice.
Kriobolja se isto tako esto javlja i kod sportaa.
Postoje razni uzroci nastanka kriobolje, a navedeni su na prethodnim stranicama ovog rada, a
najee se radi o degenerativnim promjenama intervertebralnog diskusa
Svjedoci smo esto nepotrebne rastronosti tijekom dijagnostike obrade i lijeenja kriobolje
Za prevenciju LBS-a vaan je uravnoteen razvoj miia koji podupiru kraljenicu, te je nuno
vladati pravilnom tehniku
Pravilno isplaniranim kineziterapijskim programom, moe se znatno pridonijeti suzbijanju LBS-a
kod netrenirane populacije, a kod sportaa moe pridonijeti produenju zdrave sportske
karijere.

17