N.

Batui:

Povijest hrvatskog kazalita

Kazalite Marina Dria u Dubrovniku

-uena komedija, iliti comedia erudita zapoinje 1508. svoj scenski ivot izvedbom Ariostove Cessarie
na dvoru A. Borgie u Ferrari, ime je, barem u Italiji, odbaen za odreeni aspekt glumita
srednjovjekovni inscenatorski sustav simultane pozornice
-kazaline predstave koje nastaju na temelju uene komedije u pravilu pretpostavljaju zatvorene
prostore te se transformiraju prema obliju grandioznoga spektakla, gdje knji.-dramaturgijska sastavnica
uzmie pred sve monijim naletom bljetavog odijela i raznovrsne scenske mainerije

-M. Dri polazi na studije u Sienu, gdje je mogao vidjeti eruditnu omediju, kao i upoznati specifinu
siensku komediju; tamo je vidio kako dvorane i pozornice valja prilagoditi za predstave suvremenih
komedija, upoznavao scenska naela, uio druge kazalino-praktine vjetine i glumio
-u Dubrovniku se Dri i u praktinom i u empirijskom pogledu mogao osloniti iskljuivo na 2 uporita:
1. na domae dramsko, scensko i prikazivako naslijee
2. na vlastito siensko iskustvo crpljeno u prouavanju sviju aspekata eruditne komedije
-Dri je puno nauio itajui Plauta i Terencija, gdje su, uz objavljenu komediju, bile vidljive mogue
dekoracije, odjea glumaca i njihova gestika
-mletako izdanje Terencija iz 1518. god. je posebice indikativno kao prototip inscenatorskih naela
eruditne komedije te je predloak po kome su nastale mnoge onovremene predstave

-svoje dramsko stvaralatvo u Dubrovniku Dri nastavlja na neveliki, ali nezaobilazni dotadanji korpus
hrv. dramatike 16.st.
-D. Dri, Vetranovi, Naljekovi, Luci
-njegova djela: izgubljeni Pomet, Tirena, Dundo Maroje, Novela od Stanca, Skup, i jedina tragedija
Hekuba
-antologijski prolog Negromanta prvi je njegov korak u kritici dubr. drutva
-on je do temelja uznemirio renesansno kazalite atipinou svojih junaka, unosei u svoje djelo dubinsko
promatranje vlastita svakodnevlja
-smatramo ga reformatorom zbog upotrebe ivog pukog jezika koji je izvan svih dotadanjih shema, zbog
dramaturgijskih odrednica, redateljskih i scenografskih zahvata te naposlijetku praktino-organizacijskih
obiljeja teatarskoga ivota
-Dri je dubrovaki kazalini ivot cjelovitou svoje glumine osobnosti ujedinio i dokinuo svojevrsnu
sporadinost njegove pojavnosti

Kronologija i mjesta izvedbe Drievih djela

-pitanje redoslijeda i mjesta izvedaba Drievih dramskih djela u Dubrovniku nije sve do danas
neprijeporno rijeeno
-Pomet je izveden prvi 1548., a Hekuba zadnja 1559. god., iz ega je vidljivo kako se Drievo knjievno
i kazalino djelovanje u Dubrovniku neprijeporno protee tijekom 11 godina
-premijera Hekube bila je ako ne posljednja, a ono jedna od posljednjih izvedaba kojega od Drievih
djela u njegovo doba. Protei e vie od 400 godina do ponovnog susreta Drievog djela s glumitem.
-1895. god. Mileti u staroj kazalinoj zgradi na Markovu trgu izvodi Novelu od Stanca, to ipak nije

1
znailo vie do kulturno-povijesnoga kurioziteta
-istinski e Dri uskrsnuti tek 1938. u Fotezovoj adaptaciji i reiji Dunda Maroja, i od tada biti
klasikom ne samo naega, ve i mnogih europskih kazalita
-velika veina Drievih dubrovakih premijera odrana je u sijenju i veljai, to e rei u pokladno
vrijeme (prolog Dunda Maroja)
-i blagdan sv. Vlaha je 3. veljae
-to je i inae bio obiaj u hrvatskoj gluminoj povijesti, da se kazalino-prikazivaka djelatnost odvija
unutar poklada
-posebice su kazalino snani dani nedjelja pedesetnica, ponedjeljak pa i utorak koji je slijede,
dakle zadnji dani poklada
-tek e pojava profesionalnih druina, i to talijanskih na jugu a njemakih na sjeveru promijeniti u 18.st.
ovakav raspored prikazivanja tijekom godine

-pirne drame su posebna vrsta predstava koje se odvijaju u okviru svadbe i zbog toga nije postojala
zapreka za njihovo izvoenje izvan pokladnih dana
-Drieva su djela izvoena u Dubrovniku kao javne ili kao zatvorene, privatne, tj. pirne predstave
-Pomet i prva predstava Tirene izvoeni su kao javne, svima dostupne predstave prid Dvorom, dok je
Dundo Maroje prikazan kao javna predstava u dvorani Vijenice. Sve ostale, po lokalitetima definirane
Drieve predstave, igrane su u zatvorenim privatnim prostorima kao pirne drame
-posve je logino da su obiljeja mjesta izvedaba prid Dvorom, Vijenica i privatna stmabena kua u
gradu odreivala Driev inscenatorski postupak, socioloku strukturu gledatelja i naposljetku, njihov
broj

Drieve glumake druine

-temelj dubrovakog prikazivako-gluminog fenomena bili su mladii dobrovoljno udrueni u skupine
-otrija slocioloka diferencijacija meu pojedinim skupinama zapaat e se s poetkom Drieva
kazalinog djelovanja, kad se kazaline druine dijele na puanske i plemike, a trajat e sve do 18.st.
-Pomet-druina bila je prva Drieva kazalina skupina
-izvodi Pometa, Dunda Maroja, Tirenu, Novelu od stanca i Venere i Adona
-nakon Pomet-druine, Dri radi s vie glumakih skupina mladia, od kojih su nam poznate Garzarija i
plemika druina Od Bidzara (izvodi Hekubu)
-sve enske uloge glumili su mukarci, a pretpostavlja se da ni Dri nije glumio u svojim predstavama
-pretpostavlja se da je u pojedinoj druini bilo 15-ak glumaca
-Dri je glumca izdignuo do razine drutvene znaajnosti

Drieva pozornica
-Dri je za svoje glumite imao 3 vrste pozornica:
1. otvoreni prostor prid Dvorom s pozornicom-podijem
2. pozornicu u Vijenici sa zatvorenim scenskim prostorom
3. improvizirane pozornice u zatvorenim prostorima na privatnim, pirnim predstavama

Ad.1)
-ma otvorenom prostoru Dri je prikazao Pometa, pripremio Tirenu, i namijenio Dunda Maroja kojeg je
u zadnji as prebacio u Vijenicu
-pozornica je bila povien podij sagraen nasuprot Dvoru
-Dri je u dramaturgijskom smislu vrsto oslonjen na aristotelovski sustav, a u inscenatorskom pogledu
sljedbenik Serlijev. Za njega je pozornica prizorite koje u odnose prema gledateljima unosi dotad
nepoznati realitet novoga, gluminog svijeta

1
-za scensku postavu Pometa i Tirene, Dri je izgleda unajmio arhitekte, tj. scenografe

Ad. 3)
-svoje pirne drame, Dri je bio prisiljen postavljati u dvoranama palaa, to mu je predstavljalo
dodatne probleme s prostorom

Drieva redateljsko-inscenatorska naela

-najizravniji i najprecizniji put do uoljive predodbe Drievoga gluminog ambijenta svakako su
njegove didaskalije ili implicite sadran obris scenskog prostora u dramskom djelu
-didaskalije se ne pojavljuju ravnomjerno; vie ih je tamo gdje autor pretpostavlja sloeniji glumini
ambijent (Venera i Adon, Novela od Stanca, Tirena, Griula)

-autor posebice razmatra medijevalna naela i Drievo ugledanje na njih, a obzirom da je poznato kako je
simultana srednjovj. pozornica imala vie prizorita uzduno smjetenih na zajednikom podiju
pozornici, dok se u Veneri i Adonu radi o neto drugaijem rasporedu dvaju lokaliteta, naime onom
mitolokom i drugom, svjetovnom
-u Veneri i Adonu jasno su propisana 2 prizorita, ali ona nisu rasporeena po srednjovj. sustavu, ve
se dijele vertikalno prema promatrau
-ena ili pozornica je temeljno prizorite, i ima zastor
-zadravajui pojedina obiljeja srednjovjekovne i humanistike pozornice, Dri koristi renesansna
dostignua te ih oplemenjuje vlastitim inovacijama, koje su prvenstveno sadrane u kombinaciji realnoga
zbivanja i mitolokih prizora na tako strukturiranoj pozornici, pri emu je kontaminacijom ovozemaljskih
realija i mitolokog prizorita stvorio u tadanjoj europskoj kazalinoj praksi posvemanju novinu
-smanjio je broj lukova u pozadini, pretvorivi pozornicu u jedinstveni scenski prostor zaklonjen
zastorom od prednjega plana pozornice, te je tako plautovsko-terencijevsku humanistiku scenu pretvorio
u spoj pastoralnoga i realnog, ime je unio novost u dotadanju redateljsko-dramaturgijsku praksu

-u djelima gdje ima manje didaskalija, Dri mnogo uputa daje kroz sam tekst (pr. Tirena)
-u djelima gdje se one pak pojavljuju ee, Dri ih koristi kako bi objasnio glumcu mjesto pojave na
prizoritu, ili ga uputio smjerom djelovanja, ili mu objasnio interpretaciju stiha (kad bi se scenski govor
bitno razlikovao od standarda)

-ne samo po knjievno-stilistikim obiljejima, ve djelomice i po scenskom obliku svoje Hekube, Dri
se gotovo posve pribliava nekim aspektima baroknog kazalinog izraza
-da je s Hekubom u inscenatorskom smislu na svoj nain anticipirao budua scenska gibanja,
nedvosmisleno pokazuju ovakvi njegovi domiljaji, makar bili naznaeni i idealno zamiljeni tak kao
autorska didaskalija

Odjea Drievih glumaca

-za svoja je scenska djela Dri neizravno ali i posve logino propisao 3 temeljna tipa glumake odjee:
1. suvremeno ruho vlastitog doba za sve osobe u svim komedijama
2. poneto apstraktnu ali prema likovnoj dokumentaciji tadanjeg vremena ipak predoivu odjeu
feerino-bukolikih bia iz arkadijske sfere, tj. vila i satira
3. kostime za Hekubu, odnosno glumce koji u njoj nastupaju kao grki junaci

-izravnije kostimske didaskalije Dri je napisao u Noveli od Stanca i Tireni

1
Glazba u Drievu kazalitu
-i prije odlaska u Sienu, Dri je bio vrlo zapaen u glazbenom ivotu Dubrovnika
-bio je orgulja u katedrali
-nakon povratka iz Siene, gdje se dodatno jo kolovao, sam je pisao scensku glazbu za svoje predstave
-glazba je neraskidiva komponenta njegove dramatike te se idealno dramaturgijski uklapa u scensko
dogaanje
-glazba u Dria nije ukras ni konvencija, premda je odraz posebnosti tadanjeg europskog kazalinog
izraza. Ona je posvemanje sutorsko djelo, dokraja namiljeno kao konstitutivni imbenik u stvaranju
zaokruene glumine slike vlastite dramske knji.
Drieva publika
-javne predstave prid Dvorom mogli su promatrati svi Dubrovani, a na pirnim su dramama bili
nazoni samo uzvanici i rodbina enika, dakle ekskluzivna publika plemikog porijekla
-prvi je put u povijesti hrv. glumita da se susreemo s kazalinim izrazom jedne autorske osobnosti koja
vlastito djelo namjenjuje cjelokupnoj svojoj sredini
-gledatelji do kojih je Driu stalo, ne dakle konvencionalna dvorska publika nego punopravni sudionici
kazalinoga ina, jedan su od stoera Drieva glumita koje koje je upravo zbog njih tako vrsto
oblikovano
-duboko uvjeren da mu glumite ni na koji nain ne moe i ne smije biti odijeljeno od izvorita iz kojega
nie, Dri na svoje pozornice unosi ivotnu stvarnost vlastita grada i njegove okolice

-Drievo je kazalite u svoje doba bilo izrazito suvremeno, a nesvjesno i prethodnicom mnogih kasnijih i
knjievnih i kazalino-praktinih europskih pobuda

Kronologijske odrednice osnutka nacionalnoga glumita

-nakon preuzimanja tokavtine kao standarda 1836., svi su knjievnici i javni djelatnici narodnog
preporoda, okupljeni oko Janka Drakovia i Ljudevita Gaja, gotovo imperativno zahtijevali utemeljenje
narodnoga kazalita kao integralnoga dijela cjelokupnog preporodnog pokreta
-zapreke su bile goleme: nisu imali zgradu, ni dramska djela pisana na tokavtini, nisu imali
glumaca ni redatelja (jer su sve predstave dotada igrale njemake kazaline druine)
-ipak, u njemakim se predstavama povremeno uju hrvatske pjesme, pjevane na narodnom jeziku (pr.
Gajeva Jo Hrvatska nij' propala)
-prva djela tokavske dramatike: Demetrova Dramatika pokuenja; Kukuljevieva drama Juran i Sofija
ili Turci kod Siska
-novi zakupnik njem. kazalita u Zagrebu Heinrich Brnstein uvidio je u jesen 1839. da u Zagrebu
sazrijevaju okolnosti pogodne za osnivanje nacionalnoga glumita, barem kao segmenta unutar njem.
sezone (ali sve to radi samo zbog profita)
-Ivan imatovi u dogovoru s Gajem, budui da se u Zagrebu nije nalo zainteresiranih, poziva
novosadsku skupinu Letee diletantsko pozorite na elu s Joakimom Vujiem da dou u Zagreb i
preuzmu ulogu praktinih utemeljitelja novijega hrv. glumita
-ugovor izmeu Ilirske itaonice i novosadskih glumaca predstavlja uspostavu kazalinoga
profesionalizma na slavenskom jugu
-u Zagrebu se ta druina naziva Domorodno teatralno drutvo

1
-prva predstava odigrala se 10.lipnja 1840. s Kukuljevievom junakom igrom Juran i Sofija, to se smatra
i roendanom novijeg hrv. glumita
-1842. druina naputa Zagreb prihvaajui posao u Beogradu ime zamiru predstave na hrv. jeziku
-1846. izvedena je prva hrv. opera V. Lisinskog, Ljubav i zloba

-beki ministar A. Bach propisuje krajem 1850. Kazalini red koji u apsolutistikom duhu regulira
kazalini ivot i politiku u svim zemljama austrijskoga carstva, ali najveim dijelom sluio je stvaranju
golemih zapreka bilo kojem pokuaju nacionalnog kazalita
-Ilirci nagovaraju Vladu da otkupi Stankovievo kazalite, to se i dogaa, ali jo uvijek nemaju glumaca,
tako da nema nekih veih pomaka

-slabljenjem moi austrijskoga carstva, vraa se hrv. jezik u javnu slubu, pa tako i na pozornicu
-poinju napadi na njemako kazalite koji svoj vrhunac doivljavaju 1860. demonstracijama na izvedbi
drame Peter von Szpr
-po Demetrovoj uputi glumac Vilim Lesi pojavljuje se pred zastorom i objavljuje da e se od
sutranjega dana na toj pozornici glumiti samo na hrvatskom

Znaenje Stjepana Miletia u hrvatskom scenskom ivotu

-razdoblje Miletieve uprave u zagrebakom kazalitu gotovo se uvijek podvlailo kao zaetak nove,
suvremene i po svim obiljejima moderne epohe to ju je inaugurirao ovaj organizator, redatelj i
neprijeporno u svom vremenu preporoditelj naeg cjelokupnog scenskog ivota
-Mileti na dunost intendanta stupa 1894.god. i ostaje na njoj sve do 1898. god.
-svoju prvu sezonu zapoinje u staroj zgradi na Markovu trgu, a nastavlja s otvorenjem nove; i poetak i
kraj svoje karijere obiljeava Demetrovim djelima
-Miletievo razdoblje je zapravo sjajan, profesionalno u punoj snazi angairan, estetiki autoritativan
i organizacijski uzoran zavretak naeg kazalinog 19.st., koje je jo 1840. god. svojim neslomivim
entuzijazmom bio zapoeo Dmitrije Demeter
-najvanije novine koje je Mileti unio u teatar su isto kazalino-estetike prirode, tj. one koje se tiu
glume, reije, scenske opreme, strukture izbornika i umjetnike pedagogije te pokuaj povezivanja s
kazalinom Europom
-on sam uvodi nae kazalite u 20.st.

-Mileti se kao intendant i redatelj poinje intenzivno baviti kazalinom praksom u zadnjih 5 godina 19.st.
kada kazalina Europa ponegdje jo doivljava posljednje velike stranice naturalistikoga kazalita,
istodobno uiva u simbolistikim, gotovo mistino-intoniranim scenskim seansama, sprema se na velike
organizacijske pothvate u Rusiji otkrivajui za pozornicu ehova, a djelom Appie i Craiga proglauje
umjetnost reije temeljnim poelom kazalinoga stvaranja
-no, on se ipak morao prilagoditi konzervativnom majningenskom realizmu jer je to bio jedini put
prema ozdravljenju od improvizatorskog diletantizma
-Mileti je prvi u Zagrebu reiju odvojio od glume, postajui prvim reiserom koji nije ujedno i glumac
-on poinje obraati izuzetnu pozornost scenskoj opremi predstave (bez obzira to nije imao scenografa),
pri emu mu je majningenska arheologijska rekonstrukcija prizorita bila vrhovnim idealom
-posebno je vano uoiti Miletiev pedagoki rad s glumcima i pokuaj unoenja novih stilistiko-
interpretativnih obiljeja u zagrebaku druinu
-bitnu vanost ne samo za dramaturgijsku sliku Miletieva repertoara ve i za scenski oblik izgovorene
dramske rijei imao je dramaturg Nikola Andri

1
-gotovo revolucionarnog znaaja bijahu Miletieve organizacijske promjene u sustavu pokusa i pripreme
za predstavu. Prekinuto je sa svakom improvizacijom, a na pokusima se posebna pozornost poela
pridavati itanju te psihologijskoj, povijesnoj i estetikoj analizi pojedine uloge
-on je, osim toga, osuvremenio vezu kazaline prakse s javnou
-trajanje sezone fiksirao je na 10 mjeseci, uveo je ake i puke klasine predstave s povoljnijim
ulaznicama; organizirano je u kazalite dovodio seljake, Slovence (!) te otvorio vrata mnogim stranim
ansamblima(esi, Francuzi, Talijani); osuvremenio je izgled kazalinih cedulja, razvio i modernizirao
propagandu, bio u dnevnom kontaktu s novinarima
-uz sve to, Mileti je osnovao sustavno organizirano i pedagoki utemeljeno stalno glumino uilite
Hrvatsku dramatsku kolu (koju je financirao o svom troku)
-formirao je i osamostalio baletni ansambl kao posebno umjetniko tijelo