POSLOVANJE NA ROBNIM BURZAMA

Prof:
Asistent:
Literatura:

I. BURZE I BURZOVNA PRODAJA

Burze su vrlo vaan oblik suvremenih trita. Ovisno o veliini, mogu imati globalno,
regionalno ili pak nacionalno znaenje. Na njima se trguje svim vrstama robe:
vrijednosnicama, kapitalom, novce, uslugama i realnom robom.

Najvanije burze dananjice su burze vrijednosnica i burze kapitala. Mi emo se baviti

prvenstveno robnim burzama ~ burzama na kojima se trguje realnom robom to su sirovine
i poljoprivredni proizvodi.

Burze stalna i organizirana trita na kojima se trguje standardiziranom, tipiziranom i

zamjenjivom (fungibilnom) robom.

zgrada u kojoj se prodavatelji i kupci sastaju poradi sklapanja trgovakih poslova po

pravilima i uzancama dotine burze.

burzovni sastanak ali i sudionici u burzovnom poslovanju.

Neophodni uvjeti za postojanje burze su:

- stalna ponuda i potranja za robom kojom se na njoj trguje mora stalno biti veliki
broj prodavatelja spremnih prodati i kupaca spremnih kupiti odreenu robu,
- roba kojom se trguje mora biti standardizirana, tipizirana i zamjenjiva.

standardizirana roba kvaliteta i druga svojstva robe precizno su propisana burzovnim

uzancama,
svaki burzovni ugovor o kupoprodaji odreene robe moe glasiti
samo na tono odreenu koliinu te robe.
zamjenjiva roba fungibilna
kupcu je svejedno koji e mu dio te robe (poiljka, lot, partija) biti stvarno
Isporuen.

Roba kao to su novac i devize najpotpunije zadovoljavaju uvjete standardizacije i

zamjenjivosti jer je kupcu svejedno u kojim e mu apoenima biti isplaene kupljene devize ili
koji su serijski brojevi isporuenih dionica.

Zato su novane i devizne burze najstarije burze.

Robne burze ujedno su i najmlae.

Razvitak burzi:

1
 - termin burza izvodi se iz tal. rijei borsa, vreica za novac (to upuuje na
njezinu prvobitna funkcija kao trita novca),
- rije vue i podrijetlo od imena Van de Beurse i obiteljskog grba sa vreicama za
novac, nizozemske plemike i trgovake obitelji u ijoj su se kui sklapali veliki trgovaki
poslovi . sastanak kod Beursea ~ sinonim institucije i tehnika trgovanja.

- od 16. stoljea termin burza rabi se u gotovo cijeloj Europi

iznimka je Londonska burza The Royal Exchange koja se razdvojila na:
efektivnu burzu Stock Exchange,
robnu burzu Commodity Exchange,

- poele su se razvijati na velikim sajmovima ~ tri karakteristina razdoblja su:

Prvo razdoblje od 12. 16. stoljea,
o obiljeavaju ga sastanci novara i trgovaca
o gdje se mijenjao novac, obavljala trgovaka plaanja te razvijale pekulacije
novcem i mjenicama.
o u najveim sreditima gospodarske aktivnosti tadanje Europe ~ velike talijanske
i francuske sredozemne luke
o uoavaju se vana obiljeja tadanjeg burzovnog poslovanja:
javnost poslovanja i
mogunost dravne kontrole
pojava profesije burzovnog posrednika

Drugo razdoblje od 17. polovine 20. stoljea,

o vrijeme stvaranja nacionalnih drava i kolonijalnih carstava,
o monih dionikih drutava za eksploataciju prirodnih bogatstva u kolonijama,
o razvija se intenzivna trgovina dionicama i obligacijama,
o ujednaavaju se tehnike poslovanja
o burze se dokazuju kao najvea svjetska financijska trita (Nizozemska, Belgija i
Engleska ~ pomak iz Sredozemlja na obale Atlantika),

Tree razdoblje od polovine 20. do danas

o dolazi do napretka industrije i uvoenja mehanizacije u poljoprivredu
o razvija se promet (eljeznica i parobrod), vozarine naglo padaju
o nastupa serijska proizvodnja velikih koliina robe ~ standardizirane i ujednaene
o trgovina se koncentrira u velikim svjetskim trgovakim centrima
o sve to dovodi do razvoja robnih burza,
o burzovno poslovanje proireno je cijeli niz realne robe ~ itarice, tekstilne
sirovine, kovine

Gospodarski razvoj i burze u Hrvatskoj Zagrebaka burza

o najstarija hrvatska burza ~ osnovana 1919. g.
o kao mjeovita burza uspjeno posluje do 1945. g. kad se ukida,
o osamostaljenjem Hrvatske ponovno se osniva u ljeto 1991. g.
o nedugo potom osniva se i burza u Varadinu
o za sad na njima se posluje samo vrijednosnim papirima.

VRSTE BURZI:

2
o dvije osnovne skupine:
Javne (kontinentalne) burze neprofitne institucije,
o posluju po odobrenu i uz nadzor dravnih organa,
o osnivanje i nain poslovanja propisuje drava,
o financiraju se iz uplata lanarina i taksa
o lanovi ~ iri krug interesenata moraju ispuniti propisane uvjete,
o lanovi su duni obavljati funkcije za koje su izabrani,
o prevladavaju u srednjoj i zapadnoj Europi.

Privatne (anglosaksonske) burze profitne, najee posluju kao dionika drutva,

o imaju ogranien broj lanova
o dioniari ostvaruju goleme zarade
o stoga se i burzovna mjesta prodaju po vrlo visokim cijenama
o burzama rukovodi upravni odbor
o propisuje poslovni red,
o donosi uzance poslovanja i
o imenuje: kontrolni, izvrni, financijski i odbor za promptne i terminske
kotacije, arbitrano vijee.

o prijelazni (trei) tip ~ u Francuskoj i vicarskoj

Javnopravne institucije kojima upravlja sindikalna komora burzovnih posrednika

o s obzirom na objekt burzovne trgovine dijele se na:

Novano-devizne burze
najstarije burze, na njima se trguje novcem i devizama,
bitno djeluju na formiranje teajeva,
svaka transakcija pokrivena je kratkoronim v.p.

Efektivne burze
nazivaju se i burzama vrijednosnih papira,
na njima se trguje razliitim prvoklasnim obveznicama i dionicama,
ako se formiraju njihove cijene (teajevi, kotacije),
najpoznatija ~ Wall Street u New Yorku.

Robno (produktivne) burze ~ svjetska trita

na njima se trguje samo onom realnom robom koju je uprava burze uvrstila u
kotaciju .. nafta, pamuk, penica, bakar, aluminij, zlato
roba je standardizirana, tipizirana i zamjenjiva,
ugovori o kupoprodaji glase na tono odreenu koliinu,
koliine (partije, lotovi) moraju biti jednake kvalitete,
roba se ne mora i fiziki nalaziti tamo gdje se trguje,
kupci nemaju potrebu pregledavati robu prije kupnje.
podaci o cijenama teajevima niveliraju (odreuju) svjetske cijene dotine robe
ope
specijalizirane za odreenu robu

Svaka burza propisuje kojom robom se smije trgovati te odreuje i najmanju koliinu
robe kojom je doputeno trgovati (1000 barela nafte). Na istu koliinu glasi standardni
ugovor. Znai, posao kupnje i prodaje robe svodi se na trgovinu ugovorima
(burzovnim zakljunicama).

3
 Prva robna burza osnovana 1842. u Liverpoolu, specijalizirana za trgovinu
pamukom. Polovicom 19. st. osniva se cijeli niz robnih burzi: New York pamuk i
kauuk, London kovine, Chicago, Rotterdam i Liverpool za poljoprivredne
proizvode.

Sustav trgovanja na robnim burzama omoguio je:

trgovinu robom koja se nalazi diljem svijet (kod proizvoaa, u velikim lukama,
javnim skladitima ) a ne nuno u mjestu u kojem je sjedite burze,
koncentraciju trgovine u velikim centrima to rezultira utede na prijevozu i
uskladitenju robe, manjem rasipanju, spreavanju kvarenja,
koncentraciju ponude robe iz najudaljenijih krajeva,
ostvarenje velikih poslova za kratko vrijeme i na malom prostoru.
ogranieno na manji broj robe (iju je kvalitetu mogue standardizirati i
ujednaiti standardan oznaka, bez pregleda, detaljnog opisivanja ili uzimanja
uzoraka)
ogranieno na svega nekoliko vanih svjetskih trgovakih centara,
ogranieno relativno mali broj ljudi obavlja promet

Burze usluga
specijalizirane institucije i trita uslugama prijevoza, osiguranja i kooperacije.
za brodski i zrani prijevoz ~ frahtovske burze
najpoznatija: Baltic Exchange London
velike: Chicago, Rotterdam i Liverpool.

o s obzirom na gospodarsko znaenje razlikujemo:

Meunarodne burze odreuju svjetske cijene za odreenu robu,
Regionalne burze odreuju cijene i gospodarska kretanja u skupini zemalja,
Nacionalne burze ograniene su na domae trite.

BURZOVNI POSREDNICI:
Funkcionari (javni slubenici) ~ posrednici na javnim burzama, postavlja ih uprava burze
uz suglasnost mjerodavnih dravnih vlasti, za svoj rad snose kaznenu odgovornost.

Dioniari burze (vlasnici) ~ posrednici na privatnim burzama, sami biraju upravu, donose
statut i rjeavaju sva druga pitanja poslovanja burze.

Burzovni posrednici na anglosaksonskim privatnim burzama su lanovi burze:

Burzovni broker ~ sklapa kupoprodajne ugovore u svoje ime a za raun svog
nalogodavca. Broker ne snosi rizik i ne daje jamstvo za provedbu sklopljenog posla. Za
obavljen posao od nalogodavca naplauje proviziju.

Diler ~ ovlateni burzovni posrednik koji trguje u svoje ime i za svoj raun. Zarauje na
razlici izmeu prodajne i kupovne cijene. esto se jednostavno nazivaju trgovcima (traders ili
joberima),

Na francuskim burzama pristup je slobodan svim zainteresiranim trgovcima:

4
 Posebna burzovna drutva ~ koja posluju kao komisionari u svoje ime a po nalogu
komitenta, pri emu nalogodavcu jame uredno ispunjenje preuzetih obveza.

Na njemakim burzama:
Makleri ~ posreduju meu lanovima burze preko kojih se skapaju poslovi.

Burzovni posrednici rade za trgovce (klijente, komitente) koje svrstavamo u tri skupine:
- one koji stvarno ele kupiti odreenu robu osigurati isporuku
- one kojima je cilj sprijeiti gubitke poradi moguih promjena cijena te
- one kojima je jedini cilj zarada na razlici cijena ~ igrai = pekulanti

pekulante ne zanima stvarna isporuka robe. Njihov jedini cilj je zarada.

pekulanti na rast cijena su optimisti bikovi.
. kupuju terminske ugovore jer su uvjereni kako e cijena robe rasti na dogovoreni
budui termin pa e oni svoje ugovore moi prodati po toj veoj cijeni i zaraditi.
Zarada je razlika izmeu dananjih cijena i stvarnih koje e vrijediti za taj dogovoreni termin.

pekulanti na pad cijena su pesimisti medvjedi

. prodaju terminske ugovore jer procjenjuju da e cijena robe pasti na dogovoreni budui
termin pa e moi prije dospijea kupiti te ugovore po nioj cijeni i isporuiti ih kupcu.
Zarada je razlika izmeu dananjih cijena za taj termin i stvarnih cijena koje budu vrijedile.

II. TERMINSKO TRGOVANJE ~ Terminska trita ili burze

5
Zaetke terminskog trgovanja moemo traiti jo u srednjovjekovnim sastancima trgovaca i
mjenjaa na ondanjim velikim sajmovima. Tad se prvi put poinje trgovati s robom ija je
isporuka dogovarana unaprijed tzv. ugovori na poek. Od njih nastaju:

Forward market (pretea suvremenog trita) trite na kojemu se trgovalo robom s

isporukom ili dospijeem u budunosti ali ne i standardiziranom.

Futures market (dananje suvremeno trite) na kojem se trguje ugovorim koji

standardizirani u pogledu kvalitete, koliine te vremena i mjesta isporuke. Jedini element
pregovora je cijena koja se odreuje u procesu drabe na podiju terminske burze.

Iako se u Europi trgovanje na rok spominje jo u Veronskom statutu 1318 i razvija na burzama
u Amsterdamu, Londonu i Parizu, potpuna afirmacija terminskog trgovanja postignuta je
osnivanjem Chicago Board of Trade (CBOT) 1848. Tada se uvodi mogunost prebijanja
(offset) obveze isporuke robe iz terminskog ugovora.

Prebiti znai zauzeti terminsku poziciju suprotnu po smjeru, a jednaku po koliini poetnoj
poziciji.

1865. uvodi se i sustav margina kao garancija ispunjenja buduih obveza koje mogu proistei
iz ugovora.

Terminsko trgovanje naziva se jo i trgovanje vjetrom, konfuzija u konfuziji ili pak

trgovanje maglom jer je uvoenjem standardizacije, mogunou prebijanja te sustavom
margina stvorena nova mogunost prodaje robe a da je ne posjedujemo, kao i kupnje robe a
da je fiziki ne trebamo.

Osnovna svrha terminskog trgovanja nije fizika isporuka robe ili stjecanje vlasnitva ve je
formiranje terminskih cijena kao buduih promptnih ili spot cijena, odnosno cijena na dan
isporuke ili dospijea.

Osnovne vrste poslova na terminskom tritu su: pekuliranje i hedging.

Terminska trita ili terminske burze dijele se na:

o ovisno o premetu trgovanja:
valutno-devizne ~ na kojima se trguje efektivnim novcem i devizama,
efektivne ~ na kojima se trguje vrijednosnim papirima
robne ~ na kojima se trguje realnom robom standardiziranom, homogenom, sa
znatnim udjelom u meunarodnoj razmjeni, nepokvarljivom

o neovisno o predmetu trgovanja:

meunarodne ~ odreuju svjetske cijene odreene robe,
regionalne ~ odreuju gospodarska kretanja i djeluju na njih u nekoj regiji
nacionalne ~ odreuju i imaju utjecaj na domae trite

II. KAKO ZAPOETI TERMINSKO TRGOVANJE

6
 Nakon to smo izabrali brokera i otvorili raun, trgovanje zapoinje polaganjem
inicijalne margine i davanjem naloga brokeru.

MARGINA:
Margina je naziv za odreeni iznos novca (gotovine) ili nekog drugog visoko likvidnog sredstva
koje kupci i prodavatelji moraju poloiti na raun svojeg brokera da bi uope mogli zapoeti
trgovati terminskim ugovorima.

Poloeni novac ostaje u vlasnitvu deponenta,

njime efektivno raspolae broker,
slui kao zalog dobre vjere koji garantira likvidnost klijenta

Nakon prestanka svih obveza proisteklih iz trgovanja terminskim ugovorima, broker e vratiti
iznos poetne margine klijentu zajedno sa svom njegovom zaradom i kamatama.

Vrste margina:
- Poetna ili inicijalna margina (initial margin) je novani iznos koji se mora deponirati
kod brokera prilikom obavljanja prve trgovine,
Dovoljno je da bude samo 5% ukupne vrijednosti ugovora jer je njezina zadaa
pokrivanje samo dnevne fluktuacije vrijednosti ugovora prouzroene fluktuacijom cijena.

- Servisna margina (maintenance margin) je iznos novanih sredstava koji je potrebno

dodatno uplatiti na raun brokera kad postojea sredstva na raun padnu nie od
propisane minimalne razine,
U pravilu iznosi oko 75% poetne margine.

Kod pretrpljenog gubitka kompanija ili fizika osoba e na svom marginskom raunu osjetiti
manjak sredstava poetna margina smanjiti e se za taj iznos. Dok god je taj iznos iznad
servisne margine, broker nee nita signalizirati.

Kad iznos sredstava na raunu padne nie od servisne margine, kompanija ili fizika osoba e
dobiti poziv od brokera (marginal call) poalje ek da doplati sredstva, kako bi marginu
povratio na poetnu razinu.

Ako dotina kompanija ili fizika osoba ne odgovori na marginski poziv, broker je opunomoen
zatvoriti otvorenu dugu poziciju dotine, naplatiti gubitak iz poetne margine i vratiti mu razliku
umanjenu za posredniku naknadu.

Neplaanje servisnih margina ini povredu ugovora sklopljenog izmeu brokera i komitenta. U
tom sluaju broker e zatvoriti i cijeli raun te zakljuiti bilo kakvu daljnju suradnju.

Obraunski zavod provodi kontrolu nad marginama,

provodi dnevna knjienja svi gubitci ili dobitci po osnovi otvorene
terminske pozicije (kratke ili dugake)
zatvara trite na kraju radnog dan tzv. obraunskom cijenom
primijenjenom cijenom u dnevnim knjienjima
Brokerske kue lanice obraunskog zavoda,
prikupljaju margine od svojih klijenata za odravanje margina pri

7
 obraunskom zavodu kao garancije svih svojih klijenata svojih
agregatnih trinih pozicija.

TERMINSKE CIJENE:
Terminska cijena je iskaz vrijednosti isporuke odreene kvalitete robe, na odreenoj
lokaciji, u odreeno vrijeme (kvaliteta, mjesto i vrijeme specificirani u
terminskim ugovorom),
budua promptna cijena na dan isporuke ili dospijea
jedini element terminskog ugovora koji se formira na burzi - terminskom
tritu.

Karakteristike terminskih cijena:

osiguravaju vezu s buduim dogaajima pojedincima i tvrtkama umanjuju rizik
jedan su od initelja stvaranja nove globalne ekonomije obavljaju funkciju prostornog
povezivanja cijena na svjetskom tritu
ine konsenzus meu trinim akterima
postaju sadanjim izrazom vrijednosti robe u budunosti u mjesecu dospijea terminskog
ugovora

Razlikuju se po mjesecima isporuke zbog razliitih trokova skladitenja robe od jednog

mjeseca do drugog. to je dalji mjesec isporuke, to je vea terminska cijena. Razlika nikad nije
vea nego to iznose ukupni trokovi skladitenja.

Terminske i trenutane cijene kreu se u istom smjeru. Glavne determinante ponude i

potranje koje utjeu na terminske cijene imaju isti uinak i na spot cijene na pojedinim
lokacijama.

BAZA I NJEZINE KARAKTERISTIKE:

Baza razlika izmeu promptne cijene odreene robe i njezine terminske cijene.
ali i ugovor s bilo kojim mjesecom isporuke.

Sastoji se od dvije komponente:

- razlike (iznosa) izmeu lokalne gotovinske cijene i gotovinske cijene u mjestu isporuke
prema terminskom ugovoru transportnog troka,
- razlika izmeu gotovinske cijene u mjestu isporuke i terminske cijene susjednog
ugovora trokovi skladitenja, manipulativni trokovi i profit.

imbenici koji odreuju dinamiku baze su:

* vrijeme ~ blii mjesec isporuke manji trokovi skladitenja suavanje baze,
~ dalji mjesec isporuke vei trokovi skladita irenje baze
* potranja za neposrednim isporukama ~ raste rast gotovinskih cijena u odnosu na
terminske (nepromijenjene) rezultira suavanje baze,
potranja ~ pada pad gotovinskih cijena iri bazu.
Pojam konvergencije baze ~ podrazumijeva najvanije obiljeje baze a to je njezina
tendencija da se tijekom vremena suava pod utjecajem smanjenja skladinih trokova
izazvanog pribliavanjem mjeseca isporuke.

8
VRSTE NALOGA:
Vrste nalog koje investitor moe dati svom brokeru su:

1. Trini nalog (market order) nalog bez ikakvih ogranienja koji kazuje brokeru da
obavi transakciju iz naloga im stigne u jamu, po bilo kojoj cijeni koja trenutano vrijedi
na tritu.
kupi jedno COMEX prosinako srebro na tritu

2. Trini nalog pri zatvaranju (MOC) tim se nalogom daje brokeru instrukcija da
nalog provede tijekom posljednje minute trgovanja na kraju dana.
prodaj 5 sijeanjske soje MOC

3. Trini nalog pri otvaranju (MOO) tim se nalogom eli postii poetna cijena tog
dana (u prvih 15 minuta trgovanja).
prodaj 5 sijeanjske soje MOO

4. Trini nalog ako se postigne eljena cijena (MIT) tim se nalogom daje brokeru
instrukcija da provede nalog kao trini, ali samo ako se dostigne odreena cijena.
kupi jednu sijeanjsku soju po $ 6,25 MIT

5. Nalog ispuni ili poniti (FOK) njim se brokeru u jami daje instrukcija da nalog
ispuni odmah ili da ga poniti.

6. Limitirajui nalog (limit order) tim se nalogom brokeru daje instrukcija da ispuni
nalog po odreenoj cijeni li bolje i povoljnije za investitora.
prodaj 100 000 buela svibanjske penice, CBOT, po $ 3,10 (ili bolje)

7. Stopirajui nalog ili nalog za stopiranje gubitka (stop order) tim se nalogom
brokeru daje instrukcija da obavi kupnju nekog ugovora ako cijena dostigne odreenu
razinu iznad trenutanih trinih kretanja odnosno da obavi prodaju ako se cijena
spusti na odreenu razinu ispod trenutane trine cijene (najee je tu rije o
zatvaranju pozicije).
prodaj 6 ugovora za veljau soje po $ 7,10 stop

Razlika izmeu stop i MIT naloga:

Stopirajui nalog aktivira se kad ponuena ili potraena cijena dostigne postavljeno
ogranienje, bez obzira na to je li po toj cijeni provedena neka transakcija.
MIT nalog aktivira se kad se neka transakcija obavi po postavljenom ogranienju.

8. Stopirajui nalog za kupnju nalog za kupnju odreenog ugovora po danoj cijeni

vioj od trenutane cijene na tritu. Kad se dostigne navedena cijena nalog postaje
trini.

9. Stopirajui nalog za prodaju nalog za prodaju odreenog ugovora po danoj

cijeni nioj od trenutane cijene na tritu.

9
 10. Stopirajui-limitirani nalog (stop limit order) kombinacija stopirajueg i
limitiranog naloga. Kad se dostigne odreena cijena pretvara se u limitirani nalog.
Kod njega se daju 2 cijene: stopirajua cijena ~ aktivira nalog i
limitirajua cijena ~ limit koji je investitor spreman prihvatit.

11. Nalog koji vrijedi do opoziva (GTC) nalog koji ostaje u jami tako dugo dok se ne
provede ili dok ga investitor ne poniti. Nije dnevni nalog jer vrijedi od provedbe ili
opoziva.

Svi nalozi smatraju se dnevnim nalozima, te ih brokerske kue na kraju dana ponitavaju,
ako nisu mogli biti provedeni.

12. Vezane naredbe izdaju se u situacijama kad se provedba jedne naredbe eli vezati za
odreeni dogaaj na tritu ili za provedbu neke druge naredbe.

13. Rasponske naredbe se upotrebljavaju s ciljem da se na tritu uspostavi ili likvidira

tzv. rasponska ili spread pozicija ~ najpoznatije su:

a) Meutrina rasponska naredba nalog za kupnju odreene robe na jednom

tritu uz istodobnu prodaju iste robe na nekom drugom tritu.

b) Unutarrobna rasponska naredba nalog za kupnju terminskih ugovora na

odreeni mjesec isporuke i istodobnu prodaju terminskih ugovora na istu robu ali na
neki drugi mjesec isporuke.

c) Meurobna rasponska naredba nalog za kupnju terminskih ugovora za

odreenu robu uz istodobnu prodaju terminskih ugovora za neku drugu robu, s tim da
su trita tih dviju roba na neki nain pod meusobnim utjecajem.

STRATEGIJE TRGOVANJA NA TERMINSKOM TRITU:

Moemo ih podijeliti na:

- pekulacije (jednostrane i rasponske),
- arbitrau,
- hedging,
- trgovanje opcijama na terminske ugovore

JEDNOSTRANE PEKULACIJE:
Pod jednostranom pekulacijom podrazumijevamo zauzimanje druge ili kratke pozicije na
terminskom tritu.

10
 zauzeti dugu poziciju znai kupiti terminski ugovor
pekulanti koji zauzimaju dugu poziciju oekuju porast terminskih cijena nazivaju se bikovi
ili hosisiti. Ako terminske cijene zbilja porastu, oni e svoju poetnu dugu poziciju zatvoriti po
vioj cijeni i tako e ostvariti dobit.

U trendu poveanja cijena zauzima se duga pozicije, znai kupujemo terminske ugovore
jeftinije a kasnije ih prodajemo skuplje.

zauzeti kratku poziciju znai prodati terminski ugovor

pekulanti koji nastupaju kratkom pozicijom oekuju pad terminskih cijena nazivaju se
medvjedi ili besisti. Ako cijene doista padnu, oni e svoju kratku poziciju zatvoriti po nioj
terminskoj cijeni i tako ostvariti dobit.

U trendu pada cijena treba nastupiti kratkom pozicijom, znai prodajemo terminske ugovore
skuplje kako bismo ih kasnije ponovno kupili jeftinije (po nioj cijeni)

Pri jednostranim pekulacijama ostvarujemo dobit jedino ako smo pravilno procijenili smjer
kretanja cijena. Ako pak nismo, imat emo gubitak. Mogua je realizacija velikih profita ali isto
tako krije se i opasnost od velikih gubitaka.

SPREAD ili RASPONSKA PEKULACIJA:

Pod rasponskom pekulacijom ili spreadom podrazumijevamo istodobno zauzimanje dvije ili
vie suprotnih terminskih pozicija u:
istoj robi ali s razliitim mjesecima isporuke ili dospijea,
ili u istoj robi ali na razliitim terminskim tritima,
ili u meusobno supstitutivnoj robi.

Time na jednoj strani gubimo, a na drugoj ostvarujemo dobit. Ukupan rezultat biti e pozitivan
ako je dobitna strana vea tj. ako se proiti spread.

Ako istodobno zauzimamo vie od dvije suprotne terminske pozicije tada govorimo o butterfly
spreadu ili leptirovom rasponu.

Pri rasponskim su pekulacijama manji rizici gubitka, manje su inicijalne margine za poetak
trgovanja ali je zato i manji profitni potencijal.

AKADEMSKA ARBITRAA:
Arbitraa je strategija simultane kupnje ili prodaje ugovora na razliitim tritima koja prua
mogunost sigurnog profita bez rizinog investiranja.

11
Pojavljuje se u sluajevima kad je razlika terminskih cijena izmeu dva mjeseca isporuke
(ili dospijea, ako se radi o efektnim ili deviznim burzama) dovoljno velika da pokriva sve
trokove robe (uvanja, manipulacije, skladitenja, financiranja, oportunitetni troak), te se
zauzete poetne pozicije zatvaraju fizikim isporukama robe (odnosno isplatom), a ne
prebijanjem.

S obzirom na to da je zauzimanje poetnih terminskih pozicija ve unaprijed poznat i ishod =

profit, esto se ta strategija naziva i akademskom arbitraom.

Poslovi akademske arbitrae na terminskom tritu su rijetki, a kad se i pojave, vrlo kratko traju
jer trgovci brzo zapaaju mogunosti arbitrae i odmah reagiraju te vraaju terminske cijene u
uobiajene relativne odnose tzv. normalno trite.

HEDGING:
Hedging je skup tehnika i instrumenata kojima je svrha pokrie od rizika skoka ili pada cijena
predmeta trgovanja.

Hedgeri trgovci koji se koriste hedgingom tj. rabe terminsko trite iskljuivo poradi zatite
od rizika skoka ili pada cijena kako bi sprijeili gubitak, a ne primarno za pekuliranje odnosno
ostvarivanje profita.

Hedgeri su pojedinci ili kompanije koje posjeduju ili ele posjedovati promptnu fiziku
robu (cachcommodity) kukuruz, soju, penicu, dravne obveznice, dionice, ugljen , a
strahuju da bi se cijena robe mogla promijeniti prije negoli je kupe ili prodaju.

Openito, svatko tko eli zatiti robu na promptnom tritu od neeljene promjene cijene moe
rabiti hedging na terminskom tritu, koje im u tom sluaju prua odgovarajue terminske
ugovore.

Trite se ne kree uvijek u eljenom smjeru. Cijene se mogu kretati prema elji hedgera, ali
dogodi li se suprotno, gubitak na hedgerovoj terminskoj poziciji e vie ili manje nadoknaditi
zarada ostvarena na promptnom tritu.

Hedging funkcionira iskljuivo stoga to promjene terminskih cijena automatski uzrokuje

promjene promptnih cijena. Proces isporuke stvara promptno terminsku vezu. Ta veza je tako
vrsta da se terminske cijene izjednauju s promptnim pri isporuci.

Terminski ugovori za veinu fizike robe, kao to su itarice, zahtijevaju sudionike na tritu
koji e drati ugovore do isporuke bez obzira na to provode li isporuku ili preuzimaju robu.
Sudionici moraju prethodno ispuniti odreene korake unutar odreenog vremena prije
isporuke, a u skladu s terminskim ugovorom. Isporuka financijskih instrumenata takoer morao
odgovara specificiranim kriterijima.

12
Dravne obveznice na terminskom se tritu nazivaju cheaperst-to-deliver (CTD). Terminski
ugovori za dravne obveznice imaju tendenciju trgovanja po CTD cijeni.

Bilo da su terminski ugovori odreeni novanom ili fizikom isporukom, promptne i terminske
cijene su povezane trinim postupkom koji se naziva arbitraa (arbitrage), prilikom koje
arbitraeri istodobno kupuju i prodaju istu robu na razliitim tritima, koristei se tako
prednostima zbog razlike u cijenama.
Arbitraa, takoer, produljuje vrijeme preostalo do isporuke. Samo 3% svih terminskih ugovora
doivi isporuku. Umjesto toga, veina ih se likvidira prije isteka.

Terminska pozicija se likvidira tako da hedgeri zauzimaju novu terminsku poziciju koja je
suprotna od inicijalne. Ako hedger zauzme otvorenu poziciju (bude kratak) za prodaju nekog
ugovora, svoju poziciju moe likvidirati kupnjom (bude dug) tog istog ugovora.
Znai veina terminskih trgovaca upotrebljava terminsko trite kao mehanizam za upravljanje
cijenama, a samo nekolicina obavi ili preuzima stvarnu isporuku.

Trgovci arbitri svojim postupcima osiguravaju sklad izmeu cjenovnog odnosa promptnog
i terminskog trita. Pouzdan cjenovni odnos olakava hedgerima koritenje terminskog
trita kao efikasnoga cjenovnog mehanizma. Kad su promptne cijene vie od terminskih ili
obrnuto, aktivni trgovci kupuju jeftinije instrumente a prodaju skuplje. Tako ostvaruju profit bez
rizika. Arbitraa osigurava da se baza pribliava nuli s protekom vremena do isteka. Bez
toga bilo bi nemogue hedgerima osloboditi se neeljenog rizika stoga to terminski ugovor
moe imati neznatnu (nikakvu) cjenovnu korelaciju u odnosu na promptno trite.

OSNOVNE STRATEGIJE HEDGINGA:

Hedging je prijeko potrebna tehnika upravljanja rizikom koja poslovnim subjektima koji
koriste terminsko trite, prua mogunost upravljanja cijenom i rizikom.
instrument zatite od skoka cijena, a time i zatite od rizika gubitka.
za njegovo koritenje nuno je poznavati zakonitosti i tehnike terminskog
Trgovanja.

Hedging s terminskim ugovorima je proces od 2 koraka;

ovisno o hedgerovoj izloenosti riziku na promptnom tritu, on e prodati ili kupiti
terminski ugovor OTVARANJE POZICIJE.
potom, hedger mora izravnati otvorenu poziciju prije isteka terminskog ugovora
zauzimanjem nove pozicije koja je suprotna od inicijalne ZATVARANJE POZICIJE
Obje pozicije, otvorena i zatvorena moraju sadravati istu robu, broj ugovora i mjesec
isporuke.

Inicijalna pozicija koja ukljuuje prodaju terminskog ugovora kreira kratki hedge, a ona koja
ukljuuje kupnju terminskog ugovora, kreira dugi hedge.

KRATKI HADGE prodaja terminskog ugovora

Institucije i pojedinci rabe kratki hadge kao privremenu zamjenu za kasniju prodaju robe na
promptnom tritu. Svrha kratkog hedga je osiguravanje prodajne cijene. U sluaju
vrijednosnica s fiksnim prihodima (amerike dravne obveznice), kratki hadge ne osigurava
samo cijenu ve i prinos zbog korelacije cijena/prinos izmeu cijene i kamatnjaka.
Kratkim hedgingom zatiujemo se od pada cijena.

DUGI HADGE kupnja terminskog ugovora

13
Omoguava tvrtkama koje planiraju kupnju neke fizike robe u budunosti da ustanove
fiksnu kupovnu cijenu. Dugim hedgingom zatiujemo se od rasta cijena.

TRGOVANJE OPCIJAMA:
Trgovanje opcije na terminske ugovore najsofisticiraniji je oblik trgovanja, a nastaje 1980-tih
godina na burzama SAD-a. Danas se trguje opcijama na sve terminske ugovore i na svim
terminskim tritima.

Opcija je ugovor izmeu dviju stranaka koji kupcu daje pravo, ali ne i obvezu, da kupi ili proda
opcijom specificirani terminski ugovor.

Call opcija daje pravo, ali ne i obvezu, kupcu (imatelju) opcije da kupi od prodavatelja (pisca)
opcije terminski ugovor po unaprijed odreenoj izvrnoj cijeni (strike price ili exercise price) bilo
kad u vremenskom intervalu prije dospijea opcije.

Put opcija daje pravo, ali ne i obvezu, kupcu (imatelju) opcije da proda prodavatelju (piscu)
opcije terminski ugovor po unaprijed odreenoj izvrnoj cijeni u vremenu prije dospijea opcije.

Poput terminskih ugovora, i opcije na terminske ugovore prodaju se na podijima terminskih

burzi. Svi elementi opcijskog ugovora su standardizirani i fiksni. Jedini element slobodne
pogodbe u trgovini opcijama je cijena opcije premija.

Tri su karakteristike opcije:

odabir izmeu alternativa,
ogranieni rok trajanja,
premija.

Kako bismo doli u posjed opcije (kako bi doli u mogunost odabira meu ponuenim
alternativama) tu privilegiju moramo kupiti, odnosno platiti za to odreenu cijenu premiju.

Stoga, odreene strategije trgovanja opcijama na terminske ugovore pruaju mogunosti

neogranienog profitnog potencijala uz limitirani i unaprijed poznati rizik.

U trgovini opcijama sudjeluju 4 grupe ekonomskih subjekata, ija se oekivanja, prava i

obveze razlikuju:
o Kupac call opcije oekuje da e terminska cijena robe za koji eli kupiti call opciju
u budunosti porasti ~ bikovski je raspoloen. On plaa premiju ime dobiva pravo na
kupnju odnosnog terminskog ugovora po unaprijed odreenoj udarnoj cijeni.

Da bi se kupnja call opcije pretvorila u profitabilnu strategiju, terminska cijena robe na

koju glasi opcija mora stvarno porasti u odnosu na opcijski ugovorom specificiranu
cijenu. Na taj nain investitor ostvaruje profit koritenjem prava da kupi robu po izvrnoj
cijeni koja je nia od cijene po kojoj se ta roba na terminskom tritu trenutano trai.
o Prodavatelj (pisac) call opcije oekuje da e u budunosti cijena robe na iji
terminski ugovor pie call opciju pasti ili barem ostati nepromijenjena. Za takvog
investitora se u argonu burze kae da je medvjed (medvjee raspoloen).

14
 Prodavatelj call opcije prihvaa obvezu da e kupcu opcije prodati dotini terminski
ugovor po unaprijed specificiranoj izvrnoj cijeni na njegov zahtjev, i za tu uslugu dobiva
proviziju.

Za pisca call opcije imperativno je da cijena robe padne ili barem ostane nepromijenjena
kako bi zaradio. U tom sluaju, imatelj opcije nee imati nikakvu motivaciju da iskoristi
opciju i kupi robu po izvrnoj cijeni jer je ona via od cijene po kojoj tu istu robu moe
kupiti na terminskom tritu budui da su cijene u meuvremenu pale. U tom sluaju,
kupac (imatelj) opcije e jednostavno dopustiti da opcije istekne, a piscu opcije e ostati
na raspolaganju premija po kojoj je prodao opciju kao isti profit.

o Kupac put opcije je po svojim trenutanim oekivanjima medvjed. On dakle vjeruje

da e cijena robe kojom trguje u iduem razdoblju pasti. Kupnjom put opcije on dolazi u
posjed prava na prodaju odnosnog terminskog ugovora po unaprijed odreenoj izvrnoj
cijeni.

Za kupca put opcije je imperativno da cijena robe padne kako bi tom strategijom
zaradio. Jedino u takvom sluaju e izvrna cijena naznaena na opciji biti via od
cijene koja se u tom trenutku moe postii na terminskom tritu, i iskoritenje opcije,
odnosno prodaja ega po vioj cijeni to se trenutano prodaje po nioj cijeni, jami
zaradu.

o Prodavatelj (pisac) put opcije nuno mora biti bik jer se u protivnom nikad nee
odluiti na pisanje put opcije. On dakle oekuje da e u sljedeem razdoblju porasti
cijena robe na iji terminski ugovor pie opciju.

Jedino takav razvoj dogaaja jami mu profit budui da e u sluaju stvarnog porasta
cijene na terminskom tritu izvrna cijena na koju je napisana opcija biti nia od trine
terminske cijene i imatelj opcije nee imati nikakvu motivaciju da iskoristi opciju i proda
neto po nioj cijeni to se u tom trenutku moe regularno na terminskom tritu prodati
po vioj cijeni.

U takvoj e situaciji kupac put opcije pustiti da opcija istekne (ostane neiskoritena) i
prodavatelju opcije e iznos premije ostati kao isti profit.

Alternative imatelja (kupca) call ili put opcije:

1. Pustiti da opcija istekne u sluaju kada cijena robe na terminskom tritu krene
suprotno od predvianja, imatelji opcije pustiti e je da istekne, jer bi iskoritenje opcije
prouzroilo vee gubitke nego to iznosi trenutani gubitak po osnovi plaene premije.
2. Prodati opciju i na taj nain prebiti svoju poziciju na opcijskom tritu prodajom
opcije imatelj automatski ispada s trita budui da se njegova pozicija ponitava, a
premija koju ostvaruje moe biti via ili nia od poetne.
3. Iskoristiti opciju u trenutku kad kupac opcije eli doi u posjed bilo dugake pozicije
(iskoritenjem call opcije) bilo kratke pozicije (iskoritenjem put opcije) na terminskom
tritu.
Alternative prodavatelja (pisca) call ili put opcije:
Prodavatelj (pisac) opcije moe autonomno donijeti samo odluku o prebijanju opcije. U
ostalim dvjema mogunostima njegove e radnje biti odreene odlukom imatelja (kupca)
opcije.

15
 a) u sluaju kad kupac (imatelj) opcije odlui pustiti istu da istekne prodavatelj opcije
nee imati nikakvih posljedica.

U ovom sluaju ni na opcijskom ni na terminskom tritu nee se nita dogoditi, prodavatelj

e pospremiti svoju premiju i tu pria zavrava.

b) u sluaju da prodavatelj opcije odlui likvidirati svoju poziciju na opcijskom tritu

to moe uiniti kontrakupnjom identine opcije koju je prije prodao (napisao).
Premija koju e prilikom kupnje opcije platiti biti e po pravilu razliita od premije koju je
za prodaju opcije dobio, ovisno o tome to se u meuvremenu dogodilo na tritu
konkretne robe.
Razlika izmeu primljene i plaene premije bit e dobitak ili gubitak po osnovi dotine
opcijske transakcije.

U sluaju prebijanja opcije, terminsko trite e opet biti zaobieno jer e se prebijanja
dogoditi samo u okviru opcijskog trita kotrakupnjom ili kontraprodajom opcija.

c) u sluaju kada kupac (imatelj) opcije odlui iskoristiti svoje pravo kupnje ~ call
opcija ili prodaje ~ put opcija odnosnog terminskog ugovora prodavatelj opcije
obvezatan je prodati ~ za call opciju odnosno kupiti ~ za put opciju od kupca
odgovarajui terminski ugovor po izvrnoj cijeni specificiranoj u opcijskom ugovoru.

U sluaju kad imatelj call opcije odlui iskoristiti opciju, na terminskom tritu se otvaraju
slijedee pozicije:
o imatelj (kupac) opcije zauzima dugaku poziciju,
o pisac (prodavatelj) opcije zauzima kratku poziciju,

U sluaju kad imatelj put opcije odlui iskoristiti opciju, na terminskom tritu se otvaraju
slijedee pozicije:
o imatelj (kupac) opcije zauzima kratku poziciju,
o pisac (prodavatelj) opcije zauzima dugaku poziciju,

Rokovi istjecanja opcija redovito se podudaraju s rokovima isporuke (dospijea) terminskih

ugovora koji slue kao predloak dotinoj opciji.

Nakon to jedna serija opcija istekne, ukupnom portfoliju opcija kojim se u danom trenutku
trguje burza dodaje novu seriju s novim (kasnijim) rokom istjecanja.

Opcije se identificiraju prema nazivu robe, mjesecu isporuke terminskog ugovora, izvrnoj
cijeni i vrsti opcije.

Premija i vrijednost opcije:

Premija je cijena koju kupac opcije mora platiti prodavatelju (piscu) opcije.

16
Opcijska premija se sastoji od dvije komponente:
o stvarna ili intrinzina vrijednost opcije,
o vremenska ili ekstrinzina vrijednost opcije.

Stvarna vrijednost opcije je iznos za koji se neka opcija nalazi u novcu (in the money);
o Za call opciju kaemo da je u-novcu ako joj je udarna cijena nia od trenutane
trine cijene odnosnog terminskog ugovora.
o Za put opciju kaemo da je u-novcu ako joj je udarna cijena via od terminske cijene.

U obrnutom sluaju za opcije kaemo da su izvan-novca (out-of-the money);

o sve call opcije kojima je udarna cijena via od terminske cijene,
o sve put opcije kojima je udarna cijena nia od terminske.

Za opcije kojima je udarna cijena identina trinoj terminskoj cijeni kae se da su na-novcu
(at-the-money).

Vremenska vrijednost opcije reflektira mogunost da e se s protekom vremena izvan-

novana opcija preokrenuti u-novanu opciju, odnosno da e opcija koja je u-novcu jo dublje
potonuti u novcu.

Vremenska vrijednost opcije odreena je s tri osnovna imbenika:

1. kratkoronom bezrizinom kamatnom stopom
. (via) kamatna stopa (nia) opcijska premija
2. vrijeme koje je preostalo do isteka opcije
. opcijska premija opada to se vie primie vrijeme isteka opcije
3. nestalnost volatility cijene odnosnog terminskog ugovora
. (vea) nestalnost cijena vei rizik ~ vea opcijska premija

volatility nestalnost ~ def. se kao vjerojatnost da e se terminska cijena pomaknuti navie ili
nanie u odnosu na njezinu trenutanu razinu.

Premija opcije je dakle suma stvarne vrijednosti i vremenske vrijednosti. Opcijski ugovor se
po pravilu nikad nee prodati po cijeni (premiji) nioj od svoje stvarne vrijednosti.

Delta:
Delta je broj koji odraava oekivanu postotnu promjenu opcijske premije izazvanu
fluktuiranjem cijene odnosnog terminskog ugovora ( = 0,5 znai da e promjena opcijske
premije iznositi 50% promjene cijene dotinog terminskog ugovora na koji je opcija napisana).
o Opcije izvan-novca 0 ili vrlo malena; ne reagiraju na male promjene u cijeni
istog terminskog ugovora.
o Opcije u-novcu 1; kojima se trguje kao terminskim ugovorom (na paritetu)
o Opcije u-novcu se pribliava 1; premija se kree u odnosu 1:1 s promjenom
cijene istog ugovora. Opcija potpuno gubi svoju vremensku vrijednost i njezina premija
sastoji se iskljuivo od stvarne vrijednosti.

17