Univerzitet u Banjoj Luci

Filozofski fakultet

Studijski program razredne nastave

PISMENA PRIPREMA ZA AS KNJIEVNOSTI

( OBRADA TEKSTA)

Studenti: Dragana Konar

Ljubica Marmat
Opti podaci

kola: O.. Vuk S. Karadi

Mjesto: Omarska

Razred: II1

Mentor: Jelena Triki

Didaktiko-metodiki podaci

Nastavni predmet: Srpski jezik

Predmetno podruje: Knjievnost

Nastavna jedinica: Pjetli-zlatni repi i rvnji

Tip asa: Obrada

Oblici rada: Frontalni,individualni

Nastavne metode: Metoda nastavnog razgovora,metoda

rada na tekstu

Identifikacija eljenih razultata:

Mogunost uenika da izraajno proitaju priu, da shvate sadraj prie, da uoe

glavnu poruku prie, da te opiu likove.

Odreivanje prihvatljivih dokaza za ishode uenja:

Da uenici izraajno proitaju priu

Da odrede ta im se najvie/najmanje svidjelo u prii i zbog ega
Da izdvoje nepoznate rijei
Da odrede likove
Da navedu osobine likova
Da uoe glavnu poruku prie
Da prepriaju priu
Da osmisle drugaiji kraj prie i daju novi naslov prii
Planiranje iskustava uenja i pouavanja:

Prvi as
1. Emocionalna priprema
2. Izraajno itanje
3. Razgovor o neposrednom doivljaju
4. Tiho istraivako itanje
5. Tumaenje nepoznatih rijei

Drugi as

6. Uvodne aktivnosti
7. Analiza djela:
a) Sadrinska
b) Idejna
c) Etiko-psiholoka
8. Obrada likova

Trei as

9. Uvod
10. Jezik i stil
11. Sinteza
12. Samostalni i stvaralaki rad
13. Zavrne aktivnosti

Materijalno-tehnika osnova nastavnog rada: tekst ( itanka, str. 81)

Organizacija i tok nastavnog rada

Prvi as

1. Emocionalna priprema:

Pitam uenike kako se zovu prie u kojima je ispriano neto to nije

mogue. Dolazimo do zakljuka da su to bajke. Razgovaramo o
bajkama. Zatim, najavljujem uenicima da emo raditi rusku narodnu
priu Pjetli-zlatni repi i rvnji.
2. Izraajno itanje

Zamolim uenike da budu paljivi. Kaem im da se naslone i sluaju.

Zatim, glasno, izraajno itam cijelu priu.

3. Razgovor o neposrednom doivljaju

Pitam uenike da li im se pria svidjela, ta im se najvie svidjelo, a ta

najmanje i zbog ega. Kratko razgovaramo o utiscima koje je pria
ostavila na uenike.

4. Tiho istraivako itanje

Uenici itaju priu u sebi, sa zadatkom da u toku itanja podvuku

rijei koje su im nepoznate.

5. Tumaenje nepoznatih rijei

Nakon tihog itanja objanjavamo nepoznate rijei i izraze. Prilikom

tumaenja nepoznatih rijei najprije kaem uenicima da jo jednom
proitaju reenicu u kojoj su podvukli neku rije i da pokuaju sami
otkriti znaenje te rijei. Ukoliko ne uspiju, pitam ostale uenike moe
li neko da nam objasni datu rije, Ukoliko niko od uenika ne zna, tada
im ja objanjavam. Na taj nain tumaimo sve rijei koje su uenicima
nepoznate.

Drugi as

6. Uvodne aktivnosti

Prisjeamo se prie koju smo obraivali na prethodnom asu.

Prozovem nekog od uenika da glasno proita priu, ostali uenici
prate.
 7. Analiza djela:

a) Sadrinska analiza
- O emu se govori u ovoj prii?
- Kako su ivjeli starac i starica?
- ta su jeli starac i starica?
- ta se jednog dana dogodilo?
- ta je rekla starica?
- ta se poslije toga dogodilo sa hrastom?
- Gdje je otiao starac jednog dana?
- Koga je tamo naao?
- ta je starac tada uradio?
- ta je ispadalo iz rvnjia
- Ko je naiao kraj njihove kue?
- ta je velika htio?
- ta mu je starica odgovorila?
- ta je uradio velika?
- ta je tad bilo sa starcima?
- Ko im je pomogao?
- ta je uradio pjetli?
- Gdje je odletio pjetli?
- ta se tamo dogaalo?
- ta je naredio velika da urade sa pjetliem?
- Kako se pjetli spasio?
- ta se dogodilo na kraju?

b) Idejna analiza

Razgovaramo o idejnoj strani djela. Postavljam uenicima pitanja:

- ta mislite da li je dobro nekome zavidjeti?

- Da li je ispravno to to je velika ukrao rvnji? Zato?
- Da li je ispravno to to je velika naredio slugama da bace
pjetlia u bunar i u pe? Zato?
- Da li je on dobar ovjek (velika) i zato?
 - ta smo sve nauili iz ove prie?
- Koje sve poruke nam alje pisac?

Izdvajanje osnovnih poruka

Zajedniki formuliemo glavnu poruku (ideju) djela. Poruku piem na

tabli, a uenici u svoje sveske.

Uporeivanje ideja s iskustvima uenika

Pitam uenike da li se nekom od njih desilo da im je neko neto ukrao i

kako su se oni tada osjeali. Pitam ih da li su oni nekad neto ukrali, ta
su iz toga nauili, da li je to ispravno. Uenici iznose svoja iskustva.

c) Etiko-psiholoka analiza

- ta mislite kako su se osjeali starac i starica kad su morali

svaki dan da jedu ir?
- Jesu li oni bili sreni zbog rvnjia?
- Zato im je velika zavidio? Da li je to dobro?
- Da li je starica dobro postupila? Zato?
- ta je velika tada pomislio?
- Kako je velika postupio? Zato?
- ta je velika trebao da uradi?
- ta biste vi uradili na njegovom mjestu?
- Kako biste vi pomogli starcima?
- Da li je pjetli dobro postupio? Zato?
- Koga biste pohvalili, a koga kaznili? Zato?

8. Obrada likova

Vrimo karakterizaciju likova putem pitanja:

- Kakvi su bili starac i starica?
- Kako su se oni osjeali kad su ugledali palainke i pite?
- ta je to za njih znailo?
- Kakva je starica bila prema velikau?
- Kako je starica primila velikaa?
 - Kakav je velika bio prema starici?
- Kakvi ljudi zavide drugima?
- Zato je velika, pored tolikog bogatstva, htio jo i rvnji?
- Kakav je velika ovjek?
- Da li je dobro biti pohlepan i zao? Zato?
- Kakav je pjetli?
- Da li je dobro pomagati drugima u nevolji? Zato?

Trei as

9. Uvod
Uenici itaju cijelu priu naizmjenino naglas.

10.Jezik i stil

Podsjeam uenike na sadraje koje su obraivali na jednom od

prethodnih asova- radnja i vrilac radnje. Kratko ponavljamo ta su to
radnja i njen vrilac. Zatim, dajem uenicima zadatak da u tekstu
pronau pet reenica u kojima e odrediti radnju i njenog vrioca.
Kada zavre sa radom, nekoliko uenika proita reenice koje je
podvukao i odredi u njima radnju i vrioca radnje.

11.Sinteza

Neko od uenika prepria priu. Jo jednom razgovaramo o tome ta

nam ova pria poruuje.

12.Samostalni i stvaralaki rad

Uenici imaju zadatak da osmisle drugaiji zavretak prie i da ga

napiu u svoje sveske. Nakon toga svi uenici itaju svoj zavretak
prie. Zajedno komentariemo sve radove i istiemo iji rad nam se
najvie dopao i zato.

13. Zavrne aktivnosti

Svaki uenik treba, na osnovu svog zavretka prie, da osmisli i

drugaiji naslov prie
Literatura:

akovi, P. Milatovi, V. Savi, B. (2009). itanka za drugi razred

osnovne kole.Istono Sarajevo:Zavod za udbenike i nastavne sredstva.
Leki,. (1993). Metodika razredne nastave. Beograd: Nova prosveta.
Univerzitet u Banjoj Luci

Filozofski fakultet

Studijski program razredne nastave

Pismena priprema za as pravopisa

Studenti: Dragana Konar

Ljubica Marmat
Opti podaci

kola: O.. Vuk S. Karadi

Mjesto: Omarska

Razred: II1

Mentor: Jelena Triki

Didaktiko-metodiki podaci

Nastavni predmet: Srpski jezik

Predmetno podruje: Pravopis

Nastavna jedinica: Pisanje velikog poetnog slova

Tip asa: Vjebanje

Oblici rada: Frontalni, individualni

Nastavne metode: Metoda pisanih radova, metoda

usmenog izlaganja

Identifikacija eljenih rezultata:

Mogunost uenika da vlastita imena, prezimena, te nazive rijeka, planina i

gradova piu velikim poetnim slovom.

Odreivanje prihvatljivih dokaza za ishode uenja:

Da uenici vlastita imena piu velikim poetnim slovom

Da uenici prezimena piu velikim poetnim slovom
Da velikim poetnim slovom piu nazive rijeka
Da velikim poetnim slovom piu nazive planina i gradova

Planiranje iskustava uenja i pouavanja:

1. Uvodni dio asa

2. Glavni dio asa
3. Zavrni dio asa

Materijalno-tehnika osnova nastavnog rada: tekst

 Organizacija i tok nastavnog asa

1. Uvodni dio asa:

Razgovaram sa uenicima o nainu pisanja vlastitih imena, prezimena,

naziva rijeka, planina i gradova. Istiemo da ove rijei piemo velikim
poetnim slovom. Zatim, najavljujem uenicima diktat.

2. Glavni dio asa:

Uenicima najprije proitam tekst koji u sebi sadri nazive rijeka, planina,
gradova, vlastitih imena i prezimena. Nakon toga diktiram reenicu po
reenicu, a uenici zapisuju.

Tekst glasi:

Za vikend sam bio kod svog prijatelja Nikole Matia. On ivi u Prijedoru.
Njegov brat Dejan nas je vodio na Kozaru. Kupali smo se na Sani. Svake
godine idem kod bake Milice u Nievie. Volim da se sunam na obali
Dunava. Sljedee zime emo ii na skijanje na Jahorinu.

Kada su uenici zapisali sve reenice, skreem im panju da jo jedno

pregledaju svoje radove. Zatim, pokupim sve radove.

3. Zavrni dio asa:

Nakon diktata zajedniki ispravljamo greke. Uenici piu reenicu po

reenicu na tabli. Zajedno utvrujemo ta je pravilno, ispravljamo
eventualne greke. Uenici zapisuju reenice u svoje sveske.

Literatura:

Leki, . (1993). Metodika razredne nastave.Beograd:Nova prosveta.