Professional Documents
Culture Documents
Anksiozni Oremecaji - Utjecaj Alokohola
Anksiozni Oremecaji - Utjecaj Alokohola
Zlostavljanje na poslu
mobing: preporuke za postupanje
zdravstvene slube
prim. mr. sc. Elvira Koi,1 prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegovi,2 doc. dr. sc. Slaana Ivezi3
1
Odjel za duevne bolesti, Opa bolnica Virovitica
2
Katedra medicine rada, kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3
Psihijatrijska bolnica Vrape, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Mobing kao pojava psihikog i moralnog zlostavljanja zaposlenika predstavlja jedan od najteih oblika radnog
stresa, koji moe ostaviti trajne posljedice na psihiko i tjelesno zdravlje pojedinca. Za objektivnu procjenu
nuna je kvalitetna dijagnostika kao i sposobnost prepoznavanja simulacije radi stjecanja sekundarne dobiti.
Rana dijagnoza utjecaja mobinga na zdravlje moe pomoi u smanjivanju posljedica na individualnoj,
obiteljskoj i socijalnoj razini
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R 107
Tema broja ANKSIOZNI POREMEAJI
meu nadreenim i podreenim ili od treih osoba s kojima rad- zbog odlaska na ekanje, otkaza, premjetanja na drugo radno mje-
nik/radnica dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Fiziko zlo- sto zbog potreba slube i sl. Zbog toga je vano dobro denirati
stavljanje predstavlja svaki ziki napad na radnika/radnicu, neovi- mobinko ponaanje, to sve ono ukljuuje i koje posljedice moe
sno o tome je li nastupila tjelesna ozljeda, koje je uzrokovalo strah izazvati.
ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje za radni-
ka/radnicu. Spolno zlostavljanje je svako verbalno, neverbalno ili Mobinko ponaanje i vrste mobinga
ziko ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno pred- Najpoznatija je Leymanova denicija mobinga, koja moe dobro
stavlja povredu dostojanstva radnika/radnice, a uzrokuje strah ili posluiti u operativne svrhe: mobbing (work abuse, employee abuse,
neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.5 poslovna trauma, psiholoki i moralni teror na radnom mjestu) spe-
cini je oblik ponaanja na radnome mjestu kojim jedna osoba
Uloga strunjaka ili skupina njih sustavno psihiki (moralno) zlostavlja i poniava
Tvrtke koje potuju svoje djelatnike i pozitivno zakonodavstvo imaju drugu osobu, s ciljem ugroavanja njezina ugleda, asti, ljudskog
sve manje problema i prepoznaju vrijednost visokog uloga u ljudske dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.
potencijale. Osnivaju se uredi za ljudske resurse, kojima je primar- Zlostavljana je osoba bespomona, u nemogunosti da se obrani.
ni zadatak smanjenje stresa na radnom mjestu. Internim pravilnici- Takve se aktivnosti odvijaju u pravilnim intervalima dulje vrijeme
ma do detalja su regulirani odnosi i ponaanja meu djelatnicima, (najmanje est mjeseci, jednom na tjedan). Prosjeno vrijeme tra-
ali i sustavi nagrade i kazne za neko ponaanje. Takoer, to je vrlo janja mobinga prije reakcije rtve je oko 15 mjeseci.13 Ili: mobing
vano, svaki je radnik upoznat s tim pravilnicima i potpisao ih je ili psiholoki teror na radnome mjestu odnosi se na neprijateljsku
u sklopu svog ugovora o radu. Odgovornost je obostrana, i sve je i neetiku komunikaciju koja je sustavno usmjerena od jednoga ili
ureeno.6 vie pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog
Kada ipak doe do tubi i parninog postupka, strunjaci koji mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogu-
se bave mentalnim zdravljem, psiholozi, psihijatri, specijalisti medi- nosti obraniti se, te dran u njoj pomou stalnih mobizirajuih
cine rada i lijenici obiteljske medicine bivaju ukljueni u postu- aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se s visokom uestalou (stati-
pak vjetaenja tzv. duevne boli i tzv. nematerijalne tete koja se stika denicija: barem jedanput u tjednu) i u duljem razdoblju (sta-
dogodila. Zbog toga je nuno poznavanje osnovnih pravnih okvira tistika denicija: najmanje est mjeseci). Zbog visoke uestalosti
i hodograma postupanja za sluajeve mobinga. To je prijedlog koji i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja to maltretiranje dovodi
zahtijeva diskusiju i usklaivanje, usporedbe razliitih miljenja i do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.3
kritiki osvrt na svako doneseno miljenje, a sigurno moe prido- Uzimajui u obzir tko je zlostavlja, a tko rtva ili, tonije, gle-
nijeti nalaenju naina ujednaenog strunog pristupa ovom slo- dajui smjer mobizirajuih akcija, mobing se dijeli na okomiti i
enom problemu.7 vodoravni. Govori se o okomitom mobingu kada pretpostavljeni
Bolesnici se zbog mobinga javljaju u 11%, a zbog radnog stresa u zlostavlja jednoga podreenog radnika ili, ako je mobing serijski,
89% sluajeva svojim odabranim lijenicima, traei bolovanje i/ili pretpostavljeni zlostavlja jednoga po jednog radnika dok ne uniti
pak rjeavanje simptoma za koje nije utvreno postojanje nekog cijelu grupu (strateki mobbing, bossing). O bosingu (bossing) se go-
organskog uzroka.8 U radnim organizacijama u Hrvatskoj neki oblik vori kad se pretpostavljeni neprijateljski odnosi prema radniku na
mobinga doivljava od 15,4% do 53,4% djelatnika. Prema naim niem poloaju i oituje to agresivnim i vrijeajuim ponaanjem.
istraivanjima, podjednako su mobingu izloene i ene i mukarci. Obrnuti okomiti mobing dogaa se kada grupa radnika (podreenih)
Vano je naglasiti da kada oboli jedan lan, redovito pati i cijela obi- zlostavlja pretpostavljenog.14 Posebna vrsta okomitog mobinga jest
telj. Tako se rtve mobinga umnoavaju.9 tzv. strateki mobing. Upravljaki se vrh dogovori koji su radnici
S obzirom na posljedice koje mobing moe izazvati, lijenici niti nepoeljni i kako ih to prije udaljiti s radnog mjesta. Nepoeljnim
jedne discipline ne mogu biti poteeni susretanja s ljudima koji su radnicima najee se smatra viak radne snage koji je nastao nakon
stradali na ovaj nain. Oni si ne mogu dopustiti rei to se svima udruivanja dviju tvrtki, npr. dviju banaka, ili nakon reorganizacije,
po malo dogaa, ili to i nije tako strano te da se ne bave ovim modernizacije tvrtke. Nepoeljnim se smatraju i svi oni radnici koji
problemom i ne znaju kako bi pomogli, to se u praksi na alost su postali nesimpatini nekom od vodeih ljudi jer su previe raz-
svakodnevno dogaa. Naroito je teko psihijatru, psihologu ili liiti ili se ne uspijevaju uklopiti u radnu sredinu itd. Dakle, ruko-
lijeniku medicine rada kada mora procijeniti stupanj nastalog ote- voditelji odlue tko treba biti udaljen i mobing najee provodi
enja ili invalidnosti zbog mobinga. Jo je tee kada su pozvani kao direktni pretpostavljeni sa svojim najbliim suradnicima. Katkad
sudski vjetaci tijekom procesuiranja sluajeva mobinga. Problem mobing, i to na samom poetku, treba biti vrlo neprimjetan jer je
otkud poeti u rjeavanju sluaja i to je uzrok, posljedica te je li prvi cilj profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane nepo-
postojala namjera, imaju i odvjetnici i suci. Ako se utvrdi nemate- trebna konkurenciji, treba je udaljiti iz tvrtke.3 O vodoravnom mo-
rijalna teta, slijedi i slubeni zahtjev za vjetaenjem nastalih poslje- bingu govori se kada se nepoeljne aktivnosti dogaaju meu rad-
dica. U vjetaenju sudjeluju lijenici obiteljske medicine, psiholo- nicima koji su na jednakom poloaju u hijerarhijskoj organizaciji.
zi, specijalisti medicine rada, specijalisti psihijatri i lijenici drugih Osjeaj ugroenosti, ljubomora ili zavist mogu potaknuti i elju da
specijalnosti, ako to sud zahtijeva.10 Zaposlenici koji su rtve mobin- se eliminira nekoga od kolega, pogotovo ako radnik koji provodi
ga obino ute o tome to se dogaa, a najvei dosadanji problem mobing smatra da to vodi napretku u njegovoj karijeri. S druge pak
na koji nailaze istraivai jest dokazivanje da se radi o mobingu. strane, cijela grupa radnika zbog unutarnjih problema, napetosti,
Treba imati na umu da mobing nije dijagnoza, tj. da za sada ne ljubomore, moe izabrati jednog radnika za rtveno janje na koje-
postoji posebna dijagnostika kategorija za mobing, ali da u Meu- mu e iskazati svu svoju frustraciju i dokazati da su snaniji i spo-
narodnoj klasikaciji bolesti MKB 10 postoje neke odrednice koji- sobniji. U Italiji je u 55% primjera mobinga rije o okomitome mo-
ma bi se mogao oznaiti: Z.56.2 ugroenost od gubitka namjete- bingu, a u 45% o horizontalnome. Od tih 55% okomitog mobinga
nja; Z.56.3 stres zbog preoptereenosti poslom; Z.56.4 neslaganje u samo 5% primjera posrijedi je mobing grupe radnika prema na-
s poslodavcem i kolegama.11 Sve smetnje koje se javljaju zbog mobin- dreenome.15
ga mogu se svrstati u nekoliko dijagnostikih kategorija opisanih u
meunarodnim klasikacijama, tj. u DSM IV (Diagnostic and Postupak procjene
Statistical Manual of Mental Disorders) i u ICD (International Postupak procjene zapoinje razgovorom, intervjuiranjem zapo-
Classication of Disease), a najee se postavljaju dijagnoze pore- slenika i njegovog supervizora te uvidom u dostupnu dokumenta-
meaj prilagodbe i posttraumatski stresni poremeaj (PTSP). Vrlo ciju (lijenika, psihijatra, policije i osobni dokumenti). Poeljno je
je vano napomenuti da obje dijagnoze mogu biti postavljene i pri koristiti strukturirani intervju, a pritom mogu pomoi i npr. ve go-
drugim patolokim smetnjama koje nemaju veze s mobingom, npr. tovi elektroniki programi za procjenu.7 Treba uzeti osnovne osobne
108 M E D I X S R PA N J 2 0 0 7 . G O D. X I I I B R O J 7 1
ANKSIOZNI POREMEAJI Tema broja
podatke, koji ukljuuju ime, prezime, adresu, telefonske brojeve, premorbidne linosti sadri anamnestike podatke, procjenu simp-
dob, spol, brani status, roditeljski status, podatke o primarnoj obi- toma koji su ranije postojali, psihologijsku procjenu te eventualnu
telji (braa, sestre, zanimanje, zdravstveno stanje, za preminule izloenost slinim stresnim (traumatskim) situacijama ranije. Treba
roake vrijeme i uzrok smrti), podatke o obrazovanju, trenutnom uzeti u obzir i eventualne rizine imbenike prije dogaaja, recidi-
i ranijem zaposlenju. Potrebno je navesti podatke o sadanjemu vizam dogaanja te ispitanikovu sklonost ponaanju visokog rizi-
radnome mjestu, radnim zadacima osobe, poduzeu u kojem radi ka. Psihologijska procjena ukljuuje i procjenu opeg mentalnog sta-
te koliko dugo radi na tomu radnome mjestu i u tom poduzeu.16 tusa, tj. procjenu orijentiranosti, miljenja i komuniciranja,
Potrebno je tono odrediti i opisati specinost svakog nasrtaja, tj. eventualno postojanje halucinacija ili deluzija, neprimjerenost pona-
mobinko ponaanje, trajanje mobinga (vrijeme, mjesto), nepo- anja, suicidalnih ili ubilakih primisli. Medicinska procjena uklju-
sredni dogaaj koji je potaknuo osobu potraiti pomo. Od velike uje procjenu intenziteta simptoma i eventualnog komorbiditeta.
je pomoi postojanje eventualnih biljeaka o tom dogaaju, koje Temelji se na psihijatrijskom pregledu, intervjuu, odreivanju psi-
treba prouiti kao i svjedoenja drugih sudionika (svjedoka). Zato hikog prola te eventualno i primjeni polustrukturiranih klini-
se u prevenciji mobinga savjetuje reagiranje (Respond), biljeenje kih inetrvjua (SCID, CAPS). Vana je povijest duevnih bolesti, ovi-
(Record) i izvjetavanje (Report), kao popularna tri R.9 snosti, dosadanje kanjavanje ili uhienje i biljeke prethodnih
Leymann (1996) sve mobizirajue postupke (aktivnosti) dijeli u poslodavaca. Potrebno je paljivo pregledati postojeu medicinsku
sljedee kategorije: napadi na mogunost adekvatnog komunicira- dokumentaciju. Ako postoji povijest duevne bolesti, korisni su i
nja, napadi na mogunost odravanja socijalnih odnosa, napadi podaci o eventualnoj primjeni psihofarmaka. U nekim sluajevima
na osobnu reputaciju, napadi na kvalitetu rada, napadi na zdravlje moe biti koriten screening organskih modanih bolesti ili neuro-
rtve.4 Posljedice mobinga su viestruke. Dolazi do promjena soci- lokih smetnji, a tada i procjena neurologa i li neuropsihologa.17
jalno-emotivne ravnotee. Pojavljuju se poremeaji raspoloenja Procjena socijalnog funkcioniranja osobe odreuje se prema ocje-
kao to su depresija, anksioznost, krize plaa, opsesivna ideacija ni aktualnog u odnosu na premorbidno funkcioniranje na vie
(stalno razmiljanje o onome to nas mui), osjeaj depersonali- podruja, npr. socijalne interakcije, u obitelji, braku, s prijateljima
zacije (to nisam vie ja), napadi panike u dodiru sa svakidanjim i znancima, prema postojanju interesa prema nekim aktivnostima
problemima, npr. kad treba izai iz kue, smanjenje interesa prema ili hobijima. Korisni su podaci o eventualnim dosadanjim konf-
drugima (prema lanovima obitelji ili prema prijateljima). U nekim liktima s drugim osobama ili postojanju sudske povijesti, tj. prekr-
primjerima poslije poetne reaktivnosti, rtva razvije reaktivnu ajne ili kaznene evidencije. Osobne karakteristike ukljuuju stra-
anesteziju (vie uope ne reagira). Dolazi do pada samopotovanja tegije rjeavanja problema, toleranciju frustracije, koliinu i kvalitetu
i razvoja depresivnog poremeaja. Promjene psihozike ravnotee personalnih stresora i prole epizode nasilnosti.18
oituju se kao glavobolje, poremeaji spavanja, gubitak ravnotee
s vrtoglavicom, gastrointestinalne smetnje, osjeaj pritiska u gru- Sekundarna dobit i simulacija
dima, nedostatak zraka, tahikardija ubrzano lupanje srca sra- Posebno je vano pitanje prepoznavanje sekundarne dobiti, rentnih
ne potekoe, kone promjene, smanjenje kinestetike osjetljivosti tendencija, kompenzatorno neurotskih simptoma (F68.0) i simu-
itd. Dolazi i do znaajnih promjena i poremeaja u ponaanju. lacije simptoma (F68.1), koje eksperti kliniari mogu uoiti. Sumnju
Moe se razviti agresivnost prema drugima ili samoozljeujua izaziva nekooperativnost u postupku procjene, nesposobnost, ne-
ponaanja do samoubojstva. U drugim sluajevima razvije se pasiv- odreenost ili izbjegavanje iznoenja detalja o iskustvu mobinga,
nost i izolacija (npr. rtva se ne die cijeli dan iz kreveta). Moe doi iznoenje netonih, nevjerojatnih ili neprovjerljivih detalja o trau-
do poremeaja hranjenja, prejedanja ili anoreksije, poveanog uzi- matskom iskustvu, zatim manifestiranje ponaanja koja nisu u skla-
manja alkohola, pretjeranog puenja, nekontroliranog uzimanja du s poznatim, potvrenim obrascima ponaanja karakteristinim
lijekova. esti su i poremeaji seksualnog funkcioniranja (npr. sma- za mobing, opa sklonost okrivljavanja simptoma za sve ivotne
njenje seksualne elje i poremeaj seksualne aktivnosti). U ved- probleme, prenaglaavanje nekih (npr. okrivljavanje drugih, nedo-
skoj 10-20% samoubojstava ima direktan ili indirektan uzrok u statak samokritinosti) u odnosu na druge simptome, evidentirana
problemima na poslu.1 rtve mobinga, osim ozbiljnih psihoso- povijest antisocijalnog ponaanja (prevare, krivotvorenja, zika
matskih smetnji, imaju i niz drugih posljedica. agresija, javni red i mir, zlouporaba alkohola ili droga), krivo-
Psihosomatske smetnje razlog su stalnih bolovanja i povratak tvorenje ili mijenjanje sadraja izvornih dokumenata (potvrda,
na posao sve je upitniji, to moe dovesti do dragovoljnog otkaza izvjea, lijenikih nalaza i sl.). Karakteristini obrasci odgovora
zbog potpune iscrpljenosti ili do dobivanja otkaza. Nakon gubitka u psihometrijskim ispitivanjima jesu nekonzistentnost, obranatvo,
zaposlenja pojavljuju se novi problemi vezani za pronalaenje novog pretjerivanje, laganje, uz izostanak oekivanih odgovora karakte-
posla. Mobing dovodi i do gubitka samopotovanja i gubitka soci- ristinih za uobiajene situacije mobinga.19
jalne uloge. rtva mobinga osjea se bezvrijednom, beskorisnom u
svakom smislu. Dovodi u pitanje ne samo svoju ulogu radnika, nego Preventivne procjene, procjene radne sposobnosti i preporuke
i ulogu oca, supruga, brata, prijatelja. esto se zatvara u samoga sebe lijenika
i prestaje komunicirati sa svima. este obiteljske krize, stalne svae Moe se provesti i individualno ispitivanje i utvrivanje prola
katkad dovode i do rastave braka. Osim socijalnih posljedica, treba nasilnosti (Violent person profile) ili procjena ugroenosti (Threat
spomenuti i ekonomske. Zbog dugotrajnog izbivanja s radnog mje- assesment). To je nain identikacije potencijalno nasilnih osoba
sta smanjuje se plaa rtve, a otkaz ili ostavka ostavljaju veliku praz- u radnoj sredini.
ninu u kunom proraunu, vrlo esto nepokrivenu mjesecima, jer Cilj je istraivanja sprijeiti potencijalno opasne situacije. Uloga
je esto rtva mobinga toliko ziki i psihiki oslabljenja da nije u kliniara je izvijestiti tvrtku zaposlenog kolika je realna opasnost
stanju odmah nai novi posao. Ako se tim novanim gubicima da zaposlenik postane nasilan. Kliniari moraju poeti ispitivanje
dodaju i svi trokovi zbog specijalistikih pregleda, od kardiologa od verbalne nasilnosti, sa to vie detalja, biljeiti frekvenciju pro-
do psihologa, jasno je da je rije o izuzetno velikoj ekonomskoj krizi lih nasilnih akata poinjenih od zaposlenika. Individue uglavnom
s kojom se mora boriti rtva mobinga. I na kraju, ako se rtva iskreno ne namjeravaju poiniti nasilni akt. Oni koji demonstriraju
mobinga odlui i na pokretanje parninog postupka protiv zlostav- impulzivnost visokog su rizika za nasilje. Evaluacijom treba traiti
ljaa, ve osiromaeni kuni proraun bit e dodatno smanjen za vri- opis miljenja i osjeaja prije, tijekom i nakon nasilnog incidenta.
jednost odvjetnikih honorara.14 Mobing dovodi do kod rtve Lo je prognostiki znak nedostatak kapaciteta za identiciranje tih
mobinga pada motivacije, zadovoljstva i kreativnosti. Procjena pove- misli i osjeaja. Jedan od najboljih prediktora budue nasilnosti je
zanosti sadanjih s pojavom novih ili pogoranjem ve postojeih povijest nasilnosti, koja ukljuuje i potencijal agresivnih akata.
simptoma ukljuuje procjenu premorbidne linosti, psihologijsku, Ostali faktori ukljuuju alkohol ili droge, koji poveavaju impul-
medicinsku i procjenu socijalnog funkcioniranja osobe.14 Procjena zivnost, ili oruje. Duevni bolesnici nisu vie nasilni nego drugi.
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R 109
Tema broja ANKSIOZNI POREMEAJI
110 M E D I X S R PA N J 2 0 0 7 . G O D. X I I I B R O J 7 1