SAVJETODAVNA SLUBA

SMILJE
dr. sc. Ines Pohajda
Gordana Dragun, dipl. ing. agr.
Lea Puhari Viskovi, dipl. ing. agr.

Zagreb, sijeanj 2015. LJEKOVITO I AROMATINO BILJE

 SMILJE
Suvremeni trini trendovi sve vee potranje ljekovitog i aromatinog
bilja, esto imaju za posljedicu nekontrolirano branje i sakupljanje, ime
se utjee na postupni izostanak dragocjenih vrsta samonikloga bilja
na njegovim prirodnim stanitima. Svjesni ovih injenica poljoprivredni
proizvoai u posljednjih desetak godina uz pomo strunjaka iz sezone
u sezonu uvode sve vei broj samoniklih ljekovitih i aromatinih biljaka u
poljoprivrednu proizvodnju. Kako je nepravilno branje i skupljanje smilja
u kopnenom dijelu Dalmacije i na otocima (Pag, Krk) dovelo do katastro-
falnih posljedica, tako je od posebne vanosti razmotriti mogunost
uvoenja ove biljke u poljoprivrednu proizvodnju. Smilje pripada kate-
goriji zatienih biljaka NN (7/06 i 99/09) te je za njegovo skupljanje
potrebno ishoditi odgovarajue doputenje, koje izdaje Ministarstvo
zatite okolia i prirode. Dozvola se moe dobiti samo za lokacije na
kojima nisu ugroene biljne vrste koje se namjeravaju sakupljati (Po-
hajda, et al., 2011). Prilikom sakupljanja samonikloga bilja, a posebice
zatienih vrsta obvezno je sakupiti najvie dvije treine biljnog fonda.
Takoer, biljke se ne smiju vaditi zajedno s korijenom nego rezati kako se
ne bi oteivala njihova prirodna stanita. Budui da postoje ogranienja
sakupljanja smilja iz prirode, a zahtjevi trita su znatni, smilje sve vie
postaje zanimljivo u suvremenoj proizvodnji ljekovitog i aromatinog
bilja.
Smilje je trajnica koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae,
a obuhvaa preko esto razliitih vrsta rasprostranjenih diljem svijeta
(Guinoiseu et al., 2013). Kod nas su najznaajnije vrste Helichrysum
arenarium vjeni cvijet ili pjeano smilje te Helichrysum italicum sin.
Helichrysum angustifolium primorsko smilje s podvrstama H. italicum
subsp. italicum i H. italicum subsp. microphyllum.
Vrsta H. arenarium je prirodno rasprostranjena od toploga suhog med-
iteranskog podruja, preko istone i centralne Europe do Belgije i
Nizozemske (Vermeolen, 2006). U mediteranskom dijelu Hrvatske je
prisutna ee kao ukrasna vrsta uz samoniklu vrstu H. italicum.
Za uvoenje u poljoprivrednu proizvodnju od posebnog je znaaja vrsta
H. italicum (slika 1). To je nii grm koji svojim sitnim cvjetiima ute boje
i specifinim prijatnim, blago oporim mirisom daje obiljeja dalmatin-
skog kra. Primorsko smilje neizostavna je vrsta kamenjarskih panjaka
(Britvec et al., 2013) i ostalih podruja hrvatskog priobalja.

2 Savjetodavna sluba
 Slika 1. Uzgoj primorskog smilja Helichrysum italicum
Primorsko smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja
(Cipar, Grka, Hrvatska, Italija, Francuska, panjolska, Alir, Maroko).
Najpoznatije prirodno nalazite je na Korziki. Samoniklo raste na
krevitom podruju, siromanim pjeskovitim tlima ili na plitkim tlima
naputenih poljoprivrednih povrina. Odgovara mu vea koliina
sunevoga zraenja, to odreuje aromatina svojstva. Primorsko
smilje sadri razliite aromatine tvari meu kojima su najznaajniji: ital-
dion, -kariofilen, -kurkumen, -pinen, -pinen, linalol, geraniol, nerol.
Aromatina svojstva odreuju primjenu smilja, kao i drugih vrsta ljeko-
vitog i aromatinoga bilja u farmakoloke svrhe, kozmetikoj industriji
i kulinarstvu (alinovi, 2007). Vrsta H. italicum ima primjenu u svim
navedenim segmentima, a vrsta H. arenarium najee se primjenjuje u
farmakoloke svrhe.
Smilje ima antialergijsko, antikoagulantno, antiseptino, diuretsko, fungi-
cidno i inflamantorno djelovanje. Koristi se u lijeenju eluanih i unih
kamenaca, za poticanje rada jetre i poboljanje apetita, olakavanje
tegoba disajnih organa. Smilje takoer djeluje antibakterijski (Rossi
et al, 2007), a zbog protuupalnog djelovanja ima primjenu u lijeenju:
hematoma, oiljaka, ekcema, infekcija koe i alergijskih reakcija.

www.savjetodavna.hr 3
 Zahvaljujui tome to potie sintezu kolagena, primjena smilja je znaajna
i u kozmetikoj industriji. Vrsta H. italicum se koristi i kao zain, neki je
jo zbog arome nazivaju i curry-biljka, mada ne ulazi u sastav mjeavine
curry zaina. Dodaje se jelima od rie, piletini, kuhanom povru, povru
prilikom kiseljenja, juhama i umacima.

Opis
Primorsko smilje (H. italicum) raste u obliku grma visine 30 do 70 cm, dok
je vrsta pjeano smilje (H. arenarium), malo nia i moe narasti 20 do
50 cm. Na razgranatim stabljikama smilja naizmjenino su rasporeeni
listii vrste kutikule koji su s lica zeleni, a s nalija sivo zeleni, prekriveni
sitnim dlaicama. Donji listii pri osnovi su skupljeni u rozetu. Kod vrste
primorsko smilje (H. italicum) listii su uski iljasti (slika 2), dok su kod
vrste pjeano smilje (H. arenarium) znatno iri, izdueni ravnoga ruba
(slika 3).

Slika 2. Primorsko smilje Slika 3. Pjeano smilje

Helichrysum italicum Helichrysum arenarium
Foto: Matthias Zimmermann
(GFDL), Wikimedia Commons

Deblja kutikula listova i guste dlaice na naliju koje tite pui u cilju
smanjenja transpiracije, osiguravaju smilju prilagoenost na sune
uvjete stanita, ime ga svrstavaju u skupinu kserofitskog bilja.

4 Savjetodavna sluba
Na vrhu stabljike koja je takoer prekrivena dlaicama, sitni cvjetii
skupljeni su u prepoznatljive ute cvati koje cvatu od svibnja do kraja
srpnja. Cvati zadravaju svoju utu boju nakon cvatnje i suenja, zbog
ega su pod nazivom besmrtno cvijee u antikoj Grkoj koriteni za
izradu vijenaca. Svaka stabljika zavrava cvatovima. Cvjetovi grma su
ujednaene visine jer su drke gornjih cvjetova krae, a donjih due.
Biljka je dvodoma. Muki cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika. Nakon
oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod je sitna roka (achenium). Sjeme
je duguljasto, crno, sitno, a 1 g sjemena sadri 3300-3700 zrna (slika 4).
Podzemni izdanak smilja je razgranat, duboko prodire u tlo. Iz drvenas-
tog vretenastog rizoma svake sezone se razvija vie desetaka stabljika
koje nose cvijet (Stepanovi, et al. 2009). Bri protok vode osiguran je
irim provodnim nitima u morfologiji ksilema, ime su biljke prilagoene
na suu.

Slika 4. Sjeme smilja

Proizvodnja presadnica
Smilje se razmnoava generativno sjemenom i vegetativno reznicama
ili dijeljenjem busena. Kako se izravna sjetva sjemena ne preporua,
vano je proizvesti kvalitetne presadnice (Pohajda i uti, 2014). Proiz-
vodnja presadnica iz sjemena ukljuuje njihov uzgoj tijekom ljeta u hlad-
nim klijalitima. Prilikom rune sjetve sjemena na 1 m hladnog klijalita
potrebno je oko 0,5 g sjemena, ija je klijavost 50 %. Sa hladnog klijalita
povrine 1 m moe se dobiti 300-400 presadnica smilja (slika 5).

www.savjetodavna.hr 5
 Slika 5. Presadnice smilja u klijalitu prije presaivanja
Za proizvodnju 1 ha nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m
hladnih klijalita ili 60 g sjemena. Presadnice smilja se mogu proizvoditi
i direktnom sjetvom sjemena u kontejnere, to olakava postupak proiz-
vodnje presadnica. Presadnice proizvedene iz sjemena nakon 90 dana
spremne su za sadnju na poljoprivrednim povrinama (slika 6).

Slika 6. Presadnice smilja spremne za sadnju

Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim razmnoavanjem iz rezni-
ca moe se odvijati u zatienom prostoru tijekom etiri do pet tjedana
(slika 7). Vano je da su za reznice odabrani ovosezonski izbojci sa do-
voljno odrvenjelim baznim dijelom. Na gornjem dijelu reznica duljine od
4 do 6 cm potrebno je ostaviti oko etiri listia, koji bi omoguili proces
fotosinteze. Ostale listie potrebno je ukloniti u cilju osiguranja dovoljno
energije za stvaranje korijena. Nakon to se napravi kosi rez, reznice se
stavljaju u pripremljeni supstrat. Prethodna primjena hormona za uko-
rjenjivanje svakako e ovisiti o tipu proizvodnje. Reznicama je vano
osigurati dovoljno vlage i svjetlosti uz zatitu od prejakog sunevog
zraenja.

6 Savjetodavna sluba
 Slika 7. Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim putem iz reznica
Mikro-razmnoavanje u uvjetima in vitro najkvalitetniji je i najsigurniji
nain razmnoavanja, koji se preporuuje u komercijalnoj proizvodnji
(Pohajda, 2014).
Proizvoai presadnica smilja koji sadni materijal distribuiraju komer-
cijalnim proizvoaima, svoju proizvodnju trebaju registrirati putem
Fitoupisnika, to ini preduvjet za izdavanje biljne putovnice. Komer-
cijalne proizvoae uz komercijalne preraivae ine fizike ili pravne
osobe, koje profesionalno proizvode ili prerauju bilje i biljne proizvode
namijenjene prodaji. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju,
hrvatsko trite je postalo dijelom zajednikog trita Europske unije u
kojem se prva provjera zdravstvenog stanja bilja i biljnih proizvoda
obavlja na mjestima proizvodnje. Zato se proizvoai presadnica smilja
trebaju registrirati putem Fitoupisnika, koji vodi Ministarstvo poljoprivrede,
Odjel zdravstvene zatite bilja u okviru Fitosanitarnog informacijskog
sustava. Prijavni obrazac za upis u Fitoupisnik ini obrazac I iz priloga
Pravilnika o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama NN (54/07,
107/10). Nakon upisa u Fitoupisnik proizvoai presadnica smilja dalje su
obvezni svake godine prijavljivati godinju proizvodnju reprodukcijskog
materijala. Navedena proizvodnja prijavljuje se putem obrasca 2, koji
se moe pronai na mrenoj stranici Ministarstva poljoprivrede pod iz-
bornikom: Zakonska regulativa/Dokumenti/Biljno zdravstvo/Zdravstvena
zatita bilja. Proizvoai presadnica smilja popunjavaju na stranicama
1 i 4 obrasca 2 prijavu godinje proizvodnje mjesec dana prije poetka

www.savjetodavna.hr 7
 proizvodnoga ciklusa. Kada se provjerom zdravstvenog stanja presad-
nica smilja utvrdi da su zadovoljeni svi propisani uvjeti na mjestu njihove
proizvodnje, izdaje se biljna putovnica. Ona je pratea isprava i/ili etike-
ta prilikom prodaje presadnica smilja, ne samo izmeu drava lanica
Europske unije nego i unutar Republike Hrvatske.

Ekoloki zahtjevi i nain uzgoja

Smilje uspjeno raste na lakim propusnim karbonatnim tlima. Dobro
podnosi suu i minimalnu koliinu hraniva plitkih tala mediteranskog
podruja. Smilje podnosi visoke ljetne temperature kra i kamenitih
terena, trai jae sunevo zraenje, a moe podnijeti i otrije zime zbog
ega se prirodno nalazi i na viim nadmorskim visinama (slika 8).

Slika 8. Samonikli grm smilja na Velebitu

Smilje moe rasti i na plodnijim dubljim tlima, kojima je osigurana dovolj-
na koliina kalcija. U uzgoju smilja treba izbjegavati tla kiselije pH reak-
cije, tla s veom koliinom vlage i teka tla. S druge strane, plitka, krka
stjenovita tla mogue je privesti uzgoju smilja. U ovakvim sluajevima
tlo varira svojom dubinom od nekoliko centimetara do nekoliko metara
i nalazi se samo u pukotinama stijena (Bensa i Milo, 2014). Priprema
plitkih stjenovitih tala ukljuuje mehanizirano usitnjavanje uz pomo
drobilica koje stijene pretvaraju u ljunak koji ima krupnou agregata od
2 mm do 75 mm. Na taj nain stvorit e se supstrat pogodan za obradu
i odravanje plantae (Opina Jelsa et al., 2013).
Smilje se uzgaja kao trajnica u periodu od pet do osam godina.
Podizanje nasada smilja dobro je planirati nakon kultura koje za sobom

8 Savjetodavna sluba
ostavljaju tlo s manje korova. Najbolje je kao predusjev uzgajati legumi-
noze, koje e se ukloniti do kraja kolovoza. Priprema tla ukljuuje oranje
krajem ljeta ili poetkom jeseni i kultivaciju tla nakon oranja na jesen
ili u proljee, ovisno o tome hoe li se obavljati jesenska ili proljetna
sadnja smilja. Gnojidba kao izuzetno vaan zahvat prilikom podizanja
trajnih nasada treba slijediti strunu preporuku na osnovu kemijske
analize tla. Osnovna gnojidba prilikom oranja u skladu s rezultatima
analize tla moe ukljuiti 200 do 400 kg/ha mineralnog NPK gnojiva
(15-15-15), a prihrana u sljedeim sezonama tijekom jeseni ili ranog
proljea obuhvaa oko 200 kg/ha ovoga istog gnojiva (Stepanovi
et al., 2009 ). Kako je preporuljivo ljekovito i aromatino bilje, a
time i smilje ukljuiti u sustav ekoloke proizvodnje, tako se gnojidba
mineralnim gnojivima iskljuuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju
dozvolu koritenja u ekolokoj proizvodnji. Stajski gnoj se takoer ne
preporua jer u sluaju njegove loije kvalitete, moe doi do pojave
nepoeljnih korova. Pri podizanju plantanog nasada smilja vano je koristiti
deklarirani kvalitetni sadni materijal nabavljen kod registriranih
proizvoaa presadnica ili rasadnika (slika 9).

Slika 9. Presadnica smilja spremna za sadnju

www.savjetodavna.hr 9
 Nakon nabave presadnica slijedi sadnja, koja se moe obavljati u
proljee u oujku ili na jesen tijekom listopada. Sadnju presadnica
najjednostavnije je obaviti strojno te se prema postojeoj mehanizaciji
prilagoava sadnja. Za sadnju presadnica saenih u redove na razmake
0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35 000 biljaka/ha (slika 10), dok e se u
redovima na razmacima 0,6 m x 0,3 m na navedenoj povrini trebati posaditi
55 000 biljaka/ha. Mladi nasad poeljno je zalijevati u fazi podizanja
nasada kao i u poetnoj fazi rasta biljaka, iako smilje nema znaajne
zahtjeve za vlagom. Novopodignutim nasadima smilja treba osigura-
ti povoljne uvjete za rast i jaanje grmova. Zato je potrebno uklanjati
korove, koji vrlo esto ine znaajan problem. Meurednom kultivacijom
smanjit e se pojava korova u nasadima smilja, a ujedno omoguiti i
razbijanje pokorice tla. U prvoj sezoni uzgoja kultivaciju je potrebno
obaviti vie puta ovisno o pojavi korova, dok se stariji nasadi u sezoni
kultiviraju najee dva puta.

Slika 10. Razmaci sadnje smilja

Iako je smilje relativno otporno na bolesti i tetnike, u uzgoju se mogu
pojaviti gljivine bolesti te tetnici: lisne i titaste ui, titasti moljac,
kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca.
Kako je preporuljivo ljekovito i aromatino bilje ukljuiti u ekoloku
proizvodnju, tako je vano odabrati prihvatljiva sredstva za zatitu bilja.
U sluaju zadravanja vlage na nadzemnom dijelu smilja moe se po-
javiti siva plijesan (Botrytis sp.), zaraene listove i stabljike potrebno je
uklanjati, a kurativno koristiti pripravke na bazi od luka ili preslice te aj

10 Savjetodavna sluba
od stolisnika. U proizvodnji presadnica, neto rjee u drugim fazama
uzgoja smilja, moe doi do pojave Rhyzoctonia sp. Tijekom hladnijeg
i vlanog vremena te pri uzgoju smilja na teim tlima, moe se pojaviti
Pythium sp. U sluaju pojave navedenih bolesti polijeganja, zatita
smilja takoer e ukljuiti aj od stolisnika i pripravke na bazi preslice.
Stresni ekoloki uvjeti mogu pogodovati pojavi koncentrine pjegavosti
lista (Alternaria sp.). Tada zatita nasada ukljuuje pripravak na bazi
luka i pripravak na bazi preslice.
Pripravak na bazi luka, pripravak na bazi pelina ili pripravak na bazi
koprive koristit e u zatiti smilja od lisnih ui. Prilikom pojave kaliforni-
jskog tripsa i lisnih minera moe koristiti pripravak na bazi ljute paprike
i papra. Iako gusjenice moljaca Bucculatrix helichrysella i Coleophora
helichrysiella priinjavanju znaajne tete u nasadima smilja nekih
europskih zemalja, u Hrvatskoj njihova prisutnost i tete nisu utvreni.
Na mladim nasadima smilja zasigurno se ne mogu postii prinosi koji
se oekuju izmeu tree i osme godine. Tako proizvodnja smilja postaje
ekonomski opravdana tek nakon tree godine uzgoja (Gulin, 2014). U
prvoj sezoni uzgoja vano je orezivanjem jaati bazne dijelove grmo-
va, ime e u slijedeim sezonama potai bujnost i kvaliteta nasada,
koja odreuje eljene prinose. Prinosi smilja veu se za proizvodnju
suenoga cvijeta i proizvodnju eterinog ulja.
Konja smilja obuhvaa rez stabljika sa cvastima. Pogrena konja do
odrvenjelih baznih dijelova grma sprijeit e dalji rast biljke. Na veim
povrinama mehanizirana konja smilja specijaliziranim ili prilagoenim
strojevima bit e od velike koristi, dok se na manjim povrinama prak-
ticira runa konja grmova. Prilikom proizvodnje suenog cvijeta,
konja cvasti obavlja se kada je treina cvjetova u punoj cvatnji. Prinosi
variraju ovisno o starosti nasada i ekolokim uvjetima mikrolokaliteta.
Tako prinosi svjeeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju od 7 do
8 t/ha, od kojih e se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta (Stepanovi,
2009, Gulin, 2014, USAID i SIDA, 2014). Postupak suenja smilja
kojim se cvijet konzervira dehidracijom, moe se obavljati prirodnim
putem ili u suarama. Suenje cvijeta smilja prirodnim putem bit e odabir
za manje koliine smilja. U prostorima za prirodno suenje treba osigurati
kvalitetnu cirkulaciju zraka, a smilje treba biti u tankome sloju na mreama
s drvenim okvirima. Jer ako je smilje stavljeno u debljem sloju moe doi
do truljenja ili samozapaljenja. Vano je da se smilje ne mijea i prevre
da ne bi dolo do nepoeljnog loma.

www.savjetodavna.hr 11
 Prilikom prirodnog suenja cvijeta smilja, ono ne smije biti direktno
izloeno sunevom zraenju ili pristupu sitnim ivotinjama i pticama.
Suenje cvijeta smilja u suarama bri je postupak u odnosu na prirodno
suenje. Tu se smilje sui na temperaturi od 35 do 40 C. Na tritu
su prisutne: tunelske suare, komorne suare ili suare sa transport-
nim trakama, razliitih kapaciteta. Rad suara omoguen je koritenjem
razliitih vrsta energenata (plin, struja, drvo, ugljen i dr.). Biljke kratke
ophodnje sve vie nalaze svoje mjesto kao energenti u koritenju obnov-
ljivih izvora energije. Zato bi bilo vano koristiti ih u pogonima suenja
smilja te ostalog ljekovitog i aromatinog bilja. Osueni cvijet do trenja
skladiti se na suhom i istome mjestu. Prilikom suenja i skladitenja
cvijeta smilja iz ekolokog uzgoja, vano je osigurati prostore za suenje
i skladitenje iskljuivo ekolokih proizvoda. Prostori za suenje ljekovi-
tog bilja u ekolokoj proizvodnji moraju biti podvrgnuti kontroli kontrolnog
tijela ekoloke proizvodnje. Ako su u suarama ili prostorima za suenje
sueni proizvodi koji nisu iz ekoloke proizvodnje, iste je potrebno prije
suenja ekolokih proizvoda oistiti. Takoer je prije suenja ekolokih
proizvoda vano izvijestiti kontrolno tijelo ekoloke proizvodnje.
U skladitima s mjeovitim proizvodima, vano je osigurati odvojene
prostore za skladitenje ekolokih proizvoda.
Osim suenog cvijeta, prinosi smilja mogu se mjeriti koliinama dobive-
noga eterinog ulja. Berba smilja za proizvodnju eterinog ulja obav-
lja se kasnije u odnosu na berbu smilja za dobivanje suhog cvijeta.
Najpogodnije vrijeme za berbu je kada je otvoreno 50 % cvjetova u
nasadu (Gulin, 2014). Za proizvodnju eterinog ulja, mogu se iskoristiti i
stabljike i cvjetovi. Tada se prvi otkos obavlja se u srpnju, a drugi do prve
polovice listopada. Konjom u sijenju slijedee godine, pospjeit e se
bujnost nasada.

12 Savjetodavna sluba
 Slika 11. Destilacija smilja
Smilje treba destilirati u to kraem roku nakon branja, a najdulje do
jednog dana. U sluaju duljeg stajanja, moe doi do truljenja otkosa i
pada kvalitete prinosa. Oekivani prinosi eterinog ulja variraju od 8 do
12 kg/ha, a od priblino 750 kg smilja u svjeem stanju moe se dobiti
kilogram destilata eterinog ulja (Stepanovi, 2009, Gulin, 2014, USAID
i SIDA, 2014).
Procedure destilacije smilja u ekolokoj proizvodnji iste su kao i kod
suenja. To znai da destilerija mora biti podvrgnuta kontroli kontrolnog
tijela ekoloke proizvodnje, a svaki proces destilacije smilja iz ekoloke
proizvodnje mora se prijaviti istom.
Destilacija smilja vodenom parom odvija se u destilacijskim kotlovima
razliitih kapaciteta. U destilacijskim kotlovima se smilje sprema na per-
foriranu podlogu, kroz koju se uslijed zagrijavanja vode oslobaa vode-
na para. Vodena para ekstrahira eterino ulje smilja i tako se slijevaju u
kondenzator. Voda sa eterinim uljem se dekantira u odvojenoj posudi,
gdje se ulje kao lake izdvaja na povrini vode (slika 11).

www.savjetodavna.hr 13
 U destiliranoj vodi od koje je odvojen sloj ulja uvijek su sadrane manje
koliine eterinoga ulja. To su Aqua aromaticae ili cvjetne vodice, hidrolati.
Oni takoer mogu predstavljati znaajan prihod jer svoju primjenu mogu
nai u kozmetikoj industriji te industriji sapuna i mirisa. U eterinom
ulju smilja najzastupljeniji kemijski sastojak, iji sadraj moe zauzimati
i do 50 % je ester neril-acetat. Ostali kemijski sastojci su: seskviterpeni
(-kariofilen, -kurkumen), monoterpeni (-pinen, -pinen, -limonen),
alkoholi (linalol, geraniol, nerol, furfurol), fenoli (eugenol), oksidi
(1,8-cineol), diketoni (italdioni, -diketoni) (Gulin, 2014). Eterina ulja
uvaju se na niskim temperaturama na tamnome mjestu. Vano je da
su posude u kojima se ulje uva vakumski zatvorene da ne bi dolo do
polimerizacije i gubitka kvalitete.
Zbog svojih sastojaka eterino ulje smilja osim u farmaceutskoj sve vie
postaje interesantno u kozmetikoj industriji. Kako se od osamdesetih
godina prologa stoljea intenzivira potranja smilja u ove svrhe, za-
sigurno e biti korisno uzeti u obzir mogunost njegovog intenzivnijeg
uzgoja na hrvatskom priobalju.

14 Savjetodavna sluba
Literatura:
Bensa, A., Milo, B. (2014) Pedologija, tipovi tala, kambina tla. Autorizirana
prezentacija, Meusveuilini studij Mediteranka poljoprivreda, Split.
Britvec, M., Ljubii, I., imuni, R. (2013) Medonosno bilje kamenjarskih
panjaka otoka Krka, Cresa i Paga. Agronomski glasnik 2013; 1: 31-41.
Guinoiseau, E., Lorenzi, V., Luciani, A., Muselli, A., Costa, J., Casanova, J., Ber-
ti, L. (2013) Biological properties and resistance reversal effect of Helichrysum
italicum (Roth) G. Don, Microbial pathogens and strategies for combating them:
science, technology and education, 1073-1080.
Gulin, I. (2014) Smilje (Helichrysum italicum) kao izvor eterinog ulja. Zavrni
rad, Agronomski fakultet, Zagreb.
Opina Jelsa, Federalni agromediteranski zavod Mostar, Institut za jadranske
kulture i melioraciju kra, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, Dalmati-
ca Viva, Hercegovaki STAP (2013) IPA projekt: Mediteransko ljekovito bilje.
Prirunik za uzgoj lavande i smilja.
Pohajda, I. (2014) Lavanda. Savjetodavna sluba, Zagreb.
Pohajda, I., evar. M., Roa, J., Kova, M. (2011) Koraci do ekoznaka za ljeko-
vito i aromatino bilja. Hrvatska poljoprivredna komora, Zagreb.
Pohajda, I., uti, I. (2014) Arnika (Branka i Amerika arnika). Savjetodavna
sluba, Zagreb.
Rossi, P.G., Berti, L., Panighi, l., Luciani,A., Maury, J., Muselli, A., De Rocca
Serra, D., Gonny, M., Bollac, J.M. (2007) Antibacterial Action of Essential Oils
from Corsica Journal of Essential Oil Research 2007; 19:176-182.
Stepanovi, B., Radanovi, D., Turi, I., Nemevi, N., Ivanec, J. (2009) Uzgoj
ljekovitog i aromatinog bilja. Jan-Spider, Pitomaa.
alinovi, A. (2007) Morfoloka raznolikost roda Ocimum. Rektorova nagrada
za studentski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.
USAID (Agencija za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava), SIDA
(vedska agencija za meunarodni razvoj), (2014) Fostering Agricultural Mar-
kets Activity (FARMA) in Bosnia and Herzegovina, Smilje, cmilje. Sarajevo-Tu-
zla-Banja Luka-Mostar.
Vermeolen, N. (2006) The complete encyclopedia of herbs. 3rd edition. Rebo
Publishers, The Netherlands.

www.savjetodavna.hr 15
 www.savjetodavna.hr

Odgovorni urednik: Hrvoje Horvat, dr. med. vet.

Grafika priprema: Ljiljana Jelakovi, ing.
Nakladnik: Savjetodavna sluba, Zagreb

ISBN 978-953-6763-51-1