Professional Documents
Culture Documents
Upute Za Pisanje Studentskih radova-EFO PDF
Upute Za Pisanje Studentskih radova-EFO PDF
i doktorske disertacije
Osijek, 2014.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
i doktorske disertacije
Osijek, 2014.
Kazalo i
Kazalo
Seminarski rad, zavrni rad preddiplomskog ili strunog studija, diplomski rad i zavrni rad
poslijediplomskog specijalistikog studija su struni radovi, dok je doktorski rad znanstveni.
U nastavku su ponajprije dane ope upute za oblikovanje koje se odnose na svaki od ovih
radova, preporueni stil citiranja, parafraziranja, interpretiranja i navoenja literature i
uporaba pozivnih biljeaka (fusnota). S obzirom na njegovu uestalu uporabu u drutvenim
znanostima, preporuujemo za studentske radove na Ekonomskom fakultetu u Osijeku
koristiti harvardski stil navoenja literature. Nakon toga slijedi dio koji opisuje posebne
smjernice za strukturiranje i oblikovanje svake kategorije studentskog rada pojedinano, kao
na primjer kako treba izgledati naslovnica i struktura seminarskog, zavrnog, diplomskog
rada ili doktorske disertacije. S obzirom da za svaki od strukturnih dijelova rada u
akademskom pisanju (Uvod, Metodologija, Rezultati, Rasprava, Zakljuak i drugi dijelovi)
postoje smjernice kako ih treba napisati i to oni trebaju sadravati, u poglavlju 10 detaljnije
je opisan svaki strukturni dio rada i studentima preporuujemo da slijede ove smjernica kod
pisanja svojih radova s ciljem preglednosti i poveanja kvalitete radova.
Na kraju su dane etike norme po kojima su studenti duni pri pisanju radova navesti sve
koritene izvore i izbjegavati bilo kakav oblik plagiranja tuih djela, a posebice plagiranje
radova kolega studenata. Prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata (Senat
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010) plagiranje tuih radova predstavlja
teku povredu studentskih obveza i neispunjavanja obveza za to su predviene sankcije kao
to su zabrana polaganja ispita, privremeno iskljuenje sa studija ili iskljuenje sa studija.
2 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
Na naslovnoj stranici rada treba navesti naziv sveuilita, fakulteta i studija, ime i prezime
studenta, naslov rada, naziv vrste rada ispod naslova (npr. Seminarski rad iz predmeta ... ),
titulu, ime i prezime mentora te mjesto i godinu nastanka rada. Preporuuje se da podatci na
prvoj stranici budu napisani fontom Times New Roman, slovima veliine kako je za svaku
vrstu rada prikazano u poglavlju 6.
Ameriki, tzv. harvardski stil pisanja je onaj prema kojemu se citat, parafraza ili
interpretacija oznaava u tekstu tako da se na kraju reenice u zagradi navede prezime autora
djela, godina izdanja i po mogunosti stranica(e) s koje se citira, parafrazira ili interpretira
tekst, npr. (Milas, 2009:563). Potpunu informaciju o djelu iz kojega se uzima citat autor daje
u dijelu Literatura pa e tamo biti ovako navedeno djelo:
Milas, G. (2009). Istraivake metode u psihologiji. Zagreb: Naklada Slap.
Njegova praktinost proizlazi iz jednostavnog i kratkog navoenja izvora u zagradi odmah
iza citiranja, parafraziranja ili interpretiranja nekog djela, a nepraktinost je to se informacija
o izvoru ne nalazi na istoj stranici (fusnota) ve na kraju djela.
Citiranje je doslovno preuzimanje teksta (ili izgovorenih rijei) iz drugih izvora, dakle
prenoenje od rijei do rijei dijela tueg rada. Pri tome je bitno preuzeti tekst ili izgovorene
rijei oznaiti navodnim znakovima kako bi se jasno izdvojili od autorova teksta i navesti
stranicu s koje je preuzet citat. Nie navodimo primjer jednog fiktivnog citata.
Prema miljenju ovoga autora, na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i
privatnih kola nedostaje konkluzivnih istraivanja (Smith, 2010:28).
Parafraziranje je vrlo esto prisutan nain koritenja tuih rijei, ideja ili stavova. Rije je o
autorovu skraenom prikazivanju (prepriavanju) veih dionica tueg teksta, ak cijelih
lanaka ili knjige. Osim to je obvezan navesti izvor djela koji parafrazira, autor je obvezan
voditi rauna da parafraziranjem vjerno prikae izvorno djelo. Prethodno navedeni citat u
parafraziranoj verziji izgledao bi ovako:
Smith (2010) smatra da na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i privatnih
kola nedostaje konkluzivnih istraivanja.
Interpretiranje je prikazivanje autorova razumijevanja tueg pisanog djela, predstavljene
ideje ili odranog govora. Iako kod interpretacije autor dodaje vlastite ideje, vlastito
razumijevanje znaenja tueg djela, ipak je obvezan pozvati se na izvor. Jedna od moguih
interpretacija navedenog citata izgledala bi ovako:
Smith (2010) smatra da na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i privatnih
kola nedostaje konkluzivnih istraivanja. Razlog za ovakvo miljenje vjerojatno se
moe pronai u injenici da sva dosadanja istraivanja sadre metodoloke
nedostatke ili se temelje na nepotpunim podatcima.
U popisu literature na kraju rada potrebno je navesti punu referencu, takoer slijedei
harvardski stil.
Navodimo primjere referenci u popisu literature na kraju rada prema harvardskom stilu. (Iako
i za harvardski postoje razliita tumaenja, u nastavku su primjeri navedeni prema undali,
Pavi (2013) i prema Academic Skills Tutors/Librarians, Information Services (2013)).
Knjiga
Referenca na knjigu treba ukljuiti:
Prezime autora ili urednika, Prvo slovo imena autora ili urednika. (godinu izdavanja). Naslov
djela (ukoenim slovima). Mjesto izdavanja: Naziv izdavaa.
4 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
Primjeri:
Knjiga, jedan autor, tiskano izdanje:
Bradbury, I., Boyle, J. and Morse, A. (2002). Scientific principles for physical
geographers. Harlow: Prentice Hall.
Wing, P. and Cappello, M. (ur.) (2010). Tourism and competitiveness. Bristol: Regent
Publications.
Poglavlje u knjizi:
Lebert, D., and Vercellone, C. (2007). Uloga znanja u dinamici dugog razdoblja
kapitalizma: hipoteze o kognitivnom kapitalizmu, u knjizi: Vercellone, C.: Kognitivni
kapitalizam. Zagreb: Politika kultura, str. 15-28.
E-knjiga:
skupa. Mjesto izdavanja: Izdava. str. od-do (na engleskom jeziku p ili pp umjesto
str.).
Rad u zborniku radova s konferencije:
Zeki-Suac, M., arlija, N. and Beni, M.. (2008). Insolvency prediction by neural
networks. 12th International Conference on Operational Research. Proceedings.
Boljuni, V., Nerali, L., ori, K. (ur.). Pula Croatia. 24-26.09.2008. Pula: Croatian
Operational Research Society. pp. 175-188.
lanak u asopisu
Vie informacija o stilovima vidjeti u undali, Pavi (2013: 237-253) te u Academic Skills
Tutors/Librarians, Information Services (2013).
5. Seminarski rad
Naslov (tema)
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Obujam rada nije strogo definiran. Preporuuje se obujam od 10 do 20 stranica (ili u
dogovoru s mentorom).
(Razine su ilustrativne. Na isti nain koristiti vrstu i veliinu slova u radu za poglavlja i pod
poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New roman, normal 12pt. s
proredom 1,5 poravnato lijevo i desno. Odlomak u (pod) poglavlju se razdvaja jednostrukim
proredom i zapoinje bez uvlake. Poglavlja se razdvajaju jednostrukim proredom od 1,5. )
Zavrni rad na strunom ili preddiplomskom studiju 9
Obujam rada nije strogo definiran. Preporuuje se da zavrni rad ima izmeu 20 i 30
stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.
7. Diplomski rad
Naslov (tema)
Saetak i kljune rijei na jeziku na kojem je rad napisan
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Prilozi (anketni upitnik, pravilnik, zakon, odluka i sl.)
Na drugoj stranici zavrnoga rada treba biti saetak od 200 do 250 rijei i 3 do 5 kljunih
rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim redosljedom.
Obujam rada: diplomski rad treba imati izmeu 30 i 50 stranica ne raunajui saetak,
sadraj, popis literature i priloge.
10 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
SAETAK
Ovdje se pie saetak od 200 do 250 rijei .
(Razine su ilustrativne. Na isti nain koristiti vrstu i veliinu slova u radu za poglavlja i pod
poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New roman, normal 12pt. s
proredom 1,5 poravnato lijevo i desno. Odlomak u (pod) poglavlju se razdvaja jednostrukim
proredom i zapoinje bez uvlake. Poglavlja se razdvajaju jednostrukim proredom od 1,5. )
14 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
Naslov (tema)
Sadraj (kazalo)
Saetak i kljune rijei na jeziku na kojem je rad napisan
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Popis kratica i simbola
Kazalo imena (opcionalno)
Kazalo pojmova (opcionalno)
Prilozi (anketni upitnik, povijesni dokumenti, pravilnik, zakon, odluka i sl.)
Na drugoj stranici zavrnoga rada treba biti saetak od 200 do 250 rijei i 3 do 5 kljunih
rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim redosljedom.
Obujam rada nije unaprijed definiran. Preporuuje se da zavrni rad ima izmeu 60 i 100
stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.
SAETAK
Ovdje se pie saetak od 200 do 250 rijei .
(Razine su ilustrativne. Na isti nain koristiti vrstu i veliinu slova u radu za poglavlja i pod
poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New Roman, normal 12pt. s
proredom 1,5 poravnato lijevo i desno. Odlomak u (pod) poglavlju se razdvaja jednostrukim
proredom i zapoinje bez uvlake. Poglavlja se razdvajaju jednostrukim proredom od 1,5. )
Doktorska disertacija 19
9. Doktorska disertacija
Na novoj stranici:
PREDGOVOR
Sadri motivaciju i kratak opis postignua.
Moe sadravati i zahvalu izdvojenu kao poseban odjeljak
Na novoj stranici:
Posveta (opcionalno; pie se bez navoenja teksta Posveta) u srednjem ili donjem dijelu
stranice
(Razine su ilustrativne. Na isti nain koristiti vrstu i veliinu slova u radu za poglavlja i pod
poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New roman, normal 12pt. s
proredom 1,5 poravnato lijevo i desno. Odlomak u (pod) poglavlju se razdvaja jednostrukim
proredom i zapoinje bez uvlake. Poglavlja se razdvajaju jednostrukim proredom od 1,5. )
Struktura rada 25
Ovdje navodimo osnovne informacije o strukturi znanstvenog i strunog rada, dok se vie
informacija moe potraiti u undali, Pavi (2013, str. 227-235).
Seminarski rad, zavrni rad preddiplomskog ili strunog studija, diplomski rad i zavrni rad
poslijediplomskog specijalistikog studija su struni radovi, dok je doktorski rad znanstveni.
Ve prema zahtjevnosti odreenog rada on mora imati odreene dijelove u svojoj strukturi ili
kompoziciji. O strukturi znanstvenog i strunog djela postoje brojni radovi kojima se, s
malim razlikama, ukazuje na bitne i manje bitne dijelove razvrstane u skupine dijelova koje
ukazuju na njihovu veu ili manju vanost.
Uzimajui u obzir kriterij bitnosti (vanosti, nezaobilaznosti, nunosti) nekog dijela, postoje
tri skupine dijelova: glavni, pomoni i orijentacijski.
Glavni dijelovi znanstvenog i strunog djela jesu oni koje susreemo u gotovo svakom od
njih. Dakle, to su oni dijelovi koje nalazimo u strukturi svakog znanstvenog i veeg dijela
strunih radova. Rije je o sljedeim dijelovima:
Naslov
Uvod
Metodologija
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura ili bibliografija
10.1.1. Naslov
Naslov je nezaobilazni dio svakog rada. Odlike mu trebaju biti kratkoa i jasnoa, ali i
dovoljna informativnost kako bi se prepoznalo o kakvom se djelu radi. esta je praksa da
autor naslovu dodaje podnaslov kako bi to preciznije odredio predmet kojim se djelo bavi.
Postoje razlike u shvaanju odnosa naslova i teme: za jedne vrijedi naslov ili tema rada, za
druge tema je istraivako podruje na koje se naslov odnosi. Naslov moe biti postavljen od
samog autora (istraivaa), od mentora (disertacije, magisterija ili znanstvenog projekta), od
recenzenta (prijedlog korekcije naslova), ali i od izdavaa knjige ili od naruitelja
istraivanja. Naslov moe naglaavati teorijski, praktiki ili kombinirani pristup istraivanja.
Takoer moe usmjeravati na istraivanje prolosti, sadanjosti, budunosti ili na
kombinirano istraivanje.
26 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
10.1.2. Uvod
Uvod je dio kojim autor(i) itatelja uvode u temu, daju opis problema, obrazlae potrebu za
istraivanjem, njenu opravdanost i aktualnost. U uvodu se takoer daje prikaz postojeih
znanja o temi, odreena (ne)slaganja s njima, kao i smjer u kojemu e istraivanje ii. Uvod
se nalazi u svakom znanstvenom i strunom djelu i uvijek mu je zadaa pobuditi interes
itatelja za ostali dio koji slijedi.
Prema Swales and Feak (1994), tekst u uvodu kree od opih informacija prema specifinima
vezanim uz rad i ima tri glavna dijela (ili koraka):
Slika 1. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja uvoda (prema: Swales and Feak, 1994)
Meutim, niti jedan od radova nije ispitao postoji li obrnuti uinak utjecaja rasta
poslovanja na razvoj informacijske tehnologije. korak 2 Uvoda
Svrha rada postii e se postavljanjem vie ciljeva koji e omoguiti sukcesivno postizanje
svrhe ili nekog njezinog aspekta. Ciljevi u tom smislu moraju biti jednostavni i jasno
odreeni, smisleni i na neki nain mjerljivi, izvedivi, realistini, orijentirani k svrsi i
vremenski odreeni.
Struktura rada 27
10.1.5. Rasprava
Rasprava se jo naziva glavni dio ili razrada teme. Sve ono to je u uvodnom i
metodolokom dijelu naznaeno, ovdje se realizira pa je taj dio po broju stranica najopseniji.
U raspravi se diskutira o predmetu i problemu istraivanja (otuda neki ovaj dio nazivaju
diskusija) analizirajui postojee informacije i njihove izvore, provjeravajui postavljene
hipoteze na dobivenim rezultatima provedenih istraivanja (teorijskih i/ili empirijskih).
Dakle, sustavnost i argumentiranost u propitivanju istraivanjem dobivenih rezultata bitno je
obiljeje rasprave. Vano je naglasiti da se u raspravi ne ponavljaju rezultati istraivanja,
nego se samo naznaavaju implikacije rezultata po postavljene hipoteze i ciljeve istraivanja.
Zbog jasnoe i preglednosti u ovom dijelu autor najee posee za podjelom na vie dijelova
(poglavlja i potpoglavlja) kojima itatelja vodi kroz temu od njezinog teorijskog postavljanja,
empirijskog potvrivanja i provjeravanja, do sinteze postignutih znanja i verifikacije
hipoteza.
10.1.6. Zakljuak
dokazalo. Opseg zakljuka treba biti primjeren opsegu djela, dakle, nije propisano koliko
stranica treba biti ostavljeno za zakljuak. Takoer, treba spomenuti da neki autori za
zakljuak upotrebljavaju razliite nazive: umjesto zakljuka, zakljune teze, zavrne teze,
zakljuna rije i druge. Zakljuak trebaju imati svi znanstveni i struni radovi (knjige i
lanci), ne i struni i znanstveni prirunici (enciklopedije, udbenici i sl.).
Prema Swales and Feak (1994), rasprava i zakljuak (koji se mogu spojiti u jedno poglavlje),
kreu od specifinih informacija prema opima i imaju tri glavna dijela (ili koraka):
Slika 2. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja rasprave i zakljuka (prema: Swales and Feak, 1994)
10.1.7. Literatura
Literatura ili bibliografija takoer pripada u glavne dijelove. Svaka znanstvena knjiga, kao
i znanstveni lanak, ali i znanstveni i struni prirunici sadre popis koritene, predmetne i
preporuene literature. Dakle, popis literature moe biti dvovrstan: a) navoenje samo
koritene literature (tj. citiranih, parafraziranih i interpretiranih djela), b) navoenje koritene
i predmetne literature (tj. uz koritena se navode i djela koja su poznata i na odreeni nain
vezana uz temu, a nije koritena). Najee se popis pravi abecednim redom prezimena
autora, odnosno naslova nekog dokumenta. Neki autori i urednici zbornika i prirunika
literaturu navode po skupinama, npr.: a) znanstvene knjige, b) lanci u asopisima, c)
prirunici, d) dokumenti, e) internet. Takoer postoje i drugi kriteriji razvrstavanja kao to su:
prema znanstvenom podruju i polju, prema povijesnom razdoblju nastajanja djela, prema
zemljama porijekla autora i slino.
Zbog uestalije uporabe, preporuujemo za potrebe radova koristiti zajedniki popis literature
bez podjele po skupinama izvora, i to prema abecednom redoslijedu prezimena prvog autora.
Orijentacijski dijelovi znanstvenog i strunog djela slue za lake snalaenje itatelja u vie
ili manje opsenom materijalu knjige, zbornika radova, znanstvenog i strunog prirunika, a
rjee se koriste u znanstvenim lancima. Stranice koje sadre orijentacijske i pomone
dijelove se u pravilu numeriraju razliito od stranica glavnih dijelova rada (npr. rimskim
brojevima).
Sadraj ili kazalo dio je koji nalazimo u svakoj znanstvenoj knjizi. Zadatak mu je pregledno
i jasno donijeti prikaz cjelina i dijelova cjeline u knjizi. U europskoj je tradiciji sadraj
stavljan na kraj knjige. Danas je sve prisutniji ameriki pristup po kojemu se sadraj stavlja
na poetak knjige. Sadraj bi trebao imati onakvu formu kakav je raspored oznaavanja
dijelova u knjizi. esto se, meutim, dogaa nepreglednost sadraja, a to se dalje i u samoj
knjizi potvruje kao tekoa u snalaenju i praenju razrade teme, razliitosti pristupa,
vanosti pojedinih poglavlja i slino. Za primjer preglednosti sadraja Kuki i Marki
(2006:273) navode linijski princip i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja:
Slika 3.Linijski pristup i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja (Kuki i Marki, 2006: 273)
Popis kratica i simbola orijentacijski je dio koji se najee stavlja na poetku knjige ili
prirunika, odmah poslije sadraja. Autori su skloni esto koritene pojmove i simbole pisati
30 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
Kratice: Simboli:
BDP = bruto drutveni proizvod > = manje
DHK = Drutvo hrvatskih knjievnika < = vie
HAZU = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti = razliito
HBK = Hrvatska biskupska konferencija = beskonano
ICT = informacijsko komunikacijska tehnologija = euro
pc = per capita (po glavi stanovnika) = postotak
UN = ujedinjeni narodi = paragraf
Popis tablica, slika i grafikona nalazi se kao orijentacijski dio u svakoj ozbiljnijoj
znanstvenoj i strunoj knjizi, kao i u prirunicima (ako se u njima koriste tablini, slikovni i
grafiki prikazi). To je posebice potrebno u ekonomskim, statistikim, demografskim,
sociolokim i drugim znanstvenim djelima koja koriste kvantitativne prikaze istraivanih
predmeta. Iz popisa tablica, grafikona i slika itatelj moe vidjeti njihov broj, naziv i stranicu
na kojoj se nalazi. Na primjer:
Popis tablica:
Oblikovanje popisa tablica u veini tekstualnih procesora moe se izvesti prema automatizmu
za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili raspoloivim
prirunicima. Pozivi na tablice ili slike mogu se u pojedinim tekstualnim procesorima urediti
kao tzv. unakrsne reference i koriste se za brzo pretraivanje kreiranih slika, tablica ili drugih
izvora.
Oblikovanje kazala imena u veini tekstualnih procesora moe se izvesti prema automatizmu
za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili raspoloivim
prirunicima.
Struktura rada 31
Kazalo pojmova, kao i kazalo imena, zaseban je dio znanstvenog i strunog djela koji
olakava snalaenje itatelju kada ga zanima odreeni pojam, njegovo znaenje i autorovo
koritenje pojma. Kao i imena, i pojmovi se navode abecednim redom s navoenjem brojeva
stranica na kojima se nalaze. Na primjer:
Metafizika, 8, 36
Metoda, 12, 45, 129
Utilitarizam, 22, 131
Znanstveno istraivanje, 16, 63, 189, 212
Oblikovanje kazala pojmova (tzv. indeksa) u veini tekstualnih procesora moe se izvesti
prema automatizmu za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili
raspoloivim prirunicima.
Pomoni dijelovi znanstvenog i strunog djela postoje kako bi pomogli autoru to potpunije
izloiti, prikazati i predstaviti rezultate znanstvenog ili strunog istraivanja, diskusije i
promiljanja o nekom predmetu i problemu. Mogu biti ukljueni u znanstvena i struna djela,
no nisu obvezni poput glavnih dijelova.
10.3.1. Predgovor
10.3.2. Pogovor
Pogovor je pomoni dio koji se pojavljuje u nekim znanstvenim i strunim djelima. Ne treba
ga shvaati kao zavrni dio nekog djela, ve kao posebnu cjelinu o samom djelu. Najee
ga pie recenzent ili neka trea osoba. Autor pogovora najee se trudi prikazati okolnosti
nastajanja djela (povijesno vrijeme, sociokulturni prostor), te samo djelo (njegovoj vanosti u
odnosu na postojea znanja, o znaaju znanstvenog doprinosa i sl.) i autora (dosadanjem
radu autora, njegovim postignuima i sl.).
10.3.3. Saetak
Saetak je kratki, saeti prikaz sadraja znanstvenog i strunog djela. Svrha mu je, navodi
ugaj (1998:467), pruiti javnosti informaciju o djelu, te pobuditi interes pojedinaca ili
ustanova za djelo. U knjigama saetak se dodaje na kraju, poslije literature. Uglavnom se
prevodi na neki, jedan ili vie, svjetski jezik na kojemu djelo nije pisano (npr. djela na
hrvatskom najee imaju saetke na engleskom i/ili njemakom). Uvrijeena je praksa
32 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
10.3.5. Rjenik
Rjenik ili glosarij pomoni je dio koji mogu imati opsenija znanstvena i struna djela.
Autor dodaje rjenik kao zasebni dio kada smatra da e time olakati snalaenje itatelja kod
manje poznatih pojmova koji se u djelu esto koriste. Rjenik sadri autorovo tumaenje
znaenja pojmova i broj stranica na kojima se pojam nalazi.
10.3.6. Prilozi
Prilozi su dodaci na kraju knjige koji donose koritenu grau ili sredstva pomou kojih se
dolazilo do informacija bitnih za znanstveno ili struno djelo (npr. povijesni dokumenti,
zemljovidi, statistike tablice, anketni upitnici i sl.).
Biografija autora zadnji je dodatak znanstvenog i strunog djela. Osnovni mu je cilj kratko
predstaviti autora: biografski, bibliografski te profesionalno.
10.3.8. Moto
Moto je kratka, smislena, duhovita reenica koja se stavlja na poetak nekog znanstvenog ili
strunog djela, a svrha mu je poticajno i usmjeravajue djelovati na itatelja. Moto na neki
nain predstavlja i autorov smjer u pristupu temi. Najee se za moto uzimaju misli poznatih
autora, povijesnih veliina, mudracai slino. Na primjer:
Mislim, dakle ja jesam! (Descartes)
Zahvale i posvete piu se na poetku knjige, prije stranice sadraja. U zahvali autor se
zahvaljuje osobama i ustanovama, koji su na bilo koji nain pozitivno doprinijeli zavretku
djela. Autor takoer moe djelo posvetiti nekoj osobi, obitelji, narodu, ustanovi, mjestu, kraju
i slino.
Etike norme 33
U suprotnom, ako se preuzima tekst drugog autora bez navoenja izvora, rije je o plagiranju.
Plagiranje oznaava preuzimanje tuih ideja, miljenja stavova, rezultata i sl. bez navoenja
originalnog izvora, ime se tui rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo
zabranjeno, te prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, lanak 7, stavak 5 (Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, 2010) predstavlja teku povredu studentskih obveza i neispunjavanja obveza za to
su predviene sankcije kao to su zabrana polaganja ispita, privremeno iskljuenje sa studija
ili iskljuenje sa studija.
Ako se tui tekst preuzima u cijelosti onda se taj tekst mora navesti unutar navodnih znakova, uz
preporueni harvardski stil citiranja. Pravilo o obveznom citiranju izvora vrijedi i kod
parafraziranja i interpretiranja tueg teksta. Vano je da se kroz cijeli rad konzistentno koristi
samo jedan stil. Dakle, u jednom radu nije doputeno kombinirano koritenje vie razliitih
stilova citiranja, parafraziranja i interpretiranja.
12. Literatura
1. Academic skills tutors/librarians, Information services. (2013). Harvard Referencing
System - guide and examples. Staffordshire University.
http://www.staffs.ac.uk/support_depts/infoservices/learning_support/refzone/harvard/.
Staffordshire UK. [pristupljeno 24. veljae 2014].
2. Badurina, L. Markovi, I. Mianovi, K. (2007). Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica
hrvatska.
3. Frelih, R. (2011). Citiranje u znanstvenim i strunim radovima. Diplomski rad. Zagreb:
Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za
bibliotekarstvo. http://bib.irb.hr/datoteka/585816.Frelih_diplomski_rad.pdf. [pristupljeno
13. veljae 2013].
4. Gillet, A. (2011). Using English for academic purposes, A guide for students in higher
education, UEFAP.com, http://www.uefap.com/writing/writfram.htm. [pristupljeno 15.
studenoga 2011].
5. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku (2010). Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 28. lipnja 2010.
http://www.uaos.unios.hr/stegovna-student.pdf. [pristupljeno 25. veljae 2014]
6. ReferenCite, Academic Referencing Resource (2014). Which referencing style is the right
one?. http://www.cite.auckland.ac.nz/index.php?p=which_referencing_style.
[pristupljeno 10. veljae 2014].
7. Swales, J.M., Feak, C. B. (1994). Academic Writing for Graduate Students. Ann Arbor:
The University of Michigan Press.
8. undali, A., Pavi, . (2013). Uvod u metodologiju drutvenih znanosti. Osijek:
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Ekonomski fakultet.
9. Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Rijeka:
Sveuilite u Rijeci.
Popis slika iii
Popis slika
Slika 1. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja uvoda (prema: Swales and Feak,
1994) ........................................................................................................................................ 26
Slika 2. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja rasprave i zakljuka (prema: Swales
and Feak, 1994) ........................................................................................................................ 28
Slika 3.Linijski pristup i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja (Kuki i
Marki, 2006: 273)................................................................................................................... 29