Zakon o kaznenom postupku

proieni tekst zakona

NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13,145/13, 152/14
na snazi od 30.12.2014.
Baza je aurirana 29.06.2017. zakljuno sa NN 58/17

PRVI DIO OPE ODREDBE

Glava I. NAELA KAZNENOG POSTUPKA

lanak 1. (NN 145/13)
(1) Ovaj Zakon utvruje pravila kojima se osigurava da nitko neduan ne bude osuen, a da se
poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predvia zakon i na
temelju zakonito provedenog postupka pred nadlenim sudom.
(2) Kazneni progon i postupak moe se voditi i zavriti samo prema pravilima i pod uvjetima
propisanim zakonom.
lanak 1.a (NN 56/13, 145/13)
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:
1) Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijea od 20. listopada 2010. o pravu na
tumaenje i prevoenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26. 10. 2010.),
2) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2011. o prevenciji i borbi
protiv trgovanja ljudima i zatiti rtava trgovanja ljudima (SL L 101, 15. 4. 2011.),
3) Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o borbi protiv
seksualne zlouporabe i seksualnog iskoritavanja djece i djeje pornografije (SL L 335, 17. 12.
2011.),
4) Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2012. o pravu na
informaciju u kaznenom postupku (SL L 142, 1. 6. 2012.),
5) Okvirna odluka Vijea 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zatiti osobnih podataka
obraenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima (SL L 350, 30. 12.
2008.).
lanak 2. (NN 145/13)
(1) Kazneni postupak se provodi na zahtjev ovlatenog tuitelja.
(2) Za djela za koja se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti ovlateni tuitelj je
dravni odvjetnik, a za djela za koja se kazneni postupak pokree po privatnoj tubi ovlateni
tuitelj je privatni tuitelj. Za kaznena djela za koja je to propisano zakonom dravni odvjetnik
pokree kazneni postupak samo na prijedlog oteenika.
(3) Ako zakonom nije drukije propisano, dravni odvjetnik je duan pokrenuti kazneni postupak
ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo za koje se kazneni
postupak pokree po slubenoj dunosti, a nema zakonskih smetnji za progon te osobe.
(4) Ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnova za pokretanje ili provoenje kaznenog
progona, na njegovo mjesto moe stupiti oteenik kao tuitelj uz uvjete odreene ovim
Zakonom.
lanak 3.
(1) Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
(2) Dvojbu o postojanju injenica koje tvore obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena
kaznenog zakona sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za okrivljenika.
lanak 4. (NN 145/13)
(1) Svaka radnja ili mjera ogranienja slobode ili prava utemeljena na ovom Zakonu mora biti
razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
(2) Sud i druga dravna tijela pri odluivanju o radnjama i mjerama ogranienja slobode ili prava
po slubenoj dunosti paze da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom. Njihovo trajanje mora biti ogranieno na najkrae nuno vrijeme.
lanak 5.
(1) Okrivljenik se ima pravo braniti sam ili uz strunu pomo branitelja kojega sam izabire iz reda
odvjetnika. Ako sam ne uzme branitelja, okrivljeniku e se radi osiguranja obrane postaviti
branitelj kad je to odreeno ovim Zakonom.
(2) Pod uvjetima koje odreuje ovaj Zakon okrivljeniku koji ne moe podmiriti trokove branitelja,
postavit e se, na njegov zahtjev, branitelj na teret proraunskih sredstava.
(3) Sud ili drugo dravno tijelo koje provodi radnje u kaznenom postupku duno je prije
ispitivanja okrivljenika, pouiti ga o pravu na branitelja i u svezi s braniteljem.
(4) Okrivljeniku se mora osigurati dovoljno vremena i mogunosti za pripremu obrane.
lanak 6. (NN 76/09)
(1) U postupku ureenom ovim Zakonom, zabranjena je diskriminacija sukladno pripadnosti rasi,
etnikoj pripadnosti, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom
ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, lanstvu u sindikatu, obrazovanju, drutvenom
poloaju, branom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom
naslijeu, rodnom identitetu, izraavanju ili spolnoj orijentaciji.
(2) Zabranjeno je da se prema okrivljeniku, svjedoku ili drugoj osobi primijene medicinske
intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju
iskaza, niti se smije upotrijebiti sila, prijetnja ili druga slina sredstva.
(3) Iskaz pribavljen protivno stavcima 1. i 2. ovoga lanka, ne moe se upotrijebiti kao dokaz u
postupku.
lanak 7. (NN 145/13)
(1) Sa svakim uhienikom i okrivljenikom mora se postupati ovjeno i potivati njegovo
dostojanstvo.
(2) Uhienik mora biti odmah:
1) na njemu razumljiv nain obavijeten o razlozima uhienja,
2) pouen da nije duan iskazivati,
3) pouen da ima pravo na strunu pomo branitelja kojega moe sam izabrati,
4) pouen da e nadleno tijelo, na njegov zahtjev, o uhienju izvijestiti njegovu obitelj ili drugu
osobu koju on odredi,
5) pouen o drugim pravima propisanim ovim Zakonom.
lanak 8. (NN 56/13, 145/13)
(1) U kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, ako za uporabu u
pojedinim podrujima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo.
(2) Odluke, pozive i druga pismena upuuje tijelo koje vodi postupak na hrvatskom jeziku i
latininom pismu. Na hrvatskom jeziku i latininom pismu dostavljaju se sudu tube, albe i drugi
podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podruju u slubenu uporabu zakonom uveden i drugi
jezik ili pismo, podnesci se mogu tijelu koje vodi postupak dostavljati i na tom jeziku ili pismu.
(3) Stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom, ukljuujui i
znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori
i razumije, osigurat e se usmeno prevoenje odnosno prevoenje ili tumaenje znakovnim
jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga to ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog
dokaznog materijala koji se izvodi. U zapisniku e se zabiljeiti da je dana pouka i izjava
sudionika. O pravu na usmeno prevoenje odnosno prevoenje ili tumaenje znakovnim jezikom
gluhih i gluhoslijepih osoba e se pouiti prije prvog ispitivanja.
(4) Pravo na prevoenje ima okrivljenik u smislu lanka 202. stavka 3. ovog Zakona koji ne
govori i ne razumije jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh ili nijem ili gluhoslijep.
(5) Okrivljeniku iz stavka 4. ovog lanka pisano e se prevesti pouka o pravima, odluka o
oduzimanju slobode, rjeenje o provoenju istrage i nalog o provoenju dokaznih radnji,
optunica, privatna tuba, poziv, sudska odluka nakon optuenja do pravomonog okonanja
postupka te u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima. Ako navedena pismena nisu dostupna
na jeziku koji okrivljenik govori i razumije, bit e mu prevedena usmeno, a u pisanom obliku bit
e mu uruena u najkraem moguem roku na jeziku koji govori i razumije. Ako okrivljenik iz
stavka 4. ovog lanka ne moe proitati navedena pismena bit e mu izloena na njemu razumljiv
nain.
(6) Tijelo koje vodi postupak moe samo ili na obrazloeni pisani zahtjev okrivljenika naloiti da
se pisano prevede dokaz ili njegov dio ako je to potrebno za koritenje procesnih prava obrane.
Iznimno, umjesto pisanog prevoenja, moe se osigurati usmeno prevoenje ili usmeni saetak
dokaza, ako se time ne kre procesna prava obrane, a okrivljenik ima branitelja.
(7) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka se moe odrei prava na pisano prevoenje nakon to ga
je tijelo koje vodi postupak pouilo o posljedicama odricanja. Izjava o odricanju mora biti
slobodna i nedvosmislena te potpisana od strane okrivljenika.
(8) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka ima pravo i na prevoenje razgovora i dopisivanja s
braniteljem potrebnih radi pripreme obrane, podnoenja pravnog sredstva ili lijeka ili
poduzimanja drugih radnji u postupku ako je to potrebno za koritenje procesnih prava obrane.
Prevoenje e se osigurati na zahtjev okrivljenika.
(9) Na dokazima pribavljenim krenjem prava na prevoenje ne moe se temeljiti sudska odluka.
(10) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka ima pravo pritube na kvalitetu prevoenja tijelu koje
vodi postupak. Ako je prituba osnovana odredit e se drugi tuma.
(11) Prevoenje i tumaenje obavlja tuma. Ako se time ne kre procesna prava obrane
prevoenje i tumaenje mogue je provesti putem telefonske veze ili audio video ureaja.
(12) Okrivljenik iz stavka 4. ovog lanka kojem je oduzeta sloboda moe dostavljati tijelu koje
vodi postupak podneske na svom jeziku.
lanak 9. (NN 145/13)
(1) Sud i dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom panjom ispituju i
utvruju injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
(2) Dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija neovisno i nepristrano razjanjavaju sumnju o
kaznenom djelu za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti. Ta tijela su duna s
jednakom panjom prikupljati podatke o krivnji i nedunosti okrivljenika.
(3) Pravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili
nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima.
(4) Sud i druga dravna tijela duni su jasno izloiti razloge za odluke koje donose.
lanak 10. (NN 143/12, 145/13)
(1) Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (nezakoniti
dokazi).
(2) Nezakoniti su dokazi:
1) koji su pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom propisane zabrane
muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja,
2) koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava
obrane, prava na ugled i ast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota, osim u
sluaju iz stavka 3. ovog lanka,
3) koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ovim
Zakonom,
4) za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.
(3) Ne smatraju se nezakonitima dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz stavka 2. toke
2. ovog lanka u postupku za teke oblike kaznenih djela iz nadlenosti upanijskog suda, kod
kojih interes kaznenog progona i kanjavanja poinitelja pretee nad povredom prava.
(4) Sudska odluka ne moe se temeljiti iskljuivo na dokazu iz stavka 3. ovog lanka.
lanak 11. (NN 145/13)
(1) Okrivljenik ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u
razumnom roku odlui o optubi u skladu sa zakonom.
(2) Postupak se mora provesti bez odugovlaenja, a u postupcima u kojima je okrivljeniku
privremeno oduzeta sloboda, sud i dravna tijela postupat e osobito urno.
(3) Sud i druga dravna tijela duni su onemoguiti svaku zlouporabu prava koja pripadaju
sudionicima u postupku.
(4) Stranci, branitelju, oteeniku, opunomoeniku ili zakonskom zastupniku koji u kaznenom
postupku svojom radnjom oigledno zloupotrebljava pravo iz ovog Zakona, sud e rjeenjem
uskratiti pravo na tu radnju. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(5) Ako je u sluaju iz stavka 4. ovog lanka okrivljenik ostao bez branitelja, predsjednik suda e
na zahtjev tijela koje vodi postupak postaviti branitelja po slubenoj dunosti.
lanak 12. (NN 145/13)
(1) Nitko ne moe biti ponovno kazneno progonjen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je
donesena pravomona sudska presuda.
(2) Obnova pravomono okonanog kaznenog postupka moe se provesti samo u postupku i pod
uvjetima propisanim zakonom. Ne moe se obnoviti kazneni postupak protiv osobe koja je
pravomono osloboena od optube.
lanak 13.
Ako Zakon drukije ne propisuje (lanak 544. stavak 2.), povodom pravnog lijeka izjavljenog
samo u korist okrivljenika, presuda se ne moe izmijeniti na njegovu tetu.
lanak 14.
Osoba koja je neopravdano osuena za kazneno djelo ili je neosnovano uhiena ima pravo na
svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz sredstava dravnog prorauna te druga prava
utvrena zakonom.
lanak 15.
Okrivljenika ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku, a iz neznanja bi mogla propustiti kakvu
radnju ili se zbog toga ne bi koristila svojim pravima, sud ili drugo tijelo koje provodi radnju
pouiti e o pravima koja joj prema ovom Zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.
lanak 16. (NN 76/09, 145/13)
(1) rtva i oteenik imaju u kaznenom postupku prava u skladu s ovim Zakonom.
(2) Policija, istraitelj, dravno odvjetnitvo i sud postupaju s posebnim obzirom prema rtvi
kaznenog djela.
(3) Tijela iz stavka 2. ovog lanka duna su rtvu i oteenika upoznati s njihovim pravima u
postupku sukladno ovom Zakonu i pri poduzimanju radnji na primjeren nain skrbiti o njihovim
pravima.
lanak 17. (NN 76/09, 145/13)
(1) Kazneni postupak zapoinje:
1) pravomonou rjeenja o provoenju istrage,
2) potvrivanjem optunice ako istraga nije provedena,
3) odreivanjem rasprave na temelju privatne tube,
4) donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (lanak 541. stavak 1.).
(2) Kad je propisano da pokretanje kaznenog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih
prava, te posljedice, ako zakonom nije drukije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice, a
za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili zatvor do pet godina,
od dana kad je donesena osuujua presuda.
lanak 18. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Ako primjena kaznenog zakona zavisi od prethodnog rjeenja pravnog pitanja za ije je
rjeenje nadlean sud u kojem drugom postupku ili drugo dravno tijelo, kazneni sud moe sam
rijeiti to pitanje prema odredbama koje vae za dokazivanje u kaznenom postupku. Rjeenje tog
pravnog pitanja od strane kaznenog suda ima uinak samo za kazneni predmet o kojem taj sud
raspravlja.
(2) Ako je o takvu prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili drugo
dravno tijelo, takva odluka ne vee kazneni sud to se tie ocjene je li poinjeno odreeno
kazneno djelo.
(3) Ako sud koji vodi postupak smatra da je za rjeenje pitanja iz stavka 1. ovog lanka potrebna
odluka Suda Europske unije o tumaenju prava Unije ili o valjanosti akta kojega je donijelo
njezino tijelo moe podnijeti zahtjev Sudu Europske unije da donese odluku, o emu e
obavijestiti stranke.
(4) Ako se postupak vodi pred sudom protiv ije odluke nije doputena alba, a taj sud smatra da
je za rjeenje pitanja iz stavka 1. ovog lanka potrebna odluka Suda Europske unije o tumaenju
prava Unije ili o valjanosti akta kojega je donijelo njezino tijelo podnijet e zahtjev Sudu Europske
unije da donese odluku, o emu e obavijestiti stranke.
(5) U sluaju iz stavka 3. i 4. ovog lanka sud e prekinuti postupak do donoenja odluke Suda
Europske unije. Za vrijeme trajanja prekida postupka sud moe provoditi samo one radnje za
koje postoji opasnost od odgode.
 Glava II. NADLENOST SUDOVA

1. Stvarna nadlenost i sastav sudova

lanak 19. (NN 80/11)

(1) U kaznenim predmetima sude opinski sudovi, upanijski sudovi, Visoki kazneni sud Republike
Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(2) Sudovi iz stavka 1. ovog lanka sude u granicama svoje stvarne i mjesne nadlenosti za sva
kaznena djela i svim osobama ako zakonom nije drukije propisano.
lanak 19.a (NN 80/11)
(1) Opinski sudovi su nadleni:
1) suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna
novana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina, osim ako zakonom nije drukije propisano,
2) u postupcima iz toke 1. ovog stavka odluivati o potvrivanju optunice,
3) odluivati o albama protiv rjeenja za koja je to propisano ovim Zakonom,
4) obavljati druge poslove povjerene im zakonom.
(2) Zakonom se moe propisati da u odreenoj vrsti predmeta iz nadlenosti dvaju ili vie
opinskih sudova s podruja istoga upanijskog suda postupa jedan od tih opinskih sudova, s
obzirom na uvjete rada i opseg poslova.
lanak 19.b (NN 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Opinski sudovi sude u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika, osim ako
drukije nije propisano zakonom.
(2) Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do
pet godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac.
(3) Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina stranke se mogu do
poetka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim za
sljedea kaznena djela:
a) edomorstvo (lanak 93.), usmrenje na zahtjev (lanak 94.), prouzroenje smrti iz nehaja
(lanak 95.), sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 96. stavak 2.), spolni odnoaj s nemonom
osobom (lanak 189. stavak 1.), prisila na spolni odnoaj (lanak 190.), spolni odnoaj
zlouporabom poloaja (lanak 191. stavak 2.), iskoritavanje djece ili maloljetnih osoba za
pornografiju (lanak 196. stavak 1.), teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi (lanak 249. stavak
4.) i izazivanje prometne nesree (lanak 272. stavak 4.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine,
br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07.,
152/08., 57/11. i 77/11.),
b) usmrenje (lanak 112. stavak 2. i 3.), prouzroenje smrti iz nehaja (lanak 113.),
sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 114. stavak 2.), spolni odnoaj bez pristanka (lanak 152.),
teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi (lanak 192. stavak 6.), izazivanje prometne nesree u
cestovnom prometu (lanak 227. stavak 6.), teka kaznena djela protiv okolia (lanak 214.
stavak 4.), teka kaznena djela protiv ope sigurnosti (lanak 222. stavak 4.) iz Kaznenog
zakona.
(4) U predmetima iz nadlenosti vijea opinskog suda stranke se mogu do poetka rasprave
suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim za kaznena djela za
koja je propisana kazna zatvora tea od deset godina ili ako sastav vijea nije propisan posebnim
zakonom. Sudac pojedinac ima ovlasti vijea. Stranke tu suglasnost ne mogu opozvati.
(5) Opinski sudovi donose odluke izvan rasprave u vijeima sastavljenim od tri suca.
(6) Predsjednik opinskog suda i predsjednik vijea opinskog suda odluuju u sluajevima
predvienim u ovom Zakonu.
lanak 19.c (NN 80/11, 143/12, 145/13)
upanijski sudovi su nadleni:
1) suditi u prvom stupnju:
a) za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko dvanaest godina ili
dugotrajni zatvor,
b) za kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog suda,
c) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti
zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) osim kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz
lanka 173. stavka 1., 4. 6., ubojstvo na mah (lanak 92.), otmica (lanak 125. stavak 2.),
silovanje (lanak 188. stavak 1.), spolni odnoaj s djetetom (lanak 192. stavak 1.), prijevare na
tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), razbojnitvo (lanak 218. stavak 2.), razbojnika kraa
(lanak 219. stavak 2.), pranje novca (lanak 279.), zlouporaba poloaja i ovlasti (lanak 337.
stavak 4.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01.,
111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.);
d) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.), genocid (lanak 88. stavak 3.),
zloin agresije (lanak 89. stavak 3.), odgovornost zapovjednika (lanak 96. stavak 1. i 4.),
terorizam (lanak 97. stavak 2.), financiranje terorizma (lanak 98.), javno poticanje na terorizam
(lanak 99.), novaenje za terorizam (lanak 100.), obuka za terorizam (lanak 101.), teroristiko
udruenje (lanak 102. stavak 2.), usmrenje (lanak 112. stavak 1.), silovanje (lanak 153.
stavak 1.), podvoenje djeteta (lanak 162. stavak 1.), razbojnitvo (lanak 230. stavak 2.),
razbojnika kraa (lanak 231. stavak 2.), zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju
(lanak 246. stavak 2.), subvencijska prijevara (lanak 258. stavak 3.), zlouporaba poloaja i
ovlasti (lanak 291. stavak 2.), otmica osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353. stavak
1.), napad na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354. stavak 1.);
2) u drugom stupnju odluivati o albama protiv odluka opinskih sudova, ako drukije nije
propisano zakonom;
3) poduzimati radnje u nadlenosti suca istrage, rjeavati o albama protiv rjeenja za koja je to
propisano zakonom, provoditi prethodni postupak kad je to propisano ovim Zakonom;
4) u predmetima iz toke 1. ovog stavka odluivati o potvrivanju optunice;
5) odluivati u postupku izvrenja kazne zatvora prema posebnim propisima;
6) provoditi postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba;
7) obavljati poslove meunarodne pravne pomoi, izruenja i kaznenopravne suradnje;
8) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom.
lanak 19.d (NN 80/11)
(1) upanijski sudovi sude u prvom stupnju u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca
porotnika, a u vijeima od dva suca i tri suca porotnika za kaznena djela za koja je propisana
kazna dugotrajnog zatvora, osim ako drukije nije propisano zakonom.
(2) U vijeu sastavljenom od tri suca upanijski sudovi sude o albama protiv odluka opinskih
sudova.
(3) U vijeu sastavljenom od tri suca upanijski sudovi donose odluke izvan rasprave, te odluuju
o drugim pitanjima, osim ako drukije nije propisano zakonom.
(4) Radnje u prethodnom postupku obavlja sudac upanijskog suda kao sudac istrage.
(5) Odluke u postupku izvrenja zatvorskih kazni donosi sudac pojedinac upanijskog suda kao
sudac izvrenja.
(6) Predsjednik upanijskog suda i predsjednik vijea upanijskog suda odluuju u sluajevima
predvienim u ovom Zakonu.
lanak 19.e
(1) Visoki kazneni sud je nadlean:
1) odluivati u drugom stupnju o albama protiv presuda opinskih i upanijskih sudova;
2) obavljati druge poslove propisane zakonom.
(2) Visoki kazneni sud sudi u vijeima sastavljenim od tri suca, a u vijeu od pet sudaca kad
odluuje o albama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog
zatvora. Sudac pojedinac Visokog kaznenog suda odluuje kad je to propisano zakonom.
(3) Predsjednik Visokog kaznenog suda i predsjednik vijea Visokog kaznenog suda odluuju u
sluajevima predvienim u ovom Zakonu.
lanak 19.f (NN 80/11)
(1) Vrhovni sud je nadlean:
1) odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka upanijskih sudova, osim ako drukije
nije propisano zakonom,
2) odluivati u treem stupnju o albama protiv odluka donesenih u drugom stupnju, kad je to
propisano zakonom,
3) odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim ovim Zakonom,
4) obavljati druge poslove propisane zakonom.
(2) Vrhovni sud sudi u vijeima sastavljenim od tri suca, a u vijeu od pet sudaca kad odluuje o
albama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ako
drukije nije propisano zakonom.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik vijea Vrhovnog suda odluuju u sluajevima
predvienim u ovom Zakonu.

2. Mjesna nadlenost

lanak 20.
(1) Mjesno je nadlean u pravilu sud na ijem je podruju kazneno djelo poinjeno ili pokuano.
(2) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili
boravite.
(3) Ako je kazneno djelo poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih
podruja, ili se ne zna na kojem je podruju poinjeno ili pokuano, nadlean je onaj od tih
sudova koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije
zapoet, sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka.
(4) Za odluivanje u postupku izvrenja kazne zatvora nadlean je sud odreen posebnim
zakonom.
(5) Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu dok se nalazi u
domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim
sluajevima kad je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na
ijem se podruju nalazi matina luka broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem
se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi.
(6) Ako je kazneno djelo poinjeno u prostoru mora u kojemu Republika Hrvatska ima suverena
prava, nadlean je sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak.
lanak 21.
(1) Ako je kazneno djelo poinjeno tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako
to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj dravi, nadlean je sud na ijem se podruju
tiskani spis raspaava.
(2) Ako prema zakonu odgovara sastavlja spisa, nadlean je i sud mjesta u kojem sastavlja ima
prebivalite ili sud mjesta gdje se odigrao dogaaj na koji se spis odnosi.
(3) Odredbe stavka 1. ovog lanka primijenit e se ako je spis ili izjava objavljena putem
elektronskih medija.
lanak 22.
(1) Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teritorija Republike
Hrvatske nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite.
(2) Ako je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak,
ostaje nadlean i ako se saznalo za mjesto poinjenja kaznenog djela.
(3) Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ni prebivalite ili boravite okrivljenika, ili
su oba izvan teritorija Republike Hrvatske, nadlean je sud na ijem se podruju okrivljenik uhiti
ili se sam prijavi.
lanak 23.
Ako je neka osoba poinila kaznena djela u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, nadlean je sud
koji je nadlean za kazneno djelo poinjeno u Republici Hrvatskoj.
lanak 24.
Ako se prema odredbama ovog Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud
odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak.

3. Spajanje i razdvajanje postupka

lanak 25. (NN 145/13)

(1) Jedinstveni postupak u pravilu e se provesti:
1) ako je ista osoba okrivljena za vie kaznenih djela,
2) ako je vie osoba okrivljeno za jedno kazneno djelo,
3) protiv poinitelja, sudionika, prikrivatelja, osoba koje su pomogle poinitelju nakon poinjenja
kaznenog djela, te osoba koje nisu prijavile pripremanje kaznenog djela, poinjenje kaznenog
djela ili poinitelja,
4) ako je oteenik istovremeno poinio kazneno djelo prema okrivljeniku.
(2) Jedinstveni postupak moe se provesti i ako je vie osoba okrivljeno za vie kaznenih djela, ali
samo ako izmeu poinjenih kaznenih djela postoji meusobna veza i ako postoje isti dokazi.
(3) Ako je za neka od djela iz stavka 1. i 2. ovog lanka nadlean nii, a za neka vii sud, za
provoenje jedinstvenog postupka nadlean je vii sud. Ako su nadleni sudovi iste vrste, za
provoenje jedinstvenog postupka nadlean je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja
prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, nadlean je sud kojem je prije podnesen
zahtjev za pokretanje postupka.
(4) O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka.
Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje nije
doputena alba.
(5) Do podizanja optunice o spajanju i razdvajanju postupka odluuje dravno odvjetnitvo koje
je nadleno za provoenje jedinstvenog postupka.

lanak 26.
(1) Sud nadlean prema lanku 25. ovog Zakona moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti
do zavretka rasprave odluiti da se postupak za pojedina kaznena djela ili protiv pojedinih
okrivljenika razdvoji i posebno dovri ili preda drugom nadlenom sudu.
(2) Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sud nakon sasluanja prisutnih dravnog odvjetnika i
okrivljenika.
(3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za
razdvajanje postupka nije doputena alba.

4. Prenoenje nadlenosti

lanak 27.
Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen postupati, o tome e izvijestiti
neposredno vii sud, koji e nakon pribavljenog miljenja dravnog odvjetnika za postupanje u
tom predmetu ili za poduzimanje odreenih radnji u postupku odrediti drugi stvarno nadleni sud
na svom podruju. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
lanak 28.
(1) Zajedniki neposredno vii sud moe za voenje postupka ili za poduzimanje odreenih radnji
u postupku odrediti drugi stvarno nadleni sud na svom podruju ako je oito da e se tako lake
provesti postupak ili ako postoje drugi vani razlozi.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka, sud moe donijeti na prijedlog suca istrage, suca
pojedinca, predsjednika vijea ili na prijedlog stranaka.
(3) Na prijedlog Glavnog dravnog odvjetnika, Vrhovni sud moe za postupanje u pojedinom
predmetu iz nadlenosti opinskog suda odrediti upanijski sud kao stvarno nadlean
prvostupanjski sud, kad za to postoje naroito vani razlozi.
(4) Protiv rjeenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka, alba nije doputena.

5. Posljedice nenadlenosti i sukob nadlenosti

lanak 29.
(1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost te im ustanovi da nije nadlean,
proglasit e se nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja dostaviti predmet nadlenom sudu.
(2) Ako u tijeku rasprave sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee predmet dostaviti
tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku.
(3) Nakon to je optunica potvrena, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke
mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti.
(4) Nenadleni sud duan je poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
lanak 30.
(1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, smatra da je nadlean sud koji mu je
predmet ustupio ili koji drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.
(2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio nenadlenim
odluku donio vii sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kojem je predmet
ustupljen ako je vii sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.
lanak 31.
(1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
(2) Prije nego to donese rjeenje u povodu sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje
dravnog odvjetnika koji je nadlean postupati pred tim sudom kad se postupak vodi na njegov
zahtjev. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
(3) Pri odluivanju o sukobu nadlenosti sud moe istovremeno po slubenoj dunosti donijeti
odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako je udovoljeno uvjetima iz lanka 28. stavka 1. ovog
Zakona.
(4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih duan je poduzimati one
radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

Glava III. IZUZEE

lanak 32. (NN 143/12, 145/13)
(1) Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudske dunosti:
1) ako je oteen kaznenim djelom;
2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, rtva, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili
opunomoenik, brani drug ili srodnik u ravnoj lozi do bilo kojeg stupnja, u pobonoj lozi do
etvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja;
3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem, rtvom ili oteenikom u odnosu
skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili
udomitelja;
4) ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku provodio dokazno roite ili
dokazne radnje ili je odluivao o prigovoru za zatitu postupovnih prava obrane ili o albi protiv
rjeenja o provoenju istrage, ili je odluivao o potvrivanju optunice, ili je sudjelovao u
postupku kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik, savjetnik rtve ili opunomoenik oteenika,
odnosno tuitelja, ili je ispitan ili treba biti ispitan kao svjedok ili vjetak, a drukije nije propisano
ovim Zakonom;
5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija albom ili izvanrednim
pravnim lijekom.
(2) Sudac ili sudac porotnik moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan
sluajeva navedenih u stavku 1. ovog lanka navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u
njegovu nepristranost.
lanak 33.
(1) Sudac ili sudac porotnik im sazna da postoji koji od razloga za iskljuenje iz lanka 32.
stavka 1. ovog Zakona, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti
predsjednika suda, koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije o iskljuenju predsjednika suda, on
e odrediti sebi zamjenika izmeu sudaca tog suda, a ako to nije mogue, zatrait e od
predsjednika neposredno vieg suda da odredi zamjenu.
(2) Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov
otklon (lanak 32. stavak 2.), izvijestit e o tome predsjednika suda.
 lanak 34. (NN 143/12, 152/14)
(1) Izuzee mogu traiti i stranke.
(2) Stranke podnose zahtjev za izuzee odmah nakon saznanja za razlog izuzea.
(3) Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti najkasnije do poetka sjednice tog
suda.
(4) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u
predmetu postupa, odnosno suca vieg suda.
(5) Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva
zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem
zahtjevu za izuzee koji je odbijen.
lanak 35. (NN 80/11, 143/12)
(1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 34. ovog Zakona odluuje predsjednik suda. Ako se trai
izuzee i predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzee predsjednika vijea, suca ili suca
porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je predsjednik suda sebi odredio kao
zamjenika izmeu sudaca tog suda.
(2) Ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg
suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda, odluku o izuzeu donosi vijee od pet
sudaca tog suda. Protiv tih odluka alba nije doputena.
(3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca, suca porotnika, odnosno
predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi.
(4) Protiv rjeenja kojim je odlueno o zahtjevu za izuzee nije doputena posebna alba.
(5) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 32. stavka 2. ovog Zakona podnesen suprotno odredbama
lanka 34. stavka 4. i 5. ovog Zakona, zahtjev e se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomino.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje alba nije doputena. Rjeenje kojim se zahtjev
odbacuje donosi predsjednik suda, a na raspravi vijee. U donoenju tog rjeenja moe
sudjelovati sudac ije se izuzee trai.
lanak 36.
Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah
obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu iz lanka 32. stavka 2. ovog Zakona,
moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od
odgode.
lanak 37. (NN 145/13)
(1) Odredbe o izuzeu suca i sudaca porotnika primjenjivat e se i na dravne odvjetnike i osobe
koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu ovlatene zastupati dravnog odvjetnika u
postupku, istraitelje, zapisniare, tumae i strune osobe, a i na vjetake, ako za njih nije to
drugo odreeno (lanak 311.).
(2) O izuzeu istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka, koji sudjeluju u istrazi
koju provodi sudac istrage (lanak 225. stavak 5.) odluuje taj sudac. Kad radnju provodi sud, o
izuzeu istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik
vijea ili sudac.
(3) O izuzeu osoba koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu ovlatene da ga
zastupaju u kaznenom postupku, istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka prije
podizanja optunice, odluuje dravni odvjetnik. O izuzeu dravnog odvjetnika odluuje
neposredno vii dravni odvjetnik. O izuzeu Glavnoga dravnog odvjetnika odluuje kolegij svih
zamjenika Glavnoga dravnog odvjetnika.
(4) Istraitelj i druge osobe koje sudjeluju u istrazi koju provodi dravni odvjetnik im saznaju da
postoji koji od razloga za izuzee, duni su o tome izvijestiti dravnog odvjetnika i predloiti mu
svoju zamjenu.
(5) Kad osoba iz stavka 3. ovog lanka sazna da postoji razlog za njezino izuzee, duna je
odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu iz lanka 32. stavka 2. ovog
Zakona, moe do donoenja odluke dravnog odvjetnika poduzimati samo one radnje za koje
postoji opasnost od odgode.

Glava IV. DRAVNI ODVJETNIK

lanak 38. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Temeljna ovlast i glavna dunost dravnog odvjetnika je progon poinitelja kaznenih djela za
koja se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti.
(2) U predmetima kaznenih djela za koja se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti
dravni odvjetnik ima ovlast i dunost:
1) poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaenja poinitelja,
2) poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provoenja pojedinih izvida radi
prikupljanja podataka vanih za pokretanje istrage,
3) odluivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustajanju od kaznenog progona,
4) pokretanja i voenja istrage,
5) provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji,
6) podizanja i zastupanja optunice, te predlaganja izdavanja kaznenog naloga pred nadlenim
sudom,
7) sporazumijevanja s okrivljenikom o priznanju krivnje i kazni i drugim mjerama iz lanka 360.
stavka 4. toke 3. ovog Zakona,
8) predlaganja i izvoenja dokaza na raspravi,
9) davanja izjava da nee poduzeti kazneni progon u sluaju iz lanka 286. stavka 2. ovog
Zakona,
10) podnoenja albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv
pravomonih sudskih odluka,
11) poduzimanja potrebnih radnji, te nalaganja i nadzora izvida radi utvrivanja i pronalaenja
imovine steene kaznenim djelom, predlaganja mjera osiguranja i predlaganja oduzimanja
imovinske koristi,
12) sudjelovanja u postupku povodom zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke ili radnje tijela
uprave nadlenog za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izreene pravomonom
presudom u kaznenom postupku,
13) donoenja odluka i poduzimanja drugih mjera predvienih zakonom.
(3) Dravni odvjetnik pokree posebne postupke i sudjeluje u posebnim postupcima kad je to
predvieno zakonom.
(4) Glavni dravni odvjetnik odluuje o pokretanju postupka za davanje postupovnog imuniteta
pripadniku zloinake organizacije, odnosno zloinakog udruenja u skladu sa zakonom.
lanak 39.
(1) Stvarna nadlenost dravnog odvjetnika u kaznenom postupku propisuje se posebnim
zakonom.
(2) Mjesna nadlenost dravnog odvjetnika odreuje se prema odredbama koje vae za
nadlenost suda podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen.
(3) Sukob nadlenosti izmeu dravnih odvjetnika rjeava zajedniki neposredno vii dravni
odvjetnik.
lanak 40.
Kad postoji opasnost od odgode, radnje u postupku poduzet e i nenadleni dravni odvjetnik, ali
o tome mora odmah izvijestiti nadlenog dravnog odvjetnika.
lanak 41.
(1) Dravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili
preko osoba koje su na temelju posebnog zakona ovlatene da ga zastupaju u kaznenom
postupku.
(2) Dravna tijela po nalogu dravnog odvjetnika poduzimaju radnje sukladno ovom Zakonu.
lanak 42.
Dravni odvjetnik moe osim u sluajevima propisanim posebnim zakonom, odustati od kaznenog
progona do zavretka rasprave.

Glava V. RTVA, OTEENIK I PRIVATNI TUITELJ

1. rtva

lanak 43. (NN 145/13)

(1) rtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:
1) pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili
ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
2) pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik,
3) pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave
(lanak 206.a) i podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b),
4) druga prava propisana zakonom.
(2) U skladu s posebnim propisima, rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od
pet ili vie godina, ako trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela, ima
pravo na strunu pomo savjetnika na teret proraunskih sredstava prije davanja iskaza u
kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva.
(3) rtva kaznenog djela nasilja poinjenog s namjerom ima pravo na novanu naknadu iz
sredstava dravnog prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je rtva prethodno ostvarila
imovinskopravni zahtjev uzet e se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novane naknade, a
tako e postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je rtva prethodno
ostvarila novanu naknadu iz sredstava dravnog prorauna.
(4) Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija duni su pri poduzimanju prve radnje u kojoj
sudjeluje obavijestiti rtvu:
1) o pravima iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka te lanka 44. i 45. ovog Zakona,
2) o pravima koja ima kao oteenik.
(5) U zapisnik e se unijeti dana obavijest i izjava rtve eli li sudjelovati u postupku u svojstvu
oteenika.
lanak 44. (NN 143/12, 56/13, 145/13)
(1) Dijete kao rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz lanka 43. i drugih
odredaba ovog Zakona, pravo na:
1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava,
2) pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama,
3) tajnost osobnih podataka,
4) iskljuenje javnosti.
(2) Sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju prema djetetu kao rtvi kaznenog djela,
postupati posebno obzirno imajui na umu dob, linost i druge okolnosti kako bi se izbjegle
tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu rtvi nadlena tijela
prvenstveno e se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
(3) Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu ako postoji vjerojatnost da
rtva nije navrila osamnaest godina ivota.
lanak 45. (NN 76/09, 56/13, 145/13)
(1) rtva kaznenog djela protiv spolne slobode te kaznenog djela trgovanja ljudima ima uz prava
iz lanka 43. i 44. ovog Zakona pravo:
1.) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proraunskih sredstava,
2) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola,
3) da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja,
4) uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve,
5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja prema lanku 292. stavku 4. ovog
Zakona,
6) na tajnost osobnih podataka,
7) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.
(2) Prije prvog ispitivanja sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju rtvu kaznenog djela
iz stavka 1. ovog lanka, upozoriti na njezina prava iz ovog lanka.
lanak 46.
(1) rtva koja nije obavijetena o pravu da u postupku sudjeluje kao oteenik ima pravo prijaviti
se kao oteenik do podizanja optunice, policiji ili dravnom odvjetnitvu, a do zavretka
rasprave, sudu.
(2) Prijavu iz stavka 1. ovog lanka, sud e odbaciti ako je oigledno neosnovana ili je podnesena
nakon okonanja rasprave.

2. Oteenik

lanak 47. (NN 145/13)

(1) U kaznenom postupku oteenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:
1) sluiti se vlastitim jezikom ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomo tumaa
ako ne razumije ili se ne slui hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumaa znakovnog jezika
ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oteeniku,
2) podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
3) na opunomoenika,
4) upozoravati na injenice i predlagati dokaze,
5) prisustvovati dokaznom roitu,
6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku, te iznijeti zavrni govor,
7) izvriti uvid u spis predmeta sukladno lanku 184. stavku 2. ovog Zakona,
8) zatraiti obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave
(lanak 206.a) i podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku (lanak 206.b),
9) podnijeti albu,
10) podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu sukladno odredbama Kaznenog zakona,
11) biti obavijeten o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju dravnog odvjetnika od
kaznenog progona,
12) preuzeti kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika,
13) zatraiti povrat u prijanje stanje,
14) biti obavijeten o ishodu kaznenog postupka.
(2) Dravno odvjetnitvo i sud duni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju
postupka ispitati postoji li mogunost da okrivljenik oteeniku popravi tetu uzrokovanu
kaznenim djelom.
(3) Dravni odvjetnik i sud duni su posebno upozoriti oteenika na prava iz stavka 1. toke 1.,
2., 4., 6., 7. i 8. ovog lanka. Zakonom se propisuju upozorenja oteeniku u odnosu na prava iz
stavka 1. toke 3., 5., 9., 11. i 12. ovog lanka.
lanak 48. (NN 143/12)
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti u
roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i
poinitelja.
(2) Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu.
(3) Ako je sam oteenik podnio kaznenu prijavu ili je podnio prijedlog za ostvarivanje
imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za
progon.
(4) Pravovremena privatna tuba smatrat e se kao pravovremeno podnesen prijedlog oteenika
ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu.
(5) Dijete koje je navrilo esnaest godina ivota moe i samo podnijeti prijedlog za progon.
lanak 49.
Ako oteenik umre u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon ili u tijeku postupka, njegov
brani i izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od
tri mjeseca poslije njegove smrti podnijeti prijedlog za progon ili tubu, odnosno dati izjavu da
postupak nastavljaju.
lanak 50.
Ako je kaznenim djelom oteeno vie osoba, progon e se poduzeti, odnosno nastaviti po
prijedlogu svakog oteenika.
lanak 51. (NN 76/09)
Oteenik moe svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za progon do
zavretka rasprave. U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese prijedlog.
lanak 52. (NN 145/13)
Brisan.
lanak 53. (NN 143/12, 145/13)
(1) Ako je oteenik dijete, a interesi djeteta su u suprotnosti s interesima roditelja, tijelo koje
vodi postupak pozvat e nadleno tijelo socijalne skrbi da djetetu imenuje posebnog skrbnika ako
je to potrebno radi zatite njegovih interesa.
(2) Ako je oteenik dijete ili osoba liena poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik ili
poseban skrbnik ovlaten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je prema ovom
Zakonu ovlaten oteenik.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, oteenik koji je navrio esnaest godina ivota
moe sam davati izjave i poduzimati radnje u postupku.
lanak 54.
(1) Opunomoenik oteenika moe biti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti odvjetniki
vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom.
(2) Oteenik, njegov zakonski zastupnik i opunomoenik duni su o svakoj promjeni adrese ili
boravita izvijestiti sud.

3. Oteenik kao tuitelj

lanak 55. (NN 145/13)

(1) Osim u sluajevima iz lanka 206.c, 206.d i 206.e ovog Zakona, kad dravni odvjetnik utvrdi
da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj
dunosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, duan je u
roku od osam dana o tome izvijestiti oteenika i uputiti ga da moe sam poduzeti progon. Tako
e postupiti i sud ako je donio rjeenje o obustavi postupka zbog odustajanja dravnog
odvjetnika od progona u drugim sluajevima.
(2) Oteenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog lanka, u
roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Ako je dravni odvjetnik odustao od optunice, oteenik moe, preuzimajui progon, ostati
pri podignutoj optunici. Ako oteenik podigne novu optunicu postupit e se prema lanku 354.
do 358. ovog Zakona.
(4) Oteenik koji nije upoznat da dravni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je odustao od
progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom u roku od tri
mjeseca od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka, odnosno est mjeseci od dana
kad je dravni odvjetnik odbacio prijavu.
(5) Kad dravni odvjetnik, odnosno sud obavjetava oteenika da moe poduzeti ili nastaviti
progon, dostavit e mu i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja toga prava, te mu
u tu svrhu omoguiti uvid u spis.
(6) Ako oteenik umre u tijeku postupka, njegov brani, izvanbrani drug, djeca, roditelji,
posvojenici, posvojitelji, braa i sestre mogu u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti dati
izjavu da postupak nastavljaju.

lanak 56.
(1) Kad dravni odvjetnik odustane od optube na raspravi, oteenik je duan odmah se
oitovati hoe li nastaviti progon. Ako oteenik ne doe na raspravu, a uredno je pozvan, ili mu
se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e
se da ne eli nastaviti progon.
(2) Predsjednik vijea ili sudac pojedinac dopustit e povrat u prijanje stanje oteeniku koji nije
uredno pozvan ili je uredno pozvan, a iz opravdanih razloga nije mogao doi na raspravu na kojoj
je donesena presuda kojom se optuba odbija zbog odustajanja dravnog odvjetnika od
optunice, ako oteenik u roku od osam dana od primitka presude podnese molbu za povrat u
prijanje stanje i ako u toj molbi izjavi da nastavlja progon. U tom sluaju zakazat e se ponovno
rasprava i presudom donesenom na temelju nove rasprave ukinut e se prijanja presuda. Ako
uredno pozvani oteenik ne doe na novu raspravu, ostaje na snazi prijanja presuda. Odredbe
lanka 63. stavka 3. i 4. ovog Zakona primijenit e se i u tom sluaju.
lanak 57.
(1) Ako oteenik u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako oteenik kao
tuitelj ne doe na raspravu iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog
neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da je odustao od progona.
(2) Ako oteenik koji je preuzeo kazneni progon ne doe na raspravu na koju je bio uredno
pozvan, postupit e se prema lanku 63. stavku 2. do 4. ovog Zakona.
lanak 58.
(1) Oteenik koji je preuzeo kazneni progon ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim
prava koja dravni odvjetnik ima kao dravno tijelo.
(2) U postupku koji se vodi na zahtjev oteenika koji je preuzeo kazneni progon, dravni
odvjetnik ima pravo do zavretka rasprave sam preuzeti progon i zastupanje optube.
lanak 59.
(1) Oteeniku kao tuitelju kad se postupak vodi na njegov zahtjev za kazneno djelo za koje se
prema zakonu moe izrei kazna zatvora vie od pet godina, moe se, na njegovo traenje,
postaviti opunomoenik ako je to u interesu postupka i ako oteenik kao tuitelj, prema svom
imovnom stanju, ne moe podmiriti trokove zastupanja.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka, odluuje sud pred kojim se vodi postupak, a
opunomoenika postavlja predsjednik suda iz reda odvjetnika. Ako u sjeditu suda nema dovoljno
odvjetnika, opunomoenika e postaviti predsjednik neposredno vieg suda iz reda odvjetnika na
podruju vieg suda.

4. Privatni tuitelj

lanak 60. (NN 76/09)

(1) Privatna tuba podnosi se nadlenom sudu.
(2) Privatni tuitelj moe svojom izjavom sudu, odustati od privatne tube do zavretka rasprave.
U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tubu za to kazneno djelo.
(3) Privatni tuitelj ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim prava koja dravnom
odvjetniku pripadaju kao dravnom tijelu.
(4) Na privatnog tuitelja odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 54. do 59. ovog Zakona.
lanak 61.
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, tuba se mora podnijeti u roku od tri
mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i poinitelja.
(2) Ako je podignuta privatna tuba zbog kaznenog djela uvrede, okrivljenik moe do zavretka
rasprave i poslije proteka roka iz stavka 1. ovog lanka, podignuti tubu protiv tuitelja koji ga je
uvrijedio istom prilikom (protutuba). U takvu sluaju sud donosi jednu presudu.
(3) Kad je oteenik podnio kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku postupka se utvrdi
da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tubi, prijava, odnosno prijedlog
smatra se kao pravovremena privatna tuba ako su podneseni u roku propisanom za privatnu
tubu.
lanak 62. (NN 143/12, 145/13)
(1) Za djecu i osobe koje su liene poslovne sposobnosti privatnu tubu podnosi osoba iz lanka
53. stavka 2. ovog Zakona.
(2) Dijete koje je navrilo esnaest godina ivota moe i samo podnijeti privatnu tubu.
lanak 63.
(1) Ako privatni tuitelj ne doe na raspravu, iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao
uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da je odustao od
tube, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
(2) Predsjednik vijea ili sudac pojedinac dopustit e povrat u prijanje stanje privatnom tuitelju
koji iz opravdanog razloga nije mogao doi na raspravu ili pravovremeno izvijestiti sud o promjeni
adrese ili boravita ako u roku od osam dana nakon prestanka smetnje podnese molbu za povrat
u prijanje stanje.
(3) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
(4) Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije doputena.

Glava VI. OKRIVLJENIK I BRANITELJ

1. Prava okrivljenika

lanak 64. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Okrivljenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:
1) u najkraem moguem roku, na njemu razumljiv nain, biti upoznat s osnovama sumnje da je
poinio kazneno djelo i razlozima optube,
2) sluiti se u postupku svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i razumije ukljuujui i
znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih te ako ne razumije hrvatski jezik na tumaa odnosno
prevoditelja ili tumaa znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom okrivljeniku,
3) braniti se sam, uz branitelja po vlastitom izboru ili uz branitelja po slubenoj dunosti,
4) na branitelja na teret proraunskih sredstava ako prema svom imovinskom stanju ne moe
podmiriti trokove obrane,
5) slobodno i nesmetano komunicirati s braniteljem,
6) na vrijeme primjereno za pripremu obrane,
7) iznijeti odnosno ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno pitanje ili braniti se
utnjom,
8) na uvid u spis,
9) predlagati dokaze i sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama, te na raspravi,
10) ispitati suokrivljenike, svjedoke i vjetake,
11) sporazumijevati se o kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona,
12) podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva.
(2) Zakonom se posebno propisuje kada se okrivljenik mora obavijestiti o pravima iz stavka 1.
ovog lanka. U sluaju proputanja upoznavanja s pravima, nastupit e posljedice propisane ovim
Zakonom.

2. Branitelj

lanak 65. (NN 80/11, 143/12, 145/13)

(1) Okrivljenik moe imati branitelja prije poetka i tijekom cijelog kaznenog postupka te
postupka o izvanrednim pravnim lijekovima u skladu s ovim Zakonom, kao i u postupku izvrenja
kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim propisima.
(2) Okrivljenika se odmah po uhienju ili poduzimanju druge radnje za koju to predvia ovaj
Zakon, mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovu
ispitivanju.
(3) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito protivi, mogu uzeti i njegov zakonski
zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u ravnoj lozi, brat, sestra, posvojitelj, posvojenik,
uzdravatelj, uzdravani, smjetena osoba ili udomitelj.
(4) Za branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti odvjetniki vjebenik
s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom za kaznena djela za koja je
propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Pred upanijskim sudom branitelj moe
biti samo odvjetnik. U postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora
branitelj po slubenoj dunosti ili na teret proraunskih sredstava moe biti samo odvjetnik koji
ima praksu od najmanje osam godina kao odvjetnik ili kao dunosnik u pravosudnom tijelu.
lanak 66. (NN 76/09, 143/12, 145/13, 152/14)
(1) Okrivljenik mora imati branitelja:
1) ako je nijem, gluh, slijep, gluhoslijep ili nesposoban da se sam brani, od prvog ispitivanja do
pravomonog dovretka kaznenog postupka,
2) ako se postupak vodi zbog kaznenog djela iz nadlenosti upanijskog suda, od prvog
ispitivanja ili donoenja rjeenja o provoenju istrage do pravomonog dovretka kaznenog
postupka, a za kaznena djela za koja je izreena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po
izvanrednim pravnim lijekovima,
3) od donoenja odluke kojom je protiv njega odreen pritvor ili istrani zatvor,
4) za vrijeme trajanja postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokree po slubenoj
dunosti ako mu je oduzeta sloboda ili se nalazi na izdravanju kazne zatvora u drugom
predmetu,
5) u vrijeme dostave optunice zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od deset
godina ili tea, do pravomonog okonanja postupka,
6) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti (lanak 402. stavci 3. i 4.), za vrijeme dok je
odsutan,
7) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika (lanak 404. stavci 2. i 3.),
8) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje,
9) od donoenja rjeenja o provoenju istrage u postupku prema okrivljeniku s duevnim
smetnjama,
10) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o kazni i drugim
mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona i potpisivanja izjave za donoenje
presude na temelju sporazuma,
11) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon.
(2) Ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlai kazneni postupak,
postavit e se i branitelj po slubenoj dunosti za daljnji tijek postupka do pravomonosti
presude.
(3) Ako u sluaju obvezne obrane okrivljenik nije sam uzeo ili je ostao bez branitelja u tijeku
postupka, a sam ne uzme drugog branitelja, postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti.
Branitelja postavlja na prijedlog suda ili dravnog odvjetnika predsjednik suda. Protiv rjeenja o
postavljanju branitelja alba nije doputena.
lanak 67. (NN 76/09, 145/13)
(1) Branitelj je ovlaten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzeti sam
okrivljenik.
(2) U svrhu pripremanja obrane branitelj moe traiti obavijesti od graana, osim rtve i
oteenika kaznenog djela.
(3) U pozivu graaninu radi traenja obavijesti iz stavka 2. ovog lanka, mora se naznaiti razlog
pozivanja. Branitelj u pozivu ne smije upozoriti na posljedice za sluaj neodazivanja. Osoba koja
se odazvala pozivu, a odbije dati obavijest, ne moe se ponovno pozivati zbog istog razloga.
(4) Oblik i sadraj poziva iz stavka 3. ovog lanka, utvruje Hrvatska odvjetnika komora uz
prethodnu suglasnost ministra nadlenog za pravosue.
(5) Biljeke obrane sastavljene prilikom ispitivanja graana slue za obrazlaganje dokaznih
prijedloga obrane i prilau se spisu predmeta.
lanak 68. (NN 145/13)
(1) Branitelj je duan podnijeti punomo tijelu koje vodi postupak. Okrivljenik moe branitelju
dati i usmenu punomo na zapisnik kod tijela koje vodi postupak.
(2) Prava i dunosti branitelja prestaju pravomonim dovretkom kaznenog postupka, osim ako
drukije nije propisano ovim Zakonom te kad okrivljenik opozove punomo ili kad branitelj otkae
zastupanje i o tome obavijesti sud, odnosno kad branitelj po slubenoj dunosti bude razrijeen.
(3) Okrivljenik moe naknadnom izjavom opozvati izjavu ili radnju branitelja. Opoziv izjave ili
radnje je valjan samo ako je dan u roku za poduzimanje radnje.
(4) Okrivljenik se moe odrei ili odustati od pravnog lijeka samo nakon prethodnog savjetovanja
s braniteljem.
(5) Okrivljenik uvijek moe opunomoiti drugog izabranog branitelja. Ako sud utvrdi da radnjom
otkaza punomoi okrivljenik namjerno odugovlai kazneni postupak, odredit e mu rok da uzme
novog branitelja te ga upozoriti da e nakon proteka roka postupiti prema odredbama lanka 11.
stavka 5. ovog Zakona.
lanak 69. (NN 76/09, 145/13)
(1) Vie okrivljenika mogu imati zajednikog branitelja ako se protiv njih ne vodi postupak za isto
kazneno djelo ili ako to nije u suprotnosti s probicima njihove obrane.
(2) Ako vie okrivljenika ima zajednikog branitelja u sluaju iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje
vodi postupak e ih pozvati da u odreenom roku imenuju drugog branitelja, a u sluaju obvezne
obrane postupit e prema lanku 66. stavku 3. ovog Zakona.
(3) Jedan okrivljenik moe imati istodobno najvie tri branitelja, a smatra se da je obrana
osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branitelja.
(4) Ako okrivljenik ima vie branitelja sud e ih pozvati da u odreenom roku usklade svoje
obrane i izbjegnu ponavljanja. U sluaju opetovanog proputanja tog roka sud moe postupiti
prema odredbi lanka 11. stavka 4. ovog Zakona.
lanak 70. (NN 76/09, 145/13)
(1) Branitelj ne moe biti rtva, oteenik, brani, odnosno izvanbrani drug oteenika, privatnog
tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov srodnik u ravnoj lozi do bilo kojeg stupnja, u
pobonoj lozi do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja.
(2) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu
osloboena dunosti svjedoenja i izjavila da nee svjedoiti ili ako se branitelj ispituje kao
svjedok u sluaju iz lanka 284. toke 2. ovog Zakona.
(3) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu suokrivljena ili je postupala kao
sudac, dravni odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik.
(4) Branitelj ne moe biti odvjetnik protiv kojeg je zapoeo kazneni postupak zbog osnovane
sumnje da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu
pranja novca.
(5) Ako podaci iz spisa ukazuju na ozbiljnu vjerojatnost da je branitelj primanjem novca ili
imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz lanka 265.
stavka 1. do 4. Kaznenog zakona, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika, sud mu moe
rjeenjem uskratiti pravo na zastupanje u tom predmetu. Do podizanja optunice o prijedlogu
dravnog odvjetnika odluuje sudac istrage, a nakon podizanja optunice sud pred kojim se vodi
postupak. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
lanak 71. (NN 76/09)
(1) O iskljuenju branitelja u sluajevima iz lanka 69. i 70. ovog Zakona sud odluuje na
prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti rjeenjem nakon sasluanja branitelja i
okrivljenika ili nakon sasluanja okrivljenika na roitu odranom bez branitelja koji je prethodno
u pozivu bio upozoren na mogunost odravanja roita u njegovoj odsutnosti. alba protiv
rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
(2) O iskljuenju branitelja iz stavka 1. ovog lanka, prije podizanja optunice odluuje sudac
istrage, a nakon toga sud koji vodi postupak.
(3) U opravdanom sluaju, iskljuenje branitelja sud moe opozvati rjeenjem.
lanak 72. (NN 80/11, 145/13)
(1) Kad obrana nije obvezna, okrivljeniku se moe, na njegov zahtjev, nakon primitka rjeenja o
provoenju istrage odnosno podizanja optunice za kaznena djela za koja se istraga ne provodi ili
kada istraga nije provedena, do pravomonog dovretka kaznenog postupka imenovati branitelj
na teret proraunskih sredstava, ako prema svom imovinskom stanju ne moe podmiriti trokove
obrane bez ugroavanja vlastitog uzdravanja i uzdravanja svoje obitelji ili osoba koje je po
zakonu duan uzdravati, a sloenost, teina ili posebne okolnosti predmeta to opravdavaju.
(2) Obrazloeni zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstva okrivljenik
podnosi dravnom odvjetniku do podizanja optunice odnosno sudu nakon podizanja optunice.
Uz zahtjev, okrivljenik je duan priloiti dokaze o svom imovinskom stanju, stanju svoje obitelji ili
osoba koje je po zakonu duan uzdravati odnosno osoba koje su po zakonu dune uzdravati
njega. Iz dokaza o imovinskom stanju moraju biti vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana,
podaci i stanje o raunima u bankarskim i drugim financijskim institucijama, vlasnitvo nad
nekretninama, pokretninama i pravima, na kojima temelji osnovanost zahtjeva.
(3) Ako zahtjevu nisu priloeni dokazi o imovinskom stanju okrivljenika, njegove obitelji i osoba iz
stavka 2. ovog lanka dravni odvjetnik odnosno sud pozvat e okrivljenika na dopunu. Ako
okrivljenik ne priloi dokaze u dodijeljenom mu primjerenom roku, dravni odvjetnik odnosno sud
rjeenjem e odbaciti zahtjev okrivljenika za postavljanjem branitelja na teret proraunskih
sredstava.
(4) O osnovanosti zahtjeva za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstava odluuje
obrazloenim rjeenjem dravni odvjetnik odnosno predsjednik vijea ili sudac pojedinac, koji
moe, ako to ocijeni potrebnim, prethodno provjeriti ili pribaviti dodatne podatke o imovinskom
stanju okrivljenika, njegove obitelji i osoba iz stavka 2. ovog lanka. O albi protiv rjeenja
dravnog odvjetnika odluuje sudac istrage, dok o albi protiv rjeenja predsjednika vijea ili suca
pojedinca odluuje vijee.
(5) Ako je okrivljenik postavio zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstava
tijelo koje vodi postupak nije ovlateno poduzeti radnju u kojoj okrivljenik ima pravo sudjelovati
niti odluiti o podnesenom pravnom lijeku ili sredstvu, prije nego odlui o osnovanosti zahtjeva
okrivljenika za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstava odnosno prije imenovanja
branitelja na teret proraunskih sredstava, osim ako se ne radi o radnjama koje ne trpe odgodu.
Tijelo koje vodi postupak duno je imenovanom branitelju na teret proraunskih sredstava
osigurati primjereno vrijeme za pripremu obrane.
(6) Branitelja imenuje rjeenjem predsjednik suda. alba protiv tog rjeenja nije doputena.
(7) Ako je zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstava odbijen okrivljenik
moe ponoviti zahtjev ako se njegovo imovinsko stanje odnosno imovinsko stanje njegove obitelji
ili osoba iz stavka 2. ovog lanka izmijeni u mjeri da okrivljenik ne moe podmiriti trokove
obrane bez ugroavanja vlastitog uzdravanja i uzdravanja svoje obitelji ili osoba koje je po
zakonu duan uzdravati.
lanak 73. (NN 145/13)
(1) Umjesto postavljenog branitelja okrivljenik moe sam uzeti drugog branitelja. U tom sluaju
postavljenom branitelju prestaju prava i dunosti. O razrjeenju e sud donijeti posebno rjeenje.
(2) Ako je oito da je okrivljenik uzeo drugog branitelja radi odugovlaenja postupka, tijelo koje
vodi postupak postupit e prema lanku 11. stavku 4. ovog Zakona.
(3) Postavljeni branitelj moe samo iz opravdanih razloga traiti da bude razrijeen.
(4) Sud e razrijeiti postavljenog branitelja, im prestanu razlozi iz kojih je postavljen.
(5) O razrjeenju branitelja u sluaju iz stavka 1. do 4. ovog lanka odluuje sudac istrage,
predsjednik vijea ili sudac pojedinac. Protiv tog rjeenja alba nije doputena.
(6) Predsjednik suda moe, razrijeiti postavljenog branitelja koji neuredno obavlja dunost.
Umjesto razrijeenog branitelja predsjednik suda postavit e drugog branitelja. O razrjeenju
branitelja e se izvijestiti Hrvatska odvjetnika komora.
lanak 74. (NN 76/09, 145/13)
Branitelj ima pravo uvida u spis u skladu s ovim Zakonom (lanak 184. stavci 4. i 5.).
lanak 75. (NN 143/12, 145/13)
(1) Uhienik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora s braniteljem im je imenovao
branitelja, odnosno im je donesena odluka o imenovanju branitelja.
(2) Ako postoje razlozi iz lanka 123. stavka 1. toke 2. ovog Zakona ili bojazan poinjenja
kaznenih djela prikrivanja iz lanka 244. Kaznenog zakona ili pomoi poinitelju nakon poinjenja
kaznenog djela iz lanka 303. Kaznenog zakona, dravni odvjetnik moe, u postupku za kaznena
djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava
XXXIV.) te u postupku za kaznena djela terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak
98.), teroristikog udruenja (lanak 102. stavak 1.), zloinakog udruenja (lanak 328.) i
poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329. stavak 1. toke 3. do 6.)
iz Kaznenog zakona, rjeenjem odrediti da se razgovor izmeu uhienika i branitelja nadzire. U
rjeenju e se odrediti rok trajanja nadzora.
(3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka prije poetka razgovora dostavlja se uhieniku i branitelju.
(4) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka uhienik i branitelj mogu u roku
od dva sata podnijeti albu sucu istrage. Sudac istrage o albi odluuje u roku od est sati. alba
ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako sud ne donese odluku u propisanom roku, razgovor izmeu
branitelja i uhienika e se nastaviti bez nadzora.
lanak 76. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru branitelj se moe s njime dopisivati i
razgovarati bez nadzora.
(2) Ako drukije nije odreeno ovim Zakonom, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika
sudac istrage moe, do podizanja optunice, odluiti da se pisma, poruke i razgovori okrivljenika i
branitelja nadziru, ako postoji vjerojatnost da bi razgovor okrivljenika s braniteljem doveo do
prikrivanja kaznenih djela, pomoi poinitelju nakon kaznenog djela ili ako u pogledu okrivljenika
postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo, dovriti pokuano
kazneno djelo ili poiniti tee kazneno djelo kojim prijeti, u postupku za sljedea kaznena djela:
a) genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.),
ratnog zloina (lanak 91.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma (lanak 97.),
financiranja terorizma (lanak 98.), javnog poticanja na terorizam (lanak 99.), novaenja za
terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.),
trgovanja ljudima (lanak 106.), ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva (lanak 111.),
protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136.), otmice (lanak 137.), neovlatene proizvodnje i
prometa drogama (lanak 190. stavak 5.), neovlatene proizvodnje i prometa tvarima
zabranjenim u sportu (lanak 191.a stavak 4.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja
kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), ubojstva osobe pod
meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak
353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354.) iz Kaznenog zakona,
b) u postupku za kaznena djela za koja postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili
zloinaka organizacija, odnosno zloinako udruenje ili koja su poinjena u sastavu zloinakog
udruenja.
(3) Odluku o nadzoru sudac istrage donosi rjeenjem. Rjeenje o nadzoru dostavlja se, prije
stavljanja pod nadzor, branitelju i okrivljeniku. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
(4) Sud e rjeenjem odrediti rok trajanja nadzora iz stavka 2. ovog lanka koji ukupno moe
trajati najdulje dva mjeseca od odreivanja pritvora ili istranog zatvora.
lanak 77.
Okrivljenik moe branitelju izdati punomo i za primitak dopisa, poziva, optunih akata i odluka
od ije dostave tee albeni rok.

Glava VII. PODNESCI, ELEKTRONIKA ISPRAVA I ZAPISNIK

1. Podnesci

lanak 78.
(1) Privatne tube, optunice, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopenja
podnose se pisano ako zakonom nije drukije propisano.
(2) Podnesci iz stavka 1. ovog lanka, moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi
se na temelju njih moglo postupiti.
(3) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, tijelo koje vodi postupak e podnositelja
podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se na temelju njega moglo
postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku,
podnesak e se odbaciti.
(4) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice
proputanja.
(5) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci, predaju se tijelu koje vodi
postupak u dovoljnom broju primjeraka za to tijelo i drugu stranku. Ako takvi podnesci nisu
predani u dovoljnom broju primjeraka, umnoit e se na troak podnositelja.

2. Elektronika isprava

lanak 79. (NN143/12)

(1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u
obliku elektronike isprave ako su izraeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom
dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrivanje jednoznanog obiljeja kojim se
utvruje sastavlja elektronike isprave.
(2) Podnesak u obliku elektronike isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili
ureaju suda, dravnog odvjetnitva, policije ili odvjetnikog ureda, trenutkom registracije
njihovog prijema u tom sustavu ili ureaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje
automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako poiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit
e o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da
podnesak u obliku elektronike isprave nije poslan.
(3) O podnesku u obliku elektronike isprave iz stavka 2. ovog lanka, sud, dravno odvjetnitvo i
policija sastavljaju slubenu zabiljeku. U sluaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska postupit
e se prema lanku 78. stavku 3. i 4. ovog Zakona.
(4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, uvanja i tajnosti podnesaka u obliku
elektronike isprave odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnih propisa.
(5) Ministar nadlean za pravosue donijet e poseban propis o primjeni stavaka 1. 4. ovog
lanka.
lanak 80. (NN 76/09)
(1) Sud e kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna, branitelja, opunomoenika, zakonskog
zastupnika, oteenika, privatnog tuitelja, oteenika kao tuitelja, istraitelja, svjedoka,
vjetaka ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku koji u podnesku, elektronikoj ispravi ili u
usmenoj rijei odnosno na drugi nain vrijea sud ili sudionika u postupku. Rjeenje o
kanjavanju donosi sud pred kojim je dana izjava, a ako je ona uinjena u podnesku, sudac
istrage prije podnoenja optunice, a nakon toga sud koji vodi postupak. Protiv tog rjeenja
doputena je alba. O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika izvijestit e se
Hrvatska odvjetnika komora.
(2) Ako dravni odvjetnik ili osoba koja ga zastupa vrijea drugoga, o tome e se izvijestiti
nadleni dravni odvjetnik i Dravno odvjetniko vijee.
(3) Kanjavanje prema stavku 1. ovog lanka ne utjee na progon i izricanje kazne za kazneno
djelo poinjeno vrijeanjem.

3. Zapisnik

lanak 81.
(1) O izjavama osoba, koje su vane za kazneni progon ili za pokretanje kaznenog postupka, te o
drugim vanim radnjama prije zapoinjanja kaznenog postupka, sastavlja se slubena zabiljeka o
bitnom sadraju izjave ili radnje u koju se unose podaci iz lanka 83. stavku 1. ovog Zakona.
(2) Zakonom je odreeno kad se o radnji poduzetoj prije zapoinjanja kaznenog postupka
sastavlja zapisnik i kad se ta radnja ima snimiti.
lanak 82. (NN 76/09, 145/13)
(1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom postupka sastavit e se zapisnik istovremeno kad se radnja
obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga.
(2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga doma ili osoba ili se radnja poduzima
izvan slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba
koja poduzima radnju.
(3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori
glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.
(4) Osobi koja se ispituje moe se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju
zlouporabe to joj se pravo moe uskratiti.
lanak 83.
(1) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja
radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem
su svojstvu prisutne, te naznaka kaznenog predmeta u kojem se poduzima radnja.
(2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se
unosi u obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik
samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovno unijeti
pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti
ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari prikljuit e se zapisniku ili e se navesti
gdje se nalaze na uvanju.
(3) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga, privremeno oduzimanje predmeta ili
prepoznavanje u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili
za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova,
stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije,
filmske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku.
(4) Posebne odredbe o zapisniku vrijede za zapisnik o raspravi (lanak 409. do 412.), o vijeanju
i glasovanju (lanak 88.) te za druge zapisnike za koje to propisuje ovaj Zakon.
lanak 84.
(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena
mjesta moraju ostati itljiva.
(2) Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeriti osobe koje
potpisuju zapisnik.
lanak 85.
(1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno prisutne radnjama u postupku te stranke, branitelj i
oteenik, ako su prisutni, imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita. Na to ih je
duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li upozorenje
uinjeno i je li zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se
naznaiti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba
potpisuje svaku stranicu.
(3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je prisutnost obvezna pri
poduzimanju radnji, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije
pretrauju, ako je prisutna. Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 82. stavak 2.), zapisnik
potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj
zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu prisutnost.
(4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar
ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog
kaiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti
od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.
(5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna itati, zapisnik e joj se
proitati, i to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti
otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja.
(6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je
nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja.
(7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori.
(8) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je poduzela radnju i zapisniar.
lanak 86. (NN 145/13)
(1) Sudac istrage e do zavretka istrage, odnosno predsjednik optunog vijea nakon primitka
optunice na potvrivanje, a prije njezina ispitivanja (lanak 344. stavak 4.) na prijedlog stranaka
ili po slubenoj dunosti rjeenjem odluiti o izdvajanju nezakonitog dokaza iz spisa. Sudac
istrage je duan odluiti o izdvajanju nezakonitog dokaza odmah, a najkasnije u roku od tri dana
od saznanja. Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu stranaka ili o izdvajanju doputena je
posebna alba. O albi odluuje vii sud.
(2) Nakon pravomonosti rjeenja izdvojeni se dokazi zatvaraju u poseban omot i uvaju kod
suca istrage odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti se njima moe sluiti u
postupku.
(3) Dravni odvjetnik uz optunicu za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od
pet godina ne dostavlja obavijesti koje su u skladu s lankom 208. ovog Zakona dali graani,
zapisnike iz lanka 206.g stavka 4. ovog Zakona te izjave iz lanka 205. stavka 6. ovog Zakona.
(4) Ako je dravni odvjetnik dostavio obavijesti i zapisnike protivno stavku 3. ovog lanka,
predsjednik optunog vijea duan ih je izdvojiti nakon primitka optunice te vratiti dravnom
odvjetniku.
lanak 87. (NN 145/13)
(1) Kad je to propisano ovim Zakonom, rasprava, dokazna radnja ili druga radnja snima se
ureajima za audio-video ili audio snimanje.
(2) Osim sluajeva iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje provodi dokaznu radnju, uvijek moe
odrediti da se radnja snimi ureajima za audio ili audio-video snimanje.
(3) Tijelo koje provodi radnju e prije poetka provoenja radnje upozoriti osobe koje u njoj
sudjeluju da se radnja snima odreenim tehnikim ureajem i da snimka moe biti upotrijebljena
kao dokaz u postupku.
(4) Snimka mora sadravati podatke iz lanka 83. stavka 1. ovog Zakona, podatke potrebne za
identificiranje osobe ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se
snimaju izjave vie osoba, mora se osigurati da se iz snimke moe jasno razaznati tko je dao koju
izjavu. Na zahtjev ispitane osobe snimka e se odmah reproducirati, a ispravci ili objanjenja te
osobe e se snimiti.
(5) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, u zapisnik o dokaznoj radnji, osim podataka iz
lanka 83. stavka 1. ovog Zakona, unosi se i da je obavljeno tehniko snimanje, tko je snimanje
obavio, kojim je ureajem snimanje obavljeno, da je osoba koja se ispituje prethodno upoznata o
snimanju, kratki sadraj danih iskaza i izjava i je li snimka reproducirana te gdje se snimka uva
ako nije priloena spisu predmeta.
(6) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovog lanka, sud ili dravni odvjetnik moe odrediti da se
snimka u cijelosti ili djelomino prepie. Prijepis e se pregledati i ovjeriti potpisom osobe koja je
odredila i koja je sainila prijepis. Prijepis e se prikljuiti spisu predmeta i ne predstavlja dokaz u
postupku.
(7) Snimka uinjena prema odredbama stavka 2. do 6. ovog lanka, uva se, dok se uva i
kazneni spis.
(8) Ministar nadlean za pravosue donijet e posebne propise kojima e odrediti tehnike uvjete,
nain snimanja, zatitu snimke od brisanja ili oteenja.
6. Pravilnik o zvunom snimanju rasprave u kaznenom postupku
18. Pravilnik o snimanju dokazne ili druge radnje u prethodnom i kaznenom postupku
lanak 88.
(1) O vijeanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik.
(2) Zapisnik o vijeanju i glasovanju sadri tijek glasovanja i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik o vijeanju i glasovanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja
prikljuit e se zapisniku o vijeanju i glasovanju ako nisu unesena u zapisnik.
(4) Zapisnik o vijeanju i glasovanju zatvorit e se u posebni omot. Taj zapisnik moe razgledati
samo vii sud kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju duan je zapisnik ponovno zatvoriti u
posebni omot i na omotu naznaiti da je razgledao zapisnik.

Glava VIII. ROKOVI

lanak 89.
(1) Rokovi predvieni ovim Zakonom ne mogu se produljiti, osim kad to Zakon izriito doputa.
Ako je rije o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zatite prava obrane i drugih prava
okrivljenika u postupku, taj se rok moe skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili
usmeno na zapisnik pred sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok protekne
predana onome tko je ovlaten da je primi.
(3) Kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim
telekomunikacijskim sredstvom, dan predaje poti odnosno dan slanja telekomunikacijskim
sredstvom sukladno odredbi lanka 79. stavka 2. ovog Zakona smatra se danom predaje onomu
komu je dostavljena. Smatra se da poiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu
izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogrenog rada ureaja za predaju ili prijam poruka, a za koji
poiljatelj nije znao.
(4) Okrivljenik koji se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru izjavu koja je vezana za rok predat e
pritvorskom nadzorniku, ili upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili u
ustanovi radi primjene odgojne mjere, ili je prisilno smjetena u psihijatrijskoj ustanovi, takvu e
izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan i sat predaje takve izjave upravi
ustanove smatra se trenutkom predaje tijelu koje je nadleno da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oite pogreke podnositelja, predan ili
dostavljen nenadlenom tijelu prije proteka roka, pa nadlenom tijelu stigne nakon proteka roka,
uzet e se da je podnesen na vrijeme.
lanak 90.
(1) Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine.
(2) Sat ili dan kad su dostava ili priopenje obavljeni, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba
raunati trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi sljedei sat,
odnosno dan.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, rokovi za raunanje uhienja, zadravanja,
pritvora te istranog zatvora, poinju tei od trenutka lienja slobode.
(4) Kao dan raunaju se dvadeset etiri sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu.
(5) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo
(sukladno stavku 2. ovog lanka). Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok zavrava
posljednjeg dana tog mjeseca, a ako se zbrajaju dani, kao mjesec se rauna trideset dana.
(6) Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan
kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvog sljedeeg radnog dana.
lanak 91.
Ako je dopis od kojega tee rok dostavljen i okrivljeniku i njegovu branitelju, ali u razliite dane,
rok se rauna od kasnijeg dana.
lanak 92.
(1) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe protiv presude ili
protiv rjeenja, sud e dopustiti povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe ako u roku od
osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u
prijanje stanje i ako istovremeno s molbom preda i albu. Isto e dopustiti sud i branitelju
okrivljenika koji u sluaju iz lanka 174. stavka 2. ovog Zakona nije iskoristio svoje pravo na
albu.
(2) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
lanak 93.
(1) O povratu u prijanje stanje odluuje sud koji je donio presudu ili rjeenje koje se pobija
albom.
(2) Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije doputena.
(3) Kad je podnesena alba protiv rjeenja kojim se ne doputa povrat u prijanje stanje, sud je
duan tu albu, zajedno sa albom protiv presude ili protiv rjeenja o primjeni odgojne mjere ili o
oduzimanju predmeta, te s odgovorom na albu i svim spisima, dostaviti viem sudu na
rjeavanje.
lanak 94.
Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje presude, odnosno rjeenja o
primjeni odgojne mjere ili o oduzimanju predmeta, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe
donijeti odluku da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi.

Glava IX. MJERE OSIGURANJA PRISUTNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE

MJERE OPREZA
 1. Zajednika odredba

lanak 95. (NN 145/13)

(1) Sud i druga dravna tijela pri odluivanju o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika i
drugim mjerama opreza po slubenoj dunosti paze da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista
svrha moe postii blaom mjerom.
(2) Sud i druga dravna tijela po slubenoj e dunosti ukinuti mjere iz stavka 1. ovog lanka, ili
ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su
nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom.

2. Poziv okrivljeniku

lanak 96.
Prisutnost okrivljenika pri obavljanju radnji u kaznenom postupku osigurava se njegovim
pozivanjem. Poziv okrivljeniku upuuje se prema lanku 175. ovog Zakona.

3. Dovoenje

lanak 97. (NN143/12, 145/13)

(1) Dovedbeni nalog izdaje sud:
1) ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru,
2) ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda,
3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik
izbjegava primiti poziv,
4) u sluaju iz lanka 129. stavka 2. ovog Zakona.
(2) O izdavanju dovedbenog naloga sud odluuje u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva.
(3) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba
dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na
teret uz navoenje odredaba Kaznenog zakona, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni
peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog.
(4) Dovedbeni nalog iznimno, pod uvjetima iz lanka 208. stavka 3. ovog Zakona, moe izdati
policija. Dovedbeni nalog mora imati sadraj iz stavka 3. ovog lanka.
(5) Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga, predaje nalog
okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno.
(6) Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika kojem
treba uruiti poziv prema lanku 169. stavku 3. ovog Zakona. O predaji poziva sastavit e se
slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje poziva ili razloga odbijanja
primitka te vremena naputanja slubenih prostorija.

4. Mjere opreza

lanak 98. (NN 76/09, 145/13)

(1) U sluaju kad postoje okolnosti iz lanka 123. ovog Zakona zbog kojih je mogue odrediti
istrani zatvor ili je taj zatvor ve odreen, sud i dravni odvjetnik e, ako se ista svrha moe
ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie takvih mjera.
Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja izreene mjere, ona zamijeniti
istranim zatvorom.
(2) Mjere opreza jesu:
1) zabrana naputanja boravita,
2) zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
3) obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu,
4) zabrana pribliavanja odreenoj osobi,
5) zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom,
6) zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti,
7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice,
8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom,
9) zabrana uhoenja ili uznemiravanja rtve ili druge osobe,
10) udaljenje iz doma.
(3) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti dom te pravo na
nesmetane veze s ukuanima, branim ili izvanbranim drugom, roditeljima, djecom,
posvojenikom ili posvojiteljem, osim ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog na
tetu neke od tih osoba. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti moe obuhvatiti i zakonitu
profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog u okviru te
djelatnosti.
(4) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na nesmetano komuniciranje s
braniteljem.
(5) Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja optunice
mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik, a sudac istrage kad
odluuje o istranom zatvoru. Nakon podizanja optunice pa do pravomonosti presude, te mjere
odreuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak. Dravni odvjetnik ili sudac istrage
koji je mjeru odredio nadlean je za njezino produljenje ili ukidanje.
(6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti presude.
Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. Svaka dva mjeseca,
raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o mjeri opreza, tijelo koje je odredilo
mjeru opreza prije podizanja optunice odnosno sud koji vodi postupak, ispitat e po slubenoj
dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako vie nije
potrebna. Ako je mjera opreza odreena kao uvjet jamstva, kontrola produljenja mjere nee se
provoditi.
(7) Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu izjaviti
albu, koja ne zadrava izvrenje mjere. O albi do podizanja optunice odluuje sudac istrage
odnosno izvanraspravno vijee.
lanak 99. (NN 145/13)
(1) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabrane naputanja boravita, nadleno tijelo e
odrediti mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se
ne smije udaljavati.
(2) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
nadleno tijelo e odrediti mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije
pribliiti.
(3) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza obvezom okrivljenika da se redovito javlja odreenoj
osobi ili dravnom tijelu, nadleno tijelo e odrediti slubenu osobu kojoj se okrivljenik mora
javljati, rok u kojemu se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju okrivljenika.
(4) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom pribliavanja odreenoj osobi, nadleno tijelo
e odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljenik ne smije pribliiti odreenoj osobi.
(5) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom uspostavljanja ili odravanja veze s
odreenom osobom, nadleno tijelo e zabraniti uspostavljanje ili odravanje izravne ili neizravne
veze s odreenom osobom.
(6) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom poduzimanja odreene poslovne aktivnosti,
nadleno tijelo e potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti.
(7) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza privremenim oduzimanjem putne i druge isprave za
prijelaz dravne granice, nadleno tijelo navest e osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu,
broj i datum izdavanja.
(8) U rjeenju kojim se nalae mjera opreza privremenim oduzimanjem dozvole za upravljanje
motornim vozilom, nadleno tijelo navest e podatke o toj dozvoli.
(9) U rjeenju kojim se nalae mjera opreza zabrane uznemiravanja ili uhoenja rtve ili druge
osobe nadleno tijelo zabranit e uznemiravanje ili uhoenje odreene osobe.
(10) U rjeenju kojim se nalae mjera opreza udaljenje iz doma nadleno tijelo odredit e adresu
doma iz kojeg se okrivljenik udaljuje.
lanak 100. (NN 145/13)
(1) Rjeenje kojim nalae mjeru opreza nadleno tijelo dostavlja i tijelu koje izvrava mjeru
opreza.
(2) Mjeru opreza zabrane naputanja boravita, zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili
podruja, zabrane pribliavanja odreenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili odravanja veze s
odreenom osobom, privremenog oduzimanja putne i druge isprave za prijelaz dravne granice,
zabrane uznemiravanja ili uhoenja rtve ili druge osobe, udaljenja iz doma te privremenog
oduzimanja dozvole za upravljanje motornim vozilom koju je odredio sud ili dravni odvjetnik,
izvrava policija.
(3) Mjeru opreza obveze okrivljenika da se povremeno javlja odreenoj osobi ili dravnom tijelu
izvrava policija ili drugo dravno tijelo oznaeno u rjeenju kojemu se okrivljenik mora javljati.
(4) Mjeru opreza zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvrava tijelo nadleno za nadzor nad
poslovnom aktivnosti.
(5) Rjeenje kojim se nalae mjera opreza kod kaznenih djela kaznenopravne zatite djece
dostavlja se i nadlenom tijelu socijalne skrbi prema mjestu boravita djeteta.
(6) Ministar nadlean za pravosue, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za unutarnje
poslove i ministra nadlenog za obranu, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja mjera
opreza.
8. Pravilnik o nainu izvravanja mjera opreza

lanak 101.
(1) Tijelo koje je naloilo mjeru opreza moe naloiti provjeru njezinog izvravanja i zatraiti
izvjee od policije ili drugog tijela koje ju izvrava. Tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah e
provesti naloene provjere i odmah o tome obavijestiti nadleno tijelo.
(2) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naloene mjerom opreza,
tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah obavjetava nadleno tijelo.
(3) Osobi razliitoj od okrivljenika sudac istrage moe posebnim rjeenjem zabraniti aktivnosti
kojima se naruavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rjeenju,
kaznit e se novanom kaznom do 50.000,00 kuna.

5. Jamstvo

lanak 102. (NN 76/09, 143/12)

(1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 4. ovog
Zakona, moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik
obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite, da nee ometati kazneni
postupak i da nee poiniti novo kazneno djelo.
(2) U rjeenju o odreivanju istranog zatvora, sud moe odrediti visinu jamstva koje moe
zamijeniti istrani zatvor. Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na
teinu kaznenog djela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika.
(3) Ako ocijeni da jamstvo ne moe zamijeniti istrani zatvor sud e navesti okolnosti zbog kojih
nalazi da je iskljuena zamjena istranog zatvora jamstvom.
(4) Uz jamstvo sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva.
lanak 103. (NN 145/13)
(1) Sud e rjeenjem odrediti visinu jamstva i oblik polaganja jamevine, a koja se moe sastojati
u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina vee
vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na
nekretnine osobe koja daje jamstvo.
(2) Protiv odluke o visini jamstva i obliku polaganja jamevine stranke imaju pravo albe u roku
od tri dana. Nakon to rjeenje o jamstvu postane pravomono te okrivljenik dade obeanje iz
lanka 102. stavka 1. ovog Zakona, a jamevina bude poloena, sud e donijeti rjeenje o
ukidanju istranog zatvora u kojem e navesti osnovu zbog koje je protiv okrivljenika bio odreen
istrani zatvor i uvjete kojih se okrivljenik mora pridravati.
(3) Nakon to rjeenje o ukidanju istranog zatvora postane pravomono sud e pravomono
rjeenje o jamstvu dostaviti policiji radi postupanja u smislu lanka 104. stavka 1. ovog Zakona.
Tako e sud postupiti i kada okrivljeniku odobri naputanje boravita.
lanak 104. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Policija nadzire postupa li okrivljenik u skladu s uvjetima odreenima rjeenjem o jamstvu. O
okolnostima koje upuuju na mogunost okrivljenikovog krenja uvjeta jamstva policija odmah
obavjetava nadlenog dravnog odvjetnika i sud.
(2) Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o jamstvu, rjeenjem e se odrediti naplata
iznosa jamstva u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor.
lanak 105. (NN 143/12, 145/13)
(1) Visina jamstva i oblik polaganja jamevine mogu se izmijeniti rjeenjem ako to opravdavaju
naknadno utvrene okolnosti.
(2) Ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za odmjeravanje visine jamstva
ili oblika polaganja jamevine, ili ako se utvrdi postojanje razloga za istrani zatvor razliitih od
onih zbog kojih je bio odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a dano jamstvo nije
primjereno novim okolnostima, protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor, a nakon
zatvaranja okrivljenika, jamstvo e se ukinuti, poloena jamevina vratiti, a hipoteka obrisati. Tim
rjeenjem moe se odrediti nova visina jamstva i oblik polaganja jamevine koje bi zamijenilo
istrani zatvor.
(3) Ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o
jamstvu, na prijedlog dravnog odvjetnika, moe se odrediti istrani zatvor protiv okrivljenika, a
jamstvo e se ukinuti te e se jamevina vratiti osobi koja ju je dala.
(4) Jamstvo se ukida i kad kazneni postupak pravomono zavri rjeenjem o obustavi postupka ili
presudom.
(5) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo se ukida kad osuenik stupi na izdravanje
kazne.

6. Uhienje

lanak 106. (NN 143/12)

(1) Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu koje se progoni po slubenoj
dunosti i o tome mora odmah obavijestiti policiju. Osoba sprijeena u bijegu moe se zadrati do
dolaska policije kojoj e biti predana.
(2) Zateena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno
osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da
je poinila kazneno djelo.
lanak 107. (NN 80/11)
Policija je ovlatena uhititi:
1) osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog te rjeenje o pritvoru ili istranom zatvoru,
2) osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se progoni po
slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora iz lanka 123.
ovog Zakona,
3) osobu zateenu u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti.
lanak 108. (NN 76/09, 145/13)
(1) Prilikom uhienja uhieniku se mora odmah predati pisana pouka o pravima iz lanka 108.a
stavka 1. ovog Zakona. Ako se pisana pouka nije mogla predati, policija mora uhienika odmah
upoznati na njemu razumljiv nain s pravima iz lanka 7. stavka 2. toke 1. do 4. ovog Zakona
osim ako pouku nije sposoban shvatiti ili postoji opasnost za ivot ili tijelo.
(2) Ako pisana pouka iz lanka 108.a stavka 1. ovog Zakona nije predana uhieniku prilikom
uhienja, uruit e mu se odmah po dolasku u slubene prostorije policije. Ako uhienik ne moe
proitati pouku postupit e se na nain propisan u lanku 8. stavku 5. ovog Zakona.
(3) Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti proitan i uruen
uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije mogue.
(4) Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju ovlauje posebni zakon.
(5) O uhienju e policija odmah obavijestiti:
1) dravnog odvjetnika,
2) osobe iz lanka 108.a stavka 1. toke 3., 5. i 6. na zahtjev uhienika,
3) nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih
lanova obitelji uhienika o kojima se on brine,
4) skrbnika ako je uhienik lien poslovne sposobnosti.
(6) Nakon predaje pouke policija e pitati uhienika je li razumio pouku o pravima te ga pouiti o
njegovim pravima ako je to potrebno.
(7) Uhienik iz lanka 107. toke 2. i 3. ovog Zakona ima pravo slobodno, neometano i bez
nadzora razgovarati s braniteljem u trajanju do trideset minuta, osim u sluaju iz lanka 75.
stavka 2. ovog Zakona. Ako uhienik nema izabranog branitelja ili on ne moe doi, mora mu se
omoguiti da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore.
lanak 108.a (NN 145/13)
(1) Pouka o pravima uhienika sadri obavijest o:
1) razlozima uhienja,
2) pravu da nije duan iskazivati,
3) pravu na branitelja po vlastitom izboru ili na branitelja postavljenog s liste deurnih odvjetnika,
4) pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
5) pravu da se na njegov zahtjev o uhienju izvijesti obitelj ili druga osoba koju on odredi,
6) pravu stranog dravljanina da e na njegov zahtjev o uhienju biti obavijeteno nadleno
konzularno tijelo ili veleposlanstvo te e mu se s njima omoguiti kontakt (lanak 116. ovog
Zakona),
7) pravu na uvid u spis predmeta sukladno odredbama ovog Zakona,
8) pravu na hitnu medicinsku pomo,
9) tome da lienje slobode od trenutka uhienja do dovoenja sucu istrage moe trajati najdulje
48 sati, a za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine najdulje 36 sati.
(2) Uhienik ima pravo zadrati pouku o pravima za vrijeme lienja slobode.
lanak 108.b (NN 145/13)
(1) Ako postoji opasnost za ivot ili imovinu veeg opsega, opasnost poinjenja novog kaznenog
djela za koje je propisana kazna zatvora tea od pet godina, ili opasnost da e se sakriti ili unititi
dokazi dravni odvjetnik moe naloiti policiji odgodu obavjetavanja osoba iz lanka 108.a
stavka 1. toke 3. i 5. dok postoje razlozi, a najdue 12 sati od trenutka uhienja.
(2) Za to vrijeme od uhienika se ne mogu prikupljati obavijesti niti prema njemu poduzimati
druge radnje, osim radnje utvrivanja istovjetnosti iz lanka 211. stavka 1. i 3. ovog Zakona te
pretrage osobe u sluaju iz lanka 246. stavka 4. ovog Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka u izvjeu o uhienju i dovoenju priloit e se nalog
dravnog odvjetnika u kojem e se navesti konkretni razlozi odgode davanja obavijesti.
lanak 109. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Policijski slubenik mora uhienika u roku navedenom u stavku 2. ovog lanka dovesti u
pritvorsku policijsku jedinicu odreenu posebnim zakonom i predati pritvorskom nadzorniku ili ga
pustiti na slobodu. Zakanjenje se mora posebno obrazloiti.
(2) Rok u kojem uhienik mora biti doveden u pritvorsku jedinicu i predan pritvorskom
nadzorniku ili puten na slobodu tee od trenutka uhienja, a iznosi dvadeset i etiri sata, a za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine dvanaest sati.
(3) Pritvorski nadzornik e sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke uhienika prema
lanku 272. stavku 1. ovog Zakona. Podaci o uhieniku, trenutku i razlozima uhienja se unose u
evidenciju uhienih osoba u Informacijskom sustavu ministarstva nadlenog za unutarnje
poslove, odmah po dovoenju uhienika.
(4) Pritvorski nadzornik obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu uhienika. Obavijest
se unosi u pritvorski zapisnik uhienika.
(5) Pritvorski nadzornik e sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhienika. Ako se
radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i oduzete predmete predat e
dravnom odvjetniku posebno pazei da se predmeti ne unite ili ne ugrozi njihova uporaba u
dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i policijskom slubeniku koji
je doveo uhienika.
(6) Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije esnaest sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do
jedne godine najkasnije dvanaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.
(7) Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:
1) ako to naloi dravni odvjetnik,
2) ako uhienik nije ispitan u roku iz stavka 6. ovog lanka,
3) ako je pritvor ukinut.
O putanju uhienika i pritvorenika na slobodu pritvorski nadzornik e unijeti biljeku u zapisnik i
evidenciju iz stavka 3. ovog lanka.
(8) O putanju uhienika na slobodu u sluajevima iz stavka 7. toke 2) ovoga lanka, pritvorski
nadzornik e odmah obavijestiti vieg dravnog odvjetnika.
lanak 110.
(1) Pritvorski nadzornik nalae pretragu uhienika prilikom njegova dovoenja u pritvorsku
policijsku jedinicu. Prema potrebi naloit e lijeniki pregled uhienika.
(2) Predmeti i tragovi koji bi mogli posluiti kao dokaz ili koji mogu posluiti za ugroavanje
sigurnosti ili ugroavanje tijeka postupka, privremeno e se oduzeti uz potvrdu.
lanak 111. (NN 145/13)
(1) Pritvorski nadzornik e provjeriti da li je dovedeni uhienik primio i razumio pouku o pravima
iz lanka 108.a stavka 1. ovog Zakona.
(2) Pritvorski nadzornik e uhieniku koji je strani dravljanin priopiti da ima pravo na
komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje drave.
(3) Ako je uhienik strani dravljanin, a Republika Hrvatska s njegovom dravom ima
meunarodni ugovor prema kojem je propisano uzajamno obavjetavanje o uhienju, odmah e
se obavijestiti nadleno tijelo strane drave, osim ako je uhienik izbjeglica iz rasnih, nacionalnih,
politikih ili vjerskih razloga, ili ako trai politiki azil i protivi se takvom obavjetavanju.
(4) Pritvorski nadzornik u pritvorski zapisnik unosi zabiljeku o poukama koje su uhieniku
priopene prema odredbama ovog Zakona te o njegovim zahtjevima u skladu s odredbama ovog
lanka. Zabiljeku potpisuje i uhienik.
(5) Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o prijamu i postupanju s uhienikom i
pritvorenikom u pritvorskoj policijskoj jedinici.
7. Pravilnik o prijamu i postupanju s uhienikom i pritvorenikom te o Evidenciji
pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici

7. Pritvor

lanak 112. (NN 76/09, 80/11, 143/12, 145/13)

(1) Dravni odvjetnik pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika ako
utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni
postupak pokree po slubenoj dunosti, a postoje neki od razloga za istrani zatvor iz lanka
123. stavka 1. toke 1. 4. ovog Zakona, a pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti,
provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.
(2) Ako se za vrijeme uhienja ustanovi postojanje osnova sumnje da je uhienik poinio drugo
kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti, ne moe biti ponovno
uhien ve dravni odvjetnik moe protiv njega odrediti pritvor.
(3) Dravni odvjetnik je duan odmah po primitku obavijesti iz lanka 109. stavka 4. ovog Zakona
naloiti pritvorskom nadzorniku da zadri uhienika ili mu naloiti da ga pusti na slobodu.
(4) Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje sudac
istrage u roku od osam sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(5) Pritvor iz stavka 1. i 2. ovog lanka moe trajati najdulje etrdeset i osam sati od trenutka
uhienja, osim za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, kada pritvor
iz stavka 1. i 2. ovog lanka moe trajati najdulje trideset i est sati od trenutka uhienja. Na
prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za
daljnjih trideset est sati ako je to nuno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je
propisana kazna zatvora od pet godina ili tea. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora
pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati.
alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik.
(6) Pritvor e se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je odreen.
(7) Dravni odvjetnik nakon to je ispitao uhienika moe pisanim nalogom naloiti policiji da
najkasnije u roku od etrdeset i osam sati od trenutka uhienja, odnosno trideset i est sati od
trenutka uhienja za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, dovede
uhienika sucu istrage radi postupanja prema lanku 118. ovog Zakona. U tom sluaju dravni
odvjetnik ne donosi rjeenje o pritvoru.
(8) Ako u rokovima iz stavka 5. ovog lanka protiv uhienika nije odreen pritvor ili uhienik nije
doveden sucu istrage prema stavcima 5. i 7. ovog lanka, ima se pustiti na slobodu.
lanak 113. (NN 76/09)
(1) Brisan.
(2) Brisan.
(3) Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj
policijskoj jedinici.
7. Pravilnik o prijamu i postupanju s uhienikom i pritvorenikom te o Evidenciji
pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici
lanak 114.
Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovarati s braniteljem, osim u
sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavak 2. ovog Zakona.
lanak 115.
(1) Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od
najmanje osam sati u svakih dvadeset etiri sata.
(2) Pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomo i njegu pritvorenika.
lanak 116.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s meunarodnim pravom, posjeivati svoje
dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju branitelja.
lanak 117.
Policija moe radi utvrivanja istovjetnosti uhienika postupiti prema lanku 211. ovog Zakona.
lanak 118. (NN 80/11, 145/13)
(1) Po nalogu dravnog odvjetnika policija e pritvorenika kod kojeg postoje razlozi za
odreivanje istranog zatvora prije isteka roka za pritvor iz lanka 112. stavka 5. ovog Zakona, ili
u roku iz lanka 112. stavka 7. ovog Zakona, dovesti sucu istrage radi odravanja roita za
odreivanje istranog zatvora ili putanja na slobodu. Pritvorski nadzornik prethodno dostavlja
pritvorski zapisnik dravnom odvjetniku, a na zahtjev suca istrage ili dravnog odvjetnika i
zapisnike, predmete i druge podatke o radnjama poduzetim prema lanku 110. ovog Zakona.
Dravni odvjetnik mora biti prisutan na tom roitu.
(2) Na temelju naloga suca istrage pritvorenik e se zadrati u pritvoru do odravanja roita za
odluivanje o istranom zatvoru, a najdulje dvanaest sati, od trenutka dovoenja sucu istrage.
(3) Brisan.

8. Istrani zatvor u domu

lanak 119. (NN 76/09, 143/12)

(1) Kad postoje okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 1. do 4. ovog Zakona, sud moe odrediti
istrani zatvor u domu protiv trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju
ili bitno oteavaju kretanje, osobe koja je navrila 70 godina ivota te u onim sluajevima kada to
sud ocijeni iznimno opravdanim, ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana
okrivljeniku da se udaljuje iz doma.
(2) Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od okrivljenika pisanu suglasnost
punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora iz
stavka 3. ovog lanka.
(3) Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma. Tim
rjeenjem sud moe odrediti primjenu tehnikih sredstava nadzora kojim se osigurava provoenje
istranog zatvora u domu. Prema potrebi, sud moe naloiti mjeru opreza.
(4) Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za odreeno vrijeme
udalji iz doma ako:
1) je to neophodno potrebno radi lijeenja osobe, ili
2) to nalau posebne okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje
ili imovinu.
(5) Ako se osoba u istranom zatvoru u domu udalji iz doma protivno zabrani suda, ili na drugi
nain ometa provoenje istranog zatvora u domu, protiv te osobe odredit e se istrani zatvor.
O tome e se osoba upozoriti u rjeenju o odreivanju istranog zatvora u domu.
11. Rjeenje o utvrivanju cijena posebnih trokova nastalih radom Ministarstva
unutarnjih poslova
lanak 120.
Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, na istrani zatvor u domu se odgovarajue
primjenjuju odredbe o istranom zatvoru.
lanak 121. (NN 76/09, 80/11, 143/12)
(1) Istrani zatvor u domu nadzire policija na ijem se podruju izvrava.
(2) U prostoru istranog zatvora u domu policija ima ovlasti propisane ovim Zakonom (lanak
135. do 143.) i drugim propisima.
(3) Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji i izvravanju istranog
zatvora u domu.
21. Pravilnik o nainu provedbe nadzora izvravanja istranog zatvora u domu
 9. Istrani zatvor

a) Ope odredbe o istranom zatvoru

lanak 122.
(1) im prestanu razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen, on se mora ukinuti i zatvorenika se
mora pustiti na slobodu.
(2) Pri odluivanju o istranom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, vodit e se posebno rauna
o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima
raspolae sud, moe oekivati u postupku i potrebe odreivanja i trajanja istranog zatvora.
Protiv trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju
kretanje te osobe koja je navrila 70 godina ivota, istrani zatvor se, moe iznimno odrediti.
(3) U predmetu u kojemu je odreen istrani zatvor postupa se osobito urno (lanak 11. stavak
2.).
b) Osnove za odreivanje istranog zatvora
lanak 123. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Istrani zatvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila
kazneno djelo i ako:
1) je u bijegu ili osobite okolnosti upuuju na opasnost da e pobjei (krije se, ne moe se
utvrditi njezina istovjetnost i slino),
2) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili
tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke,
vjetake, sudionike ili prikrivae,
3) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano
kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu
zatvora od pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti,
4) je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti poinjenja kaznenog djela posebno
teke,
5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu.
(2) Pri izricanju presude uvijek e se odrediti ili produljiti istrani zatvor protiv okrivljenika kojem
je izreena kazna zatvora od pet godina ili tea kazna.
(3) Ako je prvostupanjskom presudom izreena kazna zatvora do pet godina, istrani zatvor se
nakon izricanja presude ne moe odrediti ili produljiti po stavku 1. toki 4. ovog lanka.
(4) Istrani zatvor se, usprkos postojanju okolnosti iz stavka 1. ovog lanka, nee odrediti ili
produljiti ako je ve isteklo najdulje vrijeme trajanja istranog zatvora (lanak 133.).
c) Rjeenje o odreivanju i produljenju istranog zatvora
lanak 124. (NN 76/09, 143/12)
(1) Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem nadlenog suda.
(2) Izreka rjeenja o istranom zatvoru sadri, osim podataka iz lanka 272. stavka 1. ovog
Zakona, i:
1) ako se provodi istraga, naznaku rjeenja o provoenju istrage povodom kojega je doneseno
rjeenje o istranom zatvoru,
2) zakonsku osnovu za istrani zatvor,
3) rok na koji je odreen istrani zatvor,
4) odredbu o uraunavanju vremena za koje je osoba koja se zatvara bila liena slobode prije
donoenja rjeenja o istranom zatvoru s naznakom trenutka uhienja,
5) visinu jamstva i oblik polaganja jamevine koji mogu zamijeniti istrani zatvor.
(3) U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se odreeno i potpuno izloiti injenice i
dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo i
razloga iz lanka 123. stavka 1. ovog Zakona, razloga zbog kojih sud smatra da se svrha
istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine jamstva.
(4) Rjeenje o odreivanju istranog zatvora predaje se zatvoreniku odmah po zatvaranju.
Primitak rjeenja i trenutak primitka zatvorenik potvruje potpisom.
d) Ukidanje istranog zatvora i opoziv rjeenja o istranom zatvoru
lanak 125. (NN 76/09, 143/12)
(1) Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu:
1) im su prestali razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen ili produljen,
2) ako daljnji istrani zatvor ne bi bio u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela,
3) ako se ista svrha moe ostvariti drugom blaom mjerom,
4) kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik,
5) ako dravni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti viem dravnom odvjetniku neopravdano u
zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku,
6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba odbija ili je
okrivljeniku izreena novana kazna, rad za ope dobro na slobodi, uvjetna osuda ili sudska
opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju istranog
zatvora,
7) kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora,
8) kad je istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 2. ovog Zakona, ako je
okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, ili im budu prikupljeni, odnosno izvedeni
dokazi zbog ijeg je osiguranja taj zatvor odreen, a najkasnije do zavretka rasprave.
(2) Prije ukidanja istranog zatvora na temelju lanka 123. stavak 1. toka 3. ovog Zakona,
obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela.
(3) Prije donoenja odluke o ukidanju istranog zatvora odreenog na temelju stavka 1. toke 5.,
sud e obavijestiti vieg dravnog odvjetnika o nepravovremenom poduzimanju radnji i odrediti
rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka nije radnja poduzeta, postupit e se
prema stavku 1. toki 5. ovog lanka.
lanak 126.
Sud koji je odredio ili produljio istrani zatvor rjeenjem e opozvati odluku o istranom zatvoru,
ako nakon njezinog donoenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje razlozi zbog
kojih je istrani zatvor bio odreen ili zakonski uvjeti za njegovo odreivanje. Ako je za
okrivljenikom bila raspisana tjeralica, sud e nakon pravomonosti rjeenja o opozivu naloiti
njezino povlaenje.
e) Sudbena vlast nadlena za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora
lanak 127. (NN 76/09)
(1) Istrani zatvor do podnoenja optunice odreuje sudac istrage na prijedlog dravnog
odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti.
(2) O prijedlogu dravnog odvjetnika da se odredi istrani zatvor, sudac istrage odluuje odmah,
a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnoenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne sloi s
prijedlogom dravnog odvjetnika za odreivanje istranog zatvora, donosi rjeenje kojim se
prijedlog odbija te ako je okrivljenik u pritvoru naloit e da se odmah pusti na slobodu. Protiv
tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje
vijee u roku od etrdeset i osam sati.
(3) Ako to drugo nije propisano posebnim zakonom, prije podnoenja optunice, o produljenju
istranog zatvora odluuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika.
(4) Nakon podnoenja optunice, istrani zatvor do potvrivanja optunice odreuje, produljuje i
ukida optuno vijee. Nakon potvrivanja optunice, do pravomonosti presude, istrani zatvor
odreuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijee, osim u sluaju
iz stavka 5. ovog lanka.
(5) Kad odluuje o albi protiv presude, istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida vijee koje
odluuje o albi.
(6) Kad sud koji, odluujui o izvanrednim pravnim lijekovima, ukine pobijanu presudu i predmet
vrati na ponovni postupak, odredit e istrani zatvor ako postoje razlozi iz lanka 123. ovog
Zakona, a nisu protekli rokovi iz lanka 130. i 133. ovog Zakona.
lanak 128.
Nakon predaje optunice, a do pravomonosti presude, okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu
predloiti ukidanje istranog zatvora. O prijedlogu odluuje rjeenjem sud koji vodi postupak.
Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istranog zatvora alba nije doputena.
f) Roite za odluivanje o istranom zatvoru
lanak 129. (NN 76/09, 80/11, 143/12)
(1) O odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora odluuje sud na nejavnom usmenom
roitu. Ako dravni odvjetnik predlae ukidanje istranog zatvora sud e odmah po primitku
prijedloga o ukidanju istranog zatvora, rjeenjem ukinuti istrani zatvor bez odreivanja i
provoenja roita. Protiv tog rjeenja alba nije doputena.
(2) Na roite iz stavka 1. ovog lanka pozivaju se dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj
okrivljenika. Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj moraju o roitu biti obavijeteni u
primjerenom roku. Okrivljenik koji je lien slobode, a eli prisustvovati roitu, bit e na roite
doveden. Vlastoruno potpisana izjava okrivljenika da ne eli prisustvovati roitu bit e
dostavljena sudu do odravanja sjednice. Okrivljenik lien slobode koji je raspravno nesposoban
ili zbog teko naruenog zdravstvenog stanja nije u mogunosti sudjelovati na roitu, nee biti
doveden. Sud moe odluiti da okrivljenik, koji na to pristane, sudjeluje na roitu iz stavka 1.
ovog lanka putem zatvorenog tehnikog ureaja za vezu na daljinu (audio-video ureaj). Ako
drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 118. stavak 1.), sjednica vijea odrat e se i ako
uredno pozvani dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako okrivljenik ili
branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o tome
sud, ili zbog toga jer mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti.
(3) Obje stranke e na roitu izloiti svoja stajalita o istranom zatvoru, a prema potrebi i o
visini jamstva. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke
imaju pravo na odgovor. Sud odreuje koji e se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na
prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donoenje
odluke o istranom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati
primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Odluku
o istranom zatvoru sud usmeno objavljuje na zavretku roita.
(4) Na roitu za odluivanje o istranom zatvoru u istrazi dravni odvjetnik e prethodno suca
istrage obavijestiti o tijeku istrage radi ocjene pravovremenosti poduzimanja radnji.
(5) Ako sud donese odluku o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, pouit e okrivljenika o
pravu na albu i o pravu da predloi ukidanje istranog zatvora u skladu s odredbom lanka 128.
ovog Zakona.
(6) O roitu se sastavlja zapisnik koji se prilae spisu predmeta zajedno s rjeenjem kojim je
odlueno o istranom zatvoru.
(7) Sud i nakon donoenja rjeenja o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, kad odluuje o
bilo kojem pitanju, po slubenoj dunosti pazi postoje li razlozi za istrani zatvor.
g) Trajanje istranog zatvora
lanak 130. (NN 80/11, 145/13)
(1) Istrani zatvor odreen rjeenjem suca istrage ili vijea moe trajati najdulje mjesec dana od
dana lienja slobode.
(2) Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe produljiti istrani
zatvor i to prvi puta za jo najvie dva mjeseca, a zatim, za kaznena djela iz nadlenosti
upanijskog suda, ili kad je to propisano posebnim zakonom, za jo najvie tri mjeseca.
(3) Za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta, ako je istraga produljena, sudac istrage moe produljiti istrani zatvor za jo tri
mjeseca i jo jednom za najvie tri mjeseca. Sveukupni rok trajanja istranog zatvora do
podizanja optunice moe iznositi dvanaest mjeseci.
(4) Istekom roka na koji je istrani zatvor odreen, odnosno produljen ili istekom roka iz stavka
2. i 3. ovog lanka, zatvorenik se ima pustiti na slobodu.

lanak 131.
(1) Ako se u vrijeme podnoenja optunice sudu okrivljenik nalazi u istranom zatvoru, optuno
vijee e odmah, a najkasnije u roku od etrdeset i osam sati po podnoenju optunice odrati
roite iz lanka 129. ovog Zakona i odluiti o istranom zatvoru, te ga svojim rjeenjem produljiti
ili ukinuti.
(2) Nakon podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati do pravomonosti presude, a nakon
pravomonosti presude najdulje do pravomonosti rjeenja o upuivanju na izdravanje kazne
zatvora.
(3) U rjeenju o istranom zatvoru nakon podnoenja optunice ne odreuje se rok trajanja
istranog zatvora, ali e sud svaka dva mjeseca, do izricanja nepravomone presude, raunajui
od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o istranom zatvoru, ispitivati postoje li zakonski
uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora, te ga rjeenjem produljiti ili ukinuti. alba protiv
ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. Ako se okrivljenik u trenutku donoenja
nepravomone presude nalazi u istranom zatvoru, vijee e prilikom donoenja presude ispitati
postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora te e ga rjeenjem ukinuti ili
produljiti.
(4) Ukupno trajanje istranog zatvora do podizanja optunice, raunajui i vrijeme uhienja i
pritvora, ne moe prijei est mjeseci, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukije.
Nakon podnoenja nove optunice prema lanku 356. ovog Zakona primijenit e se odredbe
stavka 2. ovog lanka.
lanak 132.
Istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 5. ovog Zakona moe trajati najdulje
mjesec dana. Taj zatvor moe se ponovno odrediti iz iste osnove u istom trajanju, ako okrivljenik
i nakon ukidanja istranog zatvora dalje izbjegava dolazak na raspravu.
 lanak 133. (NN 145/13, 152/14)
(1) Do donoenje presude suda prvog stupnja istrani zatvor moe trajati najdulje:
1) dva mjeseca ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do jedne godine,
2) tri mjeseca ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri godine,
3) est mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do pet godina,
4) dvanaest mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do osam godina,
5) dvije godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina,
6) tri godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
(2) U predmetima za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta u kojima je istraga produljena, sveukupno trajanje istranog zatvora iz
stavka 1. ovog lanka produljuje se za vrijeme za koje je bila produljena istraga.
(3) U predmetima u kojima je donesena nepravomona presuda, ukupno trajanje istranog
zatvora do njezine pravomonosti produljuje se za jednu estinu u sluajevima iz stavka 1. toke
1. do 4. ovog lanka, a za jednu etvrtinu u sluajevima iz stavka 1. toke 5. i 6. ovog lanka.
(4) Kad je presuda ukinuta, a nakon to isteknu rokovi iz stavka 3. ovog lanka, u postupku za
kaznena djela iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka ukupno trajanje istranog zatvora iz stavka 1.
i 3. ovog lanka produljuje se za daljnjih tri mjeseca, za kaznena djela iz stavka 1. toke 3. i 4.
ovog lanka za daljnjih est mjeseci, a za kaznena djela iz stavka 1. toke 5. i 6. ovog lanka za
jo jednu godinu.
(5) Ako je protiv drugostupanjske presude doputena alba, ukupno trajanje istranog zatvora iz
stavka 1. i 3. ovog lanka, produljuje se za jo est mjeseci.
(6) Okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora
je postala pravomona, ostat e u tom zatvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje do
isteka trajanja izreene kazne.
h) alba protiv rjeenja o odreivanju, ukidanju ili produljenju istranog zatvora
lanak 134.
(1) albu protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor mogu podnijeti
okrivljenik, njegov branitelj i dravni odvjetnik u roku od tri dana. Protiv rjeenja vijea
drugostupanjskog suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor, alba nije
doputena, osim kad vijee tog suda odluujui prema lanku 127. stavku 5. ovog Zakona odredi
istrani zatvor okrivljeniku protiv kojega istrani zatvor nije bio odreen. O albi odluuje Vrhovni
sud u roku od tri dana.
(2) alba protiv rjeenja o odreivanju, produljenju ili ukidanju istranog zatvora ne zadrava
njegovo izvrenje.
i) Izvrenje istranog zatvora i postupanje sa zatvorenicima
lanak 135.
(1) Istrani zatvor se izvrava prema odredbama ovog Zakona i na njemu utemeljenih propisa.
(2) Okrivljenik protiv kojeg je odreen istrani zatvor iz osnova navedenih u lanku 551. stavku 1.
ovog Zakona, bit e odlukom upravitelja zatvora upuen u bolnicu za osobe liene slobode ili
odgovarajuu psihijatrijsku ustanovu koja je duna primiti okrivljenika i pruiti mu potrebnu
zdravstvenu skrb, uz sva prava koja okrivljenik ima prema odredbama ove Glave i drugih propisa
o izvravanju istranog zatvora.
(3) Na poslovima izvravanja istranog zatvora mogu raditi samo oni djelatnici ministarstva
nadlenog za pravosue koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu
propisima.
(4) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o zatvorima u kojima se izvrava istrani
zatvor, te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvravaju istrani zatvor.
lanak 136.
(1) Istrani zatvor se mora izvravati tako da se ne vrijea osobu i dostojanstvo zatvorenika.
Ovlateni djelatnici pravosudne policije i strae pri izvravanju istranog zatvora smiju upotrijebiti
prisilna sredstva samo pod zakonom odreenim uvjetima i na propisan nain, ako na drugi nain
nije mogue provesti mjere izvrenja istranog zatvora kojima zatvorenik prua aktivni ili pasivni
otpor.
(2) Zatvorenikova prava i slobode mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari
svrha radi kojeg je odreen istrani zatvor, sprijei bijeg zatvorenika i poinjenje kaznenog djela
te otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi.
(3) Uprava zatvora prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka tih podataka
sadrava:
1) podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizikom stanju,
2) podatke o primitku u istrani zatvor, trajanju, produljenju i ukinuu istranog zatvora,
3) podatke o radu koji zatvorenik obavlja,
4) podatke o ponaanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama,
5) druge podatke koje odreuje ministar nadlean za pravosue.
(4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka, pohranjuju se i uporabljuju dok traje istrani zatvor. Osim
sredinjoj evidenciji o zatvorenicima koju vodi ministarstvo nadleno za pravosue, ti se podaci
daju na pisani zahtjev tijelima kaznenog postupka i pojedincu na kojega se odnose.
(5) Ministar nadlean za pravosue donosi propis o evidenciji podataka iz stavka 4. ovog lanka.
5. Pravilnik o sredinjoj evidenciji, oevidniku i drugim evidencijama koje se vode za
zatvorenike kojima je odreen istrani zatvor
lanak 137.
Zatvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim
zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola. U pravilu,
zatvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora.
Zatvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno djelovati ili s
osobama s kojima bi druenje moglo tetno utjecati na voenje postupka.
lanak 138.
(1) Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od dvadeset etiri sata.
Osim toga, njima e se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje dva sata dnevno.
(2) Zatvorenik smije kod sebe imati predmete osobne uporabe, higijenske potreptine, o svom
troku nabavljati knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praenje javnih medija te imati
druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red.
Prilikom primitka u zatvor od zatvorenika e se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s
kaznenim djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj e se
uputi pohraniti i uvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik.
lanak 139.
(1) Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijea i pod njegovim nadzorom ili nadzorom
osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, njegovi srodnici,
a na njegov zahtjev, lijenik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga
mogla nastati teta za voenje postupka.
(2) Sudac istrage odnosno predsjednik vijea odobrit e konzularnom slubeniku strane zemlje
posjet zatvoreniku koji je dravljanin te zemlje, sukladno kunom redu zatvora.
(3) Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca
istrage, a nakon podignute optunice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijea.
Zatvoreniku se moe zabraniti odailjanje i primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i odailjanje
molbe, pritube ili albe.
(4) Zatvoreniku e sudac istrage, ili predsjednik vijea, odobriti da o svom troku sukladno
kunom redu pod nadzorom uprave zatvora, obavlja telefonske razgovore s odreenom osobom.
Uprava zatvora u tu svrhu zatvorenicima osigurava javni telefonski prikljuak koji zatvoreniku
omoguava telefoniranje najmanje jednom dnevno u primjerenom trajanju.
(5) Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez nadzora osim u
sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavka 2. ovog Zakona.
lanak 140. (NN 76/09)
(1) Za stegovne prijestupe zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik
vijea moe, na prijedlog upravitelja zatvora, izrei stegovnu kaznu ogranienja posjeta i
dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s
konzularnim slubenikom.
(2) Stegovni prijestupi su sve tee povrede koje se odnose na:
1) fizike napade na druge zatvorenike, djelatnike ili slubene osobe, odnosno njihovo vrijeanje,
2) izraivanje, primanje, unoenje, krijumarenje predmeta za napad ili bijeg,
3) unoenje u zatvor ili pripremanje u zatvoru opojnih sredstava ili alkohola,
4) unoenje u zatvor sredstava koja su protivna pravilima o izvravanju kazne zatvora,
5) povrede propisa o sigurnosti na radu, protupoarnoj zatiti te sprjeavanju posljedica prirodnih
nepogoda,
6) namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete,
7) nedolino ponaanje pred drugim zatvorenicima ili slubenim osobama.
(3) Protiv rjeenja o stegovnoj mjeri doputena je alba u roku od dvadeset etiri sata. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.
(4) Prisilne mjere prema zatvoreniku mogu se poduzeti u sluajevima koji su propisani pravilima o
policijskim ovlastima i o izvravanju kazne zatvora. O primjeni prisilnih mjera prema zatvoreniku
uprava zatvora bez odgode izvjeuje suca istrage, suca pojedinca ili predsjednika vijea.
lanak 141. (NN 76/09)
(1) Nadzor nad izvrenjem istranog zatvora obavlja predsjednik nadlenog suda.
(2) Predsjednik suda ili sudac kojega on odredi duan je najmanje jedanput tjedno obii
zatvorenike i ako je potrebno, i bez prisutnosti pravosudnog policajca, ispitati kako se zatvorenici
hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik suda, odnosno
sudac kojeg on odredi, duan je poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri
obilasku zatvora.
(3) Predsjednik suda i sudac istrage ili predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac pred kojim se
vodi postupak, neovisno o nadzoru iz stavka 2. ovog lanka, mogu u svako doba obilaziti
zatvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritube.
(4) Ako tijekom pregleda ili povodom pritube zatvorenika, sudac iz stavka 2. ovog lanka, utvrdi
da je istekao rok trajanja istranog zatvora odreen u rjeenju o istranom zatvoru ili da ne
postoji zakonita odluka o oduzimanju slobode, odmah e odrediti zatvorenikovo putanje na
slobodu.
(5) Zatvorenik koji smatra da mu se nezakonito prikrauje ili ograniava njegovo pravo, moe se
obratiti predsjedniku suda, koji e prema potrebi poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga lanka.
lanak 142.
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu u skladu s meunarodnim pravom, posjeivati svoje
dravljane koji su u istranom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju branitelja.
lanak 143.
Ministar nadlean za pravosue propisat e kuni red u zatvorima kojim e se poblie urediti
izvravanje istranog zatvora u skladu s odredbama ovog Zakona.
10. Pravilnik o kunom redu u zatvorima za izvravanje istranog zatvora

j) Oevidnik istranog zatvora

lanak 144. (NN 76/09)

(1) Ministarstvo nadleno za pravosue vodi evidenciju o osobama protiv kojih je odreen istrani
zatvor i koje su liene slobode na temelju rjeenja o istranom zatvora (oevidnik istranog
zatvora).
(2) Sud e svako rjeenje o odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora te o stavljanju
rjeenja o istranom zatvoru izvan snage dostaviti elektronskim putem ministarstvu nadlenom za
pravosue.
(3) Ministarstvo nadleno za pravosue osigurava stalnu dostupnost podataka iz oevidnika
istranog zatvora sudu i dravnom odvjetnitvu.
(4) Ministar nadlean za pravosue donosi propis o oevidniku istranog zatvora.
5. Pravilnik o sredinjoj evidenciji, oevidniku i drugim evidencijama koje se vode za
zatvorenike kojima je odreen istrani zatvor

Glava X. TROKOVI KAZNENOG POSTUPKA

lanak 145. (NN 80/11, 145/13)
(1) Trokovi kaznenog postupka su izdaci od zapoinjanja do njegova zavretka, izdaci za
dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka, te izdaci za pruanje pravne pomoi.
(2) Trokovi kaznenog postupka obuhvaaju:
1) trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe, trokove tehnikog snimanja, trokove
prepisivanja zvunih snimki i trokove oevida, trokove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela
spisa,
2) podvozne trokove okrivljenika,
3) izdatke za dovoenje okrivljenika ili uhiene osobe,
4) podvozne i putne trokove slubenih osoba,
5) trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi u pritvoru
ili istranom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te trokove poroaja,
6) paualnu svotu,
7) nagradu i nune izdatke branitelja, nune izdatke privatnog tuitelja i oteenika kao tuitelja i
njihovih zakonskih zastupnika te nagradu i nune izdatke njihovih opunomoenika,
8) nune izdatke oteenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nune izdatke njegova
opunomoenika.
(3) Paualna svota utvruje se u okviru svota odreenih posebnim propisom s obzirom na
sloenost i trajanje izvida i kaznenog postupka.
(4) Trokovi iz stavka 2. ovog lanka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz
dravnog prorauna, isplauju se iz sredstava tijela koje vodi postupak, a naplauju kasnije od
osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama ovog Zakona.
(5) Trokovi kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa naplauju se od osobe na iji se zahtjev
obavlja kopiranje ili snimanje, osim kada se ono obavlja na zahtjev branitelja po slubenoj
dunosti, u kojem sluaju se isplauju iz sredstava tijela koje vodi postupak, a o njima se
konano odluuje sukladno odredbama ovog Zakona.
(6) Trokovi za prevoenje na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom
odredaba Ustava i Zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog
jezika te trokovi usmenog i pisanog prevoenja okrivljeniku u smislu lanka 202. stavka 3. ovog
Zakona nee se naplaivati od osoba koje su prema odredbama ovog Zakona dune naknaditi
trokove kaznenog postupka.
(7) Opunomoenik koji nije odvjetnik nema pravo na nagradu, ve samo na nune izdatke.
lanak 146.
U presudi i rjeenju kojim se obustavlja kazneni postupak odluit e se tko e snositi trokove
postupka.
lanak 147.
(1) Okrivljenik, oteenik, oteenik kao tuitelj, privatni tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik,
opunomoenik, svjedok, vjetak, tuma i struna osoba bez obzira na ishod kaznenog postupka,
podmiruju trokove svog dovoenja, odgode dokazne radnje ili rasprave i druge trokove
postupka koje su prouzroili svojom krivnjom te razmjerni dio paualne svote.
(2) O trokovima iz stavka 1. ovog lanka, sud donosi posebno rjeenje.
lanak 148. (NN 145/13)
(1) Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi e mu naloiti da podmiri trokove kaznenog
postupka.
(2) Osoba koja je okrivljena za vie kaznenih djela nee se osuditi na naknadu trokova u svezi s
djelima za koja je osloboena optube ako se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
(3) U presudi kojom je vie okrivljenika proglaeno krivima sud e odrediti koliki e dio trokova
podmiriti svaki od njih, a ako to nije mogue, odluit e da svi okrivljenici solidarno podmire
trokove. Plaanje paualne svote odredit e se za svakog okrivljenika pojedinano.
(4) Ako nedostaju podaci o visini trokova, posebno rjeenje o visini trokova donijet e sudac
istrage, sudac pojedinac ili predsjednik vijea kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o
visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostave pravomone
presude ili rjeenja osobi koja ima pravo postaviti takav zahtjev.
(5) Kada je o trokovima kaznenog postupka odlueno posebnim rjeenjem, o albi protiv tog
rjeenja odluuje vijee iz lanka 19.b stavka 5., odnosno lanka 19.d stavka 3. ovog Zakona.
(6) Ako je imovinsko stanje osuenika u vrijeme izvrenja odluke o trokovima kaznenog
postupka takvo da bi plaanjem tih trokova bilo dovedeno u pitanje uzdravanje osuenika ili
osoba koje je on po zakonu duan uzdravati, predsjednik vijea moe, na obrazloeni zahtjev
osuenika, posebnim rjeenjem osloboditi ga dunosti naknade tih trokova. Osuenik uz zahtjev
mora priloiti dokaze o svom imovinskom stanju, stanju svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu
duan uzdravati odnosno osoba koje su po zakonu dune uzdravati njega iz kojih moraju biti
vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana, podaci i stanje o raunima u bankarskim i drugim
financijskim institucijama, vlasnitvo nad nekretninama, pokretninama i pravima, na kojima
temelji osnovanost zahtjeva. Zahtjev osuenika odgaa prisilnu naplatu trokova kaznenog
postupka.
lanak 148.a (NN 145/13)
Ako se deset godina od pravomonosti odluke o trokovima kaznenog postupka sazna da je
imovinsko stanje osuenika takvo da je u mogunosti u cijelosti ili djelomino naknaditi trokove
kaznenog postupka, ukljuujui i trokove postavljenog branitelja, predsjednik vijea, na prijedlog
dravnog odvjetnika, a nakon oitovanja osuenika o prijedlogu, posebnim e rjeenjem obvezati
osuenika na naknadu tih trokova u cijelosti ili djelomino. O albi protiv tog rjeenja odluuje
vijee iz lanka 19.b stavka 5., odnosno lanka 19.d stavka 3. ovog Zakona.
lanak 149.
(1) Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobaa
optube ili kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi
kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toke 1. do 5. ovog Zakona te nuni izdaci
okrivljenika i nuni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proraunskih sredstava, osim u
sluajevima odreenim u stavku 2. do 5. ovog lanka.
(2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu podmirit e trokove kaznenog postupka.
(3) Privatni tuitelj i oteenik kao tuitelj obvezni su naknaditi trokove kaznenog postupka iz
lanka 145. stavka 2. toke 1. do 6. ovog Zakona, nune izdatke okrivljenika te nune izdatke i
nagradu njegova branitelja ako je postupak zavren presudom kojom se okrivljenik oslobaa
optube, ili presudom kojom se optuba odbija, ili rjeenjem o obustavi postupka, osim ako je
postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se optuba odbija zbog smrti
okrivljenika ili zato to je nastupila zastara kaznenog progona zbog odugovlaenja postupka koje
se ne moe pripisati u krivnju oteenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja. Ako je postupak
obustavljen zbog odustajanja od tube ili kaznenog progona, okrivljenik i privatni tuitelj ili
oteenik kao tuitelj mogu se nagoditi o svojim meusobnim trokovima. Ako ima vie privatnih
tuitelja ili oteenika kao tuitelja, trokove e solidarno podnositi svi.
(4) Oteenik koji je odustao od prijedloga za kazneni progon pa zbog toga bude obustavljen
postupak, snosi trokove kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da e ih platiti.
(5) Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti, odluku o trokovima donijet e nadleni sud.
lanak 150. (NN 145/13)
(1) Nagradu i nune izdatke branitelja i opunomoenika privatnog tuitelja ili oteenika duna je
platiti zastupana osoba, bez obzira na to tko je prema odluci suda duan podmiriti trokove
kaznenog postupka, osim ako prema odredbama ovog Zakona nagrada i nuni izdaci branitelja
padaju na teret proraunskih sredstava. Ako je oteeniku kao tuitelju bio postavljen
opunomoenik, nagrada i nuni izdaci postavljenog opunomoenika isplatit e se iz proraunskih
sredstava.
lanak 151.
O dunosti plaanja trokova koji nastanu kod vieg suda odluuje konano taj sud prema
odredbama lanka 145. ovog Zakona.
lanak 152.
Ministar nadlean za pravosue donosi propise o naknadi trokova u kaznenom postupku.
13. Rjeenje o odreivanju paualnog iznosa za trokove kaznenog postupka

Glava XI. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV

lanak 153.
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog poinjenja kaznenog djela raspravit e se na
prijedlog ovlatenih osoba u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlaio taj
postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev se moe odnositi na zahtjev koji se moe podnijeti u parnici.
lanak 154.
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku moe podnijeti
osoba koja je ovlatena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.
(2) Kad prijedlog iz stavka 1. ovog lanka podnosi rtva kaznenog djela, navest e u prijedlogu je
li ostvarila naknadu ili podnijela zahtjev prema lanku 43. stavku 2. ovog Zakona.
lanak 155.
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tijelu
kojem se podnosi kaznena prijava ili sudu koji vodi postupak.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, moe se podnijeti najkasnije do zavretka dokaznog
postupka pred prvostupanjskim sudom.
(3) Osoba ovlatena na podnoenje prijedloga duna je odreeno naznaiti svoj zahtjev i
podnijeti dokaze.
(4) Ako ovlatena osoba nije stavila prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u
kaznenom postupku do podizanja optube, izvijestit e se da taj prijedlog moe staviti do
zavretka dokaznog postupka.
lanak 156.
(1) Ovlatena osoba (lanak 154.) moe do zavretka dokaznog postupka odustati od prijedloga
za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku i ostvarivati ga u parnici. U
sluaju odustajanja od prijedloga, takav se prijedlog ne moe ponovno staviti.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev nakon stavljenog prijedloga, a prije zavretka dokaznog
postupka preao po pravilima imovinskog prava na drugu osobu, pozvat e se ta osoba da se
oituje ostaje li pri prijedlogu. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatrat e se da je odustao od
stavljenog prijedloga.
lanak 157.
Tijelo koje vodi postupak ispitat e okrivljenika o injenicama navedenim u prijedlogu i ispitati
okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva.
lanak 158.
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.
(2) U presudi kojom okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi imovinskopravni
zahtjev u cijelosti ili mu moe imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomino, a za ostatak uputiti ga
u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za
djelomino presuenje, sud e oteenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.
(3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili
kad rjeenjem obustavi kazneni postupak, uputit e oteenika da imovinskopravni zahtjev moe
ostvarivati u parnici. Kad se sud proglasi nenadlenim, uputit e oteenika da imovinskopravni
zahtjev moe podnijeti u kaznenom postupku koji e poeti ili nastaviti nadleni sud.
lanak 159.
(1) Pravomonu presudu kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu moe sud u kaznenom
postupku izmijeniti samo povodom izvanrednog pravnog lijeka.
(2) Izvan tog sluaja, osuenik, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnici zahtijevati da
se pravomona presuda kaznenog suda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu
izmijeni, ako postoje uvjeti za obnovu postupka prema odredbama koje vae za parnini
postupak.
lanak 160.
(1) Na prijedlog ovlatene osobe mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede
za ovrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog
zbog poinjenja kaznenog djela.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka donosi u istrazi sudac istrage. Nakon podignute optunice
rjeenje donosi optuno vijee, a na raspravi sud koji vodi raspravu. alba na rjeenje o
privremenoj mjeri ne zadrava njegovo izvrenje.
lanak 161.
(1) Stvari koje nedvojbeno pripadaju oteeniku, a ne slue za utvrivanje injenice u kaznenom
postupku, predat e se oteeniku i prije zavretka postupka.
(2) Ako se vie oteenika spori o vlasnitvu stvari, uputit e se na parnicu, a sud e u kaznenom
postupku odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja.
(3) Stvari koje se imaju upotrijebiti za utvrivanje injenica oduzet e se privremeno i nakon
zavretka postupka vratiti vlasniku. Ako je takva stvar prijeko potrebna vlasniku, ona mu se moe
vratiti i prije zavretka postupka uz obvezu da je na zahtjev donese.
lanak 162.
(1) Ako oteenik ima zahtjev prema treoj osobi zato to se kod nje nalaze stvari pribavljene
kaznenim djelom ili zato to je ona zbog kaznenog djela dola do imovinske koristi, moe sud u
kaznenom postupku, na prijedlog ovlatene osobe, a prema odredbama koje vrijede za ovrni
postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema toj treoj osobi. Odredbe lanka 160.
stavka 2. ovog Zakona vrijede i u tom sluaju.
(2) U presudi kojom se okrivljenik proglaava krivim sud e ili ukinuti mjere iz stavka 1. ovog
lanka, ako ve prije toga nisu ukinute, ili e oteenika uputiti na parnicu, s tim da e se te
mjere ukinuti ako parnica ne bude pokrenuta u roku koji odredi sud.

Glava XII. ODLUKE, DOSTAVA, UVID U SPIS, KAZNENA EVIDENCIJA,

OSOBNI PODACI, PRONAENE I ODUZETE STVARI

1. Donoenje i proglaavanje odluka

lanak 163.
(1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naloga.
(2) Presudu donosi sud, a rjeenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom
postupku.
 lanak 164. NN 143/12)
(1) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za
nju glasovala veina lanova vijea.
(2) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti
se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
(3) Ako se glasovi razdijele na vie od dva mnijenja tako da niti jedno nema za sebe veinu
glasova, pitanja e se razdvojiti i glasovanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se
na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako da e se glasovi koji su za okrivljenika
najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna
veina.
(4) lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan
vijea koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini moe se
suzdrati od daljnjeg glasovanja. Ako ne glasuje, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za
okrivljenika najpovoljniji.
(5) Na zahtjev lana vijea koji je izdvojio glas, njegovo pisano obrazloenje izdvojenog glasa
priloit e se pisanoj odluci.
lanak 165. (NN 143/12)
(1) Pri odluivanju najprije se glasuje je li sud nadlean, je li potrebno dopuniti postupak te o
drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na
rjeavanje o glavnoj stvari.
(2) Pri odluivanju o glavnoj stvari najprije e se glasovati je li okrivljenik poinio kazneno djelo i
je li kriv za to kazneno djelo, a nakon toga glasovat e se o kazni i drugim mjerama propisanim
kaznenim zakonom, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim
pitanjima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je ista osoba optuena za vie kaznenih djela, glasovat e se o krivnji i kazni za svako
djelo, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva djela.
lanak 166.
(1) Vijeanje i glasovanje obavljaju se u nejavnom zasjedanju.
(2) U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasovanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i
zapisniar.
(3) Podaci o tijeku vijeanja i glasovanju su tajni, osim u sluaju iz lanka 164. stavka 5. ovog
Zakona.
lanak 167.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, odluke se priopuju osobama s pravnim interesom
usmenim proglaavanjem ako su prisutne, a dostavom ovjerenog prijepisa ako su odsutne.
(2) Ako je odluka usmeno proglaena, to e se naznaiti u zapisniku ili na spisu. Ako osoba koja
ima pravo albe izjavi da se nee aliti, ovjereni prijepis usmeno priopene odluke nee joj se
dostaviti, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Prijepisi odluka protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputom o pravu na albu.
lanak 168.
(1) Pisano rjeenje ili nalog moraju imati uvod i izreku, a rjeenje i obrazloenje.
(2) Uvod rjeenja ili naloga uvijek sadri:
1) naziv tijela,
2) ime, prezime i svojstvo slubene osobe koja je donijela odnosno osoba koje su donijele
rjeenje ili nalog,
3) ime i prezime zapisniara ako je odluka donesena u zasjedanju,
4) ime i prezime okrivljenika te identifikacijski broj graana,
5) kazneno djelo koje je predmet postupka,
6) datum donoenja rjeenja ili naloga.
(3) Izreka rjeenja ili naloga sadri zakonsku osnovu odluivanja i odluku.
(4) U obrazloenju rjeenja iznijet e se utvrene injenice i razlozi za primjenu zakonskih
odredaba.
(5) Rjeenja protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputom o pravu na albu.

2. Dostava

lanak 169. (NN 143/12)

(1) Odluke i dopisi (pozivi i druga pismena) dostavljaju se putem:
1) slubene osobe dravnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku,
2) pote,
3) javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadlenog za pravosue
ovlatena za poslove dostave u kaznenom postupku,
4) pretinaca kod suda,
5) telekomunikacijskim sredstvom.
(2) Dostava odluka, dopisa moe se obaviti i neposredno u tijelu kaznenog postupka ako se
primatelj tamo zatekne.
(3) U sluaju propisanim ovim Zakonom, policija na zahtjev suda ili dravnog odvjetnika pronalazi
osobe ija je adresa nepoznata i uruuje im poziv (lanak 97. stavak 6.).
(4) Ministar nadlean za pravosue propisuje uvjete koje mora ispunjavati organizacija za
obavljanje dostave iz stavka 1. ovog lanka i nadzire njihovu primjenu.
16. Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova dostave u kaznenom postupku
lanak 170. (NN 145/13)
(1) Tijelo koje je sastavilo odluku i dopis alje ga osobi kojoj je upuen (primatelj) na adresu
njezinog prebivalita ili boravita ili adresu zaposlenja, a moe se poslati i na drugu adresu na
kojoj se primatelj moe zatei.
(2) Odluka i dopisi dravnom tijelu dostavljaju se predajom u njegovu pisarnicu ili slanjem
telekomunikacijskim sredstvom.
(3) Odluke i dopisi odvjetnicima dostavljaju se i ulaganjem u pretince kod suda ili slanjem
telekomunikacijskim sredstvom.
(4) Na dostavu dopisa telekomunikacijskim sredstvom primjenjuju se odredbe lanka 79. ovog
Zakona.
(5) Odluke i dopisi upuen pravnoj osobi dostavlja se na adresu njezinog sjedita ili sjedita njene
podrunice.
(6) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije dopis se moe dostaviti i preko
njihova zapovjednitva ili voditelja ustrojstvene jedinice.
(7) Osobama kojima je oduzeta sloboda odluka i dopis se dostavlja u sudu ili preko uprave
ustanove u kojoj su smjetene.
(8) Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po meunarodnom pravu odluka i
dopis se dostavlja preko ministarstva nadlenog za vanjske poslove ako meunarodnim
ugovorima nije to drugo predvieno.
(9) Odluka i dopis dravljanima Republike Hrvatske u stranoj dravi, ako se ne primjenjuje
postupak propisan odredbama o meunarodnoj pravnoj pomoi, dostavlja se posredovanjem
diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj dravi, uz uvjet da se
strana drava ne protivi takvu nainu dostave. Ovlateni djelatnik diplomatskog ili konzularnog
poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavlja, ako je dopis uruen u samom poslanstvu, a ako
je dopis dostavljen potom, to potvruje na dostavnici.
(10) Osobama ukljuenima u program zatite svjedoka prema ovom Zakonu i drugim propisima
odluka i dopis se dostavlja preko tijela koje provodi zatitu.
lanak 171.
(1) Odluka i dopis se predaje neposredno osobi kojoj je upuen, koja je duna primiti ga. Ako se
ta osoba ne zatekne na adresi prebivalita ili boravita, dostavlja e ga predati kojem od njenih
odraslih lanova domainstva, koji su duni primiti dopis. Ako se oni ne zateknu u stanu, dopis e
se predati nadstojniku ili susjedu, ako oni na to pristanu. Time se smatra da je dopis dostavljen.
(2) Ako se odluka i dopis dostavlja osobi na poslu, a ona se tamo ne zatekne, dopis e se ostaviti
osobi ovlatenoj za primanje pote koja ga je duna primiti, ili osobi koja je zaposlena na istome
mjestu, ako ona pristane primiti dopis. Time se smatra da je dopis dostavljen.
(3) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se odluka i dopis ima dostaviti odsutna i da joj ga osobe iz
stavka 1. i 2. ovog lanka zbog toga ne bi mogle predati na vrijeme, dostavlja e se raspitati
gdje se primatelj nalazi te e dopis vratiti poiljatelju uz naznaku adrese na kojoj bi se dopis
mogao uruiti primatelju. Dostavlja e ostaviti obavijest o pokuanoj dostavi na adresi na kojoj
je dostava imala biti obavljena. Ostavljanje obavijesti se ne smatra urednom dostavom.
lanak 172.
(1) Prilikom primitka odluke i dopisa primatelj e potpisati dostavnicu na kojoj e sam naznaiti
dan i sat primitka. Dostavnicu e potpisati i dostavlja.
(2) Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ga potpisati, naznaiti
dan primitka i staviti napomenu zato je potpisao primatelja.
(3) Ako primatelj ili osoba koja je duna primiti odluka i dopis (lanak 171. stavak 1. i 2.) odbije
primiti dopis ili potpisati dostavnicu, dostavlja e dopis ostaviti na mjestu na kojem je zatekao
primatelja i to e zabiljeiti na dostavnici te e naznaiti dan, sat i mjesto ostavljanja dopisa.
Time je dostava obavljena.
lanak 173. (NN 76/09, 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Poziv svjedoku ili vjetaku za provoenje dokazne radnje dostavlja dravni odvjetnik ili
istraitelj ako mu je dravni odvjetnik povjerio obavljanje te radnje. Poziv svjedoku ili vjetaku za
dokazno roite ili raspravu dostavlja sud. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno odreuje
vrijeme i mjesto provoenja radnje. Pozvana osoba bit e upozorena na posljedice nedolaska.
(2) Sud moe, nakon to mu dravni odvjetnik predoi dokaze o sadraju i uruenju poziva
svjedoku i vjetaku koji se nisu odazvali na njegov uredan poziv ili dokaze o nemogunosti
uruenja, naloiti da se svjedok ili vjetak prisilno dovedu radi provoenja dokazne radnje.
(3) Pozivanje kao svjedoka djeteta koje nije navrilo esnaest godina ivota obavlja se preko
njegovih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se
hitno postupa ili zbog drugih opravdanih okolnosti.
(4) Ako se oteeniku, privatnom tuitelju, oteeniku kao tuitelju, njegovom zakonskom
zastupniku i opunomoeniku poziv ne moe dostaviti na dosadanju adresu, ili je oito da
primatelj izbjegava primitak poziva, poziv e se istaknuti na oglasnu plou i internetsku stranicu
tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, i protekom roka od osam dana smatra se da je
dostava uredna.
(5) Sud e sudionika u postupku, kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna ako
izbjegava primitak dopisa.
lanak 174.
(1) Ako se odluka i dopis ima dostaviti branitelju okrivljenika, a okrivljenik ima vie branitelja,
dostavit e se onom koga su oni odredili, a ako oni to nisu uinili, dostavit e se jednome od njih.
(2) Kada se okrivljeniku sudi u odsutnosti, odluke i dopisi se dostavljaju njegovom branitelju i
time se smatra da su uredno dostavljeni.
(3) Ako rtva, oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju pravnog savjetnika,
zakonskog zastupnika ili opunomoenika, dopisi e se dostaviti samo savjetniku, zastupniku ili
opunomoeniku, a ako ih ima vie, samo jednom od njih.
lanak 175. (NN 76/09, 145/13)
(1) Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje dravni odvjetnik. Ako se
okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, dravni odvjetnik e predloiti sucu istrage izdavanje
dovedbenog naloga.
(2) Pozivanje se obavlja neposrednom dostavom zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv
tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret,
mjesto gdje okrivljenik treba doi, dan i sat kad treba doi, naznaku da se poziva u svojstvu
okrivljenika i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prisilno doveden, slubeni peat tijela i
potpis osobe koja upuuje poziv. U pozivu okrivljenik e se pouiti da je duan odmah izvijestiti
tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese, te o namjeri da promijeni boravite i upozoriti na
posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi.
(3) Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit e mu se uz poziv i pouka o pravima (lanak 239.
stavak 1.).
(4) Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea, pripremno roite i
raspravu, upuuje sud.
(5) Ako se okrivljeniku ne moe dostaviti dopis, zato to nije prijavio promjenu adrese ili je oito
da na drugi nain izbjegava primitak, dopis e, osim poziva za raspravu i presude u sluajevima iz
stavka 6. ovog lanka, biti istaknut na oglasnoj ploi i internetskoj stranici suda, pa e se nakon
proteka roka od osam dana uzeti da je dostava uredna. Tako e sud postupiti i kad dostavlja
optunicu
(6) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna
zatvora ili presudu kojom je izreen kazneni nalog, a presuda se ne moe dostaviti na njegovu
dosadanju adresu, sud e okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e obavljati
tu dunost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika. Postavljenom branitelju odredit e se
potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne moe biti krai od osam dana, a nakon toga e se
presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti.
(7) Ako je okrivljenik opunomoio branitelja za primitak dopisa, poziva, optunih akata i odluka
od ije dostave tee albeni rok (lanak 77.), dostava se smatra urednom danom predaje poiljke
odvjetnikom uredu branitelja ili danom slanja poiljke tom uredu putem telekomunikacijskog
sredstva. Presuda kojom je okrivljenik osuen na kaznu zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku.
lanak 176. (NN 145/13)
(1) Poziv za dokazno roite, roite pred optunim vijeem i raspravu moe se i usmeno dati
osobi koja se nalazi pred tijelom koje postupa. Poziv predan na taj nain zabiljeit e se u
zapisniku ili slubenoj zabiljeci, koje e pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen
u zapisniku. Pozvana osoba bit e upozorena na posljedice nedolaska.
(2) Poziv za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, moe se predati sudioniku u
postupku koji pristane uruiti ga onomu komu je upuen, ako tijelo postupka smatra da je na taj
nain zajameno njegovo dostavljanje.
(3) O pozivu za raspravu ili drugom pozivu te o odluci o odgodi rasprave ili drugih odreenih
radnji mogu se osobe iz stavka 1. ovog lanka, izvijestiti telekomunikacijskim sredstvom, ako se
prema okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest upuenu na taj nain primiti osoba kojoj je
upuena.
(4) O pozivu i predaji odluke obavljenim na nain propisan u stavku 2. i 3. ovog lanka sastavit e
se slubena zabiljeka u spisu.
(5) Za osobu koja je prema stavku 2. ili 3. ovog lanka bila obavijetena, odnosno kojoj je odluka
upuena, mogu nastupiti tetne posljedice propisane za proputanje samo ako se utvrdi da je
pravovremeno primila poziv i da je bila pouena o posljedicama propusta.
lanak 177. (NN 145/13)
bRISAN.

3. Izvrenje odluka

lanak 178.
Presuda i rjeenje postaju pravomoni kad se vie ne mogu pobijati albom ili kad alba nije
doputena.
lanak 179. (NN 145/13, 152/14)
(1) Pravomona presuda izvrava se kad je uredno dostavljena i kad za njezino izvrenje ne
postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od
albe, presuda je izvrna protekom roka za albu, odnosno od dana odricanja ili odustajanja od
podnesene albe.
(2) Ako je dunosnik kojeg imenuje ili potvruje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili
predsjednik Republike Hrvatske pravomono osuen, prvostupanjski sud e prijepis pravomone
osuujue presude dostaviti tijelu koje je dunosnika imenovalo ili potvrdilo. Ako je dunosnik u
jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave pravomono osuen, prvostupanjski sud e
prijepis pravomone osuujue presude dostaviti nadlenom tijelu jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave. Ako je javni biljenik pravomono osuen, prvostupanjski sud e
prijepis pravomone osuujue presude dostaviti ministarstvu nadlenom za pravosue i
Hrvatskoj javnobiljenikoj komori.
(3) Ako je zaposlenik tijela koje je korisnik dravnog prorauna ili prorauna jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave pravomono osuen, prvostupanjski sud e prijepis
pravomone osuujue presude dostaviti elniku tog tijela, a ako je osuen elnik tijela
pravomonu osuujuu presudu e dostaviti tijelu kojem elnik odgovara za svoj rad.
(4) Ako je priuvni asnik ili doasnik pravomono osuen, prvostupanjski sud e prijepis
pravomone osuujue presude dostaviti tijelu nadlenom za poslove obrane u kojemu se
osuenik vodi u vojnoj evidenciji.
(5) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, rjeenja se izvravaju kad postanu pravomona.
Nalozi se izvravaju odmah ako tijelo koje je nalog izdalo ne odredi drukije.
(6) Rjeenja i naloge, ako nije drukije propisano, izvravaju tijela koja su ih donijela.
 lanak 180.
(1) Izvrenje kazni, sigurnosnih i odgojnih mjera propisuje se posebnim zakonom.
(2) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili u raunanje kazne, ili ako u
pravomonoj presudi nije odlueno o uraunavanju pritvora, istranog zatvora ili prije izdrane
kazne, ili to uraunavanje nije pravilno obavljeno, odluit e o tome posebnim rjeenjem
predsjednik prvostupanjskog vijea. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako je sud
drukije odredio.
(3) Ako se pojavi sumnja u tumaenje sudske odluke, o tome na nain iz stavka 2. ovog lanka,
odluuje sud koji je donio pravomonu odluku.
lanak 181. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Osobu kojoj je presudom naloeno plaanje trokova kaznenog postupka ili od koje je
oduzeta imovinska korist, sud koji je izrekao prvostupanjsku presudu e nakon ovrnosti presude
pozvati da dostavi dokaz o ispunjenju obveze u roku odreenom presudom.
(2) Ako je sud rjeenjem odluio o trokovima kaznenog postupka ili o oduzimanju predmeta, te
se odluke izvravaju prema odredbama stavka 5. i 6. ovog lanka.
(3) Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomona i ovrna,
oteenik moe zahtijevati od suda koji je odluio u prvom stupnju da mu izda ovjereni prijepis
odluke s naznakom da je odluka ovrna.
(4) Ako presudom nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjena
u roku od petnaest dana od pravomonosti presude. Protekom tog roka presuda u navedenom
dijelu postaje ovrna.
(5) Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka ne ispuni obvezu u roku, sud e presudu s potvrdom
ovrnosti dostaviti nadlenom dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik pokrenut e po slubenoj
dunosti ovrhu radi naplate navedenih trokova kaznenog postupka koji se naplauju u korist
proraunskih sredstava i oduzimanja imovinske koristi. Trokovi ovrhe predujmljuju se iz
proraunskih sredstava suda koji provodi ovrhu.
(6) Ako su od osobe iz stavka 1. ovog lanka, bili privremeno oduzeti novac ili druge vrijednosti
koje se nalaze kod suda, sud e naloiti naplatu dunog iznosa iz tog novca ili drugih vrijednosti
prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak. Iz tog iznosa prvo se naplauje
imovinskopravni zahtjev zatim oduzeta imovinska korist, te trokovi postupka. Ako se iz oduzetog
novca ili drugih vrijednosti ne mogu u cijelosti naplatiti sve trabine, za nenaplaeni dio postupit
e se sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka.
(7) Ako su presudom oduzeti predmeti, sud e odluiti hoe li se takvi predmeti prodati prema
odredbama koje vrijede za ovrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju, odnosno
drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u proraunska
sredstva.
lanak 182. (NN 145/13)
Kad novana kazna izreena prema odredbama ovog Zakona nije uplaena u cijelosti ili
djelomino u odreenom roku, na odgovarajui nain primijenit e se odredbe Kaznenog zakona
o prisilnoj naplati novane kazne i zamjeni nenaplaene novane kazne.

4. Uvid u spis

lanak 183. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Pravo na uvid u spis obuhvaa pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja
spisa predmeta u skladu s ovim Zakonom i dravnoodvjetnikog spisa u skladu s posebnim
zakonom. Pravo na uvid u spis obuhvaa i razgledavanje predmeta koji slue za utvrivanje
injenica u postupku.
(2) Pravo uvida u spis u kojem je postupanje tajno, nejavno ili je iskljuena javnost doputeno je
u skladu s ovim Zakonom samo osobama koje mogu sudjelovati u tom postupku.
(3) Podaci o djetetu koje sudjeluje u postupku predstavljaju tajnu, kao i podaci koji su takvima
proglaeni prema posebnom zakonu.
(4) Uvid u podatke koji su tajni odobrava se u skladu s odredbama ovog i posebnog zakona.
(5) Ako postoji bojazan iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona sudac istrage e na prijedlog
dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti na odgovarajui nain (prijepisom zapisnika ili
slubene zabiljeke bez podataka o istovjetnosti osobe, njihovim izdvajanjem u posebni omot i
slino) zatititi tajnost podataka tih osoba koji su u spisu.
(6) Osoba kojoj je doputen uvid u spis tijekom izvida, istraivanja te istrage i rasprave koje su
odreene tajnom upozorit e se da je duna uvati kao tajnu podatke koje je saznala kao i
podatke iz stavka 3. ovog lanka, te da je odavanje tajne kazneno djelo. To e se zabiljeiti u
spisu koji se razgledava, uz potpis osobe koja je upozorena.
(7) Uvid u spis doputa i omoguuje tijelo koje vodi postupak, ako ovim Zakonom nije drugaije
odreeno, a kad je postupak zavren, uvid u spis doputa predsjednik suda ili slubena osoba
koju on odredi.
(8) Svakome, u ijemu je to opravdanom interesu, moe se dopustiti uvid u spis u skladu sa
zakonom.
lanak 184. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Stranke imaju pravo uvida u spis.
(2) rtva, oteenik i njihov opunomoenik imaju pravo na uvid u spis. Ako bi raniji uvid u spis
utjecao na iskaz rtve i oteenika, pravo na uvid u spis stjeu nakon to su ispitani.
(3) Oteenik kao tuitelj ima pravo na uvid u spis od primitka obavijesti iz lanka 55. stavka 1.
ovog Zakona.
(4) Okrivljenik i branitelj imaju pravo uvida u spis:
1) nakon to je okrivljenik ispitan, ako je ispitivanje obavljeno prije donoenja rjeenja o
provoenju istrage, odnosno prije dostave obavijesti iz lanka 213. stavka 2. ovog Zakona,
2) od dostave rjeenja o provoenju istrage,
3) od dostave obavijesti iz lanka 213. stavka 2. ovog Zakona,
4) od dostave privatne tube.
(5) Ako je provedena hitna dokazna radnja prema poznatom okrivljeniku (lanak 212. ovog
Zakona), a nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovog lanka, okrivljenik i branitelj imaju pravo uvida
u zapisnik o provoenju te radnje najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina provoenja.
lanak 184.a (NN 145/13)
(1) Ako postoji opasnost da e se uvidom u dio ili cijeli spis ugroziti svrha istrage
onemoguavanjem ili oteavanjem prikupljanja vanog dokaza ili bi se time ugrozio ivot, tijelo ili
imovina velikih razmjera okrivljeniku se moe uskratiti pravo na uvid u dio ili cijeli spis najdulje
trideset dana od dana dostave rjeenja o provoenju istrage. Kada se ne provodi istraga, uskrata
uvida u dio ili cijeli spis moe se odrediti zbog ugroavanja ivota, tijela ili imovine velikih
razmjera najdulje trideset dana od dostave obavijesti iz lanka 213. stavka 2. ovog Zakona.
(2) O uskrati prava na uvid u spis iz stavka 1. ovog lanka do optuenja odluuje dravni
odvjetnik rjeenjem koje ne mora biti obrazloeno. Okrivljenik ima pravo na albu protiv rjeenja
u roku od tri dana. alba se podnosi dravnom odvjetniku koji e ju odmah uz navoenje razloga
uskrate uvida u spis, dostaviti sucu istrage. Okrivljenik nema pravo uvida u obrazloenje
dravnog odvjetnika. O albi okrivljenika odluuje sudac istrage u roku od 48 sati. Odluka suca
istrage kojom odbija albu okrivljenika dostavit e se okrivljeniku bez obrazloenja, a dravnom
odvjetniku s obrazloenjem.
(3) Ako bi se otkrivanjem dokaza u postupku za posebno teke oblike kaznenih djela iz lanka
334. toke 1. i 2. ovog Zakona mogla nanijeti teta istrazi u istom ili drugom postupku koji se
vodi protiv istog ili drugih okrivljenika ili ako bi se njihovim otkrivanjem ugrozio ivot drugih
osoba, na zahtjev dravnog odvjetnika sudac istrage moe rjeenjem, a najdulje do kraja istrage
okrivljeniku uskratiti uvid u pojedine dijelove spisa koji sadre podatke o tim dokazima.
(4) Okrivljeniku koji se nalazi u istranom zatvoru ne moe se uskratiti uvid u dio spisa koji je od
znaaja za ocjenu postojanja osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo i postojanja okolnosti
na kojima se temelji odluka o odreivanju ili produljenju istranog zatvora.

5. Kaznena evidencija

lanak 185.
(1) Kaznenu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadleno za pravosue na nain koji
sudovima i dravnim odvjetnitvima osigurava u realnom vremenu neposredan pristup podacima.
(2) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji podataka iz kaznene evidencije.
(3) Ministar nadlean za socijalnu skrb donosi propise o evidenciji odgojnih mjera.
12. Pravilnik o evidenciji odgojnih mjera

6. Prikupljanje, koritenje i zatita osobnih podataka za potrebe kaznenog postupka

lanak 186. (NN 145/13)

(1) Osobne podatke nadlena tijela mogu prikupljati samo u zakonom odreene svrhe u okviru
svojih poslova propisanim ovim Zakonom.
(2) Obrada osobnih podataka moe se vriti samo kad je to zakonom ili drugim propisom
odreeno i mora biti ograniena na svrhu zbog koje su podaci prikupljeni. Daljnja obrada tih
podataka doputena je ako nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci prikupljeni te ako su
nadlena tijela ovlatena obraivati takve podatke u drugu svrhu propisanu zakonom, a obrada je
potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.
(3) Obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili seksualni ivot doputena je samo
iznimno ako se otkrivanje i dokazivanje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet
godina ili tea ne bi moglo provesti na drugi nain ili bi bilo skopano s nerazmjernim tekoama.
(4) Obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika uvjerenja,
vjerska ili filozofska uvjerenja ili lanstvo u sindikatima nije doputena.
(5) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati tijelima dravne
uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako dravno odvjetnitvo
ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom propisanom svrhom. Prilikom
dostave, te e se pravne osobe upozoriti da su dune primijeniti mjere zatite podataka osoba na
koju se podaci odnose.
(6) Osobni podaci iz stavka 1. ovog lanka mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti u drugim
kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kanjive radnje u Republici Hrvatskoj, u
postupcima meunarodne kaznenopravne pomoi i meunarodne policijske suradnje.
(7) Ministar nadlean za pravosue donosi pravilnik o automatiziranim zbirkama osobnih
podataka za potrebe dravnog odvjetnitva i sudova.
 lanak 187. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Potreba za pohranjivanjem podataka te tonost podataka prikupljenih u evidencijama
automatiziranih sustava obrade ili drugim evidencijama provjerava se svakih pet godina. Netoni
podaci ili podaci prikupljeni suprotno odredbama lanka 186. i 188. ovog Zakona moraju se bez
odgode ispraviti ili izbrisati.
(2) Ako posebnim zakonom nije drukije propisano, pristup podacima o istovjetnosti nije
doputen:
1) ako je postupak zavrio osuujuom presudom, najkasnije po proteku deset godina od
trenutka kada je kazna izvrena, a ako kazna nije bila izreena ili je izreena uvjetna osuda od
trenutka pravomonosti osuujue presude,
2) ako je kaznena prijava odbaena ili je postupak zavrio oslobaajuom presudom, odbijajuom
presudom ili obustavom postupka, najkasnije po proteku tri godine od pravomonosti odluke,
3) ako je postupak prema maloljetniku zavrio pravomonom osuujuom presudom, najkasnije
po proteku dvije godine od pravomonosti,
4) ako je kaznena prijava protiv maloljetnika odbaena ili je postupak zavrio oslobaajuom
presudom, odbijajuom presudom ili obustavom postupka, odmah po pravomonosti te odluke.
(3) Istekom trideset godina od isteka rokova iz stavka 2. podaci koji su izravno dostupni briu se.
(4) Osobni podaci prikupljeni iskljuivo na temelju utvrivanja istovjetnosti ili tjelesnog pregleda
mogu se nakon kaznenog postupka, sukladno propisima, koristiti samo radi otkrivanja ili
sprjeavanja kaznenog djela.
(5) Osobni podaci koji slue za utvrivanje istovjetnosti okrivljenika, prikupljeni od strane
sigurnosno-obavjetajnih slubi, mogu se iznimno upotrijebiti kao dokaz u predmetima za
sljedea kaznena djela:
1) ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih
djela protiv Republike Hrvatske (lanak 155.) i terorizma (lanak 169.) iz Kaznenog zakona
(Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04.,
84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.),
2) terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), teroristikog udruenja (lanak
102.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 351.) iz
Kaznenog zakona.
lanak 188. (NN 145/13)
(1) Ako zakonom nije drukije propisano, dravno odvjetnitvo ili sud e osobi, na njezin zahtjev,
dostaviti obavijest o tome jesu li njezini osobni podaci bili predmetom prikupljanja, pohrane i
obrade za potrebe kaznenog postupka. Obavijest se ne moe dostaviti prije isteka roka od godine
dana nakon donoenja rjeenja o provoenju istrage ili dostave obavijesti iz lanka 213. stavka 2.
ovog Zakona.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, na poslove s osobnim podacima za potrebe
kaznenog postupka odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnog zakona.
(3) Odredbe lanka 186. do 188. ovog Zakona ne primjenjuju se na uzimanje biolokih uzoraka i
podatke prikupljene molekularno-genetskom analizom, osim ako lancima 327. i 327.a ovog
Zakona nije drukije propisano.

lanak 188.a (NN 145/13)

(1) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se sukladno odredbama ovog
Zakona i posebnih propisa kojima se ureuje zatita osobnih podataka dostaviti ili staviti na
raspolaganje nadlenim tijelima drava lanica Europske unije.
(2) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se ureuje zatita
osobnih podataka osobni podaci iz stavka 1. ovog lanka mogu se dostaviti ili staviti na
raspolaganje drugim dravama i meunarodnim tijelima.
(3) Svaki prijenos osobnih podataka se evidentira u svrhu provjeravanja zakonitosti obrade
podataka, unutarnjeg nadzora i osiguravanja nepovredivosti i sigurnosti podataka.
(4) Evidencija iz stavka 3. ovog lanka dostavit e se nadzornom tijelu nadlenom za kontrolu
zatite podataka, na njegov zahtjev.
lanak 188.b (NN 145/13)
(1) Nadlena tijela duna su poduzeti mjere kojima se osigurava da se osobni podaci koji nisu
toni, potpuni ili aurni ne prenose niti stavljaju na raspolaganje dravama lanicama. U tu svrhu,
prije prijenosa ili stavljanja na raspolaganje osobnih podataka, u mjeri u kojoj je to mogue,
provjerit e kvalitetu tih podataka. Ako je to mogue, prilikom prijenosa, osobnim e se podacima
pridodati i dostupne informacije koje dravi lanici koja te podatke prima omoguuju ocjenu
stupnja njihove tonosti, potpunosti, aurnosti i pouzdanosti. Ako su osobni podaci preneseni bez
zahtjeva za njihov prijenos, tijelo koje je te osobne podatke primilo bez odgode e provjeriti jesu
li podaci potrebni u svrhu u koju su preneseni.
(2) Ako se naknadno utvrdi da su osobni podaci koji su preneseni odnosno stavljeni na
raspolaganje dravama lanicama netoni ili da su preneseni protivno odredbama ovog Zakona ili
posebnih propisa, nadleno tijelo o tome e bez odgode obavijestiti primatelja, a takve e
podatke bez odgode ispraviti ili izbrisati.
lanak 188.c (NN 145/13)
(1) Nadleno tijelo prilikom prijenosa osobnih podataka sukladno lanku 188.a stavku 1. ovog
Zakona moe navesti rokove za uvanje prenesenih podataka, nakon ijeg isteka ih je primatelj
duan izbrisati ili onemoguiti pristup tim podacima, odnosno provjeriti da li i dalje postoji
potreba za njihovim koritenjem. Iznimno, ova se obveza ne primjenjuje ako su dostavljeni
podaci u trenutku isteka naznaenih rokova uvanja potrebni za progon kaznenih djela ili
izvravanje kaznenopravnih sankcija.
(2) Ako nadleno tijelo prilikom prijenosa osobnih podataka nije navelo rok za uvanje podataka
sukladno odredbi stavka 1. ovog lanka, primjenit e se rokovi uvanja propisani odredbama
nacionalnog prava drave lanice koja je osobne podatke primila.
lanak 188.d (NN 145/13)
(1) Nadlena tijela mogu osobne podatke primljene ili dobivene na raspolaganje od nadlenih
tijela drava lanica Europske unije obraivati samo kada je to ovim Zakonom ili posebnim
propisima kojima se ureuje zatita osobnih podataka odreeno i samo u svrhu zbog koje su
podaci prikupljeni.
(2) Daljnja obrada osobnih podataka iz stavka 1. ovog lanka, uz uvjete propisane lankom 186.
stavkom 2. ovog Zakona, doputena je samo ako je potrebna u sljedee svrhe:
1) radi spreavanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvravanja kaznenopravnih sankcija,
2) za sudske i druge postupke koji su izravno povezani sa spreavanjem, otkrivanjem ili
progonom kaznenih djela ili izvravanjem kaznenopravnih sankcija,
3) radi spreavanja neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti, ili
4) u bilo koju drugu svrhu, ali samo uz prethodno odobrenje drave lanice koja ih prenosi ili uz
pristanak osobe iji se podaci obrauju.
(3) Nadlena tijela mogu osobne podatke iz stavka 1. ovog lanka obraivati i u povijesne,
statistike ili znanstvene svrhe, pod uvjetom da osiguraju primjerene mjere zatite tih podataka.
(4) Nadleno tijelo drave lanice koje je zaprimilo osobne podatke obavijestit e o njihovoj
obradi tijelo koje mu je te podatke prenijelo, na zahtjev tog tijela.
lanak 188.e (NN 145/13)
Ako su za razmjenu osobnih podataka izmeu nadlenih tijela unutar drave lanice propisana
posebna ogranienja obrade tih podataka, nadleno tijelo e o tim ogranienjima obavijestiti
nadleno tijelo druge drave lanice kojem prenosi takve osobne podatke. Nadleno tijelo drave
lanice koje je zaprimilo osobne podatke duno je osigurati da se prilikom obrade dostavljenih
podataka potuju ogranienja obrade koja se na te podatke odnose.
lanak 188.f (NN 145/13)
(1) Osobni podaci koje su prenijela ili stavila na raspolaganje nadlena tijela druge drave lanice
mogu se prenositi dravama koje nisu lanice Europske unije ili meunarodnim tijelima samo
ako:
1) je to potrebno za spreavanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvravanje
kaznenopravnih sankcija,
2) je tijelo koje je primatelj osobnih podataka u treoj zemlji ili meunarodno tijelo koje je
primatelj osobnih podataka odgovorno za spreavanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili
izvravanje kaznenopravnih sankcija,
3) je drava lanica iz koje su podaci dobiveni dala odobrenje za prijenos osobnih podataka u
skladu sa svojim nacionalnim pravom i
4) ako drava koja nije lanica Europske unije ili meunarodno tijelo osiguravaju odgovarajuu
razinu zatite za namjeravanu obradu podataka.
(2) Iznimno, ako drava lanica iz koje su osobni podaci dobiveni nije dala odobrenje za njihov
prijenos (stavak 1. toka 3) ovog lanka), podaci iz stavka 1. ovog lanka mogu se prenijeti
dravama koje nisu lanice Europske unije ili meunarodnim tijelima samo ako je njihovo
prenoenje nuno za spreavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti drave lanice
ili drave koja nije lanica Europske unije, ili bitnim interesima drave lanice, pod uvjetom da se
prethodno odobrenje nije moglo pribaviti na vrijeme. O prijenosu bez prethodnog odobrenja
odmah e se obavijestiti nadleno tijelo drave lanice iz koje su podaci dobiveni.
(3) Iznimno, osobni podaci iz stavka 1. ovog lanka mogu se prenositi dravama koje nisu lanice
Europske unije ili meunarodnim tijelima koje ne osiguravaju odgovarajuu razinu zatite za
namjeravanu obradu podataka (stavak 1. toka 4) ovog lanka), ako pravo drave lanice koja
prenosi podatke to predvidi zbog zakonitih posebnih interesa osobe iji se podaci obrauju ili
zakonitih prevladavajuih interesa, a posebice vanih javnih interesa, ili ako drava ili
meunarodno tijelo koje prima podatke osigura zatitu koja se prema pravu drave lanice iz koje
podaci potjeu smatra odgovarajuom.
(4) Odgovarajua razina zatite u smislu stavka 1. toke 4) ovog lanka ocjenjuje se uzimajui u
obzir sve okolnosti povezane s postupcima prenoenja osobnih podataka. Pri ocjeni e se osobito
imati u vidu vrsta podataka, svrha i trajanje obrade, drava podrijetla i drava ili meunarodno
tijelo koje je krajnje odredite podataka, pravni propisi, kako opi tako i posebni, koji su na snazi
u dravi ili meunarodnom tijelu koje je primatelj podataka, te vaea pravila struke i mjere
sigurnosti.
(5) Primatelj osobnih podataka iz stavka 1. ovog lanka o njihovoj e obradi, na zahtjev tijela
koje mu je osobne podatke prenijelo, obavijestiti to tijelo.
lanak 188.g (NN 145/13)
(1) Osobni podaci koje su prenijela ili stavila na raspolaganje nadlena tijela druge drave lanice
mogu se prenositi privatnim osobama samo ako:
1) je nadleno tijelo drave lanice od koje su podaci dobiveni odobrilo to prenoenje u skladu sa
svojim nacionalnim pravom,
2) ne postoje zakoniti posebni interesi osobe iji se podaci obrauju koji bi spreavali prenoenje,
i
3) je prijenos nuan radi obavljanja zadataka koji su nadlenom tijelu dodijeljeni zakonom, ili radi
spreavanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvravanja kaznenopravnih sankcija,
spreavanja neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti ili spreavanja ozbiljne tete pravima
pojedinaca.
(2) Nadleno tijelo koje prenosi podatke duno je privatnu osobu kojoj te podatke prenosi
upozoriti u koju se svrhu dostavljeni podaci mogu koristiti.
(3) Primatelj osobnih podataka iz stavka 1. ovog lanka o njihovoj e obradi, na zahtjev tijela
koje mu je osobne podatke prenijelo, obavijestiti to tijelo.

7. Postupanje s pronaenim i oduzetim stvarima

lanak 189.
(1) Predmeti vee vrijednosti koji su tijekom kaznenog postupka bili pronaeni ili privremeno
oduzeti vratit e se vlasniku im se ustanovi da ne postoje razlozi za njihovo oduzimanje. Ako je
predmet podloan kvaru ili je njegovo uvanje vezano sa znatnim trokovima, moe se i ranije
prodati, a ranijem vlasniku predat e se novac dobiven prodajom.
(2) Ako vlasnik ne preuzme predmete ili novac iz stavka 1. ovog lanka, u roku koji mu odredi
tijelo koje je donijelo odluku o vraanju predmeta, predmeti odnosno novac unose se u
proraunska sredstva.
(3) Predmeti manje vrijednosti vratit e se vlasniku, ako on to zatrai u roku od godine dana
nakon pravomonog okonanja kaznenog postupka. Ako vlasnik u tom roku ne zatrai povrat
predmeta, predmeti e se predati kriminalistikom muzeju ili unititi.
(4) Ako vlasnik nije poznat, predmeti odnosno novac iz prethodnih stavaka vratit e se
posjedniku. Ako su predmeti vee vrijednosti, a ne zna se raniji posjednik, tijelo koje vodi
postupak opisat e stvar i opis objaviti na oglasnoj ploi i internetskoj stranici tog tijela. U oglasu
e se pozvati vlasnik da se javi u roku od tri mjeseca od dana objave oglasa jer e se stvar inae
prodati. Novac dobiven prodajom unosi se u proraunska sredstva.
lanak 190.
(1) Privremeno oduzeti predmeti ije uvanje bi bilo opasno ili povezano s nerazmjernim
tekoama, a ije je oduzimanje propisano kaznenim ili drugim posebnim zakonom, mogu se
unititi.
(2) Prije postupanja prema stavku 1. ovog lanka provest e se nune dokazne radnje.
(3) Unitavanje takvih predmeta odreuje nalogom sud, na prijedlog dravnog odvjetnika.

Glava XIII. PRAVNA POMO

lanak 191. (NN 145/13)
(1) Policija, istraitelj, dravni odvjetnik i sud mogu za potrebe voenja postupka zahtijevati
pomo od sudova, istraitelja, dravnih odvjetnitava, tijela dravne uprave i drugih dravnih
tijela. Ta tijela e zahtjevu udovoljiti u najkraem roku, a mogue zapreke priopiti bez odgode.
Prema potrebi njima se moe dostaviti preslika dijela kaznenog spisa.
(2) Tijela dravne uprave i druga dravna tijela mogu zahtjev iz stavka 1. ovog lanka, odbiti
obrazloenom odlukom ako bi njegovo ispunjenje povrijedilo obvezu uvanja tajnog podatka dok
nadleno tijelo nije ukinulo tu obvezu.
(3) Osobne podatke prikupljene prema ovom Zakonu policija, dravno odvjetnitvo i sudovi mogu
u skladu sa zakonom, dostavljati tijelima dravne uprave ukljuujui i sigurnosne slube te
njihovim nadzornim tijelima.
(4) O zapoinjanju kaznenog postupka (lanak 17.) protiv dravnog slubenika ili namjetenika
sud odnosno dravni odvjetnik e u roku od osam dana izvijestiti elnika tijela ili ustanove.
lanak 192.
(1) Izvan sluajeva posebno propisanih ovim Zakonom, sud moe pisanim nalogom odrediti da se
dokazno roite provede uz pomo zatvorenog tehnikog ureaja za vezu na daljinu (audio-video
konferencija).
(2) Nalog sadri mjesto i vrijeme poduzimanja audio-video konferencije te imena i adrese osoba
ije se ispitivanje trai. Pozivi svjedoku i okrivljeniku alju se prema odredbama lanka 175.
stavka 1. i 2. ovog Zakona.
(3) U nalogu se moe odrediti da osoba koja dri predmete koji se prema Kaznenom zakonu
imaju oduzeti ili koji mogu posluiti za utvrivanje injenica u kaznenom postupku te predmete
na zahtjev suda pokae tijekom audio-video konferencije, a nakon nje preda sudu prema
odredbama lanka 261. ovog Zakona.

lanak 193.
(1) Sud koji je zatraio izdavanje naloga moe nakon utvrivanja podataka iz lanka 192. stavka
2. neposredno postavljati pitanja ispitivanoj osobi. Stranke mogu biti prisutne audio-video
konferenciji te u njoj sudjelovati sukladno odredbama lanka 292. stavka 3. ovog Zakona.
Okrivljeniku koji je u pritvoru ili istranom zatvoru na prikladan e se nain omoguiti praenje
audio-video konferencije te postavljanje pitanja preko suda i iznoenje primjedaba.
(2) Audio-video konferenciji mora biti prisutna i struna osoba koja rukuje ureajima.
lanak 194. (NN 143/12)
(1) O audio-video konferenciji tijelo koji vodi postupak sastavlja zapisnik u kojem se navodi
vrijeme i mjesto radnje, osobe koje su bile prisutne, vrstu i stanje tehnikog ureaja za vezu na
daljinu te strune osobe koja je rukovala ureajem. Zapisnik moe voditi sudski savjetnik ili
sudaki vjebenik.
(2) Tijelo koje vodi postupak moe udovoljiti zamolbi inozemnog tijela u pogledu oblika i sadraja
audio-video konferencije, te drugim posebnim zahtjevima inozemnog tijela u skladu s propisima
posebnog zakona ili meunarodnog ugovora.
lanak 195.
Dravni odvjetnik ili policija mogu alibi i druge vane injenice za pokretanje i voenje kaznenog
postupka provjeriti upotrebom telefonske veze koja ispitivanim osobama omoguava istodobnu
komunikaciju (telefonska konferencija).
lanak 196.
(1) Zapisnik o telefonskoj konferenciji mora sadravati podatke o istovjetnosti osoba u telefonskoj
komunikaciji, podatak u kojem svojstvu osoba daje izjavu te, ovisno o tome svojstvu,
odgovarajue osobne podatke.
(2) Snimka telefonske konferencije iz stavka 1. ovog lanka, moe se upotrijebiti kao dokaz u
kaznenom postupku:
1) ako je osoba koja je ispitana kao svjedok upozorena prema lanku 288. stavku 3. ovog Zakona
i upozorena o snimanju, te pristala da se snimka upotrijebi kao dokaz,
2) ako je okrivljenik bio prethodno pouen o pravima prema lanku 239. stavku 1. i lanku 275.
stavku 3. ovog Zakona,
3) ako je ispitivanju okrivljenika bio prisutan branitelj.

Glava XIV. POSEBNE PRETPOSTAVKE ZA KAZNENI PROGON I

ZAPOINJANJE KAZNENOG POSTUPKA
lanak 197. (NN 143/12, 145/13, 152/14)
(1) (1) Kad progon za kazneno djelo ovisi o prijedlogu za progon podnesenom od strane
oteenika ili druge zainteresirane osobe sukladno odredbama Kaznenog zakona, dravni
odvjetnik ne moe poduzeti kazneni progon dok oteenik ili druga zainteresirana osoba ne
podnesu prijedlog za progon.
(2) Kad je ovlateni tuitelj dravni odvjetnik on ne moe donijeti rjeenje o provoenju istrage
niti podignuti optunicu ako ne podnese dokaz da je dano odobrenje za voenje kaznenog
postupka. Ako je za voenje kaznenog postupka potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, a
ovlateni tuitelj je oteenik kao tuitelj, on ne moe preuzeti progon prije nego to dobije
odobrenje nadlenog dravnog tijela. Ako je za provoenje kaznenog postupka potrebno
odobrenje nadlenog dravnog tijela, a ovlateni tuitelj je privatni tuitelj, dokaz da je odobrenje
za provoenje kaznenog postupka dano duan je priloiti uz privatnu tubu.
(3) Oteenik kao tuitelj mora, u roku od osam dana od dana primitka obavijesti dravnog
odvjetnika iz lanka 55. stavka 1. ovog Zakona, podnijeti zahtjev nadlenom dravnom tijelu za
davanjem odobrenja za voenje kaznenog postupka, a privatni tuitelj u roku od tri mjeseca od
dana kada je saznao za kazneno djelo i poinitelja. Nakon to je oteenik kao tuitelj zaprimio
odluku nadlenog dravnog tijela o svom zahtjevu, poinje mu tei rok iz lanka 55. stavka 2.
ovog Zakona, a privatnom tuitelju rok iz lanka 61. stavka 1. ovog Zakona.
(4) Kad je zakonom odreeno da ovlateni tuitelj poduzima kazneni progon na temelju pisanog
zahtjeva ili suglasnosti odreenih osoba, pisani se zahtjev moe podnijeti ili suglasnost dati u
roku iz lanka 48. stavka 1. ovog Zakona.
(5) Odredbom stavka 1. ovog lanka ne ograniava se pravo i dunost dravnog odvjetnika i
policije da provodi izvide kaznenih djela prema odredbama posebnog zakona.
lanak 198.
(1) Kad je kazneni postupak pokrenut protiv stranca, sud i druga dravna tijela postupaju prema
odredbama odgovarajue konzularne konvencije koja je na snazi u Republici Hrvatskoj.
(2) Obavijest o odreivanju pritvora, istranog zatvora u domu i istranog zatvora protiv
dravnog slubenika ili namjetenika dostavit e se rukovoditelju tijela ili ustanove prema
posebnom propisu.
(3) O pokretanju istrage protiv vojnih osoba i dravnih slubenika i namjetenika na slubi u
oruanim snagama Republike Hrvatske te o odreivanju pritvora, istranog zatvora u domu i
istranog zatvora dravni odvjetnik e obavijestiti ministarstvo nadleno za obranu. Na isti nain
e sud postupiti kad je potvrena optunica ili donesena nepravomona presuda.
(4) Policija e obavijestiti ministarstvo nadleno za kulturu o izvidima koje poduzima kada se
kazneno djelo odnosi na zatiena kulturna dobra, arhivsku gradivo ili umjetnika djela od
vanosti za hrvatsku ili svjetsku kulturnu batinu. Tako e postupiti i dravni odvjetnik kad donese
rjeenje o provoenju istrage, ili podigne optunicu te sud kada nastupi pravomonost presude
koja se odnosi na takva kaznena djela.
lanak 199. (NN 145/13)
Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, kad se u tijeku postupka utvrdi da je okrivljenik umro,
rjenjem e kazneni postupak prije potvrivanja optunice obustaviti dravni odvjetnik, a nakon
toga rjeenjem sud.
lanak 200.
(1) Glede osoba koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj uivaju imunitet od
kaznenog progona, primjenjuju se pravila meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje jesu li u pitanju osobe koje uivaju pravo imuniteta po pravilima
meunarodnog prava sud e se obratiti za objanjenje ministarstvu nadlenom za vanjske
poslove.
lanak 201.
Pod uvjetima predvienim meunarodnim ugovorom i posebnim zakonom moe se provesti
zajednika istraga za kaznena djela predviena tim ugovorom i posebnim zakonom.

Glava XV. ZNAENJE ZAKONSKIH IZRAZA

lanak 202. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira jesu li u ovom Zakonu
koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na jednak nain na muki i enski rod.
(2) Ako nije drukije propisano, pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje:
1) osumnjienik je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je
provedena hitna dokazna radnja,
2) okrivljenik je osoba protiv koje je doneseno rjeenje o provoenju istrage ili osoba koja je
obavijetena na temelju lanka 213. stavka 2. ovog Zakona, osoba protiv koje je podnesena
privatna tuba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog,
3) optuenik je osoba protiv koje je optunica potvrena ili je povodom privatne tube odreena
rasprava,
4) osuenik je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno
kazneno djelo,
5) izrazi pod tokom 1. do 3. odnose se i na pravnu osobu prema posebnom zakonu.
(3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na
osumnjienika, okrivljenika, optuenika i osuenika te na osobe protiv kojih se vode posebni
postupci predvieni ovim ili drugim zakonom.
(4) Izraz okrivljenik upotrebljava se u ovom Zakonu i kao opi naziv za osobu iz toke 2., 3. i 4.
stavka 2. ovog lanka.
(5) Uhienje je prisilno zadravanje neke osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo.
(6) Uhienik je osoba prema kojoj je primijenjena mjera uhienja.
(7) Pritvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera pritvora.
(8) Pritvorski nadzornik je policijski slubenik odreen posebnim zakonom.
(9) Osoba u istranom zatvoru u domu je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istranog
zatvora u domu.
(10) Zatvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istranog zatvora.
(11) rtva kaznenog djela je osoba koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi fizike i duevne
posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
(12) Oteenik je rtva i druga osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeeno ili
ugroeno kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oteenika u kaznenom postupku.
(13) Stranke su tuitelj i okrivljenik.
(14) Tuitelj je dravni odvjetnik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj.
(15) Oteenik kao tuitelj je tuitelj koji je preuzeo progon od dravnog odvjetnika koji nije
pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona.
(16) Privatni tuitelj je tuitelj koji je podnio privatnu tubu radi progona kaznenih djela za koja
se progoni po privatnoj tubi.
(17) Opunomoenik je odvjetnik kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom
Zakonu.
(18) Branitelj je odvjetnik, kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom Zakonu.
(19) Savjetnik je osoba odreena zakonom.
(20) Europski sud za ljudska prava je sud prema lanku 19. Konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda (Narodne novine Meunarodni ugovori 18/1997., 6/1999., 8/1999.).
(21) Sud Europske unije je sud iz lanaka 13. i 19. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 251. do
281. Ugovora o funkcioniranja Europske unije.
(22) Sud je, ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sudbeno tijelo koje donosi odluku
provodi radnju ili pred kojim se vodi postupak.
(23) Istraitelj i financijski istraitelj je osoba koja je prema posebnom propisu donesenom na
osnovi zakona ovlatena provoditi dokazne i druge radnje.
(24) Policija je policijski slubenik ministarstva nadlenog za unutarnje poslove ili ovlatena osoba
ministarstva nadlenog za obranu u okviru prava i dunosti propisanih posebnim zakonima te
inozemni policijski slubenik koji u skladu s meunarodnim pravom, na temelju pisanog
odobrenja ministra nadlenog za unutarnje poslove, poduzima radnje u podruju Republike
Hrvatske, na njezinom brodu ili zrakoplovu.
(25) Prikriveni istraitelj je policijski slubenik koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema
ovom Zakonu.
(26) Pouzdanik je graanin koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom Zakonu.
(27) Banka oznaava osim banke i drugu financijsku ustanovu.
(28) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui
kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.
(29) Snimka je zapis tehnikim ureajem.
(30) Osobni podatak je u smislu ovog Zakona informacija koja se odnosi na odreenu fiziku
osobu ili fiziku osobu koja se moe odrediti.
(31) Zbirka osobnih podataka je skup osobnih podataka odreenih posebnim zakonom.
(32) Molekularno-genetska analiza je u smislu ovog Zakona postupak koji slui za analizu DNK
koja tvori osnovni genetski materijal ovjeka i drugih ivih bia.
(33) Elektroniki (digitalni) dokaz je podatak koji je kao dokaz u elektronikom (digitalnom)
obliku pribavljen prema ovom Zakonu.
(34) Zajednica je izvanbrana zajednica i istospolna zajednica. Izvanbrana zajednica, u smislu
ovog Zakona, je ivotna zajednica ene i mukarca koji nisu u braku, a koja traje dulje vrijeme, ili
takva zajednica koja traje krae vrijeme ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Istospolna
zajednica je zajednica koja je ureena zakonom.
(35) Tijelo koje vodi postupak u prethodnom postupku je dravni odvjetnik, koji postupa prije
podizanja optunice, te sud kada provodi istragu i dokazno roite. Nakon podizanja optunice ili
privatne tube, tijelo koje vodi postupak je sud.
(36) Zajednika istraga je postupanje policije, dravnog odvjetnika i suda prema meunarodnom
ugovoru.
(37) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.
(38) Osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga odrasla osoba po izboru ovlatenika
prava na pratnju, osim ako je predloena ili pozvana u svojstvu svjedoka.
(39) Spis predmeta je spis koji sastavlja dravni odvjetnik prije donoenja rjeenja o provoenju
istrage i prije poduzimanja prve dokazne radnje po lanku 213. stavku 1. ovog Zakona.
(40) Dojava rtve je poetna obavijest o moguem poinjenju kaznenog djela iz koje, bez
dodatnih provjera, ne proizlaze osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo.

DRUGI DIO KAZNENI POSTUPAK

Zajednika odredba
lanak 203. (NN 145/13)
Brisan.

A. PRETHODNI POSTUPAK

Glava XVI. IZVIDI I ISTRAIVANJE

1. Kaznena prijava

lanak 204. (NN 145/13)

(1) Svatko je duan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokree po slubenoj dunosti,
koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao.
(2) Podnosei prijavu, tijela dravne vlasti i pravne osobe navest e dokaze koji su im poznati i
poduzeti sve da bi se sauvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je
poinjeno djelo te drugi dokazi.
(3)Zakonom se propisuju sluajevi u kojima je neprijavljivanje kaznenog djela, kazneno djelo.
(4) Podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju
kojih se moe zakljuiti o istovjetnosti te osobe slubena su tajna.
lanak 205. (NN 145/13)
(1) Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O
usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava priopena telefonom ili drugim
telekomunikacijskim ureajem, osigurava se, kad je to mogue, njezin elektroniki zapis i
sastavlja slubena zabiljeka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadlenom dravnom odvjetniku, oni e prijavu
primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom odvjetniku.
(4) Dravni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava im je podnesena osim u
sluaju iz stavka 5. i 6. ovog lanka.
(5) Ako je do dravnog odvjetnika samo dopro glas da je poinjeno kazneno djelo ili je primio
dojavu rtve, dravni odvjetnik e o tome sastaviti slubenu zabiljeku koja se upisuje u upisnik
raznih kaznenih predmeta i postupiti na nain propisan u lanku 206. stavku 4. ovog Zakona.
(6) Ako kaznena prijava ne sadri podatke o kaznenom djelu, odnosno ako dravni odvjetnik iz
same kaznene prijave ne moe zakljuiti za koje se kazneno djelo prijava podnosi, upisat e je u
upisnik raznih kaznenih predmeta te e pozvati podnositelja da u roku od petnaest dana ispravi i
dopuni kaznenu prijavu.
(7) Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, dravni odvjetnik sastavlja o
tome biljeku. O tome se u roku od osam dana od isteka roka za ispravak ili dopunu kaznene
prijave obavjetava vii dravni odvjetnik koji moe naloiti upisivanje kaznene prijave u upisnik
kaznenih prijava.
(8) Ministar nadlean za pravosue propisuje nain voenja upisnika kaznenih prijava i raznih
kaznenih predmeta.

2. Odbaaj kaznene prijave

lanak 206. (NN 76/09, 145/13)

(1) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Dravnog odvjetnitva dravni
odvjetnik odbacit e prijavu obrazloenim rjeenjem ako iz same prijave proistjee:
1) da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti,
2) da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem, ili je ve
pravomono presueno ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon,
3) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju,
4) ako nema osnovane sumnje da je osumnjienik poinio prijavljeno kazneno djelo,
5) ako podaci u prijavi upuuju na zakljuak da prijava nije vjerodostojna.
(2) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave alba nije doputena.
(3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 206.c, 206.d i 206.e), dravni odvjetnik e
o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti uz pouku iz lanka 55. ovog Zakona
oteenika u roku od osam dana. O odbacivanju prijave izvijestit e podnositelja te osobu protiv
koje je prijava podnesena, ako to ona zahtijeva.
(4) Ako dravni odvjetnik iz same prijave ne moe ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili
ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove da moe odluiti hoe li provesti istragu ili poduzeti
dokazne radnje, dravni odvjetnik e sam provesti izvide ili naloiti njihovo provoenje policiji.
(5) Ako i nakon poduzetih radnji iz stavka 4. ovoga lanka postoje neke od okolnosti iz stavka 1.
ovoga lanka dravni e odvjetnik odbaciti prijavu.
lanak 206.a (NN 145/13)
(1) rtva i oteenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnoenja kaznene prijave ili dojave
o poinjenom djelu zatraiti od dravnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom
kaznene prijave ili dojave o poinjenom djelu. Dravni odvjetnik e ih obavijestiti o poduzetim
radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi
time ugrozio uinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti duan je izvijestiti rtvu i
oteenika koja je tu obavijest zahtijevala.
(2) Ako dravni odvjetnik nije obavijestio rtvu ili oteenika ili oni nisu zadovoljni danom
obavijeu ili poduzetim radnjama, imaju pravo pritube viem dravnom odvjetniku.
(3) Vii dravni odvjetnik provjerit e navode pritube te ako utvrdi da je prituba osnovana,
naloit e niem dravnom odvjetniku da podnositelju pritube dostavi zatraenu obavijest o
poduzetim radnjama odnosno da u primjerenom roku poduzme radnje koje je trebalo poduzeti.
Ako vii dravni odvjetnik utvrdi da je postupanjem nieg dravnog odvjetnika dolo do povrede
prava podnositelja pritube, o tome e ga obavijestiti uz tono navoenje prava koje je
povrijeeno.
(4) Obavijest o poduzetim radnjama iz stavka 1. ovog lanka rtva i oteenik mogu ponovo
zatraiti po proteku est mjeseci od prethodno zatraene obavijesti o poduzetim radnjama, osim
ako su se viem dravnom odvjetniku obratili pritubom iz lanka 206.b stavka 2. ovog Zakona.
lanak 206.b (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik je duan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od est mjeseci od dana
upisa prijave u upisnik kaznenih prijava i o tome obavijestiti podnositelja prijave uz navoenje
kratkih razloga te odluke.
(2) Po isteku roka iz stavka 1. ovog lanka ili po isteku est mjeseci nakon to je dravni
odvjetnik postupio po lanku 205. stavku 5. ovog Zakona podnositelj prijave, oteenik i rtva
mogu podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku zbog nepoduzimanja radnji dravnog
odvjetnika koje dovode do odugovlaenja postupka.
(3) Vii dravni odvjetnik e, nakon to primi pritubu iz stavka 2. ovog lanka, bez odgode
zatraiti oitovanje o navodima pritube.
(4) Vii dravni odvjetnik e, ako ocijeni da je prituba osnovana, odrediti primjereni rok u kojem
se mora donijeti odluka o prijavi.
(5) Vii dravni odvjetnik duan je o poduzetom obavijestiti podnositelja pritube u roku od
petnaest dana od dana primitka pritube.
(6) Podnositelj pritube moe ponoviti pritubu ako prijava nije rijeena u roku odreenom u
stavku 4. ovog lanka.

3. Odbaaj kaznene prijave prema naelu svrhovitosti

lanak 206.c (NN 145/13)

(1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe rjeenjem
odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je
poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je:
1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e u kaznenom postupku okrivljenik biti osloboen od
kazne,
2) protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno
djelo nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je ono poinjeno, te na
rezultate koje je kazna ili druga mjera ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela,
3) okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom sudu radi provoenja
postupka za drugo kazneno djelo,
4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela kojima je ostvario bia dvaju ili vie kaznenih djela,
ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje kaznenog postupka za druga
kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih mjera prema poinitelju.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e osim okrivljeniku, dostaviti oteeniku i
podnositelju kaznene prijave. Uz rjeenje, oteeniku e se dostaviti i pouka da u roku od osam
dana od dana primitka rjeenja moe podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku ako smatra
da rjeenje nije osnovano. Oteenika e se upozoriti i da, ako ne podnese pritubu, svoj
imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.
(3) Vii dravni odvjetnik duan je postupiti po pritubi u roku od trideset dana od njezina
primitka. Ako vii dravni odvjetnik utvrdi da je rjeenje osnovano, o tome e izvijestiti oteenika
i uputiti ga da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Ako vii dravni odvjetnik
utvrdi da rjeenje nije osnovano, naloit e niem dravnom odvjetniku da odmah nastavi rad na
predmetu, o emu e izvijestiti oteenika, okrivljenika i podnositelja prijave.
lanak 206.d (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik moe, nakon prethodno pribavljene suglasnosti rtve ili oteenika,
rjeenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je
poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjienik odnosno okrivljenik preuzme obvezu:
1) izvrenja kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene kaznenim djelom,
2) uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe,
3) isplate dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih obveza,
4) obavljanja rada za ope dobro na slobodi,
5) podvrgavanja lijeenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim
propisima,
6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja bez naputanja
obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme
trajanja terapije.
(2) Dravni odvjetnik e u rjeenju odrediti rok u kojem osumnjienik odnosno okrivljenik mora
ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog lanka, koji ne smije prelaziti godinu dana.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e dostaviti osumnjieniku odnosno
okrivljeniku, oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj
imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije
doputena.
(4) Ako osumnjienik odnosno okrivljenik ispuni obvezu u roku iz stavka 2. ovoga lanka, dravni
odvjetnik e rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od optube i o tome obavijestiti sud.
(5) Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako dravni odvjetnik izjavi da
uvjetno odustaje od optube.
lanak 206.e (NN 145/13)
(1) Glavni dravni odvjetnik moe pod uvjetima i na nain propisan posebnim zakonom rjeenjem
odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka ako je to
razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i znaenju iskaza te osobe, vano za otkrivanje i
dokazivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije, odnosno zloinakog udruenja.
(2) Protiv rjeenja Glavnog dravnog odvjetnika iz stavka 1. ovog lanka alba nije doputena.

4. Izvidi kaznenih djela

 lanak 206.f (NN 145/13)
(1) Postupanje tijekom izvida je tajno.
(2) Tijelo koje poduzima radnju upozorit e osobe koje u njoj sudjeluju da je odavanje tajne
kazneno djelo. Primitak upozorenja pisano e se zabiljeiti, a upozorena osoba to e potvrditi
svojim potpisom.
(3) Tijelo koje provodi izvide moe, kada to nalae interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti
javnost na nain propisan posebnim zakonom.
lanak 206.g (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik moe, u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti, pozivati osobe. U pozivu se
mora naznaiti razlog pozivanja. Ako se podnositelj prijave ili rtva koja je dojavila o poinjenom
kaznenom djelu ne odazove pozivu postupit e se prema lanku 205. stavku 6. i 7. ovog Zakona.
(2) Policija, ministarstvo nadleno za financije, Dravni ured za reviziju i druga dravna tijela,
organizacije, banke i druge pravne osobe dostavit e podatke koje je od njih zatraio dravni
odvjetnik, osim onih koji predstavljaju zakonom zatienu tajnu. Dravni odvjetnik moe od
navedenih tijela zahtijevati kontrolu poslovanja pravne i fizike osobe i u skladu s odgovarajuim
propisima privremeno oduzimanje do donoenja presude, novca, vrijednosnih papira, predmeta i
dokumentacije koji mogu posluiti kao dokaz, obavljanje nadzora i dostavu podataka koji mogu
posluiti kao dokaz o poinjenom kaznenom djelu ili imovini ostvarenoj kaznenim djelom, te
zatraiti obavijesti o prikupljenim, obraenim i pohranjenim podacima u vezi neobinih i sumnjivih
novanih transakcija. U svom zahtjevu dravni odvjetnik moe poblie oznaiti sadraj traene
mjere ili radnje te zahtijevati da ga se o njoj izvijesti, kako bi mogao biti prisutan njenom
provoenju.
(3) Za nepostupanje po zahtjevu dravnog odvjetnika, sudac istrage moe na obrazloeni
prijedlog dravnog odvjetnika odgovornu osobu kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00
kuna, a pravnu osobu do 5.000.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu moe se
kazniti zatvorom do izvrenja, a najdulje mjesec dana. Sud koji je donio rjeenje o odreivanju
zatvora moe opozvati to rjeenje ako nakon njegovog donoenja odgovorna osoba postupi po
zahtjevu.
(4) O pribavljenoj obavijesti iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik sastavlja zapisnik, koji se
kao i izjava dana dravnom odvjetniku iz lanka 205. stavka 6. ovog Zakona prema lanku 86.
stavku 3. ovog Zakona nee dostaviti uz optunicu odnosno koja se prema lanku 351. stavku 5.
ovog Zakona izdvaja iz spisa.
lanak 206.h (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik moe naloiti policiji da prikupi potrebne obavijesti provoenjem izvida i
poduzimanjem drugih mjera radi prikupljanja podataka potrebnih za odluivanje o kaznenoj
prijavi. U nalogu dravni odvjetnik moe poblie odrediti sadraj izvida ili mjere te naloiti da ga
policija odmah obavijesti o poduzetom izvidu ili mjeri. Ako dravni odvjetnik naloi prisustvovanje
izvidu ili mjeri, policija e ih provesti na nain kojim mu se to omoguuje. Policija je duna
postupiti prema nalogu dravnoga odvjetnika, a ako dravni odvjetnik nije naloio drukije, o
poduzetim izvidima ili mjerama duna je izvijestiti dravnog odvjetnika najkasnije u roku od
trideset dana od primitka naloga.
(2) Dravni odvjetnik ima pravo i dunost stalnog nadzora nad provoenjem izvida koji su
naloeni policiji. Policija je duna izvriti nalog ili zahtjev dravnog odvjetnika u provoenju
nadzora nad izvidima i za taj rad odgovaraju dravnom odvjetniku.
lanak 206.i (NN 145/13)
(1) Ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se kazneni postupak
pokree po slubenoj dunosti te da je tim djelom steena imovinska korist, dravni odvjetnik je
duan odmah poduzimati ili nalagati poduzimanje izvida kako bi se utvrdila vrijednost te koristi te
kako bi se utvrdilo gdje se tako steena imovina nalazi. Ako je imovinsku korist steenu kaznenim
djelom poinitelj prikrio ili ako postoji osnov sumnje na pranje novca, dravni odvjetnik e
poduzeti sve to je potrebno da bi se ta imovina pronala i osiguralo njezino oduzimanje.
(2) Za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda u kojima postoje osnove sumnje da je
steena znatna imovinska korist, u provoenju izvida i hitne dokazne radnje privremenog
oduzimanja predmeta sudjeluju financijski istraitelji, dravnoodvjetniki savjetnici i struni
suradnici iz posebnog odjela za istraivanje imovinske koristi steene kaznenim djelom u sastavu
dravnog odvjetnitva. Odjel provodi izvide u dogovoru i po nalogu dravnog odvjetnika s ciljem
utvrivanja vrijednosti imovine i osiguranja oduzimanja, odnosno pronalaenja imovine steene
kaznenim djelom.
(3) Ako postoje osnove sumnje da je steena imovinska korist velike vrijednosti dravni odvjetnik
e zatraiti od elnika policije i nadlenih upravnih tijela Ministarstva financija da mu stave na
raspolaganje slubenike koji e pod njegovim nadzorom sudjelovati u zajednikim izvidima iz
stavka 2. ovog lanka. Za vrijeme dok sudjeluju u zajednikom radu slubenici postupaju po
nalogu dravnog odvjetnika i njemu su odgovorni za svoj rad. O potrebi upuivanja slubenika
dravni odvjetnik se savjetuje s Ravnateljstvom policije i Ministarstvom financija.
(4) Sva tijela dravne vlasti i sve pravne osobe koje u svojem djelokrugu ili u obavljanju svoje
djelatnosti saznaju za okolnosti i podatke koji upuuju da je u pravnom prometu imovina steena
kaznenim djelom, posebno ako postupanje s ostvarenim financijskim sredstvima ili imovinom
ukazuje na pranje novca ili na prikrivanje te imovine, dune su bez odgode o tim okolnostima i
podacima obavijestiti dravnog odvjetnika.
(5) Kada se provedenim izvidima iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka prikupe potrebne injenice i
podaci o visini steene imovinske koristi, odnosno kada se utvrdi gdje se imovina nalazi, dravni
odvjetnik je duan bez odgode predloiti odreivanje privremene mjere osiguranja kako se ta
imovina ne bi sakrila ili unitila, a takoer je duan u optunici ili najkasnije na pripremnom
roitu predloiti da se ta imovina oduzme.
lanak 207. (NN 145/13)
(1) Ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se kazneni postupak
pokree po slubenoj dunosti, policija ima pravo i dunost poduzeti potrebne mjere:
1) da se pronae poinitelj kaznenog djela, da se poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne,
2) da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju
injenica te
3) da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje kaznenog
postupka.
(2) O poduzimanju izvida kaznenih djela policija e obavijestiti dravnog odvjetnika odmah, a
najkasnije u roku od dvadeset etiri sata nakon poduzimanja radnje. Ako dravni odvjetnik
obavijesti policiju da namjerava prisustvovati pojedinim izvidima ili mjerama, policija e ih
provesti na nain kojim mu se to omoguuje.
(3) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja radnji iz stavka 1. i 2.
ovog lanka, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, policija sastavlja slubenu zabiljeku.
(4) Na temelju provedenih izvida policija, u skladu s posebnim propisom, sastavlja kaznenu
prijavu ili izvjee o provedenim izvidima u kojemu navodi dokaze za koje je saznala. U kaznenu
prijavu ili izvjee se ne unosi sadraj izjava koje su pojedini graani dali u prikupljanju
obavijesti. Uz kaznenu prijavu ili izvjee dostavljaju se i predmeti, skice, slike, spisi o poduzetim
mjerama i radnjama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijal koji moe biti koristan za
uspjeno voenje postupka.
(5) Ako policija naknadno sazna za nove injenice, dokaze ili otkrije tragove kaznenog djela,
duna je prikupiti potrebne obavijesti i izvjee o tome odmah dostaviti dravnom odvjetniku.
(6) Kad poduzima izvide kaznenih djela policija postupa i prema odredbama posebnog zakona i
pravilima donesenima na temelju tog zakona.
lanak 208. (NN 145/13)
(1) Policija moe prikupljati obavijesti od graana. U prikupljanju obavijesti graani se ne mogu
ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vjetaka.
(2) Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njezinih sudionika ili
kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati od osoba koje su u pritvoru.
Odobrenje za njihovo prikupljanje daje dravni odvjetnik, a ako je pritvor produljen, odobrenje
daje sudac istrage. Te se obavijesti prikupljaju u prisutnosti branitelja.
(3) Prikupljanje obavijesti iz stavka 2. ovog lanka od osoba koje su u istranom zatvoru ili u
drugoj ustanovi za osobe liene slobode mogue je samo ako je to, na temelju pisanog prijedloga
dravnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijea, u prisutnosti suca istrage ili
branitelja.
(4) Radi prikupljanja obavijesti iz stavka 1. ovog lanka policija moe pozivati graane. Prisilno se
moe dovesti osumnjienik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren
ili iz okolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva. Osoba koja se odazvala pozivu ili
osumnjienik koji je prisilno doveden, a odbije dati obavijesti, ne moe se ponovno pozivati zbog
istog razloga.
(5) Osumnjienik, koji je prisilno doveden prema stavku 4. ovog lanka, bit e pouen:
1) o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega,
2) o pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
3) o pravu da nije duan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
4) da po zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u policijske
prostorije iste moe odmah napustiti.
(6) Kad postoji vjerojatnost da osoba koja je zateena na mjestu poinjenja kaznenog djela s
elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ima saznanja o
okolnostima poinjenja djela ili poinitelju, a njihovo prikupljanje nije mogue ili je bitno oteano
na mjestu gdje je osoba zateena i razumno je vjerovati da e odgoda prikupljanja obavijesti
tetiti probicima kaznenog progona, moe se od te osobe zahtijevati da u pratnji policijskih
slubenika doe u policijske prostorije radi davanja obavijesti. Ako ona to bez opravdanog
razloga odbije, moe se prisilno dovesti. Prisilno dovedena osoba bit e obavijetena da ima
pravo na tumaenje i prevoenje, da nije duna dati obavijest i da po zavretku prikupljanja
obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste moe odmah
napustiti. Ako se prisilno dovedena osoba uhiti, vrijeme uhienja tee od trenutka dovoenja u
policijske prostorije.
(7) Policija e od osoba iz stavaka 4. i 6. ovog lanka uzeti obavijesti odmah, a najkasnije u roku
od est sati od dolaska u slubene prostorije. Prikupljanje obavijesti od osoba iz stavaka 4. i 6.
ovog lanka moe trajati dulje od est sati samo uz njihov pisani pristanak. Policija je odmah
duna pustiti osobe iz stavaka 4. i 6. ovog lanka koje odbiju dati obavijest.

lanak 209.
Pod uvjetima i na nain odreen posebnim zakonom, izvide kaznenog djela poinjenog na
hrvatskom brodu provodi zapovjednik broda. Ako nema posebnih odredaba o nainu provoenja
izvida, odgovarajue se primjenjuju odredbe ovog Zakona.
lanak 210.
Policija ima pravo osobe zateene na mjestu poinjenja kaznenog djela uputiti dravnom
odvjetniku ili ih zadrati do njegova dolaska, ako bi te osobe mogle dati podatke vane za
kazneni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo ispitivanje kasnije ne bi moglo obaviti ili bi bilo
skopano sa znatnim odugovlaenjem ili drugim tekoama. Zadravanje tih osoba radi
upuivanja dravnom odvjetniku ili njihovo zadravanje na mjestu poinjenja kaznenog djela ne
moe trajati dulje od est sati od dolaska policije na mjesto dogaaja.
lanak 211. (NN 145/13)
(1) Policija moe radi utvrivanja istovjetnosti osumnjienika, snimati ga, uzimati mu otiske
prstiju, te podatke o istovjetnosti unositi u odgovarajue zbirke.
(2) Radi utvrivanja istovjetnosti osumnjienika, po odobrenju dravnog odvjetnika policija moe
objaviti osumnjienikovu fotografiju.
(3) Od osumnjienika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora, mogu se i bez privole
uzeti neintimni uzorci radi molekularno-genetske analize potrebne u svrhe iz stavka 1. ovog
lanka.
(4) Ministar nadlean za unutarnje poslove i ministar nadlean za obranu donose propise o
ustrojstvu i nainu voenja zbirke s automatskom obradom podataka za svrhe iz stavka 1. ovog
lanka.
(5) Ministar nadlean za unutarnje poslove u suglasnosti s ministrom nadlenim za zdravstvo,
donosi propise o ustrojstvu i nainu voenja zbirke s automatskom obradom podataka za svrhe iz
stavka 3. ovog lanka, u smislu lanka 327.a stavka 6. ovog Zakona.
22. Pravilnik o ustrojstvu i nainu voenja zbirki s automatskom obradom podataka o
utvrivanju istovjetnosti osumnjienika

5. Hitne dokazne radnje

lanak 212. (NN 143/12, 145/13, 152/14)

(1) Policija moe, ako postoji opasnost od odgode, i prije zapoinjanja kaznenog postupka za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina obaviti pretragu (lanak 246.),
privremeno oduzimanje predmeta (lanak 261.), oevid (lanak 304.), uzimanje otisaka prstiju i
drugih dijelova tijela (lanak 211. i 307.).
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka, policija e prije provoenja dokazne radnje pretrage ili
oevida za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina iz nadlenosti
opinskog suda obavijestiti dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik koji stigne na mjesto oevida
ili pretrage u tijeku njegova provoenja moe preuzeti provoenje radnje, odnosno njezino
provoenje prepustiti policiji. Za provoenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta i
uzimanja otisaka prstiju i drugih dijelova tijela takva prethodna obavijest nije potrebna.
(3) Ako je potrebno provesti radnje iz stavka 1. i 2. ovog lanka prema slubenoj osobi koja je
ovlatena i duna otkrivati i prijavljivati kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti
policija e odmah obavijestiti dravnog odvjetnika koji e odluiti o tome da li e sam provesti tu
radnju ili e dati nalog istraitelju.
(4) Za kaznena djela koja su u nadlenosti upanijskog suda o postojanju opasnosti od odgode i
potrebi provoenja dokaznih radnji policija odmah obavjetava dravnog odvjetnika, osim za
provoenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta. Dravni odvjetnik moe sam
provesti dokazne radnje iz stavka 1. ovog lanka ili njihovo provoenje naloiti policiji ili
istraitelju.
(5) Ako postoji opasnost od odgode, dravni odvjetnik moe odrediti potrebna vjetaenja, osim
ekshumacije.
(6) O rezultatima radnji koje je policija provela prema stavku 1., 2. i 4. ovog lanka, bez odgode
obavjetava dravnog odvjetnika.

6. Istraivanje

lanak 213. (NN 76/09, 80/11, 145/13)

(1) Kada postoji osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno djelo za koje je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a ne postoje zakonske smetnje za kazneni progon
te osobe, dravni odvjetnik moe provesti ili naloiti istraitelju provoenje dokaznih radnji koje
su svrhovite za odluivanje o podizanju optunice.
(2) Obavijest o provoenju dokaznih radnji dravni odvjetnik dostavlja okrivljeniku u roku od tri
dana od kada je proveo prvu dokaznu radnju iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Postupanje nakon dostave obavijesti iz stavka 2. ovog lanka je nejavno. Tijelo koje provodi
istraivanje moe odrediti tajnost istraivanja ili nekog njegovog dijela iz razloga navedenih u
lanku 388. ovog Zakona, ako bi javno objavljivanje podataka tetilo probicima istraivanja. Tijelo
koje poduzima radnju upozorit e osobe koje sudjeluju u dokaznoj radnji u odnosu na koju je
odreena tajnost da je odavanje tajne kazneno djelo. Sve osobe koje saznaju sadraj postupovne
radnje koja je provedena tijekom tajnog istraivanja ili dijela istraivanja dune su kao tajnu
uvati injenice ili podatke koje su tom prilikom saznale.
(4) Okrivljenik ima pravo nakon primitka obavijesti iz stavka 2. ovog lanka predloiti
poduzimanje dokaznih radnji, a sucu istrage provoenje dokaznog roita (lanak 236. stavak 2.
ovog Zakona). Ako se dravni odvjetnik ne sloi s prijedlogom okrivljenika postupit e prema
lanku 234. stavku 2. ovog Zakona. Ispitivanje svjedoka po prijedlogu obrane provodi se uz
prisutnost okrivljenika i branitelja ako ga ima.
(5) Dravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istraivanje kad su provedene radnje propisane u
ovom Zakonu, a stanje stvari je dovoljno razjanjeno da se moe podignuti optunica ili odbaciti
kaznena prijava. Zavretak istraivanja upisuje se u upisnik kaznenih prijava te se o tome
obavjetava okrivljenik i oteenik.
lanak 213.a (NN 145/13)
(1) Ako dravni odvjetnik okrivljeniku nije dostavio obavijest iz lanka 213. stavka 2. ovog
Zakona, a proveo je dokaznu radnju ispitivanja svjedoka, okrivljenik ima pravo zahtijevati od
dravnog odvjetnika ponovno provoenje tih dokaznih radnji. Ako se dravni odvjetnik ne sloi s
prijedlogom okrivljenika postupit e prema lanku 234. stavku 2. ovog Zakona.
(2) Ako sudac istrage utvrdi da je zahtjev okrivljenika osnovan naloit e dravnom odvjetniku da
ponovno provede ispitivanje svjedoka.
(3) Ponovno ispitivanje svjedoka provodi se uz prisutnost okrivljenika i branitelja ako ga ima.
Osobe prisutne ispitivanju mogu staviti primjedbu u svezi sa zapisnikom, koje e se zabiljeiti u
nastavku zavrenog zapisnika.
(4) Zapisnik o ranijem ispitivanju svjedoka izdvojit e se iz spisa i ne moe se koristiti kao dokaz u
postupku.
lanak 213.b (NN 145/13)
(1) Ako po proteku est mjeseci od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava ili od
uhienja dravni odvjetnik nije donio odluku o prijavi, okrivljenik ima pravo podnijeti prigovor
sucu istrage zbog odugovlaenja postupka.
(2) Ako sudac istrage utvrdi da je prigovor zbog odugovlaenja postupka osnovan rjeenjem e
odrediti rok u kojem dravni odvjetnik mora odluiti o kaznenoj prijavi. O svojoj odluci dravni
odvjetnik je duan obavijestiti suca istrage. Ako sudac istrage utvrdi da je prigovor neosnovan
obavijestiti e o tome okrivljenika.
(3) Ako je rok za rjeavanje prijave odredio vii dravni odvjetnik (lanak 206.b stavak 4. ovog
Zakona) i sudac istrage, dravni odvjetnik je duan rijeiti prijavu u roku koji je odredio sudac
istrage.
lanak 213.c (NN 145/13)
(1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu za kazneno djelo za koje je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, oteenik koji je preuzeo kazneni progon moe
sucu istrage predloiti provoenje dokaznih radnji. Prijedlog za provoenje dokaznih radnji mora
sadravati podatke iz lanka 225. stavka 1. ovog Zakona, a o prijedlogu oteenika kao tuitelja
sudac istrage odluuje rjeenjem.
(2) Ako prihvati prijedlog oteenika kao tuitelja iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage e
naloiti istraitelju provoenje dokaznih radnji koje su svrhovite za odluivanje o podizanju
optunice. Pri provoenju dokaznih radnji postupa se sukladno lanku 225. stavku 5. ovog
Zakona.
(3) Ako ne prihvati prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage ga rjeenjem odbija.
(4) Kada dokazne radnje budu provedene, sudac istrage postupit e sukladno lanku 225. stavku
6. ovog Zakona. Ako oteenik kao tuitelj u roku od osam dana od dostave rjeenja o odbaaju
kaznene prijave ne podigne optunicu smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, o emu
e sudac istrage obavijestiti dravnog odvjetnika.

7. Dokazne radnje kada je poinitelj nepoznat

lanak 214. (NN 145/13)

(1) Ako je poinitelj kaznenog djela nepoznat, dravni odvjetnik moe provesti ili naloiti
istraitelju provoenje dokaznih radnji ako je to svrhovito za otkrivanje poinitelja ili ako postoji
opasnost od odgode.
(2) O svemu to je poduzeto istraitelj mora prije, a ako to nije mogue, odmah nakon
provoenja radnje, obavijestiti dravnog odvjetnika.

lanak 215. (NN 145/13)

Brisan.

Glava XVII. ISTRAGA

1. Pokretanje, tijek i okonanje istrage

lanak 216. (NN 143/12, 145/13)

(1) Istraga se provodi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina,
osim u sluaju iz lanka 341. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Istraga se mora provesti ako postoji osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno djelo
za koje je propisana kazna zatvora tea od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora, te ako
postoji osnovana sumnja da je okrivljenik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti.
(3) U istrazi e se prikupiti dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti hoe li se podignuti
optunica ili obustaviti postupak, te dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na
raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo oteano.
(4) Ako je prije donoenja rjeenja o provoenju istrage dravni odvjetnik ispitao okrivljenika
duan je u roku od 48 sati od ispitivanja odluiti o pokretanju istrage.
lanak 217. (NN 76/09, 145/13)
(1) Dravni odvjetnik donosi rjeenje o provoenju istrage protiv odreene osobe kad postoji
osnovana sumnja da je poinila kazneno djelo za koje se provodi istraga, a ne postoje zakonske
smetnje za kazneni progon te osobe.
(2) Rjeenje o provoenju istrage, osim podataka iz lanka 168. ovog Zakona, mora sadravati
opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela te
kratko obrazloenje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno
djelo.
(3) U rjeenju o provoenju istrage dravni odvjetnik e navesti koje su hitne dokazne radnje
provedene prije donoenja rjeenja, koje okolnosti namjerava istraiti te koje e dokazne radnje
provesti.
(4) Kad je donio rjeenje o provoenju istrage dravni odvjetnik moe podnijeti sucu istrage
obrazloeni prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istrani zatvor ili da se poduzmu druge mjere
nune za djelotvorno voenje kaznenog postupka i zatitu osoba.
lanak 218. (NN 76/09, 145/13)
(1) Rjeenje o provoenju istrage dostavlja se okrivljeniku najkasnije u roku od osam dana od
dana donoenja rjeenja, zajedno s poukom o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Protiv rjeenja o provoenju istrage okrivljenik ima pravo albe sucu istrage u roku od osam
dana od dana primitka rjeenja. alba se podnosi dravnom odvjetniku koji ju je duan odmah,
zajedno sa spisom predmeta, dostaviti sucu istrage.
(3) Sudac istrage moe rjeenjem:
1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu,
2) odbiti albu kao neosnovanu,
3) prihvatiti albu i ukinuti rjeenje o provoenju istrage u odnosu na sve ili pojedine toke
rjeenja ako utvrdi postojanje razloga iz lanka 224. stavka 1. toke 1. do 3. ovog Zakona
odnosno da nema osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na
teret,
4) naloiti dravnom odvjetniku da u odreenom roku provede dokazne radnje potrebne za
odluivanje o osnovanosti rjeenja o provoenju istrage.
(4) Sudac istrage duan je odluiti o albi okrivljenika u roku od osam dana od dana primitka
albe i spisa predmeta. Ako sudac istrage u tom roku ne odlui o albi okrivljenika, dravni
odvjetnik ovlaten je nastaviti s provoenjem istrage.
(5) Ako je sudac istrage naloio dravnom odvjetniku provoenje dokaznih radnji iz stavka 3.
toke 4. ovog lanka, dravni odvjetnik e nakon provoenja tih radnji dostaviti spis sucu istrage
radi donoenja odluke o albi.
(6) Ako je sudac istrage ukinuo rjeenje o provoenju istrage, dravni odvjetnik ima pravo albe.
(7) Rjeenje o provoenju istrage dravni odvjetnik dostavlja oteeniku s poukom o pravima iz
lanka 47. stavka 1. toke 1. do 4. i 7. ovog Zakona.
(8) Dravni odvjetnik e o pravomonosti rjeenja o provoenju istrage obavijestiti ministarstvo
nadleno za pravosue koje o tome vodi evidenciju.
(9) Ministar nadlean za pravosue donosi pravilnik o voenju evidencije iz stavka 8. ovog
lanka.
17. Pravilnik o evidenciji pravomonih rjeenja o provoenju istrage
lanak 218.a (NN 145/13)
(1) Ako bi se dostavom rjeenja o provoenju istrage ugrozio ivot ili tijelo osobe ili imovina
velikih razmjera dravni odvjetnik moe odgoditi dostavu tog rjeenja najvie za trideset dana
ako se istraga provodi za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona:
1) protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava
XXXIV.) za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina,
2) terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), novaenja za terorizam (lanak
100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.) te pripremanja
kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (lanak 103.),
3) zloinakog udruenja (lanak 328. ) koje je organizirano radi poinjenja kaznenog djela iz
lanka 329. stavka 1. toke 3. do 6., poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja
iz lanka 329. stavka 1. toke 3. do 6.
(2) Dravni odvjetnik e razloge za odgodu dostave rjeenja iz stavka 1. ovog lanka navesti u
slubenoj biljeci koja je sastavni dio spisa predmeta.
lanak 219. (NN 80/11, 145/13)
(1) Istragu provodi dravni odvjetnik.
(2) Dravni odvjetnik moe nalogom povjeriti provoenje dokaznih radnji istraitelju, ako drukije
nije propisano ovim Zakonom. U nalogu dravni odvjetnik odreuje istraitelja, s obzirom na
predmet istraivanja i posebne propise, radnje koje se imaju provesti, a moe dati i druge naloge
kojih se istraitelj mora drati. Istraitelj je duan postupati po nalogu dravnog odvjetnika.
(3) Za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda okrivljenika ispituje dravni odvjetnik.
lanak 220. (NN 145/13)
(1) Ako postoji opasnost od odgode, istraitelj koji provodi dokaznu radnju provest e prema
potrebi i druge dokazne radnje koje su s njom povezane ili iz nje proistjeu.
(2) Prije provoenja radnje iz stavka 1. ovog lanka, istraitelj je duan izvijestiti dravnog
odvjetnika o provoenju radnji. Ako to nije mogao uiniti prije provoenja radnje, duan ga je
izvijestiti odmah nakon njezina provoenja.
lanak 221. (NN 145/13)
Oteenik moe dravnom odvjetniku podnositi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge
radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, te sudjelovati u radnjama u istrazi kad je to
propisano ovim Zakonom i ostvarivati prava iz lanka 47. stavka 1. ovog Zakona.
lanak 222.
(1) Dravni odvjetnik ili istraitelj obavlja dokazne radnje na podruju svoje nadlenosti. Ako
interes istrage zahtijeva, oni mogu pojedine dokazne radnje obaviti i izvan podruja nadlenosti,
ali su duni o tome izvijestiti dravnog odvjetnika na ijem podruju se obavlja dokazna radnja.
(2) Na temelju odluke dravnog odvjetnika u sloenim istranim predmetima, osim istraitelja
sudjeluju dravnoodvjetniki savjetnici i struni suradnici. Oni mogu pripremati provoenje
pojedinih dokaznih radnji, primati izjave i prijedloge, te samostalno poduzeti pojedinu dokaznu
radnju koju im je dravni odvjetnik povjerio. Zapisnik o takvoj radnji dravni odvjetnik ovjerava
najkasnije etrdeset i osam sati nakon njezina poduzimanja.
(3) Radi razjanjenja pojedinih tehnikih ili drugih strunih pitanja koja se postavljaju u svezi s
pribavljenim dokazima ili pri poduzimanju dokaznih radnji, dravni odvjetnik moe zatraiti od
odgovarajue strune ustanove ili strune osobe da mu o tim pitanjima dade potrebna
objanjenja o kojima e dravni odvjetnik sastaviti zapisnik.
lanak 223. (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik prekida istragu rjeenjem ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji
raspravno nesposoban. Od donoenja rjeenja o prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji,
okrivljenik mora imati branitelja.
(2) Ako se okrivljenik sam stavio u stanje raspravne nesposobnosti, istraga se nee prekinuti.
Tijekom postojanja tih okolnosti okrivljenik mora imati branitelja.
(3) Istraga se moe prekinuti ako je okrivljenik u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima.
(4) Prije nego to se istraga prekine, prikupit e se svi dokazi o kaznenom djelu i krivnji
okrivljenika do kojih se moe doi.
(5) Ako su bile odreene mjere osiguranja prisutnosti, dravni odvjetnik e sucu istrage bez
odgaanja dostaviti rjeenje o prekidu istrage. Sudac istrage e postupiti prema lanku 226.
stavak 2. ovog Zakona.
(6) Kad prestanu smetnje koje su prouzroile prekid, dravni odvjetnik donosi rjeenje o nastavku
istrage.
(7) Ako tijekom prekida istrage nastupi zastara kaznenog progona, postupa se prema lanku 224.
stavku 1. toki 3. ovog Zakona.
lanak 224. (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik obustavlja rjeenjem istragu:
1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po
slubenoj dunosti,
2) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim ako je poinio protupravno djelo
u stanju neubrojivosti,
3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon,
4) ako nema dokaza da je okrivljenik poinio kazneno djelo.
(2) Rjeenje o obustavi istrage dostavlja se oteeniku i okrivljeniku, koji e se odmah pustiti na
slobodu ako je u pritvoru ili istranom zatvoru. Oteeniku e se uz rjeenje dati pouka u smislu
lanka 55. ovog Zakona.
lanak 225. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu, oteenik koji je
preuzeo kazneni progon moe sucu istrage predloiti provoenje istrage za kaznena djela za koja
se istraga provodi. Prijedlog za provoenje istrage mora sadravati naziv dravnog odvjetnitva
koje je donijelo rjeenje o odbaaju kaznene prijave i oznaku tog rjeenja odnosno oznaku
rjeenja o obustavi istrage, opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela,
zakonski naziv kaznenog djela, kratko obrazloenje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja
da je okrivljenik poinio kazneno djelo, te dokazne radnje koje se predlae provesti.
(2) Sudac istrage odluuje o prijedlogu oteenika kao tuitelja rjeenjem. U rjeenju kojim
odreuje provoenje istrage navode se podaci iz lanka 217. stavka 2. ovog Zakona, te dokazne
radnje koje je sudac istrage ocijenio svrhovitim provesti.
(3) Ako ne prihvati prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage rjeenjem odbija prijedlog
oteenika kao tuitelja za provoenjem istrage.
(4) Ako je prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaen, istragu po nalogu
suca istrage, provodi istra
itelj. Oteenik kao tuitelj moe biti prisutan radnjama u istrazi i moe sucu istrage predlagati
da naloi istraitelju provoenje odreenih radnji. Ako ne prihvati prijedlog oteenika kao
tuitelja o provoenju radnji, sudac istrage obavjetava oteenika.
(5) Kad sudac istrage ustanovi da je istraga zavrena, izvijestit e o tome oteenika kao
tuitelja. Sudac istrage e u obavijesti upozoriti oteenika kao tuitelja o mjestu gdje se nalazi
spis i drugi predmeti i vremenu u kojemu ih moe razgledati, kao i o pravu da u roku od osam
dana moe podnijeti optunicu te o tome obavijestiti suca istrage. Ako oteenik kao tuitelj u
tom roku ne podigne optunicu, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, pa e sudac
istrage istragu rjeenjem obustaviti.
lanak 226. (NN 80/11, 145/13)
(1) Kad sudac istrage odluuje o nekom pitanju i ustanovi da postoje razlozi za prekid ili obustavu
istrage iz lanka 224. stavka 1., donosi rjeenje o prekidu odnosno obustavi istrage.
(2) Rjeenje o prekidu ili obustavi istrage dostavlja se dravnom odvjetniku, oteeniku kao
tuitelju i okrivljeniku, koji e se odmah pustiti na slobodu ako je u istranom zatvoru.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka oteenik kao tuitelj nema pravo albe.
(4) Na nain odreen u stavku 1. ovog lanka sudac istrage postupa i kad provodi istragu na
zahtjev oteenika kao tuitelja.
lanak 227.
Dravni odvjetnik e prije zavrene istrage pribaviti podatke o okrivljeniku navedene u lanku
272. stavku 1. ovog Zakona, ako nedostaju ili ih treba provjeriti, te podatke o prijanjim osudama
okrivljenika, a prema potrebi i spise tih predmeta, a ako okrivljenik jo izdrava kaznu ili drugu
sankciju koja je vezana za lienje slobode, podatke o njegovu ponaanju za vrijeme izdravanja
kazne ili druge sankcije.
lanak 228. (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istragu kad su provedene radnje propisane u
Zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno da se moe podignuti optunica ili
obustaviti postupak.
(2) Zavretak istrage upisuje se u upisnik kaznenih prijava te se o tome obavjetava okrivljenik i
oteenik.
lanak 229. (NN 145/13)
(1) Dravni odvjetnik duan je zavriti istragu u roku od est mjeseci. Ako se istraga ne zavri u
roku od est mjeseci, dravni odvjetnik je duan izvijestiti vieg dravnog odvjetnika o razlozima
zbog kojih istraga nije zavrena.
(2) Vii dravni odvjetnik duan je poduzeti mjere da se istraga zavri. U sloenim predmetima
vii dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok iz stavka 1. ovog
lanka produljiti za najvie est mjeseci. U posebno sloenim i tekim predmetima, Glavni dravni
odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok zavretka istrage iz stavka 1.
ovog lanka produljiti za najvie dvanaest mjeseci.
(3) Okrivljenik i oteenik mogu se tijekom istrage obratiti pritubom viem dravnom odvjetniku
zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. Okrivljenik se moe obratiti
pritubom viem dravnom odvjetniku i ako u sluaju iz lanka 216. stavka 4. ovog zakona
dravni odvjetnik nije donio rjeenje o provoenju istrage niti podigao optunicu iz lanka 341.
stavka 3. ovog Zakona.
(4) Vii dravni odvjetnik ispitat e navode u pritubi, a ako je podnositelj zahtijevao, obavijestit
e ga o tome to je poduzeto.
lanak 230. (NN 145/13)
(1) Nakon zavrene istrage ili istraivanja dravni odvjetnik je duan u roku od petnaest dana od
dana upisa zavretka istrage ili istraivanja u upisnik kaznenih prijava podignuti optunicu ili
obustaviti istragu odnosno odbaciti kaznenu prijavu. U sloenim predmetima taj rok iznosi
trideset dana. Vii dravni odvjetnik moe rok za podizanje optunice produljiti na prijedlog
dravnog odvjetnika za najvie petnaest dana, a u sloenim predmetima za najvie trideset dana.
(2) Iznimno, ako su postojali nepredvidivi ili neotklonjivi razlozi, vii dravni odvjetnik moe na
prijedlog dravnog odvjetnika produljiti rokove iz stavka 1. ovog lanka za najvie petnaest dana.
(3) Dravni odvjetnik e u roku iz stavka 1. ovog lanka obavijestiti oteenika o podizanju
optunice ili o obustavi istrage odnosno odbacivanju kaznene prijave uz pouku iz lanka 55.
stavka 5. ovog Zakona.
(4) Ako dravni odvjetnik ne postupi prema stavku 1. i 2. ovog lanka, duan je o razlozima
izvijestiti vieg dravnog odvjetnika.
(5) Ako dravni odvjetnik u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ne podigne optunicu, smatrat
e se da je odustao od kaznenog progona.
lanak 231. (NN 76/09, 140/13)
(1) Istraga je nejavna.
(2) Tijelo koje vodi istragu moe rjeenjem odrediti tajnost cijele ili dijela istrage iz razloga
navedenih u lanku 388. ovog Zakona ako bi javno objavljivanje podataka iz istrage tetilo
probicima postupka. Tijelo koje poduzima radnju upozorit e osobe koje sudjeluju u takvoj istrazi
da je odavanje tajne kazneno djelo. Sve osobe koje saznaju sadraj postupovne radnje koja je
provedena tijekom takve istrage dune su kao tajnu uvati injenice ili podatke koje su tom
prilikom saznale.
lanak 232.
Kad sudac istrage ili vijee odluuje u tijeku istrage, moe zatraiti potrebna objanjenja od
dravnog odvjetnika, oteenika i okrivljenika. Sudac istrage ili vijee moe pozvati dravnog
odvjetnika, okrivljenika i oteenika da usmeno izloe svoja stajalita.
lanak 233.
(1) Okrivljenik mora biti ispitan prije okonanja istrage. Ispitivanje okrivljenika provodi se prema
lanku 272. do 282. ovog Zakona.
(2) Okrivljenika ispituje dravni odvjetnik ili po njegovu nalogu istraitelj. Ispitivanje okrivljenika
se provodi u prostorijama dravnog odvjetnika ili istraitelja.
(3) Pri pozivanju okrivljenika postupit e se prema lanku 175. ovog Zakona, a ako okrivljenik nije
primio pisanu pouku o pravima, tijelo koje provodi ispitivanje e prije poetka ispitivanja postupiti
prema lanku 273. stavku 1. ovog Zakona.
lanak 234. (NN 80/11, 145/13)
(1) Okrivljenik nakon primitka rjeenja o provoenju istrage moe dravnom odvjetniku predloiti
provoenje dokaznih radnji. Ako dravni odvjetnik prihvati prijedlog okrivljenika, provest e
odgovarajuu dokaznu radnju. Prijedlog za provoenje dokazne radnje ne moe se podnijeti
nakon to je okrivljenik primio obavijest da je istraga zavrena (lanak 228. stavak 2.).
(2) Ako dravni odvjetnik ne prihvati prijedlog okrivljenika dostavlja ga u roku od osam dana sucu
istrage i o tome pisano obavjetava okrivljenika. Ako sudac istrage prihvati prijedlog za
provoenje dokazne radnje, naloit e njezino provoenje dravnom odvjetniku, a ako prijedlog
ne prihvati, obavijestit e o tome okrivljenika.
(3) O mjestu i vremenu provoenja dokazne radnje iz stavka 1. i 2. ovog lanka, prije njezina
provoenja, obavjetava se okrivljenik i branitelj koji je predloio provoenje radnje. Ako je
okrivljenik lien slobode, a eli prisustvovati roitu, na roite e biti doveden, osim ako je
raspravno nesposoban ili zbog teko naruenog zdravstvenog stanja nije u mogunosti
sudjelovati na roitu. Ako okrivljenik na to pristane, a za to postoje tehniki uvjeti, omoguit e
mu se sudjelovanje na roitu putem zatvorenog tehnikog ureaja za vezu na daljinu (audio-
video ureaj).
(4) Obavijest o provoenju dokazne radnje iz stavka 1. i 2. ovog lanka okrivljeniku i branitelju se
u primjerenom roku moe priopiti putem ureaja za telekomunikacije, o emu se sastavlja
slubena zabiljeka.
(5) Ako se provodi dokazna radnja ispitivanja svjedoka ili vjetaka sukladno stavcima 1. i 2. ovog
lanka, nakon nesmetanog iskazivanja, pitanja prvi postavlja dravni odvjetnik, a zatim okrivljenik
i branitelj. Dravni odvjetnik e zabraniti postavljanje pitanja iz lanka 420. stavka 3. ovog
Zakona i unijeti u zapisnik pitanje i svoju odluku.

2. Dokazno roite

lanak 235.
(1) Dokazno roite provodi sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika, oteenika kao
tuitelja ili okrivljenika.
(2) Na dokaznom roitu mogu se provesti dokazne radnje iz lanka 236. ovog Zakona.
lanak 236. (NN 143/12, 145/13)
(1) Dokazno roite e se provesti ako:
1) je potrebno ispitati svjedoka iz lanka 292. i 293. ovog Zakona,
2) je potrebno ispitati svjedoka iz lanka 285. stavka 1. toke 1. do 3. ovog Zakona, ako postoji
bojazan da na raspravi nee iskazivati,
3) svjedok nee moi biti ispitan na raspravi,
4) je svjedok izloen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza,
5) se drugi dokaz nee moi kasnije izvesti.
(2) Dokazno roite se moe provesti ako je potrebno radi donoenja odluke u sluajevima
propisanim ovim Zakonom.
(3) Dokazno roite se nee provesti ako:
1) djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj
dunosti,
2) postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim ako je poinio protupravno djelo u
stanju neubrojivosti,
3) je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili
ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon.

lanak 237. (NN 145/13)

(1) Sudac istrage, ako prihvati prijedlog za odravanje dokaznog roita, u roku od etrdeset i
osam sati nalogom:
1) odreuje vrijeme i mjesto odravanja dokaznog roita;
2) poziva dravnog odvjetnika, okrivljenika i njegova branitelja, te oteenika i druge osobe, osim
ako drukije nije propisano u ovom Zakonu;
3) odreuje pribavljanje predmeta i osiguranje provoenja radnji.
(2) Ako ne prihvati prijedlog o provoenju dokaznog roita, sudac istrage e u roku od etrdeset
i osam sati, rjeenjem odbiti prijedlog. Protiv tog rjeenja predlagatelj ima pravo albe u roku od
dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati.
(3) Ako se na dokaznom roitu ispituje svjedok iz lanka 294. ovog Zakona, sudac istrage e
provesti ispitivanje prema lanku 297. ovog Zakona.
(4) Ako bi javno objavljivanje podataka tetilo probicima postupka, sudac istrage moe odrediti
tajnost dokaznog roita iz razloga navedenih u lanku 388. ovog Zakona. Sudac istrage e, ako
dokazno roite odredi tajnim, postupiti sukladno lanku 213. stavku 3. i lanku 231. stavku 2.
ovog Zakona.
lanak 238. (NN 76/09)
(1) Dravni odvjetnik mora prisustvovati dokaznom roitu ako je on predloio to roite.
(2) Dokaznom roitu, mogu prisustvovati okrivljenik, oteenik kao tuitelj, branitelj i oteenik,
osim ako za radnju koja se provodi, nije drukije propisano. Osobe koje su prisutne dokaznom
roitu mogu u svezi sa zapisnikom staviti primjedbe koje e se zabiljeiti u nastavku zavrenog
zapisnika.
(3) Dokazno roite ne moe se provesti bez branitelja ako je obrana obvezna.
(4) Osobe koje sudjeluju na dokaznom roitu mogu predloiti sucu istrage da radi razjanjenja
stvari postavi odreena pitanja svjedoku ili vjetaku. Uz doputenje suca istrage mogu postavljati
pitanja i neposredno.
(5) Ako je na dokaznom roitu prisutan okrivljenik, sudac istrage mora pri otvaranju dokaznog
roita provjeriti je li primio pisanu pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.). Ako okrivljenik nije
primio tu pouku, sudac istrage e postupiti prema lanku 239. stavku 3. ovog Zakona, a ako je
kazneni progon preuzeo oteenik kao tuitelj, uruit e tu pouku okrivljenik.
(6) Sudac istrage moe tijekom dokaznog roita postupiti prema lanku 222. stavku 3. ovog
Zakona.

3. Pouka o pravima

lanak 239. (NN 76/09, 80/11, 56/13, 145/13)

(1) Pouka o pravima okrivljenika mora sadravati obavijest o tome:
1) zato se okrivljuje i okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja protiv njega, ako prethodno
nije primio rjeenje o provoenju istrage,
2) da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja,
3) da u skladu s odredbom lanka 184. stavka 4. i 5. ovog Zakona ima pravo uvida u spis,
4) da ima pravo sluiti se svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i razumije te pravo na
tumaa u skladu s odredbom lanka 8. ovog Zakona,
5) da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da e mu se kad to predvia ovaj Zakon,
postaviti branitelj po slubenoj dunosti ili na teret proraunskih sredstava ako prema svom
imovinskom stanju ne moe podmiriti trokove obrane.
(2) Pouka o pravima se mora dostaviti okrivljeniku uz:
1) nalog o pretrazi,
2) poziv za prvo ispitivanje,
3) rjeenje o provoenju istrage,
4) poziv za dokazno roite,
5) obavijest iz lanka 213. stavka 2. ovog Zakona,
6) rjeenje o istranom zatvoru,
7) nalog o prepoznavanju,
8) nalog o vjetaenju prema osobi okrivljenika.
(3) Kad je to propisano ovim Zakonom, tijelo koje provodi radnju po slubenoj dunosti
provjerava je li okrivljenik primio pouku o pravima prije otpoinjanja radnje i ako ustanovi da
pouka o pravima nije uruena, zastat e s postupanjem, najprije naloiti uruenje pouke, a tek
nakon toga nastaviti s postupkom.
(4) Ako dravni odvjetnik ili tijelo koje provodi radnju ustanovi da je pouku o pravima okrivljenik
ranije primio utvrdit e to slubenom zabiljekom u spisu i nee ponovno dostavljati pouku.

4. Zatita postupovnih prava obrane

lanak 239.a (NN 145/13)

(1) Nakon dostave rjeenja o provoenju istrage okrivljenik koji smatra da mu je protivno zakonu
uskraeno ili povrijeeno odreeno pravo, moe podnijeti pisani prigovor dravnom odvjetniku.
Prigovor se ne moe podnijeti iz razloga zbog kojih se moe podnijeti alba protiv rjeenja o
provoenju istrage.
(2) Nakon dostave obavijesti iz lanka 213. stavka 2. ovog Zakona okrivljenik moe podnijeti
pisani prigovor dravnom odvjetniku iz razloga navedenih u stavku 1. ovog lanka te ako smatra
da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provoenje istraivanja.
(3) Prigovor sadri oznaku predmeta, odluke ili radnje na koju se odnosi, razloge prigovora i
prijedlog naina ostvarivanja uskraenog prava.
(4) Dravni odvjetnik e odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prigovora
donijeti odluku. Ako dravni odvjetnik ne prihvati prigovor u tom roku, dostavit e ga sucu istrage
koji e odmah, a najkasnije u roku od osam dana od primitka odluiti o prigovoru.
(5) Ako sudac istrage prihvati prigovor iz stavka 1. ovog lanka, a mogue je ostvarenje
odreenog prava ili provoenje odnosno ponavljanje radnje, naloit e dravnom odvjetniku
ostvarenje tog prava ili provoenje odnosno ponavljanje radnje u odreenom roku.
(6) Ako sudac istrage istrage prihvati prigovor iz stavka 2. ovog lanka i utvrdi da nisu ispunjene
zakonske pretpostavke za provoenje istraivanja, to e utvrditi u rjeenju i spis vratiti dravnom
odvjetniku na daljnje postupanje. Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe. Ako
sudac istrage prihvati prigovor iz stavka 2. ovog lanka i utvrdi povredu ili uskratu odreenog
prava ije je ostvarenje ili provoenje odnosno ponavljanje radnje mogue, naloit e dravnom
odvjetniku ostvarenje tog prava ili provoenje odnosno ponavljanje radnje u odreenom roku.

Glava XVIII. DOKAZNE RADNJE

1. Pretraga

a) Zajednike odredbe
lanak 240.
(1) Pretraga je istraivanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala, pod
uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) Pretraga doma i drugih prostora, sredstva prijevoza i druge pokretne stvari te osobe
poduzima se radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova vanih za kazneni
postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili na
njezinom tijelu.
(3) Propisi o pretrazi ne odnose se na prirodne, javne te naputene prostore.
lanak 241.
(1) Pretraga osobe mora se provoditi na nain kojim se uva dostojanstvo osobe koja se
pretrauje.
(2) Pretraga doma i drugih prostora se mora provoditi tako da se to manje remeti kuni red i
uznemiruju graani.
(3) Ako se svrha pretrage doma, drugih prostora i pokretne stvari ne moe postii na drugi nain,
tijelo koje provodi pretragu moe rastaviti predmet pretrage prema potrebi i uz pomo strune
osobe. Pri rastavljanju predmeta pretrage izbjegavat e se nepotrebna oteenja.
lanak 242.
(1) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, pretragu na zahtjev dravnog odvjetnika, sudac
istrage odreuje pisanim obrazloenim nalogom. Nalog o pretrazi mora sadravati:
1) oznaku predmeta pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari),
2) svrhu pretrage,
3) tijelo koje e provesti pretragu.
(2) O zahtjevu za pretragu sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od etiri sata, od
primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev, sudac istrage donosi rjeenje. Protiv rjeenja suca
istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od osam sati. Vijee donosi odluku o albi u roku
od dvanaest sati.
(3) Nalog suca istrage iz stavka 1. ovog lanka, o pretrazi, izvrava se u roku od tri dana od dana
izdavanja. Nakon proteka tog roka, pretraga se vie ne moe izvriti na temelju tog naloga. Nalog
se bez odgode vraa sucu istrage koji ga ponitava biljekom na nalogu.
(4) Pretragu provode dravni odvjetnik, istraitelj ili policija.
(5) Kad istragu provodi sudac istrage, odredit e u nalogu o pretrazi istraitelja koji e provesti
pretragu. Istraitelj je duan provesti pretragu prema nalogu i odmah dostaviti sucu istrage
zapisnik i predmete koje je privremeno oduzeo.
lanak 243.
(1) Nalog o pretrazi, osim ako nije drukije propisano ovim Zakonom, predaje se prije poetka
pretrage osobi kod koje e se pretraga obaviti ili koju e se pretraiti, odnosno koja raspolae
predmetom pretrage.
(2) Prije poetka pretrage pozvat e se osoba iz stavka 1. ovog lanka, da dobrovoljno izrui
osobu, odnosno predmete koji se trae.

lanak 244. (NN 76/09, 143/12)

Pretrazi se moe iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga (lanak 243. stavak 1.) i pouke
o pravima (lanak 239. stavak 1.), odnosno poziva za predaju osobe ili stvari (lanak 243. stavak
2.) ako:
1) se pretpostavlja oruani otpor;
2) je nuno da se kod sumnje na kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija,
odnosno zloinako udruenje ili koja su poinjena u sastavu zloinakog udruenja ili iji su
poinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada;
3) se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama;
4) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omoguilo sakrivanje, unitenje ili
oteenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti;
5) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima
pretragu;
6) je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan.
lanak 245. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Iznimno, ako pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva
pretrage, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim
obrazloenim nalogom ako se radi o sumnji da su poinjena sljedea kaznena djela iz Kaznenog
zakona: protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva (Glava IX.) za koje je propisana kazna zatvora
tea od pet godina, ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva (lanak 111.), otmice (lanak 137.
stavak 2. i 3.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136. stavak 3. i 4.), neovlatene
proizvodnje i prometa drogama (lanak 190. stavak 2., 3., 4. i 5.), neovlatene proizvodnje i
prometa tvarima zabranjenim u sportu (lanak 191.a stavak 2., 3. i 4.), pranja novca (lanak
265.), krivotvorenja novca (lanak 274.), primanja mita (lanak 293.), davanja mita (lanak
294.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 252.), davanja mita u gospodarskom
poslovanju (lanak 253.), davanja mita za trgovanje utjecajem (lanak 296.), primanja i davanja
mita u postupku steaja (lanak 251.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog
djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), odavanja tajnih podataka (lanak 347.
stavak 1. i 4.), pijunae (lanak 348. stavak 3., 4. i 5.), ubojstva osobe pod meunarodnom
zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.), kao i kaznena
djela koje je poinilo zloinako udruenje, odnosno kaznena djela poinjena u sastavu
zloinakog udruenja u stjecaju.
(2) Pretraga iz stavka 1. ovog lanka, provest e se prema lanku 244. ovog Zakona.
(3) Nalog o pretrazi iz stavka 1. ovog lanka, zajedno sa zapisnicima o izvrenoj pretrazi dravni
odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od osam sati od okonanja pretrage, dostaviti sucu
istrage.
(4) Sudac istrage odluuje rjeenjem, o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika o pretrazi i
provedene pretrage, u roku od osam sati od primitka zapisnika. Protiv rjeenja suca istrage kojim
odbija ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, dravni odvjetnik ima pravo albe
u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati.
lanak 246. (NN 145/13)
(1) Pretragu moe odmah, a najkasnije osam sati nakon to je kazneno djelo otkriveno, provesti
bez naloga dravni odvjetnik, istraitelj ili policija kad provodi oevid mjesta poinjenja kaznenog
djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja
opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega ili radi osiguranja tragova i dokaza koji
su u neposrednoj vezi s kaznenim djelom zbog kojeg se obavlja oevid, osim ako se radi o
pretrazi doma ili prostora iz lanka 256. ovog Zakona.
(2) Policija moe provesti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga:
1) kad je prema posebnom zakonu ovlatena ui u tui dom ili drugi prostor, a postoje uvjeti iz
lanka 240. stavka 2. ovog Zakona,
2) ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi uhienja poinitelja
kaznenog djela (lanak 107. toka 2.) za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine.
(3) U sluaju pretrage iz stavka 2. ovog lanka, ako se pretraga provodi u domu ili drugim
prostorima poinitelja kaznenog djela, pretraga se moe poduzeti i radi pronalaenja ili osiguranja
dokaza. Ta se pretraga moe poduzeti samo u prisutnosti najmanje dva svjedoka.
(4) Policija moe bez naloga o pretrazi provesti pretragu osobe pri izvrenju naloga o dovoenju
ili pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako
postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od nje oduzeti
kao dokaz postupku.
(5) Kad policija provede pretragu bez naloga, duna je zapisnik o pretrazi i izvjee odmah
predati nadlenom dravnom odvjetniku.
lanak 247. (NN 145/13)
(1) Pretraga se provodi danju, od est do dvadeset jedan sat.
(2) Pretraga se moe provesti nou samo ako postoji opasnost od odgode, ako:
1) je danju zapoeta, a nije dovrena,
2) se radi o pretrazi prema lanku 245. stavku 1. i lanku 246. ovog Zakona.
(3) Pretraga se moe provesti nou ako osoba kod koje se pretraga provodi ili koja se pretrauje,
to sama zatrai to se odmah upisuje u zapisnik o pretrazi uz potpis te osobe.
(4) Sudac istrage moe na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika odobriti pretragu izvan
vremena iz stavka 1. ovog lanka i kad postoji vjerojatnost da e:
1) se traeni predmeti ili tragovi unititi ili sakriti,
2) se traena osoba sakriti ili pobjei,
3) traena osoba poiniti kazneno djelo,
4) biti ugroena sigurnost osoba, ako se pretraga ne provede izvan vremena iz stavka 1. ovog
lanka.
lanak 248.
(1) O svakoj pretrazi sastavit e se zapisnik, koji potpisuju osoba kod koje se obavlja pretraga ili
osoba koju se pretrauje te osobe ija je prisutnost obvezna. Primjerak zapisnika izdaje se osobi
kod koje je obavljena pretraga odnosno osobi koja je pretraena.
(2) U pretrazi oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom
pretrage kao i predmeti oznaeni u lanku 249. stavku 1. i 2. ovog Zakona.
(3) U zapisnik e se tono opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to e se upisati u
potvrdu iji se primjerak odmah izdaje osobi od koje su predmeti, odnosno isprave oduzete.
lanak 249.
(1) Ako se pri pretrazi nau predmeti koji nisu povezani s kaznenim djelom zbog kojeg je
donesen nalog o pretrazi, ali koji upuuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj
dunosti, ti e se predmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu oduzimanju izdat
e se odmah potvrda. O tome e se odmah izvijestiti dravni odvjetnik.
(2) Predmeti e se odmah vratiti ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnove za pokretanje
kaznenog postupka, a ne postoji kakva druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali
oduzeti, o emu se sastavlja zapisnik. Predmeti upotrijebljeni kod pretrage raunala i slinih
ureaja vratit e se nakon pretrage njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje
kaznenog postupka.
(3) Osobni podaci pribavljeni pretragom mogu se koristiti samo u svrhe kaznenog postupka i
izbrisat e se bez odgode kad ta svrha prestane.
lanak 250. (NN 145/13)
Zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku
ako:
1) je pretraga, suprotno ovom Zakonu, obavljena bez pisanog naloga,
2) je pretraga bez naloga poduzeta suprotno odredbama lanka 246. stavka 1. do 3. ovog
Zakona,
3) dravni odvjetnik nije u roku iz lanka 245. stavka 3. ovog Zakona predao sucu istrage nalog i
zapisnik o poduzetoj pretrazi,
4) je odbijen zahtjev za ovjeru pisanog naloga dravnog odvjetnika o pretrazi ili zapisnika o
provedenoj pretrazi (lanak 245. stavak 4.),
5) u zapisnik nisu unesene okolnosti zbog kojih je pretragu osobe obavila osoba drugog spola
(lanak 251. stavak 2.),
6) je pretraga provedena protivno odredbama lanka 251. stavka 3. i 4. ovog Zakona,
7) je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi (lanak 254. stavak 2.),
8) je pretraga provedena suprotno uvjetima za zakonitost pretrage propisanim u posebnom
zakonu (lanak 256.).
b) Pretraga osobe
lanak 251. (NN 145/13)
(1) Pretraga osobe obuhvaa pretraivanje odjee, obue, povrine tijela, pokretnih stvari koje
osoba nosi ili su u njezinu posjedu, sredstva prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage te
prostora u kojem je osoba zateena u vrijeme provoenja pretrage, osim doma.
(2) Pretragu osobe provodi osoba istoga spola, osim ako to s obzirom na okolnosti provoenja
pretrage nikako nije mogue. Okolnosti zbog kojih je pretragu provela osoba drugog spola unose
se u zapisnik o pretrazi.
(3) Pri pretrazi osobe ne smije se ulaziti u tijelo osobe koja se pretrauje, niti se od tijela smiju
odvajati nadomjesci dijelova tijela ili pomagala tjelesnih organa privrena uz tijelo (proteze i
slino).
(4) Ako pri pretrazi treba ui u tjelesne upljine, odvojiti od tijela nadomjeske tjelesnih organa ili
ako se pojavi sumnja da pretraga izravno ozbiljno ugroava zdravlje osobe koja se pretrauje,
tijelo koje provodi pretragu zastat e s njezinim provoenjem i u roku od tri sata postupiti prema
lanku 326. stavku 3. i 4. ovog Zakona. Ako se u navedenom roku ne moe nastaviti pretragu,
izvijestit e se o tome dravnog odvjetnika i obustaviti pretraga.
c) Pretraga doma i drugih prostora
lanak 252.
(1) Pri pretrazi doma pretrauje se jedna ili vie prostorno povezanih prostorija koje osoba koristi
kao svoj dom, te prostori koje su s domom povezani prostorno i istom svrhom koritenja.
(2) Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore razliite od doma koji su oznaeni u nalogu za
pretragu, u kojima se ne moe provesti pretraga bez naloga (lanak 246. stavak 2. toka 1. i 2.).
(3) Pretraga doma i drugih prostora obuhvaa i pretragu pokretnih stvari i svih osoba zateenih u
domu i drugim prostorima, kad je to navedeno u nalogu o pretrazi ili kad u odnosu na zateene
osobe postoje uvjeti za pretragu bez naloga.
lanak 253.
(1) Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi pouit e se da ima pravo
izvijestiti branitelja koji moe biti prisutan pretrazi.
(2) Tijelo koje provodi pretragu omoguit e toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u
tu svrhu zastati s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je osoba izjavila
da eli uzeti branitelja. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi,
tijelo koje provodi pretragu e omoguiti osobi da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju
za podruje upanije sastavlja Hrvatska odvjetnika komora i dostavlja dravnom odvjetniku i
nadlenim policijskim upravama uz izvjee sucu istrage. Vrijeme zastajanja s pretragom doma
ne rauna se u zakonski rok dovoenja iz lanka 109. stavka 2. ovog Zakona. Tijelo koje provodi
pretragu e u zapisniku o pretrazi naznaiti vrijeme zastajanja.
(3) Ako osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne doe, tijelo moe provesti
pretragu doma.
lanak 254.
(1) Pretrazi doma ili drugih prostora moe biti prisutna osoba koja je u posjedu prostora ili boravi
u njemu ili osoba koju te osobe ovlaste da prisustvuje pretrazi.
(2) Pretrazi doma ili drugih prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna graanina kao
svjedoci.
(3) Svjedoci e se prije poetka pretrage upozoriti da paze kako se pretraga obavlja te da imaju
pravo prije potpisivanja zapisnika o pretrazi staviti svoje primjedbe ako smatraju da pretraga nije
provedena na nain propisan u ovom Zakonu ili da sadraj zapisnika nije toan.
(4) Kad se pretraga obavlja u prostoru dravnog tijela, pozvat e se njihov predstavnik koji moe
biti prisutan pretrazi.
(5) Kad se pretraga obavlja u prostoru druge pravne osobe, pozvat e se njihov predstavnik koji
moe biti prisutan pretrazi.
lanak 255.
Ako se pretraga mora poduzeti u prostoru vojnog objekta, nalog o pretrazi se predaje vojnoj
vlasti koje e odrediti vojnu osobu radi prisustva pretrazi. Pretragu u vojnom objektu u pravilu
provodi vojna policija ili u njoj sudjeluje.
lanak 256.
Posebnim zakonom mogu se propisati posebni uvjeti poduzimanja pretrage u odreenom
prostoru.
d) Pretraga pokretne stvari i bankovnog sefa
lanak 257. (NN 76/09)
(1) Pretraga pokretnih stvari obuhvaa i pretragu raunala i s njim povezanih ureaja, drugih
ureaja koji slue prikupljanju, pohranjivanju i prijenosu podataka, telefonskim, raunalnim i
drugim komunikacijama i nositelja podataka. Na zahtjev tijela koje poduzima pretragu, osoba
koja se koristi raunalom ili ima pristup raunalu ili drugom ureaju ili nositelju podataka, te
davatelj telekomunikacijskih usluga, duni su omoguiti pristup raunalu, ureaju ili nositelju
podataka, te dati potrebne obavijesti za nesmetanu uporabu i ostvarenje ciljeva pretrage.
(2) Po nalogu tijela koje poduzima pretragu, osoba koja se koristi raunalom ili ima pristup
raunalu i drugim ureajima iz stavka 1. ovog lanka, te davatelj telekomunikacijskih usluga,
duni su odmah poduzeti mjere kojima se sprjeava unitenje ili mijenjanje podataka. Tijelo koje
poduzima pretragu, moe provedbu tih mjera naloiti strunom pomoniku.
(3) Osobu koja koristi raunalo ili ima pristup raunalu ili drugom ureaju ili nositelju podataka,
te davatelj telekomunikacijskih usluga, a koji ne postupe prema stavku 1. i 2. ovog lanka,
premda za to ne postoje opravdani razlozi, sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika
kazniti prema odredbi lanka 259. stavka 1. ovog Zakona. Odredba o kanjavanju ne odnosi se
na okrivljenika.
lanak 258.
Ako se pretraga mora poduzeti na brodu ili zrakoplovu, nalog o pretrazi e se dostaviti
zapovjedniku broda ili zrakoplova koji e biti prisutan pretrazi.
lanak 259. (NN 76/09)
(1) Kod pretrage prijevoznog sredstva, opasne, otrovne, lako upaljive i sline stvari ili sredstva,
osoba koja upravlja ili raspolae takvom stvari duna je na zahtjev tijela koje provodi pretragu
poduzeti mjere neophodne za sigurno i neometano provoenje pretrage. Za neizvravanje
zahtjeva sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika tu osobu kazniti
novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu moe
se kazniti zatvorom do izvrenja zahtjeva, a najdulje mjesec dana. alba protiv rjeenja o
novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. Tijelo koje provodi pretragu prije
poduzimanja pretrage upozoriti e osobe iz stavka 1. ovog lanka, na posljedice koje proizlaze iz
odbijanja postupanja po zahtjevu. Okrivljenik se ne moe kazniti.
(2) Tijelo koje provodi pretragu iz stavka 1. ovog lanka, moe radi poduzimanja mjera
neophodnih za neometano provoenje pretrage imenovati strunu osobu.
lanak 260. (NN 76/09, 80/11)
(1) Ako je vjerojatno da su u bankovnom sefu predmeti ostvareni kaznenim djelom ili namijenjeni
poinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine, a ti su
predmeti vani za kazneni postupak ili prema zakonu podlijeu prisilnom oduzimanju, dravni
odvjetnik e podnijeti pisani obrazloeni zahtjev da sud naloi banci omoguavanje pristupa sefu
te izdavanje naloga za pretragu (lanak 242. stavak 1.). Ako sud zahtjev dravnog odvjetnika
ocijeni osnovanim, rjeenjem e zabraniti raspolaganje predmetima u sefu i odrediti rok u kojem
banka mora po njemu postupiti, te izdati nalog za pretragu. Na odgovarajui nain se primjenjuju
odredbe lanka 242. i 243. ovog Zakona. Prije potvrivanja optunice rjeenje o zahtjevu
dravnog odvjetnika donosi sudac istrage, a nakon potvrivanja optunice, sud pred kojim se ima
odrati rasprava. Ako sud prijedlog dravnog odvjetnika ocijeni neosnovanim, donosi rjeenje
kojim odbija zahtjev. Protiv rjeenja suca istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od
osam sati. Vijee donosi odluku o albi u roku od dvanaest sati.
(2) Osobu koja bez opravdanog razloga ne postupi prema rjeenju iz stavka 1. ovog lanka,
sudac istrage e kazniti prema lanku 259. stavku 1. ovog lanka.

2. Privremeno oduzimanje predmeta

lanak 261.
(1) Predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu posluiti pri utvrivanju
injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati njihovo uvanje.
(2) Tko dri takve predmete, duan ih je predati na zahtjev dravnog odvjetnika, istraitelja ili
policije. Dravni odvjetnik, istraitelj ili policija e dratelja predmeta upozoriti na posljedice koje
proizlaze iz odbijanja postupanja po zahtjevu.
(3) Osobu koja ne postupi prema zahtjevu za predaju, premda za to ne postoje opravdani razlozi,
sudac istrage moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti prema lanku 259.
stavku 1. ovog Zakona.
(4) Mjere iz stavka 2. ovog lanka, ne mogu se primijeniti prema okrivljeniku niti osobama koje
su osloboene dunosti svjedoenja (lanak 285.).
lanak 262. (NN 76/09, 143/12, 140/13)
(1) Privremenom oduzimanju ne podlijeu:
1) spisi i druge isprave dravnih tijela ije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok
nadleno tijelo ne odlui drukije,
2) pisana priopenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukije,
3) snimke i privatni dnevnik pronaeni kod osoba iz lanka 285. stavka 1. toke 1. do 3. ovog
Zakona, koje su te osobe snimile ili napisale, a sadre snimke ili zapise o injenicama o kojima su
te osobe osloboene dunosti svjedoenja,
4) zapisi, izvodi iz registara i sline isprave koje se nalaze kod osoba iz lanka 285. stavka 1.
toka 4. ovog Zakona, sastavljeni o injenicama koje su u obavljanju svoga zanimanja te osobe
saznale od okrivljenika,
5) zapisi o injenicama koje su sastavili novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o
izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su
uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog priopavanja, a koji se nalaze u njihovom
posjedu ili u urednitvu u kojem su zaposleni.
(2) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i tehnikih snimki iz stavka 1. toke 2. do
5. ovog lanka, ne primjenjuje se:
1) u pogledu branitelja ili osobe osloboene obveze svjedoenja prema lanku 285. stavku 1.
ovog Zakona ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela,
pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji,
2) u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji vjerojatnost da su
okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog
djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela, te za kaznena djela iz lanka 305. i 305.a
Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03.,
190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.) odnosno za kaznena djela iz
lanka 307. i 308. Kaznenog zakona,
3) ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu.
(3) O vjerojatnosti pruanja pomoi u kaznenom djelu iz stavka 2. ovog lanka, na zahtjev
dravnog odvjetnika, do podizanja optunice odluuje rjeenjem sudac istrage. Sudac istrage
donosi rjeenje u roku od 24 sata nakon podnoenja zahtjeva dravnog odvjetnika. O albi protiv
rjeenja suca istrage odluuje vijee. Nakon podizanja optunice odluuje sud pred kojim se vodi
postupak. alba protiv odluke optunog vijea i raspravnog suda nije doputena.
(4) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i snimki iz stavka 1. toke 2. do 5. ovog
lanka, ne primjenjuje se u predmetima kaznenih djela kaznenopravne zatite djece.
(5) Dravni odvjetnik, istraitelj ili policija, mogu oduzeti predmete prema stavku 1., 2. i 3. ovog
lanka i kad provode izvide kaznenih djela ili kad istraitelj ili policija izvravaju nalog suda.
(6) Pri oduzimanju predmeta u zapisniku e se naznaiti gdje je pronaen i opisat e se, a po
potrebi i na drugi nain osigurati utvrivanje njegove istovjetnosti. Za privremeno oduzeti
predmet izdat e se potvrda.
(7) Predmet oduzet suprotno odredbama stavka 1. ovog lanka, ne moe se upotrijebiti kao
dokaz u postupku.
lanak 263. (NN 143/12, 145/13)
(1) Odredbe lanka 261. ovog Zakona odnose se i na podatke pohranjene u raunalima i s njim
povezanim ureajima, te ureajima koji slue prikupljanju i prijenosu podataka, nositelje
podataka i na pretplatnike informacije kojima raspolae davatelj usluga, osim kad je prema
lanku 262. ovog Zakona, privremeno oduzimanje predmeta zabranjeno.
(2) Podaci iz stavka 1. ovog lanka, na pisani zahtjev dravnog odvjetnika se moraju predati
dravnom odvjetniku u cjelovitom, izvornom, itljivom i razumljivom obliku. Dravni odvjetnik u
zahtjevu odreuje rok u kojemu se imaju predati podaci. U sluaju odbijanja predaje, moe se
postupiti prema lanku 259. stavku 1. ovog Zakona.
(3) Podatke iz stavka 1. ovog lanka, snimit e u realnom vremenu tijelo koje provodi radnju. Pri
pribavljanju, snimanju, zatiti i uvanju podataka posebno e se voditi rauna o propisima koji se
odnose na uvanje tajnosti odreenih podataka (lanak 186. do 188.). Prema okolnostima,
podaci koji se ne odnose na kazneno djelo zbog kojega se postupa, a potrebni su osobi prema
kojoj se provodi mjera, mogu se snimiti na odgovarajue sredstvo i vratiti toj osobi i prije
okonanja postupka.
(4) Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe rjeenjem odrediti zatitu i uvanje svih
raunalnih podataka iz stavka 1. ovog lanka, dok je to potrebno, a najdulje est mjeseci. Nakon
toga raunalni podaci e se vratiti osim:
1) ako su ukljueni u poinjenje kaznenih djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka
(Glava XXV.) iz Kaznenog zakona,
2) ako su ukljueni u poinjenje drugog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti
poinjenog pomou raunalnog sustava,
3) ako ne slue kao dokaz za kazneno djelo za koje se vodi postupak.
(5) Protiv rjeenja suca istrage kojim su odreene mjere iz stavka 3. ovog lanka, osoba koja se
koristi raunalom i osoba koja je davatelj usluga imaju pravo albe u roku od dvadeset etiri sata.
O albi odluuje vijee u roku od tri dana. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
lanak 264.
(1) Dravna tijela mogu uskratiti pokazivanje i predaju svojih spisa i isprava, ako se radi o tajnom
podatku prema posebnom zakonu (klasificirani podatak).
(2) Pravne osobe mogu traiti da se ne objavljuju podaci koji se odnose na njihovo poslovanje.
(3) Odluku o deklasificiranju podatka iz stavka 1. ovog lanka donosi dravno tijelo na zahtjev
dravnog odvjetnika ili suda.
(4) Odluku o objavljivanju podataka iz stavka 2. ovog lanka donosi rjeenjem sudac istrage ili
sud pred kojim se vodi rasprava na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika. alba protiv
rjeenja suda pred kojim se vodi rasprava nije doputena.
lanak 265.
(1) Ako je uskraeno davanje podataka koji su bankovna tajna, na obrazloeni zahtjev dravnog
odvjetnika, sud moe izdati rjeenje o davanju tih podataka. U rjeenju sud odreuje rok u
kojemu banka mora dati podatke.
(2) Ako je vjerojatno da odreena osoba na svojim bankovnim raunima prima, dri ili na drugi
nain raspolae s prihodima ostvarenim kaznenim djelom, a taj je prihod vaan za istragu tog
kaznenog djela ili prema zakonu podlijee prisilnom oduzimanju, dravni odvjetnik e,
obrazloenim zahtjevom sudu, predloiti da naloi banci dostavu dravnom odvjetniku podataka o
tim raunima i prihodima. Zahtjev sadri podatke o pravnoj ili fizikoj osobi koja ta sredstva, ili
prihode dri, ili s njima raspolae. Opis prihoda mora sadravati oznaku valute, ali ne i njezin
toan iznos ako nije poznat. U rjeenju sud odreuje rok u kojemu banka mora po njemu
postupiti.
(3) Prije poetka i tijekom istrage odluku o zahtjevu dravnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka, donosi sudac istrage, nakon podizanja optunice optuno vijee, a nakon njezine
pravomonosti sud pred kojim se ima odrati rasprava.
(4) Sudac istrage odluuje o zahtjevu dravnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovog lanka rjeenjem
odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva. Ako sudac istrage odbije
zahtjev, dravni odvjetnik moe podnijeti albu u roku od dvanaest sati. O albi odluuje vijee u
roku od dvadeset etiri sata. Protiv rjeenja suda donesenog nakon podizanja optunice nije
doputena alba.
(5) Ako postoje okolnosti iz stavka 2. i 3. ovog lanka, na obrazloeni prijedlog dravnog
odvjetnika, sudac istrage moe rjeenjem naloiti banci ili drugoj pravnoj osobi da prati platni
promet i transakcije na raunima odreene osobe, te da za vrijeme odreeno rjeenjem o
praenju platnog prometa redovito izvjeuje dravnog odvjetnika.
(6) Mjere praenja platnog prometa mogu trajati najdulje godinu dana. im prestanu razlozi
praenja dravni odvjetnik je duan obavijestiti suca istrage koji rjeenjem obustavlja praenje.
Ako dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona ili ako prikupljeni podaci nisu potrebni za
kazneni postupak, unitit e se podaci o praenju pod nadzorom suca istrage koji o tome
sastavlja posebni zapisnik. Rjeenje o praenju dravni odvjetnik dostavlja osobi protiv koje je
bilo naloeno, uz optunicu ili uz odluku o odustajanju od kaznenog progona.
(7) O postupanju prema stavku 1. do 5. ovog lanka banka ili druga pravna osoba ne smije
davati obavijesti ili podatke.
(8) Za postupanje protivno stavku 1. do 5. ovog lanka sudac istrage e na obrazloeni prijedlog
dravnog odvjetnika rjeenjem kazniti banku novanom kaznom do 1.000 000,00 kuna te
odgovornu osobu u banci ili drugoj pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu do 200.000,00
kuna. Ako i nakon toga ne izvri nalog moe se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvrenja, a
najdulje mjesec dana. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje
rjeenja.

lanak 266.
(1) Na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sud moe rjeenjem naloiti pravnoj ili fizikoj
osobi da privremeno obustavi izvrenje odreene financijske transakcije za koju postoji sumnja
da predstavlja kazneno djelo, slui prikrivanju kaznenog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene
kaznenim djelom.
(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovog lanka sud e odrediti da se financijska sredstva namijenjena za
transakciju iz stavka 1. ovog lanka i gotovinski iznosi domae i strane valute koji su privremeno
oduzeti prema lanku 265. stavku 2. ovog Zakona deponiraju na poseban raun i uvaju do
okonanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraanje, a najdulje dvije
godine. Nakon pravomonosti optunice sud moe produljiti trajanje uvanja najdulje dvije
godine.
(3) Prije poetka i tijekom istrage odluku donosi sudac istrage, nakon podizanja optunice
optuno vijee, a nakon njezine pravomonosti sud pred kojim se ima odrati rasprava. Sudac
istrage odluuje rjeenjem o zahtjevu dravnog odvjetnika u roku od dvadeset etiri sata od
primitka zahtjeva. Ako sudac istrage odbije zahtjev, dravni odvjetnik moe u roku od dvanaest
sati podnijeti albu. O albi odluuje vijee u roku od dvadeset etiri sata. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja.
(4) Pravna ili fizika osoba nikome ne smije davati obavijesti ili podatke o postupanju prema
stavku 1. do 3. ovog lanka.
lanak 267.
(1) Spisi ili isprave koji se privremeno oduzimaju jer mogu posluiti kao dokaz, e se popisati. Ako
to nije mogue, spisi ili isprave e se staviti u omot i zapeatiti. Osoba od koje se privremeno
oduzima spis ili isprava moe na omot staviti svoj peat i potpis.
(2) Omot otvara dravni odvjetnik. Pri pregledavanju spisa ili isprave mora se paziti da njihov
sadraj ne saznaju neovlatene osobe. O otvaranju omota e se sastaviti zapisnik.
(3) Osoba od koje su spisi ili isprava oduzeti pozvat e se da bude na otvaranju omota. Ako se
ona ne odazove pozivu ili je odsutna, omot e se otvoriti, spisi ili isprave pregledati i popisati u
njezinoj odsutnosti.
lanak 268.
Za neizvravanje rjeenja suda iz lanka 265. stavka 1. do 5. i lanka 266. stavka 1. do 3. ovog
Zakona ili postupanje protivno lanku 265. stavka 7. i lanku 266. stavku 4. ovog Zakona, kaznit
e se pravna osoba novanom kaznom do 1.000 000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj
osobi ili fizika osoba novanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne
izvri odluku moe se odgovorna ili fizika osoba kazniti zatvorom do izvrenja odluke, a najdulje
mjesec dana. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je odreen zatvor,
odluuje vijee. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
Kanjavanje ne utjee na kazneni progon za kazneno djelo odavanja tajnih podataka.
lanak 269.
(1) Predmeti koji imaju posluiti kao dokaz, do podizanja optunice, uvaju se u posebnoj
prostoriji dravnog odvjetnitvu, a nakon podizanja optunice u posebnoj prostoriji suda.
Iznimno, ako to nije mogue, ti predmeti se uvaju izvan prostorija dravnog odvjetnitva ili
suda.
(2) Tijelo koje vodi postupak skrbi o nadzoru nad tim predmetima.
(3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise kojima e odrediti nain i uvjete pod kojima se
uvaju predmeti iz stavka 1. ovog lanka.
15. Pravilnik o postupanju s pronaenim i oduzetim predmetima
lanak 270.
(1) Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraeni, osim ako ne podlijeu odredbama o
oduzimanju prema zakonu ili ako prestanu postojati zakonski razlozi za primjenu mjere iz lanka
266. stavka 2. ovog Zakona.
(2) Dravni odvjetnik i sud paze po slubenoj dunosti na postojanje razloga za dranje
privremeno oduzetih predmeta.
lanak 271. (NN 76/09, 80/11)
(1) Na prijedlog dravnog odvjetnika mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje
vrijede za ovrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi.
(2) O privremenim mjerama osiguranja do podizanja optunice, odluuje sudac istrage, nakon
podizanja optunice, optuno vijee, a nakon potvrivanja optunice raspravni sud. O albi protiv
odluke suca istrage odluuje vijee. alba protiv odluke optunog vijea i raspravnog suda nije
doputena.
(3) Zahtjev za naknadu tete zbog neosnovane privremene mjere, ostvaruje se u parnici.

3. Ispitivanje okrivljenika

lanak 272. (NN 76/09, 143/12)

(1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i
prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i
godinu roenja, iji je dravljanin, zanimanje, zvanje, zaposlenost i koje je kole zavrio, osobni
identifikacijski broj, obiteljske prilike, ima li vojni in, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li,
kad i zato osuivan, je li i kad izreenu kaznu izdrao, vodi li se protiv njega postupak za drugo
kazneno djelo, a ako je maloljetan, tko mu je zakonski zastupnik.
(2) Okrivljenik e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah priopiti svaku promjenu
adrese ili namjeru da promijeni adresu, a upozorit e se i na posljedice ako ne postupi prema toj
obvezi.
(3) Ako se okrivljenik ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe
se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog
mjesta gdje se radnja poduzima, ili se njegovo ispitivanje moe odgoditi.
(4) Tijelo koje vodi postupak moe naloiti tjelesni pregled ili vjetaenje radi provjere postojanja
okolnosti iz stavka 3. ovog lanka.
 lanak 273. (NN 145/13)
(1) Tijelo koje provodi ispitivanje upitat e okrivljenika prije prvog ispitivanja je li primio pisanu
pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.), a ako jest, uvjerit e se da je okrivljenik pouku razumio.
Ako okrivljenik nije primio pisanu pouku o pravima prethodno e mu se ona uruiti, a ako
okrivljenik pouku nije razumio, tijelo koje provodi ispitivanje uz uruenje pouke, pouit e
okrivljenika o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona na njemu razumljiv nain. Primitak
pouke i sve druge radnje u svezi s tim zabiljeit e se u zapisniku.
(2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog lanka pouen o pravima, pozvat e se da se izriito
izjasni o tome hoe li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Izjava okrivljenika unijet e se u
zapisnik.
(3) Tijelo koje provodi ispitivanje omoguit e okrivljeniku da uzme branitelja po vlastitom izboru
i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je
okrivljenik izjavio da hoe uzeti branitelja po vlastitom izboru i da hoe njegovu prisutnost
ispitivanju. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi, tijelo koje
provodi ispitivanje e okrivljeniku omoguiti da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za
podruje upanije sastavlja tijelo iz lanka 253. ovog Zakona i dostavlja sudu, dravnom
odvjetniku i nadlenim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja s ispitivanjem upisuje se u
zapisnik o ispitivanju i ne rauna se u zakonski rok za dovoenje sucu istrage.
(4) Ako okrivljenik nije uzeo branitelja s liste iz stavka 3. ovog lanka, a ispitivanje se poduzima
za kazneno djelo iz nadlenosti upanijskog suda, tijelo koje provodi ispitivanje postupit e prema
lanku 66. stavku 3. ovog Zakona.
(5) Okrivljenik se o svojim pravima prije poetka prvog ispitivanja moe posavjetovati s
braniteljem to se unosi u zapisnik.
(6) Ako postoji sumnja o tome je li okrivljenik poznaje slubeni jezik suda ili postoje okolnosti iz
lanka 280. ovog Zakona, okrivljenik e se pouiti da e se ispitivanje provesti putem tumaa.
Tijelo koje provodi ispitivanje osigurat e prije poetka ispitivanja sudjelovanje tumaa.
lanak 274.
Ako okrivljenik koji se odrekao prava da uzme branitelja, a obrana nije obvezna, na kasnijem
ispitivanju izjavi da hoe uzeti branitelja i trai da branitelj bude prisutan ispitivanju, ispitivanje e
se odmah prekinuti. U zapisnik e se unijeti razlog prekida radnje. Okrivljeniku e se omoguiti
pozivanje branitelja. Tijelo koje provodi ispitivanje zastat e s ispitivanjem dok okrivljenik ne
uzme branitelja, a najdulje dva sata od kad je okrivljenik izjavio da hoe uzeti branitelja i da trai
njegovu prisutnost ispitivanju. Ako u tom roku branitelj ne pristupi na roite, ispitivanje e se
nastaviti bez branitelja i to e se zabiljeiti u zapisniku.
lanak 275. (NN 145/13)
(1) Prije poetka prvog ispitivanja okrivljenik e potpisati da je primio pisanu pouku o pravima iz
lanka 239. stavka 1. ovog Zakona. Kod svakog daljnjeg ispitivanja okrivljenik e se upozoriti na
potpisanu izjavu o tome da je primio pisanu pouku o pravima prije poetka prvog ispitivanja i to
e se zabiljeiti u zapisniku.
(2) Ispitivanje okrivljenika snima se ureajem za audio-video snimanje. Ureajem rukuje struna
osoba.
(3) Tijelo koje provodi ispitivanje e osim upozorenja i pouka iz lanka 273. stavka 1. ovog
Zakona, u zapisnik unijeti i upozorenje da se ispitivanje snima i da snimljene izjave mogu biti
upotrijebljene kao dokaz u postupku. Upozorenje i izjava okrivljenika o koritenju prava da uzme
branitelja snimit e se i unijet u zapisnik.
(4) Tijelo koje provodi ispitivanje navest e podatke koje mora sadravati zapisnik o ispitivanju
okrivljenika (lanak 83. stavak 1. i lanak 272. stavak 1.), podatke o snimanju iz lanka 87.
stavka 5. ovog Zakona, a zatim e oznaiti poetak, prekid, nastavak i zavretak ispitivanja, te
druge okolnosti znaajne za tijek ispitivanja.
(5) U zapisnik ispitivanja koje se snima, ne unosi se iskaz okrivljenika.
(6) O ispitivanju se izrauju tri snimke, od kojih e se jedna zapeatiti i predati sucu istrage na
uvanje. Zapeaeni omot potpisuje osoba koja je provela ispitivanje, okrivljenik, branitelj ako je
prisutan i struna osoba koja je provela snimanje. Po jedna snimka se odmah predaje dravnom
odvjetniku i okrivljeniku.
lanak 276.
(1) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika.
(2) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju mu se moe dopustiti da se slui svojim
zabiljekama.
(3) Pri ispitivanju treba okrivljeniku, bez obzira eli li odgovarati na postavljena pitanja, omoguiti
da se u neometanom izlaganju oituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice
koje mu slue za obranu.
(4) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se predoi neki
dokaz, popune praznine ili otklone proturjenosti i nejasnoe u njegovu izlaganju.
(5) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana ili druga slina sredstva da
bi se dolo do njegove izjave ili priznanja.
lanak 277.
(1) Okrivljeniku treba postavljati pitanja jasno, razgovijetno i odreeno, tako da ih moe potpuno
razumjeti. U ispitivanju se ne smije polaziti od pretpostavke da je okrivljenik priznao neto to
nije priznao, niti se smiju postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako na njih treba
odgovoriti.
(2) Ako se kasniji iskazi okrivljenika razlikuju od ranijih, a osobito ako okrivljenik opozove svoje
priznanje, pozvat e se da iznese razloge zato je dao razliite iskaze, odnosno zato je opozvao
priznanje.
lanak 278. (NN 145/13)
(1) Okrivljenik moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne
slau o vanim injenicama osim u sluaju kad je svjedok dijete.
(2) Suoeni e se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne
slau, a njihov odgovor unijeti u zapisnik.
(3) Suoiti se odjednom mogu najvie dvije osobe.
(4) O suoenju se vodi zapisnik. Suoenje u istrazi se mora snimiti ureajem za audio-video
snimanje. Snimka se prikljuuje zapisniku. Ako suoenje nije snimljeno, zapisnik se ne moe
upotrijebiti kao dokaz.

lanak 279.
(1) Kad se ispitivanje okrivljenika ne snima ureajem za audio-video snimanje, iskaz okrivljenika
unosi se u zapisnik u obliku pripovijedanja. Bitna pitanja i odgovori na njih unijet e se doslovno
u zapisnik.
(2) Okrivljeniku se moe dopustiti da svoj iskaz sam kazuje u zapisnik.
lanak 280.
(1) Ispitivanje okrivljenika obavit e se preko tumaa u sluajevima predvienim ovim Zakonom.
(2) Ako je okrivljenik gluh, postavljat e mu se pitanja pisano, a ako je nijem, pozvat e se da
pisano odgovara. Ako se ispitivanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao tuma osoba
koja se s okrivljenikom moe sporazumjeti.
(3) Ako tuma nije prisegnut, poloit e prisegu da e vjerno prenijeti pitanja koja se okrivljeniku
upuuju i izjave to ih on bude davao.
(4) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na vjetake na odgovarajui nain e se primijeniti na
tumae.
lanak 281. (NN 76/09)
Osim u sluajevima iz lanka 6. i 10. ovog Zakona, snimka i zapisnik o ispitivanju okrivljenika ne
mogu biti upotrijebljeni kao dokaz u postupku i ako je postupljeno protivno odredbama lanka
273. i 275. stavak 1. do 4. i stavka 6. ovog Zakona.
lanak 282.
Ispitivanje okrivljenika moe se provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim
ugovorom.

4. Ispitivanje svjedoka

lanak 283.
(1) Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom
djelu, poinitelju i o drugim vanim okolnostima.
(2) Oteenik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj mogu se ispitati kao svjedoci.
(3) Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom
nije drukije propisano, obvezna je i svjedoiti.
lanak 284.
Ne moe se ispitati kao svjedok:
1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu uvanja tajnosti
podataka, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te obveze,
2) branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva,
3) okrivljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe lanka 25. ovog Zakona,
4) vjerski ispovjednik o sadraju ispovjedi.

lanak 285. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Osloboeni su obveze svjedoenja:
1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbranoj zajednici,
2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, roaci u pobonoj lozi do treega stupnja zakljuno te
srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuno,
3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika,
4) javni biljenici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze uvanja tajne,
5) odvjetnici, lijenici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome to su u obavljanju svoga
zanimanja saznali od okrivljenika,
6) novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su
saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog
priopavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv asti i ugleda poinjenih putem
sredstava javnog priopavanja i u sluaju propisanom posebnim zakonom.
(2) Osobe navedene u stavku 1. toki 4. do 6. ovog lanka ne mogu uskratiti iskaz ako postoji
zakonska osnova po kojoj su osloboene dunosti uvanja tajne.
(3) Tijelo koje vodi postupak duno je osobe spomenute u stavku 1. ovog lanka, prije njihova
ispitivanja ili im sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedoiti.
Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 3. ovog lanka e se upozoriti da e se njihov iskaz, ako
odlue svjedoiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moi koristiti kao dokaz. Upozorenja i
odgovori unose se u zapisnik.
(4) Dijete koje s obzirom na dob i duevnu razvijenost nije sposobno shvatiti znaenje prava da
ne mora svjedoiti ne moe se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem
strunih osoba, roaka ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz.
(5) Osoba koja ima razloga uskratiti svjedoenje prema jednom od okrivljenika osloboena je
dunosti svjedoenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne
moe ograniiti samo na ostale okrivljenike.
(6) Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 6. ovog lanka, osim branitelja, ne mogu uskratiti
iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zatite djece.
lanak 286. (NN 143/12, 145/13)
(1) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izloio sebe
ili bliskog srodnika kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti. O tome e
tijelo koje vodi postupak pouiti svjedoka.
(2) Ako je svjedok uskratio odgovor na pitanja iz stavka 1. ovog lanka jer bi time izloio sebe ili
svoga bliskog srodnika kaznenom progonu, dravni odvjetnik moe izjaviti da nee poduzeti
kazneni progon ako je odgovor na pitanje i iskaz svjedoka vaan za dokazivanje kaznenog djela
druge osobe, i to sljedeih kaznenih djela iz Kaznenog zakona:
1) ratnog zloina (lanak 91. stavak 2.), terorizma (lanak 97. stavak 1., 2. i 3.), financiranja
terorizma (lanak 98.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.),
ropstva (lanak 105.), trgovanja ljudima (lanak 106.), trgovanja dijelovima ljudskog tijela i
ljudskim zamecima (lanak 107.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136. stavak 4.),
otmice (lanak 137. stavak 3.), spolne zlouporabe djeteta mlaeg od petnaest godina (lanak
158.), podvoenja djeteta (lanak 162. stavak 1. i 3.), iskoritavanja djece za pornografiju
(lanak 163.), tekih kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (lanak 166.),
pranja novca (lanak 265. stavak 4.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 291. stavak 2.) ako je
to djelo poinila slubena osoba, primanja mita (lanak 293.) ako je to djelo poinila slubena
osoba, trgovanja utjecajem (lanak 295.) ako je to djelo poinila slubena osoba), zloinakog
udruenja (lanak 328. stavak 1.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja
(lanak 329. stavak 1. toke 3. do 6.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak
352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.),
2) protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava
XXXIV.) za koja djela je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina,
3) za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
(3) Odgovor i iskaz svjedoka mora biti okolnosan i vjerodostojan, u kojem sluaju e dravni
odvjetnik predloiti prekid radnje radi davanja izjave u smislu stavka 4. ovog lanka. Dravni
odvjetnik e pribaviti od svjedoka pisanu izjavu da e kao svjedok u kaznenom postupku
iskazivati istinu i da nee preutjeti nita to mu je poznato o kaznenom djelu o kojem iskazuje i
njegovom poinitelju. Svjedok mora ve prilikom davanja izjave imati savjetnika iz reda
odvjetnika radi zatite svojih prava i interesa.
(4) Izjavu iz stavka 5. ovog lanka dravni odvjetnik moe dati ako je pribavio izjavu svjedoka iz
stavka 3. ovog lanka i ako je dani odgovor na odreena pitanja vaan za dokazivanje kaznenog
djela druge osobe iz stavka 2. ovog lanka, a vjerojatno je da bi svjedok odgovorom na pitanje
sebe ili svog bliskog srodnika izloio kaznenom progonu za kazneno djelo s manjom propisanom
kaznom od kazne koja je propisana za kazneno djelo u odnosu na koje iskazuje. Ne moe se dati
izjava o nepoduzimanju kaznenog progona za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u
trajanju od deset godina ili tea.
(5) Izjava dravnog odvjetnika o nepoduzimanju kaznenog progona mora biti pisana i ovjerena
peatom i potpisom vieg dravnog odvjetnika. U izjavi mora biti naveden injenini i zakonski
opis kaznenog djela te pravna oznaka kaznenog djela za koje se progon nee poduzimati. Dravni
odvjetnik predaje izjavu svjedoku. Protiv svjedoka i osobe iz stavka 2. ovog lanka ne moe se
poduzeti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odnosi izjava, ali se moe progoniti za
kazneno djelo davanja lanog iskaza.
(6) Ako odgovor na pitanje iz stavka 2. nije potpun, okolnosan i potkrijepljen drugim dokazima,
dravni odvjetnik nee dati izjavu iz stavka 4., dok e se dani odgovor na pitanje u odnosu na
koje je svjedok prvotno uskratio odgovor iz razloga propisanih u stavku 2. ovog lanka izdvojiti iz
zapisnika. Izdvojeni odgovor e se zapeatiti u poseban omot koji se uva izvan spisa predmeta.
lanak 287. (NN 145/13)
(1) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u
kojem e se navesti ime, prezime, zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, kazneni
predmet u svezi s kojim se poziva, naznaku da se poziva kao svjedok i upozorenje o posljedicama
neopravdanog izostanka.
(2) Poziv djetetu svjedoku upuuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.

lanak 288. (NN 145/13)

(1) Svjedoci se ispituju svaki posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je duan odgovore davati
usmeno.
(2) Svjedok e se najprije pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravite, mjesto roenja,
godine ivota, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s okrivljenikom i oteenikom.
(3) Nakon toga svjedok e se upozoriti da je duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i
da je davanje lanog iskaza kazneno djelo. Svjedok e se upozoriti i da nije duan odgovarati na
pitanja predviena u lanku 45. stavka 1. toki 4. i lanku 286. stavku 1. ovog Zakona i ta e se
upozorenja unijeti u zapisnik.
lanak 289. (NN 76/09, 145/13)
(1) Nakon opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a nakon
toga e mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjanjenja.
(2) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
(3) Pri ispitivanju svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u
kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
(4) Svjedok se moe suoiti s drugim svjedokom ili okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slau o
vanim injenicama. Suoeni e se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi
meusobno ne slau, a njihov odgovor unijeti u zapisnik. Suoiti se odjednom mogu najvie dvije
osobe.
(5) O suoenju se vodi zapisnik. Suoenje se mora snimiti ureajem za audio-video snimanje.
Snimka se prikljuuje zapisniku. Ako suoenje nije snimljeno, zapisnik se ne moe upotrijebiti kao
dokaz.
(6) Ako se rtva kaznenog djela ispituje kao svjedok postupit e se prema lanku 16., 43. do 46. i
lanku 292. stavku 4. ovog Zakona. Odluku o tome donosi tijelo koje provodi ispitivanje. alba
protiv odluke tijela koje provodi ispitivanje nije doputena.
lanak 290.
(1) Ako se ispitivanje svjedoka obavlja preko tumaa ili ako je svjedok gluh ili nijem, ispituje se
na nain propisan u lanku 280. ovog Zakona.
(2) Ispitivanje koje se obavlja preko tumaa moe se snimiti ureajem za audio-video snimanje.
Snimka se prikljuuje zapisniku.
lanak 291. (NN 145/13)
(1) Ako uredno pozvani svjedok ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili
opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, moe se naloiti da se prisilno dovede.
(2) Ako svjedok doe, pa nakon to je upozoren na posljedice nee bez zakonskog razloga
svjedoiti, sudac istrage njega moe, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti
novanom kaznom do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedoiti, moe se zatvoriti.
Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno,
ili dok se kazneni postupak ne zavri, ali najdulje mjesec dana.
(3) alba protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka ne zadrava izvrenje rjeenja.
(4) Ako je svjedok dijete, ne primjenjuju se odredbe stavka 1. i 2. ovog lanka.
lanak 292. (NN 76/09, 143/12, 56/13, 145/13)
(1) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta koje nije navrilo etrnaest
godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje e se provesti bez prisutnosti suca i
stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video ureaja kojima rukuje struni
pomonik. Ispitivanje se provodi uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune osobe, a osim
kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik.
Stranke mogu postavljati pitanja djetetu svjedoku prema odobrenju suca istrage putem strune
osobe. Ispitivanje e se snimiti ureajem za audio-video snimanje, a snimka e se zapeatiti i
prikljuiti zapisniku. Dijete se moe samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti nain.
(2) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta s navrenih etrnaest, a
nenavrenih osamnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta osobito
ako je oteeno kaznenim djelom, postupit e se obzirno da ispitivanje ne bi tetno utjecalo na
psihiko stanje djeteta. Prema okolnostima, posebno vodei rauna o zatiti djeteta, ispitivanje se
moe provesti na nain propisan u stavku 1. ovog lanka.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ne mogu odazvati pozivu,
mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se moe
ispitati putem audio-video ureaja kojima rukuje struna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka,
ispitivanje e se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji
gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje e se prema potrebi snimiti ureajem za audio-video snimanje,
a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku.
(4) Na nain odreen u stavku 3. ovog lanka, na njezin zahtjev, provest e se ispitivanje kao
svjedoka rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea, kaznenog djela
trgovanja ljudima ili ako je kazneno djelo poinjeno u obitelji. Takav svjedok moe se samo
iznimno ponovno ispitati, ako to sud ocijeni potrebnim.
(5) Ako se ispitivanje svjedoka provodi prema stavku 3. ovog lanka postupit e se prema lanku
297. stavku 3. ovog Zakona.
 lanak 293.
Ispitivanje svjedoka moe se provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim ugovorom.
lanak 294. (NN 145/13)
(1) Kad postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje
sebe ili njemu blisku osobu izloio ozbiljnoj opasnosti po ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost,
slobodu ili imovinu veeg opsega (ugroeni svjedok), on moe uskratiti iznoenje podataka iz
lanka 288. stavka 2. ovog Zakona, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u
cjelini, dok se ne osigura zatita svjedoka.
(2) Zatita svjedoka iz stavka 1. ovog lanka sastoji se od posebnog naina ispitivanja i
sudjelovanja u postupku i mjera zatite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka. Tijelo koje
sudjeluje u postupku duno je postupati s posebnim obzirom glede zatite svjedoka.
(3) Posebni nain ispitivanja i sudjelovanja ugroenog svjedoka u postupku ureuju se ovim
Zakonom, a moe se primijeniti i prije pokretanja istrage.
(4) Zatita svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka ureuje se i provodi prema posebnom
zakonu.
lanak 295. (NN 145/13)
(1) im sazna za vjerojatnost postojanja okolnosti iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona dravni
odvjetnik e predloiti sucu istrage posebni nain sudjelovanja u postupku i posebni nain
ispitivanja svjedoka. Prijedlog, uz prethodno obavjetavanje svjedoka, dravni odvjetnik podnosi
sucu istrage u zapeaenom omotu s naznakom ugroeni svjedok tajna, a predaje ga osobno
ili putem istraitelja.
(2) U prijedlogu e dravni odvjetnik oznaiti posebni nain sudjelovanja u postupku (pozivanje
svjedoka, pristup na roite i drugo) i posebni nain ispitivanja svjedoka koje predlae te navesti
razloge za to.
(3) Prijedlog iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik moe podnijeti sucu istrage i prije
podizanja optunice. Ako okrivljenik predloi ispitivanje ugroenog svjedoka, dravni odvjetnik
moe podnijeti odgovarajui prijedlog sucu istrage, a ako se ne sloi s prijedlogom zatrait e
odluku suca istrage.
(4) Sudac istrage odluuje o prijedlogu dravnog odvjetnika rjeenjem u roku od dvanaest sati od
primitka prijedloga. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija prijedlog iz stavka 1. ovog lanka,
dravni odvjetnik moe podnijeti albu u roku od dvanaest sati. O albi odluuje vijee u roku od
dvadeset etiri sata.
(5) Ako sudac istrage prihvati prijedlog dravnog odvjetnika, odredit e rjeenjem:
1) pseudonim ugroenog svjedoka,
2) posebni nain sudjelovanja u postupku (pozivanje, pristup sudu i slino),
3) posebni nain ispitivanja.
(6) Protiv rjeenja suca istrage alba nije doputena.
(7) Podatke o ugroenom svjedoku koji e se ispitati i sudjelovati u postupku na poseban nain,
sudac istrage e zapeatiti u posebni omot i predati na uvanje dravnom odvjetniku. To e
zabiljeiti u spisu koristei pseudonim svjedoka. Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju
podatke o ugroenom svjedoku dune su ih uvati kao tajnu. Tijelo koje vodi radnju osobno je
odgovorno za zatitu tajnosti podataka.
(8) Zapeaeni omot s podacima ugroenog svjedoka moe iznimno zatraiti od dravnog
odvjetnika i otvoriti samo sudac istrage, predsjednik vijea radi provjere istovjetnosti te
drugostupanjski sud kad odluuje o albi protiv presude. Na omotu e se zabiljeiti da je otvoren i
navesti imena osoba koje su upoznate s njegovim sadrajem. Nakon toga, omot e se ponovo
zapeatiti i vratiti dravnom odvjetniku.
(9) Nakon to je donio rjeenje o posebnom nainu sudjelovanja u postupku i posebnom nainu
ispitivanja, sudac istrage odreuje dokazno roite i provodi ispitivanje ugroenog svjedoka. Kod
pozivanja, pristupa zatienog svjedoka na roite, boravka i odlaska s roita, sudac istrage i
dravni odvjetnik mogu naloiti policiji poduzimanje mjera zatite svjedoka.

lanak 296. (NN 145/13)

(1) Ako se posebni nain ispitivanja ugroenog svjedoka odnosi samo na prikrivanje podataka,
ispitivanje e se provesti pod pseudonimom bez navoenja ostalih podataka iz lanka 288. stavak
2. ovog Zakona. U ostalom dijelu, ispitivanje ugroenog svjedoka provest e se prema opim
odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka.
(2) Nakon zavrenog ispitivanja ugroeni svjedok e potpisati zapisnik pseudonimom.
lanak 297. (NN 76/09, 145/13)
(1) Ako se posebni nain ispitivanja i sudjelovanja ugroenog svjedoka u postupku odnosi osim
na prikrivanje podataka iz lanka 288. stavka 2. ovog Zakona i na prikrivanje izgleda svjedoka,
ispitivanje e se obaviti posredstvom audio-video ureaja. Audio-video ureajem rukuje struna
osoba. Lik svjedoka i glas e se tijekom ispitivanja izmijeniti. Svjedok e se tijekom ispitivanja
nalaziti u prostoriji koja je prostorno odvojena od prostorije u kojoj se nalaze sudac istrage i
druge osobe koje su prisutne ispitivanju. Ispitivanje e se provesti prema lanku 292. stavka 3.
ovog Zakona.
(2) Sudac istrage moe odrediti da se ispitivanje ugroenog svjedoka snimi ureajem za audio-
video ili audiosnimanje. Odluku o snimanju i nainu provedbe snimanja sudac istrage e donijeti
vodei posebno rauna o zatiti svjedoka. U tom sluaju sudac istrage ne vodi zapisnik. Snimka
e se prepisati u roku od tri dana.
(3) Ugroeni svjedok prije poetka ispitivanja, osim upozorenja i pouka iz lanka 288. stavka 3. i
lanka 289. stavka 1. i 2. ovog Zakona mora biti upozoren prema lanku 87. stavku 3. ovog
Zakona.
(4) Kad se ispitivanje ugroenog svjedoka snima, sudac istrage koji provodi ispitivanje navest e
u zapisniku rjeenje iz lanka 295. stavka 4. ovog Zakona, a zatim e postupiti prema lanku 87.
stavka 5. ovog Zakona posebno vodei rauna o zatiti svjedoka.
(5) Kad se ispitivanje ugroenog svjedoka snima, o ispitivanju se izrauju dvije snimke, od kojih
e se jedna odmah zapeatiti i predati sucu istrage na uvanje. Tu snimku potpisuju sudac
istrage, ugroeni svjedok pseudonimom i struna osoba koja je provela snimanje. Druga snimka
se predaje dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik e izraditi prijepis snimke u roku od petnaest
dana i uloiti ga u spis.
lanak 298. (NN 145/13)
Osuujua presuda ne moe biti utemeljena iskljuivo na iskazu svjedoka pribavljenog prema
lanku 286. stavcima 2. do 4. ovog Zakona te na iskazu ugroenog svjedoka.
lanak 299. (NN 145/13)
(1) Ako tijekom postupka ugroeni svjedok izjavi da vie ne eli posebni nain ispitivanja i
sudjelovanja koji su odreeni, sudac istrage e izjavu svjedoka uzeti na zapisnik, rjeenjem
opozvati rjeenje iz lanka 295. stavka 4. ovog Zakona i dostaviti izjavu i rjeenje o opozivu
dravnom odvjetniku. Raniji iskaz tog svjedoka ostaje u spisu i moe se upotrijebiti kao dokaz.
Protiv rjeenja suca istrage iz stavka 1. ovog lanka alba nije doputena.
(2) Svjedoka iz stavka 1. ovog lanka ispitat e tijelo koje vodi postupak prema opim pravilima o
ispitivanju svjedoka.
 lanak 300. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Iskaz svjedoka se, osim u sluajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne moe
upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:
1) je kao svjedok ispitana osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok (lanak 284.),
2) je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedoiti (lanak 285.), a nije na to upozorena ili
se nije izriito odrekla toga prava,
3) upozorenje iz lanka 285. stavka 3. ovog Zakona i odricanje nije ubiljeeno u zapisnik,
4) je kao svjedok ispitano dijete koje ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti
(lanak 285. stavak 4.),
5) upozorenja iz lanka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubiljeena u zapisnik,
6) je povrijeeno pravo na uskratu odgovora iz lanka 45. stavka 1. toke 4. ovog Zakona,
7) u sluaju iz lanka 6. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako nije postupljeno prema odredbama lanka 295. stavka 4. i 5. ovog Zakona, iskaz
ugroenog svjedoka ne moe biti upotrijebljen kao dokaz. O tome na prijedlog stranke ili
svjedoka rjeenjem odluuje sudac istrage. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud.

5. Prepoznavanje

lanak 301. (NN 76/09, 145/13)

(1) Prepoznavanje je utvrivanje istovjetnosti osobe, predmeta, prostora, zvuka, naina kretanja
ili drugog obiljeja, koje je opaao okrivljenik ili svjedok, koja se utvruje usporedbom s drugom
osobom, predmetom, prostorom, zvukom, nainom kretanja ili drugim obiljejem. Predmeti koji
mogu posluiti razjanjenju stvari e se pokazati okrivljeniku, a prema potrebi svjedocima i
vjetacima.
(2) Prije prepoznavanja upitat e se osoba koja obavlja prepoznavanje, je li joj nakon vremena u
kojemu je opaala, a prije prepoznavanja, predmet prepoznavanja bio pokazan u naravi, na
fotografiji, raunalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te je li zna druge okolnosti koje
mogu utjecati na prepoznavanje. Odgovori e se upisati u zapisnik.
(3) Od osobe koja obavlja prepoznavanje trait e se da najprije to detaljnije opie predmet
prepoznavanja i da navede okolnosti prema kojima ga razlikuje od drugih predmeta. Ujedno e
opisati okolnosti u kojima je opaala i detaljno opisati rezultate prepoznavanja.
(4) Nakon toga e se osobi koja obavlja prepoznavanje pokazati osobu ili drugi predmet
prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu, nepoznatim osobama i predmetima. Prepoznavanje
prostora provodi se tako da osoba najprije to detaljnije opie prostor, a zatim ga pokae na
snimci i u naravi.
(5) Uz pisani pristanak osobe koja ga obavlja, prepoznavanje se moe provesti i putem
odgovarajuih tehnikih ureaja i programa koji omoguavaju istovremeno prikazivanje
fotografija ili audio-video snimki sukladno stavku 3. ovog lanka. Tako provedeno prepoznavanje
moe se snimiti audio-video ureajem.
(6) Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 273. ovog Zakona. Ako
svjedok obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 288. stavak 2. i 3. ovog Zakona.
(7) O prepoznavanju sastavit e se zapisnik i odgovarajua snimka svih pokazanih osoba,
predmeta i prostora. Snimanje obavlja struni pomonik.
lanak 302.
Prepoznavanje se moe provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim ugovorom.
lanak 303. (NN 145/13)
(1) Ako postoji opravdana bojazan za sigurnost ivota ili tijela osobe koja obavlja prepoznavanje
ili njoj bliskih osoba, ili ako postoji opravdana bojazan da e osoba ije se prepoznavanje obavlja
utjecati na tijek prepoznavanja, ili ako prepoznavanje obavlja dijete, tijelo koje provodi
prepoznavanje provest e ga tako da osoba ije se prepoznavanje obavlja, ne moe vidjeti ni uti
osobu koja obavlja prepoznavanje.
(2) Graani su duni na poziv, osobno sudjelovati u prepoznavanju i dati na raspolaganje stvari ili
prostor u cilju prepoznavanja, osim ako nemaju opravdani razlog za osloboenje od te dunosti.
Ako graanin bez opravdanog razloga nee sudjelovati u prepoznavanju, ili ne da stvar ili ne stavi
na raspolaganje prostor, kaznit e se novanom kaznom do 50.000,00 kuna. Stavljanje na
raspolaganje prostora ne odnosi se na dom.

6. Oevid

lanak 304. (NN 80/11, 145/13)

(1) Oevidom se injenice u postupku utvruju ili razjanjavaju opaanjem vlastitim osjetilima i
njihovim pomagalima.
(2) Brisan.
lanak 305.
(1) Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za razjanjenje stvari
sud, na prijedlog stranke moe odrediti rekonstrukciju dogaaja ili pokus.
(2) Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema
izvedenim dokazima dogaaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenika radnje
ili situacije razliito prikazane, dogaaj e se, u pravilu, rekonstruirati posebno sa svakim od njih.
(3) Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj odreene okolnosti na odreenu stvar, stanje ili
odnos.
(4) Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na nain kojim se vrijea javni red ili moral ili se
dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.
(5) Pri rekonstrukciji i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.
lanak 306.
(1) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus moe zatraiti pomo strune osobe
kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke, koja e, prema potrebi, poduzeti i
pronalaenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja, izraditi
skice ili prikupiti druge podatke.
(2) Na oevid, rekonstrukciju i pokus moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila
korisna za davanje nalaza i miljenja.
(3) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus ovlateno je za neophodno potrebno
vrijeme ograniiti pristup i boravak u prostoru ili u prostorijama u kojima se ili predmetima na
kojima se nalaze injenice koje zahtijevaju provedbu tih radnji.
(4) Kad se oevid, rekonstrukcija ili pokus obavlja na tijelu osobe, postupit e se prema
odredbama lanka 326. stavka 2. ovog Zakona.

7. Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela

lanak 307.
(1) Ako je potrebno utvrditi od koga potjeu otisci prstiju ili otisci drugih dijelova tijela, na
pojedinim predmetima, ti otisci mogu se uzimati od osoba za koje postoji vjerojatnost da su
mogle doi u dodir s tim predmetima.
(2) Otisci iz stavka 1. ovog lanka mogu se uzimati i bez privole osobe za koju postoji
vjerojatnost da je mogla doi u dodir s pojedinim predmetima.
(3) Otisci iz stavka 1. ovog lanka uzimaju se odgovarajuom primjenom pravila koja vae za
uzimanje otisaka prstiju prema lanku 211. stavku 1. ovog Zakona i pravila ureenih drugim
zakonom.

8. Vjetaenje

lanak 308.
Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i
miljenje od osobe koja raspolae potrebnim strunim znanjem ili vjetinom.
lanak 309.
(1) Vjetaenje odreuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak. U nalogu e se navesti u
svezi s kojim se injenicama obavlja vjetaenje i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i
strankama.
(2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili dravno tijelo, takva
vjetaenja, osobito sloenija, povjeravat e se, u pravilu, takvoj ustanovi ili tijelu. Ustanova,
odnosno tijelo odreuje jednog ili vie strunjaka koji e obaviti vjetaenje.
(3) U pravilu se odreuje jednog vjetaka, a ako je vjetaenje sloeno, dva ili vie vjetaka.
(4) Ako za koju vrstu vjetaenja postoje kod suda stalno odreeni vjetaci, drugi se vjetaci
mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odgode, ili ako su stalni vjetaci sprijeeni, ili ako to
zahtijevaju druge okolnosti.
lanak 310.
(1) Osoba koja se poziva kao vjetak duna je odazvati se pozivu i dati svoj nalaz i miljenje.
(2) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili ako odbije vjetaiti,
moe se kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna, a u sluaju neopravdanog izostanka moe
se i prisilno dovesti. Odluku od kanjavanju i prisilnom dovoenju donosi sudac istrage. O albi
protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna odluuje vijee.
(3) Neovisno od odredbe stavka 2. ovog lanka, tijelo koje vodi postupak moe od vjetaka
zatraiti da navede rok u kojem e podnijeti nalaz i miljenje.

lanak 311.
(1) Za vjetaka se ne moe uzeti osoba koja ne moe biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je
osloboena dunosti svjedoenja, a ni osoba prema kojoj je kazneno djelo poinjeno, a ako je
uzeta, njezin nalaz i miljenje ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
(2) Razlog za izuzee vjetaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s tuiteljem,
okrivljenikom ili oteenikom zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istoga poslodavca.
(3) Za vjetaka se, u pravilu, nee uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok.
lanak 312.
(1) Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da predmet vjetaenja briljivo proui, da
tono navede sve to zapazi i nae te da svoje miljenje iznese nepristrano i u skladu s pravilima
znanosti i vjetine. On e se posebno upozoriti da je davanje lanog iskaza kazneno djelo.
(2) Od vjetaka se moe traiti da obea da e iskazivati istinu. Obeanje glasi: Obeavam da u
povjerena mi vjetaenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i miljenje
iznijet u tono, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke. Stalno prisegnuti vjetak samo
e se upozoriti na prisegu.
(3) Vjetaku se moe dopustiti da razgleda spise. Vjetak moe predloiti da se pribave predmeti i
podaci koji su od vanosti za davanje nalaza i miljenja. Ako je prisutan pri oevidu ili drugoj
dokaznoj radnji, vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se
ispituje postave pojedina pitanja.
(4) Tijelo koje vodi postupak moe prisustvovati radnjama vjetaka.
lanak 313.
Ako je za svrhe vjetaenja potrebno da se obavi analiza kakve tvari, vjetaku e se, ako je to
mogue, staviti na raspolaganje samo dio te tvari, a ostatak e se u potrebnoj koliini osigurati za
sluaj naknadnih ispitivanja.
lanak 314.
(1) Nalaz i miljenje vjetaka unosi se odmah u zapisnik. Vjetaku se moe odobriti da naknadno
podnese pisani nalaz, odnosno miljenje u roku koji mu odredi tijelo koje vodi postupak, u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
(2) Vjetak moe biti ispitan putem audio-video ureaja kad je to predvieno meunarodnim
ugovorom ili kad se obje stranke suglase o tome.
lanak 315.
(1) Ako se vjetaenje povjerava ustanovi ili dravnom tijelu, tijelo koje vodi postupak upozorit e
da u davanju nalaza i miljenja ne moe sudjelovati osoba iz lanka 311. ovog Zakona ili osoba za
koju postoje razlozi za izuzee od vjetaenja propisani u ovom Zakonu te na posljedice davanja
lanog nalaza i miljenja.
(2) Ustanovi, odnosno dravnom tijelu stavit e se na raspolaganje materijal potreban za
vjetaenje, a ako je potrebno, postupit e se prema odredbama lanka 313. ovog Zakona.
(3) Ustanova, odnosno dravno tijelo dostavlja pisani nalaz i miljenje potpisan od osoba koje su
obavile vjetaenje.
(4) Na zahtjev stranke, elnik dravnog tijela ili ustanove, priopit e imena strunjaka koji e
obaviti vjetaenje.
(5) Odredbe lanka 312. stavka 1. do 3. ovog Zakona ne primjenjuju se kad je vjetaenje
povjereno ustanovi ili dravnom tijelu. Tijelo koje vodi postupak moe traiti od ustanove ili tijela
objanjenja o danom nalazu i miljenju.
lanak 316.
(1) U zapisniku o vjetaenju ili u pisanom nalazu i miljenju naznait e se tko je obavio
vjetaenje te zanimanje, struna sprema i specijalnost vjetaka.
(2) Nakon zavrenog vjetaenja, kojem nisu bile prisutne, stranke e se izvijestiti da je
vjetaenje obavljeno i da zapisnik o vjetaenju, odnosno pisani nalaz i miljenje mogu
razgledati i preuzeti.
lanak 317.
Ako je nalaz vjetaka nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s izvienim
okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vjetaka, obnovit e se
vjetaenje s istim ili drugim vjetakom.
lanak 318.
Ako u miljenju vjetaka ima proturjenosti ili nedostataka ili se pojave osnove sumnje u tonost
danog miljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vjetaka,
zatrait e se miljenje drugog vjetaka.
lanak 319.
(1) Pregled i obdukcija tijela poduzet e se uvijek kad postoji sumnja ili je oito da je smrt
prouzroena kaznenim djelom ili je u svezi s poinjenjem kaznenog djela. Ako je tijelo ve
pokopano, odredit e se ekshumacija radi njegova pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji tijela poduzet e se potrebne mjere da se ustanovi istovjetnost tijela i u tu e se
svrhu posebno opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama tijela.
(3) Ekshumaciju moe naloiti samo sud.
lanak 320.
(1) Kad se vjetaenje ne obavlja u ustanovi, pregled i obdukciju tijela obavlja jedan lijenik, a
prema potrebi dva ili vie lijenika, koji po mogunosti trebaju biti sudsko-medicinske struke.
(2) Za vjetaka se ne moe odrediti lijenik koji je lijeio umrloga. On se moe ispitati kao
svjedok pri obdukciji tijela radi davanja razjanjenja o tijeku i okolnostima bolesti.
lanak 321.
(1) U svojem miljenju vjetaci e osobito navesti koji je neposredni uzrok smrti, to je taj uzrok
izazvalo i kad je smrt nastupila.
(2) Ako je na tijelu naena kakva ozljeda, utvrdit e se je li tu ozljedu nanio tko drugi i ako jest,
onda ime, na koji nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila te je li ona prouzroila
smrt. Ako je na tijelu naeno vie ozljeda, utvrdit e se koja je od njih prouzroila smrt, a ako je
vie ozljeda smrtonosnih, koja je od njih ili koje su svojim skupnim djelovanjem bile uzrokom
smrti.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovog lanka ima se osobito utvrditi je li smrt prouzroena samom
vrstom i opom naravi ozljede ili zbog osobnog svojstva ili osobitog stanja organizma
ozlijeenoga, ili zbog sluajnih okolnosti pod kojima je ozljeda nanesena.
(4) Osim toga utvrdit e se bi li pravodobno pruena pomo mogla otkloniti smrt.
lanak 322.
(1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za
izvanmaternini ivot i uzrok smrti.
(2) Pri pregledu i obdukciji tijela novoroeneta utvrdit e se posebno je li roeno ivo ili mrtvo,
je li bilo sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo te vrijeme i uzrok smrti.
lanak 323.
(1) Ako postoji sumnja o trovanju, uputit e se sumnjive tvari koje su naene u tijelu ili na
drugom mjestu, na vjetaenje ustanovi koja obavlja toksikoloka ispitivanja.
(2) Pri pregledu sumnjivih tvari vjetak e posebno utvrditi vrstu, koliinu i djelovanje naenog
otrova, a ako je rije o pregledu tvari uzetih iz tijela i koliinu upotrijebljenog otrova.
lanak 324.
(1) Vjetaenje tjelesnih ozljeda obavlja se u pravilu pregledom ozlijeenoga, a ako to nije
mogue ili nije potrebno na temelju medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.
(2) Nakon to tono opie ozljede, vjetak e dati miljenje, osobito o vrsti i teini svake pojedine
ozljede i njihovu ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu narav ili posebne okolnosti sluaja,
kakvo djelovanje te ozljede obino proizvode, a kakvo su u odreenom sluaju proizvele, ime su
ozljede nanesene i na koji nain.
 lanak 325. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena ubrojivost okrivljenika, da je okrivljenik
zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga poinio kazneno djelo ili da je raspravno nesposoban
zbog duevnih smetnji, odredit e se vjetaenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika.
(2) Ako je to nuno za obavljanje vjetaenja okrivljenik moe rjeenjem suda biti prisilno
zadran u zdravstvenoj ustanovi. Prije potvrivanja optunice rjeenje o prisilnom zadravanju
donosi sudac istrage, a nakon potvrivanja optunice sud pred kojim se vodi rasprava.
Zadravanje moe trajati najvie mjesec dana. U sluaju potrebe za novim vjetaenjem,
zadravanje se moe ponoviti samo jednom.
(3) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove ubrojivosti vjetak e ustanoviti je li u
vrijeme poinjenja kaznenog djela kod okrivljenika postojala kakva duevna bolest, privremena
duevna poremeenost, nedovoljni duevni razvitak ili neka druga tea duevna smetnja, te e
odrediti narav, vrstu, stupanj i trajnost duevne smetnje i dati svoje miljenje o tome kakav je
utjecaj takvo duevno stanje imalo na okrivljenikovo shvaanje znaenja svojeg postupanja ili
vladanje svojom voljom.
(4) Ako vjetak ocijeni da okrivljenik u vrijeme poinjenja djela nije bio u mogunosti shvatiti
znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, dat e miljenje o stupnju
vjerojatnosti da bi ta osoba zbog duevnih smetnji mogla poiniti tee kazneno djelo i je li za
otklanjanje te opasnosti potrebno njezino lijeenje u psihijatrijskoj ustanovi ili psihijatrijsko
lijeenje na slobodi, a ako ocijeni da su okrivljenikove mogunosti shvaanja znaenja svojeg
postupanja ili vladanja svojom voljom bile smanjene, dat e miljenje postoji li opasnost da
razlozi za takvo stanje mogu i u budunosti poticajno djelovati za poinjenje novoga kaznenog
djela (lanak 75. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00.,
129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.)),
odnosno da bi okrivljenik zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova bitno smanjena
ubrojivost mogao u budunosti poiniti tee kazneno djelo (lanak 68. stavak 1. Kaznenog
zakona).
(5) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove raspravne sposobnosti, vjetak e
ustanoviti ima li okrivljenik duevne smetnje i dati svoje miljenje je li sposoban shvatiti prirodu i
svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice,
sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute.
(6) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, sudac
istrage obavijestit e tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen istrani zatvor kako bi se
poduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe istranog zatvora.
(7) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se okrivljeniku u pritvor ili istrani
zatvor, odnosno u kaznu ako bude izreena.
lanak 326. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Tjelesni pregled okrivljenika poduzet e se i bez njegova pristanka ako se moe poduzeti bez
tete za njegovo zdravlje i ako se dokaz ne moe pribaviti na drugi nain.
(2) Tjelesni pregled drugih osoba moe se bez njihova pristanka poduzeti samo ako se mora
utvrditi nalazi li se odreeni trag ili posljedica kaznenog djela na njihovu tijelu, a to se ne moe
utvrditi na drugi nain i ako se moe poduzeti bez tete za njihovo zdravlje.
(3) Tjelesni pregled okrivljenika tijekom kojeg se ulazi u tjelesne upljine ili se od tijela odvajaju
nadomjesci ili pomagala organa privreni uz tijelo provodi se bez njegova pristanka ako se
dokaz ne moe pribaviti na drugi nain i ako se moe poduzeti bez tete za njegovo zdravlje, za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna.
(4) Ako druga osoba ne pristane na pregled iz stavka 3. ovog lanka, on se moe poduzeti po
nalogu suca istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina.
(5) Operativni zahvati na okrivljeniku mogu se na temelju sudskog naloga poduzeti samo ako se
u njegovom tijelu nalaze predmeti poinjenja kaznenog djela koje na drugi nain nije mogue
izvaditi, a radi se o sljedeim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona: terorizam (lanak 97.),
financiranje terorizma (lanak 98.), ropstvo (lanak 105.), trgovanje ljudima (lanak 106.),
trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima (lanak 107.), teko ubojstvo (lanak
111.), iskoritavanje djece za pornografiju (lanak 163.), neovlatena proizvodnja i promet
drogama (lanak 190. stavak 2. i 3.), teka kaznena djela protiv ope sigurnosti (lanak 222.),
krivotvorenje novca (lanak 274.), nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oruja i
eksplozivnih tvari (lanak 331. stavak 3.), odavanje tajnih podataka (lanak 347. stavak 4.) te
pijunaa (lanak 348.). Odluku o operativnom zahvatu sud e donijeti vodei rauna o nunosti
vaenja tih predmeta radi sprjeavanja ugroavanja ivota okrivljenika i riziku operativnog
zahvata.
(6) Uzimanje krvi i urina od okrivljenika i druge osobe poduzet e se i bez njihovog pristanka ako
se moe poduzeti bez tete za njihovo zdravlje, a potrebno je radi utvrivanja injenice vane za
kazneni postupak. Tu radnju provodi osoba medicinske struke.
(7) Tjelesni pregled iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka poduzima lijenik.
(8) Vjetaenja koja ukljuuju i tjelesni pregled u smislu odredbe stavka 2. i 3. ovoga lanka
nalae sud.
(9) Ministar nadlean za unutarnje poslove u suradnji s ministrima nadlenim za pravosue i
zdravlje pravilnikom e propisati uvjete i nain uzimanja krivi i urina od okrivljenika i drugih osoba
(stavak 6. ovog lanka), kao i uvjete koje ovlatene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi
mogle obavljati poslove analize krvi i urina.
19. Pravilnik o uvjetima i nainu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba
te o uvjetima koje ovlatene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle
obavljati poslove analize krvi i urina
lanak 327. (NN 80/11, 145/13)
(1) Nadleno tijelo moe odrediti molekularno-genetsku analizu kako bi se bioloki tragovi uzeti s
mjesta poinjenja djela ili drugog mjesta na kojemu se nalaze tragovi kaznenog djela usporedili s
biolokim uzorcima uzetim od osoba iz stavka 2. ovog lanka ili kako bi se utvrdila istovjetnost
odreene osobe ili kako bi se ti tragovi ili uzorci sravnili s rezultatima molekularno-genetskih
ispitivanja dobivenim prema ovom Zakonu ili drugim zakonima.
(2) Za svrhu iz stavka 1. ovog lanka, uzorci biolokog materijala uzet e se:
1) s mjesta poinjenja i drugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela,
2) od okrivljenika,
3) od rtve,
4) od druge osobe pod uvjetom da se ne radi o biolokom uzorku te osobe, osim ako drukije
nije propisano ovim Zakonom.
(3) Nadleno tijelo je duno osobu iji se uzorci uzimaju upozoriti da e podaci biti molekularno-
genetski analizirani i pohranjeni.
(4) Tijelo koje prije poetka postupka provodi pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, oevid
ili drugu dokaznu radnju moe samo provesti uzimanje uzoraka biolokog materijala s mjesta
poinjenja kaznenog djela i drugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela.
(5) Uzimanje uzoraka biolokog materijala od okrivljenika te molekularno-genetsku analizu tih
uzoraka nalae dravno odvjetnitvo.
(6) Uzimanje uzoraka biolokog materijala od osoba iz stavka 2. toke 3. i 4. ovog lanka te
molekularno-genetsku analizu uz njihovu pisanu suglasnost nalae dravni odvjetnik. Te osobe e
se prije potpisivanja suglasnosti pouiti o svrsi uzimanja uzorka te njegovom koritenju u svrhu
molekularno-genetske analize. Ako suglasnost nije dana, uzimanje biolokog materijala od tih
osoba te molekularno-genetsku analizu tih uzoraka na prijedlog dravnog odvjetnika moe
naloiti sud.
(7) Molekularno-genetska analiza povjerava se vjetaku. Njemu se predaje materijal za ispitivanje
u anonimiziranom obliku. Podaci iz molekularno-genetskih ispitivanja mogu se pridruiti nekoj
odreenoj osobi samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjenje svrhe samog ispitivanja.
lanak 327.a (NN 145/13)
(1) Ispitivani materijal koji pripada osobama iz lanka 327. stavka 2. ovog Zakona moe se
koristiti i obraivati samo tako dugo dok se pridruivanje tragu ili utvrenje istovjetnosti ili
podrijetla ne iskljui, a potom se unitava, osim ako neto drugo nije propisano zakonom.
(2) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom sukladno odredbama lanka 327. ovog
Zakona od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomono osuen pohranjuju se i
uvaju dvadeset godina nakon zavretka kaznenog postupka. Iznimno, ako je rije o kaznenom
djelu za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili tea, ili ako je rije o kaznenom djelu
protiv spolne slobode za koje je propisana kazna zatvora tea od pet godina, navedeni podaci se
mogu uvati najdulje etrdeset godina od zavretka kaznenog postupka.
(3) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom uzoraka uzetih sukladno odredbama
lanka 327. ovog Zakona od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomono
osloboen optube, ili je postupak obustavljen ili je optuba odbijena, te podaci prikupljeni
molekularno-genetskom analizom uzoraka uzetih od osoba iz lanka 327. stavka 2. toke 3. ovog
Zakona uvaju se deset godina od zavretka postupka. Ako se molekularno-genetskom analizom
uzoraka uzetih od osoba iz lanka 327. stavka 2. toke 4. ovog Zakona utvrdi da ne pripadaju
okrivljeniku, uzorci i podaci e se unititi odmah po zavretku postupka.
(4) Po isteku rokova iz stavaka 2. i 3. ovog lanka, nadleno tijelo e po slubenoj dunosti brisati
te podatke.
(5) Podaci prikupljeni molekularno-genetskom analizom uzoraka pronaenih na mjestu dogaaja
te drugih uzoraka koji nisu pridrueni odreenoj osobi uvaju se trajno.
(6) Ministar nadlean za pravosue u suradnji s ministrima nadlenima za zdravstvo, unutarnje
poslove i obranu, pravilnikom propisuje nain uzimanja uzoraka biolokog materijala iz lanka
327. ovog Zakona, uvjete pohrane te nadzora nad pohranom, obradom i uvanjem.
20. Pravilnik o nainu uzimanja uzoraka biolokog materijala i provoenja
molekularno-genetske analize
lanak 328.
(1) Kad je potrebno poduzeti vjetaenje poslovnih knjiga, isprava i podataka, tijelo koje vodi
postupak duno je vjetacima naznaiti u kojem pravcu i u kojem opsegu treba obavljati
vjetaenje te koje injenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za poduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga, isprava i podataka trgovakog drutva i
drugih pravnih osoba nuno da se najprije sredi njihovo knjigovodstvo ili evidencija podataka,
trokovi oko sreivanja knjigovodstva i evidencija podataka padaju na teret trgovakog drutva,
odnosno druge pravne osobe.
(3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka donosi tijelo koje vodi postupak, na temelju obrazloenog
pisanog izvjea vjetaka kojima je naloeno vjetaenje poslovnih knjiga, isprava i podataka. U
rjeenju e se naznaiti i svota koju je trgovako drutvo ili druga pravna osoba duna poloiti
sudu kao predujam za trokove oko sreivanja njezina knjigovodstva ili evidencija podataka.
Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
(4) Nakon okonanja radnji iz stavka 2. i 3. ovog lanka tijelo koje vodi postupak donosi, na
temelju izvjea vjetaka, rjeenje kojim utvruje visinu trokova i odreuje da taj iznos podmiri
trgovako drutvo ili druga pravna osoba. Trgovako drutvo ili druga pravna osoba mogu
podnijeti albu protiv odluke o naknadi trokova i visine trokova. O albi odluuje vijee.

9. Dokaz ispravom

lanak 329. (NN 145/13)

(1) Isprave koje slue za utvrivanje injenica pribavljaju se i uvaju odgovarajuom primjenom
odredaba ove Glave vodei rauna da se isprava ne oteti ili ne uniti i da se njen sadraj sauva
u neizmijenjenom obliku. Prema potrebi, tijelo koje vodi postupak, nakon odgovarajue provjere,
izradit e presliku isprave, a izvornik e vratiti podnositelju.
(2) U odnosu na isprave postupa se kao s drugim predmetima koji se imaju upotrijebiti kao dokaz
(lanak 267. i 269.).
(3) Dokaz ispravom izvodi se njezinim itanjem ili pregledavanjem.

10. Dokaz snimkom

lanak 330. (NN 76/09)

(1) Snimka koja slui za utvrivanje injenica, pribavlja se primjenom odredaba ove Glave.
(2) U odnosu na snimku postupa se kao s drugim predmetima koji se imaju upotrijebiti kao dokaz
(lanak 267. i 269.), vodei rauna da se snimka ne oteti ili ne uniti i da se njen sadraj sauva
u neizmijenjenom obliku. Prema potrebi poduzet e se potrebne mjere da se snimka sauva u
neizmijenjenom obliku ili izradi njezina kopija.
(3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sadraj snimke se utvruje njezinim
reproduciranjem. Ako je na snimci dijete, snimka e se reproducirati izmjenom lika i glasa
djeteta, ako je to potrebno radi zatite interesa djeteta, vodei pritom rauna o interesima
postupka u cjelini.
(4) Snimku reproducira struna osoba.

11. Elektroniki (digitalni) dokaz

lanak 331.
Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, elektroniki dokaz pribavlja se primjenom odredaba
lanka 257., 262. i 263. ovog Zakona.

12. Posebne dokazne radnje

lanak 332. (NN 145/13)

(1) Ako se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi nain ili bi to bilo mogue samo uz
nerazmjerne tekoe, na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika, sudac istrage moe
protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama poinila ili zajedno s drugim osobama
sudjelovala u kaznenom djelu iz lanka 334. ovog Zakona, pisanim, obrazloenim nalogom
odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograniavaju odreena ustavna prava
graana, i to:
1) nadzor i tehniko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu,
2) presretanje, prikupljanje i snimanje raunalnih podataka,
3) ulazak u prostorije radi provoenja nadzora i tehniko snimanje prostorija,
4) tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta,
5) uporabu prikrivenih istraitelja i pouzdanika,
6) simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje
potkupnine,
7) pruanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova,
8) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela.
(2) Iznimno, ako postoji opasnost od odgode i ako dravni odvjetnik ima razloga vjerovati da na
vrijeme nee moi pribaviti nalog suca istrage, nalog iz stavka 1. ovog lanka, moe na vrijeme
od dvadeset etiri sata izdati dravni odvjetnik.
(3) Nalog iz stavka 2. ovog lanka dravni odvjetnik ne moe izdati za posebne dokazne radnje iz:
stavka 1. toke 2) ovog lanka, ako nain izvrenja te radnje zahtijeva ulazak u dom, ili udaljeni
ulazak u raunalo osumnjienika koje se nalazi u njegovom domu,
stavka 1. toke 3) ovog lanka, ako je radi provoenja nadzora i tehnikog snimanja potrebno
ui u dom.
(4) Nalog s oznakom vremena izdavanja i dopis u kojem e obrazloiti razloge za njegovo
izdavanje dravni odvjetnik mora u roku od osam sati od izdavanja dostaviti sucu istrage. Ujedno
e ako smatra da treba nastaviti s provoenjem posebne dokazne radnje podnijeti sucu istrage
pisani obrazloeni zahtjev za njezino daljnje provoenje. Sudac istrage odmah po primitku naloga
i dopisa ispituje jesu li postojali uvjeti za izdavanje naloga te je li postojala opasnost od odgode iz
stavka 2. ovog lanka.
(5) Sudac istrage odluuje rjeenjem o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika. Ako sudac istrage
odobri nalog dravnog odvjetnika, a dravni odvjetnik je podnio zahtjev za daljnje provoenje
dokazne radnje, postupit e prema stavku 1. ovog lanka. Ako se sudac istrage ne sloi s
nalogom dravnog odvjetnika, zatrait e da o tome odluku donese vijee. Ako je zahtijevano
daljnje provoenje dokazne radnje odreene prema stavku 2. ovog lanka ono se nastavlja do
odluke vijea. Vijee o zahtjevu suca istrage odluuje u roku od dvanaest sati od primitka
zahtjeva. Ako je vijee potvrdilo nalog dravnog odvjetnika, a dravni odvjetnik je zahtijevao
daljnje provoenje dokazne radnje, vijee e izdati nalog iz stavka 1. ovog lanka. Ako vijee ne
odobri nalog, u rjeenju e naloiti da se odmah obustave radnje, a podaci prikupljeni na temelju
naloga dravnog odvjetnika e se predati sucu istrage koji e ih unititi. O unitenju podataka
sudac istrage sastavlja zapisnik.
(6) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. toke 3. ovog Zakona kada je radi njezinog
provoenja potrebno ui u dom odreuju se iskljuivo po nalogu suda koji je duan voditi rauna
o razmjernom ogranienju prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota.
(7) Radnje iz toke 1. stavka 1. ovog lanka mogu se odrediti i prema osobama za koje postoje
osnove sumnje da poinitelju ili od poinitelja kaznenih djela iz lanka 334. ovog Zakona prenose
priopenja i poruke u svezi s djelom, odnosno da se poinitelj slui njihovim prikljucima na
telefon ili drugim telekomunikacijskim ureajem, koje kriju poinitelja kaznenog djela ili mu
prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta
nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi nain pomau da ne bude otkriven.
(8) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog lanka, radnje iz stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovog
lanka, mogu se uz pisani pristanak osobe, primijeniti na sredstva, prostorije i predmete te
osobe.
(9) U sluaju kad se ne raspolae saznanjima o identitetu sudionika kaznenog djela, radnja iz
stavka 1. toke 8. ovog lanka moe se odrediti prema predmetu kaznenog djela.
(10) Izvrenje radnji iz stavka 1. toke 5. i 6. ovog lanka ne smije predstavljati poticanje na
poinjenje kaznenog djela.
lanak 333.
(1) Snimke, isprave i predmeti pribavljeni provedbom radnji iz lanka 332. stavka 1. toke 1. do
8. ovog Zakona, mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
(2) Prikriveni istraitelj i pouzdanik mogu se ispitati kao svjedoci o sadraju razgovora koje su
vodili s osobama prema kojima je odreena radnja iz lanka 332. stavka 1. toke 5. do 8. ovog
Zakona, kao i svim sudionicima kaznenog djela radi ijeg otkrivanja i dokazivanja je ta radnja bila
odreena, a njihovi iskazi se mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku.
(3) Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne moe se temeljiti iskljuivo na iskazu svjedoka iz
stavka 2. ovog lanka.
lanak 334. (NN 76/09, 143/12, 145/13, 152/14)
Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za sljedea
kaznena djela iz Kaznenog zakona:
1) ratnog zloina (lanak 91. stavak 2.), terorizma (lanak 97. stavak 1., 2. i 3.), financiranja
terorizma (lanak 98.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.),
ropstva (lanak 105.), trgovanja ljudima (lanak 106.), trgovanja dijelovima ljudskog tijela i
ljudskim zamecima (lanak 107.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136. stavak 4.),
otmice (lanak 137. stavak 3.), spolne zlouporabe djeteta mlaeg od petnaest godina (lanak
158.), podvoenja djeteta (lanak 162. stavak 1. i 3.), iskoritavanja djece za pornografiju
(lanak 163. stavak 2. i 3.), tekih kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta
(lanak 166.), pranja novca (lanak 265. stavak 4.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 291.
stavak 2.) ako je to djelo poinila slubena osoba, primanja mita (lanak 293.) ako je to djelo
poinila slubena osoba, trgovanja utjecajem (lanak 295.) ako je to djelo poinila slubena
osoba, zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog
udruenja (lanak 329. stavak 1. toke 3. do 6.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom
(lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.), za kaznena djela protiv
Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXXIV.) za
koja je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina te za sva kaznena djela za koja je
propisana kazna dugotrajnog zatvora,
2) genocida (lanak 88. stavak 3.), zloina agresije (lanak 89. stavak 2. i 3.), odgovornosti
zapovjednika (lanak 96.), novaenja za terorizam (lanak 100.), pripremanja kaznenih djela
protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (lanak 103.), muenja i drugog okrutnog,
neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (lanak 104.) ako je poinjeno na tetu
djeteta, ubojstva (lanak 110.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136. stavak 3.), otmice
(lanak 137.), prostitucije (lanak 157. stavak 2.), spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest
godina (lanak 159.), mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba (lanak 161.), podvoenja
djeteta (lanak 162.), iskoritavanja djece za pornografiju (lanak 163.), iskoritavanja djece za
pornografske predstave (lanak 164.), oduzimanja djeteta (lanak 174. stavak 3.), neovlatene
proizvodnje i prometa drogama (lanak 190. stavak 2., 3. i 4.), tekih kaznenih djela protiv ope
sigurnosti (lanak 222.), napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (lanak 223.),
razbojnitva (lanak 230. stavak 2.), iznude (lanak 243. stavak 4., 5. i 6.), primanja mita u
gospodarskom poslovanju (lanak 252.), zlouporabe u postupku javne nabave (lanak 254.),
izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 257.), subvencijske prijevare (lanak 258.), pranja novca
(lanak 265.), krivotvorenja novca (lanak 274.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 291.),
nezakonitog pogodovanja (lanak 292.), primanja mita (lanak 293.), davanja mita (lanak 294.
stavak 1.), trgovanja utjecajem (lanak 295.), protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u
Republici Hrvatskoj (lanak 326. stavak 2) te poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog
udruenja (lanak 329.),
3) javnog poticanja na terorizam (lanak 99.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136.),
spolnog odnoaja bez pristanka (lanak 152.), silovanja (lanak 153.), teka kaznena djela protiv
spolne slobode (lanak 154.), prostitucije (lanak 157.), oduzimanja djeteta (lanak 174.),
povrede djetetovih prava (lanak 177.), krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda (lanak
185.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190.), omoguavanja troenja droga
(lanak 191. stavak 2. i 3.), neovlatene proizvodnje i prometa tvarima zabranjenim u sportu
(lanak 191.a), iznude (lanak 243.), primanja i davanja mita u postupku steaja (lanak 251.),
davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 253.), davanja mita (lanak 294.), davanja
mita za trgovanje utjecajem (lanak 296.), odavanja slubene tajne (lanak 300.) ako je tim
djelom povrijeena tajnost izvida i istraivanja, spreavanja dokazivanja (lanak 306.), povrede
tajnosti postupka (lanak 307.) ako je tim djelom povrijeena tajnost u kaznenom postupku,
otkrivanja identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka (lanak 308.), prisile prema
pravosudnom dunosniku (lanak 312.), protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u Republici
Hrvatskoj (lanak 326.), nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oruja i eksplozivnih
tvari (lanak 331.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod
meunarodnom zatitom (lanak 353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak
354.), prijetnje osobi pod meunarodnom zatitom (lanak 355.) te za kaznena djela protiv
raunalnih sustava, programa i podataka (Glava XXV.) i protiv intelektualnog vlasnitva (Glava
XXVII.) ako su poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea.
lanak 335. (NN 76/09, 145/13)
(1) U nalogu iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona navode se raspoloivi podaci o osobi protiv
koje se posebne dokazne radnje primjenjuju, injenice iz kojih proizlazi potreba poduzimanja te
rok trajanja koji mora biti primjeren ostvarenju cilja kao i nain, opseg i mjesto provoenja
radnje. Radnje izvrava policija. Slubene i odgovorne osobe koje sudjeluju u postupku
odluivanja i izvrenja radnji iz lanka 332. ovog Zakona dune su kao tajnu uvati sve podatke
koje su saznale u svezi s radnjama.
(2) Operativno-tehniki centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku koordinaciju s
davateljem telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj kao i davatelji telekomunikacijskih
usluga, duni su policiji osigurati potrebnu tehniku pomo. Za postupanje protivno toj obvezi,
sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti davatelja telekomunikacijske
usluge novanom kaznom do 1.000.000,00 kuna te odgovornu osobu u Operativno-tehnikom
centru za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku koordinaciju i u davatelju
telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna,
a ako i nakon toga ne izvri rjeenje moe se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvrenja, ali
najdulje mjesec dana. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je odreen
zatvor, odluuje vijee. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje
rjeenja.
(3) Posebne dokazne radnje iz lanka 334. ovog Zakona odreuju se na vrijeme do tri mjeseca.
Na prijedlog dravnog odvjetnika, sudac istrage moe te radnje produljiti za jo tri mjeseca ako
one daju rezultate, a postoji razlog da se nastavi s njihovim provoenjem radi prikupljanja
dokaza. Nakon proteka est mjeseci za kaznena djela iz lanka 334. toke 1. i 2. ovog Zakona, te
radnje mogu se produljiti za jo est mjeseci. Iznimno, za kaznena djela iz lanka 334. toke 1.
ovog Zakona, te radnje mogu se produljiti za daljnjih est mjeseci, ako je njihovo produljenje
nuno radi ostvarenja svrhe radi koje su bile odobrene. Protiv rjeenja suca istrage kojim se
odbija prijedlog dravnog odvjetnika za produljenje radnje dravni odvjetnik moe podnijeti albu
u roku od osam sati o kojoj odluuje vijee istog suda u roku od dvanaest sati.
(4) im prestanu pretpostavke iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona, sudac istrage je duan
odrediti obustavu poduzetih radnji. Ako dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona,
odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih radnji nisu potrebni za kazneni
postupak, unitit e se pod nadzorom suca istrage, koji e o tome sastaviti posebni zapisnik.
(5) Nalog iz stavka 1. ovog lanka uva se u posebnom omotu. Nakon prestanka radnje, a ako to
probici postupka doputaju i prije, nalog se na njezin zahtjev, moe dostaviti osobi protiv koje je
radnja bila odreena.
(6) Ako se prilikom poduzimanja radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona zabiljee podaci i
obavijesti koji upuuju na neko drugo kazneno djelo i poinitelja iz lanka 334. ovog Zakona, taj
dio snimke e se prepisati i dostaviti dravnom odvjetniku, i moe se upotrijebiti kao dokaz u
postupku za to kazneno djelo.
(7) Na razgovore okrivljenika s braniteljem na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka
75., 76. i 114. ovog Zakona.
(8) Ako su radnje iz lanka 332. ovog Zakona poduzete protivno odredbi iz lanka 332. ovog
Zakona, dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka saznalo ne mogu se upotrijebiti kao
dokaz u postupku.

lanak 336.
(1) Dravni odvjetnik i sudac istrage e na odgovarajui nain (prijepisom zapisnika ili slubenih
zabiljeki bez osobnih podataka, izdvajanjem slubene zabiljeke iz spisa i slino) sprijeiti da
neovlatene osobe, te okrivljenik i njegov branitelj ustanove istovjetnost osoba koje su provele
radnje iz lanka 332. stavka 1. toke 4. i 5. ovog Zakona. Ako se te osobe ispituju kao svjedoci
sud e u pravilu postupiti prema odredbama lanka 294. do 299. ovog Zakona.
(2) Osobe koje na bilo koji nain saznaju podatke o sadraju radnji ili o osobama koje su
sudjelovale u provoenju radnji iz lanka 332. ovog Zakona dune su uvati te podatke kao tajnu.
lanak 337. (NN 145/13)
((1) Radnje iz lanka 332. ovog Zakona izvrava policija. O tijeku izvrenja radnji policija sastavlja
dnevna izvjea i dokumentaciju tehnikog zapisa koju dostavlja dravnom odvjetniku, na njegov
zahtjev. Sudac istrage moe u svako doba tijekom provoenja posebnih dokaznih radnji od
dravnog odvjetnika zahtijevati da mu dostavi izvjee o tijeku tih radnji i potrebi njihova daljnjeg
provoenja. Sudac istrage moe tijekom provoenja posebnih dokaznih radnji po potrebi od
policije zatraiti dostavu dnevnih izvjea i dokumentacije tehnikog zapisa radi ocjene
osnovanosti njihova daljnjeg provoenja, u opsegu i mjeri koju sam odredi. Ako su radnje
produljene za est mjeseci sukladno lanku 335. stavku 3. ovog Zakona, sudac istrage mora
nakon tri mjeseca od dravnog odvjetnika zahtijevati dostavu izvjea o daljnjoj potrebi
provoenja tih radnji.
(2) Po isteku radnji policija sastavlja posebno izvjee za dravno odvjetnitvo i suca istrage u
kojem navodi:
1. vremenski poetak i zavretak radnje,
2. broj i identitet osoba obuhvaenih radnjom.
(3) Dokumentaciju tehnikog zapisa policija izrauje u dva primjerka. Jedan primjerak uva u
policijskoj arhivi. Drugi primjerak uz posebno izvjee policija dostavlja dravnom odvjetniku uz
prikupljene snimke i dokumentaciju.
(4) Uporaba prikrivenih istraitelja ukljuuje pravo prikrivenog istraitelja na ulazak u neiji dom
ako su ispunjeni uvjeti to ih predviaju zakonski propisi o ulasku policije u dom bez sudskog
naloga.
(5) Ako osim uvjeta iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona postoje dokazi za osnovanu sumnju da
e doi do poinjenja osobito tekih kaznenih djela iz lanka 334. ovog Zakona ili su neka od njih
ve poinjena, sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem odrediti da
prikriveni istraitelj uz ulazak u tui dom, moe uporabiti tehnika sredstva za snimanje nejavnih
razgovora. Ako sudac istrage odbije prijedlog donosi rjeenje. Protiv tog rjeenja dravni
odvjetnik moe u roku od osam sati podnijeti albu. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest
sati.
(6) Primjena radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona prestaje im prestanu razlozi radi kojih
su bile odreene. Dravni odvjetnik i sud po slubenoj dunosti paze na postojanje razloga iz
kojih je radnja odreena.
(7) Ministar nadlean za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za
pravosue, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja radnji iz lanka 332. ovog Zakona.
9. Pravilnik o nainu provoenja posebnih dokaznih radnji

lanak 338. (NN 80/11)

(1) Snimke, isprave i predmeti pribavljeni provedbom radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog
Zakona, mogu se koristiti kao dokaz samo u postupku protiv osobe iz lanka 332. stavka 1. ovog
Zakona i u sluaju iz lanka 335. stavka 6. ovog Zakona.
(2) Cjelovita snimka, zapis i dokumentacija uvaju se zapeaeni u dravnom odvjetnitvu. Kad je
to s obzirom na okolnosti mogue, na prijedlog dravnog odvjetnika, sudac istrage naloit e da
se za spis predmeta izdvoje samo oni dijelovi snimke, zapisa i dokumentacije koji se odnose na
taj kazneni postupak.
(3) U tu svrhu dravni odvjetnik dostavlja sucu istrage obrazloeni prijedlog i cjelovitu snimku
koju e sudac istrage vratiti nakon to izdvoji dio snimke koji se odnosi na taj kazneni postupak.
Izdvajanje provodi pod nadzorom suca istrage struni pomonik.
(4) Na zahtjev okrivljenika dravni odvjetnik e mu odmah omoguiti reprodukciju snimke, ili uvid
u zapis ili dokumentaciju. Nakon to je provedena reprodukcija ili uvid u zapis ili dokumentaciju,
okrivljenik moe na raspravi predloiti da se pojedini dijelovi ili cjelovita snimka, zapis ili
dokumentacija reproducira ili proita.
lanak 339. (NN 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Sudac istrage moe, na prijedlog dravnog odvjetnika naloiti da potanske i druge prometne
organizacije zadre i njemu, uz potvrdu primitka, predaju pisma, brzojave i druge poiljke koje su
upuene okrivljeniku ili koje on odailje ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe
oekivati da e te poiljke posluiti kao dokaz u postupku. Nalog sadri podatke iz lanka 335.
stavka 1. ovog Zakona.
(2) Radnja iz stavka 1. ovog lanka moe biti naloena za sljedea kaznena djela iz Kaznenog
zakona:
1) spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (Glava XVII.) i protiv intelektualnog vlasnitva
(Glava XXVII.),
2) genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.),
ratnog zloina (lanak 91.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma (lanak 97.),
financiranja terorizma (lanak 98.), novaenja za terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam
(lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.), ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva
(lanak 111.), otmice (lanak 137.), pranja novca (lanak 265.), zloinakog udruenja (lanak
328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), veleizdaje
(lanak 340.), priznavanja okupacije i kapitulacije (lanak 341.), odavanja tajnih podataka (lanak
347.), pijunae (lanak 348.), pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak
350.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.) i otmice osobe pod
meunarodnom zatitom (lanak 353.).
(3) Privremeno oduzimanje moe trajati najdulje etiri mjeseca, a na obrazloeni prijedlog
dravnog odvjetnika sudac istrage moe produljiti trajanje za daljnja dva mjeseca. Ako su
kaznena djela iz stavka 2. toke 1. ovog lanka poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea
privremeno oduzimanje moe trajati najdulje godinu dana.
(4) Dravni odvjetnik moe naloiti samo zadravanje poiljaka, ali su organizacije navedene u
stavku 1. ovog lanka obvezne obustaviti zadravanje ako u roku od tri dana nakon primitka
naloga, ne prime rjeenje suca istrage.
(5) Zadrane poiljke otvara dravni odvjetnik u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju pazit e
se da se ne otete peati, a omoti e se i adrese sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik.
(6) Ako interesi postupka doputaju, sadraj poiljke moe se priopiti u cijelosti ili djelomino
okrivljeniku, odnosno osobi kojoj je upuena, a moe mu se poiljka i predati. Ako je okrivljenik
odsutan, sadraj poiljke e se kad za to postoji opravdan interes, priopiti ili predati kome od
njegovih srodnika, a ako njih nema, vratit e se poiljatelju, ako se to ne protivi interesima
postupka ili drugim vanim interesima.
(7) Odredbe stavka 1. do 5. ovog lanka ne primjenjuje se na pisma, brzojave i druge poiljke
izmeu okrivljenika i njegova branitelja.
(8) Ako je postupljeno protivno stavku 1. do 5. ovog lanka dokazi za koje se saznalo iz tako
prikupljenih podataka ne mogu se upotrijebiti u kaznenom postupku.

13. Provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta

lanak 339.a (NN 145/13, 152/14)

(1) Ako postoji sumnja da je registrirani vlasnik ili korisnik telekomunikacijskog sredstva poinio
kazneno djelo iz lanka 334. ovog Zakona ili neko drugo kazneno djelo za koje je propisana kazna
zatvora tea od pet godina policija moe, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja
dokaza, putem Operativno-tehnikog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih
komunikacijskih usluga zatraiti provjeru istovjetnosti, trajanja i uestalosti komunikacije s
odreenim elektronikim komunikacijskim adresama, utvrivanje poloaja komunikacijskog
ureaja, kao i utvrivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroniku
komunikaciju, te identifikacijske oznake ureaja.
(2) Za registriranog vlasnika ili korisnika telekomunikacijskog sredstva koji je povezan s osobom
za koju postoji sumnja da je poinila kazneno djelo iz lanka 334. ovog Zakona ili neko drugo
kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora tea od pet godina policija moe, na temelju
naloga suca istrage, putem Operativno-tehnikog centra za nadzor telekomunikacija zatraiti od
operatora javnih komunikacijskih usluga provjeru iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Odluku o zahtjevu dravnog odvjetnika sudac istrage duan je donijeti u roku od etiri sata.
Nalog za provjeru iz stavka 1. i 2. ovog lanka sudac istrage izdaje na temelju obrazloenog
prijedloga nadlenog dravnog odvjetnika.
(4) Iznimno, ako postoji opasnost od odgode i ako dravni odvjetnik ima razloga vjerovati da na
vrijeme nee moi pribaviti nalog suca, nalog iz stavka 1. i 2. ovog lanka moe izdati nadleni
dravni odvjetnik.
(5) Nalog iz stavka 4. ovog lanka i dopis u kojem e obrazloiti razloge za njegovo izdavanje
dravni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja, dostaviti sucu
istrage.
(6) Sudac istrage odluuje rjeenjem o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika u roku od 48 sati
od primitka naloga i dopisa. Protiv rjeenja suca istrage dravni odvjetnik nema prava albe.
(7) U nalogu iz stavka 1., 2. i 4. ovog lanka, uz podatke iz lanka 168. stavka 2. ovog Zakona,
navode se osobni podaci osobe koja je registrirani vlasnik ili korisnik komunikacijskog sredstva te
svrha radi koje se nalog izdaje.
(8) Nalog za provjeru uspostavljanja telekomunikacijskih kontakata nije potreban ako je
registrirani vlasnik ili korisnik komunikacijskog sredstva dao pisani pristanak.
(9) Ako su podaci iz stavka 1. i 2. ovog lanka pribavljeni bez naloga suca istrage odnosno ako
dravni odvjetnik nije u roku iz stavka 5. ovog lanka dostavio sucu istrage nalog ili ako je
odbijen zahtjev dravnog odvjetnika za ovjeru naloga za provjeru uspostavljanja
telekomunikacijskih kontakata, tako prikupljeni podaci ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u
postupku.
 lanak 340.
(1) Policija moe osobne podatke graana, pohranjene u zbirkama i drugim registrima sravnjivati
s policijskim evidencijama, registrima i zbirkama s automatskom obradom podataka ako postoje
osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti. Tako
prikupljene obavijesti e se, uz izvjee dravnom odvjetniku, izbrisati iz navedenih evidencija im
prestanu biti potrebne za uspjeno voenje kaznenog postupka, ali najkasnije u roku od dvanaest
mjeseci od dana njihove pohrane. Taj rok moe sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika
iznimno produljiti za tri mjeseca ako je vjerojatno da e se na taj nain uspjeno okonati
raspisana potraga za odreenom osobom ili predmetima.
(2) Ako sudac istrage odbije prijedlog iz stavka 1. ovog lanka odluuje rjeenjem. Protiv tog
rjeenja dravni odvjetnik moe podnijeti albu.

Glava XIX. OPTUIVANJE

1. Podizanje, sadraj i predaja optunice

lanak 341. (NN 145/13)

(1) Optunicu podie dravni odvjetnik nakon to je zavrena istraga.
(2) Dravni odvjetnik podie optunicu za kaznena djela za koja se ne provodi istraga ako
prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i poinitelja daju dovoljno osnova za podizanje
optunice.
(3) Dravni odvjetnik moe za kaznena djela iz lanka 216. stavka 1. ovog Zakona podignuti
optunicu i bez provoenja istrage ako rezultati provedenih radnji koji se odnose na kazneno
djelo i poinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optunice.
(4) Prije podizanja optunice okrivljenik mora biti ispitan, osim ako je u optunici predloeno
suenje u odsutnosti (lanak 402.).
lanak 342. (NN 143/12, 145/13)
(1) Optunica sadri:
1) ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima (lanak 272. stavak 1.) kao i podacima o tome
nalazi li se i otkad u istranom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije podizanja optunice
puten na slobodu, koliko je proveo u pritvoru i istranom zatvoru,
2) opis djela iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, vrijeme i mjesto poinjenja
kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je poinjeno kazneno djelo te ostale
okolnosti potrebne da se kazneno djelo to tonije odredi,
3) zakonski naziv kaznenog djela, s navoenjem odredaba Kaznenog zakona koje se na prijedlog
tuitelja imaju primijeniti,
4) dokaze na kojima se temelji optunica,
5) obrazloenje u kojem e se opisati stanje stvari.
(2) Dravni odvjetnik dostavlja sudu uz optunicu i spis predmeta.
(3) Optunica za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet
godina, uz sadraj iz stavka 1. toke 1. do 4. ovog lanka, sadri samo kratke razloge te prijedlog
vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, zamjene radom
za ope dobro na slobodi, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere te mjere
oduzimanja predmeta, odnosno druge mjere propisane kaznenim zakonom ije se izricanje trai.
(4) Ako se okrivljenik nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi istrani zatvor,
a ako se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru, moe se predloiti da se pusti na slobodu.
(5) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kaznenih djela ili vie okrivljenika samo ako se
prema odredbama lanka 25. ovog Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna
presuda.
lanak 343.
Optunica se dostavlja optunom vijeu nadlenog suda u onoliko primjeraka koliko ima
okrivljenika i branitelja i jedan primjerak za sud.

2. Prethodno ispitivanje i odgovor na optunicu

lanak 344. (NN 76/09, 143/12, 145/13)

(1) Predsjednik optunog vijea ispitat e bez odgode, a ako je okrivljenik lien slobode, u roku
od etrdeset i osam sati je li:
1) optunicu podnio ovlateni tuitelj,
2) optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti (lanak 341. i 356. stavak 3.),
3) optunica propisno sastavljena (lanak 342.),
4) se u spisu predmeta nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz
spisa,
5) optunica podignuta u roku iz lanka 230. stavka 1. i 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona,
6) postoje razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1. 3. ovog Zakona.
(2) Predsjednik optunog vijea e rjeenjem obustaviti kazneni postupak ili odbaciti optunicu
koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta iako nisu ispunjeni zakonski uvjeti ili nakon
proteka roka iz lanka 230. stavka 1. i 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona ili ako su ispunjeni
razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1.-3. ovog Zakona. O albi protiv rjeenja predsjednika
optunog vijea odluuje vii sud.
(3) Ako predsjednik optunog vijea ustanovi da optunica ima nedostatke u odnosu na sastojke
iz lanka 342. stavka 1. toke 1. do 5. ovog Zakona, vratit e je tuitelju da u roku od tri dana
ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuitelja, predsjednik optunog vijea moe
produljiti taj rok za daljnja tri dana, osim ako je okrivljenik lien slobode. Ako dravni odvjetnik
propusti taj rok, predsjednik optunog vijea e izvijestiti vieg dravnog odvjetnika. Protiv
rjeenja o vraanju optunice i rjeenja o produljenju roka alba nije doputena. Ako oteenik
kao tuitelj propusti spomenuti rok, smatrat e se da je odustao od progona i postupak e se
obustaviti.
(4) Ako predsjednik optunog vijea ustanovi da u spisu predmeta postoje dokazi koji se prema
lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa. O
albi protiv rjeenja predsjednika optunog vijea odluuje vii sud.
(5) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju o optunici niti u
kaznenom postupku.
lanak 345. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Propisno sastavljenu optunicu predsjednik optunog vijea dostavlja okrivljeniku koji je na
slobodi bez odgode, a ako je lien slobode u roku od dvadeset etiri sata od okonanja ispitivanja
optunice prema lanku 344. ovog Zakona. Uz optunicu predsjednik optunog vijea dostavlja
okrivljeniku pouku o pravu na odgovor, te pouku o pravu na branitelja iz lanka 72. stavka 1.
ovog Zakona. Ako okrivljenik ima branitelja optunica se dostavlja i branitelju.
(2)Ako se optunica odnosi na kazneno djelo iz lanka 66. stavak 1. toka 5. ovog Zakona,
optunica se dostavlja i branitelju.
(3) Ako je protiv okrivljenika sud odredio istrani zatvor, optunica se predaje okrivljeniku pri
njegovu zatvaranju, zajedno s rjeenjem kojim se odreuje istrani zatvor.
(4) Ako se okrivljenik kojemu je odreen istrani zatvor ne nalazi u zatvoru suda kod kojeg e se
odrati rasprava, sudac istrage odredit e da se okrivljenik odmah dovede u taj zatvor, gdje e
mu se predati optunica i pouka o pravu na odgovor.
lanak 346.
(1) Okrivljenik ima pravo podnijeti pisani odgovor na optunicu u roku od osam dana od primitka
optunice.
(2) Odgovor na optunicu moe podnijeti i branitelj bez posebne okrivljenikove ovlasti, ali ne i
protiv njegove volje.
(3) Okrivljenik se moe odrei prava na podnoenje odgovora na optunicu.

2.a Prituba zbog nepostupanja suda u zakonskim rokovima u prethodnom postupku

lanak 347. (NN 145/13)

(1) Tijekom prethodnog postupka stranke i oteenik mogu zbog nepostupanja suda u rokovima
propisanima zakonom podnijeti pritubu predsjedniku suda, koji e odrediti novi rok za
poduzimanje radnje koji ne moe biti dui od zakonskog.
(2) Stranke i oteenik mogu podnijeti pritubu predsjedniku suda i zbog nepoduzimanja radnji
suca istrage koje dovodi do odugovlaenja postupka.
(3) Ako istragu provodi sudac istrage okrivljenik i oteenik kao tuitelj mogu se obratiti
pritubom predsjedniku suda zbog drugih nepravilnosti u tijeku sudske istrage.
(4) Predsjednik suda e, nakon to primi pritubu iz stavka 2. i 3. ovog lanka, bez odgode
zatraiti od suca oitovanje o navodima pritube.
(5) Predsjednik suda e pregledati spis te e, vodei rauna o oitovanju suca, trajanju postupka i
sloenosti predmeta ocijeniti osnovanost pritube. Ako je prituba osnovana, predsjednik suda e
odrediti primjereni rok u kojem sudac istrage mora donijeti odluku odnosno odrediti provoenje
radnje.
(6) Predsjednik suda e u roku od petnaest dana od dana primitka pritube obavijestiti
podnositelja o odlukama iz stavka 1. i 5. ovog lanka.
(7) Ako predsjednik suda ne postupi sukladno odredbama ovog lanka, podnositelj se moe
obratiti predsjedniku neposredno vieg suda.

3. Postupak pred optunim vijeem

lanak 348. (NN 76/09, 80/11, 145/13)

(1) Po isteku roka za odgovor na optunicu predsjednik optunog vijea nalogom odreuje dan,
sat i mjesto odravanja sjednice optunog vijea. Sjednica se odrava u roku od petnaest dana
ako je okrivljenik u istranom zatvoru, a dva mjeseca dana ako je na slobodi. U posebno sloenim
predmetima sjednica optunog vijea se ima odrati u roku od mjesec dana ako je okrivljenik
lien slobode ili u roku od tri mjeseca ako je na slobodi.
(2) Na sjednicu se pozivaju dravni odvjetnik, oteenik, okrivljenik i branitelj ako ga ima.
Pozvane osobe e predsjednik vijea upozoriti da e se sjednica odrati i u njihovoj odsutnosti.
(3) Okrivljenik e se u pozivu pouiti da e se sjednica optunog vijea i u sluaju obvezne
obrane odrati iako se branitelj nije odazvao.
(4) Ako se optunica odnosi na kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna
zatvora do pet godina, optuno vijee ispituje optunicu u sjednici vijea bez pozivanja stranaka,
osim ako prije poetka sjednice zaprimi izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka, kada e postupiti prema lanku 361. do 363. ovog Zakona.
lanak 349. (NN 76/09)
(1) Prije poetka sjednice predsjednik optunog vijea provjerava jesu li svi pozvani doli na
sjednicu.
(2) Ako na sjednicu ne doe dravni odvjetnik, okrivljenik ili njegov branitelj, a dostava poziva
nije uredno iskazana, sjednica e se odgoditi. Ako na sjednicu ne doe oteenik kao tuitelj, iako
je uredno pozvan, a ni njegov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak.
(3) Ako se okrivljeniku poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese,
sjednica e se odrati i u njegovoj odsutnosti.
(4) Sjednici optunog vijea mogu prisustvovati samo pozvane osobe.
lanak 350. (NN 76/09, 145/13)
(1) Predsjednik vijea otvara sjednicu navoenjem optunice o kojoj se raspravlja te provjerava
osobne podatke okrivljenika osim podataka o ranijoj osuivanosti, a posebno provjerava je li
okrivljenik primio i razumio pouku o pravima, a ako nije, naloit e dravnom odvjetniku da
dostavi okrivljeniku pouku o pravima.
(2) Dravni odvjetnik, ako je prisutan, ukratko iznosi rezultate istrage odnosno istraivanja i
dokaze na kojima se zasniva optunica i koji opravdavaju njezino podizanje. Oteenik ili njegov
opunomoenik mogu obrazloiti imovinskopravni zahtjev, upozoriti na dokaze o krivnji
okrivljenika, te predloiti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva (lanak 160.).
(3) Okrivljenik i branitelj, ako su prisutni, mogu upozoriti na dokaze koji idu u korist okrivljenika,
na mogue propuste u istrazi i tijekom istraivanja i na nezakonite dokaze. U odgovoru se
okrivljenik i branitelj mogu oitovati o tome koji dio optube osporavaju.
(4) Okrivljenik moe dati izjavu da je kriv po svim ili nekim tokama optube.
(5) Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj mogu na navode protivne stranke uzvratiti samo
jednom. Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj izlau i obrazlau svoje zakljuke sluei se
podacima koji su sadrani u spisu.
(6) Ako stranke predlau odreivanje ili ukidanje istranog zatvora u sjednici optunog vijea
postupit e se prema lanku 129. stavku 2. 5. ovog Zakona.
(7) Ako vijee smatra da moe donijeti odluku, proglaava raspravljanje na sjednici zakljuenim.
lanak 351. (NN 145/13)
(1) Ako vijee ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju
izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa, osim u sluaju iz stavka 5. ovog
lanka.
(2) Ako vijee posumnja u zakonitost pojedinog dokaza, a bez izvoenja dodatnih dokaza o tome
ne moe donijeti odluku, odgodit e roite i odmah zakazati novo na kojem e izvesti dokaze
vane za utvrivanje injenica o zakonitosti dokaza (prethodno suenje o zakonitosti dokaza), te
najprije odluiti o zakonitosti dokaza, a zatim donijeti odluku o optunici.
(3) Protiv rjeenja suda o zakonitosti dokaza doputena je posebna alba. O toj albi odluuje vii
sud.
(4) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju u kaznenom postupku.
(5) Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina,
obavijesti, zapisnike i izjave iz lanka 86. stavka 3. ovog Zakona izdvojit e optuno vijee nakon
potvrivanja optunice.
lanak 352. (NN 145/13)
Brisan.
lanak 353. (NN 145/13)
Brisan.

4. Odluivanje o potvrivanju optunice

lanak 354. (NN 76/09, 145/13)

(1) Ako vijee ustanovi da je optunica osnovana, donijet e rjeenje kojim potvruje optunicu.
Ako je dravni odvjetnik predloio suenje u odsutnosti, optuno e vijee odluiti o osnovanosti
optunice i o prijedlogu za suenje u odsutnosti.
(2) Rjeenje o potvrivanju optunice dostavlja se strankama, branitelju i oteeniku, a optunica
s tim rjeenjem i spisima sudskoj pisarnici.
(3) Sud e o potvrivanju optunice, kada istraga nije provedena, obavijestiti ministarstvo
nadleno za pravosue koje o tome vodi evidenciju. Ako je protiv optuenika potvrena druga
optunica, ministarstvo e o tim optunicama obavijestiti nadlene sudove.
(4) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o voenju evidencije iz stavka 3. ovog lanka.
4. Pravilnik o evidenciji potvrenih optunica
lanak 355. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Vijee e rjeenjem obustaviti kazneni postupak u odnosu na sve ili pojedine toke optunice
ako ustanovi da:
1) djelo koje je predmet optube nije kazneno djelo,
2) postoje okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju,
3) nema zahtjeva ovlatenog tuitelja ili prijedloga, odnosno odobrenja ovlatene osobe, ako je
to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon,
4) nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optube,
odnosno da je proturjeje izmeu prikupljenih dokaza oito takvo da bi na raspravi izricanje
osuujue presude bilo nemogue.
(2) Ako nije voena istraga, vijee e rjeenjem odbaciti optunicu ako utvrdi postojanje razloga
iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka stranke i oteenik mogu podnijeti albu. O albi
odluuje vii sud.
lanak 356. (NN 145/13)
(1) Ako vijee ustanovi da optunica nije propisno sastavljena (lanak 342.) ili da u odnosu na
cijelu optunicu postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi
iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem vraa
optunicu tuitelju s obrazloenjem razloga zbog kojih nije potvrena te radnjama koje je
propustio poduzeti.
(2) Ako vijee ustanovi da samo u odnosu na pojedine dijelove optunice postoje nedostaci u
prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je
potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem e razdvojiti postupak i potvrditi optunicu u dijelu
za koji to nalazi osnovanim.
(3) Ako vijee nije potvrdilo optunicu u cijelosti ili dijelu, dravni odvjetnik je duan u roku od
osam dana od dostave rjeenja donijeti rjeenje o dopuni istrage ili poduzeti dokaznu radnju
odnosno odustati od kaznenog progona. Na zahtjev dravnog odvjetnika optuno vijee moe
produljiti taj rok za daljnjih osam dana, ako je okrivljenik u istranom zatvoru, a petnaest dana
ako je na slobodi.
(4) Dravni odvjetnik duan je o razlozima proputanja roka iz stavka 3. ovog lanka izvijestiti
viega dravnog odvjetnika. Ako u daljnjem roku od osam dana nije postupljeno prema stavku 3.
ovog lanka, smatrat e se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona.
(5) Dravni odvjetnik e nakon dopune novu optunicu dostaviti na ponovno ispitivanje (lanak
343. do 355.).
(6) Vijee ispitujui optunicu moe odluiti i o prijedlozima za spajanje ili razdvajanje postupka.
lanak 357.
(1) Rjeenja vijea iz lanka 356. ovog Zakona moraju biti obrazloena, ali tako da se unaprijed
ne utjee na rjeavanje pitanja koja e biti predmet raspravljanja na raspravi.
(2) Pri donoenju rjeenja iz lanka 356. ovog Zakona vijee nije vezano za pravnu ocjenu djela
koju je tuitelj naveo u optunici.
lanak 358.
Ako se protiv rjeenja vijea alio samo oteenik i alba se prihvati, smatrat e se da je izjavom
albe preuzeo kazneni progon.

5. Oitovanje okrivljenika o krivnji i sporazumijevanje o kazni i drugim mjerama

lanak 359. (NN 143/12, 145/13)

Ako se okrivljenik pred vijeem izjasnio da je kriv (lanak 350. stavak 4.), a nije postignut
sporazum o kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona, vijee e
potvrditi optunicu i odmah je sa spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja rasprave,
osim ako ne postoje razlozi iz lanka 355. i 356. ovog Zakona.
lanak 360. (NN 143/12, 145/13)
(1) Stranke mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o kazni i drugim
mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona. Okrivljenik tijekom pregovora mora imati
branitelja.
(2) Vijee moe odgoditi sjednicu za najvie petnaest dana kako bi stranke okonale pregovore.
(3) Ako su prije poetka sjednice ili tijekom sjednice optunog vijea dravni odvjetnik i
okrivljenik i branitelj potpisali izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka,
predaju izjavu vijeu odmah nakon otvaranja sjednice.
(4) Izjava iz stavka 3. ovog lanka sadri:
1) opis kaznenog djela koje je predmet optube,
2) izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo,
3) sporazum o vrsti i mjeri kazne, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi,
posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, oduzimanju predmeta te o trokovima postupka,
4) oitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu,
5) izjavu okrivljenika o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere i
oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom,
6) potpis stranaka i branitelja.
(5) Nakon potpisivanja izjave iz stavka 3. ovog lanka, dravni odvjetnik obavjetava o tome
rtvu ili oteenika.
(6) Ako se radi o kaznenim djelima protiv ivota i tijela i protiv spolne slobode za koja je
propisana kazna zatvora tea od pet godina, dravni odvjetnik mora pribaviti suglasnost rtve za
sporazumijevanje. Ako je rtva umrla ili je nesposobna dati suglasnost, suglasnost e se zatraiti
od osoba iz lanka 55. stavka 6. ovog Zakona.

6. Donoenje presude na temelju sporazuma stranaka

lanak 361. (NN 80/11, 143/12, 145/13)

(1) Nakon to primi pisanu izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka iz lanka
360. stavka 3. ovog Zakona, vijee e utvrditi da li su stranke suglasne u odnosu na sadraj
izjave i to unijeti u zapisnik, te potom odluiti o potvrivanju optunice (lanak 354. stavak 1.,
lanak 355. i lanak 356.).
(2) Ako potvrdi optunicu, vijee e odluiti o prihvaanju izjave za donoenje presude na temelju
sporazuma stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona, te e optueniku presudom izrei
kaznu ili drugu mjeru iz lanka 360. stavka 4. ovog Zakona.
(3) Vijee nee prihvatiti izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka iz lanka
360. stavka 3. ovog Zakona ako s obzirom na okolnosti, njezino prihvaanje nije u skladu s
odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazum inae nije zakonit. Vijee rjeenjem
protiv kojeg alba nije doputena, odbija izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka.
(4) Nakon donoenja rjeenja iz stavka 3. ovog lanka, optunica sa spisom predmeta dostavit e
se predsjedniku vijea radi odreivanja rasprave.
lanak 362. (NN 143/12, 145/13)
(1) Stranke mogu odustati od izjave za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka iz
lanka 360. stavka 3. ovog Zakon do donoenja presude.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka izjava za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona i svi ostali podaci koji se na nju odnose izdvajaju
se rjeenjem iz spisa i predaju sucu istrage i ne mogu se razgledati ni upotrijebiti kao dokaz u
kaznenom postupku.
lanak 363. (NN 143/12, 145/13)
(1) Presuda na temelju sporazuma stranaka mora imati sadraj iz lanka 455. ovog Zakona.
(2) Presuda iz stavka 1. ovog lanka se odmah objavljuje, a pisano sastavlja i dostavlja
strankama u roku od osam dana od objave. U obrazloenju se navodi izjava na temelju kojeg je
donesena presuda.
(3) Presuda iz stavka 1. ovog lanka mora odgovarati sadraju izjave iz lanka 360. stavka 4.
ovog Zakona.
(4) Vijee moe u izreci o trokovima kaznenog postupka (lanak 145.) odrediti da se okrivljenik
u cijelosti oslobaa trokova.

lanak 364. (NN 143/12)

(1) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati zbog albenih osnova
navedenih u lanku 471. ovoga Zakona.
(2) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati albom zbog pogreno ili
nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.), osim ako je optuenik za dokaze o
iskljuenju protupravnosti i krivnje saznao nakon donoenja presude.

7. Povlaenje i izmjena optunice

lanak 365. (NN 76/09, 145/13)

(1) Dravni odvjetnik moe povui optunicu prije nego to je potvrena.
(2) Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, moe podii novu izmijenjenu optunicu pod
uvjetima iz lanka 341. ovog Zakona. Takva optunica mora biti podignuta najkasnije dvanaest
mjeseci od prvog povlaenja optunice ako je optunica podignuta za kazneno djelo iz
nadlenosti upanijskog suda, a est mjeseci ako je optunica podignuta za kazneno djelo iz
nadlenosti opinskog suda.
(3) O razlozima povlaenja optunice dravni odvjetnik duan je izvijestiti viega dravnog
odvjetnika.

8. Upuivanje na suenje

lanak 366. (NN 76/09, 145/13)

Brisan.
lanak 367. (NN 145/13)
Rjeenje vijea o potvrivanju optunice se s optunicom i spisom predmeta bez odgode
dostavlja predsjedniku vijea radi odreivanja rasprave.

B. RASPRAVA I PRESUDA

Glava XX. PRIPREME ZA RASPRAVU I OKONANJE KAZNENOG POSTUPKA

PRIJE OTVARANJA RASPRAVE

1. Uvodne odredbe

lanak 368. (NN 145/13)

(1) Predsjednik vijea, odmah nakon primitka optunice i spisa predmeta zapoinje pripreme za
raspravu.
(2) Pripreme za raspravu obuhvaaju odravanje pripremnog roita za raspravu, odreivanje
rasprave i donoenje drugih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom.
(3) Protiv odluka koje donosi predsjednik vijea u tijeku priprema za raspravu, alba nije
doputena, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
(4) Sudac pojedinac ima ovlasti predsjednika vijea, ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
lanak 369. (NN 76/09, 145/13)
(1) O ispitivanju svjedoka ili vjetaka ije ispitivanje su stranke predloile, a ne mogu doi na
raspravu zbog bolesti ili zbog drugih opravdanih razloga odluuje predsjednik vijea. Svjedoka ili
vjetaka ispitat e predsjednik vijea ili sudac istrage na ijem se podruju svjedok odnosno
vjetak nalazi. O vremenu i mjestu ispitivanja obavijestit e se stranke, branitelj i oteenik.
(2) Kad su stranke i oteenik prisutni ispitivanju imaju prava kao i kod odgovarajue radnje prije
podizanja optunice.
 2. Pripremno roite

lanak 370.
(1) Na pripremno roite odgovarajue se primjenjuju odredbe o raspravi, osim ako ovim
Zakonom nije drukije propisano.
(2) Pripremno roite nije javno, a mogu mu prisustvovati samo pozvane osobe.
lanak 371. (NN 76/09, 145/13)
(1) Pripremno roite se provodi pred predsjednikom vijea. Predsjednik vijea odreuje
pripremno roite najkasnije u roku od mjesec dana ako je optuenik u istranom zatvoru, a dva
mjeseca ako nije odreen istrani zatvor, raunajui od primitka potvrene optunice u sudsku
pisarnicu. Ako predsjednik vijea zaprimi izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona, postupit e na nain propisan lancima 361. do
363. ovog Zakona.
(2) Ako u postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do petnaest godina
predsjednik vijea obzirom na navode u optunici i prirodu predloenih dokaza smatra da nije
potrebno odravanje pripremnog roita, donosi nalog kojim odreuje raspravu. Predsjednik
vijea nee odrati pripremno roite ako su stranke postigle sporazum u smislu lanka 360.
stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako predsjednik vijea ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog
Zakona imaju izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa te ih predati sucu
istrage. Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti u kaznenom postupku. Protiv
rjeenja predsjednika vijea o izdvajanju dokaza iz spisa, doputena je posebna alba. O albi
odluuje vii sud.
lanak 372. (NN 76/09, 145/13)
(1) Na pripremno roite pozvat e se optuenik, njegov branitelj, tuitelj i oteenik odnosno
njihovi zakonski zastupnici i opunomoenici, a po potrebi i tuma.
(2) U pozivu za pripremno roite stranke e biti upozorene da na pripremnom roitu mogu
predloiti nove dokaze koji mogu posluiti za utvrivanje injenica.
(3) Ako je potrebno da se za pripremno roite pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze
kod suda ili kod kojeg drugog dravnog tijela, predsjednik vijea e na prijedlog stranaka naloiti
da se ti predmeti ili isprave pravovremeno pribave.

lanak 373.
(1) Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na pripremno roite dole sve pozvane osobe,
provjerit e podatke o istovjetnosti optuenika u optunici, osim podataka o prijanjoj
osuivanosti.
(2) Predsjednik vijea e prisutnog oteenika, koji jo nije podnio imovinskopravni zahtjev
pouiti u smislu lanka 47. ovog Zakona.
lanak 374. (NN 76/09, 145/13)
(1) Prije izlaganja optube stranke e izvijestiti predsjednika vijea o sadraju izjave iz lanka
360. stavka 3. ovog Zakona za sve ili pojedine toke optube.
(2) Predsjednik vijea e u zapisnik unijeti izjavu stranaka iz stavka 1. ovog lanka te postupiti
prema lanku 361. do 364. ovog Zakona.
(3) Ako su se stranke sporazumjele o dijelu optunice, postupak za ta djela e se razdvojiti
sukladno lanku 26. ovog Zakona. Za preostali dio optunice provest e se pripremno roite.
lanak 375. (NN 143/12)
(1) Predsjednik vijea otvara pripremno roite prema lanku 350. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Dravni odvjetnik izlae dio optunice iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela,
zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze koji potvruju optunicu, a moe predloiti
izricanje odreene kazne i drugih mjera propisanim kaznenim zakonom. Ako je rije o optubi
oteenika kao tuitelja predsjednik vijea moe ukratko izloiti njezin sadraj.
(3) Ako je oteenik prisutan, moe podnijeti imovinskopravni zahtjev, a ako nije prisutan,
podneseni zahtjev proitat e predsjednik vijea.
lanak 376. (NN 145/13)
(1) Predsjednik vijea uvjerit e se da je optuenik razumio optunicu i pozvat e ga da se oituje
o optubi.
(2) Predsjednik vijea pozvat e optuenika koji porie optubu da on ili njegov branitelj, tono
odrede koji dio optunice poriu i iz kojih razloga.
lanak 377. (NN 76/09, 145/13)
(1) Predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje
namjeravaju izvesti na raspravi.
(2) Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika.
(3) Stranke odreuju redoslijed dokaza koje namjeravaju izvesti. Predsjednik vijea moe iz
opravdanih razloga odrediti drukiji redoslijed izvoenja dokaza.
lanak 378. (NN 143/12)
(1) Ako je predsjedniku vijea dostavljena potvrena optunica u odnosu na koju se optuenik
oitovao krivim, predlaganje dokaza za raspravu ograniit e se samo na one dokaze koje se
odnose na odluku o kazni i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom.
(2) Ako se optuenik oitovao krivim samo u odnosu na neke toke optube i predsjednik vijea
smatra da se u odnosu na njih moe postupiti u smislu stavka 1. ovog lanka, predsjednik vijea
moe u odnosu na te toke optube razdvojiti postupak.
(3) Ako se jedan suoptuenik u odnosu na neke toke optube koja se odnosi na vie
suoptuenika oitovao krivim, a drugi se oitovao da se ne smatra krivim, provest e se za sve
suoptuenike rasprava te donijeti jedna presuda.
lanak 379.
Na pripremnom roitu predsjednik vijea moe, uz suglasnost stranaka, ukinuti istrani zatvor ili
ga zamijeniti blaom mjerom. Protiv tog rjeenja alba nije doputena.

3. Obustava kaznenog postupka

lanak 380.
(1) Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak i dostaviti rjeenje strankama i
oteeniku:
1) ako je tuitelj odustao od optube,
2) ako je nesporno utvreno postojanje smetnji za nastavak postupka iz lanka 452. toke 2., 4.,
5. i 6. ovog Zakona.
(2) Predsjednik vijea e u sluaju obustave postupka iz stavka 1. toke 1. ovog lanka upozoriti
oteenika prema lanku 55. ovog Zakona.

4. Odreivanje rasprave

lanak 381. (NN 145/13)

(1) Predsjednik vijea prije zavretka pripremnog roita, nalogom odreuje vrijeme i mjesto
odravanja rasprave te koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih
dokaza. Iznimno, ako postoje posebne prepreke, predsjednik vijea moe odgoditi odreivanje
rasprave do mjesec dana i o tome obavijestiti predsjednika suda.
(2) Ako pripremno roite nije odrano (lanak 371. stavak 2.), predsjednik vijea odredit e
raspravu najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrene optunice te vrijeme i
mjesto odravanja rasprave, koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje
drugih dokaza. Ako u tom roku ne odredi raspravu, predsjednik vijea obavijestit e predsjednika
suda o razlozima iz kojih rasprava nije odreena. Predsjednik suda prema potrebi poduzet e
mjere da se rasprava odredi.
(3) Ako pripremno roite nije odrano (lanak 371. stavak 2.), a optuenik se nalazi u istranom
zatvoru rasprava e se odrediti najkasnije u roku od mjesec dana, osim za kaznena djela za koja
je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, za koja e se rasprava odrediti u
roku od petnaest dana, raunajui od dana zaprimanja potvrene optunice.
lanak 382.
(1) Rasprava se provodi u sjeditu suda i u sudskoj zgradi.
(2) Ako su u pojedinim sluajevima prostorije u sudskoj zgradi neprikladne za odravanje
rasprave, predsjednik suda moe odrediti da se rasprava dri u drugoj zgradi.
(3) Rasprava se moe odrati i u drugome mjestu na podruju nadlenog suda ako to na
obrazloeni prijedlog predsjednika suda dopusti predsjednik vieg suda.
lanak 383. (NN 145/13)
(1) Na raspravu poziva se tuitelj i oteenik te njihovi zakonski zastupnici i opunomoenici,
optuenik i njegov branitelj, a po potrebi i tuma.
(2) Svjedoke i vjetake koje su stranke predloile poziva sud. Na pozivanje svjedoka i vjetaka
primjenjuju se odredbe lanka 175. i 176. ovog Zakona.
(3) Optuenik se poziva prema lanku 372. stavku 1. i 2. ovog Zakona. Poziv optueniku mora se
dostaviti tako da izmeu dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu
obrane, a najmanje osam dana. Na zahtjev optuenika ili na prijedlog tuitelja, a uz privolu
optuenika, taj se rok moe skratiti.
(4) Branitelj se poziva prema lanku 174. stavku 1. ovog Zakona.
(5) Oteenika koji se ne poziva kao svjedok sud e izvijestiti u pozivu da e se rasprava odrati i
bez njega, a da e se prijedlog o postavljanju imovinskopravnog zahtjeva proitati. Oteenik e
se upozoriti i na to da e se, ako ne doe, smatrati da nije voljan nastaviti kazneni progon ako
dravni odvjetnik odustane od optube.
(6) Oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj upozorit e se u pozivu da e se ako na raspravu ne
dou, a ne poalju opunomoenika, smatrati da su odustali od optube.
(7) Optuenika e se u pozivu upozoriti na posljedice nedolaska na raspravu (lanak 402. i 404.).
(8) Optuenika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina e se u pozivu upozoriti da se, u sluaju kad obrana nije
obvezna, rasprava moe odrati i u sluaju neopravdanog nedolaska uredno pozvanog branitelja
na raspravu ili uzimanja branitelja tek na raspravi.
 lanak 384.
Ako se oekuje da e rasprava dulje trajati, na zahtjev predsjednika vijea, predsjednik suda e
odrediti jednog ili dva suca, odnosno suca porotnika (dopunski sudac ili dopunski sudac porotnik)
da budu na raspravi, kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove sprijeenosti.
lanak 385.
Predsjednik vijea moe nalogom iz vanih razloga, na prijedlog stranaka ili po slubenoj
dunosti, odgoditi raspravu.
lanak 386.
Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak ako postoje okolnosti iz lanka 380.
ovog Zakona i dostaviti rjeenje strankama i oteeniku, uz obavijest o tome osobama koje su
pozvane na raspravu.

Glava XXI. RASPRAVA

1. Javnost rasprave

lanak 387.
(1) Rasprava je javna.
(2) Raspravi mogu biti prisutne punoljetne osobe.
(3) Osobe koje prisustvuju raspravi, osim pravosudnog policajca, ne smiju nositi oruje ili opasno
orue.
lanak 388. (NN 76/09, 143/12)
(1) Vijee e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio:
1) radi zatite osobe mlae od osamnaest godina,
2) na zahtjev rtve iz lanka 45. ovog Zakona, tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka.
(2) Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka rasprave vijee moe u svako doba, po slubenoj
dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon njihova ispitivanja, iskljuiti javnost za cijelu
raspravu ili njezin dio ako je to potrebno radi:
1) zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske,
2) zatite tajne, kojoj bi tetila javna rasprava,
3) zatite javnog reda i mira,
4) zatite osobnog ili obiteljskog ivota optuenika, rtve, oteenika ili drugog sudionika u
postupku.
lanak 389. (NN 145/13)
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, rtvu, oteenika, njihove zastupnike i branitelja.
(2) Vijee moe dopustiti da raspravi s koje je javnost iskljuena prisustvuju pojedine slubene
osobe, znanstveni i javni radnici, osoba od povjerenja, a na zahtjev optuenika moe to dopustiti
i njegovu branom, odnosno izvanbranom drugu i njegovim bliskim srodnicima.
(3) Predsjednik vijea upozorit e osobe koje prisustvuju raspravi iz koje je javnost iskljuena da
su dune kao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i da je odavanje tajne kazneno
djelo.
lanak 390.
(1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi vijee rjeenjem, koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.
(2) alba protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka ne zadrava izvrenje.

2. Upravljanje raspravom

lanak 391.
(1) Prilikom ulaska sudaca u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv
ovlatene osobe, ustaju.
(2) Stranke i drugi sudionici postupka duni su ustati kad se obraaju sudu, osim ako za to
postoje opravdane prepreke.
(3) Odredba stavka 2. ovog lanka ne odnosi se na dijete.
lanak 392.
(1) Predsjednik, lanovi vijea i zapisniar, te dopunski suci i suci porotnici moraju neprekidno biti
na raspravi.
(2) Dunost je predsjednika vijea da utvrdi je li vijee sastavljeno prema zakonu i postoje li
razlozi iz kojih se lanovi vijea i zapisniar moraju izuzeti (lanak 32. stavak 1.).
lanak 393.
(1) Predsjednik vijea upravlja raspravom.
(2) Dunost je predsjednika vijea da se skrbi za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanje
svega to odugovlai postupak, a ne slui razjanjenju spornih pitanja i utvrenju injenica vanih
za pravilnost odluka.
(3) Predsjednik vijea odluuje o prijedlozima stranaka ako o njima ne odluuje vijee.
(4) O prijedlogu o kojemu ne postoji suglasnost stranaka i o suglasnim prijedlozima stranaka koje
predsjednik ne prihvati odluuje vijee. Vijee takoer odluuje o prigovoru protiv mjera
predsjednika vijea koje se odnose na upravljanje raspravom.
(5) Rjeenja vijea uvijek se objavljuju i unose u zapisnik.
lanak 394.
Predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog tijeka raspravljanja zbog posebnih
okolnosti, a osobito zbog broja optuenika, broja kaznenih djela i opsega dokaznog materijala. U
zapisnik o raspravi unijet e se razlozi zato se rasprava ne odrava prema zakonom utvrenom
redoslijedu.
lanak 395. (NN 76/09, 145/13)
(1) Dunost je predsjednika vijea brinuti se o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. On
moe odmah nakon otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje prisustvuju raspravi da se pristojno
ponaaju i ne ometaju rad suda. Predsjednik vijea moe odrediti pretragu osoba koje prisustvuju
raspravi.
(2) Vijee moe naloiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao sluatelji prisustvuju
raspravi ako se mjerama za odravanje reda propisanim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati
neometano odravanje rasprave.
(3) U sudnici se, osim za potrebe suda, ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga
snimanja tehnikim ureajima. Iznimno, kada je to znaajno zbog javnog interesa, predsjednik
vieg suda moe odobriti filmsko ili televizijsko, a predsjednik suda fotografsko snimanje.
(4) Stranke i branitelj smiju tonski snimati tijek rasprave s koje nije iskljuena javnost pod
uvjetom da ne ometaju tijek rasprave i da prethodno o tome izvijeste predsjednika vijea. Osobni
podaci o optueniku, oteeniku ili svjedoku koji su tako snimljeni predstavljaju tajnu i smiju se
koristiti samo za potrebe kaznenog postupka.
lanak 396. (NN 76/09)
(1) Ako optuenik, branitelj, oteenik, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjetak,
tuma ili druga osoba ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijea za odravanje
reda, predsjednik vijea e je opomenuti ili novano kazniti do 50.000,00 kn. Ako ta osoba
nastavi ometati red i ne pokoravati se nalozima predsjednika vijea, predsjednik vijea moe
naloiti njezino udaljenje iz sudnice.
(2) Optuenik moe biti udaljen iz sudnice za odreeno vrijeme, a na ponovljeno naruavanje i
sve dok traje dokazni postupak. Prije zavretka dokaznog postupka predsjednik vijea pozvat e
optuenika i izvijestiti ga o tijeku rasprave. Ako bi optuenik nastavio naruavati red i vrijeati
dostojanstvo suda, predsjednik vijea ga moe ponovno udaljiti iz zasjedanja. U tom sluaju e se
rasprava dovriti bez prisutnosti optuenika, a presudu e mu priopiti predsjednik ili sudac lan
vijea u prisutnosti zapisniara.
(3) Branitelju ili opunomoeniku koji poslije kazne nastavi naruavati red predsjednik vijea moe
uskratiti daljnju obranu, odnosno zastupanje na raspravi i u tom sluaju stranka e se pozvati da
uzme drugog branitelja, odnosno opunomoenika. Ako je nemogue da optuenik ili oteenik to
uine odmah bez tete za svoje probitke ili ako se u sluaju obvezne obrane ne moe odmah
postaviti drugi branitelj ili opunomoenik, rasprava e se prekinuti ili odgoditi, a branitelju,
odnosno opunomoeniku naloit e se plaanje trokova koji su nastali zbog prekida ili odgode.
(4) Ako je oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj ili njihov zakonski zastupnik udaljen iz sudnice,
rasprava e se nastaviti i bez njega, ali e ih sud upozoriti da mogu uzeti opunomoenika.
(5) Ako dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje naruava red, predsjednik vijea izvijestit
e o tome vieg dravnog odvjetnika, a moe i prekinuti raspravu i od vieg dravnog odvjetnika
zatraiti da odredi drugu osobu da zastupa optunicu.
(6) Kad odvjetnika ili odvjetnikog vjebenika koji naruava red sud kazni, izvijestit e o tome
Hrvatsku odvjetniku komoru.
lanak 397.
(1) Sud moe u tijeku postupka kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna branitelja,
opunomoenika ili zakonskog zastupnika, oteenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja ako su
njegovi postupci oito upravljeni na odugovlaenje kaznenog postupka. Rjeenje o kanjavanju
moe se pobijati posebnom albom koja zadrava izvrenje.
(2) O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika sud e izvijestiti Hrvatsku
odvjetniku komoru.
(3) Ako dravni odvjetnik ne podnosi sudu prijedloge pravovremeno ili druge radnje u postupku
poduzima s velikim zakanjenjem i time prouzroi odugovlaenje postupka, sud e o tome
izvijestiti viega dravnog odvjetnika.
 lanak 398.
(1) Protiv rjeenja o kazni iz lanka 396. ovog Zakona doputena je alba. Vijee moe opozvati
svoje rjeenje.
(2) Protiv drugih odluka koje se odnose na odravanje reda i upravljanje raspravom alba nije
doputena.
lanak 399. (NN 143/12)
(1) Ako tijekom rasprave u zasjedanju optuenik ili druga osoba poini kazneno djelo ili ako
postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, suenje za to djelo e
se provesti pred drugim vijeem.
(2) Ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, sud moe
narediti da se o iskazu svjedoka, odnosno vjetaka sastavi poseban zapisnik, koji e se dostaviti
dravnom odvjetniku.
(3) O okolnosti iz stavka 1. ovog lanka izvijestit e se nadleni dravni odvjetnik radi daljnjeg
postupanja.

3. Pretpostavke za odravanje rasprave

lanak 400.
Predsjednik vijea otvara zasjedanje, objavljuje sastav vijea i predmet rasprave te utvruje jesu
li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li im pozivi dostavljeni i jesu li svoj
izostanak opravdale.
lanak 401.
(1) Ako na raspravu, koja je odreena na temelju optunice dravnog odvjetnika, ne doe
dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje, rasprava e se odgoditi. O razlozima odgode
obavijestit e se vii dravni odvjetnik.
(2) Ako na raspravu ne doe oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj, iako su uredno pozvani, a ni
njihov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak.
lanak 402. (NN 145/13)
(1) Ako je optuenik uredno pozvan, a ne doe na raspravu niti svoj izostanak opravda,
predsjednik vijea e naloiti da se prisilno dovede. Ako se dovoenje ne bi moglo odmah obaviti,
predsjednik vijea e odluiti da se rasprava odgodi i naloiti da se optuenik na iduu raspravu
prisilno dovede. Ako do privoenja optuenik opravda izostanak, predsjednik vijea opozvat e
nalog o prisilnom dovoenju. Vijee moe naloiti da optuenik snosi trokove koji su nastali
odgodom rasprave.
(2) Kada zbog nedolaska optuenika ili njegovog branitelja ne postoje uvjeti za odravanje
rasprave, predsjednik vijea moe odrediti da se prisutni svjedok ili vjetak ispita i bez voenja
rasprave ako se tome optuba i obrana ne protive.
(3) Optueniku se moe suditi u odsutnosti samo ako postoje osobito vani razlozi da mu se sudi,
a nije mogue suenje u stranoj dravi ili nije mogue izruenje ili je optuenik u bijegu ili nije
dostian dravnim tijelima.
(4) Rjeenje o suenju u odsutnosti donosi sud nakon pribavljenog miljenja tuitelja. alba
zadrava izvrenje rjeenja, ako je rjeenje doneseno protivno miljenju tuitelja.
lanak 403.
Ako na raspravu ne doe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud o razlogu
sprijeenosti, im je za taj razlog saznao, ili ako branitelj bez odobrenja napusti raspravu, sud ga
moe kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kn i odrediti da trokovi odgode padaju na teret
branitelja, te o izricanju novane kazne obavijestiti Hrvatsku odvjetniku komoru.
lanak 404. (NN 76/09, 145/13)
(1) Ako postoje uvjeti za odgodu rasprave zbog nedolaska optuenika ili zbog njegove raspravne
nesposobnosti, odnosno zbog odsutnosti branitelja, sud pred kojim se ima odrati rasprava moe
odluiti da se rasprava odri ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima oito morala
donijeti presuda kojom se optuba odbija.
(2) Ako se optuenik sam stavio u poloaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao sudjelovati na
raspravi, odrat e se rasprava u njegovoj odsutnosti. Sud donosi rjeenje o odravanju rasprave
u odsutnosti optuenika nakon ispitivanja lijenika vjetaka. Rjeenje se moe donijeti prije
zapoinjanja rasprave. alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja. im prestanu razlozi
uslijed kojih optuenik nije mogao biti prisutan na raspravi, a rasprava nije okonana, nastavit e
se u njegovoj prisutnosti, a sudac e optueniku priopiti dotadanji tijek i sadraj rasprave.
(3) Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do dvanaest
godina, a optuenik koji je uredno pozvan nije pristupio, ili mu se poziv ne moe uruiti jer je
promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud ili oigledno izbjegava poziv, sud moe odluiti
da se rasprava provede u odsutnosti optuenika ako je optuenik bio prethodno upozoren da mu
se moe suditi u odsutnosti i ako se oitovao o optunici u prisutnosti branitelja.
(4) Na raspravi prema stavku 2. i 3. ovoga lanka, optuenik mora imati branitelja. Branitelj moe
u korist optuenika davati izjave i primati priopenja o svim pitanjima koja se odnose na voenje
postupka i odluivanje o glavnoj stvari.
(5) Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora
do pet godina, rasprava se moe odrati bez prisutnosti optuenika koji je bio uredno pozvan, ali
nije pristupio ili mu se poziv nije mogao uruiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio
sud ili je oito da izbjegava poziv, uz uvjet da njegova prisutnost nije nuna i da je prije toga bio
ispitan ili se oitovao o optubi.
lanak 405. (NN 145/13)
(1) Ako svjedok ili vjetak, unato urednom pozivu neopravdano izostane s rasprave, predsjednik
vijea e naloiti da se na iduu raspravu prisilno dovede i kazniti svjedoka novanom kaznom do
50.000,00 kuna. Vijee moe u opravdanom sluaju opozvati odluku o kazni.
(2) Rasprava moe poeti i bez prisutnosti pozvanog svjedoka ili vjetaka. U tom e sluaju vijee
tijekom rasprave odluiti treba li zbog odsutnosti svjedoka ili vjetaka raspravu prekinuti ili
odgoditi.

4. Odgoda i prekid rasprave

lanak 406.
(1) Izvan sluajeva posebno predvienih u ovom Zakonu, rasprava e se odgoditi rjeenjem
vijea ako se u tijeku rasprave utvrdi da je optuenik raspravno nesposoban ili ako postoje druge
smetnje da se rasprava uspjeno provede.
(2) U rjeenju kojim se odgaa rasprava odredit e se, kad je to mogue, dan i sat kad e se
rasprava nastaviti.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka alba nije doputena.
lanak 407.
(1) Rasprava koja je odgoena mora iznova zapoeti ako se izmijenio sastav vijea.
(2) Ako se rasprava koja je bila odgoena dri pred istim vijeem, ona e se nastaviti, a
predsjednik vijea ukratko e iznijeti tijek prijanje rasprave, ali u tom sluaju vijee moe
odrediti da rasprava pone iznova.
(3) Rasprava mora iznova poeti i svi se dokazi moraju ponovno izvesti ako se rasprava dri pred
drugim predsjednikom vijea. Isto vrijedi i u sluaju ako je odgoda trajala dulje od tri mjeseca.
lanak 408.
(1) Izvan sluajeva posebno propisanih u ovom Zakonu, predsjednik vijea moe prekinuti
raspravu radi odmora, ili zbog proteka radnog vremena, ili radi toga da se u kratkom vremenu
osiguraju odreeni dokazi, ili radi pripremanja optube ili obrane.
(2) Prekinuta rasprava nastavlja se uvijek pred istim vijeem.
(3) Ako se rasprava ne moe nastaviti pred istim vijeem ili ako je prekid rasprave trajao dulje od
petnaest dana, postupit e se prema odredbama lanka 407. stavka 3. ovog Zakona.

5. Zapisnik o raspravi

lanak 409. (NN 76/09)

(1) O postupanju na raspravi se vodi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek rasprave,
osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
(2) Predsjednik vijea moe nakon sasluanja stranaka odrediti da se tijek rasprave snimi. U tom
sluaju, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom, zapisnik tvore prijepis audio ili audio-
video snimke rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Audio ili audio-video snimka rasprave
prepisuje se u roku od tri radna dana, a prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijea i ulae
ga u spis kao sastavni dio zapisnika o raspravi.
(3) Za audio ili audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka
87. stavka 3. i lanka 395. stavka 4. ovog Zakona.
(4) Predsjednik vijea uvijek moe, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, naloiti da se u
zapisnik doslovno upiu izjave koje smatra osobito vanim.
(5) Ako je potrebno, osobito ako se u zapisnik doslovno unose izjave neke osobe, predsjednik
vijea moe narediti da se taj dio zapisnika odmah proita, a proitat e se uvijek ako to zahtijeva
stranka, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik.
lanak 410.
(1) Zapisnik mora biti zavren sa zakljuenjem zasjedanja. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea i
zapisniar.
(2) Stranke imaju pravo pregledati zavreni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe u svezi sa
sadrajem i traiti ispravak zapisnika.
(3) Ispravke pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oitih pogreaka u pisanju moe naloiti
predsjednik vijea na prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slubenoj dunosti. Druge
ispravke i dopune zapisnika moe naloiti samo vijee.
(4) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni u zapisniku
moraju se zabiljeiti u nastavku zavrenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljeit e se i razlozi
zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni. Predsjednik vijea i zapisniar potpisuju
i nastavak zapisnika.
lanak 411. (NN 145/13)
(1) U uvodu zapisnika mora se naznaiti sud pred kojim se odrava rasprava, mjesto i vrijeme
zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea i zapisniara, prisutnih tuitelja,
optuenika i branitelja, oteenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoenika, tumaa,
kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili je javnost iskljuena.
(2) Zapisnik mora osobito sadravati podatke o tome koja je optunica na raspravi proitana,
odnosno usmeno izloena, kakvo je oitovanje okrivljenika s pripremnog roita odnosno je li ono
promijenjeno i je li tuitelj izmijenio ili proirio optubu, kakve su prijedloge podnijele stranke i
kakve je odluke donosio predsjednik vijea ili vijee, koji su dokazi izvedeni, jesu li proitani
zapisnici i drugi podnesci, jesu li reproducirane zvune ili druge snimke i kakve su primjedbe dale
stranke u svezi s izvedenim dokazima. Ako je s rasprave iskljuena javnost, u zapisniku se mora
naznaiti da je predsjednik vijea upozorio prisutne na posljedice ako neovlateno otkriju ono to
su na toj raspravi saznali kao tajnu.
(3) Iskazi optuenika, svjedoka i vjetaka unose se u zapisnik tako da se prikae njihov bitni
sadraj. Ako je optuenik ranije ispitan, u zapisnik se unose odstupanja ili dopune takvog
njegovog ranijeg iskaza. Ako je svjedok ili vjetak ranije ispitan pred sudom ili dravnim
odvjetnikom u smislu lanka 234. i 235. ovog Zakona, u zapisnik se unose samo odstupanja ili
dopune takvog njegovog ranijeg iskaza i vjetaenja. Prema potrebi, proitat e se njegov
prijanji iskaz ili dio iskaza danog pred sudom ili dravnim odvjetnikom u smislu lanka 234. i
235. ovog Zakona.
(4) Ako svjedok ili vjetak nije ispitan na nain propisan lankom 234. i 235. ovog Zakona u
zapisnik se unosi iskaz tako da se prikae njegov bitan sadraj. Na raspravi se moe proitati
raniji iskaz ili dio iskaza tako ispitanog svjedoka ili vjetaka u dijelu koji sadri odstupanja
odnosno reproducirat e se snimka takvog iskaza. Na takvom iskazu ne moe se iskljuivo ili u
odluujuoj mjeri temeljiti osuujua presuda.
(5) Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijee odbilo kao
nedoputen.
(6) U zapisniku o tijeku rasprave koji se vodi usporedno sa zvunim ili drugim snimanjem unijet
e se prema ocijeni predsjednika vijea vane izjave stranaka, a po potrebi i bitni dijelovi iskaza
optuenika, svjedoka ili vjetaka.
lanak 412.
(1) U zapisnik o raspravi unosi se izreka presude (lanak 459. stavak 3.) uz naznaku je li presuda
javno objavljena. Izreka presude u zapisniku je izvornik.
(2) Ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru mora se izreka tog rjeenja unijeti u zapisnik o
raspravi.

6. Poetak rasprave i uvodni govori stranaka

lanak 413.
(1) Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na raspravu dole sve pozvane osobe, ili kad je vijee
odluilo da se rasprava odri u odsutnosti neke od pozvanih osoba, pozvat e predsjednik vijea
optuenika i od njega uzeti osobne podatke (lanak 272. stavak 1.) osim podataka o prijanjoj
osuivanosti da bi se uvjerio u njegovu istovjetnost.
(2) Predsjednik vijea e utvrditi je li optuenik primio i razumio pisanu pouku o pravima (lanak
239. stavak 1.). Ako optuenik nije primio pouku o pravima, predsjednik vijea e postupiti prema
lanku 350. stavku 1. ovog Zakona, a ako je pouku primio ali ju nije razumio, pouit e ga na
prikladan nain o njegovim pravima.
lanak 414. (NN 76/09)
(1) Nakon to se utvrdi optuenikova istovjetnost, predsjednik vijea uputit e svjedoke i vjetake
na mjesto koje je za njih odreeno, gdje e priekati dok ne budu pozvani radi ispitivanja. U
sluaju potrebe predsjednik vijea moe nakon ispitivanja zadrati vjetake da prate tijek
rasprave.
(2) Predsjednik vijea e poduzeti prikladne mjere za zatitu rtve od utjecaja drugih osoba
(prostorna izdvojenost prije ispitivanja i slino).
(3) Svi optuenici ostaju u sudnici tijekom cijele rasprave.
(4) Ako se oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju ispitati kao svjedoci, nee se udaljiti iz
zasjedanja.
(5) Predsjednik vijea moe poduzeti potrebne mjere da sprijei dogovaranje izmeu svjedoka,
vjetaka i stranaka.
lanak 415. (NN 76/09)
(1) Rasprava zapoinje itanjem optunice. Ako je oteenik prisutan, a jo nije stavio
imovinskopravni zahtjev, upozorit e ga predsjednik vijea da moe staviti prijedlog za
ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom postupku i pouiti ga o pravima iz lanka 47. ovog Zakona.
Ako oteenik nije prisutan, a postavio je imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea proitat e
taj zahtjev.
(2) Nakon toga, predsjednik vijea upitat e optuenika je li razumio optubu. Ako se predsjednik
vijea uvjeri da optuenik nije razumio optubu, ponovno e mu izloiti njezin sadraj na nain na
koji je optuenik moe najlake razumjeti.
(3) Nakon toga predsjednik vijea objavit e kakvo je oitovanje o optubi i imovinskopravnom
zahtjevu optuenik ranije iznio.

lanak 416. (NN 80/11)

Predsjednik vijea e pozvati optuenika da se oituje o pojedinoj toki optube i
imovinskopravnom zahtjevu. Ako se optuenik ne oituje o optubi smatrat e se da porie
optubu ili pojedinu toku optube.
lanak 417.
(1) Nakon oitovanja optuenika o optunici i imovinskopravnom zahtjevu predsjednik vijea
poziva stranke da odre uvodne govore. Prvo govori tuitelj, a nakon njega branitelj, odnosno
optuenik. Oteenik moe nakon govora tuitelja iznijeti i obrazloiti imovinskopravni zahtjev.
Branitelj moe izjaviti da e svoj govor odrati nakon izvoenja dokaza koje je predloio tuitelj.
(2) U svojim govorima stranke mogu iznijeti koje odlune injenice namjeravaju dokazivati, izloiti
dokaze koje e izvesti, odrediti pravna pitanja o kojima e raspravljati odnosno koje sporne
injenice zahtijevaju razjanjenje potrebno da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U
uvodnom govoru tuitelj ne smije iznositi injenice ranije osuivanosti optuenika. Stranka se u
uvodnom govoru ne moe izjanjavati o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke.
(3) Predsjednik vijea moe uvodne govore stranaka ograniiti na odreeno vrijeme, a u odnosu
na te govore ima prava i dunosti iz lanka 447. ovog Zakona.
lanak 417.a (NN 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Optuenika koji se oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra krivim, predsjednik
vijea uputit e da moe odmah iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve
injenice koje mu idu u korist te se prelazi na ispitivanje optuenika.
(2) Optuenik e u slobodnom izlaganju iznijeti svoj iskaz, nakon ega mu se mogu postavljati
pitanja. Pitanja prvi postavlja branitelj, a zatim tuitelj. Nakon njih predsjednik vijea i lanovi
vijea mogu postavljati pitanja optueniku radi otklanjanja praznina, proturjenosti i nejasnoa u
iskazu. Oteenik, njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, suoptuenici i vjetaci mogu
neposredno postavljati pitanja optueniku uz odobrenje predsjednika vijea.
(3) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono
nedoputeno (lanak 277. stavak 1.) ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijea zabrani
postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui
vijee.
(4) Izjava optuenika prema odredbi stavka 1. ovog lanka ne oslobaa sud dunosti da izvodi i
druge dokaze. Ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim
dokazima, sud e u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o
kazni i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom te trokovima kaznenog postupka.
(5) Ako se optuenik oituje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim,
ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako on drukije zahtijeva.
(6) Ako se kazneni postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna
zatvora do pet godina, a optuenik se oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, na kraju
svog iskaza oitovat e se je li suglasan s predloenom vrstom i mjerom kazne, sudske opomene,
uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere
te mjere oduzimanja predmeta, odnosno druge mjere propisane kaznenim zakonom ije se
izricanje trai. Do ovog oitovanja optuenika, dravni odvjetnik moe izmijeniti vrstu i mjeru
kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom predloene u optunici.
(7) Ako se optuenik u sluaju iz stavka 6. ovog lanka suglasi i s vrstom i mjerom predloene
kazne i druge mjere propisane kaznenim zakonom, sud u presudi ne smije izrei drugu vrstu
kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom, niti veu mjeru kazne od predloene.
Navedeno ogranienje se ne odnosi na mjeru oduzimanja imovinske koristi.

7. Dokazni postupak

lanak 418. (NN 76/09, 145/13)

(1) Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su vane za pravilno
presuenje.
(2) Suoptuenike koji su se oitovali da se u odnosu na sve toke optube smatraju krivim, ispitat
e se na poetku dokaznog postupka, oni koji zahtijevaju da ih se ispita prije zavretka dokaznog
postupka, ispitat e se im to zahtijevaju, a oni koji su se oitovali na sve ili pojedine toke
optube da se ne smatraju krivim ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako
drukije ne zahtijevaju.
(3) Optuenik koji se prema odredbi lanka 417.a stavak 5. ovog Zakona treba ispitati na kraju
dokaznog postupka moe sudjelovati u izvoenju pojedinih dokaza i prije njegova ispitivanja. U
tom sluaju, sud e upozoriti okrivljenika da e se sve to kae prilikom izvoenja dokaza
smatrati njegovom obranom. Dano upozorenje i odgovor okrivljenika unijet e se u zapisnik.
(4) Ako se oteenik koji je prisutan treba ispitati kao svjedok, njegovo e se ispitivanje obaviti
prije ispitivanja ostalih svjedoka.
(5) Podaci iz kaznene evidencije kao i drugi podaci o osuivanosti za kanjive radnje mogu se
proitati kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuenika na zavretku dokaznog postupka, osim ako
vijee odluuje o mjerama osiguranja prisutnosti optuenika i drugim mjerama opreza.
lanak 419. (NN 76/09, 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Stranke imaju pravo predlagati svjedoke i vjetake te izvoditi dokaze. Stranke predlau
redoslijed dokaza koje namjeravaju izvesti. Predsjednik vijea moe iz opravdanih razloga odrediti
drukiji redoslijed izvoenja dokaza.
(2) Ako pripremno roite nije odrano, predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da
obrazloe dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Svaka stranka oitovat e se o
prijedlozima suprotne stranke i oteenika.
(3) Vijee moe odluiti da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj
odustao.
(4) Opepoznate injenice ne treba utvrivati. Ne moe se predlagati da se utvruju injenice ije
postojanje zakon pretpostavlja u korist optuenika, ali se moe dokazivati njihovo nepostojanje.
(5) Dokazi se na raspravi izvode sljedeim redom:
1) dokazi optube,
2) dokazi obrane,
3) dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane,
4) dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,
5) dokazi suda.
lanak 420. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Prije ispitivanja, svjedoka e predsjednik vijea upozoriti prema lanku 288. stavku 3., a
vjetaka prema lanku 312. stavku 1. ovog Zakona.
(2) Tijekom iznoenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i miljenja vjetaka, svjedoku ili
vjetaku neposredno postavljaju pitanja stranke te predsjednik i lanovi sudskog vijea. Ako se
drukije ne dogovore, najprije postavlja pitanje stranka koja je predloila izvoenje tog dokaza, a
zatim protustranka. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i lanovi sudskog vijea. Ako je sud
odredio izvoenje dokaza i bez prijedloga stranaka, pitanja prvi postavlja predsjednik vijea,
zatim lanovi vijea, te naposlijetku tuitelj, okrivljenik i branitelj. Oteenik, zakonski zastupnik,
punomonik i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijea.
(3) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono
nedoputeno (lanak 277. i lanak 289. stavak 3. ovog Zakona) ili se pitanje ne odnosi na
predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora,
stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
(4) Stranke i branitelj mogu staviti prigovor na pitanja iz stavka 3. ovog lanka, o kojem e
odluiti predsjednik vijea.
lanak 421. (NN 76/09, 80/11, 145/13)
(1) Vijee e odbiti izvoenje dokaza:
1) ako je nezakonit ili se odnosi na injenicu koja se po zakonu ne moe dokazivati (nedoputeni
prijedlog),
2) ako injenica koju bi izvoenjem dokaza trebalo utvrditi nije vana za odluivanje, odnosno
ako ne postoji povezanost izmeu injenice koju stranka eli utvrditi i odlunih injenica ili se ta
povezanost zbog pravnih razloga ne moe ustanoviti (nevani prijedlog),
3) ako postoje razlozi za sumnju da se s dokazom neka vana injenica uope ne bi mogla
utvrditi ili bi se to moglo uiniti sa velikim potekoama, (neprikladni prijedlog),
4) ako je predloeno izvoenje dokaza oigledno usmjereno na znatno odugovlaenje postupka
(prijedlog koji odugovlai postupak).
(2) Rjeenje kojim se odbija izvoenje dokaza mora biti obrazloeno. Vijee ga moe izmijeniti ili
opozvati u tijeku postupka.
lanak 422.
(1) U postupku se ne mogu upotrijebiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije spolno
ponaanje rtve i njene seksualne sklonosti.
(2) Iznimno, doputeno je dokazivati da sperma, drugi materijalni tragovi ili ozljede opisane u
medicinskoj dokumentaciji potjeu od druge osobe, a ne od optuenika.

lanak 423. (NN 143/12)

(1) Pri ispitivanju svjedoka i vjetaka na raspravi primjenjivat e se odredbe koje vae za
odgovarajuu dokaznu radnju, osim ako odredbama ove Glave nije drukije propisano.
(2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, svjedok koji nije ispitan nee biti prisutan
izvoenju dokaza.
(3) Dijete e se ispitati kao svjedok prema lanku 292. stavku 1. i 2. ovog Zakona.
(4) Svjedok iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona ispitat e se prema lanku 297. ovog Zakona.
Prijedlog za ispitivanje podnosi dravni odvjetnik u optunici ili na raspravi.
(5) Protiv odluke vijea o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za ispitivanje svjedoka iz
lanka 294. ovog Zakona koji je prvi put podnesen na raspravi, optuenik moe podnijeti posebnu
albu. O albi odluuje vii sud.
lanak 424. (NN 80/)
Brisan.
lanak 425.
(1) Prije ispitivanja vjetaka predsjednik vijea upozorit e ga u smislu lanka 312. ovog Zakona,
a posebno na dunost odgovaranja na pitanja.
(2) Vijee moe odluiti da vjetak prije vjetaenja obea da e iskazati istinu. Obeanje se daje
prema lanku 312. stavku 2. ovog Zakona. Stalno prisegnuti postavljeni vjetak samo e se
upozoriti na poloenu prisegu.
(3) Vjetaku e se tijekom ispitivanja dopustiti koritenje biljeki i potrebne dokumentacije.
lanak 426.
Ako je svjedok ili vjetak na prijanjem ispitivanju tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave
naveo injenice kojih se vie ne sjea ili ako odstupi od svojeg iskaza, predoit e mu se prijanji
iskaz, odnosno upozorit e se na odstupanje i upitat e se zato sada iskazuje drukije, a prema
potrebi, proitat e se njegov prijanji iskaz ili dio tog iskaza.
lanak 427.
(1) Ispitani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijea nakon ispitivanja stranaka
sasvim ne otpusti ili ne naloi da se privremeno udalje iz sudnice.
(2) Na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti predsjednik vijea moe naloiti da se ispitani
svjedoci i vjetaci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i jo jednom ispitaju u
prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka i vjetaka.
lanak 428. (NN 145/13)
Ako se na raspravi sazna da svjedok ili vjetak ne moe doi pred sud ili mu je dolazak znatno
otean, vijee moe na prijedlog stranke koja je svjedoka ili vjetaka predloila, ako smatra da je
njegov iskaz vaan, naloiti da ga izvan rasprave ispita predsjednik vijea ili sudac lan vijea, ili
da se ispitivanje obavi preko suca istrage na ijem se podruju svjedok, odnosno vjetak nalazi.

lanak 429.
(1) Obavljanje oevida ili rekonstrukciju izvan rasprave, vijee moe povjeriti predsjedniku vijea
ili sucu lanu vijea, odnosno sucu istrage.
(2) Stranke i oteenik izvijestit e se uvijek kad e se i na kojem mjestu ispitati svjedok,
odnosno obaviti oevid ili rekonstrukcija. Ako je optuenik lien slobode, o potrebi njegove
prisutnosti tim radnjama odluuje vijee.
lanak 430.
Ako drukije nije propisano u ovom Zakonu, dokazi pregledom isprava, reproduciranjem snimke i
elektroniki dokaz izvode se na nain ureen u lanku 329. do 331. ovog Zakona.
lanak 431. (NN 76/09, 145/13)
(1) Zapisnici o iskazima svjedoka, suokrivljenika ili ve osuenih sudionika u kaznenom djelu te
zapisnici ili drugi dopisi o nalazu ili miljenju vjetaka pribavljeni tijekom dokazne radnje ili ranije
rasprave mogu se prema odluci vijea proitati odnosno reproducirati samo:
1) ako se odnose na injenicu koju stranka nije osporavala,
2) ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred
sud nemogu ili znatno otean zbog starosti, bolesti ili drugih vanih uzroka,
3) ako svjedoci ili vjetaci bez zakonskih razloga nee iskazivati na raspravi,
4) ako se osoba koja je prethodno upozorena da nije duna svjedoiti (lanak 285. stavak 1.
toka 1. do 3.) odrekla tog prava i iskazivala na dokaznom roitu ili raspravi, a kasnije tijekom
postupka je odluila uskratiti svoj iskaz,
5) ako je svjedok ili vjetak ispitan prema lanku 402. stavku 2. ovog Zakona,
6) ako su stranke suglasne da se umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka, odnosno vjetaka
koji nije prisutan, bez obzira je li bio pozvan ili ne, proita zapisnik o njegovu prijanjem
ispitivanju,
7) ako je svjedok ili vjetak ispitan na raspravi pred istim predsjednikom vijea.
(2) Ako dokazna radnja ispitivanja svjedoka ili vjetaka nije provedena na nain propisan lankom
234. i 235. ovog Zakona, ti se zapisnici mogu proitati, ali se samo na tim zapisnicima ne moe
iskljuivo ili u odluujuoj mjeri temeljiti osuujua presuda.
(3) Vijee e izdvojiti dokaze na kojima se ne moe temeljiti sudska odluka, ako nisu prije toga
izdvojeni. Protiv rjeenja kojim se odluuje o izdvajanju doputena je posebna alba, osim ako
sud ne odlui odmah nastaviti s raspravom, u kojem sluaju se izdvojeni dijelovi spisa zatvaraju u
poseban omot koji se prilae spisu, a moe ih razgledati samo vii sud, ako je to potrebno radi
odluke o albi protiv presude, to e se zabiljeiti na omotu.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja izdvojeni zapisnici i obavijesti zatvaraju se u poseban omot i
predaju sucu istrage radi uvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti koristiti u
postupku. Izdvajanje zapisnika iz stavka 2. ovog lanka mora se obaviti prije zavretka dokaznog
postupka.
(5) Razlozi zbog kojih se ita zapisnik navest e se u zapisniku o raspravi, a pri itanju priopit e
se je li svjedok ili vjetak dao obeanje da e iskazivati istinito ili je ranije ve bio prisegnut.

lanak 432.
(1) Kad ovaj Zakon propisuje da se uz snimku vodi zapisnik samo s odreenim podacima,
reproducirat e se snimka i proitati zapisnik.
(2) Vijee moe uvijek odluiti da se na raspravi, uz itanje zapisnika, reproducira snimka
ispitivanja.
 lanak 433.
Nakon ispitivanja svakog svjedoka ili vjetaka i nakon itanja isprave ili izvoenja drugog dokaza,
upitat e predsjednik vijea stranke i oteenika imaju li primjedbe na provedeni dokaz.
lanak 434. (NN 145/13)
(1) Prije ispitivanja optuenika koji se u skladu s odredbom lanka 417.a stavka 5. ovog Zakona
ispituje na kraju dokaznog postupka, predsjednik vijea upitat e stranke i oteenika imaju li
prijedloge za dopunu dokaznog postupka.
(2) Ako nitko nema prijedloga za dopunu postupka ili je prijedlog odbijen (lanak 421.), pristupit
e se ispitivanju optuenika.
(3) Optuenika prvi ispituje branitelj, a zatim tuitelj te oteenik. Predsjednik vijea moe u
svakom trenutku radi razjanjenja nejasnoa postaviti pitanje optueniku.
lanak 435. (NN 145/13)
(1) Kad optuenik pri ispitivanju odstupi od svojega prijanjeg iskaza danog tijekom dokazne
radnje ili ranije rasprave, predsjednik vijea upozorit e ga na odstupanje i upitati ga zato sada
iskazuje drukije, a po potrebi, reproducirat e se snimka njegovog iskaza ili dijela tog iskaza
odnosno taj dio njegovog iskaza e se proitati.
(2) Kad optuenik pri ispitivanju na raspravi ne eli iskazivati ili odgovarati na pojedino pitanje,
reproducirat e se snimka njegovog iskaza ili dijela tog iskaza odnosno taj dio njegovog iskaza e
se proitati.
lanak 436.
Pri ispitivanju optuenika predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno
pitanje, ako je ono nedoputeno (lanak 276. stavak 5. i lanak 277. stavak 1.), ili se ne odnosi
na predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora,
stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
lanak 437.
(1) Kad se zavri ispitivanje prvog optuenika, pristupit e se redom ispitivanju ostalih
optuenika, ako ih ima. Svaki optuenik ima pravo postavljati pitanja ostalim suoptuenicima te
iznositi primjedbe na njihove iskaze.
(2) Ako se iskazi pojedinih suoptuenika o istoj okolnosti razlikuju, predsjednik vijea moe suoiti
suoptuenike.
lanak 438.
Vijee moe iznimno odluiti da se optuenik privremeno udalji iz sudnice ako suoptuenik ili
svjedok odbija dati iskaz u njegovoj prisutnosti ili ako okolnosti pokazuju da u njegovoj
prisutnosti nee govoriti istinu. Nakon povratka optuenika u zasjedanje proitat e mu se iskaz
suoptuenika, odnosno svjedoka. Optuenik ima pravo postavljati pitanja suoptueniku, odnosno
svjedoku, a predsjednik vijea upitat e ga ima li to primijetiti na njihov iskaz. Po prijedlogu
stranaka sud moe obaviti suoenje.
lanak 439.
Optuenik se moe u tijeku rasprave dogovarati sa svojim braniteljem, ali o tome kako e
odgovarati na postavljeno pitanje ne moe se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s kim
drugim.
lanak 440. (NN 145/13)
(1) Nakon ispitivanja optuenika prema odredbama lanka 434. stavka 1. ovog Zakona, stranke
mogu predloiti dokaze, za dopunu dokaznog postupka.
(2) Ako nije predloeno izvoenje dokaza, ili vijee odbije dokazni prijedlog iz stavka 1. ovog
lanka, a sud nije odluio postupiti u smislu lanka 419. stavka 3. ovog Zakona, predsjednik
vijea e objaviti da je dokazni postupak zavren.

8. Izmjena optube

lanak 441. (NN 76/09, 145/13)

(1) Ako tuitelj u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo injenino
stanje izloeno u potvrenoj optunici, on moe do zavretka dokaznog postupka usmeno
izmijeniti optunicu.
(2) Radi izmjene optunice ili pripreme obrane stranke mogu zatraiti prekid rasprave.
(3) Ako vijee dopusti prekid rasprave radi izmjene optunice, odredit e rok u kojem tuitelj
treba podnijeti izmijenjenu optunicu. Primjerak izmijenjene optunice dostavit e se optueniku.
Ako tuitelj u ostavljenom roku ne podnese izmijenjenu optunicu, vijee e nastaviti raspravu na
temelju prijanje optunice.
(4) Izmijenjena optunica ne dostavlja se sudu nadlenom za njezino potvrivanje, osim ako
vijee ne odlui drukije. Ako vijee odlui dostaviti izmijenjenu optunicu sudu nadlenom za
potvrivanje optunice, pa ona bude potvrena, nova rasprava odrat e se u pravilu pred istim
vijeem.
(5) Ako dravni odvjetnik izmijeni optunicu na nain da se radi o kaznenom djelu za koje je
nadleno vijee u irem sastavu, dopunit e se vijee i rasprava poeti iznova.
(6) Nakon izmjene ili podnoenja nove optunice, optuenik e se oitovati o njezinoj osnovanosti
prema lanku 415. stavku 3. ovog Zakona.
lanak 442. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.

9. Zavrni govori stranaka

lanak 443.
Nakon zavrenoga dokaznog postupka predsjednik vijea daje rije strankama. Prvo govori
tuitelj, zatim oteenik, branitelj, pa optuenik. Predsjednik vijea moe, nakon njihova
sasluanja, odrediti vrijeme trajanja zavrnog govora.

lanak 444. (NN 143/12)

Tuitelj e u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, nakon toga e
izloiti svoje zakljuke o injenicama vanim za odluku te staviti i obrazloiti svoj prijedlog o
krivnji optuenika, o odredbama kaznenog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i o olakotnim i
otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. Tuitelj moe
predloiti vrstu i mjeru kazne, sudsku opomenu, uvjetnu osudu, djelominu uvjetnu osudu,
zamjenu radom za ope dobro na slobodi, posebne obveze, zatitni nadzor, sigurnosnu mjeru,
oduzimanje imovinske koristi te oduzimanje predmeta.
lanak 445.
Oteenik ili njegov opunomoenik mogu u svojem govoru obrazloiti imovinskopravni zahtjev i
upozoriti na dokaze o krivnji optuenika.
lanak 446.
(1) Branitelj ili sam optuenik izloit e u svojem govoru obranu i mogu se osvrnuti na navode
tuitelja i oteenika.
(2) Poslije branitelja optuenik ima pravo sam govoriti, oitovati se o tome prihvaa li obranu
branitelja i dopuniti je.
(3) Tuitelj i oteenik imaju pravo odgovoriti na obranu, a branitelj, odnosno optuenik osvrnuti
se na te odgovore.
(4) Posljednju rije ima optuenik.
lanak 447.
(1) Predsjednik vijea moe, nakon prethodnog upozorenja, prekinuti osobu koja prekorai
odobreno vrijeme govora ili u svojem govoru vrijea javni red i moral ili vrijea drugoga ili se
uputa u ponavljanja ili izlaganja koja oito nemaju veze s predmetom. U zapisniku o raspravi
mora se navesti da je govor bio prekinut i zato je bio prekinut.
(2) Kad optubu zastupa vie osoba ili obranu vie branitelja, izlaganja se ne mogu ponavljati.
Zastupnici optube, odnosno obrane prema meusobnom sporazumu odabrat e pitanja o kojima
e govoriti.
(3) Nakon zavrnih govora predsjednik vijea duan je upitati eli li jo tko to izjaviti, te zakljuiti
raspravu.

Glava XXII. PRESUDA

1. Izricanje presude

lanak 448.
(1) Ako sud, nakon vijeanja i glasovanja utvrdi da postoje zakonski uvjeti, izrie presudu.
(2) Presuda se izrie i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske.

lanak 449.
(1) Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet
optube sadrane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proirenoj optunici.
(2) Sud nije vezan za prijedloge tuitelja o pravnoj ocjeni djela, ali optuenika ne moe proglasiti
krivim za kazneno djelo tee od onog koje mu je optubom stavljeno na teret.
(3) Odredbe lanaka 448. do 462. ovog Zakona odnose se na sve presude, osim ako za pojedine
presude zakonom, nije to drugo posebno propisano.
lanak 450.
(1) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi.
(2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima te na
temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.

2. Vrste presuda

lanak 451.
(1) Presudom se optuba odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se proglaava krivim.
(2) Ako optuba obuhvaa vie kaznenih djela, u presudi e se izrei za koje djelo se optuba
odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se proglaava krivim.
 lanak 452.
Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei ako:
1) za suenje nije stvarno nadlean,
2) je postupak voen bez zahtjeva ovlatenog tuitelja,
3) je tuitelj tijekom rasprave odustao od optube,
4) nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ili ako je ovlatena osoba,
odnosno dravno tijelo odustalo od prijedloga, odnosno odobrenja,
5) je optuenik za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv
njega rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavi postupka iz lanka
500. ovog Zakona,
6) je optuenik oprostom, odnosno pomilovanjem osloboen kaznenog progona ili se kazneni
progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni
progon.
lanak 453.
Presudu kojom se optuenik oslobaa optube sud e izrei ako:
1) djelo za koje se optuuje po zakonu nije kazneno djelo,
2) ima okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3) nije dokazano da je optuenik poinio djelo za koje se optuuje.

lanak 454.
U izreci presude kojom se optuba odbija i presude kojom se optuenik oslobaa optube, navest
e se injenini i zakonski opis te naziv kaznenog djela koje je optueniku stavljeno na teret, a za
koje se optuba odbija ili se optuenika oslobaa optube, odluka o trokovima kaznenog
postupka i o imovinskopravnom zahtjevu ako je bio postavljen.
lanak 455.
(1) Presudu kojom se optuenik proglaava krivim sud e izrei ako nedvojbeno utvrdi da je
optuenik poinio kazneno djelo za koje je optuen.
(2) U presudi u kojoj se optuenik proglaava krivim sud e izrei:
1) za koje se djelo proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeja
kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena odreene odredbe kaznenog zakona,
2) zakonski opis i naziv kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene,
3) na kakvu se kaznu osuuje optuenik ili se prema odredbama kaznenog zakona oslobaa
kazne ili mu se kazna zamjenjuje radom za ope dobro na slobodi,
4) odluku o uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni,
5) odluku o posebnim obvezama i zatitnom nadzoru,
6) odluku o sigurnosnim mjerama, oduzimanju imovinske koristi i o oduzimanju predmeta,
7) odluku o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne,
8) odluku o trokovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu te o tome da se
pravomona presuda ima objaviti u sredstvima javnog priopavanja.
(3) Ako je optuenik osuen na novanu kaznu, u presudi e se naznaiti rok u kojem se novana
kazna ima platiti kao i visina dnevnog dohotka, odnosno dnevnog iznosa, njihov ukupan broj te
iznos novane kazne izreene pravnoj osobi.
(4) U sluaju stjecaja kaznenih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako
pojedino kazneno djelo, a nakon toga jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u stjecaju.

3. Objava presude

lanak 456.
(1) Nakon to je sud izrekao presudu, predsjednik vijea odmah e presudu objaviti. Ako sud ne
moe nakon rasprave istog dana izrei ili objaviti presudu, odgodit e objavu presude najvie za
tri radna dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude.
(2) Predsjednik vijea e u prisutnosti stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, opunomoenika i
branitelja javno proitati izreku presude.
(3) Objava e se obaviti i kad stranka, zakonski zastupnik, opunomoenik ili branitelj nije
prisutan. Vijee moe narediti da optueniku koji nije prisutan, presudu usmeno priopi
predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na raspravi bila iskljuena, izreka presude uvijek e se proitati u javnom
zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li iskljuiti javnost pri objavi cjeline ili dijela razloga presude.
(5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.
lanak 457. (NN 143/12)
(1) Nakon objave presude predsjednik vijea iznijet e ukratko razloge presude. Ako je
optueniku izreena uvjetna osuda, djelomina uvjetna osuda ili druga obveza iz kaznenih
zakona, predsjednik vijea e ga upozoriti na znaenje uvjetne osude, djelomine uvjetne osude i
drugih obveza kojih se mora drati.
(2) Predsjednik vijea pouit e stranke o pravu na albu te o pravu na odgovor na albu i
upozorit e stranke da do pravomonog zavretka postupka o svakoj promjeni adrese obavijeste
sud.

4. Izrada i dostava pisane presude

lanak 458.
(1) Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku od mjesec dana nakon objave. Taj se
rok produljuje za petnaest dana ako je rasprava trajala dulje od tri dana uzastopce, odnosno za
jo petnaest dana ako je rasprava trajala dulje od osam dana i nije morala iznova zapoeti.
(2) Ako se optuenik nalazi u istranom zatvoru, pisana presuda mora biti poslana u rokovima
koji su za polovinu krai od rokova iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Rokovi za pisanu izradu presude iz stavka 1. i 2. ovog lanka mogu se iznimno prekoraiti ako
ih se predsjednik vijea koje je sudilo u kaznenom predmetu iz nepredvidivih ili neotklonjivih
razloga nije mogao pridravati te o tome obavijestio predsjednika suda.
(4) Presudu potpisuju predsjednik vijea i zapisniar.
(5) Pisana presuda s uputom o pravu na albu dostavit e se tuitelju, optueniku i njegovu
branitelju, oteeniku ako ima pravo na albu, osobi iji je predmet oduzet tom presudom te
pravnoj osobi prema kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi.
(6) Oteeniku koji nema pravo na albu, pisana presuda dostavit e se u sluaju iz lanka 56.
stavka 2. ovog Zakona s uputom o pravu na traenje povrata u prijanje stanje. Pravomona
presuda dostavit e se oteeniku ako on to zahtijeva.
(7) Ako je sud primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za kaznena djela u
stjecaju izrekao kaznu uzimajui u obzir i presude koje su donijeli i drugi sudovi, dostavit e
pisanu presudu po njezinoj pravomonosti i tim sudovima.
lanak 459. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) Pisana presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati
uvod, izreku i obrazloenje.
(2) Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime
i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenika, kazneno djelo za
koje je optuen, naznaku tuitelja i optunog akta, dan rasprave i je li rasprava bila javna, je li
optuenik bio prisutan na raspravi, imena i prezimena tuitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i
opunomoenika koji su bili prisutni na raspravi te dan donoenja i dan objave izreene presude.
(3) Izreka presude sadri osobne podatke o optueniku (lanak 272. stavak 1.) i odluku kojom se
optuenik proglaava krivim za djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa optube za to djelo
ili kojom se optuba odbija.
(4) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku toku presude.
(5) Sud e samo navesti injenice koje stranke nisu osporile, a izloit e zbog kojih je razloga
sporne injenice naao dokazanima ili nedokazanima, dajui pri tome ocjenu vjerodostojnosti
proturjenih dokaza, zbog kojih razloga nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka, zbog kojih je
razloga odluio ne ispitati neposredno svjedoka ili vjetaka iji je iskaz ili pisani nalaz proitan,
kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrivanju postoji li
kazneno djelo i krivnja optuenika i pri primjeni odreenih odredaba kaznenog zakona na
optuenika i njegovo djelo.
(6) Ako je optuenik osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u
obzir pri odmjeravanju kazne, kojim se razlozima vodio kad je ustanovio da kaznu treba ublaiti ili
optuenika osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu, odnosno djelominu uvjetnu osudu,
zamijeniti kaznu radom za ope dobro na slobodi, izrei posebne obveze, zatitni nadzor,
sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta ili javno objavljivanje
presude. Ako je sud izrekao novanu kaznu u dnevnim dohocima odnosno dnevnim iznosima, u
obrazloenju e posebno iznijeti dokaze i okolnosti vane za odluku o visini i broju dnevnih
dohodaka, odnosno dnevnih iznosa te svoju ocjenu optuenikovih osobnih i imovinskih prilika.
(7) Ako se optuenik o svim tokama optube oitovao na nain da se smatra krivim,
obrazloenje presude sadravat e samo podatke iz prethodnog stavka.
(8) Za kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a
presudom nije izreena kazna zatvora ili djelomina uvjetna osuda, sud je duan pitati stranke
zahtijevaju li pisani otpravak presude s obrazloenjem. Ako stranke odmah nakon objave presude
ne zahtijevaju takav pisani otpravak, sud moe kratko obrazloenje unijeti u zapisnik o raspravi
koji se uruuje prisutnim strankama. Ako je kratko obrazloenje uneseno u zapisnik, prijepis te
presude nee sadravati obrazloenje, a mora se otpremiti najkasnije u roku od tri radna dana.
Stranci koja nije bila prisutna objavi presude, bit e dostavljen i zapisnik o raspravi.
(9) Ako se optuenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga
navedenih u lanku 453. ovog Zakona to ini.
(10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu stvari, nego
e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube.
lanak 460. (NN 143/12)
Kad se stranke i oteenik koji ima pravo albe protiv presude odreknu prava na albu protiv
presude kojom je optueniku izreena novana kazna, rad za ope dobro na slobodi, uvjetna
osuda ili sudska opomena, pisana presuda nee sadravati obrazloenje.
 lanak 461.
(1) Kad sud izrekne kaznu zatvora, optuenik koji se nalazi u istranom zatvoru moe rjeenjem
predsjednika vijea biti upuen na izdravanje te kazne i prije pravomonosti presude ako on to
zahtijeva.
(2) Optuenik moe zahtjev iz stavka 1. ovog lanka dati na zapisnik, kojom prigodom e biti
upozoren da e u kaznionici ili zatvoru u pravima i obvezama biti izjednaen sa zatvorenicima.
Zapisnik e zatvor dostaviti predsjedniku vijea.
(3) Pri odluivanju o zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka sud e imati u vidu propise o izvravanju
kazne zatvora.
lanak 462. (NN 145/13)
(1) Pogreke u imenima i brojevima te druge oite pogreke ili propusti u pisanju i raunanju,
nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane presude s izvornikom ispravit e, posebnim
rjeenjem, predsjednik vijea na zahtjev stranaka ili po slubenoj dunosti.
(2) Ako postoji nesuglasje izmeu napisane presude i njezina izvornika, rjeenje o ispravku
dostavit e se osobama navedenim u lanku 458. ovog Zakona.
(3) Nakon donoenja rjeenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka predsjednik vijea e izraditi novi
prijepis presude s ispravcima, koji e strankama dostaviti zajedno s rjeenjem o ispravku.
(4) Protiv rjeenja o ispravku nepravomone presude nije doputena posebna alba, dok je protiv
rjeenja o ispravku pravomone presude alba doputena, osim u sluaju iz lanka 491. stavka 4.
ovog Zakona.
(5) U sluajevima iz prethodnih stavaka, rok za albu protiv nepravomone presude tee od dana
dostave novog prijepisa presude s ispravcima.

C. PRAVNI LIJEKOVI

Glava XXIII. REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI

1. alba protiv presude prvostupanjskog suda

a) Pravo na podnoenje albe

lanak 463.
(1) Protiv prvostupanjske presude ovlatene osobe mogu podnijeti albu u roku od petnaest dana
od dana dostave prijepisa presude.
(2) U sloenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest
godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatraiti
produljenje roka za albu, o emu e predsjednik vijea odluiti rjeenjem. Predsjednik vijea
odluuje u zahtjevu stranke odmah, a moe ovisno o sloenosti predmeta, produljiti rok za albu
najdulje za petnaest dana. alba protiv rjeenja predsjednika vijea nije doputena.
(3) Ako je presuda dostavljena i optueniku i njegovu branitelju, ali u razliite dane, albeni rok
raunat e se od kasnijeg dana.
(4) Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje presude.
lanak 464. (NN 76/09, 143/12)
(1) albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik.
(2) U korist optuenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u ravnoj
lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. albeni rok i u tom sluaju
tee od dana kad je optueniku, odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis presude.
(3) Dravni odvjetnik moe podnijeti albu i na tetu i u korist optuenika.
(4) Oteenik moe pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim trokovima kaznenog postupka
i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je dravni odvjetnik preuzeo progon od oteenika
kao tuitelja, oteenik moe podnijeti albu zbog svih osnova zbog kojih se presuda moe
pobijati.
(5) albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist
pribavljena kaznenim djelom.
(6) Branitelj i osobe iz stavka 2. ovog lanka mogu podnijeti albu i bez posebne ovlasti
optuenika, ali ne i protiv njegove volje, osim ako je optueniku izreena kazna dugotrajnog
zatvora.
(7) albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.) ne moe
podnijeti optuenik u odnosu na toku optube za koju se izjasnio da se smatra krivim, osim ako
je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili
se radi o injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude,
djelomine uvjetne osude, zamjene radom za ope dobro na slobodi, posebnih obveza, zatitnog
nadzora, sigurnosne mjere, oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta te trokova
kaznenog postupka.
(8) albu zbog nepotpuno utvrenog injeninog stanja u odnosu na odreenu injenicu ne moe
podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu injenicu.
(9) Presuda donesena na temelju sporazuma stranaka moe se pobijati samo zbog bitnih povreda
odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. ovog Zakona i zbog povrede kaznenog zakona iz
lanka 469. ovog Zakona.
lanak 465.
(1) Optuenik se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena.
Optuenik se i prije toga moe odrei prava na albu ako su se tuitelj i oteenik, kad imaju
pravo podnijeti albu zbog svih osnova odrekli prava na albu, osim ako bi optuenik po presudi
imao izdravati kaznu oduzimanja slobode. Do donoenja drugostupanjske odluke optuenik
moe odustati od ve podnesene albe. Optuenik moe odustati i od albe koju su podnijeli
njegov branitelj ili osobe navedene u lanku 464. stavku 2. ovog Zakona.
(2) Tuitelj i oteenik mogu se odrei prava na albu od objave presude pa do proteka roka za
podnoenje albe, a mogu do donoenja odluke drugostupanjskog suda odustati od ve
podnesene albe.
(3) Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.
b) Sadraj albe
lanak 466.
(1) alba treba sadravati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi,
2) osnove za pobijanje presude (lanak 467.),
3) obrazloenje albe,
4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino ukine ili preinai,
5) potpis osobe koja podnosi albu.
(2) Ako je albu podnio optuenik ili druga osoba iz lanka 464. stavka 2. ovog Zakona, a
optuenik nema branitelja, ili ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni
tuitelj koji nema opunomoenika, a alba nije sastavljena sukladno odredbama stavka 1. ovog
lanka, prvostupanjski sud pozvat e alitelja da u odreenom roku dopuni albu pisanim
podneskom ili na zapisnik kod toga suda. Ako se alitelj tom pozivu ne odazove, sud e odbaciti
albu ako ne sadri podatke iz stavka 1. toke 2., 3. i 5. ovog lanka, a ako alba ne sadri
podatak iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, odbacit e se ako se ne moe utvrditi na koju se
presudu odnosi. Ako je alba podnesena u korist optuenika, sud e je dostaviti
drugostupanjskom sudu ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe
utvrditi, sud e albu odbaciti.
(3) Ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji ima
opunomoenika ili dravni odvjetnik, a alba ne sadri podatke iz stavka 1. toke 2., 3. i 5. ovog
lanka ili ako alba ne sadri podatak iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, a ne moe se utvrditi na
koju se presudu odnosi, sud e albu odbaciti. albu s tim nedostacima podnesenu u korist
optuenika koji ima branitelja sud e dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moe utvrditi na
koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e albu odbaciti.
(4) U albi se ne mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, osim ako je alitelj za njih saznao
nakon zakljuenja rasprave. Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze
kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na nove dokaze, duan je navesti
injenice koje tim dokazima eli dokazati.
c) albene osnove
lanak 467. (NN 143/12)
Presuda se moe pobijati zbog:
1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka,
2) povrede kaznenog zakona,
3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4) odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za
ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju
imovinske koristi, oduzimanju predmeta, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnom
zahtjevu te javnom objavljivanju presude.
lanak 468. (NN 145/13)
(1) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako:
1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac
porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti (lanak 32. stavak 1.),
3) je rasprava odrana bez osobe ija je prisutnost na raspravi po zakonu obvezna ili ako je
optueniku, branitelju, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, protivno njegovu zahtjevu,
uskraeno da se na raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave (lanak
8.),
4) je protivno zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s rasprave,
5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optuba ovlatenog tuitelja ili
prijedlog oteenika, odnosno odobrenje nadlenog tijela,
6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je
sud nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti,
7) sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
8) je na raspravi optuenik koji se na ispitivanju o osnovanosti optube oitovao da se u odnosu
na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim bez zahtjeva u smislu lanka 417.a stavak 5.
ovog Zakona ispitan prije zavretka dokaznog postupka,
9) je optuba prekoraena (lanak 449. stavak 1.),
10) je presudom povrijeena odredba lanka 13. ovog Zakona,
11) se presuda ne moe ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili
razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim
injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim
injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima presude o
sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
(2) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji na nezakonitom
dokazu (lanak 10.), te ako je teko povrijeeno pravo na pravino suenje zajameno Ustavom i
Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(3) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji i ako sud pri pripremanju rasprave ili u
tijeku rasprave ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu
ovog Zakona ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na
presudu.
lanak 469. (NN 143/12)
Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon povrijeen u pitanju:
1) je li djelo za koje se optuenik progoni kazneno djelo,
2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a osobito je li nastupila zastara kaznenog
progona ili je progon iskljuen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono
presuena,
4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe
primijeniti,
5) je li odlukom o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni
radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri,
oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanju predmeta prekoraena ovlast koju sud ima po
zakonu,
6) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne.
lanak 470.
(1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja.
(2) Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno
utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno
dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice.
(3) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako sud kakvu odlunu injenicu nije utvrdio.
lanak 471. (NN 143/12)
(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj
uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama ili zatitnom
nadzoru kad tom odlukom nije prekoraena zakonska ovlast (lanak 469. toka 5.), ali sud nije
pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i
zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od
kazne, o djelominoj uvjetnoj osudi, o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, zamjeni radom za ope
dobro na slobodi, posebnim obvezama ili zatitnom nadzoru, iako su za to postojali zakonski
uvjeti.
(2) Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi ili predmeta moe se pobijati
ako ne postoji povreda zakona iz lanka 469. toke 5. ovog Zakona, ali je sud nepravilno donio tu
odluku ili nije izrekao sigurnosnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi ili predmeta iako
su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima
kaznenog postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog
priopavanja moe se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim
propisima.
d) Postupak o albi
lanak 472.
(1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka
za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora.
(2) Nepravodobnu (lanak 463.) i nedoputenu (lanak 464.) albu odbacit e rjeenjem
predsjednik vijea prvostupanjskog suda.
lanak 473. (NN 143/12)
Primjerak albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja moe podnijeti odgovor na
albu u roku od 8 dana. albu e sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.

lanak 474. (NN 76/09, 145/13)

(1) Kada drugostupanjski sud zaprimi spis povodom albe na presudu za kazneno djelo za koje se
kazeni postupak pokree po slubenoj dunosti, prije dostave sucu izvjestitelju, spis e dostaviti
dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik vratit e spis u roku od osam dana. Predsjednik vijea ne
moe biti sudac izvjestitelj.
(2) Sudac izvjestitelj moe prema potrebi od prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o povredama
odredaba kaznenog postupka, a moe preko tog suda ili suca istrage suda na ijem se podruju
radnja ima obaviti ili na drugi nain provjeriti navode albe u svezi s novim dokazima i novim
injenicama ili od drugih tijela ili pravnih osoba pribaviti potrebna izvjea ili spise.
(3) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavijesti predvieni u lanku
86. ovog Zakona, dostavit e spise prvostupanjskom sudu prije odravanja sjednice
drugostupanjskog vijea, da predsjednik prvostupanjskog vijea donese rjeenje o njihovu
izdvajanju iz spisa i kad rjeenje postane pravomono, da postupi prema lanku 86. stavak 2.
ovog Zakona.
lanak 475. (NN 143/12, 145/13, 152/14)
(1) Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijea.
(2) O sjednici vijea izvijestit e se stranke ako je neka od stranaka u roku predvienom za albu
ili u odgovoru na albu zahtijevala da bude izvijetena o sjednici. Predsjednik vijea ili vijee
moe odluiti da se o sjednici vijea izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale, ako bi njihova
prisutnost bila korisna za razjanjenje stvari.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog lanka, kad drugostupanjski sud rjeava o albi protiv presude
prvostupanjskog suda donesene zbog kaznenog djela za koje je propisana novana kazna ili
kazna zatvora do pet godina, stranke e se obavijestiti o sjednici vijea drugostupanjskog suda
ako je u prvostupanjskoj presudi izreena kazna zatvora i ako je neka od stranaka zahtijevala da
bude obavijetena o sjednici, ili ako predsjednik vijea ili vijee drugostupanjskog suda smatra da
bi prisutnost stranaka bila korisna za razjanjenje stvari.
(4) Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka koja je prisutna
sjednici izloit e u vremenu koje za to odredi predsjednik vijea najvanije dijelove albe
odnosno odgovora na albu. Vijee moe od stranaka koje su prisutne na sjednici zatraiti
potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima, a stranke mogu predloiti da se radi dopune
izvjea proitaju pojedini spisi.
(5) Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene, ako
optuenik nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea iako on
o sjednici nije bio izvijeten.
(6) Sa sjednice vijea javnost se moe iskljuiti samo uz uvjete propisane ovim Zakonom (lanak
388. do 390.).
(7) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda.
(8) Rjeenja iz lanka 199. i lanka 472. stavka 2. ovog Zakona mogu se donijeti i bez obavijesti
strankama o sjednici vijea.
(9) Prisutnost stranaka na sjednici vijea moe se osigurati i uz pomo zatvorenog tehnikog
ureaja za vezu na daljinu (audio-video ureaj) kojim rukuje struna osoba. injenica da su
stranke bile prisutne sjednici vijea uz pomo audio-video ureaja, vrsta ureaja te ime strune
osobe koja je njime rukovala unijet e se u zapisnik o sjednici vijea.
e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude
lanak 476. (NN 145/13)
(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom i iz osnova iz
kojih se pobija (lanak 467.). Po slubenoj dunosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati:
1) postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. stavka 1. toke 1., 5., 6., 9. do
11., iz lanka 468. stavka 2. i je li rasprava protivno odredbama ovog Zakona odrana u
odsutnosti optuenika i njegova branitelja,
2) je li na tetu optuenika povrijeen kazneni zakon.
(2) Ako alba podnesena u korist optuenika ne sadri podatke iz lanka 466. stavka 1. toke 3.
ovog Zakona, ograniit e se drugostupanjski sud na ispitivanje povreda iz stavka 1. toke 1. i 2.
ovog lanka te na ispitivanje odluke o kazni.
(3) U povodu albe tuitelja moe se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinaiti i u korist
optuenika.
lanak 477. (NN 80/11)
Brisan.
lanak 478. (NN 143/12)
alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede kaznenog
zakona podnesena u korist optuenika sadri u sebi i albu zbog odluke o kazni, sudskoj
opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi,
posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili
oduzimanju predmeta.
lanak 479.
Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u
korist optuenika od koristi i za kojeg od suoptuenika koji nije podnio albu ili je nije podnio u
tom smislu, postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji.
 f) Odluke drugostupanjskog suda o albi
lanak 480.
(1) Drugostupanjski sud moe odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu, ili odbiti albu
kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet
prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili preinaiti prvostupanjsku presudu.
(2) O svim albama protiv iste presude drugostupanjski sud odluuje jednom odlukom.
lanak 481.
(1) alba se odbacuje rjeenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je podnesena nakon roka
za podnoenje albe.
(2) alba se odbacuje rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja
nije ovlatena na podnoenje albe ili osoba koja se odrekla albe ili odustala od albe ili ako
alba po zakonu nije doputena.
lanak 482. (NN 80/11)
Drugostupanjski sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku
presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti povrede zakona iz
lanka 476. stavak 1. ovog Zakona.
lanak 483.
(1) Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti
prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku
ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka, osim sluajeva iz lanka 486.
stavka 1. ovog Zakona, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja treba naloiti novu raspravu pred prvostupanjskim sudom.
(2) Na tetu optuenika ne moe se ukinuti prvostupanjska presuda zbog razloga iz lanka 468.
stavka 1. toke 8. ovog Zakona.
(3) Drugostupanjski sud e po slubenoj dunosti ukinuti prvostupanjsku presudu kojom se
optuenik proglaava krivim donesenu prema lanku 402. stavka 3. ovog Zakona ako je lien
slobode.
lanak 484. (NN 145/13)
(1) Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odri
pred potpuno izmijenjenim vijeem. Drugostupanjski sud, kad za to postoje osobito vani razlozi,
moe uputiti predmet drugom stvarno nadlenom prvostupanjskom sudu iz svoje nadlenosti.
(2) Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini
dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno suenje.
(3) Ako se optuenik nalazi u istranom zatvoru, a prvostupanjska presuda je ukinuta u cijelosti ili
djelomino, drugostupanjski sud ispitat e postoje li jo razlozi za istrani zatvor i donijeti rjeenje
o produljenju ili ukidanju istranog zatvora te ga odmah dostaviti prvostupanjskom sudu. Protiv
tog rjeenja nije doputena alba.
lanak 485.
Ako drugostupanjski sud pri razmatranju albe ustanovi da je za suenje u prvom stupnju
stvarno nadlean, ukinut e prvostupanjsku presudu, predmet uputiti nadlenom vijeu i o tome
izvijestiti prvostupanjski sud.
lanak 486.
(1) Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, presudom preinaiti
prvostupanjsku presudu ako utvrdi da su odlune injenice u prvostupanjskoj presudi pravilno
utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima
donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povreda iz lanka 468. stavka 1. toka
5., 9. i 10. ovog Zakona.
(2) Ako su se zbog preinaenja prvostupanjske presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine
istrani zatvor, drugostupanjski sud e o tome donijeti posebno rjeenje, protiv kojeg nije
doputena alba, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
lanak 487.
(1) U obrazloenju presude, odnosno rjeenja, drugostupanjski sud treba ocijeniti albene razloge
i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti.
(2) Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, u
obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje.
(3) Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog
stanja, duan je navesti u emu su nedostaci u utvrivanju injeninog stanja, posebno u
odluivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zato su novi
dokazi i injenice vani za donoenje pravilne odluke.
lanak 488.
(1) Drugostupanjski sud vratit e sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih
prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.
(2) Ako je optuenik u istranom zatvoru, drugostupanjski sud duan je svoju odluku sa spisima
dostaviti prvostupanjskom sudu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od
tog suda.
lanak 489.
(1) Prvostupanjski sud kojem je predmet upuen na suenje uzet e za osnovu prijanju
optunicu. Ako je prvostupanjska presuda djelomino ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti samo
onaj dio optube koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Na novoj raspravi stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze.
(3) Prvostupanjski sud duan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na
koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.
(4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski sud vezan je zabranom iz lanka 13. ovog Zakona.
(5) Ako je optuenik u istranom zatvoru, postupit e vijee prvostupanjskog suda prema odredbi
lanka 127. stavka 4. ovog Zakona.

2. alba protiv presuda drugostupanjskog suda

lanak 490.
(1) Protiv drugostupanjske presude doputena je alba treestupanjskom sudu samo ako je:
1) drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio prvostupanjsku presudu
kojom je izreena takva kazna;
2) drugostupanjski sud preinaio prvostupanjsku presudu kojom je optuenik osloboen optube i
izrekao presudu kojom se optuenik proglaava krivim.
(2) O albi protiv drugostupanjske presude rjeava treestupanjski sud u sjednici vijea prema
odredbama koje su propisane za drugostupanjski postupak.
(3) Odredbe lanka 479. ovog Zakona primijenit e se i na suoptuenika koji nije imao pravo
podnijeti albu protiv drugostupanjske presude.
 3. alba protiv rjeenja

lanak 491.
(1) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika, suca istrage i drugih rjeenja prvostupanjskog suda,
stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u ovom Zakonu nije
propisano da alba nije doputena.
(2) Protiv rjeenja vijea donesenog prije i u tijeku istrage, te u postupku ispitivanja optunice,
nije doputena alba, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
(3) Rjeenja koja se donose radi pripremanja rasprave i presude mogu se pobijati samo u albi
na presudu.
(4) Protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije doputena.
lanak 492. (NN 76/09)
(1) alba se podnosi tijelu koje je donijelo rjeenje.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, alba protiv rjeenja podnosi se u roku od tri dana
od dana dostave rjeenja.
lanak 493.
Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, podnoenjem albe protiv rjeenja odgaa se
izvrenje rjeenja protiv kojeg je podnesena alba.
lanak 494. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
(1) O albi protiv rjeenja odluuje sud u sjednici vijea.
(2) O albi protiv rjeenja suca istrage, odluuje vijee istog suda, ako ovim Zakonom nije
drukije propisano.
(3) Rjeavajui o albi, sud moe rjeenjem:
1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili kao nedoputenu,
2) odbiti albu kao neosnovanu ili
3) prihvatiti albu ili povodom albe rjeenjem preinaiti ili ukinuti i prema potrebi predmet uputiti
na ponovno odluivanje.
(4) Ispitujui albu, sud e po slubenoj dunosti paziti je li rjeenje donijelo ovlateno tijelo,
postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. stavka 1. toke 11. ovog Zakona te
je li povrijeen kazneni zakon na tetu okrivljenika.
lanak 495. (NN 76/09, 145/13)
Ako to drugo nije propisano, na postupak o albi protiv rjeenja primjenjivat e se odredbe
lanka 463. i 465. stavka 3., lanka 466. do 472., lanka 474. te lanka 479. ovog Zakona.
lanak 496.
Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, odredbe lanka 459. i 495. ovog Zakona primijenit e
se i na sva ostala rjeenja koja se donose na temelju ovog Zakona.

Glava XXIV. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Obnova kaznenog postupka

lanak 497. (NN 80/11, 143/12)

(1) Kazneni postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe
se na zahtjev ovlatene osobe obnoviti samo u sluajevima i uz uvjete propisane u ovom Zakonu.
(2) Pravomona presuda moe se preinaiti glede odluke o kazni u korist osuenika i u
sluajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom.
(3) Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), a
nastupila je mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se i izvan uvjeta
predvienih u lanku 498. i 501. ovog Zakona, ako osuenik ili njegov branitelj podnesu zahtjev
za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada je postao dostupan sudbenoj vlasti
Republike Hrvatske.
(4) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka prema odredbi stavka 1. ovog
lanka, sud e odrediti da se osueniku dostavi optunica ako mu prije nije dostavljena, a moe
odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako je nije bilo.
(5) Nakon proteka roka iz stavka 3. ovog lanka obnova kaznenog postupka doputena je samo
uz uvjete predviene u lanku 498. i 501. ovog Zakona.
lanak 498. (NN 145/13, 152/14)
(1) Pravomona presuda moe se preinaiti i bez obnove kaznenog postupka ako:
1) je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenika izreeno vie kazni, a nisu
primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u stjecaju,
2) je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrena i kazna
koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj prijanjoj
presudi,
3) se pravomona presuda kojom je za vie kaznenih djela izreena jedinstvena kazna ne bi
mogla u jednom dijelu izvriti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga,
4) se nakon pravomonosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud
za njih nije znao iako su postojale, a one bi oito dovele do blae osude.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, sud e novom presudom preinaiti prijanje
presude glede odluka o kazni i izrei jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je
prvostupanjski sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroa vrsta kazne, a kod istovrsnih
kazni, sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake, sud koji je posljednji izrekao
kaznu.
(3) U sluaju iz stavka 1. toke 2. ovog lanka, preinait e svoju presudu sud koji je pri izricanju
jedinstvene kazne pogreno uzeo u obzir kaznu koja je ve obuhvaena u kakvoj prijanjoj
presudi.
(4) U sluaju iz stavka 1. toke 3. ovog lanka, prvostupanjski sud preinait e prijanju presudu
glede kazne i izrei novu kaznu ili e utvrditi koliko se od kazne izreene prijanjom presudom
ima izvriti.
(5) U sluaju iz stavka 1. toke 4. ovog lanka zahtjev je doputen i u odnosu na presudu
donesenu na temelju sporazuma stranaka. Ako prvostupanjski sud prihvati zahtjev, presudom e
preinaiti pravomonu presudu glede odluke o kazni. U suprotnom rjeenjem e odbiti zahtjev za
obnovu.
(6) Novu presudu ili rjeenje iz stavka 5. ovog lanka donosi sud u sjednici vijea na prijedlog
dravnog odvjetnika, ako je postupak voen na njegov zahtjev ili na zahtjev osuenika, a nakon
ispitivanja protivne stranke.
(7) Ako su u sluaju iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka, pri izricanju kazne uzete u obzir i
presude drugih sudova, ovjereni prijepis nove pravomone presude dostavit e se i tim sudovima.
lanak 499.
Ako je optuba odbaena zato to nije bilo zahtjeva ovlatenog tuitelja ili nije bilo potrebnog
prijedloga za progon ili odobrenja, odnosno ako je iz istih razloga postupak pravomono
obustavljen, sud e na zahtjev ovlatenog tuitelja dopustiti obnovu im prestanu razlozi zbog
kojih su donesene navedene odluke.
lanak 500. (NN 145/13)
(1) Ako je postupak pravomono obustavljen prije podnoenja optunice, na zahtjev ovlatenog
tuitelja moe se dopustiti obnova postupka ako se podnesu novi dokazi na temelju kojih se sud
moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka.
(2) U sluajevima iz lanka 230. stavka 5. ovog Zakona, ako je do proputanja roka dolo zbog
vie sile ili drugih neskrivljenih okolnosti, ovlateni tuitelj moe u roku od tri dana od prestanka
tih okolnosti podnijeti zahtjev za obnovu postupka. Nakon isteka mjesec dana od dana
proputanja zahtjev za obnovu postupka ne moe se podnijeti.
(3) U sluajevima iz lanka 230. stavka 5. ovog Zakona, ako je do proputanja roka dolo zbog
stegovnog djela dravnog odvjetnika koje je utvreno odlukom Dravnoodvjetnikog vijea
ovlateni tuitelj moe u roku od mjesec dana od dana donoenja odluke Dravnoodvjetnikog
vijea, a najkasnije u roku od est mjeseci od proputanja roka podnijeti zahtjev za obnovu
postupka.
(4) Kazneni postupak pravomono obustavljen do poetka rasprave moe se obnoviti kad je
dravni odvjetnik odustao od progona, a oteenik progon nije preuzeo, ako se dokae da je do
odustanka dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog
kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku. Glede dokazivanja kaznenog djela
dravnog odvjetnika primjenjivat e se odredbe lanka 501. stavka 2. ovog Zakona.
(5) Ako je postupak obustavljen zbog toga to je oteenik kao tuitelj odustao od progona ili to
se po zakonu smatra da je odustao, oteenik kao tuitelj ne moe traiti obnovu postupka.

lanak 501.
(1) Kazneni postupak zavren pravomonom presudom moe se obnoviti u korist osuenika bez
obzira je li prisutan, ako:
1) se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi, snimci ili lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa,
2) se dokae da je do presude dolo zbog kaznenog djela dravnog odvjetnika, suca, suca
porotnika, istraitelja ili druge osobe koja je obavljala dokazne radnje,
3) se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim
dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po
blaem kaznenom zakonu,
4) je osoba za isto djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je
mogla poiniti samo jedna osoba ili neke od njih,
5) se u sluaju osude za produljeno kazneno djelo ili za drugo kazneno djelo koje na temelju
zakona obuhvaa vie istovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji pokazuju
da osuenik nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje tih injenica
moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne.
(2) U sluajevima iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka, mora se pravomonom presudom
dokazati da su navedene osobe proglaene krivim za ta kaznena djela. Ako se postupak protiv tih
osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni
progon, injenice iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka mogu se utvrditi i drugim dokazima.
 lanak 502. (NN 80/11, 145/13)
(1) Odredbe o obnovi kaznenog postupka e se primijeniti i u sluaju kada je podnesen zahtjev
za izmjenu pravomone sudske odluke na temelju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske
(dalje: Ustavni sud) kojom je poniten ili ukinut propis na temelju kojeg je bila donesena
pravomona osuda ili ukoliko Ustavni sud utvrdi da je presuda utemeljena na povredi prava i
sloboda propisanih Ustavom ili meunarodnim ugovorom.
(2) Odredbe o obnovi kaznenog postupka e se primijeniti i u sluaju kada je podnesen zahtjev
za izmjenu pravomone sudske odluke na temelju konane presude Europskog suda za ljudska
prava kojom je utvrena povreda prava i sloboda iz Konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
(3) Zahtjev za obnovom postupka na temelju konane presude Europskog suda za ljudska prava
moe se podnijeti u roku od trideset dana od datuma konanosti presude Europskog suda za
ljudska prava.
lanak 503.
(1) Kazneni postupak moe se iznimno obnoviti na tetu okrivljenika ako je postupak dovren
pravomonom presudom kojom se optuba odbija ako:
1) je do presude kojom se optuba odbija dolo zbog stvarne nenadlenosti suda, a ovlateni
tuitelj pokrene postupak pred nadlenim sudom i istodobno zatrai obnovu postupka,
2) je postupak voen bez ovlatenog tuitelja i zbog toga donesena presuda kojom se optuba
odbija, a ovlateni tuitelj zatrai obnovu postupka,
3) je presuda donesena jer je tuitelj od poetka do zavretka rasprave odustao od optube, a
dokae da je do odustajanja dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog
odvjetnika ili zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku,
4) nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za voenje postupka pa je zbog toga dolo do
presude kojom se optuba odbija, a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka obnova postupka nije doputena ako je proteklo vie od
mjesec dana od kada je tuitelj saznao za okolnosti na kojima moe utemeljiti svoj zahtjev za
obnovu postupka.
(3) U sluaju obnove postupka iz razloga navedenog u stavku 1. toki 3. ovog lanka primijenit e
se odredba lanka 501. stavka 2. ovog Zakona.
(4) U sluaju iz stavka 1. toke 1. ovog lanka vijee suda koji odluuje o zahtjevu za obnovu
postupka, uputit e po pravomonosti rjeenja kojim se obnova postupka doputa, predmet sudu
koji je stvarno nadlean.
lanak 504.
(1) Zahtjev za obnovu kaznenog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a nakon smrti
osuenika, dravni odvjetnik i osobe navedene u lanku 464. stavku 2. ovog Zakona.
(2) Zahtjev za obnovu kaznenog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj i u sluaju iz lanka
501. stavka 1. toke 3. ovog Zakona i ako je okrivljenik suen u odsutnosti (lanak 402. stavak 3.
i 4.), bez obzira je li osuenik prisutan.
(3) Zahtjev se moe podnijeti i nakon to je osuenik izdrao kaznu i bez obzira na zastaru,
oprost ili pomilovanje.
(4) Ako sud koji bi bio nadlean za odluivanje o obnovi postupka sazna da postoji razlog za
obnovu kaznenog postupka, obavijestit e o tome osuenika, odnosno osobu koja je ovlatena da
podnese zahtjev.
lanak 505. (NN 76/09)
(1) O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odluuje vijee suda koji je u prijanjem postupku
sudio u prvom stupnju.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kojoj se zakonskoj osnovi trai obnova i kojim se dokazima
potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadri te podatke, sud e
pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni.
(3) Pri rjeavanju o zahtjevu u vijeu nee sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju
presude u prijanjem postupku osim u sluaju iz lanka 498. ovog Zakona.
lanak 506.
(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka
utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba, ili da nema zakonskih uvjeta za obnovu
postupka, ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u prijanjem
zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda, ili da injenice i
dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova, ili da podnositelj zahtjeva nije
postupio prema lanku 505. stavku 2. ovog Zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima pravo u
roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne
rok za davanje odgovora, predsjednik vijea e sam ili preko suca istrage izvidjeti injenice i
pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za obnovu postupka
sukladno lanku 500. ovog Zakona. U ostalim sluajevima, kad su u pitanju kaznena djela za koja
se progoni po slubenoj dunosti, predsjednik vijea odredit e da se spisi poalju dravnom
odvjetniku, koji e bez odgode vratiti spise sa svojim miljenjem.
lanak 507.
(1) Kad dravni odvjetnik vrati spise, sud e, ako ne odredi da se izvidi dopune, na temelju
rezultata izvida, zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu kaznenog postupka ili e zahtjev odbiti ako
novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka.
(2) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg suoptuenika koji
nije podnio zahtjev, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka sud e odluiti da se odmah odredi
nova rasprava ili da se stvar vrati u postupak optuivanja.
(4) Ako sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osuenik u obnovljenom postupku moe
biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu,
ili da moe biti osloboen optube, ili da optuba moe biti odbijena, odredit e da se izvrenje
presude odgodi, odnosno prekine.
(5) Kad rjeenje kojim se doputa obnova kaznenog postupka postane pravomono, obustavit e
se izvrenje kazne i sud e, na prijedlog dravnog odvjetnika, odrediti istrani zatvor ako postoje
uvjeti iz lanka 123. ovog Zakona.
lanak 508. (NN 143/12)
(1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova kaznenog
postupka vae iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim odredaba o zastari.
Iznimno, odredbe o zastari se u novom postupku primjenjuju ako je obnova doputena iz osnove
lanka 503. stavka 1. ovoga Zakona osim ako je pravomona odbijajua presuda bila donesena
zbog odustanka tuitelja od optube na raspravi, ako je do odustajanja dolo zbog kaznenog
djela prisile prema pravosudnom dunosniku poinjenog od strane ili uz sudjelovanje osuenika.
U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do poetka rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka
ukinuti i prijanju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda djelomino ili u
cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud
e optueniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za
koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama Kaznenog
zakona.
(4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog Zakona.

2. Zahtjev za zatitu zakonitosti

lanak 509.
(1) Protiv pravomonih sudskih odluka Glavni dravni odvjetnik moe podignuti zahtjev za zatitu
zakonitosti ako je povrijeen zakon.
(2) Glavni dravni odvjetnik e podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti protiv sudske odluke
donesene u postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda
zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom.
(3) Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podignuti protiv odluke s kojom je odlueno o
zahtjevu za zatitu zakonitosti.
lanak 510. (NN 76/09)
(1) O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud.
(2) Ako Glavni dravni odvjetnik do odluke Vrhovnog suda, odustane od zahtjeva za zatitu
zakonitosti, zahtjev e se rjeenjem odbaciti.
(3) O zahtjevu se odluuje u sjednici vijea. Prije nego to predmet bude iznesen na odluivanje,
sudac izvjestitelj moe prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona.
(4) O sjednici e se uvijek izvijestiti glavni dravni odvjetnik.
(5) Vrhovni sud moe rijeiti da se izvrenje pravomone presude prekine ili odgodi do odluke o
zahtjevu za zatitu zakonitosti.
lanak 511.
(1) Pri odluivanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti sud e se ograniiti samo na ispitivanje
povreda zakona na koje se poziva Glavni dravni odvjetnik.
(2) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je donio odluku u korist osuenika postoje i za kojeg od
suoptuenika glede kojeg nije podignut zahtjev za zatitu zakonitosti, postupit e se po slubenoj
dunosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podignut u korist osuenika, sud je pri donoenju odluke
vezan zabranom propisanom lanku 13. ovog Zakona.
lanak 512.
Sud e presudom odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji
povreda zakona koju istie Glavni dravni odvjetnik.
lanak 513.
(1) Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, donijet e presudu kojom e,
prema naravi povrede zakona, ili preinaiti pravomonu odluku, ili ukinuti u cijelosti ili djelomino
odluke prvostupanjskog suda i vieg suda ili samo odluku vieg suda i predmet vratiti na ponovnu
odluku ili suenje prvostupanjskom sudu ili viem sudu.
(2) Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podignut na tetu okrivljenika, a sud ustanovi da je
osnovan, utvrdit e samo da postoji povreda zakona, ne dirajui u pravomonu odluku.
(3) Ako drugostupanjski sud prema odredbama ovog Zakona nije bio ovlaten otkloniti povredu
zakona koja je poinjena u presudi prvostupanjskog suda, a sud koji rjeava o zahtjevu za zatitu
zakonitosti podignutom u korist okrivljenika utvrdi da je zahtjev osnovan i da radi otklanjanja
poinjene povrede zakona treba ukinuti ili preinaiti prvostupanjsku odluku, ukinut e ili preinaiti
i drugostupanjsku odluku iako njome nije povrijeen zakon.
lanak 514.
(1) Ako je pravomona presuda ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, za osnovu e se
uzeti prijanja optunica ili onaj njezin dio koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Sud je duan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio
Vrhovni sud.
(3) Pred prvostupanjskim, odnosno drugostupanjskim sudom stranke mogu isticati nove injenice
i podnositi nove dokaze.
(4) Sud je pri donoenju nove odluke vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog Zakona.
(5) Ako je pored odluke nieg suda ukinuta i odluka vieg suda, predmet se dostavlja niem sudu
preko vieg suda.

3. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude

lanak 515. (NN 143/12)

(1) Osuenik koji je pravomono osuen na kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora, ili mu je
odreen prisilni smjetaj prema lanku 554. stavku 1. ovog Zakona, moe podnijeti zahtjev za
izvanredno preispitivanje pravomone presude zbog povrede zakona u sluajevima predvienim
ovim Zakonom ili ako je pravomono osuen u postupku na nain koji predstavlja krenje
temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom.
(2) Osuenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne moe podnijeti
zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude, osim ako je drugostupanjskom
presudom umjesto osloboenja od kazne, rada za ope dobro na slobodi, uvjetne osude, sudske
opomene ili novane kazne izreena kazna zatvora ili djelomina uvjetna osuda, odnosno umjesto
odgojne mjere kazna maloljetnikog zatvora.
(3) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ne moe se podnijeti protiv presude
Vrhovnog suda.
lanak 516.
O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomone presude odluuje Vrhovni sud.
lanak 517. (NN 143/12, 145/13)
(1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude moe se podnijeti zbog:
1) povrede kaznenog zakona na tetu osuenika predviene u lanku 469. toki 1. do 4. ovog
Zakona ili zbog povrede iz toke 5. toga lanka ako se prekoraenje ovlasti odnosi na odluku o
kazni, djelominoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri,
oduzimanju imovinske koristi ili predmeta,
2) povrede odredaba kaznenog postupka predvienih u lanku 468. stavku 1. toki 1., 5., 9. i 10.,
odnosno u lanku 468. stavku 2. ovog Zakona, ili zbog sudjelovanja u odluivanju u drugom,
odnosno treem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti (lanak 32. stavak 1.), ili
zbog toga to je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da na raspravi upotrebljava
svoj jezik (lanak 8.),
3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povrede odredaba kaznenog
postupka u albenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu.
(2) Povrede iz stavka 1. toke 2. i 3. ovog lanka mogu se isticati samo ako su bile istaknute u
albi protiv prvostupanjske presude ili su poinjene u drugostupanjskom postupku.
lanak 518.
(1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude mogu podnijeti osuenik i branitelj
u roku od mjesec dana od primitka pravomone presude prema lanku 463. stavku 3. ovog
Zakona.
(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude podnosi se prvostupanjskom sudu.
(3) Zahtjev koji je podnesen nepravovremeno ili ga je podnijela neovlatena osoba ili je
podnesen u sluaju osude na kaznu ili mjeru zbog koje se zahtjev ne moe podnijeti (lanak 515.
stavak 1.) ili po zakonu nije doputen (lanak 515. stavak 2. i 3.), odbacit e rjeenjem
predsjednik vijea prvostupanjskog suda ili Vrhovni sud.
(4) Tajnik suda dostavit e primjerak zahtjeva sa spisima Glavnom dravnom odvjetniku, koji
moe u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev.
(5) Prvostupanjski sud ili Vrhovni sud moe, s obzirom na sadraj zahtjeva, rijeiti da se odgodi,
odnosno prekine izvrenje pravomone presude. alba protiv takva rjeenja prvostupanjskog
suda ne odgaa njegovo izvrenje.
lanak 519. (NN 145/13)
to se tie zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomone presude, primjenjivat e se odredbe
lanka 509. stavka 3., lanka 511. do 513. stavka 1. i 2. i lanka 514. ovog Zakona.

TREI DIO POSEBNI POSTUPCI

Glava XXV. POSEBNOSTI KAZNENOG POSTUPKA PO PRIVATNOJ TUBI

lanak 520. (NN 145/13)
U postupku po privatnoj tubi primjenjuju se odredbe Glave XXV. ovog Zakona, a ako njima nije
drukije propisano, primjenjuju se ostale odredbe ovog Zakona.
lanak 521. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 522. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 523. (NN 76/09, 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 524. (NN 143/12, 145/03)
(1) Privatna tuba podnosi se nadlenom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i okrivljenika.
(2) Privatna tuba mora imati sadraj iz lanka 342. stavka 1. toke 1. do 4. ovog Zakona i
podatke o dokazima koje se predlae izvesti na raspravi.
lanak 525. (NN 143/12, 145/13)
(1) Kad sudac pojedinac primi privatnu tubu, prethodno e ispitati:
1) da li je nadlean,
2) da li je podnesena od ovlatenog tuitelja,
3) da li je propisno sastavljena (lanak 524.),
4) postoje li razlozi iz lanka 355. stavka 1. toki 1. do 4. ovog Zakona.
(2) Ako sudac pojedinac ustanovi da privatna tuba nije propisno sastavljena (lanak 524.), vratit
e je privatnom tuitelju da u roku od osam dana ispravi nedostatke. Pritom e se privatni tuitelj
upozoriti prema lanku 78. stavku 3. ovog Zakona. Ako privatni tuitelj propusti odreeni rok,
privatna tuba e se odbaciti. Protiv ovog rjeenja doputena je alba. O albi odluuje vii sud.
(3) Ako privatna tuba nije podnesena u dovoljnom broju primjeraka, privatni tuitelj e se
pozvati da dostavi privatnu tubu u dovoljnom broju primjeraka za sud i okrivljenika. Pri tome e
se upozoriti prema lanku 78. stavku 5. ovog Zakona.
(4) Ako ne donese rjeenje iz stavka 2. ili 3. ovog lanka, sudac pojedinac e postupiti prema
lanku 527. ovog Zakona.
lanak 526. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 527. (NN 143/12, 145/13)
(1) Ako sudac pojedinac ne donese rjeenje iz lanka 525. stavka 2. i 3. ovog Zakona, a na
podruju suda djeluju mirovna vijea i obje stranke imaju prebivalite na tom podruju, sud moe
stranke uputiti tim vijeima radi pokuaja mirenja. U tom sluaju sud e odrediti rok u kojem e
se pokuati mirenje i zastat e sa postupkom, a nakon isteka tog roka ili ako mirenje ne uspije,
postupak e se nastaviti.
(2) Po isteku roka iz stavka 1. ovog lanka sudac pojedinac moe u roku od mjesec dana zakazati
roite radi prethodnog razjanjenja stvari na koje e pozvati privatnog tuitelja i okrivljenika.
Okrivljeniku se uz poziv dostavlja i privatna tuba.
(3) Na roitu privatni tuitelj moe:
1) izjaviti da odustaje od progona,
2) izmiriti se s okrivljenikom,
3) prihvatiti ispriku okrivljenika.
(4) U sluajevima propisanim u stavku 3. ovog lanka sud e odbaciti privatnu tubu.
(5) Ako ne doe do odbacivanja privatne tube, sudac pojedinac moe odmah otvoriti raspravu
na to e se posebno upozoriti privatni tuitelj i okrivljenik pri dostavi poziva.
(6) Ako sudac pojedinac ne otvori raspravu donijet e odluku o tome koje dokaze e izvesti na
raspravi i zakazat e raspravu.
(7) U postupku po privatnoj tubi pripremno roite se ne provodi.
lanak 528.
(1) Nakon odreivanja rasprave sud se ne moe po slubenoj dunosti proglasiti mjesno
nenadlenim.
(2) Prigovor mjesne nenadlenosti optuenik moe staviti najkasnije do poetka rasprave.
lanak 529. (NN 145/13)
Brisan.
 lanak 530. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 531. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 532. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 533. (NN 145/13)
Brisan.
lanak 534. (NN 145/13)
Rasprava se moe odrati ako i ne doe privatni tuitelj koji ima prebivalite izvan podruja suda
kojem je podnesena privatna tuba ako je sudu stavio prijedlog da se rasprava odri u njegovoj
odsutnosti.
lanak 535. (NN 80/11, 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 536. (NN 143/12, 145/13)
Privatni tuitelj moe se odrei prava na albu ili odustati od podnesene albe sukladno lanku
465. ovog Zakona.
lanak 537. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 538. (NN 143/12, 145/13)
Brisan.
lanak 539. (NN 145/13)
Brisan.

Glava XXVI. IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA I IZRICANJE SUDSKE

OPOMENE

1. Izdavanje kaznenog naloga

lanak 540. (NN 143/12)

(1) Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za
koja nije nadleno vijee, te za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadraja kaznene
prijave, moe dravni odvjetnik u optunici zatraiti da sud izda kazneni nalog u kojem e
okrivljeniku izrei odreenu kaznu ili mjeru bez provoenja rasprave.
(2) Dravni odvjetnik moe zatraiti izricanje jedne ili vie od sljedeih kazni ili mjera:
1) novanu kaznu u visini od deset do sto prosjenih dnevnih prihoda u Republici Hrvatskoj
odnosno trideset do sto dnevnih iznosa u Republici Hrvatskoj,
2) uvjetne osude s izricanjem kazne zatvora do jedne godine ili novane kazne, ili sudske
opomene,
3) oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanja presude s kaznenim
nalogom u sredstvima javnog priopavanja,
4) zabrane upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno oduzimanja predmeta.
(3) Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog lanka, pravnoj osobi se mogu u kaznenom nalogu izrei
sljedee kazne ili druge mjere:
1) novana kazna do 2.000.000,00 kuna,
2) uvjetna osuda s novanom kaznom,
3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanje presude s kaznenim
nalogom u sredstvima javnog priopavanja.
(4) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev, dravni odvjetnik predloit e da sud
odlui o tom zahtjevu. Ako sud ne dosudi imovinskopravni zahtjev, izrei e oduzimanje
imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom.
lanak 541. (NN 143/12)
(1) Ako se sa zahtjevom sloi, sudac pojedinac e presudom izdati kazneni nalog.
(2) U presudi o kaznenom nalogu navest e se samo da se prihvaa zahtjev dravnog odvjetnika
te okrivljeniku, iji osobni podaci moraju biti jasno odreeni, izrie kazna ili mjera iz zahtjeva.
Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaa podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog
Zakona, ukljuujui i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. U obrazloenju
e se samo navesti dokazi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga.
(3) Ako je dravni odvjetnik predloio oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom,
a oteenik je podnio imovinskopravni zahtjev, sud e dosuditi imovinskopravni zahtjev. Ako ne
dosudi imovinskopravni zahtjev, oduzet e imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, a
oteenika e uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici.
(4) Kazneni nalog sadrava pouku okrivljeniku u smislu lanka 542. stavka 2. ovog Zakona te da
e po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati
pravomoan i da e se izreena kazna protiv okrivljenika izvriti.
lanak 542. (NN 76/09, 145/13)
(1) Kazneni nalog dostavlja se okrivljeniku i njegovu branitelju ako ga ima, te dravnom
odvjetniku i oteeniku.
(2) Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku podnijeti prigovor protiv
kaznenog naloga u pisanom obliku. Prigovor ne mora biti obrazloen, u njemu se mogu predloiti
dokazi u korist obrane. Okrivljenik se moe odrei prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora
nakon zapoinanja rasprave ne moe odustati. Plaanje novane kazne prije isteka roka za
prigovor ne smatra se odricanjem od prava na prigovor.
(3) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje prigovora predsjednik
vijea dopustit e povrat u prijanje stanje. Na odluivanje o molbi za povrat u prijanje stanje
primijenit e se odredbe lanka 92. do 94. ovog Zakona.
(4) Ako sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen od neovlatene
osobe, dostavit e optunicu optunom vijeu radi ispitivanja u smislu lanka 348. stavak 4. ovog
Zakona.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovog lanka, optuno vijee ispituje optunicu u smislu lanka 344.
stavak 1. toke 1., 3. i 5. ovog Zakona i je li optunica podignuta na temelju vjerodostojne
kaznene prijave.
lanak 543. (NN 76/09)
(1) Sudac pojedinac odbacit e zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga ako:
1) postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 380. ovog Zakona,
2) se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti,
3) je dravni odvjetnik zatraio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije doputeno.
(2) Ako sudac pojedinac ocijeni da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje
kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge kazne ili
mjere, a ne one koju je zatraio dravni odvjetnik, po primitku optunice u sudu postupit e
prema lanku 542. stavku 4. ovog Zakona. Optueniku e se dostaviti optunica uz pouku o pravu
na odgovor, uz obavijest da sud nije prihvatio zahtjev dravnog odvjetnika za izdavanje kaznenog
naloga. Optuno vijee e ispitati optunicu prema lanku 542. stavku 5. ovog Zakona.
lanak 544. (NN 76/09)
(1) Ako optuno vijee ne potvrdi optunicu, rjeenjem e staviti izvan snage kazneni nalog u
odnosu na optuenika koji je podnio prigovor. Tako e postupiti i sudac pojedinac pri donoenju
nove presude.
(2) Sudac pojedinac nije vezan na zahtjev dravnog odvjetnika iz lanka 540. ovog Zakona, kao
niti na zabranu iz lanka 13. ovog Zakona.
lanak 545.
(1) Protiv presude o izdavanju kaznenog naloga dravni odvjetnik ima pravo albe o kojoj
odluuje vii sud.
(2) Ako je optuenik podnio prigovor protiv presude o izdavanju kaznenog naloga, odbacit e se
alba dravnog odvjetnika.

2. Izricanje sudske opomene

lanak 546.
(1) Kad prema odredbama Kaznenog zakona dolazi u obzir izricanje sudske opomene, sud e tu
kaznenopravnu sankciju izrei presudom.
(2) Ako u ovoj Glavi nije to drugo predvieno, odredbe ovog Zakona koje se odnose na presudu
kojom se optuenik proglaava krivim primijenit e se i na presudu kojom se izrie sudska
opomena.
(3) U izreci presude kojom se izrie sudska opomena uz osobne podatke o optueniku navest e
se da je optuenik kriv za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv kaznenog djela. Izreka
obuhvaa i podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog Zakona.
(4) U obrazloenju presude sud e iznijeti kojim se razlozima vodio pri izricanju sudske opomene.
lanak 547. (NN 143/12, 145/13)
Presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje se odmah nakon zavretka rasprave s bitnim
razlozima. Tom prilikom sud e upozoriti optuenika da mu se za kazneno djelo koje je poinio ne
izrie kazna, ali da prema pravilima ponaanja u njegovoj drutvenoj sredini i naelima udorea
zasluuje opomenu, koja e ga upozoriti da vie ne ini kaznena djela. Ako se presuda kojom se
izrie sudska opomena objavljuje u odsutnosti optuenika, sud e takvo upozorenje unijeti u
obrazloenje presude. Za odricanje od prava na albu i pisanu izradu presude primjenjuje se
odredba lanka 459. stavka 8. ovog Zakona.
lanak 548.
(1) Presuda kojom se izrie sudska opomena moe se pobijati zbog razloga navedenih u lanku
467. ovog Zakona.
(2) Ako presuda kojom se izrie sudska opomena sadri odluku o sigurnosnim mjerama, o
trokovima kaznenog postupka, o oduzimanju imovinske koristi ili o imovinskopravnom zahtjevu,
ta se odluka moe pobijati zato to sud nije pravilno primijenio sigurnosnu mjeru ili oduzimanje
imovinske koristi, odnosno to je odluku o trokovima kaznenog postupka ili imovinskopravnom
zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama.

Glava XXVII. POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUEVNIM

SMETNJAMA
lanak 549. (NN 145/13)
(1) Odredbe ovog Zakona, osim odredaba Glava XXV. i XXVI., primijenit e se i u postupku prema
osobama koje su u vrijeme poinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako odredbama ove
Glave nije to posebno propisano.
(2) Postupak prema osobama koje su u vrijeme poinjenja protupravnog djela bile neubrojive
pokree se i vodi samo na zahtjev dravnog odvjetnika.
(3) Dravni odvjetnik e, ako se pojavi sumnja u iskljuenu ili smanjenu ubrojivost okrivljenika ili
njegovu raspravnu nesposobnost zbog duevnih smetnji (lanak 325.), tijekom istrage prikupiti
dokaze i injenice potrebne radi utvrenja je li okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela
bio neubrojiv i jesu li ispunjeni uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja okrivljenika ili njegovog
psihijatrijskog lijeenja na slobodi prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim
smetnjama te je li raspravno sposoban.
(4) Ako se tijekom istrage utvrdi da je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio
neubrojiv te da je raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, istraga se nee prekinuti.
lanak 550. (NN 80/11, 143/12, 145/13)
(1) Ako je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, dravni odvjetnik e
u optunici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik poinio protupravno djelo u stanju
neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smjetaj ili psihijatrijsko lijeenje na slobodi prema
odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.
(2) Dravni odvjetnik e prije podizanja optunice, uz prisutnost vjetaka i branitelja, pokuati
ispitati okrivljenika. Ako se okrivljenik zbog raspravne nesposobnosti ne moe ispitati dravni
odvjetnik e podii optunicu.
(3) Istragu zbog poinjenja protupravnog djela iz nadlenosti opinskog suda provodi opinski
dravni odvjetnik, a optunicu podnosi predsjedniku vijea nadlenog opinskog suda koji e
prethodno ispitati postoje li uvjeti za odbacivanje optunice (lanak 344.) i ako postoje, donijet e
rjeenje o njezinom odbacivanju. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, okrivljeniku i
branitelju. Ako ne donese rjeenje o odbacivanju optunice, predsjednik vijea postupit e prema
lanku 345. i 346. ovog Zakona, a optuno vijee postupit e prema lanku 348. do 357. te
lanku 365. do 367. ovoga Zakona.
(4) Nakon donoenja rjeenja o provoenju istrage iz lanka 216. stavka 2. ovog Zakona
okrivljenik mora imati branitelja.
(5) Sud e u ovim predmetima postupati osobito urno.
lanak 551. (NN 143/12, 145/13)
(1) Osim u sluajevima kada se prema ovom Zakonu moe odrediti istrani zatvor protiv
okrivljenika, takav zatvor moe se odrediti i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik koji je u
vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv mogao zbog teih duevnih smetnji poiniti
tee kazneno djelo. Prije odreivanja istranog zatvora pribavit e se miljenje vjetaka psihijatra
o ovoj opasnosti okrivljenika. O odreivanju istranog zatvora po ovom osnovu izvijestit e se
uprava zatvora radi upuivanja okrivljenika u zdravstvenu ustanovu u smislu odredbe lanka 135.
stavka 2. ovog Zakona.
(2) Istrani zatvor iz stavka 1. ovog lanka moe trajati dok opasnost traje, ali ne dulje od rokova
predvienih u lanku 133. ovog Zakona.
(3) Istrani zatvor iz stavka 1. moe se zamijeniti mjerom opreza lijeenja na slobodi ako sud,
nakon provedenog vjetaenja, utvrdi da je za otklanjanje okrivljenikove opasnosti iz stavka 1.
ovog lanka dostatno njegovo lijeenje na slobodi. U rjeenju kojim nalae lijeenje na slobodi,
sud e odrediti psihijatrijsku ustanovu koja e provoditi lijeenje i obvezu obavjetavanja suda o
tijeku lijeenja okrivljenika u roku koji ne moe biti dulji od dva mjeseca.
(4) Mjera opreza iz stavka 3. moe trajati dok za to postoje zakonski uvjeti, a najdulje do
pravomonosti presude, s time da njezino trajanje nije ogranieno rokovima trajanja istranog
zatvora. Svaka dva mjeseca sud e ispitati po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom
opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako za njezinu primjenu vie nema zakonskih uvjeta.
(5) Protiv rjeenja suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza lijeenja na slobodi
stranke mogu izjaviti albu koja ne zadrava izvrenje mjere.
lanak 552. (NN 143/12, 145/13)
(1) O optunici dravnog odvjetnika iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona odluuje sud nakon
provedene rasprave. O raspravi e se izvijestiti zakonski zastupnik optuenika, a ako ga nema,
optuenikov brani ili izvanbrani drug, odnosno najblii srodnik.
(2) Predsjednik vijea e prije rasprave u prisustvu vjetaka pokuati ispitati optuenika radi
ocjene optuenikove raspravne sposobnosti (lanak 325. stavak 5.). O vremenu i mjestu
ispitivanja optuenika izvijestit e se dravni odvjetnik, optuenik, branitelj i zakonski zastupnik
optuenika. Ispitivanje e se obaviti i bez prisutnosti uredno pozvanoga dravnog odvjetnika i
zakonskog zastupnika. Ako sud nakon ispitivanja vjetaka utvrdi da je optuenik raspravno
nesposoban zbog duevnih smetnji, rasprava e se odrati u okrivljenikovoj odsutnosti.
(3) Branitelj ili optuenik e se, kod oitovanja o optubi izjasniti o tome je li optuenik poinio
protupravno djelo.
(4) Ako je optuenik raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji pa se rasprava odrava u
njegovoj odsutnosti, smatrat e se da je porekao osnovanost optube, a na zavretku dokaznog
postupka proitat e se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju.
(5) O raspravnoj sposobnosti i ubrojivosti optuenika te postojanju zakonskih uvjeta za
odreivanje prisilnog smjetaja ili psihijatrijskog lijeenja na slobodi ispitat e se vjetak koji je
obavio psihijatrijski pregled optuenika.
lanak 553. (NN 145/13)
(1) Ako dravni odvjetnik u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da je optuenik
poinio kazneno djelo u stanju ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti, odustat e od zahtjeva za
odreivanje prisilnog smjetaja ili psihijatrijskog lijeenja na slobodi i izmijenit e optunicu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka rasprava e zapoeti iznova, a predsjednik vijea e
optuenika upozoriti na njegov promijenjen pravni poloaj. Ako je to potrebno radi pripremanja
obrane, sud moe, na zahtjev obrane, prekinuti raspravu.
(3) Zapisnici o ranijim iskazima svjedoka ili vjetaka ispitanima u odsutnosti optuenika sukladno
odredbi lanka 552. stavka 4. ovog Zakona ne mogu se proitati bez suglasnosti stranaka.
lanak 554. (NN 145/13)
(1) Ako je dravni odvjetnik postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a sud nakon
provedene rasprave utvrdi da je optuenik u stanju neubrojivosti poinio protupravno djelo te da
postoje uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja optuenika u psihijatrijsku ustanovu ili za
njegovo psihijatrijsko lijeenje na slobodi prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim
smetnjama, donijet e presudu kojom se utvruje da je optuenik poinio protupravno djelo, da
ga je poinio u stanju neubrojivosti, te odrediti prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu ili
psihijatrijsko lijeenje na slobodi u trajanju est mjeseci. Presuda sadri i upozorenje optueniku
da e psihijatrijsko lijeenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smjetajem u psihijatrijsku
ustanovu ako do dana odreenog rjeenjem o upuivanju u psihijatrijsku ustanovu ne zapone
lijeenje na slobodi.
(2) Sud e, pri donoenju presude iz stavka 1. ovog lanka kojom je odreen prisilni smjetaj u
psihijatrijsku ustanovu odrediti, odnosno produljiti istrani zatvor iz razloga navedenog u lanku
551. stavku 1. ovog Zakona.
(3) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a
sud nakon provedene rasprave utvrdi da je optuenik u stanju neubrojivosti poinio protupravno
djelo, ali da ne postoje uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja optuenika u psihijatrijsku
ustanovu ili njegovog psihijatrijskog lijeenja na slobodi prema odredbama Zakona o zatiti osoba
s duevnim smetnjama, donijet e presudu kojom se optuenik oslobaa od optube i kojom se
odbija zahtjev za odreivanje prisilnog smjetaja odnosno psihijatrijskog lijeenja na slobodi.
(4) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a
sud utvrdi postojanje razloga iz lanka 452. ovog Zakona, donijet e presudu kojom se optuba
odbija.
(5) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavak 1. ovog Zakona, a
sud utvrdi postojanje razloga iz lanka 453. ovog Zakona, osim iskljuenja krivnje zbog
neubrojivosti, donijet e presudu kojom se optuenik oslobaa od optube.
(6) Ako sud ne utvrdi da je optuenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv,
donijet e presudu kojom se optuba odbija. U tom sluaju dravni odvjetnik moe odmah nakon
objave presude dati usmeno izjavu da se odrie prava na albu i podnijeti novu optunicu za isto
kazneno djelo. Na tu optunicu ne primjenjuju se odredbe Glave XIX. ovog Zakona, osim odredbe
lanka 342. stavka 1. ovog Zakona.
(7) Rasprava e se provesti pred istim vijeem na temelju nove optunice. Radi pripreme obrane
sud moe prekinuti raspravu. Ranije izvedeni dokazi nee se ponovno izvoditi, osim ako vijee
ustanovi da je potrebno da se pojedini dokazi ponovno izvedu. Pisano izraena presuda kojom je
optuba odbijena dostavit e se strankama samo na njihov zahtjev. Protiv te presude alba nije
doputena.
lanak 555. (NN 76/09, 145/13)
(1) Presuda iz lanka 554. stavka 1. i 3. ovog Zakona dostavit e se dravnom odvjetniku,
optueniku i njegovu branitelju te zakonskom zastupniku optuenika, a ako ga nema,
optuenikovom branom ili izvanbranom drugu, odnosno najbliem srodniku.
(2) Protiv presude iz lanka 554. stavka 1. i 3. ovog Zakona mogu u roku od petnaest dana od
dana primitka podnijeti albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lanak 464.).
(3) Drugostupanjski sud e sjednicu vijea odrati u prisutnosti optuenika ako smatra da je to
svrhovito. Svoju odluku sa spisima dostavit e prvostupanjskom sudu najkasnije u roku koji je za
polovicu krai od roka odreenog u lanku 488. stavku 2. ovog Zakona.
(4) Predsjednik vijea e, na zahtjev optuenika, donijeti rjeenje o izvrenju prisilnog smjetaja
optuenika prije pravomonosti.
(5) Predsjednik vijea dostavit e odmah nakon izvrnosti presude, potrebne spise sudu
nadlenom za postupak prisilnog smjetaja odnosno psihijatrijskog lijeenja na slobodi prema
Zakonu o zatiti osoba s duevnim smetnjama.

Glava XXVIII. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINSKE

KORISTI
 lanak 556.
(1) Predmeti koji se po zakonu imaju oduzeti, kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju probici
javne sigurnosti ili zatite asti i dostojanstva graana, oduzet e se i kad kazneni postupak ne
zavri presudom kojom se okrivljenik proglaava.
(2) Posebno rjeenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak zavren,
odnosno obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stavka 1. ovog lanka donosi sud i kad je u presudi kojom
je optuenik proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se osobi od koje se oduzima
predmet.
(5) Protiv odluke iz stavka 2. i 3. ovog lanka osoba od koje su oduzeti predmeti, ima pravo
albe. Ako rjeenje iz stavka 2. ovog lanka nije donio sud, o albi odluuje vijee suda koji je bio
nadlean za suenje u prvom stupnju.
lanak 557. (NN 80/11, 143/12)
(1) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, duni su u tijeku postupka prikupljati dokaze
i istraivati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinske koristi.
(2) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev koji, s obzirom na svoju osnovu, iskljuuje
oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ta korist utvrivat e se samo u onom
dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
lanak 558. (NN 143/12)
(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osoba na koju
je imovinska korist prenesena, a i zastupnik pravne osobe, pozvat e se radi ispitivanja u
prethodnom postupku i na raspravu. U pozivu e se upozoriti da e se postupak provesti i bez
njihove prisutnosti.
(2) Zastupnik pravne osobe ispitat e se na raspravi nakon okrivljenika koji se oitovao da ne
osporava osnovanost optube, a inae na poetku dokaznog postupka. Na isti nain postupit e
se prema osobi na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.
(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i zastupnik pravne osobe ovlaten je u svezi s
utvrivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po doputenju predsjednika vijea, postavljati
pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima.
(4) Dravni odvjetnik i sud upoznat e zastupnika pravne osobe i osobu na koju je imovinska
korist prenesena o njezinim pravima iz stavka 3. ovog lanka, kao i o pravu na opunomoenika.
(5) Ako sud tek u tijeku rasprave utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi od tree
osobe, prekinut e raspravu i pozvati osobu na koju je imovinska korist prenesena, a i zastupnika
pravne osobe.
lanak 559.
Sud e visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrivanje bilo
skopano s nerazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka.
lanak 560.
(1) Oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei u odluci kojom se utvruje da je okrivljenik
poinio kazneno djelo koje je predmet optube.
(2) U izreci odluke sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima.
(3) Ovjereni prijepis odluke dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, a i
predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.
 lanak 561.
Odredbe lanka 465. stavka 2. i 3. i lanka 479. ovog Zakona primjenjivat e se glede albe
protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi.
lanak 562. (NN 76/09)
Osoba iz lanka 558. stavak 3. ovog Zakona moe podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog
postupka glede odluke o oduzimanju imovinske koristi.
lanak 563. (NN 143/12)
Ako u odredbama ove Glave nije to drugo propisano glede postupka za oduzimanje imovinske
koristi ili oduzimanja predmeta, primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona i posebnih
zakona.

Glava XXIX. POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

lanak 564. (NN 143/12)
(1) Kad je u uvjetnoj, odnosno djelominoj uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako
osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik
u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za
opoziv uvjetne osude, odnosno djelomine uvjetne na prijedlog ovlatenog tuitelja ili oteenika.
(2) Sudac koji za to bude odreen ispitat e osuenika, ako je dostupan, i provesti potrebne
izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku.
(3) Nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e izvijestiti tuitelja,
osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i oteenika, ako su uredno obavijeteni, ne spreava
odravanje sjednice vijea.
(4) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet
e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu, odnosno djelominu uvjetnu osudu i odrediti
izvrenje izreene kazne kod uvjetne osude, odnosno uvjetovanog dijela kazne kod djelomine
uvjetne osude, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili
osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donoenje koje od tih odluka,
rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne odnosno djelomine uvjetne osude.
(5) Ako se naknadno utvrdi da je osuenik u vrijeme provjeravanja poinio kazneno djelo za koje
je osuen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili bilo mogue
opozvati uvjetnu, odnosno djelominu uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na kaznu je
propustio o tome odluiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu, odnosno djelominu uvjetnu
osudu donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu, odnosno djelominu uvjetnu osudu i
odrediti izvrenje izreene kazne kod uvjetne osude, odnosno uvjetovanog dijela kazne kod
djelomine uvjetne osude. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne, odnosno
djelomine uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak.
(6) Odluke iz stavka 5. ovog lanka donosi sud nakon sjednice vijea odrane u skladu s
odredbom stavka 3. ovog lanka.
(7) Nakon pravomonosti presude iz stavka 5. ovog lanka postupit e prema lanku 498. ovog
Zakona.

Glava XXX. POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE

lanak 565.
Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika ili svjedoka kad je to po odredbama ovog
Zakona potrebno, tijelo koje vodi postupak e zatraiti od policije da okrivljenika ili svjedoka
potrae i da to tijelo obavijeste o njegovoj adresi.
lanak 566. (NN 76/09, 143/12)
(1) Izdavanje tjeralice moe se naloiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut postupak zbog
kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, nalazi u bijegu a postoji rjeenje o
odreivanju pritvora ili istranog zatvora.
(2) Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak.
(3) Izdavanje tjeralice naloit e se i u sluaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdrava
kaznu bez obzira na visinu kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili bijega iz ustanove u
kojoj izdrava zavodsku mjeru.
(4) Nalog tijela koje vodi postupak ili upravitelja ustanove dostavlja se policiji radi izvrenja.
lanak 567.
(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u svezi s kaznenim djelom ili te
predmete treba pronai, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti
pronaenoga nepoznatog tijela, naloit e se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se ti
podaci dostave tijelu koje vodi postupak.
(2) Policija moe objavljivati i fotografije tijela i nestalih osoba ako postoji osnova sumnje da je
do smrti, odnosno nestanka tih osoba dolo zbog kaznenog djela.
lanak 568.
Tijelo koje je naredilo izdavanje tjeralice ili objave duno ju je odmah povui kad se pronae
traena osoba ili predmet ili kad nastupi zastara kaznenog progona ili izvrenja kazne ili drugi
razlozi zbog kojih tjeralica ili objava nije vie potrebna.
lanak 569. (NN 143/12)
(1) Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadlena prema mjestu onog dravnog tijela pred kojim se
vodi postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne, odnosno
pritvora, istranog zatvora ili zavodske mjere.
(2) Radi obavjetavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog
priopavanja.
(3) Policija moe raspisati i meunarodnu tjeralicu.

Glava XXXI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

1. Revizija te izvanredni pravni lijek protiv odluke sudova bive SFRJ

lanak 570. (NN 76/09)

(1) Osobe koje su sudovi bive Jugoslavije osudili za vrijeme komunistike vladavine za politika
kaznena djela, politiki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuujue
odluke dolo zlouporabom politike moi mogu revizijom zatraiti ponitenje osuujue odluke ili
njoj drugoga odgovarajuega pravnog akta.
(2) Pod zlouporabom politike moi smatrat e se sluajevi u kojima je dolo do osude koja u
svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio kri meunarodnopravno priznata naela pravne
drave i demokratskog drutva ili proturjei javnom poretku Republike Hrvatske.
(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga lanka umrla, reviziju mogu izjaviti njezini nasljednici po
zakonskom redu. Ako su nasljednici nepoznati, reviziju mogu izjaviti udruge za zatitu ljudskih
prava sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako reviziju izjavljuje udruga sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ona mora sadravati i izvadak
iz registra udruge iz kojeg je vidljivo da je podruje njezine djelatnosti zatita ljudskih prava.
lanak 570.a (NN 76/09)
(1) Revizija sadri: osobne osuenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o
injenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloenje i potpis podnositelja, te, ako je
podnositelj nasljednik, dokaz da je osuenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.
(2) Revizija se izjavljuje upanijskom sudu na ijem je podruju imao sjedite sud koji je donio
prvostupanjsku odluku.
(3) Ako je revizija izjavljena nenadlenom sudu ili ako je prvostupanjski sud imao sjedite izvan
Republike Hrvatske, primijenit e se odredbe lanka 24. ovoga Zakona.
lanak 570.b (NN 76/09)
(1) O reviziji odluuje vijee upanijskog suda od tri suca na sjednici.
(2) Nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e rjeenjem predsjednik vijea. Protiv toga
rjeenja moe se izjaviti alba u roku od petnaest dana.
(3) Na sjednicu vijea pozivaju se podnositelj revizije, njegov opunomoenik i dravni odvjetnik.
Sjednica se moe odrati premda uredno pozvane osobe ne dou na sjednicu.
lanak 570.c (NN 76/09)
(1) Vijee moe zatraiti da nadlena dravna tijela prikupe i dostave podatke vane za odluku
povodom revizije.
(2) Podnositelj revizije, njegov opunomoenik i dravni odvjetnik mogu na sjednici davati izjave
radi razjanjenja pojedinih pitanja u svezi s revizijom.

lanak 570.d (NN 76/09)

(1) O reviziji vijee odluuje presudom ili rjeenjem.
(2) Nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e vijee rjeenjem ako to nije uinio predsjednik
vijea.
(3) Presudom e vijee odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da je podnesena protiv odluke
kojom je podnositelj osuen za ratni zloin ili drugo kazneno djelo za koje je Republika Hrvatska
duna progoniti po pravilima meunarodnog prava, kazneno djelo ijim je poinjenjem dolo do
gubitka ivota neke osobe, teke tjelesne ozljede ili ako je osuenik za sebe ili drugoga stekao
protupravnu imovinsku korist ili ako se radi o djelu suprotnom javnom poretku Republike
Hrvatske. Sud e odbiti reviziju i ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je ona izjavljena.
(4) Ako utvrdi da je revizija osnovana, vijee e presudom ponititi u cijelosti ili djelomice
pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti.
lanak 570.e (NN 76/09)
(1) Protiv odluke vijea upanijskog suda podnositelj revizije i dravni odvjetnik mogu podnijeti
albu u roku od petnaest dana.
(2) O albi odluuje Vrhovni sud u vijeu od pet sudaca.
(3) Vrhovni sud svojom odlukom moe potvrditi, preinaiti ili ukinuti odluku upanijskog suda o
reviziji.
(4) Ako u lanku 570. do 570.d. ovoga Zakona nije drukije odreeno, na postupak o reviziji i na
postupak o albi protiv odluke upanijskog suda o reviziji primijenit e se odredbe ovoga Zakona
koje se odnose na odluivanje vijea u sjednici povodom albe na presudu.
(5) O trokovima revizijskog postupka sud e odluiti sukladno odredbi lanka 151. ovoga Zakona
lanak 571.
O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv odluke vijea Vrhovnog suda za koji je do 6. listopada
1991. godine bio nadlean Savezni sud bive Jugoslavije, odluuje Vrhovni sud u vijeu od pet
sudaca.

2. Ostale prijelazne i zavrne odredbe

lanak 572.
U skladu s odredbama ovog Zakona, nadleni ministri donijet e u roku od est mjeseci od
njegovog stupanja na snagu, potanje propise o:
1) uvjetima podnoenja elektronike isprave (lanak 79. stavak 5.),
2) tehnikim uvjetima, nainu snimanja i zatiti snimke od brisanja ili oteenja (lanak 87.
stavak 8. i lanak 533. stavak 6.),
3) izvrenju mjera opreza (lanak 100. stavak 5.),
4) o prijamu i postupanju s uhienikom i pritvorenikom u pritvorskoj policijskoj jedinici (lanak
109. stavak 5. i lanak 113. stavak 3.),
5) o evidenciji i izvravanju istranog zatvora u domu (lanak 121. stavak 3.),
6) o zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici
koji izvravaju istrani zatvor (lanak 135. stavak 5.),
7) sredinjoj evidenciji zatvorenika (lanak 136. stavak 5.),
8) kunom redu u zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor (lanak 143.),
9) oevidniku zatvorenika u istranom zatvoru (lanak 144. stavak 4.),
10) trokovima kaznenog postupka (lanak 152.),
11) dostavi (lanak 169. stavak 4.),
12) kaznenoj evidenciji i evidenciji odgojnih mjera (lanak 185. stavak 2.i 3.),
13) automatskim zbirkama osobnih podataka (lanak 186. stavak 4.),
14) nabavi i odravanju tehnikih ureeja za audio-video konferencije (lanak 194. stavak 3.),
15) upisnicima iz lanka 205. stavka 5. i lanka 206. stavka 10. ovog Zakona,
16) ustrojavanju i nainu voenja zbirki s automatskom obradom podataka (lanak 211. stavak 3.
i 4.),
17) uvanju materijalnih dokaza (lanak 269. stavak 3.),
18) nainu uzimanja, nadzoru i uvanju uzoraka biolokog materijala (lanak 327. stavak 7.),
19) nainu izvrenja posebnih dokaznih radnji iz lanka 337. stavka 7. ovog Zakona,
20) evidenciji potvrenih optunica (lanak 354. stavak 4.).
(2) U roku iz stavka 1. ovog lanka Hrvatska odvjetnika komora e propisati oblik i sadraj
poziva iz lanka 67. stavka 3. ovog Zakona.
lanak 573. (NN 76/09)
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o kaznenom postupku (Narodne
novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.) osim:
odredaba lanaka 1. do 206., od 208. do 400. i od 414. do 505. toga Zakona, koje prestaju
vaiti 31. kolovoza 2011.,
odredaba lanaka 1. do 206., od 208. do 400. i od 414. do 505. toga Zakona koje u
predmetima pokrenutima za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, br. 88/01., 12/02., 33/05., 48/05. i 76/07.)
prestaju vaiti 30. lipnja 2009.,
odredaba lanaka 16. do 22. te Glava XXIX. i XXX. toga Zakona, koje e se primjenjivati do
donoenja posebnog zakona.
lanak 574.
(1) Kazneni postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se po odredbama
Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02.,
143/02. i 115/06.).
(2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena kakva odluka protiv koje je po
odredbama zakona po kojem je postupak voen doputen pravni lijek ili jo tee rok za
podnoenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen, ali o njemu jo nije odlueno, u tom
postupku primijenit e se odredbe zakona po kojem je donesena odluka, osim ako ovim Zakonom
nije drukije propisano.
(3) Odredbe lanka 497. 508. ovog Zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i u
postupcima povodom zahtjeva za obnovu kaznenog postupka podnesenima po odredbama
Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02.,
143/02. i 115/06.).
lanak 575.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2009. osim:
lanaka 1. 230., 232. 496. i 509. 569. koji stupaju na snagu 1. srpnja 2009. u
predmetima za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, br. 82/01., 12/02., 33/05., 48/05. ispravak).
lanaka 1. 230., 232. 496. i 509. 569. koji stupaju na snagu 1. rujna 2011.
Klasa: 740-02/08-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2008.
HRVATSKI SABOR

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 80/11

lanak 48.
Odredbe lanka 49., lanka 55. stavka 6., lanka 65. stavka 3., lanka 70. stavka 1., lanka 98.
stavka 3., lanka 285. stavka 1. toke 1., lanka 389. stavka 2., lanka 464. stavka 2., lanka
552. stavka 1. i lanka 555. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br.
152/08. i 76/09.) se primjenjuju na lanove svih zajednica iz lanka 18. ovog Zakona kojim se
mijenja lanak 202. stavak 33.
lanak 49.
Ovlauje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora izraditi proieni tekst Zakona o
kaznenom postupku.
 lanak 50.
1. rujna 2011. prestaju vaiti odredbe lanka 16. 22. Zakona o kaznenom postupku (Narodne
novine br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.).

lanak 51. (NN 152/14)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim:
lanka 1. ovog Zakona koji stupa na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Europsku
uniju,
lanka 2. i lanka 19.a 19.d i lanka 19.f iz lanka 3. ovog Zakona, koji stupaju na snagu 1.
rujna 2011.,
lanka 19.e iz lanka 3. ovog Zakona koji stupa na snagu 1. sijenja 2020.

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 143/12

lanak 118.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2013.

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 145/13

lanak 257.
(1) Sve radnje i mjere koje su provedene ili se provode sukladno Zakonu o kaznenom postupku
(Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12. i 56/13.) do stupanja
na snagu ovog Zakona su valjane u skladu s tokom IV. izreke Odluke Ustavnog suda Republike
Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2010 i U-
I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. (Narodne novine, br. 91/12.).
(2) Ako je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona bio u tijeku kakav rok, taj rok e se raunati
prema odredbama ovog Zakona, osim ako je dosadanji rok bio dulji ili je prijelaznim i zavrnim
odredbama ovog Zakona drukije propisano.
(3) Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona povodom albe ili izvanrednog pravnog lijeka
postupak treba ponoviti, novi postupak provest e se po odredbama ovog Zakona.
(4) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena kakva odluka protiv koje je po
odredbama zakona po kojem je postupak voen doputen pravni lijek ili jo tee rok za
podnoenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen, ali o njemu jo nije odlueno, u tom
postupku primijenit e se odredbe zakona po kojem je donesena odluka, osim ako ovim Zakonom
nije drukije propisano.
(5) Provoenje dokaznih radnji te istrage i kazneni postupak koji su zapoeli prije stupanja na
snagu ovog Zakona nastavit e se po odredbama ovog Zakona, osim ako je prijelaznim i zavrnim
odredbama ovog Zakona drukije propisano.
(6) U kaznenom postupku za kaznena djela iz lanka 19.c toke 1. podtoke d) Zakona o
kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12. i
56/13.), postupak e se dovriti pred sudom koji je bio nadlean u trenutku podizanja optube.
lanak 258.
(1) Protiv pravomone presude koja je donesena na temelju odredbi Zakona o kaznenom
postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12. i 56/13.), a
koja se iskljuivo ili u odluujuem dijelu temelji na odredbama tog Zakona koje je Ustavni sud
Republike Hrvatske ukinuo svojom Odlukom, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009,
U-I-18153/2009, U-I-5813/2010 i U-I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. (Narodne novine, br.
91/12.) moe se, u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od
primitka pravomone presude, podnijeti zahtjev za obnovu postupka sukladno odredbi lanka
497. Zakona o kaznenom postupku.
(2) Ako su nastupile posljedice pravomone presude iz stavka 1. ovog lanka, stranka moe u
roku od est mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona podnijeti zahtjev nadlenom kaznenom
sudu da se te posljedice otklone naknadom tete.
lanak 259.
Nadleni ministri su duni donijeti pravilnike iz lanaka 78., 105., 152. i 154. ovog Zakona u roku
od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lanak 260.
Mjere i radnje iz lanka 75., lanka 76., lanka 218.a, lanka 245., lanka 263., lanka 286.,
lanka 326., lanka 334. i lanka 339. ovog Zakona, mogu se odrediti i za kaznena djela
propisana Osnovnim krivinim zakonom Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 31/93.,
39/93., 108/95., 16/96. i 28/96.), Krivinim zakonom Republike Hrvatske (Narodne novine, br.
32/93., 38/93., 16/96. i 28/96.), Zakonom o kaznenim djelima podrivake i teroristike djelatnosti
protiv dravnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (Narodne novine, br.
74/92.) te Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 110/97., 27/98. ispravak, 50/00.,
129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), ako se
injenino stanje moe podvesti pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz Kaznenog zakona koje
je navedeno u tim lancima.
lanak 261.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 15. prosinca 2013., osim
odredbi iz lanka 151., 250., 251, 253., 254., 255. i 256. ovog Zakona u dijelu koji se odnosi na
psihijatrijsko lijeenje na slobodi, a koje stupaju na snagu danom stupanja na snagu posebnog
zakona kojim e se urediti zatita osoba s duevnim smetnjama.
Klasa: 022-03/13-01/227

Zagreb, 29. studenoga 2013.