Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA

Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219 206

INFO- 75 UDK: 654.0:681.3:316.3
Primljeno/Received: 2014-04-15 Authors Review/Pregledni rad

POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FE-

NOMENA

Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac

Hrvatsko komunikoloko drutvo, Zagreb, Hrvatska

Saetak
U radu se opisuju drutvene mree koje su po svemu sudei postale globalni komunikacijski
fenomen, poevi od skromnih poetaka sa SixDegrees.com mreom, pa sve do Friendster,
MySpace, Facebook, Twitter, kao i svih onih koji su se izmeu navedenih pojavljivale i nesta-
jale sa globalnog komunikacijskog prostora i komunikacijske scene. No, po svemu sudei
drutvene mree su danas najpopularnije web stranice, a s njima se danas koriste stotine
milijuna ljudi. Tako su, u Republici Hrvatskoj danas najzastupljenije strane mree poput
Facebooka i Twittera, dok se manje koriste one domae poput iskrice i tulumarke, iako
populisti predviaju sve bri razvoj domaih drutvenih mrea, no strunjaci misle da one
nikada nee doivjeti sudbinu Facebook-a ili Twittera, jer je naa obrazovna i informatiki
opismenjeni dio puanstva (obuhvaa vei dio mlae populacije) generacijski pripadaju tom
komunikacijskom miljeu/prostoru, a previe je internacionaliziran, a i dobro poznaje engles-
ki jezik a i uvrijeenog je miljenja da pristupajui tim i takvim mreama ine dobar kulturo-
loki i civilizacijski pomak.
Prema provedenim istraivanjima za potrebe ovog rada, veina korisnika slui se drutve-
nim mreama zbog jednostavnog drutvenog kontakta, grupiranjem po interesnim temama,
dijeljenjem fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima iste predstavljaju odlian
poslovni i marketinki potez. Drutvene mree, takoer imaju svoju ulogu i u marketingu, a
slue i za web promociju, te razna oglaavanja koja se smatraju drutveno odgovornim i
izrazito ekolokim jer se ne troi niti papir, a nema niti otpada kojim zagauje okolinu. One
su zasnovane na internetskim i pokretnim tehnologijama za koje se svakodnevno razvijaju
nove aplikacije i dodaci vezani za igru, ugodu i zabavu.

Kljune rijei: drutvena mrea, Internet, informacijske tehnologije, komunikacijski prostor

1. Uvod tveno bie koje ima potrebu rada u drutvenim

Drutvene mree postale su globalni komuni-
kacijski fenomen, poevi od skromnih poe-
taka sa SixDegrees.com drutvenom mreom ,
pa sve do Friendster, MySpace, Facebook,
Twitter i svih onih koji su se izmeu navede-
nih pojavljivale i nestajale sa globalne komuni-
kacijske scene i drutvenog prostora. Iako sa
tolikom izloenosti, jo uvijek dolazi do zabu-
ne u smislu koje se mree mogu smatrati dru-
tvenim u moru Web stranica koje su danas
preplavile Internet globalnu komunikacijsku
mreu. No, ono to se zasigurno moe konsta-
tirati je da drutvene mree, egzistiraju ve
dugi niz godina na Internet komunikacijskom
prostoru i da okupljaju ogroman broj ljudi u
komunikaciji na odreenim interesnim tema-
ma. Zapravo, ovjek odnosno osoba je dru-
grupama u on-line nainu rada uz prikladan
softver i komunikacijski medij. Radom u grupi
ljudi dobivaju samopouzdanje, staloenost i
sigurnost u svakodnevnom radu i djelovanju.
Definiramo li drutvene mree, kao skupine
od tri ili vie osoba, onda zasigurno one su
nastale puno prije pojave samog weba. Nas-
tankom weba tehnologija drutvene mree su
doivjela totalni preokret tj. renesansu u svo-
jem razvoju. Web se koristi kao izvor informa-
cija, mjesto na kojem moete pristupiti bilo
kojim podacima gdje god se oni nalazili, a u
zadnje vrijeme najzastupljenije na webu su
drutvene mree, a semantiki prikaz njihovih
korisnika ilustrira slijedei prikaz (Slika 1).

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
207 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
Slika 1. Semantika mrea korisnika drutve-
nih mrea
Drutvene mree su najpopularniji globalni
komunikacijski fenomen jer je ovjek drutve-
no bie i jer ga drutvena komunikacija zanima
i privlai. Na drutvene mree dolazimo kako
bi se zbliili, povezali i sprijateljili s novim
ljudima, kako bi podijelili odnosno primili ili
razmijenili razne informacije, jednostavno
kako bi komunicirali s ljudima na svaki mogu-
i nain (od chattanja/avrljanja do razmjene
slika i sl.) /1/. Glavno obiljeje svih drutvenih
mrea su univerzalna komunikacijska sredstva
i tehnike, kao i zajedniki interes koji dri gru-
pe ljudi zajedno i samim time daje popularnost
svim drutvenim mreama dananjice, to je
prikazano slikom br.2.
Izvor: http://dstevenwhite.com/2013/02/09/social-media-
growth-2006-to-2012/
Slika 2. Komunikacijska sredstva i tehnike
Odnos poslodavaca prema drutvenim mre-
ama su raznoliki, a varira od onih poslodava-
ca koji sasvim zabranjuju koritenje drutvenih
mrea tijekom radnog vremena, do onih koji ih
sasvim doputaju. Kroz sve to proteu se, kao i
uvijek, brojne prednosti i mane vezane uz ko-
ritenje i funkcioniranje drutvenih mrea.
Kompanije koje promiljeno i paljivo kreiraju
svoju strategiju pristupa drutvenim mreama
ostvaruju prednosti u odnosu na ostale, a po-
gotovo na one koji imaju negativan stav. Vei-
ISSN 1333-6371
na korisnika slui se drutvenim mreama
zbog jednostavnog drutvenog kontakta, gru-
piranja po interesima, dijeljenja fotografija te
masovnog komuniciranja dok nekima preds-
tavlja odlian poslovni potez /2/. Drutvene
mree imaju svoju ulogu u marketingu te slue
za web promociju i oglaavanje koje se smatra
drutveno odgovornim i izrazito ekolokim jer
se ne troi papir i otpadom ne zagauje priro-
da. Zasnovane su na internetskim i pokretnim
tehnologijama te se za njih svakodnevno razvi-
jaju nove aplikacije i dodatke za zabavu i ra-
zonodu. U svijetu postoje brojne drutvene
mree, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoz-
natije su Facebook i Twitter, koje su usput kaza-
no osvojile i drutveni komunikacijski prostor i
Republike Hrvatsku. Jedna od najuzbudljivijih
drutvenih mrea u zadnjih nekoliko godina,
kako na globalnom tj. svjetskom ,tako i na
nacionalnom tj. hrvatskom komunikacijskom
prostoru je Twitter. Drutvena mrea Twitter je
brza, pristupana bilo preko raunala spojenog
na internet oianom komunikacijom ili preko
beinog komunikacijskog spektra koji je u
posljednje vrijeme opremljen i stick beinim
ureajem za komunikaciju. Facebook je inter-
netska drutvena mrea koju je 2004. godine
osnovao Mark Zuckerberg, u svojim poecima
je bio namijenjen samo studentima sveuilita
na Harvardu koji su tim putem mogli meu-
sobno komunicirati i razmjenjivati informacije,
ali se ubrzo proirio u mreu globalnog tipa sa
velikim brojem sudionika.
Friendster je drutvena mrea osnovana od
strane biveg zaposlenika Netscape-a Jonatha-
na Abramsa 2002. godine, a Web stranica di-
zajnirana je tako da korisnici stvaraju profile
koji ukljuuju osobne informacije i mogunosti
povezivanja sa prijateljima s kojima nije tako
jednostavno stupiti u kontakt.
Ubrzo nakon Friendstera pojavljuje se nova
drutvena mrea nazvana MySpace, koja je
zamiljena drugaije od Friendstera sa ciljem
pretvaranja drutveno mrenog komunikacij-
skog fenomena u multimedijski /3/. Vremenski
slijed pokretanja nekih drutvenih stranica
zorno je prikazan slikom 3.
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219 208

Slika 3. Vremenski slijed pokretanja nekih drutvenih stranica

2. Istraivaki pristup
U svijetu postoje brojne drutvene
mree poput Facebook i Twitter, Linkedin,
Pinrest, Instagram (Slika 2), ovisno od zemlje
do zemlje, ali najpoznatije i danas, najpopular-
nije drutvena mree u svijetu, pa tako i u Re-
publici Hrvatskoj su svakako: Facebook i
Twitter. No, meu prvim drutvenim mrea-
ma koje su se pojavile u drutvenom komuni-
kacijskom prostoru su SixDegrees.com, Asia-
nAvenue, BlackPlanet, i LiveJournal, Fri-
endster, Ryze.com, MiGente, Facebook,
MySpace, Twitter, Linkedln, Ning, Tagged,
Classmates, Hi5, MyYearbook i Meetup dru-
tvena mrea, a mnoge su doivjele su svoj
impozantni razvitak to ilustrira prikaz na Slici
4.
www.socialnomics.net/2011/06/07/10 wow social media
statistics/
www.macword.com/article/145719/2010/01/facebook_jobs.
html
Slika 4. Porast Web sajtova na popularnim
drutvenim mreama za razdoblje
2004-2011.
Drutvenu mreu, u principu moemo defini-
rati kao uslugu zasnovanu na Webu koja doz-
voljava pojedincu da napravi (polu)javni profil
i u okviru ogranienog sustava, artikulira listu
drugih korisnika s kojima dijeli povezanost te
vidi i usporedi svoju listu kontakata s onima
koje su napravili drugi korisnici unutar susta-
va /4/. Na drutvenim mreama broj korisnika
moe se promatrati prema starosnim skupi-
nama (Slika 5).

1000
Faceboo
500 k
0 MySpac
2004
2006
2008
2010

Izvori: www.simplyzest.com/social-media7decade-social-
media/

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
209 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219

Slika 5. Postotni broj korisnika drutvenih na No, ukupni broj razliitih korisnika
internetu po starosnim skupinama popularnih drutvenih mrea iskazan u pos-
za razdoblje 2005-2013 totku i ukupnom broju, kao i po pojedinim
zemljama prikazan je u Tablici 1 i na Slici 6.

Tablica 1. Postotak korisnika drutvenih mrea

Postotak broja korisnika drutvenih mrea Postotak(%)
Da li ikada koristite / imate profil na :... (anketa je provedena poetkom 2012)
Bilo koja drutvena mrea 58 %
Facebook 56 %
LinkedIn 14 %
Twitter 11 %
Google+ 9%
Statistika drutvenih mrea Data
Ukupan broj Facebook korisnika u svijetu 1.4 mijarde
Ukupan postotak korisnika od18-24 godine starosti 98%
Ukupan postotak populacije koji koriste Facebook 11%
Ukupan broj jedinstvenih YouTube korisnika mjeseno 700 milijardi
Prosjeno vrijeme provedeno na Facebooku mjeseno 15 sati i 33 minute
Ukupan broj ljudi koji imaju pristup Facebook telefonom 250 milijuna
Ukupno minuta provedenih na Facebooku svaki mjesec 2.5 milijuna
Ukupno sadraja dijeljenog na Facebooku svaki mjesec 70 milijardi
Ukupan broj pojedinanih YouTube korisnika mjeseno 490 milijuna
Ukupan broj YouTube pregleda stranica mjeseno 92 milijarde
Ukupno sati provedenih na YouTubeu mjeseno 2.9 milijardi
Ukupan broj lanaka domaih Wikipedia 17 milijun
Prosjeno slika stavljenih na Flickr po minuti 3 000
Ukupan broj slika koje se nalaze na Flickru 5 milijardi
Prosjena koliina tweetova po danu 190 milijuna
Posto tinejdera koji se prijavljuju na Facebook preko 10 puta dnevno 22%
Posto korisnika Facebooka mlaih od 10 25%
Posto tinejdera koji dre drutvene mree kao nesigurne 59%
Posto Amerikanaca koji nisu sigurni u sposobnost koritenja postavki privatnosti 24%
Zemlje koje najvie pokazuju zanimanje za drutvene mree Prosjeno sati mjeseno
Izrael 11.1
Argentina 10.7
Rusija 10.4
Turska 10.2
ile 9.8
Filipini 8.7
Kolumbija 8.5
Peru 8.3
Venezuela 7.9
Kanada 7.7
SAD 7.6

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219 210

Izvori: www.simplyzest.com/social-media7decade-social-media/
www.socialnomics.net/2011/06/07/10 wow social media statistics/
www.macword.com/article/145719/2010/01/facebook_jobs.html
Slika 6. Raspodjela koritenja drutvenih mrea u svijetu

Takoer je postotak penetracije korisnika drutvenih mrea u ukupnom broju Internet koris-
nika u 2013. pokazuje izraziti porast istih ovisno o vrsti mree to ilustrira slika 7.

Izvor: http://www.jeffbullas.com/2013/07/04/5-insights-into-the-latest-social-media-facts-figures-and-statistics/

Slika 7. Postotak penetracije korisnika pojedinih drutvenih mrea u ukupnom broju Internet korisni-
ka za 2013. godinu

2.1. SixDegrees.com drutvena mrea pod nazivom SixDegrees.com. Naime, profili

Iako se od nastanka Weba pojavilo
mnogo stranica koje su na razne naine pove-
zivale korisnike, vodei se gore navedenom
definicijom, prva koju moemo nazvati dru-
tvenom web-stranicom nastala je 1997. godine
korisnika su ve postojali na mnogim strani-
cama, a liste prijatelja na uslugama trenutnog
poruivanja AIM-u i ICQ-u, dok je web-
stranica Classmates.com pruala mogunost
povezivanja starih kolskih kolega, ali nije
imala profile i vidljivu listu prijatelja. Meu-

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
211 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
tim, SixDegrees je bio prvi koji je kombinirao
sve te znaajke. Ideja za stranicu nastala je na
poznatoj teoriji koja tvrdi da je svaki ovjek
udaljen od drugoga za par koraka, tj. da je bilo
koja dva ovjeka mogue komunikacijski po-
vezati u par koraka ili manje. Stranica je 2000.
godine prestala s radom jer se nije pokazala
kao odriva, a njen utemeljitelj vjeruje da je
jednostavno bila ispred svog vremena i nije
naila na interes javnosti, jer tada nije bilo do-
voljno korisnika u on-line nainu rada na mre-
i.
2.2. AsianAvenue, BlackPlanet, MiGente dru-
tvene mree
Slika 8. Poetna stranica LiveJournal.com
2.3. Ryze.com drutvena mrea
Sljedei val razvoja drutvenih mrea
zapoeo je 2001. godine objavljivanjem stranice
Ryze.com, koja je sluila kao pomo ljudima u
proirenju i boljem povezivanju njihovih pos-
lovnih mrea. Osniva Adrian Scott stranicu je
prvo predstavio svojim prijateljima, prven-
stveno lanovima poslovne i tehnoloke zajed-
nice u San Franciscu, od kojih su mnogi kasnije
postali osnivai i ulagai u budue drutvene
mree. Tako su korisnici drutvenih web-
stranica kao to su Ryze.com, Tribe.net, LinkedIn
i Friendster usko povezani i osobno i poslovno.
ISSN 1333-6371
U razdoblju od 1997. do 2001. godine
nastalo je nekoliko drutvenih web-stranica,
koje su nudile razne kombinacije profila i jav-
nih lista prijatelja. AsianAvenue, BlackPlanet i
MiGente su drutvene mree koje su bile
usmjerene na odreenu etniku skupinu ljudi,
a omoguavale su svojim korisnicima stvaranje
osobnih, poslovnih, ili pak profila za upozna-
vanje osoba. Kod dodavanja prijatelja nije bilo
potrebe za njihovom potvrdom prijateljstva.
Takve jednosmjerne poveznice meu korisni-
cima pruao je i LiveJournal (Slika 8), koji je
nastao 1997. godine Korisnici su oznaili odre-
enu osobu kao prijatelja kako bi nakon toga
mogli pratiti njegove aktivnosti (npr. pisanje
bloga ili dnevnika).
2.4. Friendster drutvena mrea
Friendster (Slika 9) je pokrenut 2002.
godine, a dizajniran je kao konkurent drutve-
noj stranici Match.com, koja je sluila za prona-
laenje ljubavnog partnera. Suprotno od veine
takvih stranica, Friendster se temeljio na ideji
da su prijatelji prijatelja bolji potencijalni lju-
bavni partneri od potpunih stranaca (to je
prilino slino ideji stranice SixDegrees.com
stupnjevi udaljenosti izmeu ljudi). U poetku
je Friendster privukao tri skupine ljudi blo-
gere, sudionike festivala Burning man i ho-
moseksualce te narastao do populacije od 300
tisua korisnika, samo prenoenjem informaci-
je usmenim putem, bez slubenog reklamira-
nja. Nakon samo godine dana rada, Friendster
je skupio preko 3 milijuna registriranih koris-
nika i mnogo zainteresiranih investitora. No,
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
uz tako nagli rast i razvoj, pojavile su se teh-
nike i drutvene potekoe.
Naime, posluitelji i baze podataka su
teko podnosili nagli rast broja korisnika, to je
korisnike prilino uzrujavalo. S drutvene
strane, morali su u isto vrijeme na listi prijate-
Slika 9. Friendster drutvena mrea
Jedna od znaajki Friendstera bila je
ogranienje mogunosti gledanja profila koris-
nika koji su udaljeni vie od etiri stupnja, to
je mnoge potaknulo na dodavanje puno ljudi
koje ne poznaju, kao i opcija najpopularniji
prijatelj zbog koje su korisnici htjeli imati to
vie prijatelja. U tome su najvie uspjeha, da-
kako, imali slavni, pa su mnogi poeli izrai-
vati lane profile, pod imenima poznatih osoba
ili izmiljenih likova. Friendster je odluio
poduzeti akciju brisanja svih lanih profila, to
je pokazalo nepovjerenje izmeu tvrtke i kori-
snika. Sve to je vodilo prema propasti Fri-
endstera korisnici nisu bili zadovoljni i pola-
gano su prelazili na druge drutvene mree
koje su bile aktualne u to vrijeme.
3. Facebook drutvena mrea
Koncept Facebooka je da se putem Interneta
poveu ljudi koji se ve poznaju u stvarnom
ivotu. On omoguuje korisnicima povezivanje
i socijalizaciju s prijateljima ili rodbinom te s
ljudima koji su im bliski. Da bi se korisnik
registrirao, treba imati valjanu e-mail adresu.
Nakon registracije moe ureivati svoj profil i
ISSN 1333-6371
212
lja imati i svoje efove i kolege s posla, zajedno
s najbliim virtualnim suradnicima, to je bilo
teko koordinirati. Povrh svega, Friendster je
poeo i ograniavati aktivnosti svojih korisni-
ka.
prikljuiti se regionalnoj mrei gdje upoznaje
ljude iz svoje okoline. Korisnik koji vie ne eli
biti lan, svoj profil moe obrisati naredbom te
on bude uklonjen za 14 dana. Glavna
posebnost Facebooka su brojne aplikacije
mogue je imati virtualne kune ljubimce,
primati virtualne darove i estitke, rjeavati
kvizove te igrati videoigre. Facebook nudi
mogunost kontrole privatnosti pa korisnik
prema vlastitim eljama moe sakriti svoj
profil i fotografije te se zatititi od nepoznatih
posjetitelja. Ova web usluga je potpuno
besplatna za sve korisnike, a prihode ostvaruje
od sponzora i oglaavanja putem reklama koje
se pojavljuju uz svaki profil. Profili s pravim
imenom i prezimenom te autentine
informacije o pojedinim korisnicima razlozi su
planetarne popularnosti Facebooka. Danas ova
web stranica ima vie od 500 milijuna aktivnih
korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije
mjesto za objavljivanja fotografija, s vie od 14
milijuna novih dodanih fotografija dnevno.
Facebook je uvjerljivo najposjeenija mrea to
je zato ini i najboljom, to je prikazano na Slici
10.
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
213 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219

Izvor: http://www.businessinsider.com/a-global-social-media-census-2013-10
Slika 10. Broj mjesenih aktivnosti korisnika na drutvenim mreama

3.1. Facebook drutvena mrea u Hrvatskoj izrazit porast u posljednjih est mjeseci (Slika
11).
Facebook u Hrvatskoj broji 1 377 120
korisnika, odnosno 30.69% populacije, to je

Izvor: http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/croatia
Slika 11. Rast broja korisnika Facebooka u Hrvatskoj kroz posljednjih est mjeseci.

Facebook ima znatno vei broj od kori-
snika ostalih drutvenih mrea, a broj punolje-
tnih korisnika preao je 900 000. Statistiki
podaci pokazuju da Facebook u Hrvatskoj
koristi otprilike jednak postotak mukaraca i
ena (Slika 12) izmeu 18 i 35 godina. Ipak,
hrvatski korisnici Facebooka su gotovo naj-
mlai na svijetu - nii prosjek godina imaju
samo oni iz Indonezije.
Najvei broj korisnika ovu drutvenu
mreu koristi za zabavu, a manji broj za posao.

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
Izvor: http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/croatia
Slika 12. Grafikon spolne raspodijeljenosti korisnika
4. Twitter drutvena mrea
Twitter je najpopularnija pokretna
drutvena mrea, a s vie od 190 milijuna kori-
snika, druga je najvea drutvena mrea na
svijetu. Od svojih poetaka inzistira na kori-
tenju SMS-a te pokretnog Interneta, Twitter se
razvio u sveprisutnu drutvenu mreu. Osni-
vai Twittera Jack Dorsey, Ewan Williams i Biz
Stone radili su u Odeu, tvrtki koja je eljela
iskoristiti tada sve popularniji trend podcastin-
ga, odnosno audio i video emisija na Internetu.
Jack Dorsey smislio je koncept servisa kojim
ste putem SMS-a mogli javiti manjim skupi-
nama svojih prijatelja ili poznanika ime se
bavite u odreenom trenutku. Dorsey je svom
timu naveo jednostavan primjer: ukoliko je bio
u dobrom klubu, putem servisa mogao bi javiti
svojim prijateljima gdje je. Tako je 15. srpnja
2006. godine pokrenut Twitter. Izvorni naziv
twitter inspiriran je tadanjim online servi-
som za pohranu slika i video sadraja Flicker
i injenicom da se ameriki SMS-kd sastojao
od 5 znakova. Projekt se razvijao mjesecima u
potpunoj tajnosti zbog konkurenata poput sad
ve zatvorene drutvene mree Dodgeball, iji je
osniva stvorio i lokacijsku drutvenu mreu
Foursquare. Twitter je najlake zamisliti kao
SMS oglasnu plou: korisnik napie kratku
tekstualnu poruku do 140 znakova i to zatim
moe vidjeti cijeli svijet. U poetku, ogranie-
nja znakova nije bilo, no to se promijenilo zbog
niza bugova te sve veeg rauna za obavijesti
koje je Twitter slao SMS-om za sve korisnike
koje ste pratili. Ogranienje od 140 znakova
dopustilo im je ukljuivanje cijele poruke u
SMS uz korisniko ime. /5/ Prvi privatni profili
ISSN 1333-6371
214
mukarci
ene
stvoreni su nakon to su obitelj i prijatelji osni-
vaa, koji su do tada kotistili Twittr, spomenuli
kako im je udno da ih prate ljudi koje ne
poznaju. Twitter je postao javno dostupan na
roendan Ewana Williamsa, 31. oujka 2006.
godine, a pokrenuta je i tvrtka Obvious Corp
posveena iskljuivo novom projektu, odnosno
Twitteru.
Nakon to su korisnici poeli koristiti znak
at odnosno @ za obraanje jedni drugima,
Twitterov tim je spomenutu mogunost i slu-
beno prihvatio. Korisnici su poeli koristiti
poveznice u svojim porukama pa su nastali
servisi za skraivanje poveznica. Situacija se
ponovila s fotografijama i servisom Twitpic.
Drutvene mree omoguavaju korisnicima
brzu reakciju i komunikaciju koja donosi in-
formacije bitne za aspekte marketinga i poslo-
vanja pa se Twitter poeo upotrebljavati i u
poslovne svrhe jer je slovio kao najbra dru-
tvena mrea na svijetu, idealna za pruanje i
traenje podrke, te prodaje.
4.1. Twitter drutvena mrea u Hrvatskoj
U poetku su Twitter prihvatili samo
ameriki korisnici, no kako se dobar glas brzo
iri, proirio se i na Europu pa tako ova dru-
tvena mrea veinu hrvatskih korisnika dobiva
2008. i 2009. godine. Twitter, na alost, ne daje
podatke o broju korisnika po dravama, jer je
polje za unos lokacije slobodno. U njega moe-
te upisati Hrvatska, Croatia, Zagreb ili neto
tree. Nema jedinstvenih kategorija, tako da je
nemogue znati koliko ima tviteraa u Hr-
vatskoj ili bilo kojoj drugoj susjednoj zemlji.
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
215 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
Ankete provedene na web stranicama
pokazuju da Twitter u Hrvatskoj koriste prete-
no osobe u dobi od 17 do 26 godina (Slika 13).
One su veinom fakultetski obrazovane i slue
se drutvenom mreom zbog posla i zabave.
Izvor: http://www.netokracija.com/twitter-hrvatska-srbija-
4006
Slika 13. Prikaz korisnika u Hrvatskoj po nji-
hovoj dobi
Pristup Twitteru najei je s pokretnog ili
pametnog telefona (eng. smartphone). Uzima-
jui u obzir broj ljudi koji prate medije te popu-
larne tviterae, moemo pretpostaviti kako u
Hrvatskoj ima izmeu pedeset ezdeset tisua
korisnika Twittera. Na Twitteru se mogu nai
pravi opinion makeri, od vodeih hrvatskih
novinara i blogera, do saborskih zastupnika i
direktora zanimljivih tvrtki. Twitter im dopu-
ta da prate druge korisnike i brendove, olaka-
vajui vam komunikaciju s njima (Slika 14).
Tako je 1. srpnja 2009. godine ostavka hrvats-
kog premijera Ive Sanadera bila prvi hrvatski
tviteraki breaking news, a od sijenja 2010.
godine poinje se tvitati i iz Hrvatskog sabo-
ra.
Za koritenje Twitera najee se
koristi:
1% 5% ostalo
37% 22%
mobilni telefon
35%
smartfon
laptop
Izvor: http://www.netokracija.com/twitter-hrvatska-srbija-
4006
Slika 14. Mediji za pristup Twiteru
5. MySpace drutvena mrea
Daleko od Silicijske doline, u kojoj su
nastale sve drutvene mree prije ove, 2003.
ISSN 1333-6371
godine u Santa Monici u Kaliforniji, lansiran je
MySpace. Nastao je kao rival stranicama poput
Friendstera, Xange i AsianAvenue, a njegovim
autorima cilj je bio privui korisnike koji su
otili s Friendstera. Prvi koji su masovno poeli
kreirati profile, te tako potaknuli i druge na
prelazak s Friendstera na MySpace, bili su
indie-rock bendovi iz Los Angelesa i okolice,
koje je Friendster izbacio jer se nisu pridravali
propisa o profilima. Iako mu bendovi nisu bila
ciljna grupa, MySpace im je pruio dobrodoli-
cu. Oni nisu bili jedini imbenik rasta
MySpacea, ali povezanost izmeu bendova i
njihovih oboavatelja privukla je mnoge bive
korisnike Friendstera. Takva povezanost pru-
ala je uzajamnu korist bendovi su htjeli
mogunost kontaktiranja oboavatelja, a obo-
avatelji su eljeli pozornost svojih najdraih
bendova. Osam mjeseci nakon lansiranja,
MySpace je doivio efekt mree, eksponenci-
jalni rast dodavanja prijatelja. Ono to
MySpace ini privlanim i razliitim od ostalih
drutvenih web-stranica koje su se pojavile u
to vrijeme, je to to je on otvorena stranica, to
znai da korisnicima prua mogunost kontro-
liranja svoje stranice i postavljanja gotovo bilo
kojeg sadraja na njih. Sam naziv MySpace u
doslovnom prijevodu znai moj prostor
korisnik registracijom dobiva svoj prostor s
kojim moe raditi to god eli. Korisnici su
dobili mogunost mijenjanja HTML (HyperText
Markup Language) koda svog profila te su tako
mogli kreirati njegov jedinstveni izgled. Iako je
to bila velika prednost u odnosu na druge
drutvene mree, takoer je dovelo do toga da
su stvorene i vrlo neukusne stranice, koje su
bile teke i naporne za pregledavanje. No, bez
obzira na to, MySpace se nastavio razvijati, pa
je tako u razdoblju od 2005. do 2006. godine
broj profila narastao s dva na osamdeset mili-
juna. Pridruio mu se velik broj tinejdera, od
kojih mnogi nisu bili na Friendsteru, nego su
se htjeli povezati sa svojim omiljenim bendo-
vima, ili su za MySpace uli od starijih lanova
obitelji. Tinejderi su tako poticali i prijatelje
na kreiranje profila, a MySpace ih nije odbio,
ve prilagodio svoja pravila kako bi mogao
prihvatiti i maloljetne korisnike. U srpnju 2005.
godine News Corporation je kupio MySpace
za 580 milijuna dolara i tako privukao veliku
pozornost medija. Nakon toga, pojavljuju se
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
sigurnosni problemi niz afera vezanih uz
pedofiliju na MySpaceu podigao je paniku
meu korisnicima (i roditeljima maloljetnih
korisnika), to je zahtijevalo poduzimanje
pravnih akcija radi suzbijanja zlouporaba.
6. Drutvene mree u Republici Hrvatskoj
Pojam drutvenih mrea u Republici
Hrvatskoj esto se poistovjeuje s pojmom
Facebook, koji je samo jedna od drutvenih
mrea. Facebook je druga najposjeenija strani-
ca u Hrvatskoj, nakon Googlea. /6/ Mnogi nai
korisnici na Facebooku navikli su se na Face-
book do te mjere da se govori i pie ak i o
Facebook ovisnosti. Osim toga, neki korisnici
Facebooka su ujedno i korisnici nekih drugih
drutvenih mrea, poput: Twittera, Zrikke,
Trosjeda, kao i drugih, ali je njihov broj daleko
manji. Po posjeenosti, Twitter se trenutno
nalazi na 50-om mjestu, no unato tome, snaga
Twittera sve vie raste iz vie razloga, a os-
novni je da je Twitter najbri izvor informacija.
Tako, kad je premjer dao ostavku, kod potresa
u Dalmaciji, smrti Michaela Jacksona, sve su
informacije bile mnogo prije dostupne i objav-
ljene na Twitteru nego li u konvencionalnim
medijima ili na Facebooku. ak je dolo i do
rasprava na blogovima o tome tko je prije ob-
javio informaciju o ostavci premjera - Twitter je
prvi to objavio, pa je pobjednik u brzini ob-
znanjivanja informacija.
Takoer, u zadnje vrijeme sve su brojnije ras-
prave na Twitteru koje vode hrvatski korisnici.
Rasprave o odreenoj temi se oznaavaju hash
tagovima koji poinju sa znakom #. Nedavno je
top tema bio #sanader koji ipak nije uspio doi
na Trending Topics (lista najpopularnijih tago-
va), a zanimljiva rasprava o hrvatskim mediji-
ma pod tagom #HrMedia je na kratko bila na
Trending Topics listi. Takoer, na tritu ima-
mo i neke druge drutvene mree koje moda
nisu u centru panje, ali su itekako dobre.
Primjer je domaa verzija Twittera - Zrikku
drutvena mrea. Sam koncept moda i nije
inovativan, no iza projekta stoji tim ljudi koji
omoguava da napravite svoj vlastiti Twitter
ili Zrikku. Radi se o projektu Shoutem! koji
omoguava izradu vlastitog microblogging
servisa poput Zrikke. Projekt je uao u izbor za
najbolju europsku web aplikaciju na The Eu-
ISSN 1333-6371
216
ropas 2008 / 2009 i jedan je od boljih, ako ne i
najbolji domai web startup. Budui da su
domae drutvene mree slabije razvijene,
pruaju manje od stranih, pa zato imaju manje
korisnika, a meu poznatijim hrvatskim dru-
tvenim mreama su: iskrica, tulumarka, trosjed i
teen.hr mrea
6.1. Iskrica drutvena mrea
Jedna od prvih domaih drutvenih
mrea je Iskrica (Slika 15). Osnovana je 2002.
godine kao portal za upoznavanje te je pokre-
nula tadanju tabu temu - upoznavanje preko
Interneta.
Slika 15. Logo drutvene mree Iskrica.
6.2. Tulumarka drutvena mrea
Tulumarka (Slika 16) je prva drutvena stranica
o izlascima na kojoj se nalaze razliite rubrike i
najave iz kojih se mogu saznati mnoge zanim-
ljivosti vezane za razna dogaanja. Najave su
popraene raznim video zapisima i galerijama
slika.
Slika 16. Logo drutvene mree Tulumarka.
6.3. Trosjed drutvena mrea
Krajem 2007. predstavljen je Trosjed (Slika 17),
prva hrvatska drutvena mrea zasnovana
iskljuivo na Microsoftovim tehnologijama.
Tada je pokrenut i Netopolis, koji je meu do-
maim korisnicima slovio za hrvatski
MySpace, no ta je ideja vrlo brzo propala zbog
slabe posjeenosti.
Slika 17. Logo drutvene mree Trosjed.
6.4. Teen drutvena mrea
Nedavno je pokrenut i Teen.hr (Slika 18), dru-
tveni portal namijenjen prvenstveno mlaoj
populaciji, koji objedinjuje forum, blog i chat
usluge, omoguuje objavu slika, filmova i do-
gaaja.
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
217 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219

ama njegovi prijatelji aktivni, to e mu olaka-

ti koritenje razliitih stranica i praenje sadr-
aja na njima. Budunost drutvenih web-
stranica lei u oslukivanju potreba korisnika i
Slika 18. Logo drutvene mree Teen.hr.
brzoj prilagodbi na veliku koliinu korisnika.
Web i drutvene mree postaju potreba u sva-
Broj domaih korisnika prisutnih na stranim
kom aspektu ivota i to treba pratiti. Mnogi su
servisima, ponajvie na Facebooku, u znaaj-
shvatili da je princip drutvenih mrea koris-
nom broju premauje broj registriranih na do-
tan i u poslu i u privatnom ivotu, pa su tako
maim drutvenim mreama.
poele nastajati specijalizirane drutvene web-
stranice. Sve vei broj korisnika e trebati or-
7. Budunost drutvenih mrea (web-stranica)
ganizirati se u razne drutvene mree koje e
biti namijenjene nekom odreenom interesu,
Danas, kada je Web postao ne samo
jer e se na taj nain moi okupiti korisnici sa
izvor informacija, nego i mjesto na kojem se
zajednikim interesima na jednom mjestu i
ljudi upoznaju, povezuju i komuniciraju, mo-
razmjenjivati sadraje s drugim korisnicima
emo samo nagaati u kojem e se smjeru dru-
koji dijele slian interes, a ne mijeaju se s dru-
tvene web-stranice razvijati. Korisnici postaju
gim sadrajima i vrstama interesa. Takav pris-
sve osjetljiviji na svoju privatnost i ele odvojiti
tup nudi uzajamnu korist - olakava i onome
privatno od poslovnog, obitelj od prijatelja.
tko neto oglaava, nudi posao, pokuava stu-
Stoga, postavke kakve imaju dananje mree
piti u kontakt s nekim iz svog podruja posla
poput Facebooka i MySpacea nisu povoljne jer
ili interesa, ali i onome koji trai informacije ili
sve to korisnik objavi ili napravi na takvoj
samo eli biti dio zajednice (slino kao veza
drutvenoj web-stranici, mogu vidjeti svi unu-
izmeu bendova i oboavatelja na MySpaceu
tar njegove drutvene mree, htio on to ili ne.
drutvenoj mrei). Drutvene web-stranice su
Stranice koje postaju toga svjesne i pokuavaju
postale vaan dio svakog drutva i njihov utje-
prilagoditi svoje postavke tako da omogue
caj se ne smije zanemariti, ve treba poticati
korisniku odvajanje razliitih osobnih dru-
njihov razvoj i rast, ali uz kontrolu privatnosti i
tvenih mrea, imaju budunost i mogunost
potivanja pravila ponaanja. Tehnoloki nap-
opstanka u masi drutvenih web-stranica koja
redak ICT sektora potpomogao je povezivanje
se stvara u zadnjih nekoliko godina. Formirat
ljude s raznih krajeva svijeta na naine koji su
e se online drutvene mree koje e biti istov-
prije bili nezamislivi, a Web i drutvene web-
jetne drutvenim mreama iz stvarnog ivota, i
stranice su glavno sredstvo takvog poveziva-
nee biti potrebe za mijeanjem razliitih aspe-
nja iji vrhunac primjene tek dolazi /7/. To
kata korisnikovog ivota. Dananji korisnici su
saznanje je bitan element arhitekture drutve-
esto aktivni na nekoliko drutvenih web-
nog ustroja temeljenog na informaciji koja se
stranica i postaje prilino zamorno koordinirati
uporabom ne troi nego oplemenjuje i kao
liste prijatelja, sadraje i postavke privatnosti
takva dobiva novu uporabnu vrijednost na
na nekoliko mjesta. Korisnik koji je aktivan na
ijim se temeljima gradi novi sustav drutve-
jednoj mrei i tamo ima dugaku listu prijate-
nih vrednota u formi informacijskog drutva
lja, ako se eli pridruiti nekoj drugoj mrei, na
kao svjetskog procesa sa naglaenim nacional-
njoj mora ispoetka traiti sve svoje prijatelje,
nim i internacionalnim znaajkama.
poslati im zahtjev za prijateljstvo, i obaviti
posao koji bi se mogao uvelike olakati kad bi
8. Zakljuak
liste prijatelja bile prenosive. Tako manje dru-
tvene mree imaju mogunost napretka i pro-
Prve drutvene mree tzv. Web-
bitka, jer korisnici koji se pridrue takvoj web-
stranice, poevi sa stranicom SixDegrees.com
stranici, obino na njoj ili imaju malo prijatelja,
nastalom 1997. godine, pa sve do prvih velikih
ili ne znaju koji su sve prijatelji na njoj aktivni.
Web-stranica tj. drutvenih mrea kao to su
Kada korisnik bude na jednom mjestu mogao
Friendster i MySpace, zapoela je nova era
imati listu svih prijatelja sa svih mrea na ko-
koritenja Weba, povezivanja i komunikacije
jima je aktivan te vidjeti na kojim su sve mre-

ISSN 1333-6371
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219
meu sudionicima/ljudima. Web je u svom
poetku bio spremite informacija i podataka,
velika enciklopedija, komunikacijsko mjesto
gdje se pretrauju i pronalaze eljene informa-
cije. S rastom i razvojem drutvenih web-
stranica, Web postaje sredite ovjekovih dru-
tvenih aktivnosti posredstvom komunikacija.
Web je danas mjesto gdje se korisnici povezuju
i komuniciraju jedni s drugima razmjenjujui
informacije, stavove i miljenje, a kao takav
preao je granice e-maila i postao sredstvo
komunikacijskog povezivanja ljudi, bez obzira
na udaljenost i vrijeme, omoguujui tako soci-
jalizaciju i stvaranje nove kulture koja prije nije
viena u razvoju ljudskih zajednica. Poveziva-
nje putem drutvenih mrea (web-stranica)
logina je posljedica ljudske tenje za zajedni-
tvom i tehnolokim napretkom. Uistinu,vano
je prepoznati potrebe korisnika i ii u korak s
napretkom i konkurencijom na tritu, kako bi
povezivanje putem drutvenih web-stranica
bilo to kvalitetnije, jednostavnije i korisniku
zanimljivije. Drutvene mree najpopularnije
su web stranice i njima se danas koriste na
stotine milijuna ljudi. U Hrvatskoj su najzastu-
pljenije strane drutvene mree poput Facebo-
oka i Twittera, dok nai korisnici manje koriste
domae drutvene mree, a iako se predvia
jai njihov razvoj, strunjaci su ipak uvjerenja
da one nikada nee doivjeti sudbinu global-
nih mrea poput Facebook-a ili Twittera.
No, ono to sigurno moemo tvrditi je to da je
komunikacijska budunost uvelike sazdana od
drutvenih mrea na globalnom tj. internet
komunikacijskom prostoru, a poto je Repub-
lika Hrvatska dio tog prostora, valja poduzeti
odreene strategijske korake koji e otkloniti
sve slabosti i pruiti naim iteljima takav
komunikacijski standard koji e im omoguiti
aktivno i paritetno sudjelovanje.
Biljeke
/1/ Danah M. Boyd, Nicole B. Ellison (2007), "Social
Network Sites: Definition, History and Scholar-
ship", Journal of Computer-Mediated Commu-
nication 13(1), str. 211
/2/ Hoadley, C. M., Xu, H., Lee, J. J., Rosson, M. B.
(2010): Privacy as information access and
illusory control: The case of the Facebook News
ISSN 1333-6371
218
Feed privacy outcry. Electronic Commerce Rese-
arch and Applications 9(1), str. 52
/3/ Christopher Nickson, "The History of Social
Networking", 21. sijenja 2009.,
http://www.digitaltrends.com/features/the-
history-of-social-networking/, 11. travnja 2011.
/4/ Alfred C. Weaver, Benjamin B. Morrison (2008),
"Social Networking", IEEE Computer 41(2), str.
98
/5/ Andre Picard, The history of Twitter, 140 cha-
racters at a time, 22. oujka 2011.,
http://www.theglobeandmail.com/news/technol
ogy/tech-news/the-history-of-twitter-140-
characters-at-a-time/article1949299/, 25. travnja
2011.
/6/ http://www.alexa.com/topsites/countries/HR
/7/ Aoyama, T. (2009): A New Generation Network:
Beyond the Internet and NGN. IEEE Communi-
cations Magazine 47(5), str. 83
Literatura
1. http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index
.php?title=Dru%C5%A1tvene_mre%C5%BE
e
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook
3. http://www.socialbakers.com/facebook-
statistics/croatia
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Twitter
5. http://www.tweetokracija.com/o-nama
6. http://www.businessinsider.com/a-global-
social-media-census-2013-10
7. http://www.facebook.com/press/info.php?st
atistics
8. http://socialmediastatistics.wikidot.com/fac
ebook.
9. www.simplyzest.com/social-media7decade-
social-media/
10. www.socialnomics.net/2011/06/07/10 wow
social media statistics/
11. www.macword.com/article/145719/2010/01/
facebook_jobs.html
12. http://www.ebizmba.com/articles/social-
networking-websites
13. http://www.searchenginejournal.com/growt
h-social-media-2-0-infographic/77055/
14. http://dstevenwhite.com/2013/02/09/social-
media-growth-2006-to-2012/
15. Zgrablji, Rotar Nada (ur.) (2011), Digitalno
doba, masovni mediji i digitalna kultu-
ra,Udbenici Sveuilita u Zadru, Sveuili-
te u Zadru i Naklada medijska istraivanja,
Zagreb.
Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac: POJAVA DRUTVENIH MREA KAO GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
219 Media, culture and public relations, 5, 2014, 2, 206-219

THE FORMATION OF SOCIAL NETWORKS AS GLOBAL COMMUNICATION

PHENOMENON

Jacinta Grbavac, Vitomir Grbavac

Croatian Communication Association, Zagreb

Abstract
This paper describes the social networks that have apparently become a global phenome-
non of communication, starting from humble beginnings with SixDegrees.com network , to
Friendster, MySpace, Facebook , Twitter, as well as all those who were among the above
appeared and disappeared with global communication space and communication scene.
But apparently " social networks " are today's most popular sites , as they are now used by
hundreds of millions of people . Thus , in Croatia today, the most common foreign net-
works like Facebook and Twitter , while the less used ones like home " sparks " and " Tu-
lumarka ... ", although populists provide for more rapid development of local social net-
works, but experts think that they will never suffer the same fate Facebook or Twitter,
because our educational and computer illiterate portion of the population ( comprising
most of the younger population ) belong to a generation that communication milieu/space,
and too much is internationalized, and good knowledge of the English language and a
deep-rooted opinion that accessing these and such networks make good cultural and civili-
zational shift. According to the research conducted for this study, the majority of users
used the social networks because of the simple social contact, grouping by interest topics,
sharing photos and mass communication while some are the same excellent business and
marketing strategy. Social networks also play a role in marketing, and are also used for
website promotion, and a variety of advertising that are considered socially responsible
and highly ecological because it does not use any paper , and there is no waste , which
pollutes the environment . They are based on web and mobile technologies that are being
developed every day new applications and accessories related to the game, pleasure and
entertainment.

Keywords: social network, Internet, information technology, communication space

ISSN 1333-6371