DESTILACIJA...ETERINA...

LJEKOVITA ULJA

PRIMJER KVALITETNOG KUNOG DESTILATORA

Eterina ulja
OSOBINE I DOBIVANJE ETERINIH ULJA
Kako emo dobiti eterina ulja iz aromatinih biljni sastojaka? Postoji nekoliko razliitih naina
za dobivanje hlapljivih aromata iz biljaka. Metoda koja se koristi ovisi o biljnom materijalu i
najuinkovitiji nain dobivanja eterinih ulja ili aromata iz tog postrojenja. Postoje mnoga
delikatna cvijea koje e biti unitena od vode ili parne destilacije; Meutim, njihove
aromatske molekule mogu se dobiti ekstrakcijom otapala. Tu su i hlapljivia ulja koja se mogu
dobiti samo preanjem, kao to su Citrus (limun) kore. Vaenje eterinih ulja pomou vode
provodi se na sljedee naine:
Voda ili parna destilacija
To je najee koritena i najekonominiji nain vaenje eterinih ulja. Proces zahtijeva
mnogo vjetine i znanja kao to postoje mnoge varijable koje ukljuuju vrijeme, temperaturu i
vrstu postrojenja za destiliranje. Takoer, neke biljke se destiliraju odmah nakon etve, neke
se djelomino sue, a neke mogu zahtijevati da se prije destilacije sasvim osue. Uglavnom,
biljni materijal se nalazi iznad kipue vode (destilacije vode) ili u posebnoj komori gdje pare
prolaze kroz parnu destilaciju. Potonji se ponekad naziva suha destilacija ako se radi pod
pritiskom. Prednost parne destilacije preko destilacije vode je da sirovina ne doe u kontakt
sa kipuom vodom. Toplina i para uzrokuje razbijanja struktura biljnih stanica i, vaenja
eterinog ulja. Para i eterina ulja se zatim provode kroz zavojnicu hlaenja, gdje se saimaju
i vre povratak u tekue stanje, koja se sastoji od vode i eterinog ulja. Veina eterinih ulja
e plutati na povrini; tee ulja poput klinia nee potonuti na dno. Zatim se odvajaju
pomou lijevaka za odjeljivanje ili istakanje. Voda preostala nakon ovog postupka se zove
hidrolat (hydrosol) i sadri male koliine eterinog ulja te drugih u vodi topivih biljnih
sastojaka.
Hidro Destilacija
U ovoj metodi, biljni materijal se uranja u vodu, ostavljajui dovoljno prostora za paru. Koliina
vode treba odgovarati da se biljni materijal moe slobodno kretati u kipuoj vodi te
izbjegavanje pregrijavanja. Voda se zagrijava pod izravnom vatrom ili parom, ili u nekim
sluajevima zatvorene parne zavojnice. Te moe biti potrebno dodavati vode tijekom procesa
destilacije da se sprijei zagaranje. Sva kondenzirana para proizvedena je i ulje je odvojeno
od vode kao u parnoj destilaciji. Destilacija vodom koristi se kada je biljni materijal gust.
Destilacija Vodom je sporiji proces u odnosu na paru, zahtijevaju vie rada, vie prostora, vie
goriva i to je neekonomina metoda pomou vode. Pojedini dijelovi (esteri i aldehidi) mogu se
pogorati uz dulji kontakt s kipuom vodom, a neke komponente ovim nainom otopljene u
vodi ne mogu se u potpunosti iskoristiti.
Drugi nain za dobivanje eterinih ulja koristi nema vode ili otapala, te je rezervirano iskljuivo
za piling od lanova obitelji Citrus poput bergamota, narane, mandarine i limuna.
Izraavanje ili hladnim preanjem
Citrus sadri male eterine uljne vreice, koji se nalaze odmah ispod povrine kore. Pritiskom
ruke je mogue istisnuti, oito, takav proces bi bio naporan rad. Dobivanje, Citrus ulja je
preanjem pomou uinkovitih mehanikih prea.
Ekstrakcijsko otapalo je postupak koji ne dobije "pravo" eterino ulje, koji se moe dobiti
samo destilacijom pomou vodene pare. Ova metoda se koristi za izdvajanje aromata iz
delikatna cvijea, i smola koje su osjetjive na vruu vodu i pare i, koje ne mogu biti destilirane.
Postoji nekoliko razliitih stadija za ekstrakciju otapala u proizvodnji.

SHEMA PRINCIPA RADA DESTILATORA

Cvjetni "kola"
Da biste dobili apsolutno, prvi korak je priprema kolaa. Priprema cvjetnog kolaa zahtijeva
temeljito poznavanje odreenog biljnog materijala za obradu. Strunjaci su razvili vlastite
metode temeljene na individualnom razumijevanju specifinih botanikih metoda, to je
jednako vano kao i bilo koje tehniko razmatranje. Koritenjem odreenih ugljikovodika za
otapala, koja ima svoje kvalitete. Heksan je vjerojatno najvie koriteno otapalo i, u sluaju
delikatnog cvijea, treba odrediti do toke tako da se samo otapaju pigmenati, vosak i
hlapljiva ulja, ostavljajui sadraj vode iza. Benzen je alternativno otapalo. Postoji dosta vode
u svjeem cvijetnom materijalu, tako da je ovo delikatna proces i sadraj vode u svjeem
cvijetnom materijalu moe razrijediti otapalo do mjere da je nedjelotvorno. U ovoj fazi
ekstrakcije, alkohol se ne moe koristiti kao otapalo, mora biti dovoljno hlapljiv iz otopine.
Proces izrade kolaa ukljuuje raslojavanje cvijee, uredno sloeni i probrani, a ne zdrobljeni,
tanko sloeni da heksan ili otapala moe lako dodirnuti svaku povrinu.
Apsolutni
Nakon to je kola spreman, uva se na hladnom mjestu, s visokom koncentracijom voskova,
on e se naravno, odrati niz godina. Dobivanje iz ulja kolaa priprema se u procesu. Taj
proces ukljuuje mijeanje i zagrijavanje (oko 115-125 stupnjeva F) votanog kolaa s
alkoholom u kojem su aromatske molekule i bit e prenijete. Tijekom tog procesa, kola e se
razbiti u vrlo sitne estice, poveavajui povrinu izvorne mase. Aromatske molekule su
topive u alkoholu iz voska. Neki se vosak moe otopiti, koji se uklanja smrzavanjem otopine
pri vrlo niskim temperaturama (30 F) i mijeanjem se istaloiti. Apsolutna se moe koristiti
kao takva, ostavljajui malu koliinu voska koji mogu djelovati kao prirodni fiksator. U
preparatu iz Indije su u procesu dodavali sandalovinu kao fiksator, koji daje vrlo ugodan miris.
Pri visokom tlaku dogaa se kritina toka ekstrakcije otapala
Najjednostavniji nain objasniti CO2 ekstrakcija ili visokotlanog otapala za ekstrakciju je da
stavite biljni materijal u tlanoj posudi i upumpate ukapljeni plin ili tekuinu otapala na
odreenom tlaku i temperaturi. Pritisak e onda odvajati eljene sastojke vrlo brzo. CO2
danas se smatra superiornije otapalo za bilje; moe se iroko manipulirati sa finim
promjenama tlaka i temperaturama te na taj nain ne ostavlja otrovne ostatke iza sebe.
Postoje:
(1) pod niskim pritiskom, koja ukljuuje hladno ekstrakcije hlaenjem na izmeu 35-55 CO2
stupnjeva i pumpanja kroz biljni materijal na izmeu 800 i 1.500 psi i
(2) fluid superkritine ekstrakcije koji ukljuuje zagrijavanje CO2 87 stupnjeva F i pritisak
iznad 1.100 psi. Niski tlak CO2 je najbolja metoda za proizvodnju visokokvalitetnih botanikih
ekstrakata. Superkritini CO2 se vidi kao obeavajui zeleno otapalo jer je netoksian i
odvajanje reakcije komponenti iz polaznog biljnog materijala je jednostavnije nego s
tradicionalnim organskim otapalima.

JEDNA OD IZVEDBI DESTILATORA

Prednosti koritenja ekstrakta CO2:

- Najblie organopleptic profil, okus i miris u sirovog bilja.
- Nema gubitka.
- Bez kemijskih ostataka i otapala, ime je zagaenje minimalno.
- Visoka koncentracija manjih aktivnih sastojaka znai bolju uinkovitost.
- Dui rok trajanja, zbog suradnje ekstrakcije antioksidansa.
Alkohol Tinkura (alkoholatura)
S ponovnom pojavom prirodne parfumerije, hobisti i majstori perfumerije stvaraju male
koliine aromatskih parfemskih materijala (posebno one koje se ne mogu dobiti parnim
destilacijama i ne moe biti dostupan u prodaji) koje su u visokoj kvaliteti perfumeriskog
alkohola (etanol).
Napomena: Ovo nije denaturirani alkohol. Ovaj proces je neto slino maceraciji (slika dolje).
Ostavljanje biljnog materijala u alkoholu predugo nije preporuljivo jer e unititi miris kad se
biljni materijal pone raspadati. Za poveanje mirisa tinkture, biljni materijal je uklonjen i
zamijenjen te iznova obnovljen sa svjeim materijalom. Kod nekih materijala, korisno je
koristiti tehniku pranja dobiveno u Soxhlet.
Ponekad je potrebno drati u hladnjaku ili zamrznuti filtrirani alkohol iz sezone u sezonu da bi
se poveao intenzitet mirisa i da bi zamijenio svjee cvijetove. Ovo je jedini nain da dobijete
pravi prirodni miris cvijea, kao to su lila i Buddleia.
Moenje
Maceracija ili unosi ulja su koristi od davnina i bio je vjerojatno prvi proces koji se koristi za
spremanje mirisa. Ne samo da su se aromati oporavljali u tom procesu, nego i drugi biljni
sastojci su koriteni u herbalismu. U tom procesu, biljni materijal usitnjen ili izlomljen,
postavljeni vrsto (ali ne prevrsto) u posudu i prekriven biljnim uljem - ulijevanje biljnih
sastojaka u fiksno ulje. Ulje moe biti "hladno proet" i ostavljen na sobnoj temperaturi
nekoliko tjedana (do mjesec dana ili vie), ili grijano na vrlo niskoj temperature (ne vie od
100-105 stupnjeva F) za krae trajanje, ponekad u zemljanom lonacu, 5-7 dana. Razliita ulja
se koriste, ukljuujui frakcionirano kokosovo ulje uvelike produuje vijek trajanja vaeg
gotovog proizvoda. Maslinovo ulje je vjerojatno najbolje ulje za maceracije, relativno stabilno
i, ako je u hladnjaku, bit e razuman rok trajanja. Nakon maceriranog razdoblja, uklonite sav
biljni materijal. Svjee biljke sadre vodu, da bi se koristitle treba osuiti biljke ili popljesniviti i
fermentirati. Trebalo bi osuiti ili djelomino suh svjei biljni materijal za upotrebu 24-48 sati
prije maceriranja. Nakon to se maceracija zavri, izvadite svjei biljni materijal, bez stiskanja
ili cijeenja, tako da ne ostavljaju vode vie nego to je potrebno za sobom. Ostavite ulje
otvoreno dan ili dva da se ispari ostatak vode. Nemojte mjeati svoj macerat tijekom
isparavanja. Osuene biljke moe se macerirati na isti nain, a ulje ne sadri vodu.

JEDNA OD IZVEDBI DESTILATORA

NJEGA eterinih ulja
Eterina ulja su aromatini, hlapljivi ekstrakti, sastavljen od koncentriranih prirodnih
kemikalija. U zatvorenoj boci, eterina ulja su grupirana, aromatske molekule koje su u
tekuom obliku. S izuzetkom vie viskozna ulja, srednje i manje gustoe eterina ulja e
postati plinovita vrlo brzo kada su izloena zraku.
Nakon nekoliko jednostavnih smjernica, moete stvoriti optimalne uvjete za vaa eterina ulja
kako bi trajali i od 2-5 godina. Otkrili smo lonce melema u grobnicama starog Egipta koji
miriu i danas. Ako se koristi u roku od 6 mjeseci do godine, 5 ml ili 15 ml boca - miris
eterinog ulja treba ostati svje i jak ako se skladiti pravilno.
Kisik je PRVI najgori neprijatelj eterinog ulja. Ako se spremaju vee koliine eterinih ulja,
oni e ostati stabilni due ako su bez pristupa kisika u boci. Kisik uzrokuje oksidaciju i
propadanje.
Suneva svjetlost je DRUGI najgori neprijatelj eterinog ulja. Moete pruiti zatitu od
oteenja uzrokovanih ultraljubiastim svjetlom ako uvijek pohranjujete eterina ulja u
bocama tamnih boja u zatvorenoj tamnoj komori na hladnom te na relativno konstantnoj
temperaturi.
Eterina ulja uvati na hladnom i tamnom. Uinci sunca su tetni za krhki sastav eterinog
ulja, promjena temperature ima tetan uinak UV zraka. Eterina ulja je najbolje skladititi u
tamnim staklenim bocama (smea, kobaltna ili druga tamna stakla) na hladnom i tamnom
mjestu.
Eterina ulja se uvijek treba dobro oznaiti kako bi se osigurala tonost sadraja. To je dobra
ideja za pokrivanje papirnatim naljepnicama s jasnom trakom, tako da je naljepnica uvijek
itljiva.

JEDNA OD IZVEDBI DESTILATORA

Nikada ne koristite gumene epove zatvarae / rasprivae za ista eterina ulja.

Renomirani dobavljai e eterina ulja pohraniti u malim boicama sa umetnutom kapaljkom
izraene od izdrljive plastike koja moe izdrati korozivne uinke eterinih ulja i pogodnost
nanoenje kapi za mijeanje.
Kada dodate svoje eterino ulje u fiksno ulje, kremu ili losion bazu, rok trajanja postaje
odluujui faktor roka trajanja preparata, a ne eterinog ulja. Stoga je najbolje napraviti male
serije proizvoda koje e se koristiti u kratkom vremenskom razdoblju. Vai gotovi proizvodi
zadrat e se due, ako su pohranjeni u hladnjaku.
Pretpostavlja se da se eterina ulja razrjeuju kod homeopatskih pripravaka, jer oni mogu biti
pogoeni jakim mirisima eterinih ulja poput eukaliptusa ili mints.

Inhalacija

JEDNA OD MOGUNOSTI MINI KUNE DESTILACIJE

Prilikom rada s eterinim uljima, uvijek provjerite je li okoli i svi mjerni alati i oprema ista i
dezinficirana. Mogue je koristiti antiseptika / antibakterijska eterina ulja se za tu svrhu.
Citrusna ulja koja su poela oksidirati su dobri elementi za ienje i, u kombinaciji s malo
ajevca sa antibakterijskim djelovanjem, izuzetno su korisni za ienje svih povrina. To je
korisno za ienje otvora redukcije, kape i boca vrata povremeno s alkoholom kako bi se
sprijeilo oneienje.
Kad mijeanja ili punjenja eterinih ulja, ne zaboravite se zatititi od prekomjernog izlaganja.
Izbjegavajte kontakt s nerazrijeenm (isti) eterinim uljima, osobito na oteenoj koi. Nosite
odgovarajue rukavice i laboratorijski pokrov. Pobrinite se za prikladnu ventilaciju i radite
este pauze za etnju na svjeem zraku.
Eterina ulja treba koristiti s oprezom.

JEDNA OD MOGUNOSTI MINI KUNE DESTILACIJE

Oko 20 kapi eterinih ulja pomijeajte s pola decilitra sojinog vrhnja (koje je zbog prirodnog
emulgatora sojinog lecitina najbolje sredstvo za disperziju eterinih ulja u vodi). Kadu
napunite vodom, a po elji u vodi rastopite aku iste morske soli (izvlai toksine iz koe i
isti energetsko polje -auru). Sojino vrhnje s uljima dodajte tek kad je kada puna jer e u
suprotnom ulja ishlapjeti s parom.
Za suhu kou (ili ako se u kupku dodaje morska sol koja lagano isuuje kou) dobro je u
mjeavinu eterinih ulja i sojinog vrhnja dodati 1-2 liice nekog hladno preanog biljnog ulja
koje e istovremeno njegovati kou.
Vrue kupke (oko 38oC) su dobre za pojaavanje rada lijezda znojnica, to je dobro ako
imate prehladu ili gripu. U takvu kupku stavite neko imunostimulirajue ulje (ajevac,
ravensara) i nakon kupke otiite u krevet i iznojite se.
Oputajue kupke (29 - 34oC) slue za smirenje i oputanje.

PROFESIONALNA DESTILERIJA ZA VEE KOLIINE DESTILATA

Okrepljujue kupke (18 -24oC) stimuliraju, razbuuju i osvjeavaju. Stimulirajua eterina ulja
(rumarin, eukaliptus, bor) u takvoj kupki imaju najbolje djelovanje jer se u toplijima
ponitava njihov stimulirajui uinak.
VRSTE DESTILATA (ULJE)

AROMATERAPIJA
Dobivanje eterinih ulja
Destilacija vodenom parom
Eterina ulja sadrana u lijezdama biljke su smjese spojeva. Mnoge od njih imaju vrelite
izmeu 150 i 200C i, da bi se odvojili od ostatka biljnog materijala koji ne hlapi, bilo bi
potrebno zagrijavati biljke na toj temperaturi. To naravno ne bi bilo mogue, jer bi biljke poele
oksidirati, ukljuujui i eterino ulje. Zbog toga su ljudi ve odavno shvatili da je mogue
proistiti te spojeve na njeniji nain: umjesto da se biljka destilira na tako visokim
temperaturama, kroz biljnu masu se proputa vrua vodena para. Zahvaljujui velikom
pritisku vodene pare, zajedno s njom destiliraju se tvari koje imaju i vrelite vee od 100C.
Relativno se mali broj spojeva moe destilirati vodenom parom i oni su nabrojeni u kemiji
eterinih ulja.
Vrijedi pravilo da se uz pomo vodene pare destiliraju tvari koje:
se ne otapaju u vodi,
imaju do 15 ili maksimalno 20 ugljikovih atoma,
dovoljno su stabilne da izdre zagrijavanja na 100C,
kemijski ne reagiraju s vodom.
Najstariji nain destilacije izvodi se tako da se u kotao stavi biljni materijal i dva do est puta
vea koliina vode koja se zagrijava do vrenja. To je vodena destilacija. Ako se biljni materijal
odvoji na mreicu i ne dolazi u dodir s vodom, tada je to vodeno-parna destilacija. Vodena
para odnosi estice esencijalnog ulja sa sobom, prolazi kroz cijev koja je hlaena vodom
prilikom ega dolazi do kondenzacije vode i eterinih ulja. Oni se zajedno skupljaju u posebnu
posudu, a s obzirom da se esencijalno ulje ne otapa u vodi, slojevi se odjeljuju. Eterina ulja
su uglavnom laka od vode, pa se skupljaju na povrini, a voda ispod eterinog ulja se
takoer skuplja i naziva se hidrolat ili cvjetna vodica.
U modernijem nainu proizvodnje, kotao gdje se stvara vodena para odjeljuje se od kotla koji
sadri biljni materijal. To je parna destilacija. Na taj nain smanjuje se doticaj vode s biljnim
materijalom i hidrolitiko djelovanje vode na pojedine spojeve kao to su esteri (hidrolizom se
esteri razlau na alkohol i kiselinu). Time se postie bolja kvaliteta i stabilnost ulja. Ostatak
procesa koji ukljuuje hlaenje i separaciju eterinog ulja i hidrolata, identian je u oba
postupka.
Postupak destilacije nije samo obian prijenos spojeva iz biljke u eterino ulje. Tijekom tog
procesa dolazi do kemijskih reakcija, od kojih su hidroliza i oksidacija dvije najee reakcije.
Hidrolat je vodena otopina zasiena sastavnicama eterinog ulja. U njoj se otapaju preteno
hidrofilnije tvari, tako da hidrolat ne sadri iste omjere sastavnica kao i eterino ulje: bit e
vie kiselina, nekih alkohola i aldehida, dok e biti daleko manje terpena i seskviterpena koji
su vrlo hidrofobni. U procesu proizvodnje nekih eterinih ulja koja sadre relativno mnogo
hidrofilnijih molekula (pa se lako otope u vodi), kao to je to sluaj kod rue ( Rosa sp.) i kore
cimeta (Cinnamomum verum), hidrolat se vraa natrag u proces destilacije i time se zasiuje
sastavnicama iz eterinog ulja. U suprotnom, nastale bi velike koliine hidrolata u kojem bi se
otopio i izgubio dio dragocjenog eterinog ulja.
Destilacija vodenom parom sloen je proces koji zahtijeva puno znanja, umijea i iskustva.
Potrebno je voditi rauna o:
kvaliteti biljnog materijala (koliina, svjeina, uzgoj, istoa),
vrsti vode koja se koristi,
aparaturi (metal od kojeg su izgraeni kotlovi, oblici posuda),
trajanju destilacije, tlaku vodene pare, temperature.
Zanimljivo je spomenuti da su se u davna vremena biljke destilirale upravo zato da bi se
dobila mirisna cvjetna vodica (hidrolat), a eterina ulja su se bacala. Kasnije su hidrolati
izgubili na vanosti u korist eterinih ulja, a danas se ponovo cijeni njihova vrijednost.
Osim za primjenu u njezi koe, gdje hidrolati slue kao tonici i losioni ili kao vodena faza
pri spravljanju krema, upotrebljavaju se i oralno u terapiji, u limfnoj drenai te u
kulinarstvu.
Hidrolati su prilino nestabilni i lako kvarljivi. Neki proizvoai hidrolatima dodaju alkohol
etanol ili bizmutove soli kako bi stabilizirali proizvod i poveali mu trajnost. Za
aromaterapijsku upotrebu u njezi koe hidrolati moraju biti isti, bez bilo kakvih
dodataka, konzervansa, pojaivaa mirisa i slino. Hidrolati se moraju skladititi i uvati na
hladnom i tamnom mjestu s potivanjem njgovog roka trajanja.
Tijetenje
Proces tijetenja vrlo je jednostavan. U njemu se biljka ili dio biljke bui sitnim iglama ili prea
da se oslobodi sadraj iz lijezda. Materijal se mijea s vodom, a ulje se odvaja od ostatka
biljne mase metodama kao to je centrifugiranje. Taj ekstrakt, eterino ulje, u biti je
nepromijenjen sadraj lijezde. Ovakav nain dobivanja uglavnom se primjenjuje za usploa
plodova roda Citrus, kod kojih se lijezde nalaze u usplou ploda.
Tako dobiveno eterino ulje sastoji se iz hlapive i nehlapive frakcije. Hlapiva frakcija (koja je
dominantna) sadri spojeve kao to su esteri, monoterpeni i aldehidi, dok nehlapiva frakcija
sadri flavonoide, neke furanokumarine, masne kiseline, di-, tri-, i tetraterpene kao to je b-
karoten.
Drugi naini proizvodnje eterinih ulja
Destilacijom i tijetenjem dobivaju se gotovo sva ulja aromaterapijske kvalitete. Ipak, postoje i
neki drugi alternativni naini dobivanja eterinih ulja.
Ekstrakcijom superkritinim plinovima dobiva se gotovo intaktni sadraj lijezda, koji se
naziva apsolut. Plin pod velikim pritiskom (oko 400 bara) razbija lijezde i odnosi njihov
sadraj, a padom pritiska kompletan plin evaporira ostavljajui eterino ulje bez primjesa
plina. Ovaj postupak je skuplji i tehnoloki zahtjevniji, a uz to plin ugljini dioksid u dodiru s
vlagom stvara kiselinu koja moe otetiti neke osjetljive sastojke, pogotovo estere. Apsoluti
koji nastaju zovu se CO2 apsoluti i jedini su apsoluti koji bi se smjeli koristiti u aromaterapiji.
Ekstrakcijom organskim otapalima kao to je n-heksan i benzen dobivaju se konkreti i
apsoluti. To nisu eterina ulja i ne mogu se primjenjivati u aromaterapiji. Konkreti nastaju
prvom ekstrakcijom (npr. n-heksanom) i osim sadraja lijezda sastoje se i od tvari kao to su
voskovi. Mirisne tvari se u drugom koraku iz heksana ekstrahiraju u alkohol koji se onda
paljivo ukloni destilacijom, a mirisna tvar koja ostane zove se apsolut. Apsoluti su popularni u
kozmetici i parfumeriji. Glavni im je nedostatak to su sasvim drugaijeg sastava od onih
dobivenih vodenom destilacijom, a uz to organska otapala oneiuju konani produkt pa su
nepoeljni u aromaterapiji. Patentirana su neka organska otapala niskog vrelita koja gotovo
uope ne zaostaju u apsolutima. Ipak, takvih je apsoluta na tritu vrlo malo.
Saa Radulovi, aromaterapeut

PROIZVODNJA ETERINIH ULJA

Proizvodnja eterinih ulja je nova, zanimljiva ideja koju elim da vam predstavim. Za veinu
ljudi je njihov znaaj u proizvodnji raznih proizvoda i dejstvo na ljudski organizam prava
nepoznanica. Zahvaljujui novim naunim saznanjima, ali i aromaterapiji, eterina ulja postaju
nezamenljiv sastojak farmaceutskih, kozmetikih, ali i prehrambenih proizvoda. Kada je re o
njihovom dejstvu na psihiko zdravlje ljudi, lavandino ulje je najbolje za uklanjanje stresa,
umora, nesanice i nervoze, miris borovine ublaie negativne emocije, ulje kamilice tremu, a
sandalovina je vrlo korisna ako loe spavate.
Naravno, u naim klimatskim uslovima ne uspevaju sve ove biljke, ali one koje mogu da se
kod nas uzgajaju daju dovoljno prostora za zaradu. Izbor nije ba mali: nana, perun,
kamilica, matinjak, rua, kantarion, kleka, korijander, majina duica, timijan, pitoma metvica,
angelika, miroija, naravno, etine bora i drugih etinara, kao i mnoge druge. Dakle, u
proizvodnji eterinih ulja se koriste mirisne i lekovite biljke, te delovi nekih vrsta umskog
drvea i grmlja. Eterina ulja su vrlo isparljive mirisne materije koje imaju vrlo iroku primenu.
Iako se nazivaju uljima, to nisu masne materije. Gotovo sve to u svakodnevnom ivotu
mirie, ima veze sa eterinim uljima: kolonjske vode, sapuni, parfemi, amponi, paste za
zube, dezodoransi, mirisni kartonii, deterdenti i mnogi drugi proizvodi.
Program Instituta za mala i srednja preduzea
Institut za mala i srednja preduzeca preporuuje program koji predvia kompleksnu preradu
lekovitog i aromatinog bilja, kao i dobijanje sledeih proizvoda: lekova, tenih ekstrakata,
tenih koncentrata, suvih ekstrakata i eterinih ulja. Kvalitet tih poluproizvoda odgovara
farmaceutskim propisima. Poveanim ulaganjem za 17.500 evra, pre svega u kolone za
ekstrakciju, kapacitet proizvodnje tenih produkata bi se udvostruio, a profit poveao na
82.000 evra. Kritini elementi programa su: kanali nabavke kvalitetnih sirovina (obino se
organizuju stalne ili povremene otkupne stanice), prodajni kanali (dobro je imati stalne i velike
kupce), kvalitet, asortiman i cene gotovih proizvoda, kao i uspenost promocije.
Program prerade lekovitog i aromatinog bilja Instituta za MSP ima sledee elemente:
Veliina prostora: 126 m2 - vlasnitvo preduzetnika; Broj radnika: jedan; Ulaganje kapitala:
192.000 evra; Period izvrenja: 10 do 12 meseci; Rok povratka kapitala: 5 godina i 10
meseci; Godinja bruto dobit: 41.000 evra. Ovaj program je, ipak, namenjen ljudima sa puno
novca. itaocima TOP-a e verovatno biti mnogo zanimljiviji model kune ili domae
proizvodnje eterinih ulja.
Domaa proizvodnja eterinih ulja
Za amaterske uslove proizvodnje eterinog ulja, koje ipak po kvalitetu ne zaostaje nita za
industrijskim, dovoljno je koristiti obian rakijski kazan zapremine 100 - 300 litara. Sama
tehnologija proizvodnje eterinih ulja je veoma jednostavna.U rakijski kazan se postavlja
iana korpa koja treba da se napuni biljnom masom i dri odignutom od dna kazana za 100 -
200 mm. Ispod korpe se natoi voda, tako da iana korpa ne dodiruje vodenu povrsinu.
Zatim se kazan podloi; odrava se srednje jaka vatra, tako da iz kazana, a nakon hlaenja
izlazi tenost u staklenu posudu. Eterino ulje e zauzeti povrinski sloj na toj tenosti, jer je
lake od vode. Iz 100 kg etina bora se dobije od 0.55 do 0.70 litara eterinog ulja. Iz te
koliine eterinog ulja se moe proizvesti oko 60 litara kolonjske vode, to je 600 boica
kolonjske vode mirisa borovih uma. To je samo jedan primer, a na stotine je naina
iskoriavanja eterinog ulja. Sami moete proizvoditi i druge proizvode, samo trebate
nabaviti recepture.
Ovaj model proizvodnje je veoma pogodan za seoska i prigradska podruja, gde skoro svaka
kua poseduje rakijski kazan, dok su sve sirovine praktino na dohvat ruke. Ipak je poeljno
zasejati i poljoprivredne parcele nekom od biljaka cije eterino ulje se dosta trai, kao na
primer: pitoma metvica, matinjak, perun, timijan, kamilica,.. Naredni model proizvodnje
preporuuje firma IPC - PROIN.
Prerada aromatinog i lekovitog bilja u eterina ulja
Prirodni proizvodi biljnog porekla dobijaju sve vei znaaj u farmaciji, kozmetici, ishrani, zbog
svoje superiornosti u odnosu na sintetike proizvode. U naem podneblju postoje uslovi za
uzgoj aromatinog i lekovitog bilja visokog kvaliteta. Praksa pokazuje da se na hektaru
aromatinog bilja prave znatno vee zarade nego sa uobiajenim kulturama. Ako se bilje jo i
preradi, rentabilnost poslovanja se podie.
Tehnologije za preradu :
Aromatino i lekovito bilje se primarno prerauje na tri naina : suenjem, destilacijom
vodenom parom i
ekstrakcijom sa rastvaraima. Suenje i destilacija vodenom parom je relativno jednostavno i
ne zahteva velike investicije. Suvo bilje je trajno i omoguuje preradu u duem periodu godine
a eterino ulje je trajan i skup finalni proizvod. Destilacijom direktnom vodenom parom dobija
se eterino ulje, koje se moe plasirati na zapadno trite.
Sadraj eterinog ulja u suvom bilju je najee 0,25-3%. Sa 1 ha povrine dobija se nekoliko
litara ovog
proizvoda, koje se lako uva, bez pogoranja kvaliteta. Kod nas se ve proizvode eterina
ulja od nekih biljaka kao to su :perun, menta (nana), kamilica, angelika, miroija, kleka.
Ureaj za destilaciju vodenom parom obuhvata :
Destilator sa korpama za bilje sa transportnim kolicima, kondenzator, hladnjak i separator
ulja. Za proizvodnju vodene pare koristi se kotao na vrsto, teno ili gasovito gorivo. Destilator
ima zapreminu 0,5 do 2 m , prema njemu je podeen kapacitet pratee opreme. Jedna ara
se preradi za 4-6 casova.
Ureaji su izraeni od legiranog elika za prehranbene proizvode. Za kondenzaciju i hlaenje
koristi se rashladna voda iz vodovoda ili recirkulaciona voda iz rashladne kule.
Kratak opis rada ureaja :
Bilje za preradu sa skladita se uzima, po potrebi usitnjava i stavlja u korpe destilatora, koje
se pokreu na odgovarajuim transportnim kolicima. Kolica se runo dovoze do destilatora,
korpa se dizalicom podie i postavlja u destilator. Zatvara se destilator i puta se vodena para
u donji deo destilatora. Para vri zagrevanje biljne mase a onda prolazi kroz sloj bilja pri emu
se iz elija oslobaa eterino ulje, koje sa vodenom parom sa vrha destilatora dospeva u
kondenzator. Tu se pretvara u teno stanje, u hladnjaku se ohladi, a u separatoru se odvaja
od vode, poto u vodi nije rastvorno. Ulje kao specifino lake sakuplja se u gornjem delu
separatora pri emu voda kontinualno otie. U staklenom delu separatora prati se sakupljeno
ulje i povremeno se istae u staklene boce. Po zavretku izdvajanja eterinog ulja zaustavlja
se dovod vodene pare u destilator, posle kraeg vremena otvara se destilator, korpa se
podie i postavlja na kolica. Biljni ostatak se transportuje do skladita preraenog bilja, tu se
korpa prazni izvrtanjem pa ide na punjenje sveim materijalom. Druga korpa sa pripremljenim
materijalom ubacuje se u destilator i ponavlja destilacija.
destilator zapremine 0.5m3 6.200 evra
kotlarnica za vodenu paru 3.000 evra
9.200 evra
Potreban prostor za smetaj :
Za postavljanje destilacionog ureaja nije neophodan zatvoren prostor. Moe se postaviti u
objekat lake
eline konstrukcije pod nastrenicom. Osnova objekta je 20 - 30 m visine 5 - 8 m, zavisno od
veliine
ureaja.
Orijentaciona cena opreme :
Destilacioni ureaj sa svom procesnom opremom: Kotlarnica za
vodenu paru:
- Zapremina destilatora 0,5 m3 - 6.200 evra Prema zapremini
destilatora,
- Zapremina destilatora 1 m3 - 9.400 evra sa kotlom na vrsto
gorivo
- Zapremina destilatora 2 m3 - 14.100 evra 3.000 - 6.000
evra.

arolija dobivanja eterinih ulja

Saznajte kako nastaju i od ega sve moemo dobiti eterina ulja i hidrolate
Autor: Dr. Valter Ajman

Eterina ulja su iste, hlapive, esencije biljaka koje nam mogu posluiti za poboljanja
zdravlja, ljepote, a primjenu nalaze i u svakodnevnom, obiteljskom ivotu. Blagodati
njihove primjene vjerovatno su vam poznate poznate, no znate li kako nastaju i od ega
sve moemo dobiti eterina ulja i hidrolate?
Eterina se ulja mogu dobiti iz razliitih dijelova biljke:
- cijela biljka u cvatu: metvica, bosiljak, mauran, geranij
- cvjetni vrci: lavanda, rumarini, kadulje, kamilice, timijani, smilje
- cvijetovi: ylang-ylang, neroli, jasmin
- latice: rua
- plodovi: borovica, klinievac
- usploe (kora ploda): citrusi
- sjeme: anis, komora, sjeme mrkve, korijander, papar
- trava: limunska trava, palmarosa, citronela
- listovi: ajevac, eukaliptusi, lovor, ravensara, mirta, pauli, niauli
- iglice: smreke, jele, borovi, empres
- kora: cimetovac kora, kamfor
- drveni dijelovi: cedrovi, sandal, ruino drvo
- smolasti produkti: tamjan, mira
- korijen ili podanak: umbir, vetiver, valerijana
Ponekad se iz iste biljke mogu dobiti razliita eterina ulja, ovisno o dijelu biljke koji se
podvrgava destilaciji ili o nainu dobivanja ulja. Tako gorka narana (Citrus aurantium var.
amara) daje tri vrste eterinih ulja: ulje gorke narane dobiveno hladnim tijetenjem usploa
(kore ploda), petitgrain iz destiliranih listova i skupocijeni neroli iz cvjetova. Limun, limeta i
bergamot daju ulja hladnim tijetenjem, ali i destilacijom vodenom parom usploa.

Destilacija vodenom parom

Kod ovog postupka vodena para prolazi kroz biljnu masu odnosei sa sobom hlapive mirisne
tvari. Mjeavina para se hladi i kondenzira u posebnom hladioniku sa hladnom vodom pa
nastaju dva proizvoda: voda u kojoj su ostale otopljene neke mirisne tvari (naziva se hidrolat
ili cvijetna vodica) i male koliine eterinog ulja koje nije topivo u vodi i koje, ovisno o gustoi,
pliva na povrini hidrolata ili potone na dno. Za dobivanje jednog kilograma eterinog ulja
potrebno je nekoliko stotina kilograma biljne mase pa sve do nekoliko tona kod skupih ulja
poput matinjaka i rue. U Hravtskoj postoji nekoliko distilerija koje proizvode eterina ulja
visoke kakvoe. Najpoznatije su one otoku Cresu i Hvaru. Eterina ulja biljaka koje ne rastu
na naim podrujima (ajevac, ravensara) uvijek su inozemnog porijekla.
Hladno tijetenje (preanje)
Ovim postupkom najee se dobivaju ulja iz usploa (kore) citrusa. Usploe se izbui
sitnim iglicama a zatim se podvrgava tijetenju. Ovako dobivena ulja nisu potpuno hlapiva
poput ulja dobivenih destilacijom, pa mogu ostavljati mrlje.
Ostali naini dobivanja
Ekstrakcijom iz svjeih ili suenih biljaka pomou nekog organskog otapala nastaju produkti
koji se nazivaju konkreti. Ukoliko se radi o biljnim smolama onda se produkt ekatrakcije zove
rezinoid.
Ako se tako dobiven konkret ili rezinoid podvrgnu ekstrakciji alkoholom etanolom, dobiva se
produkt apsolut. Jasmin je primjer biljke iz koje se dobiva skupocijeni apsolut jasmina (to nije
eterino ulje!). Problem je u tome to u apsolutima uvijek zaostane mala koliina otapala ili
alkohola.
CO2 ekstrakcija - ekstrakcija se moe izvesti i pomou ugljinog dioksida (CO2), to daje
vrhunske iste ekstrakte bez prisustva otapala ili alkohola. Takvi produkti sigurnije se koriste u
aromaterapeutske svrhe.
Pomade nastaju kao produkti postupka koji se zove enflurage, a danas se rijetko koristi. Na
tanak sloj bezmirisne masti stavljaju se cvijetovi mirisnog bilja. Nie se sloj za slojem pa se
mast s vremenom zasiti hlapivim mirisnim komponentama iz cvijetova. Na kraju se pomada
podvrgne ekstrakciji alkoholom kako bi se dobio isti apsolut ili parfem.
Biljna ulja
Biljna (bazna, nosiva) ulja imaju hranidbenu vrijednost za kou. Zbog nanoenja na vee
povrine tijela, npr. tijekom masae, ulja moraju biti visoke kakvoe, nerafinirana i hladno
preana. Rafiniranjem, ulja gube visoko vrijedne molekule neophodne za prehranu koe.
Vjerovatno ste primjetili da hladno preana ulja imaju miris po biljci iz koje su dobivena, dok
rafinirana ulja to nemaju. Toplom ekstrakcijom ulja dobiva se vea koliina ulja, no zbog
izlaganja visokoj temperaturi dolazi do unitenja i denaturacije bioloki aktivnih molekula, pa
je ulje dobiveno tim postupkom manje vrijedno. Biljna ulja koriste nam i kao nosai eterinih
ulja.
Biljnim uljima ljekovitost daje sastav masnih kiselina.Tipini primjeri za to su biljna ulja
nourka ili boraine koja sadre -linolensku kiselinu, te ulja lana, konoplje ili oraha koji
sadre -linolensku kiselinu. Premda ta ulja sadre i druge ljekovite tvari, njihova ljekovitost
uglavnom je posljedica "hranjenja" organizma esencijalnim masnim kiselinama koje nam
trebaju u metabolizmu ba poput vitamina. Ostali ljekoviti sastojci su tvari otopljene u
trigliceridima.
Maslinovo ulje vjerojatno je najpoznatiji primjer. Ono kao dominantnu masnu kiselinu sadri
oleinsku kiselinu, koju ionako sami moemo stvoriti u stanicama. Stoga je oito da ljekovitost
moramo objasniti na neki drugi nain. Tvari u maslinovom ulju, koje daju specifian
aromatino-gorkast okus poput sterola, potiu luenje ui i zacijeljivanje koe zbog
protuupalnog djelovanja. Primjera poput maslinovog ulja ima puno. Vitamin E iz ulja peninih
klica, esteri cimetne kiseline iz shea maslaca, voskovi i vitamini iz bademovog ulja, sloeni
kumarini iz tamanu ulja, karotenoidi iz pulpe pasjeg trna i ploda divlje rue.
Napisao: Valter Ajman, dr.med., fitoaromaterapeut