CODEX ALIMENTARIUS

Codex Alimentarius u doslovnom prijevodu s latinskog znači "zakon o hrani".

Obuhvata niz opštih norma i posebnih norma za sigurnost hrane (Codex Standards) čiji je cilj zaštita
zdravlja potrošača i osiguravanje poštenih postupaka u trgovini hranom. Hrana koja se stavlja na lokalno
tržište ili izvoz mora biti sigurna i dobrog kvaliteta. Također, hrana ne smije prenositi organizme koji
uzrokuju bolest životinja ili biljaka.
Codex Alimentarius međunarodna je organizacija sa sjedištem u Rimu, koju su 1961. godine zajednički
osnovale dvije organizacije Ujedinjenih naroda: Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and
Agriculture Organization, FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).
Njegov zadatak je da provodi i podupire razradu i uspostavu definicija i zahtjeva za hranu, da pomaže u
njihovom usklađivanju i na taj način olakšava međunarodnu trgovinu. Većina svjetske populacije živi u
172 države koje su članice Codex Alimentarius komisije i koje učestvuju u stvaranju Codexovih norma i
vrlo često ih primjenjuju na nacionalnom ili regionalnom nivou.
Iako Codex Alimentarius norme nisu obvezane, vrlo su važne jer se temelje na naučnoj osnovi.
Nacionalni i regionalni zakoni i norme gotovo uvijek uzimaju Codexove norme kao početnu tačku. Uticaj
Codex Alimentariusa proširio se na sve kontinente i njegov je doprinos zaštiti zdravlja potrošača i
poštenim postupcima u trgovini hranom nemjerljiv.
Codex Alimentarius ima hiljade dokumenata, od onih opštih koji se mogu primijeniti na sve namirnice do
onih koji se primjenjuju samo na određene namirnice ili prehrambene proizvode. Opšte norme uključuju
one za higijenu, označavanje, zaostatke pesticida i veterinarskih lijekova, nadzor uvoza i izvoza i
certifikacijski sistem, metode analize i uzorkovanja, aditive u namirnicama, kontaminante, prehranu i
hranu za posebne načine ishrane. Pored toga tu su i specifične norme za sve tipove namirnica i
prehrambenih proizvoda, koje obuhvaćaju svježe, smrznuto i prerađeno voće i povrće, voćne sokove,
žitarice i mahunarke, masti i ulja, ribe, meso, šećer, kakao i čokoladu, mlijeko i mliječne proizvode.
Izrada Codex normi
Codex Alimentarius uspostavlja i održava Komisija Codex Alimentariusa koje je međuvladino tijelo u
kojem sve države članice imaju pravo glasa. Različiti stručni odbori odgovorni su za izradu nacrta norma
koje prihvaća Povjerenstvo Codex Alimentariusa.Izrada norme započinje kada vlada koje države ili neki
od odbora Codex Alimentariusa predloži izradu određene norme. Ako Komisija Codexa (ili njegov
izvršni odbor) odobri izradu norme, tada Sekretarijat Codex Alimentariusa piše prijedlog nacrta norme i
šalje ga svim vladama država članica na razmatranje. Primjedbe razmatra određeni Codexov odbor, koji,
kada je tekst norme gotov, predstavlja taj tekst Codexovom Povjerenstvu kao nacrt norme. Ako
Povjerenstvo usvoji taj tekst kao nacrt norme, on se šalje vladama radi davanja primjedbi u nekoliko
koraka što rezultira konačnim nacrtom nakon kojeg slijedi Codexova norma. Broj koraka varira od pet do
osam, a sistem je napravljen tako da predstavlja što je moguće širi konsenzus. Postupak izrade Codexove
norme može trajati nekoliko godina. U međuvremenu, određeni odbor uz potporu Sekretarijata poboljšava
i prilagođava pojedinosti prema zahtjevima. Ponekad se pojedini korak u pripremi norme ponavlja. Kada
Povjerenstvo Codexa usvoji normu, ona se dodaje Codex Alimentariusu, svjetskom «zakonu o hrani».

Odbori Codex Alimentariusa

Povjerenstvo Codex Alimentariusa sastoji se od brojnih odbora:
9 odbora koji se odnose na opšte teme,
11 odbora za pojedine proizvode,
3 ad hoc međuvladine skupine,
6 regionalnih koordinacijskih odbora koji su osnovani kako bi pomogli u prepoznavanju prednosti i
spornih pitanja u posebnim područjima.
Sastanci pojedinih Codexovih odbora uvijek se održavaju u određenim državama (domaćini odbora).
Codexovi odbori i njihovi domaćini:
Opšti odbori – "horizontalni odbori":
Odbor za opšta načela (Francuska)
Odbor za označivanje hrane (Kanada)
Odbor za metode analize i uzorkovanja (Mađarska)
Odbor za higijenu hrane (SAD)
Odbor za zaostatke pesticida (Kina)
Odbor za aditive u hrani (Kina)
Odbor za kontaminante (Nizozemska)
Odbor za nadzor uvoza/izvoza i certifikacijski sustav (Australija)
Odbor za nutricionizam i hranu za posebne dijetalne namjene (Njemačka)
Odbor za zaostatke veterinarskih lijekova u hrani (SAD)

Odbori za određene vrste hrane – "vertikalni odbori":

Odbor za masti i ulja (Malezija)
Odbor za ribu i riblje proizvode (Norveška)
Odbor za mlijeko i mliječne proizvode (Novi Zeland)
Odbor za svježe voće i povrće (Meksiko)
Odbor za proizvode od kakaoa i čokoladu (Švicarska)
Odbor za šećer (UK)
Odbor za prerađeno voće i povrće (SAD)
Odbor za biljne proteine (Kanada)
Odbor za žitarice, mahunarke i leguminoze (SAD)
Odbor za higijenu mesa (Novi Zeland)
Odbor za prirodne mineralne vode (Švicarska)

Koordinacijski odbori:
Afrika (Maroko)
Azija (Koreja)
Europa (Poljska)
Latinska Amerika i Karibi (Argentina)
Sjeverna Amerika i sjeverozapadni Pacifik (Samoa)
Bliski Istok (Jordan)

Ad hoc međuvladine skupine (Intergovermmental Task Force)

Sokovi od voća i povrća (Brazil)
Stočna hrana (Danska)
Hrana dobivena biotehnologijom (Japan)

Codex kontaktna tačka

Da bi omogućilo stalnu vezu s državama članicama, Komisija u saradnji s nacionalnim vladama pojedinih
država osnovalo je Codex kontaktne tačke. Bosna i Hercegovina je članica Komisije Codex Alimentarius
22. oktobra 2007 godine. Članstvo BiH službeno je zabilježeno od strane FAO i WHO kao i ostali
članova Komisije.
EVROPSKI AUTORITET ZA SIGURNOST HRANE (EFSA)
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pruža neovisne naučne savjete o rizicima povezanima s
hranom, odnosno o postojećim i novim rizicima povezanima s hranom. Ti se savjeti uzimaju u obzir
prilikom donošenja evropskih propisa, pravila i politika, čime se pomaže u zaštiti potrošača od rizika u
prehrambenom lancu.
U nadležnosti Evropskog autoriteta za sigurnost hrane spadaju:
◦sigurnost hrane i hrane za životinje,
◦prehrana,
◦zdravlje i dobrobit životinja,
◦zaštita biljaka,
◦zdravlje biljaka.

Aktivnosti EFSA uključuju:

◦prikupljanje naučnih podataka i stručnih znanja,
◦pružanje nezavisnih, najnovijih naučnih savjeta o pitanjima sigurnosti hrane,
◦informisanje javnosti o njenom naučnom radu,
◦saradnju s državama članicama EU-a, međunarodnim tijelima i ostalim odgovornim tijelima,
◦jačanje povjerenja u sistem sigurnosti hrane EU pružanjem pouzdanih savjeta.

Struktura EFSA
EFSA-om upravlja upravljački odbor koji se sastoji od 15 članova. Članovi odbora djeluju u javnom
interesu. Ne zastupaju vlade, organizacije ili industrijski sektor.
Odbor određuje proračun EFSA-e i odobrava njezin godišnji program rada.
Izvršni direktor EFSA-e nadležan je za operativna pitanja i pitanja povezana s osobljem. EFSA izrađuje
godišnje i višegodišnje programe rada zajedno s Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom i
državama članicama EU-a. Naučni forum savjetuje izvršnog direktora. Posebno ga savjetuje u vezi sa
izradom prijedloga programa rada. Forum je sastavljen od predstavnika nacionalnih tijela nadležnih za
procjenu rizika u državama članicama EU-a. Njegovi članovi su i posmatrači iz Norveške, Islanda,
Švicarske i Evropske komisije.
Naučni rad EFSA-e vodi naučni odbor i njegovih 10 komisija, čiji su članovi istaknuti naučnici. Ako je
potrebno dodatno stručno znanje, komisija može osnovati radnu grupu. Grupe se sastoje od naučnika iz
EFSA-e i vanjskih stručnjaka. Osim toga, EFSA usko sarađuje s drugim agencijama EU-a koje djeluju u
području zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja i okoliša:
◦Evropskom agencijom za lijekove (EMA)
◦Evropskom agencijom za hemikalije (ECHA)
◦Evropskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
◦Evropskom agencijom za okoliš (EEA)

Princip rada EFSA

EFSA prima zahtjeve koji se većinom odnose na dostavu naučnih savjeta ili mišljenja, koji su upućeni
uglavnom od strane Evropske komisije, ali i iz Evropskog parlamenta ili država članica. U Zahtjevu se
navodi ono što se traži od EFSA: (pitanje, projektni zadatak, vremenski okvir i tako dalje).
Po prijemu zahtjeva, EFSA razmatra njegov sadržaj sa Evropskom komisijom i bavi se sa svim pitanjima
koja treba pojasniti, između ostalog posebno poštivanja vremenskog roka. Nakon toga, EFSA i Evropska
Komisija se dogovore o mandatu, što također uključuje konačni projektni zadatak i međusobno
dogovoreni rok.
Za aplikacije koje su vezane za tržište, EFSA vrši validaciju, odnosno provjeru potpunosti zahtjeva i
može zatražiti više naučnih informacija od podnosioca prijave.
Nakon toga zahtjev se upućuje na dalje postupanje nekom od naučnih panela EFSA-ili naučnom odboru
te se objavljuje u Registru pitanja.
Nakon toga EFSA obično formira radnu grupu za procjenu rizika koja je obično sastavljena od članova
vijeća i dodatnih naučnika iz specijalističkih područja, ocjenjuje dostupne naučne informacije što može
uključivati podatke sa kojima raspolažu države članice, ili istraživački instituti ili kompanije.
Kada se radi o zahtjevima dostavljenim od strane kompanija, u tom slučaju EFSA ima mogućnost da od
podnosioca zahtjeva traži više detaljnijih informacija. Tada radna grupa razvija draft koji nakon toga
upućuje Komisiji za diskusiju.
Često se može vršiti i javna publikacija dokumenta u cilju pružanja komentara na isti, kako bi se
dostavljeni komentari mogli uzeti u razmatranje i eventualno uvrstiti u revidirani dokument. Nakon toga
konsenzusom se vrši usvajanje procjene na plenarnoj sjednici relevantnih panela. Ukoliko dokument ne
bude usvojen od strane panela, u tom slučaju isti se vraća radnoj grupi na doradu i pripremu novog nacrta
za usvajanje na sljedećoj sjednici panela.
Nakon toga izlazni dokument je obično naučno mišljenje, izjava ili vodič ili neka druga vrsta EFSA
dokumenta koja se nakon svih navedenih procedura objavljuje u EFSA Journalu
Naučna mreža za procjenu rizika na zdravlje i dobrobit http://www.efsa.europa.eu/en/animal-health-and-
životinja welfare/networks

Naučna mreža za mikrobiološku procjenu rizika http://www.efsa.europa.eu/en/biological-hazards/networks

Naučna mreža za BSE/TSE (goveđa spongiformna

http://www.efsa.europa.eu/en/biological-hazards/networks
encefalopatija/kravlje ludilo)

Naučna mreža za prikupljanje podataka o zoonozama http://www.efsa.europa.eu/en/data/networks

Naučna mreža o prikupljanju hemijskih podataka http://www.efsa.europa.eu/en/data/networks

Naučna mreža za prehrambene navike i podatke o

http://www.efsa.europa.eu/en/data/networks
izloženosti

Naučna mreža za izmjene hitnih mjera http://www.efsa.europa.eu/en/cross-cutting-issues/networks

Naučna mreža za procjenu rizika vezano za GMO (hrana i

http://www.efsa.europa.eu/en/gmo/networks
hrana za životinje)
Naučna mreža za procjenu rizika vezano za GMO (okoliš)

Naučna mreža za procjenu rizika na zdravlje biljaka http://www.efsa.europa.eu/en/plant-health/networks

Naučna mreža za procjenu rizika vezano za

http://www.efsa.europa.eu/en/cross-cutting-issues/networks
nanotehnologiju u hrani i hrani za životinje

http://www.efsa.europa.eu/en/food-ingredients-and-
Naučna mreža za sastojke u hrani i pakovanja
packaging/networks

Naučna mreža o ostacima (reziduama) veterinarskih

http://www.efsa.europa.eu/en/data/networks
lijekova

Naučna mreža Upravnog odbora za pesticide http://www.efsa.europa.eu/en/pesticides/networks

Naučna mreža za praćenje/monitoring pesticida http://www.efsa.europa.eu/en/pesticides/networks

Šta je RASFF?
RASFF – Rapid Alert System for Food and Feed, sistem brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za
životinje, osnovni je alat za razmjenu informacija između kompetentnih institucija u slučajevima
kada postoji rizik za ljudsko zdravlje nastao hranom, zbog kojega. su pokrenute određene mjere
poput povlačenja ili zabrane uvoza određenih proizvoda.

Ciljevi RASFF-a
◦Zaštita potrošača od rizika za zdravlje uslijed konzumacije zdravstveno neispravne hrane.
◦Brza razmjena informacija između zemalja članica RASFF.
◦Sprječavanje distribucije i povlačenje proizvoda sa tržišta koji predstavljaju rizik za zdravlje
potrošača.

Članice RASFF-a
Članice RASFF mreže su zemlje članice EU i EEA.
Kompetentne ustanove “trećih zemalja”, koje nisu članice EU, također primaju RASFF
obavijesti od Evropske komisije, ali samo u slijedećim slučajevima:
◦ukoliko se zna da je proizvod koji je predmet obavijesti izvezen u tu treću zemlju,
◦ukoliko je proizvod koji je predmet obavijesti porijeklom iz te treće zemlje.

Zašto RASFF?
Sistem brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje konkretan je i vidljiv rezultat Evropske
integracije. Brza razmjena informacija o rizicima koji potječu od hrane i hrane za životinje
osigurava koherentne i simultane aktivnosti svih zemalja članica što je ogroman doprinos
sigurnosti potrošača.
Sistem kontrole hrane mora biti razvijen i implementiran na transparentan način. Povjerenje
potrošača u sigurnoi kvalitetno snabdijevanje hranom zavisi od njihovog razumijevanja i
povjerenja u cjelishodnost i efikasnost sistema kontrole sigurnosti hrane.

Podjela RASFF obavijesti

Obavijesti o opasnosti (vijesti uzbune)
Obavijesti o opasnosti šalju se kada su hrana i hrana za životinje rizik jer se nalaze na tržištu.
Ovakve obavijesti daju zemlje članice mreže koje su uočile problem i koje pokreću mjere kao što
je povlačenje proizvoda sa tržišta. Obavijesti imaju za cilj da svim članicama mreže daju
informaciju kako bi one povjerile nalazi li se zdravstveno neispravan proizvod na njihovom
tržištu te kako bi mogle poduzeti određene potrebne mjere. Potrošači moraju biti uvjereni da je
predmet obavijesti povučen sa tržišta.

Informativne obavijesti
Obavijest na znanje je obavijest vezana uz hranu i hranu za životinje, kada je rizik prepoznat, no
zemlje članice ne moraju poduzeti hitnu akciju jer proizvod nije ušao na njihovo tržište.
Ove obavijesti se uglavnom odnose na pošiljke hrane i hrane za životinje koje su ispitane i
vraćene sa vanjskih granica EU. Potrošači moraju biti uvjereni da proizvod koji je predmet
obavijesti nije ušao na tržište te da su poduzete sve potrebne mjere.

RASFF – novosti
Svaku vijest koja nije uzbunjujuća ili informativna, a ocjenjena je kao interesantna od strane
kontrolnih tijela, Komisija čini dostupnom članicama mreže kao ‘’NOVOST’’.

Odbijeno na granici
Ove obavijesti tiču se pošiljki hrane i hrane za životinje koje su, nakon izvršene provjere i
ustanovljenog rizika po zdravlje ljudi, odbijene na vanjskim granicama EU i EEA (European
Economic area). Ove obavijesti se prenose svim graničnim ispostavama EEA-a, s ciljem
pojačavanja kontrola i osiguravanja da odbijeni proizvod nije ponovno ušao u Zajednicu preko
druge granične ispostave.

Sistem brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje u Bosni i Hercegovini

Zakon o hrani („Službeni glasnik BiH'', broj 50/04) slijedi osnovna načela Evropskog zakona o
hrani, osniva Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine te donosi pretpostavke za
uspostavljanje RASFF sistema na nivou Bosne i Hercegovine.
Agencija za sigurnost hrane BiH predstavlja kontakt autoritet Bosne i Hercegovine, kao treće
zemlje za EU RASFF Evropske Komisije i koordinira bh. sistemom brzog uzbunjivanja za hranu
i hranu za životinje, kao nacionalna kontakt tačka.
U sistemu na nivou BiH učestvuju institucije BiH, entiteta i BD BiH, odgovorne za sigurnost
hrane, zaštitu zdravlja i interesa potrošača, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja na
teritoriju naše zemlje. Pri svakoj instituciji u sistemu određene su kontakt tačke/službena lica
zadužena sa protok informacija i postupanje po obavijestima na efikasan način u skladu sa
procijenjenim rizikom.
Institucije uključene u sistem su:
◦Agencija za sigurnost hrane BiH
◦Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
◦Ured za veterinarstvo BiH
◦Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja
◦Ministarstvo trgovine FBiH
◦Ministarstvo zdravstva FBiH
◦Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH
◦Uprava za inspekcijske poslove FBiH
◦Ministarstvo trgovine i turizma RS
◦Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS
◦Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS
◦Uprava za inspekcijske poslove RS
◦Vlada Brčko distrikta BiH Pododjel za javno zdravstvo
◦Inspektorat Brčko distrikta BiH