Green Garden • broj 68 • svibanj / lipanj 2010.

• godina X • cijena 3 KM

Ljiljan
Ljetne sorte šljive
Zalijevanje sustavom kap po kap
Štetnici u košnici i neprijatelji pčela
Feromonske klopke
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green
Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zani-
mljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva,
cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o
cvjetnim vrstama, posebice članke o ljiljanu te cvatućim grmovi-
ma koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godišnjih od-
mora, mnogima sobno i balkonska cvijeće postaje veliki problem.
Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog
bilja, pročitajte u istoimenom članku.
Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog
bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne
vrste, pročitajte u prilogu na stranici broj 8.
Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima
aktinidije pročitajte sa stranica posvećenim voćarstvu te na koji
način zaštititi voćke od lišajeva koji u posljednje vrijeme postaju
sve veći problem. Nadalje, iz zaštite bilja doznajte za što sve služe
feromonske zamke koje od sada možete nabaviti i na našem trži-
štu, a koje se koriste za praćenje i suzbijanje štetnika u voćnim na-
sadima. Priloge zaokružujemo člankom o leptirima čije gusjenice
prave značajne štete u nasadima kupusa.
Iz svijeta povrćarstva pored redovitog kalendara sjetve izdva-
jamo prilog o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži, te uzgoju rajčice
u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posvećenim povrću mo-
žete pročitati i članak o grahu, koji se sve više uzgaja na području
Hercegovine.
I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili članak
o štetnicima i uošnici i neprijateljima pčela i načinu njihova suz-
bijanja.
Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom
kap po kap, ljetnim sortama šljive, orahu, te posebno izdvajamo
prilog o prvom natjecanju traktorista orača na području Herce-
govine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš
Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili
nadamo se da nam to nećete zamjeriti.
Uredništvo
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
3
SADRŽAJ
PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU 4
GODIŠNJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE 5
CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA 6
VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM 7
sušenje i čuvanje ljekovitog bilja 8
grah koristan u tanjuru, dekorativan u vrtu 9
ljeto u povrtnjaku 10
uzgoj i zaštita krastavaca na mreži 11
uzgoj rajčice u kasnijim rokovima 12
leptiri - štetnici kupusnjača 14
štetnici u košnici i neprijatelji pčela 16
navodnjavanje vinograda sustavom kapa po kap 18
sinergon 2000 19
PITANJA I ODGOVORI 20
ljetni poslovi u nasadu aktinidije 21
nešpola slabo poznata voćna vrsta 22
kako suzbijati lišajeve na voćkama 23
ljetne sorte šljiva 24
feromonske zamke 25
dugovječni orah 26
prvo natjecanje traktorista orača hercegovine 27
travanj u znaku green gardena 28
oprez! sezona je krpelja 29
ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo
GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA,
Široki Brijeg, Obilazna cesta 27
88220 Široki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 700 000,
Fax: ++ 387 (39) 706 572
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,
Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko
Marketing:
Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine
časopis Green Garden oslobođen
je plaćanja poreza na promet.
4
PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU
Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina, posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće
izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom
dijelu tla, što je inače slučaj na tlima uz kuću, ograde i zidove.
Josip Brkljača, ing.
S
vojim razgranatim nači-
nom širenja pokrivaju ve-
like površine i idealne su
za sadnju uz pergole, balkonske
ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo
da rastu bez ikakve potpore, ve-
ćina penjačica će poslužiti kao
odlični pokrivači tla.
Tekoma (Campsis radicans,
sin. Tecoma radicans) je polu-
otporna listopadna penjačica
porijeklom iz Sjeverne Ameri-
ke. Cvjetovi su krupne trubice
dugačke desetak centimetara,
skupljene u cvatovima na kraju
ovogodišnjih izboja, crveno-na-
rančaste boje. Ovi cvjetovi čine
tekomu jednom od najupečat-
ljivijih vrtnih biljaka tijekom
ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala,
potrebno joj je duboko, plodno
tlo i sunčan, zaštićen položaj. Na
teškim glinovitim i suhim pje-
skovitim tlima neće doseći svoju
punu ljepotu. Jedini nedostatak
ove biljke je što je neugledna
tijekom zimskih mjeseci kada
baci lišće i ogoli. Zbog toga te-
koma nije prikladna penjačica
za mjesta koja treba zakloniti
zbog njihova ružnog izgleda.
Radije je upotrijebite tamo gdje
joj nema premca: na južnom
pročelju kuće ili za prekrivanje
suncu izloženih ograda i sjenica.
Krupni cvjetovi tekome
Glicinija kineska (Wisteria
sinensis) je otporna listopadna
grmolika penjačica, podrijetlom
iz Kine. Ima brojne mirisne svje-
tloljubičaste cvjetove u dugim
visećim cvatovima. Prva cvatnja
ove biljke je u kasno proljeće, a
druga u kasno ljeto. Koristi se
za prekrivanje zidova, sjenica,
pergola, lukova i drugih vrtnih
konstrukcija. Pogodna je i za
bonsai. Dobro raste u kvalitet-
nom ilovastom tlu na toplom
sunčanom mjestu. Obrezuje se
u ljeto nakon prve cvatnje, te po
potrebi ponovo u zimu. Izrazito
je snažna biljka te se redovitom
rezidbom mora kontrolirati njen
rast. Nikako je nemojte dopusti-
ti da glicinija bez kontrole raste Glicinija – česta penjačica
u vašemu vrtu.
Jasmin obični (Jasminum porna vazdazelena penjačica, zaštićenom položaju ali podno-
officinalis) je otporna listopadna koja u uvjetima blage klime si i blagu sjenu. Često se koristi
penjačica snažnog rasta podrije- cvate gotovo cjelu godinu. Ina- za rast uz pergole i zidove, ali i
tlom iz Azije, sa sjajnim listovima če kod nas cvjeta tijekom cjelog kao lončanica. Obrezuje se u
i bijelim mirisnim cvjetovima. ljeta. Dobro raste na sunčanom, proljeće.
Gusto prekriva površine. Koristi
se za rast uz vrtne konstrukcije,
te uz debla stabala. Vrijeme cvat- I to trebate znati…
nje je ljeto, pa sve do u jesen. Borave li u vrtu mala djeca, igrajući se na terasi koju prikrivaju
Dobro raste u prosječno hranji- glicinija i tekoma, brižno pazite da nehotice ne pojedu bilo koji
vom ilovastom tlu na sunčanom dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri poje-
mjestu. Ukoliko je potrebno, dene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i
obrezuje se u proljeće. bolovima u trbuhu, proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije, jer
Veoma slična vrsta običnom glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin.
jasminu je pravi jasmin (Jasmi-
num azoricum). Ovo je poluot-
Jasmin cvate sve do jeseni
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

GODIŠNJI ODMORI
opasnost za
sobne biljke
Dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora, koje će
mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se
nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigu-
rati dovoljne količine vode.
Josip Brkljača, ing.
Lj
ubiteljima cvijeća dobro
je poznata činjenica kako
su voda i svjetlo dva jako
bitna čimbenika za uzgoj biljaka
u posudama. Bez njih biljka brzo
doživljava šok i za kratko vrijeme
ugiba iz razloga što se narušava
normalan proces fotosinteze.
Stoga mnogima od nas, s dola-
skom vrućih ljetnih dana i godiš-
njih odmora, nameće se i pitanje
Gelom protiv suše
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
na koji način sobnim biljkama
osigurati dovoljne količine vode.
No, međutim, ljubitelji sobnih bi-
ljaka snaći će se na razne načine
kako njihove šarene ljepotice ni u
kojem pogledu ne bi patile. Kako
do toga uistinu i ne bi došlo, po-
trebno je:
- prepusti brigu oko zalijevanja
nekom od povjerenja;
- poslužiti se namjenskim Flortis
gelovima koji se mogu pronaći
u poljoljekarnama;
- poslužiti se vlastitom maštom i
pokušati napraviti pričuvni su-
stav za natapanje.
Flortis gelovi-rješenje za
dugotrajnu opskrbu vodom
Iako je brigu oko održavanja
sobnog cvijeća najbolje prepustiti
osobi od povjerenja, danas to baš
kao i da nije tako lako. Stoga smo
odlučili na godišnji odmor poni-
jeti i ključeve svoga stana. Ali, što
onda s našim sobnim biljkama.
Srećom, postoji rješenje koje do-
lazi iz renomirane tvrtke Flortis.
Naime, danas na tržištu možemo
pronaći namjenske gelove koje
našim sobnim biljkama osigu-
ravaju dovoljne količine vode u
trajanju od čak 30 dana. Broj na-
vedenih gelova ovisi od veličine,
odnosno, promjera lončanica a
što je i naznačeno na samoj amba-
laži ovog revolucionarnog Flortis
proizvoda. U protivnom, pojedine
domaćice već imaju provjerene
metode a koje se odnose na prav-
ljenje pričuvnih sustava za nata-
panje. Dakako, riječ je o čitavom
asortimanu proizvoda, počevši od
plastičnih boca pa sve do podlo-
žaka ispunjenih glinom. Međutim,
sve navedene metode nisu i jed-
nako učinkovite. Ali, pored svega
potrebno je imati na umu kako
sve biljke nemaju iste potrebe za
vodom, te da biljke u fazi intenziv-
nog rasta i cvjetanja trebaju veće
količine vode. S druge strane, kak-
tusi i sukulenti čuvaju zalihe vode
u mesnatim listovima pa ih treba
rjeđe i zalijevati, dok biljke kru-
pnih listova, pak, trebaju češće za-
lijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo
kako biljke u malim loncima kao i
one biljke čije je korijenje preraslo
treba češće zalijevati. Da ništa ne
biste prepustili slučaju, nužno je
poznavati i činjenicu kako se voda
brže isparava u glinenim za razliku
od plastičnih posuda.
Biljke na tjedan dana
Iako je razdoblje od tjedan
dana jako kratko vrijeme glede
zbrinjavanja biljaka, to ne znači
da na odmor možemo bezbrižno
otići bez njihove prethodne op-
skrbe vodom. Naime, supstrat je
potrebno zasititi vodom i biljke
potom staviti na blago osvijetlje-
no mjesto, primjerice na sjevernu
ili istočnu stranu. Međutim, često
se postavlja pitanje kako supstrat
adekvatno zasititi vodom, a da
smo pritom sigurni da će biljka
uistinu i dobiti dovoljne količine
vode. Stoga je biljku nužno stavi-
ti u podložak s vodom ili uroniti
u veću posudu u trajanju od 20-
tak minuta. Nakon toga odlijemo
Posebna gnojiva za biljke
5
vodu iz podloška ili biljku izvadi-
mo iz posude. Tim činom biljka
je spremna za samostalan život u
trajanju od tjedan dana.
Ukoliko pak na odmoru osta-
jemo dulji vremenski period, mo-
ramo biti svjesni i činjenice da će
naše biljke ipak doživjeti stanoviti
šok, koji će biti izražen u manjoj ili
većoj mjeri. Najbolje se to očituje
na primjeru fikusa benjamina koji
nas obično dočekuje s obiljem
otpalih listova. Međutim, uz pri-
mjenu ranije spomenutih gelova,
ne trebate biti zabrinuti jer će se
vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. A,
razumljivo je da ćete njegovom
bržem oporavku najbolje prido-
nijeti vi sami i to ponajprije uče-
stalom primjenom Green Garden
gnojiva za zelene biljke. Dakle,
pomoću malih trikova i savjeta
možete učiniti ovo ljeto ugodnim
i za vaše biljke, a koje će vam to
višestruko znati i uzvratiti!
Korisni savjeti
- nabavite dubok podložak i
ispunite ga šljunkom ili ku-
glicama gline. Napunite vo-
dom do dva prsta ispod ruba
i zatim na šljunak položite
lončanicu. Korijenje će samo
crpiti potrebnu količinu vla-
ge.
- lončanice se mogu smjestiti i
u kadu tako da na dno stavi-
mo prostirku ili novinu. Na to
stavimo opeku i potom kadu
ispunimo vodom tako da
pokrije opeku na koju ćemo
staviti biljke u loncima.
- plastične boce nemojte ba-
cati u smeće već ih napunite
vodom i okrenite ih, pritom
pazeći da grlo boce bude
čvrsto zabijeno u zemlju lon-
čanice. Čep odvrnite do po-
lovice ili začepite vatom pa
će voda otjecati polagano u
zemlju.
6
CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA
Danas se cvatuće grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju
vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potražnja za cvatućim grmovima. Više je razloga povećanog interesa za
cvatuće grmove.
Matea Pehar, dipl. ing.
V
eće zanimanje za cvatuće
grmove dovodi se u vezu
s novim načinom uzgoja
odnosno prodaja kontejniranih
sadnica koje se mogu saditi u
svako doba godine. Osim toga,
otvaranje vrtnih centara, te veći
izbor vrsta također su pridonijeli
većoj zainteresiranosti za cvatu-
će grmlje.
Pravilno posađeno cvatuće
grmlje stvara nam osjećaj privat-
nosti i intimnosti, a ujedno može
služiti kao vjetrozaštitni pojas.
Među cvatućim grmljem postoje
vrste niskog rasta, koje služe kao
pokrivači tla, te vrste uspravnog
rasta kojima se može ublažiti
krutost linija modernih zgrada.
Rododendron
Rododendron je jedan od
naših najomiljenijih cvatućih gr-
mova. Traži djelomično sjenovi-
to, kiselo tlo. Danas ga možemo
sresti gotovo svugdje. Njegovi
vazdazeleni listovi te cvjetovi ra-
zličitih boja mamac su za mnoge
Rododendron traži kiselo tlo
oči. Cvjetovi su zvonasta ili tru- izboja. Kalistemon će rasti brže postoji velika razlika u oblicima,
basta oblika. na sunčanom položaju. veličini, boji cvijeta, te zahtjevu
Najtraženiji vrtni rododen- prama staništu. Tipična erika je
droni visoki su 1,5-1,8 metara i Erika biljka zbijena rasta koja nara-
cvatu u svibnju. Prilikom sadnje Erika je tipični predstavnik ste do 20 cm i najčešće se sadi
rododendrona imajte na umu da vrijeskova s čvrstim izbojima, u vrtu kao pokrivač tla, ali ima i
imaju plitko korijenje, te ih se ne igličastim listovima i zvonoli- onih koje rastu do 2 metra visine.
smije saditi preduboko. Svake kim cvjetovima. Među vrstama Cvatu u različito vrijeme.
jeseni malčirajte ih tresetom. Ti-
jekom ljeta traže dosta vode.
Kalistemon
Kalistemon se smatra cva-
tućom biljkom koja je više pri-
lagođena uzgoju u zaštićenim
prostorima, ali se u južnim kraje-
vima može uzgajati i na otvore-
nom, na zaštićenim položajima
najčešće uz osunčani zid. Zbog
toga je potrebno obratiti pozor-
nost kod kupnje na sorte otpor-
nije na hladnoću. Glavno obi-
lježja kalistemona je usko lišće i
cvatovi koji su nalik na četku za
pranje boca. Cvjetovi imaju uoč-
ljive prašnike i gusto su poredani
duž cilindričnog klasa na čijem
je vrhu skupina kratkih, lisnatih Neobični cvatovi kalistemona
Cvjetovi erike različitih boja
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

VELIČANSTVO
MEĐU CVIJEĆEM
Ljiljani su biljke raskošnih cvjetova koje prati glas kako vole
‘’hladne noge i toplu glavu’’ a što je i više nego točno. Naime,
posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku,
tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit će te upravo ono
što ova biljka voli. S druge strane, raskošni cvijet mora biti
isključivo na suncu.
Stanislava Rotim, dipl. ing.
O
ve uistinu prekrasne bilj-
ke odlikuju se prelijepim
cvjetovima koji ponekad,
nekima od nas, svojim opojnim i
intenzivnim mirisom znaju zadati
čak i glavobolju. Ali, iako je mož-
da pomalo težak miris ljiljana,
ljepotu njegovih cvjetova u vrtu
ništa ne može zamijeniti. A ljilja-
ni su stari, dobro nam poznati
ukrasi vrtova jer se uzgajaju već
stoljećima usprkos činjenici kako
neopravdano slove za zahtjevne
biljke. Danas, pak, zahvaljujući
selekcijskim radom stvoreni su
brojni kultivari koje možemo u
nijansama različitih boja susre-
sti u mnogim vrtovima. U novije
vrijeme posebno su popularni
dvobojni ljiljani s tamnijim sre-
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
dištem i svijetlim vršcima latica,
odnosno, prugastim cvjetovima
neobičnih kombinacija. Njihovoj
magičnoj privlačnosti doista je
teško odoljeti.
Sadnja ljiljana
I kako smo već spomenuli,
ove relativno zahtjevne biljke
traže propusno tlo, bogato hra-
njivima što znači da ih ni u ko-
jem slučaju nije poželjno saditi
na teškim i glinenim tlima, kao
ni na tlima gdje se voda duže
vrijeme zadržava. Međutim,
ukoliko ove ljepotane raskošnih
cvjetova niste uspjeli uzgojiti u
vrtu s njihovim uzgojem može-
te pokušati u loncima. Možete
ih posaditi i uzgajati na suncu
ili polusjeni, ali nikada u potpu-
noj hladovini. Lukovice ljiljana
sade se u jesen (rujan-listopad)
ili u proljeće i to uglavnom sku-
pno tj. 3 do 7 lukovica zajedno.
Osnovno pravilo prilikom sad-
nje ljiljana je to da vrh lukovice
treba biti prekriven desetak cen-
timetara debelim slojem zemlje.
Iznimka je Madonin ljiljan koji se
pokriva samo 3-5 cm debelim
slojem zemlje, a prezimljava bez
zaštitnog pokrova. Razmak sad-
nje ovisno o sorti iznosi 30-45
cm. Posađene lukovice trebaju
se potom dobro zaliti, dok se
u hladnim područjima obično
pokriju s 10-tak cm debelim slo-
jem slame ili pak nekim drugim
pokrovnim materijalom. Zaštit-
ni sloj se uklanja tek početkom
proljeća, prije nego što ljiljani
izbiju. Najbolji način izbora lu-
kovica prilikom sadnje ljiljana su
gomolji upakirani u vlažni treset,
a mogu se pronaći u svim bolje
opskrbljenim poljoljekarnama.
Ako su gomolji suhi, potrebno
ih je pak prije sadnje navlažiti
ili možemo navlažiti samo tre-
set koji se nalazi oko lukovice.
Jesenska sadnja ljiljana daje
mnogo raniju cvatnju, što znači
da ćemo rano u proljeće imati
lijepe cvjetove u vrtu. Nakon što
su ljiljani ocvali, gomolji se vade
i spremaju u sandučiće gdje se u
vlažnom tresetu čuvaju do slje-
deće sadnje. Lukovice posađene
u lonce mogu prezimiti na tem-
peraturi od minus 5 stupnjeva
C. A unatoč brojnim tvrdnjama
kako su ljiljani zahtjevne biljke,
otkrit ćete kako uz malo truda
i pažnje možete imati raskošne
cvjetove i u svom vrtu. Jer lji-
ljani posađeni na pravo mjesto,
uz malo pažnje i njege, mnogo
Ljiljani - stari ukrasi vrtova
7
godina davat će lijepe i raskošne
cvjetove.
Njega biljaka
Prije negoli smo odlučili oba-
viti sadnju lijana, potrebno je tlo
obogatiti i gnojivima koja sadr-
že velike količine fosfora i kalija.
Obogaćeno tlo omogućiti će da
ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe,
raskošne cvjetove. Prilikom rasta
i cvjetanja potrebno je redovito
vršiti prihranu ljiljana i to blagom
otopinom hranjiva sličnog sasta-
va (manji sadržaj dušika). Nakon
što su ljiljani ocvali trebamo od-
straniti cvjetove kako ne bi došlo
do zametanja sjemena. Na kraju
vegetacije potrebno je odrezati
stabljiku pri zemlji i prekriti tre-
setom ili sličnim materijalom a
sve kako bi gomolj zaštitili od
smrzavanja. Svakih nekoliko go-
dina biljke koje slabije cvjetaju
potrebno je razdijeliti i presaditi.
To znači da se razmnožavanje lji-
ljana obavlja dijeljenjem gomo-
lja tako što manje lukovice koje
rastu pokraj glavne prethodno
odvojimo. Nakon što se očiste
od propalih dijelova veće luko-
vice se odvoje i posade posebno,
kako je to i opisano kod sadnje.
Međutim, danas na tržištu
možemo pronaći veliki broj ra-
zličitih kultivara u različitim ni-
jansama boja. A porodici ljiljana
(Liliaceae) pripadaju ukrasne
biljke bez kojih bi naši vrtovi
bili znatno siromašniji premda
se u istoj skupini nalaze i brojne
samonikle biljke čiji su cvjeto-
vi među najljepšim livadskim i
planinskim cvijećem. A upravo
je sada vrijeme njihove raskošne
cvatnje!
 8
Josip Brkljača, ing.
U
spješnim se smatra ono
sušenje kojim se iz svje-
žih biljaka ukloni vlaga
a ostanu eterična ulja. Sam po-
stupak sušenja mora se obaviti
što prije, kako eterična ulja ne bi
nestala prilikom prirodnog pro-
cesa raspadanja. Ključ pravilnog
sušenja su ispravna temperatura
i niska vlažnost.
Temperatura za sušenje
Prosječna temperatura za
komercijalno sušeno bilje iznosi
38oC, što se teško može ostvariti
kod kuće bez specijalnih uređa-
ja. Temperatura zraka između 20
i 32oC, koja vlada u zračnim vitri-
nama ili u vitrinama blizu grijača,
sasvim će odgovarati. Za sušenje
ljekovitog bilja dobro će posluži-
ti i neka soba s električnom grija-
licom koja nije direktno uperena
u bilje.
Sušenje na suncu provodi se
u krajevima gdje su visoke tem-
perature i gdje ima malo vlage,
ali se na taj način gubi boja, a bi-
lje je izloženo većoj mogućnosti
zagađenja.
Nasad lavande u Hercegovini
SUŠENJE I ČUVANJE
LJEKOVITOG BILJA
Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja
ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje
moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke.
Mjesto za sušenje mora biti
suho i prozračno, te mračno da
bi se bolje očuvala boja. Za ovu
namjenu garaže nisu prikladne.
Sušenje u pećnici nije pri-
kladno posebno za cvjetove i
listove, čak i na najnižoj tempe-
raturi, ali je prikladno za sušenje
korijenja. Isto tako sušenje ljeko-
vitog bilja u mikrovalnoj pećnici
nije prikladno, jer se zbog sprje-
čavanja svjetlosnog luka stavlja
mala posuda s vodom, čime se
dobiva suprotni učinak.
Sušenje listova
Zeleno bilje sitnih listova
može se sušiti na stabljikama, ali
veliki listovi se suše pojedinač-
no.
Sušenje se najčešće obav-
lja na razapetoj mreži između
okvira, da zrak može cirkulirati
i ispod, na koju se rašire listovi.
Mreže se drže na toplom, ta-
mnom i zračnom mjestu. Lišće
se suši sve dok ne postane puc-
ketavo na dodir. Vrijeme sušenja
ovisi o debljini listova i o količini
vlage, o stupnju topline i o vlazi
u zraku. Sušenje najčešće traje
od 3-4 dana do najviše jednog
tjedna. Kad su listovi suhi, skida-
ju se s stabljike, a ako su listovi
veliki, smrve se i spremaju.
Ljekovito bilje se može sušiti
i tako da se zaveže u svežnjeve i
objesi na čisto i zračno mjesto.
Kod velikog broja ljekovitog
bilja suše se cvjetovi. Cvjetove
nevena lakše je sušiti cijele, pa
se poslije, prema potrebi mogu
skidati latice.
Kako se suše
pojedine vrste?
Lavandu je najbolje objesiti
u svežnjevima svezane rafijom.
Cvjetni klasovi prekriju se pa-
pirnatom vrećicom da po njima
ne pada prašina. Osim toga pa-
pirnate vrećica sakupljaju otpale
latice.
Cvjetovi luka vlasca i ružini
pupoljci koji se upotrebljavaju
u dekorativne svrhe, zadržat će
lijep oblik ako se suše u usprav-
nom položaju tako da se stapke
provuku kroz žičane rešetke za
kolače.
Ako prilikom sušenja cvjeto-
va želite zadržati savršen oblik i
boju. Stavite cvijet na tanak sloj
sitnog specijalno obrađenog
pijeska i njime prekrijte cvijet.
Tako pripremljen cvijet suši se
2-3 tjedna.
Sjeme se bere zajedno sa
sjemenim glavama koje se na-
laze na stapkama. Zavežite ih u
svežnjeve, a preko glavica sta-
vite papirnate vrećice i objesite
na toplo i zračno mjesto. Sjeme
se ne smije spremati u plastične
vrećice jer one potiču stvaranje
vlage.
Sušenje korijenja
Korijenju za uspješno suše-
nje treba temperatura 50-60oC.
Za sušenje je prikladna pećnica
podešena na najnižu tempera-
turu s otvorenim vratima. Prije
sušenja korijenje dobro oribajte,
narežite ga na komadiće i raširite
po limu za pečenje. Komadiće
stavite u hladnu pećnicu i povre-
meno okrećite zbog ravnomjer-
nog sušenja. Vrijeme sušenja
ovisi o vlazi i veličini.
Spremanje
osušenog bilja
Osušeni listovi i cvjetovi
brzo će propasti i izgubi-
ti aromu i boju. Uvijek ih
spremite na suho i mračno
mjesto. Cvjetove i listove od
kojih ćete napraviti potpuri
možete spremiti u papirnate
vrećice i hermetički zatvore-
ne limenke ili staklenke.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

GRAH koristan u tanjuru,
dekorativan u vrtu
Riječ je o povrću koje su naši preci rado jeli, gotovo svakodnevno. Ništa začuđujuće, jer
radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromašnijim omogućila preživ-
ljavanje. Zbog toga je grah stekao epitet “sirotinjskog mesa”.
Nino Rotim, dipl. ing.
I
ako se grah nerado nalazi na je-
lovniku, višestruko je koristan.
To je i razumljivo jer se radi o
povrću s doslovce najsavršeni-
jom kombinacijom hranjivih tva-
ri. Dovoljno je samo spomenuti
kako je niskokaloričan, praktično
ne sadržava masnoće, a istodob-
no sadrži vitamine B skupine.
Nutricionisti ga stavljaju na vrh
zdrave prehrane te ga posebno
preporučuju vegetarijancima i
osobama s povišenim kolestero-
lom. Zbog sadržaja željeza grah
je u odnosu na sve druge vrste
povrća najkorisniji i najučinkovi-
tiji u borbi protiv anemije. Stoga
je doista velika šteta da domaćice
prednost daju mesnim obrocima
a za grahom posežu samo kada
zaškripi u kućnom proračunu.
Razlike između graha
mahunara i graha zrnaša
Po vrtovima i poljima uzgaja-
ju se brojne sorte graha od kojih
svaka ima svoje posebnosti. Me-
đutim, često se postavlja pita-
nje ima li u botaničkom smislu
razlike između graha mahunara
i običnog graha zrnaša? Nema.
Razlike se dakle očituju samo u
uporabnoj vrijednosti pojedinih
sorti. Osim toga, mahune gra-
ha mahunara se mogu koristiti
Sorta visokog graha
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
Mahune i sjeme sorte Čudo venecije
za kuhanje i konzerviranje dok
se mahune graha zrnaša koriste
za proizvodnju fiziološki zrelog
zrna.
Najčešće sorte graha
U poljoljekarnama najčešće
nailazimo na niske sorte graha
mahunara BERGGOLD i TOP
CROP. BERGGOLD se najviše i
uzgaja u Hercegovini a odlikuje
ga nizak rast i veoma rano pris-
pijevanje. U razdoblju od dva
mjeseca oblikuje žute mahune
okruglastog presjeka koje su po-
godne i za zamrzavanje. Dosta se
koristi i za pripremanje salata a
zbog svoje velike ukusnosti i hra-
njive vrijednosti u Hercegovini se
udomaćio pod nazivom ZLATNA
ili ŽUTA OLOVKA. S druge strane
imamo sličnu, ranu sortu, niskog
graha mahunara TOP CROP koju
odlikuje zelena boja mahuna.
Iako se, također, radi o cijenjenoj
sorti, u južnim krajevima naše
Sorta Bergold
9
zemlje puno više se uzgaja BER-
GGOLD. Međutim, osim navede-
nih sorti, još se uzgajaju i niske
sorte, širokih i plosnatih mahuna
zelene boje STAROZAGORSKI i
ROMA. Za sve one koji na jelov-
niku žele žute, široke mahune
predlažemo da pokušaju s uzgo-
jem cijenjene sorte visokog rasta
ČUDO VENECIJE. Svakako da ne
smijemo izostaviti i ne spome-
nuti kultivare OGNJENI JEZIK i
PROVAJDER. Dakle, svaka sorta
graha, bilo mahunara, bilo zrna-
ša, ima svoje kulinarske vrijedno-
sti i specifičnosti uzgoja te kod
kupnje i nabave sjemena tražite
odgovarajuću stručnu pomoć
radi lakšeg izbora.
Važnost navodnjavanja
Pošto se veći dio uzgoja graha
mahunara i zrnaša odvija tijekom
ljeta, potrebno je voditi računa o
njegovu navodnjavanju. Dobro je
poznato kako ljeti znaju biti suro-
vi, sparni dani u Hercegovini a za
grah je upravo najkritičnija suša u
vrijeme cvatnje i neposredno iza
nje. Navodnjavanje je poželjno
provoditi kišenjem jer se tim po-
stupkom podiže vlažnost zraka a
što pridonosi učinkovitijoj cvatnji
i zametanju mahuna. Razumljivo
da od toga izravno ovisi i prinos
te posebno kvalitet mahuna.
Dakle, u dijelu svog vrta (ali
i plastenika) svakako planiraj-
te i sjetvu graha jer je on puno
hranjiviji i zdraviji, primjerice od
mesa ali i drugih namirnica. Uo-
stalom, grah je postao tradicio-
nalno jelo svih europskih kultura
s bogatom recepturom u svim
kuhinjama svijeta. Istina, nakon
njegovog obilnog konzumiranja
malo moramo obuzdati naku-
pljene plinove u crijevima. Ali što
ćete, ta nitko nije savršen...
10
LJETO U POVRTNJAKU
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvo-
đačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni, zime pa sve do
travnja može brati na otvorenom polju i plasirati na tržište.
Mario Ćubela, dipl. ing.
U
toplijim dijelovima Her-
cegovine tijekom srp-
nja i kolovoza ozbiljniji
proizvođači nastavljaju sjetvu i
sadnju povrća kako bi zadovoljili
potrebe tržišta. Istina, uvjeti za
sjetvu povrća nisu optimalni jer
ipak u ovo doba godine često
vladaju «tropske vrućine». Stoga
je biljkama potrebno osigura-
ti dovoljne količine vode kako
uloženi trud ne bi bio uzaludan.
Osim toga, prije sjetve sjemena
nužno je kvalitetno pripremiti
tlo, što podrazumijeva i unoše-
nje odgovarajućih biljnih hranji-
va. Prije sjetve ili sadnje povrća
nikako ne smijemo zaboraviti i
unošenje insekticida u tlo, s tim
da se obvezno konzultiramo s
lokalnom savjetodavnom služ-
bom. Nije nevažno napomenuti
da sve navedene radove u povrt-
njaku, počevši od zalijevanja pa
do unošenja gnojiva, trebamo
obavljati predvečer ili rano uju-
tro, kad temperature nisu previ-
soke.
Često se postavlja i pitanje
kada je tlo presuho, odnosno
kako odrediti pravodobni mo-
ment zalijevanja. Stoga, trebate
li povrće zalijevati, jednostavno
procijenite tako da na dubini od
10 cm iskopate malo zemlje i sti-
Presadnice salate
snete je u ruci. Raspadne li se, to
je znak da je tlo presuho. Osim
toga, vrtlari su često u nedoumi-
ci vezanoj za količinu utrošene
vode neophodne za zalijevanje.
A općenito govoreći, količine
vode variraju ovisno od klimat-
skih prilika, sastava tla pa sve do
povrtne kulture koja se uzgaja.
Ipak, vrijedi nepisano pravilo
kako mlade biljke u početku ra-
zvoja zahtijevaju 1-2 litra vode
na dan, dok starije biljke troše
od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali,
uvijek je starije biljke poželjnije
zalijevati jednom do dva puta
tjedno s 10-20 litara po četvor-
nom metru nego svaki dan s 5
Presadnice kupusa
litara vode. Pored toga, kako bi
se sačuvala vlaga u tlu, dobro
je povrće zastirati pokošenom Mlade biljke cikle
travom, slamom ili lišćem jer je
dokazano da zastirka po četvor-
nom metru uštedi čak i do jednu
litru vode dnevno.
Razumljivo je da su podaci u
tablici orijentacijski i da optimal-
no vrijeme sjetve ovisi od vlada-
jućih klimatskih prilika. Svakako
da je najkritičniji period sjetve
u razdoblju od 20 srpnja do 10
kolovoza.
Osim sjetve, aktualna je i sad- Gredica s mrkvom
nja presadnica povrća: cvjetače,
endivije, kelja pupčara, zimskog Sjetva povrća u toplijim područjima
kelja, zimskog kupusa, jesen- KOLIČINA
VRSTA VRIJEME
ske salate i dr. Pri tom prednost SJEMENA
POVRĆA SJETVE
imaju presadnice proizvedene (g/m2)
kontejniranim načinom i to iz CVJETAČA 3 01.07.-20.07.
razloga što se bez većih poteš-
CIKLA 3 01.07.-10.07.
koća mogu saditi tijekom cijele
godine uz izostanak stresa-za- ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.
hvaljujući grudi supstrata oko MRKVA 4 01.07.-31.08.
korijena. Sadnja se obavlja u PERŠIN 3 01.07.-31.08.
dovoljno vlažno tlo s tim da dva
RADIČ 5 01.07.-31.08.
tjedna nakon sadnje trebamo
obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). PORILUK 15 01.07.-31.08.
Kako je ovo godina s pojačanom JESENSKA
3 01.07.-31.08.
pojavom lisnih ušiju i stjenica, SALATA
trebamo voditi računa i o zaštiti ZIMSKI
prijesadnica a što se prije svega 3 01.07.-15.07.
KUPUS
odnosi na kupusnjače. Posebnu
ZIMSKI
pak pozornost trebamo obratiti 3 01.07.-20.07.
KELJ
na štetnika kupusnu muhu koja
je posljednjih godina stalna pri- GRAH
15 01.07.-15.08.
jetnja kupusnjačama. MAHUNAR
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

UZGOJ I ZAŠTITA
KRASTAVACA NA MREŽI
Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim tem-
peraturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodo-
va. Drugim riječima, upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi
odnosno mreži.
Nino Rotim, dipl. ing.
K
rastavac je tipični predstav-
nik povrća kojem pogodu-
je uzgoj na mreži. To je i ra-
zumljivo ukoliko je poznato da se
na njegovoj stabljici nalaze vitice,
koje kad se dohvate nekog pred-
meta, brzo ga obuhvate i obavija-
ju. Zato se krastavac prilično lako
može uzgajati okomito uz naslon
od mreže, žice, konopaca, letvica
i sl. Najvažnije je izabrati položaj
koji je zaklonjen od utjecaja jakih
vjetrova, odnosno u našim kraje-
vima dovoljno je odabrati položaj
okrenut prema suncu. Ukoliko ga
uzgajamo u zaštićenom prostoru,
onda je uzgoj na mreži idealna
opcija iz više razloga. Prije svega,
velika prednost okomitog uzgoja
krastavaca ogleda se u ogromnoj
uštedi na prostoru. To je posebno
naglašeno u malim obiteljskim
plastenicima u kojima se vodi
borba za svaki centimetar slo-
bodnog prostora.
Povezanost okomitog
uzgoja i gorčina plodova
Puno važniji moment ogleda
se u činjenici kako su pojedini
proizvođači zamijetili da kod uz-
goja na mreži imaju manju po-
javu gorčine plodova koja ovim
sočnim plodovima itekako uma-
njuje tržnu vrijednost. To je lako
objašnjivo ukoliko se zna da kra-
stavci brzo reagiraju na razne po-
remećaje nastale u tijeku razvitka
plodova. Jednostavno rečeno,
gorčina nije nikakva bolest nego
brza reakcija biljke na bilo kakav
zastoj ili nedostatak nastao u ti-
jeku vegetacije. Tako je utvrđeno
da gaženje po vriježama u vri-
jeme radova tijekom vegetacije
značajnije utječe na pojavu gorči-
ne plodova. Kod uzgoja na mreži
gorčina plodova izostaje premda
na njenu pojavu mogu utjecati i
niske odnosno visoke temperatu-
re, zalijevanje hladnom vodom u
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
Uzgoj krastavca na mreži
toplijem dijelu dana (doba velikih
vrućina) i dr. Ipak, jedna od naj-
važnijih karakteristika okomitog
uzgoja krastavaca ogleda se u
činjenici kako zbog bolje prozrač-
nosti biljaka imamo manje poteš-
koća s bolestima, dok su plodovi
puno čistiji a berba znatno lakša.
Specifičnosti zaštite
krastavca
Kako su krastavci uzgajani u
plastenicima podložniji napadu
štetnih insekata ali i pojedinih
bolesti, to se posebna pozornost
treba posvetiti pravodobnoj za-
Mreža za uzgoj krastavaca
11
plamenjače Ridomil Gold MZ (25
grama /10 lit vode) u kombinaciji
s fungicidom protiv pepelnice
Topas (2,5 ml/10 lit vode). U fazi
berbe zaštitu nastavljamo fungi-
cidima protiv plamenjače i pepel-
nice Quadris (10 ml/10 lit vode)
kratke karence (3 dana) ili fungi-
cidom protiv plamenjače Revus
MZ (25 grama/10 lit vode). Prak-
sa je pokazala da, pored svega, u
zaštićenim prostorima trebamo
koristiti i pripravak Vertimec (8-
10 ml/10 lit vode) koji se ne mi-
ješa s drugim pripravcima, a čija
karenca iznosi 7 dana. Vertimec
se aplicira u ranim jutarnjim ili
večernjim satima u cilju što efi-
kasnijeg suzbijanja štetnih grinja
i kalifornijskog tripsa. Svakako
treba napomenuti kako je ovdje
riječ o orijentacijskom programu
zaštite krastavaca jer će broj tre-
tiranja dijelom ovisiti i od stanja
u samom nasadu. Ipak, bitno je
naglasiti kako je krastavac kultura
koja se kontinuirano bere, zbog
čega prilikom tretiranja moramo
strogo voditi računa o karenci.
štiti uzgajanih biljaka. S druge
strane, kada krastavce uzgajamo
na mreži, tada možemo biti sigur- Plodovima protiv žeđi
ni kako je manja mogućnost po- Dobro je poznato kako krastavci
jave bolesti u odnosu na klasičan predstavljaju povrće s najvećim
uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka sadržajem vode. Naime, čak 97
jednostavnije izvediva. Ali, i pored % ukupne težine plodova čini
toga primjenu pesticida odnosno voda. Osim toga, njihovi osvje-
zaštitu biljaka ne smijemo izosta- žavajući plodovi čine značajan
viti. Tretiranje biljaka obavlja se izvor vitamina i minerala. Stoga
prvi put 7-10 dana nakon sadnje i ne čudi što ih u nekim orijen-
pripravcima Daconil (15-17 ml/10 talnim zemljama, poput Turske
lit vode) u kombinaciji s insek- prodavači nude na ulicama na
ticidom Karate zeon (2 ml/10 lit način da plod krastavca ogule,
vode). Kada se plodovi počnu za- operu i ponude vam za osvje-
metati, tada tretiranje ženje. Drugim riječima, u takvim
vršimo pripravkom egzotičnim zemljama umjesto
protiv sladoleda možete kupiti puno
zdravije i hranjivije osvježenje, u
vidu plodova salatnog krastav-
ca. Međutim, znatno bolje i eko-
nomičnije je ukoliko ga uspijete
uzgojiti odnosno proizvesti u
vlastitom povrtnjaku.
 12
Ljetna sadnja rajčice
UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA
Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine, ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. Potrebno je samo malo volje i redo-
vitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima.
Velimir Lasić, dipl. ing.
I
stina, ne vladaju optimalni
uvjeti za njen uzgoj, ali rajči-
ca se može uzgajati u toplijim
krajevima i tijekom ljeta. Iskustva
iz Dalmacije pokazuju da ondaš-
nji povrtlari rajčicu za kasnu pro-
izvodnju siju u lipnju. Sjetva se
obavlja na otvoreno uz utrošak
sjemena od 1 gram po četvor-
nom metru. Dakle, sjetva je pri-
lično rijetka jer gušći sklop ne bi
omogućio razvijanje kvalitetnih,
čvrstih prijesadnica. Ipak, treba
imati na umu da prijesadnice
Zakidanje vrhova
trebaju biti dobro razvijene kako
bi mogle podnijeti velike vrućine
i nešto surovije uvjete uzgoja.
Svakako da je proizvodnja
prijesadnica najkritičniji period
u kasnom uzgoju rajčice. Stoga,
treba biti pažljiv kako se ne bi
“preskočilo” zalijevanje. Zalije-
vanje se nikako ne smije provo-
diti za vrućeg dijela dana jer bi
na taj način doslovce spržili tek
iznikle biljke. Iskusniji povrtlari
kupuju i odgovarajuće mreže za
hladovinu kako bi zasjenili mla-
de biljke i na taj način im pružili
barem malo odmora od jakog
Plodovi dozrijevaju sredinom rujna
popodnevnog sunca. Kada smo četkom rujna. Ukoliko se vrijeme
uspjeli uzgojiti sadnice presađi- nenadano pogorša, potrebno je
vanje obavljamo tijekom srpnja obrati sve plodove (čak i zelene)
na razmak redova od 70 cm i u jer rajčica bez problema može i
redu 35 cm. naknadno dozoriti. Dovoljno je
plodove rasprostrijeti u prostori-
Uklanjanje vrhova ju na čije podove smo prethod-
Osim, više pažnje “ljetna” no stavili slamu u sloju od 15-tak
rajčica zahtijeva i uzgoj na dva cm. Temperatura prostorije treba
izboja. Ne smijemo zaboraviti ni iznositi 11-140 C s tim da se u tu
otkidanje vršnih dijelova a što se svrhu najčešće koriste klijališta.
obično provodi mjesec dana pri- Ljetni uzgoj rajčice nije raši-
je zahlađenja. Cilj ovog postupka ren iz razloga što zahtijeva malo
je usmjeravanje hranjiva u donje više truda i pažnje. Ali, zašto po-
dijelove biljke kako bi biljka for- vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pra-
mirala krupnije plodove. Ukoliko zan jer ipak vrijedi probati.
ovaj postupak ne provedemo,
hranjiva će odlaziti i u vršne dije-
love čime se biljka dodatno iscr-
pljuje pa plodovi ostaju prilično
sitni i nejednolično dozreli.
Berba rajčice
Ukoliko smo uspjeli pravil-
no uzgojiti rajčicu, slijedi berba.
Vrijeme berbe ovisi od datuma
sjetve/sadnje i vladajućih klimat-
skih prilika ali obično počinje po- Namjenska gnojiva za rajčicu
Pomidora na dalmatinski način
Na (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu
kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo
tušite, povremeno miješajući, dok ne dobijete gust umak. Posoli-
te, popaprite i zasladite žlicom šećera. Na taj način dobili ste šalšu
koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini, njoki-
ma, lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
14

LEPTIRI­ŠTETNICI KUPUSNJAČA
Među velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira, tj. gusjenice. Po-
sljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika.

dr. Ivan Ostojić jesadnica, ili neposredno nakon

presađivanja biljaka. Na tako

V
eć od trenutka sadnje,
mada do napada može
doći i tijekom uzgoja pri-
jesadnica, kupusnjače, posebno
glavati kupus, izloženi su napa-
du gusjenica kupusnog moljca.
To je tipični štetnik kupusnjača,
posebno glavatog kupusa, u po-
četnim fazama razvoja biljaka.
Ako se mlade biljke na vrijeme
ne zaštite, može doći do veoma
velikih šteta.
Kupusni moljac
Pojedinih godina uočene su
masovne pojave gusjenica ku-
pusnog moljca. Na pojedinim
biljkama može se naći više dese-
tina gusjenica. Dok su gusjenice
mlade, one izgrizaju samo sre-
dišnji mesnati dio lista. Nastala
oštećenja su u obliku “prozorčića”,
budući da nije oštećena pokožica
(epiderma) lista. U narodu se to
često naziva “srebrenasta čipka”.
Kako rastu, gusjenice posta-
ju proždrljivije i izgrizaju mlado
središnje lišće u obliku nepravil-
nih rupica. Osim toga, napadnuti
listovi su jako onečišćeni izme-
tom gusjenica.
U slučaju prisutnosti većeg
broja gusjenica, mlado središnje
lišće je potpuno izgriženo i one-
čišćeno izmetom gusjenica. Do
većih šteta posebno dolazi kada
napad, posebno starijih gusjeni-
ca, uslijedi u vrijeme uzgoja pri-
mladim biljkama i kod manjeg
broja gusjenica dolazi do potpu-
nog uništenja središnjeg dijela
biljke, pa takve biljke ne formi-
raju glavice ili, kako se u narodu
kaže, “ostaju jalove”.
Međutim, često se dogodi da
kod biljaka, kod kojih su gusjeni-
ce moljca uništile centralni vršni
dio biljke, iz pazuha listova po-
tjera veći broj pupova iz kojih se
formira veći broj glavica. Takve
glavice u pravilu ostaju veoma
male te nemaju nikakvu tržišnu
vrijednost.
Zaštita kupusnjača
Zaštita mladih biljaka kupu-
snjača, posebno glavatog kupusa
na kojem nastaju najveće štete
od napada gusjenica kupusnog
moljca dosta je jednostavna. Po-
što se kupus nalazi u početnoj
fazi razvoja, tada je veoma lako
temeljito poprskati svaku biljku.
Zbog male lisne mase ne troši se
puno škropivo po jedinici površi-
ne, pa su niski troškovi zaštite, što
dozvoljava da se tretiranje obavi
češće, nekim od sljedećih pripra-
vaka: Rotor 1,25 EC, Reldan 40,
Fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim
drugim pripravkom.
Kupusne sovice
Tijekom jeseni kupusnjače,
prije svih glavati kupus, mogu
biti napadnute gusjenicama ku-
Gusjenica kupusnog moljca
pusne sovice. Leptir sovice je ak-
tivan tijekom noći a preko dana
se zavlači ispod listova kupusa
ili neko drugo skrovito mjesto.
Zato ga poljoprivredni proizvo-
đači teže zapažaju i u slučaju da
pozorno promatraju kupusnjače,
za razliku, od primjerice, velikog
kupusara koji iznad parcela ku-
pusa leti gotovo tijekom cijelog
dana. Ženka kupusne sovice po-
laže jaja s donje strane lista. Jaja
su u početku zelena i teško se
zapažaju. Gusjenice su po pojavi
najčešće zelene boje, a kako ra-
stu boja im se mijenja od zelene
do smeđe. Gusjenica može nara-
sti i do 40 mm. Kupusna sovica
najčešće razvija dvije generacije
godišnje, jednu proljetnu i jednu
jesenju. Zapravo leptir druge ge-
neracije javlja se od sredine ljeta,
ali se gusjenice masovno javljaju
početkom jeseni. Kupusna sovica
za razvoj zahtijeva dosta vlage,
pa se masovnije javlja uz riječne
tokove i druga mjesta na kojima
ima dosta vlage. Međutim, kako
se kod nas kupus i ostale kupu-
snjače obilno zalijevaju, to sovi-
ca i na sušnim terenima nalazi
povoljne uvjete za razvoj.
Kupusna sovica, za razliku
od kupusara i kupusnog moljca,
nije tipični štetnik kupusnjača.
Ona je, naime, polifagna vrsta,
što znači da se njene gusjenice
mogu razvijati na velikom broju
poljoprivrednih kultura, te na
nekim korovskim biljkama. To je
jedan od razloga da taj štetnik
uvijek ima na raspolaganju neku
biljnu vrstu na kojoj se može ra-
zvijati. Kada su u pitanju kupu-
snjače, gusjenice se mogu razvi-
jati na svim vrstama, ali preferira

Leptir kupusnog moljca Oštećenja na listovima i glavici kupusa

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Gusjenica kupusne sovice
glavati kupus na kojem i pričinja-
va najveće štete.
Gusjenice se zavlače
u glavice kupusa
Dok su gusjenice mlade,
smještene su u centralnom dijelu
rozete, tj. nalaze su između mla-
dih središnjih listova. Štete čine
tako što izgrizaju dijelove lista iz-
među nervature u obliku manjih
ili većih okruglastih rupica. Kada
kupus formira glavicu, gusjenice
se zavlače u njenu unutrašnjost.
Živeći u glavici gusjenice pra-
ve veći broj hodnika pri čemu
oštećuju unutrašnje listove. Po-
red toga, hodnici u kojima žive
gusjenice sovica puni su izmeta,
što još više doprinosi da jače na-
padnute glavice nisu uporabljive
za ishranu ljudi. Kako odrasle gu-
sjenice, koje su u stvari i najprož-
drljivije, napadaju razvijenije gla-
vice, to štete nisu toliko izražene
u smanjenju uroda, što često
može zavarati poljoprivrednog
proizvođača, glede štetnosti so-
vice. Zapravo, štete su ispoljene
u pogledu kvalitete napadnutih
glavica, što se na kraju svodi na
smanjenje dobiti, jer se ne kvali-
tetni urod i ako može biti zadovo-
ljavajući, ne može dobro prodati.
Naime, glavice čija je unutraš-
njost ispresijecana od gusjenica
sovice i zagađena izmetom gu-
sjenice, domaćice izbjegavaju
kupovati. Pored toga, glavice
kupusa koje su oštećene od gu-
sjenica kupusne sovice, veoma
su podložne napadu, odnosno
razvoju patogenih organizama,
prije svega gljivica koje izazivaju
trulež. Takve glavice veoma brzo
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
propadaju, pa se u tom slučaju
mogu ispoljiti štete i u pogledu
smanjenja uroda.
Zaštita kupusa od sovica
Kada je u pitanju zaštita kupu-
sa od napada gusjenica kupusne
sovice, treba istaknuti da zaštita
mora biti pravovremeno prove-
dena, tj. zaštitu treba usmjeriti
protiv mladih gusjenica dok se
nalaze između mladog središ-
njeg lišća. To je potrebno iz više
razloga. Prije svega zbog toga što
su mlade gusjenice daleko osjet-
ljivije na djelovanje insekticida, te
Oštećenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara
Gusjenice velikog kupusara
što je tada, znači dok glavica nije
razvijena i u nju ušle gusjenice,
lakše ostvariti kontakt primijenje-
nog insekticida s gusjenicama.
Pored toga što zakašnjela zaštita
nije djelotvorna, budući se tada
najveći broj gusjenica nalazi u
glavicama, te nije moguć kon-
takt primijenjenog insekticida sa
gusjenicama, isto tako nisu spri-
ječene štete koje prave gusjenice
u početku svog razvoja, kada iz-
grizaju mlado središnje lišće. Ako
se na vrijeme pristupi suzbijanju
gusjenica, dakle ako se insekticid
primijeni dok su gusjenice mlade,
15
tada je zaštitu kupusa od napada
gusjenica kupusne sovice mogu-
će ostvariti primjenom priprava-
ka koji imaju izraženo kontaktno
i želučano djelovanje. Koriste se
uglavnom isti pripravci kao kod
kupusnog moljca.
I kupusari prave štete
Pored ova dva, poljoprivred-
nim proizvođačima manje po-
znata štetnika, krajem ljeta i po-
četkom jeseni, na kupusnjačama
se mogu naći i gusjenice drugih
leptira, prije svih velikog kupu-
sara. U godinama kada dođe do
masovne pojave ovog štetnika,
a na pojedinim parcelama može
doći do potpunog golobrsta svih
listova na kupusnjačama. Ukoliko
se redovito provodi zaštita protiv
kupusnog moljca i kupusne sovi-
ce, tada nije potrebno posebno
vršiti tretiranje protiv gusjenica
velikog kupusara, jer primijenje-
ni insekticidi protiv gusjenica
spomenutih štetnika, djeluju i na
gusjenice velikog kupusara.
Kod suzbijanja bilo kojeg
štetnika na kupusnjačama treba
odabranom pripravku, odnosno
insekticidnoj tekućini, dodati
neko sredstvo, tj. okvašivač, koje
poboljšava prijanjanje škropiva
na površinu lista. Naime, povr-
šina lista kupusnjača prekrivena
je voštanom prevlakom pa se
insekticidna tekućina kojoj nije
dodan okvašivač slabo zadržava
na listu, zbog čega je djelotvor-
nost primijenjenog insekticida
smanjena. Od pripravaka koji se
koriste kao okvašivači kod nas su
u prometu sljedeći: Chromovit,
Extravon i dr.
 16
Štetnici u košnici
i neprijatelji pčela
Velimir Lasić, dipl. ing.
P
čele odnosno njihove pro-
izvode napadaju različiti
štetni organizmi, među
kojima njih nekoliko mogu pri-
činiti ozbiljne štete. Po štetnosti
se posebno izdvajaju mali i veliki
voskov moljac.
Voskovi moljci
Voskovi moljci – veliki (Galleria
mellonella L.) i mali (Achroea grise-
lla) su noćni leptiri koji se javljaju
svake godine. Odrasli nisu štetni
,ali su zato štetne njihove ličinke
koje oštećuju saće koje se nalazi
van košnice, a nekada mogu priči-
Gusjenice i oštećenja od voskova moljca
niti i štete u košnici kod slabih za-
jednica. Inače voskovi moljci pri-
padaju skupini skladišnih štetnika
i najveće štete rade u skladištima.
Ženka voskova moljca odloži
nekoliko stotina jaja na uskla-
dištenom saću. Nakon izlaska
iz jaja, ličinke se hrane saćem,
praveći kanale, a sve to upredaju
nitima.
Preventivne mjere suzbijanja
odnose se na održavanje čistoće
u skladištima gdje se skladište-
saći i drugi pčelinji proizvodi.
Skladišta moraju biti hladna, s
temperaturom ispod 15 oC.
Danas se na tržištu mogu
nabaviti različiti pripravci kojima
Leptir - mrtvačka glava
se suzbijaju moljci u skladištima,
ali samo neki se mogu koristiti u
pčelarstvu.
Slaninar
Slaninar (Dermestes lardarius)
napada različite vrste proizvoda
životinjskog porijekla. Odrasli
slaninar je crne boje sa sivom
prugom, dugačak 7-9 mm, a li-
činka naraste do 10 mm. Vrlo je
proždrljiv, a proizvode oneči-
šćuje velikom količinom izmeta.
Ponekad ga se može pronaći
na saću, no štete koje pravi nisu
velike. Može ga se pronaći i u
košnici, a vrlo često u skladišnim
prostorima.
Imago i ličinka slaninara
Leptir voskova moljca
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Tijekom zime miševi se zavlače u košnice
Mrtvačka glava
Leptir, domaćeg naziva mr-
tvačka glava (Acherontia atropos
L.), je jedan od većih leptira kod
nas. Razmještaj dlačica na leđnoj
strani prsišta daje obrise mrtvač-
ke glave. Šarenih je boja.
Mrtvačka glava je noćni lep-
tir koji ulazi u košnice u potrazi
za medom i nektarom. Svojim
prisustvom u košnici uznemira-
va pčela koje ga često i ubiju, pa
se u košnici mogu pronaći ostaci
dijelova tijela. Pčela često oblije-
pe ostatke tijela propolisom.
Osnovna mjera zaštite je
onemogućavanje ulaska leptira
u košnicu postavljanjem uskog
leta.
Mravi se također zavlače u košnice
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
Mravi
Česti su stanovnici pčelinja-
ka, ali ne nanose velike štete. Tu
i tamo ulaze u košnice u potrazi
za medom. Poznato je da neke
vrste napadaju pčele. Ako se na
pčelinjaku primijeti veća broj-
nost mrava potrebno je pronaći
i uništiti mravinjake.
Stršljenovi i ose
Stršljen (Vespa crabo) i osa
(Vespula vulgaris)mogu pričiniti
štete pčelama. Daleko više su
opasniji štršljenovi koji mogu
postati veliki problem na pčeli-
njaku ako se jave u većoj brojno-
sti. Stršljenovi love pčele ispred
košnica, ali ulaze u košnice gdje
Pčelarica lovi pčele oko pčelinjaka
napadaju leglo, ali i maticu. Suz-
bijaju se postavljanjem mamaca
na bazi octikavog vina, jabučnog
soka ili piva. Ne smiju se koristiti
mamci koji su privlačni za pčele
(slatkaste tekućine)
Miševi
Miševi mogu predstavljati
ozbiljan problem na pčelinjaku.
Mogu uništiti ili oslabiti cijelu
pčelinju zajednicu. Posebno
su štetni tijekom zime kada se
uvlače u košnice u potrazi za
skloništem. Uznemiruju pčele
u zimskom klupku, ali se hrane
i medom, peludom, mrtvim i
živim pčelama. Saće u košnica-
ma u kojima je boravio miš ima
I ose pričinjavaju štete pčelama
Stršljenovi love pčele ispred košnica
17
karakterističan miris koji odbija
maticu i pčele. Osnovne mjere
zaštite svode se na onemogu-
ćavanje ulaska miševa u košnice
na način da se sužavaju leta i po-
stavljaju tzv. češljevi. Ako se pri-
mijeti veća brojnost miševa na
pčelinjaku potrebno je postaviti
zatrovane mamce.
Ptice
Neke vrste ptica, primjerice
pčelarica ili ukrasne žuna (Me-
rops apiaster) mogu pričiniti
manje štete pčelinjoj zajedni-
ci. Ova ptica uznemirava pčele
prilikom odlaska ili povratka s
paše, a vrlo često lovi pčele oko
pčelinjaka.
18
NAVODNJAVANJE VINOGRADA
SUSTAVOM KAP PO KAP
Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava
kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini.
Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za na-
tapanjem izražena na području cijele Hercegovine.
Mladen Karačić, dipl. ing.
T
o je i razumljivo ukoliko se
u obzir uzme činjenica kako
Hercegovina ima dovoljne
količine padavina, samo što su
one neravnomjerno raspoređe-
ne. Drugim riječima, padavina
nema u razdoblju intenzivnog
porasta većine poljoprivrednih
kultura te se stoga i pristupa na-
tapanju.
Hit su sustavi kap po kap
I doista, svakim danim u
hercegovačkim vinogradima
možemo uočiti sve veći broj in-
staliranih sustava kap po kap.
Navedeni sustavi se već desetlje-
ćima masovno koriste u vinogra-
dima na području južne Italije.
Tamošnja praksa je pokazala da
se navedenim sustavom može
uštedjeti količina vode i do 60
posto iz razloga što se natapa
samo dio tla uz trs, što je sasvim i
dovoljno. Uostalom, ukoliko po-
gledamo prostrane vinograde
tvrtke Hercegovina vina (Konju-
si, Blizanci), vidjet ćemo kako je
u njima instaliran sustav kap po
kap na nekoliko stotina hektara.
Isto tako, novi suvremeni nasa-
di stolnog grožđa tvrtke Revita
plant na Buni su također sa si-
stemom zalijevanja kap po kap.
Osim toga, sve veći broj manjih
vinogradara svoje vinograde
navodnjavaju sustavom kap po
kap. Oni najbolje i svjedoče kako
Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo
Jedan od načina primjene sistema kap po kap
je profi vinogradarstvo isplativo
samo uz poštivanje novih teh-
nologija i suvremenih trendova.
Osim toga, dokazano je kako su
se primjenom navodnjavanja
kapanjem prinosi povećali za
čak 30 posto. Ukoliko to pomno-
žimo sa nekoliko stotina hekta-
ra površine, dobit će se itekako
rentabilna računica. Zanimljiv je
i podatak da je na osnovu dosa-
dašnjih istraživanja, saznanja i
osobnih iskustava uočeno kako
u kritičnim mjesecima za vinovu
lozu treba osigurati 4 mm vode
dnevno.
Prednost sustava kap po kap
Osim uštede vode i osigura-
vanja većih prinosa, ugrađiva-
njem sustava kap po kap sma-
njujemo vlažnost zraka i tla u
nasadu te su time i opasnosti od
bolesti manje. Osim toga, me-
đuredni prostori ostaju suhi, što
omogućuje slobodno kretanje
ljudi i strojeva. Također, konti-
nuiranost navodnjavanja koja se
postiže ovim načinom uvjetuje
veoma povoljan mikroklimat
gdje se u permanentno vlažnom
zemljištu eliminiraju šokovi na-
stali kao posljedica hercegovač-
kih tropskih vrućina. Drugim,
riječima, u Hercegovini vladaju
tropski uvjeti što potvrđuju i sva-
kodnevne temperature preko 30
stupnjeva C koje se mogu javiti
u svim mjesecima vegetacije
te izrazito vrući dani s preko 35
stupnjeva C od konca travnja do
konca rujna. Usljed toga često
dolazi do ekscesnih pojava u po-
gledu potreba za vodom i odre-
đenih šokova koji se eliminiraju
kontinuiranim, svakodnevnim
navodnjavanjem putem sustava
kap po kap. Pored toga ne zane-
marimo ni činjenicu kako je cije-
na sustava više nego prihvatljiva
a samo instaliranje i održavanje
vrlo jednostavno.
Što na kraju reći nego da
dio budućnost hercegovačke
poljoprivrede dobrim dijelom
svakako leži i u njenom vino-
gradarstvu koje je opet u uspo-
Početak u Izraelu
Prva plastična kapaljka kon-
struirana je od strane Blassa
u Izraelu, odakle se, zajedno
sa cjelim sustavom navod-
njavanja, proširila po cijelom
svijetu. Ovaj sustav navod-
njavanja karakterizira upravo
kapaljka kao mjesto na kojem
se reducira radni tlak iz cijevi i
u obliku kapljice ispušta vodu
na tlo. Danas postoji više vrsta
kapaljki. Obzirom na mjesto
instaliranja na cijev, razlikuju
se kapaljke ugrađene u cijev i
one koje se postavljaju na ci-
jev. Osim toga postoje i:
• kapaljke s laminarnim to-
kom vode
• kompenzirajuće kapaljke
• samoispirajuće kapaljke
Jedan od osnovnih nedo-
stataka navodnjavanja ka-
panjem jest začepljenje ka-
paljki, bilo ono mehaničko ili
kemijsko. Začepljenje kapaljki
izravno je povezano s kva-
litetom vode koja se koristi
za navodnjavanje, odnosno
njenim fizikalnim, kemijskim
i mikrobiološkim faktorima.
Zbog toga ptrebno je uraditi
analizu kakvoće vode, te na
osnovu rezultata odabrati
odgovarajuću opremu za na-
vodnjavanje kapanjem. Filter
mora biti pravilno odabran jer
u velikoj mjeri o izboru filtera
ovisi sustav navodnjavanja.
Osim mehaničkog začeplje-
nja kapaljke su podložne i
kemijskom začepljenju. Ono
je posljedica stvaranja neto-
pljivih soli (kalcija, magnezija,
željeza ili mangana) na otvoru
ili unutar kapaljke.
Jedan od mogućih načina
sprječavanja taloženja kar-
bonata jeste smanjivanje pH
dodavanje kiseline.
nu. Ali, razumljivo je da samo
uvođenjem novih tehnologija i
osuvremenjivanjem proizvod-
nje možemo očekivati i dobre
proizvodne rezultate. Uostalom,
kada danas sutra uđemo u toliko
željenu Europsku Uniju, morat
ćemo konkurirati našim budu-
ćim vinogradarskim kolegama.
Stoga, ukoliko nam s navodnja-
vanjem baš i ne ide, tješimo se
saznanjem kako je kvaliteta ipak
na našoj strani…
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
 19

SINERGON
2000
Pospješuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima

Ivica Doko, dipl. ing.

Karakteristike:
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivo namijenjeno foli-
jarnoj primjeni kod biljaka koje su podložne ambijentalnom
i fiziološkom stresu. Organska komponenta unosi dušik u
visoko primjenjivom obliku, koji omogućava poboljšanje fizioloških i proi-
zvodnih mehanizama uzgajane biljke. Prisutnost aminokiselina u organskoj
tvari kao što su glutamin, cistein, serin i glicin omogućava formulaciji da
reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospješujući uspostavljane
biokemijskih funkcija u slučaju šoka uzrokovanog temperaturnim ili fizio-
loškim promjenama ili raznim drugim tretmanima.
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-najbitnijim elementom za formi-
ranje klorofila i karotenoidnih supstanci, te željezom- pokretačem procesa
fotosinteze.
Na ovaj način biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija, aktivnija, vital-
nija i produktivnija.

Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se:

• veća otpornost na klimatske nepogode,
• bolji vegetativni razvoj,
• bolja opća uravnoteženost biljke,
• veća produktivnost kvantitativna i kvalitativna – smanjuje stres biljke pri-
likom tretmana s herbicidima.

Doze i način primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke)

Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)
• Voćke i vinova loza (kruška, jabuka, breskva, šljiva, kajsija, trešnja, kiwi,
maslina, vinsko i stolno grožđe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primje-
njivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.
• Povrće (rajčica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon
presađivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod pri-
mjene u zaštićenim prostorima doza ne smije preći 100 gr/100 lit. vode.
• Cvijeće: 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne ve-
getacije, u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka.
• Ukrasne biljke i rasadnici: 80-100 gr ; prilikom pojave prvih novih listo-
va.
• Žitarice: 1,5-2 kg/ha ; primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike .
• Industrijske kulture: (repa, duhan, i dr.) 1,5-2 kg/ha. Tretirati nakon po-
jave četvrtog-petog lista.
• Ostalo: (voćnjak, povrtnjak, industrijske biljke) 100-150 gr u slučaju am-
bijentalnog i fiziološkog stresa.

Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje):

• Voćke i vinova loza: 5-15 kg/ha
• Povrtne kulture, ukrasne biljke i cvijeće: 1-2 kg/1000 m2.

Kompatibilnost (mogućnost mješanja):

SINERGON 2000 se može miješati s ostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-
stvima za zaštitu bilja.
Napomene: U zaštićenom prostoru (plasteniku, stakleniku, tunelima, itd)
doze Sinergona ne smiju preći 100g na 100 lit vode (0,1%). Folijarni tre-
tmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih
temperatura). Prije primjene protresti bocu.
CIFO jamči kvalitetu pripravka, ali ne preuzima nikakvu odgovornost za
štete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepoštivanja nave-
denih doza i načina primjene.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
 20
PITANJA I ODGOVORI
Savijanje grana voćaka
Pročitao sam da se savijanjem
kod voćaka plodovi mogu
očekivati mnogo ranije nakon
sadnje, pa me zanima vrijedi li
to za sve voćne vrste.
Savijanje grana u lukove na mla-
đim voćkama u prvim godinama
poslije sadnje može se više ili
manje skratiti trajanje njihove
mladenačke nerodnosti, odno-
sno vrijeme od sadnje do dono-
šenja prvih plodova. To posebno
vrijedi za jabuke i kruške cijeplje-
ne na bujnim podlogama i nji-
hove pojedine sorte. Na slabije
bujnim podlogama i sortama
sklonim ranijem plodonošenju
savijanjem se ne postigne puno.
Na savijanje se troši mnogo vre-
mena pa ga primjenjuju voćari
amateri koji imaju manji broj sta-
bala. U većim voćnjacima obav-
lja se minimalna rezidba, samo
toliko koliko je nužno za obli-
kovanje krošnje i primjenjuje se
uravnotežena ishrana, odnosno
pravilna gnojidba mladih voća-
ka, što također pridonosi njiho-
vu ranijem plodonošenju.
Savijanje se ne prakticira kod ko-
štičavih voćaka (breskva, trešnja,
višnja, marelica i šljiva), jer one na
njega gotovo i da ne reagiraju.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Vađenje panjeva
Tijekom ljeta planiram posjeći
veći broj starijih voćnih staba-
la. Zanima me kako najlakše
izvaditi panjeve.
Nakon rezidbe tijekom jeseni
panjeve je najbolje premazati
jednim od herbicida na osnovi
glifosata (Herkules ili Cosmic).
Koristimo fiziološku zakonitost
da se u jesen kod drvenastih
kultura hranjiva premještaju iz
nadzemnih dijelova u korijen. I
upravo ujesen kod svega što tre-
bamo uništiti koristimo jedan od
ova dva pripravka. Razrijedi se
otopina u omjeru 1:6 i svako de-
blo premaže četkicom. Otopina
će uništiti panj i do najmanjeg
korjenčića, pa ga iduće godine
možete jednostavno izvaditi bez
mehanizacije.
Ivica Doko, dipl. ing.
Rastjerivanje zmija
Postoji li kemijski pripravak za
rastjerivanje zmija. Naime, na
svom imanju primijetio sam
nekoliko zmija u blizini jedne
nakupine kamenja koja se na-
lazi u zapuštenom voćnjaku.
Upravo zmije traže takva mjesta
kao svoja staništa, pogotovo ako
su još obrasla raslinjem. Kako bi
se riješili zmija, moramo njihova
staništa učiniti nesigurnim za
obitavanje. Naime, poznato je
da zmije ne obitavaju na površi-
nama gdje se ne osjećaju sigur-
nim. Takve površine potrebno je
kultivirati, raslinje očistiti, a po
mogućnosti to kamenje ukloni-
ti. Osim toga, raslinje se može i
spaliti. Trajno sprječavanje nase-
ljavanja zmija na neko područje
(voćnjak, ili neku drugu povr-
šinu) teško je izvedivo. Mogu
se koristiti pocinčana mreža sa
sitnim oknima kojom se ogradi
cijela površina.
Danas na tržištu postoje priprav-
ci koji se mogu koristiti u rastje-
rivanju zmija. Jedan od takvih
pripravaka je i Viperalt-repelent
koji svojim mirisom tjera zmije.
Možete ga nabaviti u svim bolje
opskrbljenim poljoljekarnama ili
tržnim centrima.
Matea Pehar, dipl. ing.
O kojoj sorti
krumpiru se radi
U veljači sam kupio 20 kg
krumpira kojeg sam posa-
dio tijekom ožujka. Prilikom
kupovine od prodavača sam
tražio neku novu ranu sortu
krumpira. Krumpir je izuzetno
dobro radio, a gomolji su ne-
što izduljeni. Molim vas da mi
odgovorite o kojoj sorti krum-
pira se radi jer ga namjeravam
saditi i iduće godine.
Gomolji krumpira koje ste do-
stavili pripadaju sorti Arnova.
Naime, gomolji ove sorte su ne-
što izduljeni i glatke pokožice.
Arnova pripada skupini ranih
sorti krumpira namijenjenih za
proizvodnju mladog krumpira.
Izuzetna je rodna sorta i svake
godine površine zasađene ovom
sortom se povećavaju. Predviđa
se da će biti jedna od vodećih
sorti za proizvodnju mladog
krumpira
Mario Ćubela, dipl. ing.
Pojava sitnih bobica
na grozdu
Prilikom redovitog obilaska
vinograda primijetio sam veći
broj grozdova na kojima su se
formirale suviše sitne bobice.
Iako nisam veliki stručnjak
mislim da se nipošto ne radi o
bolesti. Stoga me zanima o ka-
kvoj je pojavi riječ?
Iako niste, kako sami kažete veli-
ki stručnjak, u pravu ste kada tvr-
dite da nije riječ o bolesti. Uzrok
pojave sitnih bobica leži u lošem
vremenu koje je pratilac naših
krajeva u zadnjim godinama i to
upravo u vrijeme cvatnje vinove
loze. Kako bismo vam točnije po-
jasnili ovu pojavu, želim vam reći
da u vašem vinogradu nije bilo
potpune oplodnje, zbog čega je
i došlo do formiranja malih bo-
bica. Stoga vam preporučujemo
da, prije cvatnje ili odmah nakon
cvatnje obavite prihranjivanje,
pritom vodeći računa da se ne
pretjeruje s količinom gnojiva.
Jer, upravo agrotehničkim mje-
rama istodobno je važno utje-
cati i na smanjivanje prevelike
bujnosti trsa dok cvjeta, a što se
provodi pravilnom rezidbom uz
korištenje slabije bujnih podlo-
ga i sl. Često za navedene simp-
tome poljodjelci znaju tvrditi da
je uzrok nedostatak vlage neop-
hodan za razvoj grozdova i lišća,
a što nije točno. Vlaga jest bitna,
ali se ne očituje na ovako izražen
način.
Nino Rotim, dipl. ing.
UREA i njena
folijarna primjena
Dugi niz godina uspješno se
bavim poljoprivrednom proi-
zvodnjom. Iako sam nebrojeno
puta različite poljoprivredne
kulture gnojio dušičnim gnoji-
vima nikada ista nisam koristio
folijarno tj. preko lista. Stoga
me zanima koje su karakteristi-
ke UREE (sa stručnog gledišta) i
može li se ona koristiti za gno-
jidbu preko lista?
UREA se još naziva karbamidom
ili mokraćevinom i predstavlja
naše najkoncentriranije čvrsto
dušično gnojivo koje sadržava
46 % dušika. UREA dolazi u obli-
ku bijelih zrnaca premda nekada
može biti i bijela kristalna sol.
Slabo je higroskopna, što znači
da ne upija vlagu iz zraka i dosta
se lako čuva. Vrlo je rastvorljiva
u vodi i koristi se za gnojenje
svih kultura bilo pri oranju, pred
sjetvu ili za prihranjivanje (kao i
KAN).
Međutim, UREA se danas dosta
koristi i za gnojidbu preko lista
kada se najčešće rastvara 0,5-1,0
kg u 100 litara vode, što znači da
je tada koncentracija rastvora
0,5-1 %. Premda pojedine kultu-
re podnose i nešto jače koncen-
tracije (krumpir), kod folijarne
primjene UREE treba biti opre-
zan iz razloga što lako može doći
do pojave neželjenih ožegotina.
Mladen Karačić, dipl. ing.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE
Iako slovi za relativno nezahtijevnu voćnu vrstu koja bez poteškoća može uspijevati uz svaku okućnicu, ipak je za njen pra-
vilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se, prije svega, odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje,
a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehničkih mjera.
Mladen Karačić, dipl. ing.
P
rije nešto više od jednog
desetljeća u Hercegovini
su se vrlo aktivno počele
podizati “odrine” kivija ili aktini-
dije. Ništa začuđujuće, jer se radi
o jednoj od rijetkih voćnih vrsta
koja traži minimalnu njegu i odr-
žavanje. Tim više što se kiwi vrlo
rijetko ili gotovo nikako ne treba
prskati, odnosno, primjena pesti-
cida u uzgoju aktinidije je svede-
na na minimalnu mjeru. Stoga se
najčešće i sadi uz okućnice i to pr-
venstveno za stvaranje vrlo guste
hladovine s tim da ne smijemo
zanemariti ni veliko bogatstvo
C vitamina koji se kriju u njego-
vim aromatičnim plodovima. Ali,
pošto je riječ o relativno novoj
voćnoj vrsti, u praksi se dešavaju
različite pogreške.
List dobiva izrazito žutu boju-
bolest ili premalo gnojiva?
Ni jedno ni drugo. Pogreška se
javlja u samom startu, odnosno,
kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo
na tlima koja su bogata karbo-
natima i imaju previše aktivnog
vapna u svom sastavu, tada se
redovito pojavljuje i kloroza, koja
se manifestira žućenjem lista. Na-
vedena tla nisu idealna za sadnju
kiwija jer aktivno vapno “blokira”
željezo u tlu a ono je neophodno
za uzgoj aktinidija. Stoga je, u više
navrata, željezo potrebno unositi
u tlo i to otapanjem željeznih he-
lata čija količina ovisi o sta-
rosti stabala i stupnja
kloroze. Navedene
željezne helate mo-
žete pronaći u svim
bolje opskrbljenim
Pripravci za suzbijanje kloroze
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
21
poljoljekarnama pod tvorničkim
nazivom Florgen 6. Inače, pojava
žućenja lista ili kloroze je poseb-
no izražena ove godine jer velike
količine oborina ispiru u dublje
slojeve tla i ono malo željeza koje
se nalazi dostupno stablima akti-
nidija. A mjeseci svibanj i lipanj su
idealani za primjenu preparata
Florgen 6 i Sequestren Fe.
A kada se unose Nedostatak mikrohraniva lako se uočava
mineralna gnojiva?
Mineralna gnojiva se uno-
se također u ovom razdoblju s
tim da ne trebamo pretjerivati s
njihovim količinama. Izbor tipa
gnojiva ovisi o više čimbenika, ali
je svakako najpoželjnije koristiti
specijalna gnojiva za aktinidije
jer ona u svom sastavu pored
osnovnih elemenata sadržavaju
i mikroelemente nužne za pravi-
lan razvitak stabala. Dovoljno je
oko svakog stabla razbacati 100
grama navedenog gnojiva koje
se potom lagano ukopaje u tlo,
nakon čega slijedi obilno zalije-
vanje vodom. Gnojivo se unosi u
dva navrata, prvi put u mjesecu
svibnju dok se drugo unošenje formira male, sitne plodove koje i nerodne mladice koje nisu po-
gnojiva obavlja u mjesecu rujnu nemaju gotovo nikakvog okusa. trebne za sljedeću sezonu. Druga
ili listopadu. Osim toga, cijelo stablo trpi zbog rezidba se provodi nakon cvatnje
čega može doći i do njegovog tj. u lipnju kada se prikraćuju vr-
Zahtijevaju li aktinidije propadanja, odnosno, sušenja. hovi mladica na 8 pupoljaka od
velike količine vode? Stoga kiwi treba zalijevati svakih krajnjeg ploda. Osim toga treba
Svakako da učestalost na- 5-7 dana (počevši od lipnja pa prikratiti i sve bujne mladice koje
vodnjavanja prvenstveno ovisi sve do polovice rujna) količinom remete osvjetljenost i prozrač-
od vladajućih klimatskih prilika. vode od 25 mm po četvornom nost krošnje. Krajnji rez se obavlja
Ipak, na pjeskovitim tlima o tome metru, po turnusu navodnjava- koncem kolovoza kada, općenito
trebamo voditi računa jer zbog nja. gledano, opada i rast aktinidije,
svoje velike pro- poglavito najčešće hercegovačke
pusnosti herce- Umijeće orezivanja! sorte Hayward. Ovom rezidbom
govačka tla za- To je prava avantura koja često se vrši prikraćivanje i podveziva-
htijevaju visoke završava s negativnim rezultatom nje mladica.
količine vode. tj. zbog “stručne” rezidbe na biljci Dakle, što reći nego da rezid-
Nedostatak često ne bude formiran niti jedan bu aktinidija trebamo povjeriti
vode dovodi do jedini plod. Razlog najčešće leži u stručnom licu koje poznaje mor-
gubitka čvrsto- prejakom prikraćivanju ili u rezu fološke i biološke zakonitosti i
će lista i drugih rodnih izboja. Dakle, orezivanju osobine ove cijenjene voćne vr-
zelenih organa aktinidije treba pristupiti krajnje ste. Jer samo uz poštivanje i pra-
biljke a što se oprezno, s tim da zelenu rezidbu vilno provođenje agrotehničkih
može odraziti na prakticiramo kroz više navrata mjera možemo očekivati brzo
plodonošenje. tijekom godine. Prvi put kon- napredovanje stabala aktinidija
Obično, u duljem cem travnja ili početkom svibnja koje će rezultirati obiljem uku-
nedostatku vode kiwi kada se odstranjuju prekobrojne snih i hranjivih plodova.
22
NEŠPOLA SLABO POZNATA VOĆNA VRSTA
Premda se nešpola intenzivno uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom u našim južnim krajevi-
ma nije zauzela veće i značajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju leže u neinformiranosti i nepoznavanju voćara s ovom
voćnom vrstom.
Mario Ćubela, dipl. ing.
O
sim toga, nešpola je više-
manje nepoznata voćna
vrsta koja se u našim to-
plijim krajevima uzgaja uglav-
nom pojedinačno na okućnici.
To, prije svega, može zahvaliti
svojim dekorativnim svojstvima
koji se ogledaju u lijepim i veli-
kim kožastim listovima srebren-
kastozelene boje te prekrasnim
cvatovima koji izgledaju poput
grozda a koje nalazimo na vrho-
vima jednogodišnjih izboja. Kako
pak ne bi bilo zablude, treba na-
glasiti kako nešpola (Eriobotryia
japonica) nije isto što i mušmula
(Mespilus germanica). Naime, iako
nešpolu često nazivaju japan-
skom mušmulom, ona se bitno
Nasad nešpole
razlikuje od obične mušmule koja
je listopadna voćna vrsta i čiji plo-
dovi dozrijevaju koncem listopa-
da ili čak u studenome.
S druge strane, plodove s
nešpole koja je, ustvari, zimze-
lena biljka ponegdje možemo
brati već u svibnju, što znači da
oni među prvima dospijevaju na
tržište. Iako su njeni plodovi na
prvi pogled neugledni, vrlo su
sočni i imaju ugodno osvježa-
vajuću aromu. A osim u svježem
stanju, koriste se i za izradu razli-
čitih prerađevina poput sokova i
likera.
Gdje se sve može
uzgajati nešpola?
Nešpola je suptropska voćka
s vrlo širokim arealom uzgoja.
Tako je nalazimo u kućnim vrto-
vima i parkovima uzduž čitave
obale Jadranskog mora a dijelom
i u unutrašnjosti, gdje dolinom
rijeke Neretve prodire utjecaj
mediteranske klime. Za ovu voć-
nu vrstu je karakteristično kako
bez većih poteškoća podnosi
temperature zraka i do minus 10
stupnjeva C. Zbog toga, u našim
južnim područjima veoma dobro
uspijeva uz uvjet da je zaštićena
od jačih sjevernih vjetrova. Jer
nešpola vrlo dobro prkosi suši ali
zato lako strada od jačih hladnih
vjetrova. Tako su prema hlad-
noći najosjetljiviji mladi pupovi.
Nasuprot tomu, visoke tempera-
ture zraka i dulja sušna razdoblja
doslovce ne predstavljaju teret
za ovu nadasve zanimljivu voć-
nu vrstu. A ona ne samo da će se
u južnoj Hercegovini lako prila-
goditi već će početkom svibnja
s vrlo ukusnim plodovima najra-
nije od svih voćaka otvoriti novu
sezonu svježeg voća.
Redovita rezidba i
zaštita-ključ uspjeha?
Iako to ljubitelji voća iz ne-
znanja zanemaruju, rezidbu
nešpole treba obaviti odmah na-
kon berbe plodova a što se pro-
vodi redovito svake godine. Na
taj način krošnju adekvatno pro-
rijedimo i učinimo prozračnom
kako bismo omogućili prodor
sunčevih zraka do svakog lista.
Stoga je krošnju najbolje for-
mirati u obliku pehara ili kugle.
Druga rezidba se obavlja u jesen
s ciljem odstranjivanja postra-
nih, sekundarnih izboja na glav-
nom izboju koji nosi cvjetište.
Ako se ne bi orezali ti postrani
izboji, donijeli bi sitne plodove
koji bi se razvijali na štetu onih
na glavnom izboju. Pored toga,
rezidbom se uvijek odstranjuju
svi tanki, iscrpljeni i bolesni izbo-
ji. Zaštita od bolesti provodi se
prskanjem bakrenim fungicidi
kao što su Cuprablau Z, Cham-
pion, Bordoška juha i sl. Osim
bakra u zaštiti nešpole koriste
se i mnogi klasični fungicidi po-
put Cineba i Dithana te sistemici
Topas, Rubigan i Systhane. Kod
prskanja treba koristiti normal-
ne koncentracije, ali voćku treba
dobro okupati. Iako se uzgaja
uglavnom pojedinačno, praksa
je pokazala kako bez odgova-
rajuće zaštite jednom oboljelu
nešpolu teško možete izliječiti.
Na kraju se opravdano može
zaključiti kako u uzgoju japan-
skih nešpola u našim južnim kra-
jevima mnogo toga nedostaje
ili je još nepoznato. Zbog toga
bi bilo vrijeme, da se na tome
započne više i bolje raditi. Jer
ukusni plodovi nešpole bi vrlo
lako mogli naći mjesto kao prvi
plodovi voća u proljeće na stolo-
vima turista i naših građana.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

KAKO SUZBIJATI
LIŠAJEVE NA VOĆKAMA?
Dr. sc. Tihomir Miličević,
V
rlo se često na stablima i
granama drvenastih voć-
nih vrsta, kao i nekog dru-
gog ukrasnog drveća i grmlja,
zapaža pojava lišajeva. Mnogi se
pitaju šteti li to biljkama? Jesu li li-
šajevi paraziti ili nametnici? Treba
li ih na neki način suzbijati? Takva
pitanja vrlo često nam postavlja
veliki broj voćara, čim ih primije-
tite na svojim voćkama, bojeći se
da će lišajevi možda nauditi voć-
kama. Odgovor je da se ne treba-
ju bojati, jer lišajevi nisu opasni.
Lišajevi na voćkama
Lišajevi se javljaju na gotovo
svim voćnim vrstama, osobito
Žuti lišaj (Xanthoria parietina)
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
šljivi, orahu, jabuci i kruški, po-
gotovo u ekstenzivnim ili napu-
štenim voćnjacima. Što je u biti
lišaj? Lišaj je vrlo specifična i
vrlo zanimljiva zajednica dva-
ju organizama (alge i gljive!),
koji žive u tzv. simbiozi ili su-
životu, od kojeg oba ova orga-
nizma imaju zajedničku korist.
Od algi su zastupljene uglavnom
zelene ili modrozelene alge
(Chlorophyta i Cianophyta), a od
gljiva najčešće gljive mješinarke
(Ascomycotina), čija se plodna ti-
jela (apoteciji) vrlo lako uočavaju
unutar tijela lišaja. Lišaj kao za-
jednica funkcionira tako da alge
fotosintezom stvaraju organske
tvari, a gljiva nabavlja vodu i
mineralna hranjiva, pa se tako
Lišaji iz roda Parmelia
nadopunjuju. Ističemo, lišajevi
nisu nametnici ili paraziti na
biljkama, iako se tako na prvi
pogled čini. Žive samo na povr-
šini biljnih organa, pa spadaju u
tzv. epifite, ali od biljaka ne uzi-
maju vodu i hranjiva, što znači
da ne ulaze u biljno staničje kao
paraziti. Međutim, njihova poja-
va, unatoč tomu što nisu parazi-
ti, posredno može štetiti biljka-
ma jer mogu smanjivati životni
potencijal biljke ili tzv. vigor, ali
i biti pogodno stanište za nase-
ljavanje nekih štetnika. Postoji
više od 15.000 vrsta lišajeva, a
znanost ih svrstava u vrlo dobre
bioindikatore ili biološke poka-
zatelje čistoće zraka i općenito
čistoće staništa i okoliša.
23
Obično se javljaju na stari-
jim voćkama, a ako počnu rasti
na mladima, onda je to znak
da su te voćke slabije kondi-
cije, odnosno da su oslabljene
od raznih faktora nepovoljne
sredine.
Gotovo se nikada ne javljaju
u intenzivnim voćnim nasadima,
ili vrlo rijetko, i to samo u sluča-
ju ako se ne provodi uobičajena
zaštita fungicidima. Naime, ve-
ćina fungicida, pogotovo onih
na bazi bakra, prilično ih dobro
suzbija, pa se lišajevi stoga nika-
da ne javljaju u voćnjacima s re-
dovitom zaštitom fungicidima.
Mogli bismo reći da je njihova
pojava na voćkama najbolji znak
dobrih ekoloških uvjeta koji vla-
daju u voćnjaku. Nikada ne rastu
ondje gdje je zrak onečišćen i
gdje postoji rezidua ili ima osta-
taka toksičnih tvari. Neki lišajevi
izrazito su dekorativni (pr. Usnea
spp. i dr.), pa su jako omiljeni na
ukrasnim drvenastim vrstama u
kućnim vrtovima. Spomenuto je
na početku da se uglavnom jav-
ljaju na stablima i granama šljiva,
oraha, jabuka i dr. Na šljivi se po-
javljuje najčešće lišaj pod nazi-
vom Evernia prunastri, a na orahu
žuti lišaj Xanthoria parietina. Od
drugih lišajeva na voćkama su
raširene vrste iz rodova Parmelia,
Parmelina, Physcia, Platismatia,
Pseudoevernia, Ramalina i dr.
Čime ih suzbijati?
Na njih dobro djeluju svi
bakreni fungicidi, pa se stoga
kasnim zimskim prskanjem i
tretiranjima na početku vege-
tacije, koja se redovito provode
u voćnjacima, ujedno suzbijaju
i lišajevi. Ostale kemijske mjere
suzbijanja nisu potrebne.
Lišaji iz roda Physcia
24
LJETNE SORTE ŠLJIVA
Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljed-
njih godina se sortiment šljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose baš tijekom ljeta.
Mladen Karačić, dipl. ing.
B
osna je oduvijek bila po-
znata po proizvodnji šljive
kojoj itekako godi njena
umjereno kontinentalna klima.
Tako su glavna proizvodna po-
dručja šljive u našoj zemlji na po-
dručju sjeveroistočne Bosne (po-
dručje Majevice, Bijeljine, Brčkog,
Gradačca i Doboja) te sjeveroza-
padnoj Bosni (Potkozarje) iako
je njen uzgoj zastupljen i u slivu
rijeke Bosne te istočnim područji-
ma (Goražde, Višegrad i Zvornik).
S druge strane, u Hercegovini se
šljiva proizvodi više za osobne
potrebe mada postoje i malo
veća proizvodna područja, poput
istočne Hercegovine (Nevesinje) i
područje Rame, odnosno, Prozo-
ra. Koliko se šljiva cijeni u Bosni
najzornije pokazuje podatak da
je sajam u Gradačcu (29.VIII-1.IX)
posvećen upravo njoj. Kako se u
Hercegovini svake godine održa-
va sajam trešnje, možemo povući
paralelu kako je Bosancima šljiva
Kalifornijska plava
ono što je nama Hercegovcima plodove (cca 47 grama), okru-
trešnja. glastog oblika i plave boje. Meso
Na području Hercegovine za- ploda je sočno i ugodna okusa.
dnjh desetak godina bilježi se po- Riječ je o vrlo cijenjenoj sorti u
rast sadnje isključivo ljetnih i ra- Hercegovini.
nih jesenskih sorti. Razlog tomu Stanley pretstavlja sortu
je blizina jadranske obala gdje šljive koja je u posljednjih dva-
najčešće i završavaju plodovi ove desetak godina postala jedna od
cjenjene voćne vrste. vodećih sorti u BiH. Prije svega,
tome pridonosi činjenica da je
Najčešće ljetne sorte šljiva ova sorta trebala zamijeniti Po-
Ruth Gerstetter je rana sorta žegaču (Bistricu) koju je pokosila
šljive koja rano prorodi. Samone- najopasnija bolest šljive-šarka.
oplodna, je što znači da u njenoj Oni malo stariji pamte da su
blizini treba posaditi sortu opraši- veliki nasadi šljive upravo zbog
vač: Stanley, Aženka 707 i dr. Sa- šarke, slovom zakona ali i stru-
zrijeva koncem lipnja i početkom ke, morali bili iskrčeni i uništeni.
srpnja. Plod je velik (cca 31 gram), Tada se pojavila sorta Stanley
okruglast, ljubičastoplave boje, koja je trebala biti otporna na
veoma sočan i osvježavajućeg šarku. Međutim, iako i ona može
slatkog okusa. Dobro se pokazala oboljeti od ove opake bolesti,
u uvjetima Hercegovine. za kratko vrijeme se nametnula
Kalifornijska plava rano i postala vodeća sorta šljive na
prorodi te obilno i redovito rađa. području BiH, ali i šire. Samo-
Riječ je o samooplodnoj sorti, što oplodna je sorta koja rano do-
znači da se može uzgajati sama, lazi na rod i koja daje redovite i
bez sorte oprašivača. Dozrijeva obilne prinose. Dozrijeva u dru-
polovicom srpnja i formira velike goj polovici kolovoza i formira
Sorta Ruth Gerstetter
velike plodove (cca 42 grama),
tamnoplave boje. U Hercegovini
ovu sortu redovito kombiniraju s
ranije navedenom sortom Ruth
Gerstetter.
Čačanska rodna je samo-
oplodna sorta šljive koja rano
dolazi na rod a koju odlikuje
izrazita rodnost (zbog čega je i
dobila naziv). Dozrijeva u prvoj
dekadi srpnja, neposredno iza
sorte Ruth Gerstetter. Plod je
srednje velik s tamnoplavom
pokožicom. Meso ploda je soč-
no, slatko, aromatično i vrlo do-
bre kakvoće. Plodovi ove sorte
su osim za korištenje u svježem
stanju pogodni i za sušenje.
Osim navedenih, u našem
sortimentu su priličito zastuplje-
ne i sorte Čačanska ljepotica, Ča-
čanska rana i Čačanska najbolja.
Pored toga, postoji veliki niz sorti
lokalnog značaja a koje su iteka-
ko zastupljene i cijenjene u poje-
dinim proizvodnim područjima.
Međutim, moramo spomenuti i
kako u ljetnom razdoblju plodo-
nosi veliki broj tzv. japanskih šlji-
va za kojima posljednjih godina
vlada velika potražanja u voćnim
rasadnicima. Kako i ne bi kada je
riječ o čvrstim, sočnim i izrazito
velikim plodovima (najčešće cca
90 grama) koji su se pokazali kva-
litetnim za potrošnju u svježem
stanju. Svima onima koje zanima
nešto više predlažemo da svaka-
ko posjete navedenim sajam u
Gradačcu, gdje se svake godine
izlažu sve sorte šljive koje se uz-
gajaju na području BiH.
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
 25
Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d.o.o. Široki Brijeg

Latinski naziv Domaći naziv Tip klopke

Adoxophyes orana Savijač kožice ploda RAG
Agriotes brevis Žičnjak Yf
Agriotes lineatus Žičnjak Yf
Agriotes litigiosus Žičnjak Yf
Agriotes obscurus Žičnjak Yf
Agriotes sordidus Žičnjak Yf
Agriotes sputator Žičnjak Yf
Agriotes ustulatus Žičnjak VARb3
Agrotis ipsilon Sovica ipsilon VARL+
Agrotis segetum Usjevna sovica RAG
Anarsia lineatella Breskvin moljac RAG
Anomala vitis/A.dubia Lozin zlatar VARb3
Archips podana Jasenov savijač RAG
Archips rosana Ružin savijač RAG
Autographa gamma Sovica gama RAG; VARL+
Bothynoderes(Cleonus)punctiventris Repina pipa TAL
Ceratitis capitata Mediteranska voćna muha VARs+
Cetonia a.aurata/Potosia cuprea Zlatne mare VARb3k
Clysia ambiguella Žuti grozdov moljac RAG
Cossus cossus Vrbotoč VARb3
Klopka VARb3k
Cydia pomonella Jabučni savijač RAG
Cydia pyrivora Kruškin savijač RAG

FEROMONSKE Diabrotica v.virgifera (floral attr.)

Diabrotica v.virgifera (pheromone)
Kukuruzna zlatica
Kukuruzna zlatica
PALs;KLPflor; VARs;PAL;
KLPfero+

ZAMKE
Epicometis(Tropinota)hirta Dlakavi ružičar VARb3k
Grapholita funebrana Šljivin savijač RAG
Grapholita molesta Breskvin savijač RAG
Ivica Doko, dipl. ing. ma, te u šumarstvu. Na osnovu Hedya nubiferana Sivi savijač pupova RAG
uhvaćenih kukaca i njihovog

F
Helicoverpa armigera Žuta kukuruzna sovica RAG
eromonske zamke (klopke) broja, dobiju se podaci za odre-
Hoplocampa minuta, flava Crna i žuta šljivina osica PALf
su posebno konstruirane đivanje optimalnog vremena
zamke koje sadrže mamce eventualno potrebne mjere suz- Leucoptera scitella Moljac kružnih mina RAG
ispunjene specijalnom feromon- bijanja. Zamke se vješaju, ovisno Lithocolletis blancardella Moljac točkastih mina RAG
skom smjesom. Namijenjene su o vrsti kukca, u krošnju voćaka, Lithocolletis corylifoliella Moljac vrećastih mina RAG
za hvatanje te dokazivanje pri- odnosno u zoni grožđa kod vi- Lobesia botrana Pepeljasti grozdov moljac RAG
sutnosti odgovarajućih štetnika nove loze. Komplet se sastoji Lynoetia clerckella Moljac vijugavih mina RAG
u voćnjacima, vinogradima, ra- od konstrukcije zamke, ljepljive
Mamestra brassicae Kupusna sovica VARL+
tarskim i povrtlarskim kultura- podloge i feromonskog mamka.
Mamestra oleracea Povrtna sovica RAG;VARL+
Nepticula malella Patuljasti moljac miner RAG
Oxythyrea funesta Crni ružičar VARb3z
Pandemis heparana Savijač lista jabuke RAG
Phthorimaea operculella Krumpirov moljac RAG
Plodia interpunctella/A.kuehniella Brašneni moljci RAG
Plutella maculipennis Kupusni moljac RAG
Prays oleae Maslinin moljac RAG
Prays oleae Maslinin moljac VARL+
Rhagoletis cerasi/R.cingulata Trešnjina muha PALz
Sparganothis pilleriana Grozdov savijač RAG
Synanthedon myopaeformis Jabučni staklokrilac RAG
Tuta absoluta Lisni miner rajčice RAG
Vespa (Vespula,Paravespula) spp. Ose VARL
Xyleborus dispar Voćni sipac PALX
Yf klopka za žičnjake Zeuzera pyrina Granotoč VARb3

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
 26
Ivica Doko, dipl. ing.
O
rah predstavlja staru vo-
ćarsku vrstu čiji su plo-
dovi pronađeni među
iskopinama u Pompejima, za koje
je ustanovljeno da potječu iz 79.
godine poslije Krista. Plodovi
oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi,
te sadrže 15-20 % bjelančevina,
2,5-4 % šećera, 50-70 % kvalitet-
nih masnoća, ali i brojne vitami-
ne (B1, B2, A, C, E, PP) i mineralne
tvari ( kalij, kalcij, fosfor, magnezij,
željezo i dr.). Pored velike hranjive
vrijednosti, plodovi oraha su zna-
čajni jer imaju dijetoterapeutsku
vrijednost.
U odnosu na ostale voćne vr-
ste, orah je danas u našoj zemlji
nepravedno zapostavljen. Ra-
zlog leži u činjenici da orah ulazi
u rodnost 10-tak godina po sad-
nji. U BiH nema većih plantažnih
zasada, nego se orah uglavnom
uzgaja kao pojedinačna stabla
uz okućnice. Međutim, takav
pristup treba što prije mijenjati,
jer je orah osim po plodovima
poznat i po kvalitetnom drvetu.
Također, u odnosu na ostale voć-
ne vrste manje je izložen napa-
du bolesti i štetnika, čije napade
podnosi s manje oštećenja. Ne
moramo graditi ni skupa skla-
dišta za čuvanje plodova jer se
osušeni plodovi oraha mogu bez
ikakvih problema dulje vrijeme
čuvati na suhom mjestu. Uz sve
to, nije nam potrebno ni puno
radne snage, jer na značajniji
rad moramo računati samo prve
tri godine (dok se ne formira uz-
gojni oblik), a sve ostalo se svodi
na prihranu i berbu. Uz sve gore
navedeno lako zaključujemo da
se isplati ulagati u nove plantaž-
ne nasade oraha, koje će uz malu
strpljivost donijeti i značajniji
novčani profit.
Što se tiče izbora proizvod-
nog prostora, tu moramo biti
oprezni jer je orah u tom pogle-
du dosta osjetljiv. Najviše mu
odgovaraju visoravni i blage
padine južnih ekspozicija, dok
su ravničarski tereni manje pri-
kladni. Orah možemo uzgajati
do 1000 m nadmorske visine. U
pogledu klimatskih prilika po-
sebnu pozornost treba obratiti
na temperaturu i oborine. Kad
je orah pripremljen za zimu, tj.
kad se nalazi u periodu dubokog
zimskog mirovanja može podni-
DUGOVJEČNI ORAH
Orah je dugovječna voćka koja u ovisnosti od uvjeta uspi-
jevanja može doživjeti i više od stotinu godina. U pravilu,
u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak
godina.
jeti i temperature od minus 290
C. Međutim, opasnost prijeti od
mraza, a posebno su opasna na-
gla zahlađenja koja se najčešće
javljaju u siječnju. Tada često
imamo nekoliko uzastopnih, to-
plijih dana koji iniciraju kolanje
sokova koji s dolaskom naglih
Nasad oraha
mrazeva smrznu. Na mrazeve
je posebno osjetljiv početkom
zime kada orah s duljom ve-
getacijom, nepripremljen uđe
u zimu. Orah zahtijeva i veliku
količinu oborina i naročito je na
sušu osjetljiv u proljeće, odmah
nakon oplodnje. Ukoliko nema
dovoljno oborina u periodu od
oko 5-6 tjedana nakon cvatnje
može doći do jačeg opadanja
plodova koji će biti sitniji i slabije
kakvoće.
Sadnja oraha provodi se na
isti način kao i za ostale voćne
vrste. Najbolje je sadnju obavlja-
ti u jesen. Kod podizanja planta-
ža tlo se mora rigolovati, te u sa-
mom momentu sadnje pognojiti
sa 25 kg stajskog gnoja koje ne
smije doći u dodir s korijenovim
sustavom. Razmak redova kod
sadnje sorti cijepljenih na podlo-
gu domaćeg oraha na plodnijim
tlima iznosi najmanje 8 metara,
dok je razmak između redova 9
metara. Ukoliko se radi o orahu
uzgojenom iz sjemena navede-
ne razmake treba povećati ba-
rem za metar.
Velika je šteta što ne iskori-
štavamo prirodne potencijale
naše zemlje i što se ne okrenemo
podizanju novih, suvremenih
plantažnih nasada oraha jer kao
što narod kaže od njega imamo
dva roda, i to: u plodovima i u
prirastu drva. Također, dokazano
je da orasi potiču ponovni rast
kose, reguliraju lučenje zaštitne
masnoće kože, daju dodatnu
snagu živčanom sustavu, te štite
od peruti i umora.
Podloge i sorte
Orah se razmnožava vege-
tativno (cijepljenjem sorti na
podloge) i generativno (sjetvom
sjemena). Za uzgoj oraha kori-
ste se generativne podloge ili
sjemenaci od običnog oraha,
crnog oraha i raznih hibrida. Od
svih podloga najbolji su sjeme-
naci običnog oraha, s tim da je
potrebno obratiti pozornost na
odabir dobrih sjemenjaka.
Isto tako, kod izbora sorti
treba biti veoma oprezan, jer po-
stoje i orasi koji formiraju prekra-
sno, veliko stablo ali koji nikada
ne rode. Zato je najbolje kupo-
vati sadnice plemenitog oraha
u provjerenim rasadnicima gdje
se možemo i dodatno raspitati o
karakteristikama pojedinih sorti.
Također, potrebno je u voćnjake
unijeti 2 ili 3 sorte, jer postoji va-
riranje u redoslijedu cvatnje, pa
veći broj sorti povećava vjerovat-
noću da će uspijeti međuopraši-
vanje i međuoplodnja (mada se
sorte oraha mogu oploditi i vla-
stitim polenom).
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
 27
MAYETTE je stara francuska sor-
ta srednje bujnosti. Umjereno je
osjetljiva na proljetne mrazove
jer s vegetacijom počinje oko 20.
travnja, a dozrijeva oko 20. listo-
pada. Ima svijetlu jezgru, a ran-
dman joj iznosi oko 47 % ( ran-
dman znači odnos težine jezgre
naspram ljuske tj. cijelog ploda i
uvijek se izražava u postotcima).
Preporučuje se za uzgoj u kon-
tinentalnom i mediteranskom

Prvo natjecanje
području.
FRANQUETTE je najpoznatija i
najraširenija sorta oraha u svije-

traktorista orača
tu, a potječe iz Francuske. Stabla
su srednje bujna i rodna. S vege-
tacijom počinje oko 1. svibnja pa
postoji mala opasnost od mraze-
va. Dozrijeva oko 15. listopada.
Randman jezgre iznosi 46 %, a
Hercegovine
preporučuje se za uzgoj u kon- Dragan Jurković, dipl. ing.
tinentalnom i mediteranskom

području.
ŠAMPION je novija sorta dobi-
vana u Novom Sadu. Kasno po-
činje, a rano završava vegetaciju.
Dosta je otporna prema bole-
stima, a randman jezgre iznosi
oko 58 %. Srednje je bujna i vrlo
rodna. Preporučuje se za uzgoj
u kontinentalnom i mediteran-
skom području.
JUPITER je češka sorta koja s
vegetacijom počinje oko 25.
travnja, a dozrijeva 1. listopada.
Srednje je bujna, s randmanom
jezgre oko 51 %. Može se uzgaja-
ti i u mediteranskom području.
GEINSENHEIM 1247 je njemač-
ka sorta kod koje su stabla bujna
i malo rodna, ali koja rano proro-
de. Prikladna je za uzgoj u medi-
teranskom području iz razloga
što rano počinje vegetaciju. Jez-
gra je svijetle boje, a randman
iznosi oko 49 %.
U
organizaciji Agronomskog i prehrambe-
no-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u
Mostaru 30. 04. 2010. godine na fakultet-
skom dobru održano je prvo natjecanje traktori-
sta orača. Pokrovitelj ovog natjecanja je Federalno
ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-
stva, a samo natjecanje otvorio je ministar mr. sc.
Damir Ljubić.
Na prvom natjecanju učestvovalo je 14 natje-
catelja iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-
hecegovačke županije. Lijepo vrijeme ali i ogro-
mno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je veliki
broj promatrača koji su pomno pratili sve vještine
koje su iskazali natjecatelji. Natjecanje je organizi-
rano po pravilima Svjetske oračke organizacije, a
voditelj programa je bio gosp. Ivo Juras dipl.ing.,
voditelj odijela za mehanizaciju pri stručnoj savje-
todavnoj službi Republike Hrvatske.
Cilj organizatora je organizacija državnog na-
tjecanja kako bi Bosna i Hercegovina, u skoroj bu-
dućnosti, postala član Svjetske organizacije orača,
te sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2012 g.
koje će se održati u Republici Hrvatskoj.
Natjecanje je počelo u 10.30 h izvlačenjem
startnih brojeva, u 11 h svečanim otvaranjem, a
završilo se u 16 h proglašenjem pobjednika, te
dodjelom priznanja svim natjecateljima. Prvo
mjesto na 1. natjecanju orača Hercegovine osvo-
jio je Zoran Bogdan, drugi je bio Ivan Jurić, a treći
Krunoslav Čović.
Sudionici 1. Natjecanja traktorista orača
Hercegovine
1. Stojan Bevanda (Jare, Široki Brijeg)
2. Ivan Bešlić (Posušje)
3. Zoran Bogdan (Jare, Široki Brijeg)
4. Krunoslav Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg)
5. Marinko Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg)
6. Mario Gilja (Jare, Široki Brijeg)
7. Ivan Jurić (Vitina, Ljubuški)
8. Željko Krešić (Borojevići, Stolac)
9. Jure Lasić (Uzarići, Široki Brijeg)
10. Drinoslav Lončar (Tomislavgrad)
11. Mario Marjanović (Mostar)
12. Ilija Marušić (Biograci, Široki Brijeg)
13. Martin Matijević (Mostar)
14. Ante Pavković (Tomislavgrad)
Tipovi traktora zastupljeni na natjecanju
Na natjecanju je najviše bilo IMT traktora i to
IMT 539, zatim John Deere. Osim njih tu su još bili
Ytto, Fiat, Fent te Zetor. Snaga traktora na natjeca-
nju kretala se od 39 KS kod traktora IMT 539 pa do
150 KS kod traktora John Deere.

Traktor IMT 539 Za natjecanje je vladalo veliko interesovanje

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
28
Travanj u znaku Green Gardena
Matea Pehar, dipl. ing.
M
jesec travanj je bio i
više nego pun ugodnih
iznenađenja za sve vjer-
ne kupce Green Garden proizvo-
da. Naime, svi koji su se 9.travnja
našli u kupovini u Tuš-u Mostar,
te 10.travnja u Interexu na Bišću
polju uz kupovinu Green Garden
proizvoda su dobili i šarenu pa-
letu Green Garden gratisa koje
je dijelila naša promoterka za
Green Garden pultom.
Kupce smo ovog proljeća
odlučili razveseliti i nagradnom
igrom TUŠ-SJEMENARNA koja
se u periodu od 17.ožujka do
12.travnja odvijala u svim Tuš
objektima širom Bosne i Herce-
govine, a u kojoj je glavni zgodi-
tak bila motorna kosilica.
Svi posjetitelji Tuš-a koji su
u navedenom periodu obogatili
svoju vrećicu Green Garden pro-
izvodima u vrijednosti od 10 KM,
dobili su kupon koji su s ispunje-
nim podacima ubacivali u Green
Garden nagradnu kutiju.
Izvlačenje nagrada se odr-
žavalo u svim Tuš objektima
17.travnja, te je podijeljeno 14
motornih kosilica. Međutim, i
Studenti u posjeti AC Sjemenarni u Mostaru
oni manje sretni, koji nisu imali
priliku odnijeti glavni zgoditak
Dobitnici glavne nagrade – motorna kosilica:
svojim kućama, otišli su veseli i Stoja Žabić (Tuzla) - slike DSC 08444 i DSC 08445
zadovoljni s jednom od čak 140 Nermin Hukić (Tuzla) slika DSC 08446
utješnih nagrada. Muharema Jakupović (Sanski Most)
Isti dan, ispred Sjemenarnina Semira Ikanović (Cazin)
Agrocentra na Bišću polju, Udru- Nataša Milošević (Brčko)
ženje građana protiv okrutnosti Borka Lazarević (Ugljevik)
nad životinjama „Prijatelji“ Mo- Marko Groznica (Mostar)
star je educiralo naše kupce i Edina Ćerimović (Sarajevo)
građane o nužnosti zaštite napu- Aleksandra Kecman (Prnjavor)
štenih, te zlostavljanih životinja. Rajko Vidaković (Modriča)
Volonteri istoimene udruge su Zorica Redža (Bijeljina)
uz edukaciju prikupljali i dobro- Mirjana Golubović (Istočno Sarajevo)
voljne priloge hrane za napušte- Jovan Kitić (Doboj)
ne životinje. Lejla Šahinović (Bihać)
Pred kraj mjeseca, 29.travnja,
Agrocentar su posjetili i studenti
Agronomskog i prehrambeno-
tehnološkog fakulteta Sveučili-
šta u Mostaru u pratnji profesora.
Zašto su, u sklopu svog redov-
nog nastavnog plana i progra-
ma, izabrali posjetiti baš SJEME-
NARNU kao primjer uspješnog
poljoprivrednog gospodarstva,
znaju naši vjerni kupci. A onima
koji ne znaju zašto, ne preostaje
ništa drugo nego da nas posjete
u našim Agrocentrima na Bišću
polju i Širokom Brijegu, te se
sami uvjere u to.
Sjemenarnina promoterka u Tušu
Jedna od dobitnica nagrade
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

OPREZ! SEZONA JE KRPELJA
Proljeće i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom kr-
pelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer
osim životinja napadaju i čovjeka.
Nino Rotim, dipl. ing.
K
rpelji su doista veoma opa-
sne parazitske grinje koje
se dolaskom toplog i vlaž-
nijeg vremena aktiviraju kada
najvećim dijelom i ugrožavaju
zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi. To je
i razumljivo ukoliko nam je po-
znato kako ove male grinje žive
u brdskim šumama, te vrtovima
i parkovima umjerenog područja.
Stručna literatura ove kukce dijeli
na krpelje šikare i krpelje nastam-
be. Krpelji nastambe nisu toliko
opasni jer uglavnom parazitiraju
na peradi. S druge strane, puno su
važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji
koji su dobili naziv po tvrdom, hi-
tinskom oklopu koji prekriva veći
dio njihovog tijela.
Krpelji prenose
meningoencefalitis
Od naziva navedene bolesti
ovih dana mnogi strijepe u našoj
zemlji jer je riječ o upali mozga
i moždanih ovojnica. A upravo
spomenutu, opasnu bolest pre-
nose krpelji koje, usput rečeno,
možete «pokupiti» običnom
večernjom šetnjom u parku ili
prirodi a da ustvari toga niste
ni svjesni. Kako? Pa zahvaljujući
činjenici da krpelji vrijeme pro-
vode na raslinju s kojeg prelaze
na čovjeka. Kad na koži krpelj
pronađe povoljno mjesto, zabo-
de se i oštrim rilcem siše krv te
prenosi zarazu. Zato vrijedi pre-
Nakon šetnje pse obavezno pregledati
B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
poruka kako se u prirodi uvijek
nosi svijetla i glatka odjeća, du-
gih rukava i nogavica te visoka
obuća. Nakon povratka u okrilje
doma trebate odmah pregledati
cijelo tijelo, posebno najnježnije
dijelove (pazuh, prepone, vrat
i sl.) te vlasište. Navedenu pre-
poruku nipošto ne zanemarujte
jer krpelj u pravilu luta po tijelu
tražeći povoljno mjesto za ubod.
Ukoliko se već uhvatio, što prije
ga uklonite jer mu je za prenoše-
nje zaraze potrebno svega neko-
liko sati od uboda.
Krpelje ne čupajte na silu!
Došli ste doma i niste osjetili
ni kada ni kako vam se krpelj pri-
hvatio za kožu. Što vam je činiti?
Najvažnije je da ne paničarite i
da ga ne čupate na silu iz razlo-
ga što bi mu glava mogla ostati
u koži što bi pak izazvalo velike
Krpelj
komplikacije. Stoga, krpelja treba
nekoliko minuta poklopiti vatom
natopljenom alkoholom nakon
čega ga pokušavamo ukloniti de-
zinficiranom pincetom. Važno ga
je i opreznim potezanjem pince-
tom izvući iz rane i to okretanjem,
slično kao kad vadimo vijak. Uko-
liko se nakon nekoliko dana na
mjestu uboda zamijete promjene
ili se počnu osjećati tegobe, po-
trebno se odmah javiti liječniku.
Spomenimo kako se prve tegobe
mogu osjetiti sedam do deset
dana nakon uboda kada dolazi
do povišene temperature, glavo-
bolje, bolova po tijelu te povraća-
nja i opće klonulosti organizma.
Nakon nekoliko dana virus ulazi u
živčani sustav kada i počinju jače
glavobolje, vrtoglavice te dušev-
ne promjene koje mogu ostaviti
trajne posljedice na ljudski orga-
nizam.
I mačke „uhvate“ krpelja
29
Ogrlice za pse i mačke protiv krpelja
Ni kućni ljubimci nisu imuni
Pošto se puno više kreću po
parkovima i različitom raslinju
kućni ljubimci, misleći prije svega
na pse i mačke, puno češće i po-
staju meta napada krpelja. To naj-
bolje potvrđuje i podatak da je u
samom središtu Mostara od stra-
ne veterinara liječen psić star sve-
ga tri tjedna a na kojem je već pa-
razitiralo 27 krpelja. Stoga, nakon
svake šetnje, neovisno gdje ste
ga izvodili, psa treba pregledati i
po mogućnosti detaljno iščetkati
gustom četkom. Ukoliko ste na
njemu pak zamijetili krpelja koji se
ne da tako lako odstraniti najbolje
je da «skoknete» do najbliže vete-
rinarske stanice. Tamo će vam na-
kon detaljnog pregleda i čišćenja
psa od nametnika preporučiti ko-
rištenje namjenskih antiparazitnih
sprejeva i losiona, koje uz različite
antiparazitske šampone i zaštitne
(repelentne) ogrlice možete na-
baviti u svim bolje opskrbljenim
centrima koji distribuiraju opremu
za kućne ljubimce.
30

Naj, naj,
Uljana palma – izvor sirovina za industriju
Uljana palma se ubraja u najvažnije izvore sirovina za prehrambenu
i kozmetičku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje

naj …..
se najvećim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje
palmine jezgre, koje prvenstveno služi za proizvodnju sapuna. S
godišnjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru, plantaže uljane
palme ubrajaju se u tropske kulture s najvećim urodom. Svake se
godine nekoliko tisuća hektara prašume iskrči u cilju osnivanja no- prenosimo iz Guinnessove
vih plantaža. Osobito često se u Maleziji, koja sama daje oko dvije knjige rekorda
trećine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane
palme. Najbrži gušter
Najveća izmjerena brzina ko-
pnenog gmaza je 34,9 km/h,
Gvatemalska juka- oprašivanje pomoću moljaca koliko se kretala Ctenosaura,
Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku iguana s bodljikavim repom
mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvijetovi su žućkaste iz Srednje Amerike.
boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom
C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upućena je Najduži gušter
na oprašivanje pomoću kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i Gušter Salvadori (Varanus
odlažu svoja jaja u cvijetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sje- salvadori) s papue Nove Gvi-
menki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje neje može narasti do 4,75 m
ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno ma- u dužinu, iako 70% njegove
časta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljikavih listova , često s žutobijelim dužine otpada na rep.
rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga
može naći i u našim vrtovima. Najtoplije mjesto
na zemlji
Najtoplijim mjestom smatra
Kaučuk – najvažnija tehnička korisna biljka se zrak oko munje. U djeliću
Kaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom iz južnog po- sekunde zrak se zagrije na
dručja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonal- 30.000oC. To je pet puta više
nim usjecima. Kora sadrži mliječni sok. nego temperatura na vidlji-
Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. Daje oko 95 % prirod- voj površini sunca.
nog kaučuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenju-
je se na oko50.000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijago- Najveća zrna tuče
nalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva, a Najveća ikad zabilježena
na hladnoći puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839) učinjena je zrna tuče izmjerena su u tuči
mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom. 14. travnja 1986. godine u
Henry Wickham donio je 1876 godine u veliku Britaniju 70000 sje- području Gopalganj, u Ban-
menki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew gladešu. Zrna su težila i do 1
Gardenu. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri kg. Tuča je usmrtila 92 ljudi.
čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u botaničkom
vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara,
Pas koji je najviše skočio
prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.
Pas tragač Stag, star 18 mje-
seci, 27. rujna 1993. oborio je
rekord u psećem skoku uvis
Mitovi o ruži
svojimpenjanjem i presko-
I u drevnoj grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u
kom preko glatkog drvenog
Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana
zida bez oslonca. Pas, čiji su
ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepo-
vlasnici gospodin i gospođa
te ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom
Matthews iz Redrutha u bri-
vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su pro-
lazile bili su posuti ružama. tanskoj pokrajini Cornwall,
Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa, lijepog preskočio je 3,72 m na go-
pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po vjerovanju, bio smrtno dišnjem seoskom sajmu Cot-
ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se swold u engleskom okrugu
provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog Cirencester.
tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com