Professional Documents
Culture Documents
Primjena Računara U Medicini
Primjena Računara U Medicini
TUZLA
predmet: INFORMATIKA
SEMINARSKI RAD
Učenik: Mentor:
Maida Bajrić I-e prof.Džemo Brčaninović
Tuzla, novembar 2017.
SADRŽAJ:
UVOD.................................................................................................................................... 1
1. MEDICINSKI INFORMACIONI SISTEMI ................................................................... 2
1.1. Pacijent ..................................................................................................................... 2
1.2. Ljekar ..................................................................................................................... 3
1.3. Standardizovani podaci o individualnom zdravlju i komunikaciji ........................ 3
1.4 Pacijent preko granica ............................................................................................... 3
2. INSTITUCIJE MEDICINSKE ZAŠTITE ........................................................................ 4
3. DOMENI MEDICINSKE INFORMATIKE .................................................................... 5
3.1 Šifrarnici .................................................................................................................... 5
3.1.1 Medicinski podaci pacijenta ............................................................................... 5
3.1.2 Podaci potrebni biznis pravilima ........................................................................ 6
3.1.3 Sigurnosni podaci ............................................................................................... 6
3.2 Medicinska terminologija ......................................................................................... 6
3.3 Standardi u informacionim modelima ...................................................................... 6
3.4 Interoperabilnost ....................................................................................................... 6
3.5 IS u primarnoj zaštiti .............................................................................................. 10
3.6 Preporuke u dobroj ljekarskoj praksi ...................................................................... 10
3.7 Plan liječenja .......................................................................................................... 10
3.8 Praćenje stanja bolesnika ........................................................................................ 10
3.9 IS u sekundarnoj i tercijalnoj zaštiti ...................................................................... 10
3.10 IS za potrebe farmaceutskih kuća .......................................................................... 11
3.11 IS instituta Javnog Zdravlja ................................................................................... 11
3.12 Nacionalni IS u zdravstvu...................................................................................... 11
3.13 E-Health sistemi .................................................................................................... 11
3.14 Zaštita privatnosti podataka ................................................................................... 11
3.15 Međunarodni kriterijumi za ocjenjivanje medicinskih IS-ova ............................. 11
4. ARHITEKTURA JEDNOG INFORMACIONOG SISTEMA ..................................... 12
ZAKLJUČAK...................................................................................................................... 14
LITERATURA .................................................................................................................... 15
UVOD
Tema seminarskog rada je Primjena računara u medicini. Ova tema nam mnogo
govori o tome da su računari dosta potrebna sredstva u medicini, jer medicina zahtijeva
veliku količinu određenih podataka
-Uvod
-Teoretski dio
-Zaključak
-Literatura.
1
1. MEDICINSKI INFORMACIONI SISTEMI
Medicina zahtijeva evidenciju velike količine podataka. Pogotovo savremena
medicina koja se bazira na činjenicama (evidence base medicine). Da bismo mogli da
dođemo do svih tih činjenica neophodno je da se sve informacije koje mogu da se pribave
tokom procesa liječenja evidentiraju i na adekvatan način pohrane kako bi kasnije bile lako
dostupne i mogle da daju željene informacije na osnovu koji mogu da se donose odluke.
Prikupljanje i čuvanje ovako velikih količina podataka je nemoguće bez savremenih
informacionih tehnologija i zato je grana medicinske informatike jedna od grana koje se
najbrže razvijaju. Osnove ove grane su standardi koji moraju da se primjene kako bi bila
moguća razmjena i upoređivanje informacija, mehanizmi interoperabilnosti između
sistema i sistemi zaštite podataka.
Strateške:
1.1. Pacijent
Pacijent kao pojedinac je u centralnom fokusu i postaje ravnopravan i odgovoran
učesnik brige i svom zdravlju. Treba ga edukovati, nastojati da što više i odgovornije
učestvuje u tom procesu, naročito u preventivi, kada je cijena održavanja
dobrogzdravstvenog stanja mnogo manja nego kad nastupi bolest. Sa druge strane pacijent
treba da ima mogućnost uvida u svoje lične zdravstvene podatke, kao i u rad ljekara,
evidentiran u trenutku kada se proces liječenja događa.
2
Servisi E- zdravstva treba da olakšaju komunikaciju pacijenta sa zdravstvenim
sistemom, zakazivanje i plaćanje usluga, edukaciju i slično.
Takođe, zdravstvena preventiva i njega se sve više individualizuju nadovezujući se
na savremena naučna saznanja (biomedicina, genetika).
1.2. Ljekar
Ljekar se stimuliše da partnerski sarađuje sa pacijentom, da se oslobodi
nepotrebne administracije sa jedne strane, a sa druge da ima u vidu da ono što je pismeno
evidentirao ili nije evidentirao o svom radu predstavlja dokaz u pravom smislu i povlači
odgovarajuće konsekvence. Mogućnost pružanja stručne zdravstvene usluge ne vezuje
isključivo za susret pacijenta i ljekara na fizički istom mjestu, već se pruža mogućnost
mogućnost raznih vrsta telekonsultacija.
3
2. INSTITUCIJE MEDICINSKE ZAŠTITE
Medicinska zaštita se dijeli na nekoliko nivoa:
Tercijalna medicinska zaštita- klinički centri koji vode brigu o pacijentima koji
zahtijvaju specijalne metode ili mjere liječenja koje obične bolnice nisu u stanju da pruže.
Osim ovih osovnih sistema zaštite u zdravstvenom sistemu postoji čitav niz
drugih institucija koje se bave zdravstvenim problemima bez kojih ni ovi osnovni sistemi
ne bi dobro funkcionisali. Evo nekih od dodatnih sistema i institucija koje moraju da
postoje da bi cio zdravstveni sistem mogao da funkcioniše.
Svaka od ovih institucija koja učestvuje u pružanje medicinske zaštite ili na neki
drugi način učestvuje u zdravstvenom sistemu i ima potreba za medicinskim podacima, što
znači za informacionim sistemom. Skoro svaki informacioni sistem u medicini zahtijeva
podatke od drugih informacionih sistema u medicini.
4
3. DOMENI MEDICINSKE INFORMATIKE
3.1 Šifrarnici
Skoro sve informacije u medicini treba da se šifriraju specifičnim šifrarnicima.
Postoji veliki broj šifrarnika u svijetu a i kod nas su u praksi nek međunarodni (MKB 10,
ICP 2, DRG, ATS...), a ponekad i neki lokalni (npr. šifrarnik RZZO).
opšti medicinski podaci (RH faktor, krvna grupa, deformiteti, invaliditeti, faktori
rizika, vitalni znaci, informacije o odabranim ljekarima....)
podaci o kontaktu- struktuirani i šifrirani podaci svakom kontaktu koji je pacijent
napravio sa institucijom koja ima informacioni sistem (datum kontakta, razlog za
kontakt, medicinski radnik, dijagnoze, aktivnosti medicniskog radnika, prepisani
lijekovi.....)
dodatni medicinski podaci- njih spadaju razni razultati laboratorija, mišljenja
specijalista, savjeti, upute, historijski medicinski podaci i dokumenti....
5
3.1.2 Podaci potrebni biznis pravilima
Da bi sistem mogao da funkcioniše i da zadovolji potrebe medicinskih institucija
mora da sadrži i neke podatke potrebne za pokrivanje procedura institucija ili zahtijeva
nekih od standarda. Npr. Q-Rec kriterijumi propisuju da mora da postoji obavještenje
ljekara kada hroničnom pacijentu nestanu lijekovi ili kada ne dođe na zakazani pregled, ili
informacije kada koji ljekar radi, itd..... Da bi se i ove informacije obezbjedile informacioni
sistem treba da ima dio baze koji je rezervisan za ovakve informacije. Ovdje ne postoje
unaprijed definisana polja već se ovaj dio proširuje po potrebama institucija a uskladu sa
pravilima proširenja informacionog sistema.
3.4 Interoperabilnost
Razmjena podataka između različitih sistema može da se radi pomoću mnogih standarda
na primjer preko HL7 standarda 2 (slog message protokol) ili 2.5 (xml message protokol) ,
6
EDIFACT, DICOM, itd....ali od skoro se za te potrebe koriste WS (Web Servisi). Jedan od
najvećih problema u medicinskoj informatici je obezbjediti adekvatnu interoperabilnost
između različitih informacionih sistema na različitim nivoima
Slika 1.
7
Interoperabilnost može da se podijeli u više nivoa. Prvi je fiziči nivo, dok je drugi
softverski, a treći semantički. Prvi fizički nivo definiše način fizičkog povezivanja
institucija. Drugi softverski predstavlja mehanizme razmjene podataka između institucija,
dok treći predstavlja način da ti podaci mogu da se koriste kada se razmjene odnosno da
drugi sistem razumije podatke poslate od prvog.
Slika 2.
Zaštićeni prijenos podataka između sistema povezane EZD i korisnika, zavisno od vrste
korisnika obavlja se na nekoliko načina:
Privatna mreža (PN-Private Network) , visoki nivo sigurnosti, skupo rješenje potrebna
posebna oprema, teško za održavanje
Virtuelna privatna mreža (VPN-Virtual Private Network), veoma pouzdana
sigurnosna .Komunkacija šifrovanim kanalom (SSL-Secure Socet Layer), jednostavna za
implementaciju, solidna sigurnost, nema dodatnih troškova.
8
Jedan od načina fizičkog odvajanja je i prkeo telekom usluge odvijanja
komunkacije preko L3VPN- u koji je fiziči odvojen od interneta, svaki upit ka sistemu
mora da ima odgovarajući kod za pristup. Kod nije na nivou serije, več na nivou svakog
upita. Time su obezbijeđeni Stateless pozivi, a to omogućava jednostavniju
implementaciju load balancinga.
Tabela 1.
CT RTG ULTRAZVUK
9
3.5 IS u primarnoj zaštiti
Skup medicinskih procedura koje treba koje treba obuhvatiti IS a koji se tiču
poslova u primarnoj zaštiti. Ovdje treba obuhvatiti i sva liječenja koja se neophodna radi
kreiranja potrebnih izvještaja za institute Javnog Zdravlja i Ministarstva Zdravlja, ali
obezbijediti podršku u radu ustanove.
10
3.10 IS za potrebe farmaceutskih kuća
Relativno je jednostavno što se tiče medicinskog dijela ali zadire i u dio
magacinskog poslovanja i knjigovodstva.
11
4. ARHITEKTURA JEDNOG INFORMACIONOG SISTEMA
Slika 3.
12
Na osnovu ankete koju sam sprovela u dva odjeljenja Srednje medicinske škole u
Tuzli,dobila sam rezultate koji su pokazali sljedeće:
13
ZAKLJUČAK
14
LITERATURA
- www.helmotz- muenchen.de/ibmi/efmi/
- www.openehr.org
- www.hl7.org
- www.who.int
- www.eurorec.org
- DVDV_Modell_gross.jpg
- image
15