METODIČKI PRIRUČNIK PREDMETA LIKOVNA KULTURA

ZA 5.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

RADNA NELEKTORIRANA VERZIJA

O priručniku

Cilj ovog priručnika u nastajanju je pomoći učiteljima u prelasku s dosadašnjeg strukturiranja nastave
baziranog na Nastavnom planu i programu, sa striktno određenim ključnim pojmovima, obrazovnim
postignućima i nabrojanim temama koje su prenešene iz akademskog pristupa na kurikulum temeljen
na ishodima učenja, koji učiteljima omogućuje kreativnije osmišljavanje odgojno-obrazovnog
procesa.

U uvodnom dijelu priručnika nalaze se osnovna pojašnjenja vezana uz elemente i strukturu

predmetnog kurikuluma. Ovaj dio priručnika periodički će se nadopunjavati prateći teme koje se
otvaraju u predmetnoj učionici u Loomenu.
Nadograđivanjem priručnika dodatnim tekstovima, materijalima i izvorima, razmjenom iskustava i
primjerima dobre prakse želimo sustavno podupirati razvoj kompetencija učitelja.

U ovoj inačici priručnika nalaze se i osnovne smjernice planiranja i programiranja nastave kao i
primjeri izvedbenih godišnjih kurikuluma i razrade pojedinih tema. Primjeri ukazuju na moguće
načine promišljanja nastave ali nisu administrativna norma i ne obvezuju učitelja u izvođenju
nastavnog procesa.
Kroz prijedloge dva različita izvedbena kurikuluma i različite razrade tema učitelju ukazujemo na
određenu slobodu u odabiru i organizaciji sadržaja i aktivnosti kojima će ostvariti ishode nastave.
U slijedećim etapama edukacije učitelji će samostalno ili suradnički osmišljavati prijedloge
izvedbenog kurikuluma i razrade odabranih tema. Važno je imati na umu da će osnovne prijedloge
planiranja i programiranja trebati djelomično usklađivati s planovima drugih nastavnih predmeta u
određenoj školi te ovisno o kurikulumu škole.
Također, vjerujemo da ćemo tijekom provođenja eksperimantalnog programa Škole za život imati
mogućnost evaluacije i, prema potrebi, modificiranja oblika i načina planiranja i programiranja.
Prelazak s nastavnog plana i programa na kurikulum
temeljen na ishodima učenja
NASTAVNI PLAN I PROGRAM LIKOVNE
KULTURE
Nastavni sadržaj organiziran prema zadanim
ključnim pojmovima likovnog jezika i obrazovnim procesa učenja prema predviđenim ishodima učenja;
postignućima
Unificiran i zatvoren; previše strukturiran
Izoliran od konceptualnih okvira, svakodnevnog
života i osobnog iskustva
Moderni pristup:
 redukcija formi na likovni jezik odnosno
likovne elemente i principe; statičnost
 akademsko nasljeđe - informacije iz
profesionalnih disciplina
 umjetničko djelo prosuđuje se kroz vizualnu
formu, izolirano iz prostornih, društvenih,
vremenskih i kulturnih konteksta
 fokus na produkciju odnosno na finalni
produkt
 odvajanje znanja od emocija
KURIKULUM LIKOVNE KULTURE
Organizirani sklop nastavnih sadržaja, ciljeva, metoda i
Ishodi – kompetencije na kraju određenog odgojno-
obrazovnog razdoblja
(npr. nastavni sat, nastavna godina itd.)
Mogućnost promjena i prilagodbe
Uzima u obzir objektivnu društvenu stvarnost
Postmoderni pristup:
 likovni jezik je dio šireg nastavnog sadržaja
 važnost učenikovog iskustva (u i izvan škole)
 znanje o umjetnosti i stvaranje uključuju ideje, stavove,
vrijednosti, emocije i kontekste
 cjelina s početkom, procesom i krajem ili sekvencama
 društveni kontekst umjetnosti
 proces je jednako bitan kao i produkt
 stjecanje kompetencija za čitanje slojevitih značenja
slika iz vlastite okoline te komuniciranja tim slikama
 razvoj generičkih kompetencija
Pristupi učenju i poučavanju u nastavi
koncipiranoj prema Nastavnom planu i
programu za likovnu kulturu
Usmjerenost na učitelja
Zatvoreni sustav; nastavni sadržaj izdvojen iz
konteksta
Dominantni oblici rada: frontalni, individualni
Predavačka nastava
Ekstrinzična motivacija potaknuta ocjenom
Pasivna recepcija učenika; nastava je orjentirana na Aktivno sudjelovanje učenika; nastava je orjentirana na
ilustraciju i ponavljanje zadanog
Rijetka izmjena nastavnih metoda i strategija;
Učitelj postavlja zadatke koje učenik rješava unutar interakciju i kreativni proces;
strogo zadanih parametara
Polazište je u nastavnom sadržaju prenešenom u
uvodnom predavanju
Usmjerenost na usvajanje apstraktnog znanja
Učenje po strogo odvojenim predmetima
Polaženje od detalja; prvo se uče fragmenti likovnog Polaženje od cjeline; prvo se uči kako nastaje ideja, zatim
jezika koji se naknadno povezuje s idejom
Tradicionalni model nastave (linearni): odvojenost
emocija od spoznaje
Cilj: usvajanje stručnog znanja
Pristupi učenju i poučavanju u nastavi koncipiranoj
prema Kurikulumu za likovnu kulturu
Usmjerenost na učenika
(učenik je u središtu odgojno-obrazovnog procesa)
Otvoreni sustav; važnost konteksta stvaranja, konteksta
umjetničkog djela i konteksta svakodnevnog života
Dominantni oblici rada: grupni, u skupini, u paru,
individualni
Dijalog; izbor i odlučivanje;
samostalno učenje (igrom, zagonetkom,
eksperimentiranjem, istraživanjem, rješavanjem
problema, oblikovanjem konteksta, stvaranjem zaliha
iskustava itd.), individualizirani pristup svakom učeniku
(adaptivna nastava);
međuvršnjačko učenje
Intrinzična motivacija potaknuta osobnim iskustvom
učenika i interakcijom
djelovanje
Primjena nastavnih metoda i strategija koje potiču
Učitelj je medijator: upoznaje učenike sa strategijama
rada te ih potiče na samostalno variranje tih strategija
tijekom nastavnog procesa; pitanjima ih potiče
na samorefleksiju i refleksiju; osmišljava zadatke pomoću
kojih učenik samostalno, u paru ili u grupi istražuje,
eksperimentira, prikuplja podatke koje sortira i koristi,
vrednuje itd.)   
Polazište je u iskustvu učenika i povezivanju tog iskustva s
nastavnim sadržajem
Problemsko učenje (polaženje od problema koji može biti
vezan uz životni kontekst, rješenje se nudi vizualnim
aktivnostima te likovnim i vizualnim uratcima);
Situacijsko učenje (učenje kao socijalni proces koji
uključuje aktivnost, kontekst i kulturu)
Interdisciplinarni pristup; uključenost
vizualnih, kinestetičkih, slušnih i drugih osjetilnih oblika
misli
kako se ideja može izraziti likovnim jezikom, a onda
vještina
Inkubacijski model nastave (nelinearni): zajedničko
djelovanje intelektualnih, voljnih i emocionalnih funkcija
Cilj: poboljšavanje kvalitete učenikovog života
O kurikulumu predmeta

Kurikulum predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost donosi glavne smjernice i okvir unutar kojeg
se odvija nastava Likovne kulture.
Elementi kurikuluma međusobno se prožimaju a u svojem međudjelovanju pružaju osnovu za cjelovit
pristup učenju i poučavanju Likovne kulture.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA

Učenik će:
1. usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opažaja te
njihovom primjenom kroz stvaralački (kreativni) i analitički proces.
2. izražavati stvaralačko (kreativno) mišljenje produkcijom ideja i rješavanjem problema;
razvijati psihomotoričke i kognitivne vještine upoznavanjem i upotrebom različitih materijala,
postupaka i medija.
3. razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa
prema okolini i likovnomu stvaralaštvu
4. razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvaralaštva u društvu istraživanjem
umjetničkoga izraza i uspostavljanjem odnosa s društvenim, povijesnim, kulturnim i tehnološkim
čimbenicima
5. sudjelovati u umjetničkim događanjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati
odgovoran odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetničkoj baštini.

DOMENE

Usmjerenost na cjelovit razvoj učenika njegovanjem i poticanjem triju osnovnih područja ljudske
osobnosti i aktivnosti – psihomotoričkoga (djelatnoga), afektivnoga (osjećajnoga) i kognitivnoga
(spoznajnoga), vidljiva je iz konceptualizacije predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost kroz tri
domene:
Domena A: Stvaralaštvo i produktivnost
Domena B: Doživljaj i kritički stav
Domena C: Umjetnost u kontekstu

slika 1. Grafički prikaz domena unutar nastavnoga predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost
slika: Zastupljenost domena unutar odgojno-obrazovnih ciklusa

Stjecanje znanja i vještina u učenju i poučavanju predmeta Likovna kultura temelji se na neposrednu
stvaranju u materijalima i vizualnim medijima. U prva tri odgojno-obrazovna ciklusa (1. do 8.razred
OŠ) ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda iz sve tri domene vezuje se uz stvaralačke aktivnosti
odnosno uz praktičan rad učenika. Domena Stvaralaštvo i produktivnost polazište je i poveznica svih
odgojno-obrazovnih ishoda te joj se posvećuje najviše vremena. Ostvarivanje ishoda iz te domene
provodi se tijekom većine nastavnih sati dok se realizacija ishoda iz drugih dviju domena ostvaruje
usporedno i većim se dijelom preklapa i prožima s njom. Odnosi između domena Doživljaj i kritički
stav te Umjetnost u kontekstu mijenjaju se tijekom odgojno-obrazovnih ciklusa. U drugome i trećem
ciklusu povećava se značaj razvoja kritičkoga mišljenja i povezivanja stvaralačkoga procesa s različitim
kontekstima.

slika 3. domene i „ideje“ ishoda koji proizlaze iz domena

DOMENE I ISHODI

Iz domena proizlazi sedam ishoda: 3 ishoda iz domene Stvaralaštvo i produktivnost te po dva ishoda
iz domene Doživljaj i kritički stav i domene Umjetnost u kontekstu.
Sadržaji domena se preklapaju, međusobno nadopunjuju i nadograđuju osnovnu stvaralačku
aktivnost.
Tematska organizacija sadržaja
Učenje i poučavanje organizira se kroz niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane teme.

Za svaki odgojno-obrazovni ciklus predloženo je više tema od kojih je obvezno izabrati četiri u svakom
razredu. Teme se mogu ponavljati iz razreda u razred, a učitelj samostalno određuje likovni jezik,
tehnike, sadržaje, motive i metode kojima će obraditi odabranu temu. Odabirući temu, učitelj
odabire okvir unutar kojeg se učenik bavi određenim problemima, istražuje ih i interpretira likovnim i
vizualnim uratcima. Temama se povezuju sadržaji ishoda LK s ostalim
predmetima, međupredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnog života.
Tematske cjeline osmišljavaju se kao projekti ili kao nekoliko nastavnih sati povezanih zajedničkim
kontekstom. Učitelji sami odlučuju o dužini trajanja cjelina, o broju izvedenih likovnih ili vizualnih
uradaka te načinu na koji se izvodi zaključni dio cjeline.
Organizacija učenja i poučavanja u projektnim ili kontekstnim cjelinama omogućuje istovremeno
ostvarivanje svih ishoda koji se međusobno nadopunjuju.

POPIS TEMA ZA DRUGI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS

TEMA OPIS TEME PREPORUČENE

MEĐUPREDMETNE
TEME KOJE SE
POVEZUJU NA TEMU

Svijet za mene Učenik istražuje čovjekov odnos prema prirodi i izgrađenom uku, goo, p, osr, or,
okolišu te mogućnostima njegovog (pre)oblikovanja (preispituje z
vlastiti odnos prema okolišu i prostoru u kojem živi: likovnim i
vizualnim izražavanjem ukazuje na važnost suživota svih živih
bića i ekološke svijesti za kvalitetu života; istražuje odnos oblika i
namjene u arhitekturi, urbanizmu i dizajnu).
Zajedno smo Učenik istražuje različite oblike likovnog i vizualnog izražavanja uku, osr, goo
različiti te tradicijskog oblikovanja vezanog uz različiti kulturni kontekst,
uočava i poštuje različitost kulturnih konteksta (značenje oblika,
boja i tradicijskih predmeta u različitim kulturama, kulturni
identitet, prepoznavanje i izražavanje različitosti…).
Osjeti i Učenik istražuje ulogu osjetila u doživljaju vizualnog uku, osr, z
osjećaji i nevizualnog svijeta te različite načine izražavanja osjećaja
(izražavanje emocija i osjeta kroz likovni izraz; istraživanje
međuodnosa osjeta i emocija kroz likovno i vizualno
izražavanje).
Slika i zvuk Učenik istražuje suodnos glazbene i likovne i/ili vizualne uku, osr, ikt,
umjetnosti (doživljaj i reinterpretacija glazbe te prepoznavanje
zajedničkih sastavnica likovne i glazbene umjetnosti: ritam,
kompozicija, tonska skala, dimenzije boje…).
Slika i priča Učenik istražuje različite odnose između slike i priče te oblike i uku, osr, ikt, goo
metode “pričanja slikom” (likovna umjetnost, vizualne
komunikacije, film, strip, ilustracija).
Slika i pokret Učenik istražuje različite odnose između slike i pokreta (doživljaj i uku, osr, ikt
reinterpretacija pokreta i plesa te prepoznavanje zajedničkih
sastavnica likovne i umjetnosti pokreta i plesa).
Slika, pokret, Učenik istražuje suodnos umjetničkih područja (likovno/vizualno, uku, osr, ikt, goo
zvuk i riječ pokret/ples, glazba, drama, literatura) te se izražava povezujući
ih (predstava, scena, lutka, fotografija, strip,”pokrenuta” slika:
film, animacija)
Komunikacija i Učenik istražuje različite oblike komunikacije, od komunikacije uku, osr, ikt, goo
životno određene prostornom organizacijom do komunikacije
okruženje suvremenim medijima vizualnih komunikacija (prostorni odnosi:
tlocrt, plan, maketa…; vizualna komunikacija: uloga kompozicije,
boje i sl. U oblikovanju poruke: znak, pikotogram, plakat...)
Svijet oko Učenik bilježi i interpretira svoja opažanja o svijetu koji ga uku, osr, ikt, goo
mene, svijet u okružuje te izražava svoj unutarnji svijet doživljaja, osjećaja, misli
meni i stavova (uočavanje karakteristika i odnosa oblika u okolini te
njihovog odraza na osjećaje, misli i stavove učenika).

Baština i Učenik istražuje posljedice različitih prirodnih i društvenih uku, osr, ikt, goo,
društveno čimbenika na djela kulturne baštine i tradicijskog oblikovanja te or, p
okruženje odnos ljudi prema očuvanju baštine (istražuje načela oblikovanja
i njihovu povezanost s načinom života).

Gradim svijet Učenik istražuje građu i organizaciju oblika u prirodi i umjetnosti uku, osr, ikt, goo,
te način kojim čovjek oblikuje i prilagođava životni prostor te or, p
vizualnu okolinu prirodnomu okružju i svojim potrebama
(konstrukcije u prirodi i arhitekturi, materijali kojima gradimo,
dizajn…).
Čovjek izvana i Učenik istražuje temu čovjeka – od njegove fizičke pojavnosti do uku, osr, z, or
iznutra svega što čini osobnost pojedinca (povezanost doživljaja,
osjećaja, misli i stavova te načina odgovaranja na podražaje iz
vanjskog svijeta).
Priroda i oblik Učenik istražuje prirodu različitim osjetilima, od boje i građe uku, z, or
oblika do promjena i posljedica ljudskog djelovanja u njoj (razvoj
opažaja pomoću uočavanja detalja i njihovih odnosa, npr. boja,
ritmova itd., taktilno doživljavanje i interpertacija npr. površine,
odnosa veličina, prostornih odnosa..).
Prostor u Učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora i vizualne uku, z, or, p, osr
kojem okoline s kvalitetom vlastitog života (urbanizam, arhitektura,
boravim dizajn i vizualne komunikacije)
(svjesno
življenje)
Sastavnice likovnog i vizualnog izražavanja

LIKOVNI JEZIK
Učitelj upoznaje učenika s pojmovima likovnog jezika; dio pojmova je zadan za svaku godinu učenja
no, uz zadani dio, učeniku se nude u radu i drugi pojmovi za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći
pri realizaciji ideje u određenom zadatku.
Učitelj stoga ima veću autonomiju pri odabiru pojmova uzimajući u obzir ishode odabrane tematske
cjeline, ostale sadržaje te interes i mogućnosti učenika.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Primjer:
Tijekom pete godine učenja ovog predmeta, učenik se treba upoznati s toplo-hladnim kontrastom
boja. Učitelj može proširiti značenje ovog kontrasta i upoznavanjem učenika s prostornim
djelovanjem toplih i hladnih boja (pojmom koji nije obvezatan u ovoj godini učenja).
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Učitelj također procjenjuje i određuje dinamiku i metode upoznavanja učenika s likovnim jezikom.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Primjer:
Unutar jednog zadatka učenik može rješavati više likovnih problema a neki se likovni pojmovi i
problemi mogu provlačiti kroz veći broj zadataka tijekom školske godine.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pri upoznavanju i korištenju sintakse likovnog jezika u 5.razredu naglasak se stavlja na opažanje
različitih odnosa: odnosi dijelova unutar cjeline i odnosi cjelina. Učenike usmjeravamo na proces
analize i sinteze sintakse likovnog jezika i sveobuhvatnost u sagledavanju i doživljaju cjeline.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Primjer:
Tek nakon što učenici završe likovni ili vizualni zadatak koji izvode na zadanu temu, dobivaju
zadatke pomoću kojih rekonstruiraju cjelinu rada na načine gradnje kompozicije ili na vrste
kompozicije. Ti zadatci mogu biti opisni, istraživački, vizualni itd.
FORME IZRAŽAVANJA I OBLIKOVANJA
Uz tradicionalne likovne late i medije, učenik se upoznaje i služi novomedijskom tehnologijom:
digitalni fotoaparat, pametni telefon, računalni programi za crtanje i obradu fotografije, u skladu u
tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti
dostupnom tehnologijom. U radu s navedenim tehnologijama učenici povezuju poznavanje njihovih
tehničkih i izražajnih mogućnosti s principima likovnog i vizualnog jezika (služe se znanjem o kadru,
planu, kutu snimanja i drugim likovnim pojmovima). Digitalne alate učenici mogu koristiti u različitim
etapama stvaralačkog procesa: kako bi prikupljali i razmjenjivali informacije, izražavali se ili
prezentirali svoj rad.
Također, uz tradicionalne forme izražavanja i oblikovanja, učenik se upoznaje i služi nekima od
izražajnih mogućnosti predloženih umjetničkih praksi ili koncepata: performance, happening,
konceptualna umjetnost, umjetnička instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.
U radu s učenicima moguće je koristiti različite elemente navedenih praksi i koncepata i to u
različitim dijelovima nastavnog procesa; od uvodnog istraživanja teme ili likovnog djela do krajnjeg
rezultata stvaralačkog rada.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Primjeri:
Performance: učenici pokretom ili glumom interpretiraju umjetničko djelo
Happening: učenici u igri istražuju temu komunikacije
Konceptualna umjetnost: učenici reinterpretiraju ideju konceptualnog umjetničkog djela u odnosu
na vlastiti kontekst ili osmišljavaju ideje od kojih se bira ona kojom se najbolje može izraziti zadana
tema.
Umjetnička instalacija: učenici izrađuju instalaciju u prostoru škole mijenjajući mogućnost kretanja
kroz taj prostor
Digitalna umjetnost: učenici izrađuju grafiku u računalnom programu
Novi mediji: učenici snimaju kratke video portrete

ETAPE STVARALAČKOG PROCESA

Rješavanje likovnih problema i davanje originalnih rješenja i do sada su bili jedan od glavnih ciljeva
stvaralačkog procesa. Cilj je bio krajnji ishod, likovni rad učenika. Učeniku se sada skreće pažnja i
na postupak odnosno proces koji ga je doveo do krajnjeg ishoda.
Učenik sustavno usvaja etape stvaralačkog procesa od početnog istraživanja teme, preko
prepoznavanja i rješavanja problema vezanih uz temu te nuđenja likovnog rješenja problema. Kroz
organizaciju rada i poticanje na refleksiju o tome što, kako i zašto radi, njegova pažnja se usmjerava
na različite etape i aspekte stvaralačkog procesa.

Etape stvaralačkog procesa:

Priprema: učenik definira problem, prikuplja i razvrstava informacije  
Inkubacija: učenik se bavi problemom, uglavnom na nesvjesnoj razini s pomoću slika i asocijacija
Iluminacija: učenik stvara nova rješenja odnosno ideje, odabire neke ideje i odbacuje druge, aha-
efekt
Verifikacija/elaboracija/evaluacija/komunikacija: učenik provjerava i obrađuje rješenja te ih kritički
ispituje, identificira se s likovnim ili vizualnim radom
RAZLIČITE VRSTE SADRŽAJA
U svom likovnom radu učenik interpretira različite vrste sadržaja.
Pod različitim vrstama sadržaja podrazumijevaju se, osim umjetničkog djela:
· sadržaji iz iz svakodnevnog života i okoline učenika
· osobni sadržaji, sadržaji iz vizualne kulture učenika (popularna, dominantno vizualna kultura)
· sadržaji iz likovnih i vizualnih umjetnosti te drugih umjetničkih područja
· interdisciplinarno povezivanje itd.
Sve to interpretirano je pomoću likovnog jezika.

Umjetničko djelo i vizualna okolina u nastavi Likovne

kulture
Kontakt s umjetničkim djelom i vizualnom okolinom

Učenje i poučavanje predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost temelji se na sustavnome i

metodičnome odgajanju opažaja. 
Nastava Likovne kulture omogućava strukturirani kontakt učenika s umjetničkim djelom i
vizualnom okolinom tijekom kojeg oni: 
 stječu kompetencije nužne za uspostavljanje kriterija za selektivan odnos prema velikoj količini
vizualnih informacija koje primaju novomedijskom tehnologijom  
 osvještavaju ulogu popularne kulture u oblikovanju vlastitoga identiteta 
 njeguju otvorenost prema različitim pristupima rješavanja umjetničkoga problema  
 prihvaćaju ideju umjetničkog djela kao medija kojim se promišlja, izražava i komunicira 
 razvijaju argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnom stvaralaštvu i kulturnoj
baštini, što je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi 
 stječu interes za aktivnim sudjelovanjem u kulturnim i umjetničkim događajima. 
Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvaralački pristup u poticanju svjesnoga i aktivnoga
doživljaja likovnoga/vizualnoga djela i okoline doprinose razvoju percepcije, kreativnosti,
komunikacijskih vještina te kritičkom mišljenju kao trajnim vrijednostima. 

Vizualna okolina

Učenik upoznaje i istražuje oblikovanje vizualne okoline s kojom je povezan svakodnevnim

aktivnostima i osobnim iskustvom: vizualne komunikacije, dizajn, arhitektura i urbanizam u kontekstu
svakodnevnog životnog okruženja.
Likovno i vizualno oblikovanje sastavni su dio života zajednice, važan element u određivanju njezina
identiteta i u mnogim se aspektima odražavaju na život svakog pojedinca.
Učenici stječu kompetencije za čitanje slojevitih značenja slika iz vlastite okoline kreiranih masovnim
medijima i novim tehnologijama koje istodobno potiču vizualnu, auditivnu, taktilnu
i kinestetičku percepciju.
Učenik se ne upućuje isključivo na izdvojena djela visoke umjetničke kvalitete; kreće od njemu
dostupnih iskustava, dopunjava ih i širi te kroz strukturirano i kritičko propitivanje, stvaranjem
različitih veza i odnosa uspostavlja kriterije za njihovo razumijevanje i vrednovanje.
Cjelovit doživljaj umjetničkog djela

Umjetničko djelo je djelo složena perceptivna i značenjska cjelina.

U nastavi likovne kulture umjetnička su djela polazište za emocionalni, asocijativni i intelektualni
doživljaj, za upoznavanje likovnoga jezika, oblikovanje kritičkoga mišljenja, postavljanje pitanja o
temama koje su bliske učenicima te su poticaj za izražavanje i komunikaciju.
Prilikom pristupa umjetničkom djelu, učenike vodimo kroz etape analize. Pristup djelu započinje
prvim dojmom kod kojeg se može intuitivno prepoznati osnovna ideja umjetničkog djela, asocijacije
na dominantno raspoloženje u djelu itd., zatim opisom onoga što se može vidjeti (kako je ta ideja
izražena u formi, materijalu i mediju). Sljedeći korak je analiza, raščlanjivanjem na likovne elemente i
njihove međusobne odnose (likovni jezik). Slijedi interpretacija, osobno promišljanje o
djelu otkrivanjem načina na koje je ideja izražena likovnim jezikom. Nakon toga, učenika upućujemo
da istraži pozadinske informacije o djelu i o umjetniku te ih poveže s kontekstom umjetničkog djela.
Pri tome uspoređuje vlastitu interpretaciju ideje i umjetnikovu svjesnu poruku. Na kraju učenik
informirano promišlja i prosuđuje djelo. Ovo je ujedno i proces razvoja kritičkog mišljenja, od
inicijalnog do informiranog stava. Važno je, stoga, učenicima osvijestiti kako je prvi dojam samo
polazište na temelju kojeg treba provesti analizu i istraživanje, a stav je moguć tek na kraju cijelog
procesa. Na taj se način razvija i aprecijacija, osviješten opažaj, sposobnost spoznavanja i
razumijevanja estetskih pojava.  
  
1. Prvi dojam - spontana reakcija 
2. Opis – popis onoga što se može vidjeti 
3. Analiza – gledanje u odnose među elementima, načelima i oblicima, prema potrebi 
Uzeti u obzir sljedeće: 

Prikazi (slike) Ravnoteža

Crte Ritam
Boje Isticanje (dominacija)
Teksture Raznovrsnost
Lik Kontrast
oblik Proporcija
harmonija

4. Interpretacija (tumačenje) - osobne refleksije (promišljanja) o djelu 

Uzeti u obzir sljedeće: 
· teme 
· ideje 
· priče 
· izraz 
· asocijacije 
· kulturni kontekst 
· maštovitost 
· problemski sadržaj 
  
5. Pozadinske informacije - prikupljanje informacija o umjetniku i o djelu 
6. Informirano prosuđivanje – djelatnost promišljanja 
 
Analiza se ne provodi samo verbalno, već i kroz istraživačke i stvaralačke aktivnosti: primjerice, 
uživljavanjem u djelo vlastitom interpretacijom prepoznate ideje, interpretacijom tematskog ili
likovnog sadržaja djela (pokret, zvuk, dramski izraz...); pomoću vizualnih zagonetki, slagalica i
sl.; izoliranjem pojedinih likovnih sadržaja s umjetničkog djela i izradom vlastitog uratka
s istim likovnim problemom; analizom likovnog sadržaja (zamiješaj takvu boju, iscrtaj samo jednu
crtu, skiciraj kompoziciju ili odredi format...) te njegovom sintezom u nove kombinacije (prikaži
suprotno raspoloženje pomoću istog likovnog sadržaja iz umjetničkog djela...)... Istraživanje
pozadinskih informacija učenik provodi korištenjem različitih izvora, digitalnih i tiskanih, a uz
sugestiju učitelja. O rezultatima analize i istraživanja moguće je načiniti neki oblik prezentacije:
usmeni, plakat, PPT i sl. Oni također mogu biti povod za otvaranje diskusije o širem kontekstu djela ili
poticaj za stvaralačku aktivnost (izlučivanjem novih tema, problema i pitanja otkrivenih bavljenjem
umjetničkim djelom ili djelovanjem umjetnika).  
Izbor umjetničkog djela koje će se koristiti na nastavi likovne kulture ovisi o stručnoj prosudbi
učitelja. Uz udžbenike, dostupan je velik broj tiskanih i digitalnih izvora kvalitetnih sadržaja no
potrebno je izbjegavati zatrpavanje prevelikim brojem informacija. Odabirom kvalitetnih i relevantnih
djela omogućujemo učenicima strukturiranu cjelovitu analizu te usmjeravamo učenike u
uspostavljanju kriterija njihovog osobnog odabira. Interes učenika moguće je proširivati i poticanjem
samostalnog pretraživanja izvora te pronalaženjem i izborom djela prema zadanim kriterijima. Učitelj
treba voditi brigu o ravnopravnoj zastupljenosti različitih oblika likovnog i vizualnog izražavanja,
domaćih i stranih autora te povijesnog i suvremenog konteksta.

Povezivanje s drugim predmetima

i međupredmetnim temama

Povezivanje s drugim predmetima i međupredmetnim temama važan je

aspekt osmišljavanjaodgojno-obrazovnog procesa likovne kulture te podupire cjelovit pristup učenju i
poučavanju.
Povezivanje se ostvaruje kroz konkretne aktivnosti kojima se istovremeno ostvaruju ishodi predmeta
Likovna kultura i nekog drugog predmeta ili očekivanja određene međupredmetne teme odnosno
više njih.
Iz međupredmetnih tema i njihovih očekivanja proizlaze zadane i izborne teme u nastavi Likovne
kulture ili su s njima usko povezane pa se sistemski uvodi usvajanje generičkih kompetencija
neophodnih za snalaženje na tržištu rada u 21.stoljeću te za cjeloživotno učenje. Naglašava se dosad
zanemaren odgojni aspekt i konceptualni pristup učenju i poučavanju, a odgojno-obrazovni proces
dobiva kontekstualni smisao.
Posebnu važnost u povezivanju imaju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti koja se
ostvaruju na svakom satu kroz primjenu strategija učenja te refleksije učenika o vlastitom procesu
učenja i stvaralačkom procesu.

Likovna kultura i Likovna umjetnost doprinose razvoju različitih komunikacijskih kanala služeći se
likovnim/vizualnim jezikom, refleksijom, propitivanjem i raspravom, relevantnim izvorima literature i
informacijama na stranome jeziku te njihovim prenošenjem na materinskom jeziku. Matematičke
kompetencije razvijaju se istraživanjem matematičkih principa, geometrijskih i proporcijskih odnosa u
umjetničkim djelima te iskustvenim razvijanjem osjećaja za prostor i prostorne koncepte. Digitalne i
računalne kompetencije učenici razvijaju tako da primjenjuju likovni/vizualni jezik pri uporabi
različitih medijskih tehnologija i računalnih programa u vlastitome stvaralačkom procesu.
Upotrebljavaju ih za prezentaciju znanja, aktivnosti, pretraživanja i vrednovanja različitih izvora
podataka te za osobno izražavanje u formama suvremene umjetnosti. Istraživanjem inovacija u
medijskim tehnologijama i njihova utjecaja na umjetnost te stavove, vrijednosti, kulture i ideje
omogućuje se razumijevanje međusobnog utjecaja društva i tehnologije. Organizacija učenja i
poučavanja omogućuje učenicima da upotrijebe svoja iskustva iz svakodnevnoga života, predznanje,
znanje iz drugih nastavnih predmeta (interdisciplinarnost) te uče od drugih učenika. Učenici uče kako
učiti i razvijanjem svijesti o relativnosti znanstvene spoznaje, potiče ih se na postavljanje pitanja i
pronalaženje odgovora te na otkrivanje i rješavanje problema kao neizostavnim
dijelovima stvaralačkog procesa i (samo)spoznaje. U susretu s kulturno-umjetničkim nasljeđem u
različitim kontekstima potiče se želja za razumijevanjem drugih kultura. Razvijanjem pozitivnoga
stava prema individualnim razlikama svakoga pojedinca i razumijevanjem različitih društvenih
skupina, uklanjanjaju se predrasude i različiti oblici diskriminacije, potiče se razvoj empatije,
omogućuje izgradnja vlastitoga sustava vrijednosti, odnosno doprinosi osobnome i socijalnome
razvoju učenika te njegovu građanskomu odgoju i obrazovanju. U učenika se razvija poduzetnost
upoznavanjem s mogućnostima uporabe kreativnih potencijala i prijenosa ili dopune usvojenoga
znanja u širokome spektru profesija kao i onim specifičnima poput vizualnih komunikacija, grafičkoga
i industrijskoga dizajna, turizma i kreativnih industrija kao važnih gospodarskih grana. Istodobno ih se
upoznaje s problemima održivoga razvoja razvijanjem svjesnosti o materijalima i alatima kojima se
služe u stvaralačkome procesu te istraživanjem arhitektonskoga i urbanističkoga oblikovanja okoline
propitivanjem utjecaja čovjekova djelovanja na okoliš.

Poveznice na kurikulume drugih nastavnih predmeta:

Hrvatski jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-
kurikulumi/hrvatski_jezik-nakon-recenzije-veljaca-2018.pdf
Engleski jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/engleski_jezik.pdf
Njemački jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/njemacki_jezik.pdf
Talijanski jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/talijanski_jezik.pdf
Francuski: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/francuski_jezik.pdf
Matematika: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-
kurikulumi/matematika_nakon_recenzije.pdf
Priroda: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/priroda.pdf
Geografija: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/geografija.pdf
Povijest: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-
kurikulumi/povijest_nakon_recenzije_travanj_2018v3.pdf
Tehnička kultura: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-
kurikulumi/tehnicka_kultura_nakon_recenzije_ozujak_2018.pdf
Informatika: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-
kurikulumi/informatika-6-3-2018.pdf
Glazbena kultura i Glazbena
umjetnost: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/glazbena_kultura_i_glazbena_umjetnost.pdf
Tjelesna i zdravstvena
kultura: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/tjelesna_i_zdravstvena_kultura.pdf
Grčki jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/grcki_jezik.pdf
Latinski jezik: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/latinski_jezik.pdf
Katolički vjeronauk: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/katolicki_vjeronauk.pdf
Pravoslavni vjeronauk: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/pravoslavni_vjeronauk.pdf
Islamski vjeronauk: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/PREDMETNI-KURIK/islamski_vjeronauk.pdf

Poveznice na kurikulume međupredmetnih tema:

Učiti kako učiti: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-

KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/medupredmetna_tema_uciti_kako_uciti.pdf

Poduzetništvo: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/medupredmetna_tema_poduzetnistvo.pdf

Osobni i socijalni razvoj: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-

KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/medupredmetna_tema_osobni_i_socijalni_razvoj.pdf

Zdravlje: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/zdravlje/medupredmetna_tema_zdravlje.pdf

Uporaba informacijske i komunikacijske

tehnologije: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/MEDUPREDMETNE-
TEME/medupredmetna_tema_uporaba_informacijske_i_komunikacijske_tehnologije.pdf

Građanski odgoj i obrazovanje:

https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-
KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/medupredmetna_tema_gradanski_odgoj_i_obrazovanje.pdf

Održivi razvoj: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-

KURIK/MEDUPREDMETNE-TEME/medupredmetna_tema_odrzivi_razvoj.pdf
Vrednovanje
U skladu s promjenama koje donosi kurikularni pristupu organizaciji nastave, vrednovanje je
usmjereno na ostvarenost ishoda. Shodno tome i elementi vrednovanja proizlaze iz domena
ukazujući na različite aspekte znanja, sposobnosti i vještina učenika.

Proces učenja, tj. usvajanje znanja, sposobnosti i vještina na nastavi Likovne kulture odvija se
povezano sastvaralačkim procesom, stoga se i vrednovanje usko veže upravo uz taj proces.

STARI PRISTUP

UČENIK kao subjekt; UČITELJ identificira, mjeri i zahtijeva poželjne posljedice.

NOVI PRISTUP

PITANJE: Kako ljudski mozak prirodno uči najbolje i što možemo učiniti kako bismo mu osigurali
optimalnu sredinu za učenje?

Novi pristup poseban naglasak stavlja na formativno vrednovanje.

Formativno vrednovanje jest vrednovanje učeničkih postignuća koje se odvija za vrijeme učenja i
poučavanja radi davanja informacija o učeničkome napredovanju i unapređivanja budućega učenja i
poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u učenju, prepoznavanja
snaga te planiranja budućega učenja i poučavanja.

Iako se ideja vrednovanja još uvijek u svakodnevnoj praksi izjednačuje s pojmom ocjene koja se daje
učeniku na kraju određene etape učenja i poučavanja, ovako osmišljen sustav vrednovanja
uključujerazličite oblike povratnih informacija koje učenik dobiva tijekom čitavog nastavnog procesa.
Razlikujemo tri pristupa i oblika vrednovanja učeničkih postignuća i napretka:

VREDNOVANJE ZA UČENJE, VREDNOVANJE KAO UČENJE, VREDNOVANJE NAUČENOG

VREDNOVANJE KAO UČENJE jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem
uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku
učitelja kao bi se maksimalno potaknuo razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa
učenju.

VREDNOVANJE ZA UČENJE jest pristup vrednovanju koji je sastavni dio kontinuiranoga procesa
učenja i poučavanja, odvija se za vrijeme učenja i poučavanja te kao takav ponajprije služi
unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira
ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom i razmjenom iskustava o procesima učenja i
usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja.

VREDNOVANJE NAUČENOGA jest pristup vrednovanju koji podrazumijeva procjenu razine postignuća
učenika nakon određenoga učenja i poučavanja tijekom školske godine ili na njezinu kraju. U pravilu
rezultira ocjenom ili nekom drugom sumativnom procjenom.

Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje sastavni su dio procesa učenja i poučavanja. Učenici
usvajaju i primjenjuju kriterije za vrednovanje stvaralačkoga procesa te likovnih i vizualnih uradaka.
Vrednovanje se provodi tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja te obuhvaća:

 refleksiju stvaralačkoga procesa (vlastiti proces i proces drugih učenika/ samovrednovanje i

vršnjačko vrednovanje): učitelj potiče učenika na refleksiju prolaska kroz etape stvaralačkog
procesa; učitelj, u suradnji s učenikom, analizira zadatke za razvoj ideja i upućuje učenika
daljnjim zadacima na produkciju novih te doradu postojećih ideja; procjena rada u skupini

 portfolio učenika može uključivati učeničke radove, skice, bilješke o razvoju ideja, fotografije
radova itd. koje se spremaju u likovnu mapu zbog uvida učenika u osobni razvoj. Učenici
mogu voditi i digitalni portfolio fotografirajući svoje radove i etape rada te ih pohranjivati u
mape na tabletu.

Moguće metode i tehnike vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje:

 samorefleksija i samovrednovanje (potaknuto pitanjima učitelja ili aktivnostima ili zadacima

koje učenik izvodi, a s pomoću kojih sam prati realizaciju i uspješnost)  
 portfolio (digitalni ili u likovnoj mapi)  
 praćenje tijekom rada – davanje brzih povratnih informacija učenicima
(postavljanjem usmjeravajućih pitanja učenicima te odgovaranjem na njihova pitanja) 
 prezentacija 
 komparacija (procesa i radova) 
 rasprava 
 zadatci za primjenu znanja i vještina u novim situacijama   
 ljestvice za procjenu razina primjene znanja i vještina tijekom stvaralačkog procesa  
 odabir vrsta zadataka prema motivaciji i interesu učenika   
 izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i učiteljima jednostavnu povratnu informaciju o
zadovoljstvu učinjenim, o naučenome, o vlastitom sudjelovanju, odnosima tijekom rada itd.
(smjernica za samoregulaciju učenika u nastavku rada) 
 vršnjačko vrednovanje.
Primjeri metoda i tehnika dani su u zasebnom dokumentu.
Vrijeme i materijali potrebni za praćenje i vrednovanje učenika

Zbog izuzetno male satnice Likovne kulture postoji strah učitelja o vremenskoj opterećenosti ovako
kompleksno shvaćenog sustava praćenja i vrednovanja.
Stoga treba imati na umu da:
 učitelj koristi bazu materijala koje je moguće modificirati (ljestvice procjene, zadatci za
učenike...). Svi materijali i metode se koriste integrirano kroz ostale aktivnosti na satu. Popis
često korištenih pitanja i aktivnosti može se nalaziti na zidu učionice.
 poticanje refleksije pitanjima je sastavni dio nastavnog sata te se događa istovremeno s
drugim aktivnostima
 spremanje radova u likovnu mapu već je uobičajena praksa no sada se u mapu spremaju i
skice, bilješke te sve ostalo što je dio stvaralačkog procesa. Korištenje digitalne kamere na
mobitelu ili tabletu omogućuje brzo i jednostavno arhiviranje materijala.

Navedene metode i aktivnosti nisu same sebi svrha već se smisleno integriraju kroz razradu
nastavnog procesa.

Vrednovanje naučenog

Vrednovanje se naučenoga provodi u skladu s ostvarenošću odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih

u tri domene. Domena Stvaralaštvo i produktivnost polazište je i poveznica svih odgojno-obrazovnih
ishoda te iz nje proizlaze dva elementa vrednovanja. Vrednovanje ishoda iz te domene predstavlja
težište procjene postignuća učenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena
nadovezuje na nju. Domene Doživljaj i kritički stav te Umjetnost u kontekstu vrednuju se zajedno.

U prvome se ciklusu veća važnost u vrednovanju ovoga elementa ocjenjivanja daje doživljaju, a u
drugome i trećem ciklusu razvoju kritičkoga mišljenja i povezivanju stvaralačkoga procesa s različitim
kontekstima.

Vrednovanje naučenog u nastavi Likovne kulture prvenstveno se poistovjećuje s vrednovanjem

likovnog rada kao pokazatelja učenikove usvojenosti sadržaja. Novi pristup uključuje šire
sagledavanje stvaralačkog procesa te se osim gotovog likovnog ili vizualnog rada prati diskusija, skice
i bilješke iz kojih je vidljivo učeniko sudjelovanje u različitim etapama rada.

Elementi ocjenjivanja i vrednovanja uključuju:

1.stvarlaštvo i produktivnost; 2. produktivnost; 3.kritički stav i kontekst

Dosadašnji pristup vrednovanju možemo poistovjetiti s elementom ocjenjivanja i vrednovanja

produktivnost dok se elementi stvaralaštvo i kritički stav i kontekst odnose na navedeno proširenje.
1. stvaralaštvo (stvaralački proces)

Prati se:
· artikuliranje i razvijanje ideje,
· originalnost ideja (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza),
· sposobnost improvizacije,
· poznavanje i primjenu etapa kreativnoga procesa,
· refleksiju i samorefleksiju (promišlja učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake)

Načini praćenja: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe).

Pojašnjenje:

Ideja je subjektivni misaoni sadržaj (pojam, zamisao, predodžba), ali i objektivni aspekt neke pojave
(oblik, bit, model). Ideja je vezana i uz kontekst jer se definira kao »ona koja je istovremeno nova i
upotrebljiva u određenom društvenom okruženju” (Flaherty, 2005). Ideje nam omogućuju da
predočimo naš unutarnji svijet i pojasnimo vanjski svijet. U vizualnom stvaralaštvu bitna je
originalnost ideje te način njene realizacije u formi, materijalu i mediju.

Stvaranje originalnih ideja moguće je pomoću udaljenih asocijacija, metafora, analogija, simbola itd.
Stoga je ideje moguće vrednovati ukoliko učenici produciraju više ideja (divergentno mišljenje) od
kojih se bira ona koja je najoriginalnija i najprimjerenija problemu koji je potrebno riješiti
(konvergentno mišljenje). Vrednuje se originalnost i primjenjivost ideje kao rješenja određenog
problema te njena realizacija u formi, materijalu i mediju.

2. produktivnost (likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju

Prati se:

 uporaba likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija; estetska osjetljivost
 način prikaza motiva
 interpretacija teme
 uloženi trud, dovršenost radova

Načini praćenja: likovni ili vizualni rad

3. kritičko mišljenje i kontekst (način na koji učenik sagledava proces stvaranja i njegov rezultat;
sagledavanje umjetničkog djela i njegovog konteksta)
Prati se:
 analiza i vrednovanje vlastitog likovnog i vizualnog uratka te uradaka drugih učenika (kritički
stav)
 stvaranje različitih poveznica između umjetničkih djela, interpretirane teme, učenikova
likovnoga ili vizualnoga izraza
 estetska osjetljivost (umjetnička djela, učenički radovi, okolina).

Načini praćenja: diskusija, likovni ili vizualni rad

Učitelj prati i po potrebi daje opisnu procjenu generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i
samoinicijativnost, komunikacija i suradnja:

 odgovoran pristup radu, motivacija, aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja i

poučavanja, uvažavanje mišljenja drugih, samoinicijativnost u radu
 stupanj suradničkoga učenja i komunikacije, tolerancija, uvažavanje i vrednovanje tuđega
mišljenja, aktivnost u radu u skupini ili u radu u paru, doprinos radu skupine.

PRIMJERI METODA FORMATIVNOG VREDNOVANJA  

 
SAMOREFLEKSIJA I SAMOVREDNOVANJE  
 
Primjeri mogućih pitanja: 

Objasni zašto si se odlučio za ovo rješenje?  

Opiši još barem dva različita moguća rješenja.   
Što misliš, na koje je sve probleme naišao tvoj prijatelj kada je radio ovaj rad?   
Nacrtaj (skiciraj) prema sjećanju kako je izgledao tvoj rad u različitim etapama.   
Da sada kreneš iz početka bi li i što učinio drugačije?  
Zapisuj različite ideje/rješenja koje ti padnu na pamet tijekom rada. Po završetku rada pročitaj što si
sve zapisao. Opiši razliku između rješenja koje si odabrao i onih koje nisi. 
Skiciraj tri moguća rješenja i odaberi najbolje. 
Što misliš, kako bi se to rješenje moglo tehnički izvesti? 
Odredi moguće probleme u izvedbi.  
Što sve trebaš unaprijed pripremiti kako bi izveo ovaj rad?   
Koliko vremena će trebati za pojedini dio (etapu) rada?  
Na koji način najbolje možeš pridonijeti radu u ovoj grupi? U kojem dijelu izvedbe bi najviše želio
sudjelovati? 
Odredi koje dijelove zadatka možeš riješiti sam, a kada ćeš raditi u paru ili grupi.  
Što bi trebalo promijeniti u nastavku rada (kako bi brže napredovali ili dali bolja rješenja)?  
Koje etape rada su bile teže nego što si očekivao?  
Do koje mjere ovaj rad odgovara prvotnoj ideji?  
Što je drugačije u odnosu na prvotnu ideju i zašto? Da sada krenete iz početka bi li i što učinili
drugačije? Zašto?  
Što ti je bilo najzanimljivije u radu u grupi?  
Misliš li da si mogao više pridonijeti radu grupe? 
 
 
Primjeri mogućih aktivnosti: 
 
PROBLEM (vezan uz izabranu temu):   
1.zadatak: napiši 4 različite ideje kako bi riješio/la taj problem.  
1.ideja     
2.ideja     
3.ideja     
4.ideja     
2.zadatak: izaberi ideju za koju misliš da bi se najbolje mogla ostvariti u stvarnom životu.  
  
  
Učenici razmjenjuju svoje izabrane ideje i dobivaju ljestvicu procjene:   
Stavi x ispod  tvrdnje s kojojm se slažeš.  
Izabrana ideja nije Izabrana ideja se Na mjestu Izabrana ideja  je Izabrana ideja je
ni ostvariva ni ne bi mogla izabrane ideje  mo ostvariva, ali nije neuobičajena, 
zanimljiva ni ostvariti u gla je biti bilo koja neuobičajena   zanimljiva i ostvariva  
neuobičajena    stvarnom životu   druga  
              
 

Nakon određene etape rada, učenici rekonstruiraju proces:  

Napiši na crtu što si radio/la prvo:_____________________________________________  
Što je slijedilo nakon toga:___________________________________________________  
Što misliš da bi trebao/la učiniti sljedeće:_______________________________________   
  
 
 
 
VRŠNJAČKO VREDNOVANJE   
 
 
Primjeri mogućih aktivnosti: 
 
Nakon određene etape rada, učenici jedni drugima, slučajnim izabirom parova u
razredu, rekonstruiraju proces:  
Napiši na crtu što misliš da je
učenik/ca radio/la prvo:_____________________________________________  
Što je slijedilo nakon toga:___________________________________________________  
Što misliš da bi trebao/la učiniti sljedeće:_______________________________________   
  
  
  UČENIK U GRUPI 
ŠTO SE VREDNUJE  A  B  C  D 
Doprinos u skupnome radu         
Samostalnost i samoincijativnost         
Komunikacija, suradnja, tolerancija         
 
 

ODABIR VRSTA ZADATAKA PREMA MOTIVACIJI I INTERESU UČENIKA 

Primjeri mogućih pitanja i aktivnosti: 
 
Odaberi likovnu tehniku ili digitalni medij za koji misliš da ćeš u njemu najbolje prenijeti svoju ideju. 
Na koji način najbolje možeš pridonijeti radu u ovoj grupi? U kojem dijelu izvedbe bi najviše želio
sudjelovati? Odredi koje dijelove zadatka možeš riješiti sam, a kada ćeš raditi u paru ili grupi.  
 
 
ZADACI ZA PRIMJENU ZNANJA I VJEŠTINA U NOVIM SITUACIJAMA
Primjeri mogućih pitanja i aktivnosti: 
Prisjeti se kako si riješio sličan problem i primijeni rješenje na novome.
Domaća zadaća za sljedeći dolazak na nastavu: obuci se u neki od odnosa boja po izboru (toplo-
hladni, komplementarni, boje prema boji). 

 
IZLAZNE KARTICE 
Izlazne kartice mogu biti u usmenom obliku, pisanom ili digitalnom. 
 
Primjerice, usmeno možemo postavljati slijedeći tip pitanja:  
Zamisli da tvoj prijatelj nije bio na današnjem satu. Kako bi mu objasnio što smo učili? 
Postavi jedno pitanje o današnjem satu. 
(Slušajući nekoliko odgovora ostali učenici u razredu uspoređuju koliko je njihovo iskustvo sata
jednako iskustvu drugih učenika). 
 
Pisano možemo podijeliti učenicima pitanja na papirićima ili u digitalnom obliku na nekoj
zajedničkoj platformi (Google disk, Padlet, Lino ploča...). 

Primjeri mogućih pitanja: 
 
Navedi tri stvari koje bi izabrao kao najvažnije na današnjoj nastavi. 
Navedi dvije stvari o kojima bi želio naučiti više. 
Danas sam oblikovao.................. 
Najvažnija stvar koju sam danas naučio je................. 
Najzanimljivije mi je bilo............................jer..................... 
Najdraži dio mog rada je.........................jer............. 
Ono što sam danas naučio moći ću upotrijebiti.......................... 
Slijedeći puta bih želio............... 
 

Primjeri mogućih aktivnosti: 

 
Za izlaznu karticu može se koristiti i lista procjene. 
Zaokruži broj pored odgovora za koji misliš da odgovara onome što si danas naučio: 
Nemam još puno iskustva u ovome i trebam pomoć.  1 
Sve se bolje snalazim, ali još uvijek trebam pomoć.  2 
Još ponekad zapnem, ali mogu to sam.  3 
Odlično se snalazim i mogao bih to naučiti nekog drugog.  4 
 
Ljestvica stavova: 
Upiši x ispod tvrdnje s kojom se slažeš. Danas na nastavi:  
nisam naučio/la naučio/la sam malo    nisam ništa naučio/la, naučio/la sam i puno sam naučio/la,
ništa i dosadno mi ali mi je zanimljivo     zanimljivo mi je   zanimljivo mi je i
je    zabavno   
              
LJESTVICE PROCJENE  
 
 
Ljestvica stavova za originalnost izvedbe:   
 
Upiši x pored tvrdnje s kojom se slažeš.   
 
Likovni rad je načinjen na način koji sam već mnogo puta vidio/vidjela;  
ne postoje dijelovi koje ne koristi nitko drugi.  
Likovni rad je načinjen slično nekim drugim radovima; rad ne sadrži ništa što    
ga razlikuje od drugih.  
Likovni rad je načinjen djelomično različito od ostalih; rad sadrži    

nešto što ga razlikuje od drugih.  
Likovni rad sadrži nekoliko dijelova koje nije iskoristio nitko drugi; rad se većim   
dijelom razlikuje od ostalih radova.  
Likovni rad sadrži velik broj dijelova koje nije iskoristio nitko drugi; rad je   

posve različit od svih drugih, načinjen je neuobičajeno i neočekivano.  
 
 
 
Godišnji izvedbeni kurikulum / OPĆENITO
Godišnji izvedbeni kurikulum učitelj izrađuje na početku školske godine i njime određuje okvir s
odabranim temama unutar kojih će se ostvarivati ishodi.

Obvezne sastavnice izvedbenog kurikuluma:

 Popis  odabranih tema unutar kojih će učitelj organizirati ostvarivanje ishoda te ih povezati sa
sadržajima predmeta. Učitelj odabire između 12 predloženih tema za 2.odgojno-obrazovni ciklus.
Učitelj je obvezan odabrati najmanje četiri teme kojima obuhvaća godišnji fond sati. Moguće je
odabrati i više tema. 
  Broj sati predviđen za svaku pojedinu temu. 
 Ishode koji će se ostvarivati unutar pojedine teme.
 Popis međupredmetnih tema čija očekivanja će se ostvarivati unutar pojedine teme 
 
U nastavi likovne kulture većina ishoda ostvaruje se istovremeno u svakoj temi kroz različite sadržaje.
Radi bolje preglednosti sadržaja tijekom godine, u izvedbeni kurikulum upisuje se i okvirni raspored
sadržaja kojima će ostvarivati pojedini ishodi unutar tema. Raspored sadržaja je moguće modificirati
tijekom godine i prilagođavati specifičnim uvjetima nastavnog procesa.
Primjer godišnjeg izvedbenog kurikuluma
Primjeri planiranja dani u ovom priručniku nisu zadani obrasci u smislu administrativne forme. Oni su
pomoć i smjernica učitelju u promišljanju organizacije i planiranja nastave u eksperimentalnoj fazi
provedbe novog kurikuluma.

TEME I BR.SATI SLIKA, POKRET, ZVUK I KOMUNIKACIJA I ČOVJEK IZVANA I BAŠTINA I

RIJEČ ŽIVOTNO OKRUŽENJE IZNUTRA DRUŠTVENO
10 sati 6 sati 8 sati OKRUŽENJE
11 sati
OPIS TEME Učenik istražuje suodnos Učenik istražuje različite Učenik istražuje temu Učenik istražuje
umjetničkih područja oblike komunikacije, od čovjeka – od njegove posljedice različitih
(likovno/vizualno, komunikacije određene fizičke pojavnosti do prirodnih i društvenih
pokret/ples, glazba, drama, prostornom organizacijom svega što čini osobnost čimbenika na djela
literatura) te se izražava do komunikacije pojedinca (povezanost kulturne baštine i
povezujući ih (predstava, suvremenim medijima doživljaja, osjećaja, tradicijskog
scena, lutka, vizualnih komunikacija misli i stavova te načina oblikovanja te odnos
fotografija, strip,”pokrenuta (prostorni odnosi: tlocrt, odgovaranja na ljudi prema očuvanju
” slika: film, animacija) plan, maketa…; viz. podražaje iz vanjskog baštine (istražuje
komunikacija: znak, svijeta). načela oblikovanja i
pikotogram, plakat...) njihovu povezanost s
načinom života).
POVEZANOST S osr, z, uku osr, ikt, uku, or osr, z, ikt, uku osr, uku, goo, p
MEĐUPREDMETNIM
TEMAMA
ISHODI
5.A.1 istražuje i crte prema toku, karakteru i crte prema značenju , crte prema toku, crte prema toku,
interpretira različite značenju dimenzije boje; kontrasti karakteru i značenju karakteru i značenju
sadržaje oblikujući - različiti odnosi boja (boja, svjetlina, toplo- dimenzije boje na plohi; dimenzije boje na
ideje koje izražava mase/volumena i prostora ( hladni), komplementarni miješanje boja: plohi; kontrasti boja
služeći se likovnim i skulptura) kontrast, različiti odnosi mehaničko i optičko različiti odnosi
vizualnim jezikom - ritam na plohi, u prostoru i mase/volumena i prostora miješanje boja; krug mase/volumena i
vremenu ( arhitektura), ritam na boja; kontrasti boja prostora (arhitektura)
- omjeri veličina likova i plohi, u prostoru, omjeri (boja, svjetlina, toplo- ritam na plohi
tijela veličina likova i tijela hladni), različiti odnosi omjeri veličina likova
simetrija likova i tijela mase/volumena i i tijela, simetrija
prostora (skulptura) likova i tijela.
ritam na plohi, omjeri
veličina likova i tijela
5.A 2, učenik olovka, tuš, kist olovka, kolaž-papir, kolaž tuš, pero, kist ugljen, kreda, lavirani
demonstrira fine kolaž-papir iz časopisa, ambalaža (i tempere tuš, akvarel, pastel
motoričke vještine papir-plastika, ambalaža (i drugi didaktički glina, papir-plastika, glina, ambalaža (i
uporabom i drugi didaktički neoblikovani neoblikovani materijal) ambalaža (i drugi drugi didaktički
variranjem različitih materijal), aluminijska folija, didaktički neoblikovani neoblikovani
likovnih materijala i kartonski tisak materijal), aluminijska materijal), kaširani
postupaka u folija, žica papir (papir mâšé)
vlastitome likovnom monotipija
izražavanju
5.A 3 služi Fotografija, računalni Fotografija, računalni
se novomedijskom programi za obradu slika programi za obradu
tehnologijom slika
usklađujući
poznavanje njihovih
tehničkih i izražajnih
mogućnosti s
principima likovnoga
i vizualnoga jezika.
5.B 1 opisuje i crtež, slikarstvo, skulptura, vizualne komunikacije i crtež, slikarstvo, crtež, slikarstvo,
promišlja likovno i grafika, film (animirani), dizajn (grafički), skulptura, fotografija, skulptura,
vizualno umjetničko strip arhitektura strip arhitektura
djelo povezujući
osobni doživljaj,
likovni jezik i
tematski sadržaj
djela u cjelinu.
5.B 2 prepoznaje
različite etape
vlastitog
stvaralačkog procesa
i analizira svoj
likovni i vizualni rad
te radove drugih
učenika.
5.C 1 likovnim i shematski grafički prikaz arhitektura
vizualnim (graf, dijagram), (konstrukcija i
izražavanjem arhitektura (konstrukcija i materijali)
istražuje utjecaj materijali)
vizualnih komun. i
prostornoga
oblikovanja okoline
na vlastiti život.
5.C 2 raspravlja o - posjet dizajnerskom Vanučionička nastava
društvenome studiju – muzej, posjet
kontekstu urbanom lokalitetu
umjetničkoga djela.

*
Drugi primjer godišnjeg izvedbenog kurikuluma nalazi se u zasebnom dolumentu.

Tematsko planiranje – razrada tema / OPĆENITO

Tematsko planiranje treba zadovoljiti dva osnovna cilja:

 Preglednost sadržaja i aktivnosti kojima će se ostvarivati ishodi kao preduvjet za organizaciju

nastavnog procesa.
 Fleksibilnost prema određenim promjenama zbog usklađivanja sa specifičnim zahtjevima
nastavnog procesa.

Učitelj odlučuje hoće li odjednom detaljno planirati sve teme za tu školsku godinu ili će ih planirati
jednu po jednu neposredno prije početka rada na temi.

Planiranje služi učitelju kao okvir za pripremu zasebnih nastavnih sati, tj. iz razrade teme treba biti
razvidno kojim će se aktivnostima i sadržajima postići ostvarivanje pojedinih ishoda. Nastavni proces
je otvoren prema različitim promjenama i usuglašavanju te stoga učitelj ima mogućnost mijenjanja
nekih od predviđenih aktivnosti i sadržaja unutar osnovnog okvira razrade.
Primjerice, ako je tijekom rada uočeno da učenicima treba više vremena za provođenje određenih
aktivnosti nego što je predviđeno, ako se otvorila mogućnost posjeta izložbi koja nije ranije najavljena
i sl., učitelj prilagođava planiranje i programiranje uzimajući u obzir navedeno.

Učitelj također odabire formu u kojoj će pisati: tablica, nizanje teksta u stupcima, mentalna mapa i sl.

U tematskoj razradi treba imati na umu preglednost povezanosti različitih aspekata nastavnog
procesa, stoga treba izbjegavati kumulativno pisanje aktivnosti, povezanosti s MPT i sl.

To se osobito odnosi na povezivanje s ishodima drugih predmeta i ishodima međupredmetnih tema.

Ukoliko je moguće, treba biti razvidno kroz koju se aktivnost ostvaruje povezanost.

Tematsko planiranje je druga stepenica planiranja nastave a proizlazi iz izvedbenog kurikuluma.

Uključuje slijedeće sastavnice:

Naziv i opis teme

Broj sati predviđen za ostvarivanje teme
Podjelu na manje tematske cjeline (podteme)
Popis ishoda koji se ostvaruju
Razrada ishoda na razini teme
Aktivnosti za učenike
Sadržaje učenja i poučavanja (likovni/vizualni jezik, forme izražavanja...)
Povezanost s ishodima drugih predmeta
Povezanost s očekivanjima međupredmetnih tema
Metode i oblike praćenja i vrednovanja učenika
Oblike prezentiranja rada
Primjer razrade teme
Primjeri tematskog planiranja dani u ovom priručniku nisu zadani obrasci u smislu administrativne
forme. Oni su pomoć i smjernica učitelju u promišljanju organizacije i planiranja nastave u
eksperimentalnoj fazi provedbe novog kurikuluma.

GRADIM SVIJET
Predviđeni broj sati za realizaciju teme: 10 sati

Učenik istražuje građu i organizaciju oblika u prirodi i umjetnosti te način kojim čovjek oblikuje i
prilagođava životni prostor i vizualnu okolinu prirodnomu okružju i svojim potrebama.

ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI:

Svi: 5. A 1, 5. A 2, 5. A 3, 5. B 1, 5. B 2, 5. C 2
5. C 1 - naglasak
RASPRAVLJA O UTJECAJU VIZUALNIH KOMUNIKACIJA I PROSTORNOGA OBLIKOVANJA OKOLINE NA
VLASTITI ŽIVOT TE LIKOVNIM I VIZUALNIM IZRAŽAVANJEM ISPITUJE MOGUĆNOSTI NJIHOVA
(PRE)OBLIKOVANJA.

Podteme:
 Građa oblika u prirodi (2 sata)
 Konstrukcija i materijali u arhitekturi (2 sata)
 Svjetlost i boja u oblikovanju prostora (2 sata)
 Organizacija životnog prostora - stanovanje (4 sata)

Likovni/vizualni jezik:
različiti odnosi mase/volumena i prostora (arhitektura); ritam na plohi, u prostoru i vremenu; omjeri
veličina likova i tijela; simetrija likova i tijela, dimenzije boje
Tehnike, mediji, koncepti:
crtež u olovci, rad s didaktički neoblikovanim materijalima, žica, akvarel, fotografija, umjetnička
instalacija
Digitalni alati
Digitalni fotoaparat/kamera (mobitel), tablet

Razrada ishoda na razini teme i aktivnosti

Opisuje i u likovnom radu interpretira građu oblika u prirodi te je uspoređuje s konstrukcijom u
arhitekturi:
 Opisuje veze i odnose među dijelovima cjeline (konstrukcije u prirodi)
 Oblikuje prostorne konstrukcije
 Prepoznaje sličnosti i razlike između prirodnih konstrukcija i onih koje oblikuje čovjek (analiza i
rekonstrukcija odnosa dijelova unutar cjeline na arhitektonskim primjerima i radovima učenika)
Objašnjava kako prirodni okoliš određuje materijale i oblike gradnje te opisuje i u likovnom radu
interpretira materijale i konstrukcije tradicijske arhitekture.
 Izlučuje specifične elemente ili detalje tradicijske arhitekture te ih interpretira u odabranoj
crtaćoj ili slikarskoj tehnici
 Sumira osnovne karakteristike tradicijske arhitekture određenog podneblja
 Povezuje svoj doživljaj boje i svjetlosti s korištenjem boje i svjetlosti u oblikovanju prostora
(arhitektura i urbanizam).
 Opisuje i razlikuje različite karakteristike boja (dimenzije boja, izražajnost, simboličko i
asocijativno značenje boja)
 U likovnom radu izražava svoje preferencije u odnosu na boje
 Zaključuje o općem i individualnom u doživljaju boja i uporabi boja vezano uz oblikovanje
životnog okruženja
Objašnjava povezanost oblikovanja arhitektonskoga prostora te aktivnosti i namjena koje se u tome
prostoru odvijaju. Oblikuje prijedlog organizacije i izgleda prostora koji odgovara njegovim dnevnim
aktivnostima.
 Izlučuje aspekte oblikovanja prostora koji utječu na kvalitetu stanovanja. A.5.3
 Izrađuje tlocrt „idealnog“ prostora za stanovanje.
 U grupi izrađuje maketu idealnog prostora za stanovanje
 Zaključuje o povezanosti organizacije i oblikovanja stambenog prostora s individualnim
potrebama pojedinca
Uspoređuje i vrednuje znanja i iskustva stečena unutar tematske cjeline
 Povezuje različite aspekte oblikovanja arhitektonskog prostora (konstrukcija, organizacija, boja i
svjetlost) i njihov utjecaj na kvalitetu stanovanja;
 U grupi odabire likovne/vizualne radove te raspravlja o načinu njihove prezentacije (u sklopu
prezentacije teme Gradim svijet)
 Pregledava portfolio zapisa i fotografija nastalih tijekom obrade tematske cjeline te reflektira o
svojim iskustvima učenja

Povezanost s ishodima drugih predmeta

I: A. 5. 1 pronalazi i vrednuje informacije
G: C. 5. 4 B Učenik uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora Hrvatske te ih
vrednuje kao životni prostor.
TK: B.5.1: učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala.
M D. 5. 2 odabire i preračunava pogodne mjerne jedinice.
M c. 5. 2 opisuje i crta /konstruira geometrijske likove te stvara motive koristeći se njima.
M D. 5. 5 računa i primjenjuje volumen kocke i kvadra.
I C. 5. 2 koristi se mogućnostima sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka

Povezanost s očekivanjima međupredmetnih tema

ikt C 2. 2. Učenik uz pomoć učitelja ili samostalno djelotvorno provodi jednostavno

pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
ikt A 2. 3. : Učenik se odgovorno i sigurno koristi programima i uređajima.
ikt C 2. 3. Učenik uz pomoć učitelja ili samostalno uspoređuje i odabire potrebne informacije između
pronađenih informacija.
ikt C 2. 4. Učenik uz pomoć učitelja odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.

uku Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih
primjenjuje pri rješavanju problema.
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman
je zatražiti i ponuditi pomoć.
Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te
procjenjuje ostvareni napredak.
Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i
podršku učitelja.
Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema.
Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje.
Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom učenja.
Uz podršku učitelja, ali i samostalno, prema potrebi učenik mijenja plan ili pristup učenju.
osr A 2.1. Razvija sliku o sebi.
A 1.4. Razvija radne navike
B 2.4. Suradnički uči i radi u timu.
po B – 2.2. Planira i upravlja aktivnostima.
C 2.2. Prihvaća i obrazlaže važnost društvenih normi i pravila.
goo C.2.3 Promiče kvalitetu života u školi.
C.2.4 Promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole.

Praćenje, vrednovanje, prezentacija

Vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje:

Digitalni portfolio: spremanje prikupljenih slikovnih materijala u zasebnu mapu na tabletu; spremanje
fotografija gotovog likovnog rada u mapu na tabletu
Refleksije učenika tijekom stvaralačkog procesa te rasprava o rezultatu rada.
Analiza i vrednovanje vlastitog likovnog i vizualnog uratka te uradaka drugih učenika
Vrednovanje naučenog:
vrednuju se elementi: stvaralaštvo; produktivnost; kritičko mišljenje i kontekst
prate se refleksije učenika tijekom stvaralačkog procesa te rasprava o rezultatu rada.
vršnjačko vrednovanje - prati se: aktivno sudjelovanje, samostalnost, samoinicijativnost,
komunikacija i suradnja, tolerancija, doprinos tijekom rada u skupini.
u vrednovanju likovnog rada
analizira se realizacija ideje u formi, materijalu i mediju (uporaba likovnog jezika i tehnika; estetska os
jetljivost; prijenos ideje, originalnost ideje; nalaženje odgovarajuće forme; uloženi trud, dovršenost ra
dova).
Prezentacija:
 Unutar razreda (učionice)
 Zajednički prostor škole
Učenici sudjeluju u osmišljavanju i izvedbi prezentacije. Radovi se prezentiraju zajedno kao cjeloviti
prikaz obrađene teme.

DODATAK:
Jedna od novosti koje donosi Kurikulum predmeta Likovna kultura je i širenje fokusa učenika na
razumijevanje stvaralačkog procesa. To ne isključuje sagledavanje likovnog ili vizualnog rada u
odnosu na upoznavanje likovnog/vizualnog jezika već aktivira učenikovu pažnju na širu sliku
stvaranja.
Ovdje dani primjeri pitanja i aktivnosti potiču učenika da koristi različite strategije rješavanja
problema te ga usmjeravaju na samostalnost i samoregulaciju učenja.

Građa oblika u prirodi

Moguća pitanja i aktivnosti za poticanje refleksije učenika o procesu rada:
Objasni zašto si se odlučio za ovo rješenje?
Opiši još barem dva različita moguća rješenja?
Što misliš, na koje je sve probleme u izradi konstrukcije naišao tvoj prijatelj kada je radio ovaj rad?
Opiši kako si došao do ovog rezultata ali tako da kreneš od kraja prema početku.
Nacrtaj (skiciraj) prema sjećanju kako je izgledao tvoj rad u različitim etapama.
Da sada kreneš iz početka bi li i što učinio drugačije?
Organizacija životnog prostora - stanovanje
Moguća pitanja i aktivnosti za poticanje refleksije učenika o procesu rada:
Zapisuj različite ideje/rješenja koje ti padnu na pamet tijekom rada. Po završetku rada pročitaj što si
sve zapisao. Opiši razliku između rješenja koje si odabrao i onih koje nisi.
Što misliš, na koje ćete sve (tehničke) probleme naići pri izradi makete? Kako ih možete riješiti ili
zaobići?
Skiciraj rješenje (maketu) i detektiraj moguće probleme u izvedbi.
Što sve trebate unaprijed pripremiti kako bi izveli ovaj rad?
Koliko vremena će vam trebati za pojedini dio (etapu) rada?
Na koji način najbolje možeš pridonijeti radu u ovoj skupini? U kojem dijelu izvedbe bi najviše želio
sudjelovati?
Odredi koje dijelove zadatka možeš riješiti sam, a kada ćeš raditi u paru ili skupini.
Koliko vremena predviđaš za ovu etapu rada?
Što bi trebalo promijeniti u nastavku rada (kako bi brže napredovali ili dali bolja rješenja)?
Koje etape rada su bile teže nego što si očekivao?
Do koje mjere ovaj rad (završena maketa) odgovara prvotnoj ideji?
Što je drugačije u odnosu na prvotnu ideju i zašto?
Da sada krenete iz početka bi li i što učinili drugačije? Zašto?
Što ti je bilo najzanimljivije u radu u grupi?
Misliš li da si mogao više pridonijeti radu grupe?

Vršnjačko vrednovanje rada u grupi – primjer:

ŠTO SE VREDNUJE ČLANOVI GRUPE

A B C D
Doprinos u skupnome radu
Samostalnost i samoinicijativnost
Komunikacija, suradnja, tolerancija

Učenici u grupi procjenjuju doprinos i način rada svakog pojedinog učenika unutar grupe. Procjena se
donosi kroz zajedničku diskusiju, verbalno se argumentira a može biti iskazana brojevima (1 do 5),
dogovorenim znakovima/piktogramima ili opisno.