04 Planiranje Resursa

G đ i ki fakultet
Građevinski S čilišt u
f k lt t Sveučilišta
Zagrebu
g
Predmet : Metode planiranja

Prof. dr. Mladen Radujković
Školska godina 2005./ 2006.
Tema 7.1.:
j i kontrola
Praćenje
Prof. dr. sc. Mladen Radujković :::: Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ::::
P ć j i kontrola
Praćenje k t l plana
l
• Praćenje (monitoring) • Kontrola (control) je
jje prikupljanje,
p pj j , proces kojim
p j se na
zapisivanje i temelju podataka iz
izvještavanje postupka praćenja
informacija u vezi stvarna svojstva i
nekog ili ssvih
ih gledišta i ršenja dovode
izvršenja do ode u
izvršenja i svojstava približno
projekta koja voditelj podudaranje,
projekta ili netko sukladnost sa
unutar organizacije planiranim.
potražuje.
P ć j i kontrola
l
• Važno je da se
postupak
p p odvija
j
cjelovito i ciklički
plan - praćenje -
kontrola.
• Bez praćenja i
kontrole planiranje
nema smisla, a
neuspjeh projekta je
izvjestan.
P ć j i kontrola
l
• Osnovna pretpostavka praćenja i kontrole je da ono što se
prati i kontrolira bude mjerljivo.
p j j
• Mora biti i formalizirano kao sastavni dio strukture
projekta,
j kt a nikako
ik k nešto
št vanjsko
j k i nametnuto.
t t
• Također važno je da i matični poslovni sustav provodi
ciklus planiranje - praćenje i kontrola.
• Izrada plana,
plana te praćenje i kontrola projekta trebaju biti
cjelina, a ukoliko su to dva sustava uvijek postoji problem
veze.
• Radi se sustav koji
j mora biti učinkovit i ne p
preskup
p
P ć j i kontrola
l
• Glavna korist od
postupka
p p p praćenja
j i
kontrole je da u
redovitim
intervalima
management daje
managementu
objektivnu sliku
projekta i
informatičke podloge
za upravljanje
projektom
Ciklus p
praćenjaj i kontrole
izvršenja
Ciklus p
praćenja
j i kontrole
izvršenja 1
INVESTITOR
PROJEKTNI TIM
Ciklus praćenja i kontrole
izvršenja 2
INVESTITOR
INVESTITORO
VO PRAĆENJE
PROJEKTNI TIM
G đ i ki fakultet
Zagrebu
g

Tema 7.2.:
j p
Praćenje plana
P ć j plana
Praćenje l projekta
j kt
• Osnovni zadatak praćenja je prikupljanje i
izvještavanje podataka, tj. osiguranje da sve
strane uključene u projekat tijekom vremena
imaju raspoložive informacije. Ostali zadaci su
stvaranje baza podataka za buduće projekte,
učenje iz prošlih pogrešaka i informiranje
uprava (viših razina upravljanja).
• Os
Osnovni
ov zadatak
adata je izrada
ada informacijskog
o ac js og
sustava koji voditeljima projekta daje potrebne
informacije za rad. (Informacija je podatak
koji ima određenu važnost za onoga tko ga
prima.)
Stvaranje
j sustava p
praćenja
j
1. korak - Šta će se pratiti ?
• Prvi korak kod praćenja je
ustanoviti ključne faktore
koji će biti kontrolirani.
• To su najčešče tehnička
svojstva, troškovi, rok, a
mogu biti i kumulativni sati
rada, broj izmjena, razina
zadovoljstva investitora,.....
• Najbolja podloga za
praćenje je plan sa
aktivnostima, resursima i
troškovima.
Klj č i faktori
Ključni f kt i koji
k ji se prate
t u planu
l
• U planu se može pratiti :

– Vrijeme (planirano / utrošeno) – problem ako nije
vezano uz učinak
– Troškovi (planirano / potrošeno) – problem zakašnjele
informacije o stvarno potrošenom, problem koliko
potrošeno vrijedi prema planu; važno je držati fokus na
troškovno značajnim stavkama
– Količine radova (planirane – izvršene – preostale) –
objektivno, ali treba pronaći zajedničku jedinicu
– Brojno stanje resursa – značajno , ali treba vezati uz
učinak
Stvaranje sustava praćenja
2. korak – Kako će se mjeriti izvršenje ?
• Od
Odrediti
di i način
či mjerenja
j j
izvršenja i mjernu jedinicu.
• To je važan dio postupka, jer
treba izabrati jjedinicu koja
j
puzdano ukazuje na stvarno
sstanje,
je, tee pou
pouzdan
d način
č
mjerenja u toj jedinici.
• Često puta se sve svodi na
jednu jedinicu npr. kod
visokogradnje
i k d j 11m22
Stvaranje sustava praćenja
3. korak – Kako će se organizirti
prikupljanje informacija ?
• Ustanoviti standarde i procedure prikupljanja
podataka po ključnim faktorima.
– Koje informacije će prikupljati i u kojem obliku ?
(tehnički, računovodstveni, gradilišni, podaci,
i
isporuke,..)
k ) Treba
T b voditi
diti računa
č okkorisniku
i ik
informacije
– Tko će prikupljati informacije i kome će ih dostaviti?
– Na koji način će prikupljati informacije ?
– Kada će prikupljati i kada će dostaviti ?
• Posebno je važno organizirati praćenje
podataka koji :
– se značajnije mijenjaju tijekom vremena.
– koji značajno utječu na rezultat (npr troškovo
značajne stavke)
Organizacija
g j prikupljanja
p pj j
podataka ..
• Brojanje frekvencije nastupa određenog događaja
(npr. dana bez nezgoda, kvar stroja,..).
• Numerika
N ik za dane, d sate, novce, komade,....
k d U
Uz
prikupljene stvarne podatke obično se prikazuju i
očekivane ili standardne vrijednosti i varijance.
varijance
• Subjektivna numerička procjena primjenom znanja
nekog pojedinca ili skupine o ostvarenju određene
kvalitete ili količine. Većinom se izražava u postotku.
• Indikatori kao indirektna mjera za ocjenu faktora koja
nisu mjerljivi.
• Verbalni opisi kao mjera za posebne primjere koje je
teško kvaantificirati (npr. odnosi sudionika u
projektu).
I t
Intervali
li ažuriranja
ž i j podataka
d t k
• Intervali ažuriranja ovise o vrsti i
fazi projekta, trajanju projekta i
stanju radova - najčešće jednom
tjedno.
• Kod projekata koji traju više od
jedne godine, a radovi ne kasne,
minimalno se jjednom mjesečno
j
provodi ažuriranje. Ukoliko dođe
do prvog kašnjenja radova prelazi
se na ažuriranje plana svakih 15
dana. Kod višekratnih pojava
kašnjenja plan se ažurira tjedno
tjedno, ili
....
Stvaranje
j sustava p
praćenja
j
4. korak – Obrada podataka
Smjernice :
– Provjeriti prispjele podatke
– Provjeriti unose da nema
greški
– Unijeti podatke u sustav
– Vrlo je pogodno koristiti
računalo, te čuvati podatke o
svakojj obradi kao pposebni file
• Podaci se obično obrađuju
u nekom centru, budući su
svi poslovni podaci
međusobno povezani
Primjer: Vremensko ažuriranje –
P ik lj j i unošenje
Prikupljanje š j informacija
i f ij u
plan
• Periodično usklađivanje plana putem unosa
tekućih podataka o izvršenju aktivnosti.
1. Potpuno izvršenim aktivnostima postojeće trajanje
se zmjenjuje sa vrijednosti nula, a sve njihove veze
tipa
i S,S F ili
i i N se ne uzimaju
i j u obzir i tijekom
ij novih
i
proračuna.
2 Aktivnostima
2. Akti ti čij izvršenje
čije i š j je j u tijeku
tij k određuje
d đ j se
postotak izvršenja i na temelju njega preostalo
trajanje Umjesto postojećeg trajanja u plan se
trajanje.
unosi preostalo trajanje, a sve veze tipa S i F se po
potrebi p
p proporcionalno
p korigiraju.
g j
3. Aktivnosti koje nisu započele zadržavaju postojeća
j j i veze ukoliko ne p
trajanja postoje
j nova saznanja j o
mogućnostima njihova izvršenja.
Stvaranje
j sustava p
praćenja
j
5. korak - Raspodjela informacija
• Raspodjela informacija:
• Prevelika količina ulaznih i izlaznih informacijaj
onemogućuje korisnike da brzo pronalaze
informacijej od interesa,, a izvještaje
j j čini
nečitljivima. Potrebno je stoga organizirati
j j p
izvještavanje po različitim razinama upravljanja.
p j j
• U većini slučajeva postoji slaba povezanost
informacijskih sustava projekta i poduzeća.
poduzeća Sustav
projekta mora biti prilagođen sustavu poduzeću i
mora forsirati njihovu vezu.
vezu U protivnom,
protivnom iako
besprijekoran, samostalan ne može biti učinkovit.
R
Raspodjela
dj l iinformacija
f ij
• Informacije moraju
biti :
– Točne
– Pravovremene
– Ispravno
di
dimenzionirane
i i
– Točno adresirane
• Ukoliko bilo koji
j nije
uvjet j zadovoljen
j
raspodjela nije dobra
R
Raspodjela
dj l iinformacija
f ij
• Za niže razine
g
managementa
izvještaji se rade sa
više detalja i u
manjim vremenskim
ra macima a zaa viši
razmacima, iši
management rijeđe
bez detalja, sumarni
pregledi i zaključci.
Z d t k iizvještavanja
Zadatak j št j
• Najvažniji zadatak
j j jje:
izvještavanja
– Rano i jasno ukazati
na promjene ili
odstupanja.
– Prikazati trendove
– Jasno ukazati na
ključne podatke (one
koji imaju veliki
utjecaj na cjelinu)
I d iizvještaja
Izrada j št j
• Razlikujemo tri tipa izvještaja:
– Uobičajeni koji obrađuju redovne
pokazatelje u projektu, a rade se periodično.
– Izvanredni za slučaj pojave iznenadnih
g
važnih događaja j ili p potrebe brzogg
informiranja o iznimnim odlukama i
promjenama.
promjenama
– Izvještaji o posebnoj analizi se
upotrebljavaju
j j za priopćavanje
i ć j rezultata
posebne studije nekog problema u projektu
M t d iizvještavanja
Metode j št j
• Metode pogodne za
prikaz p
p podataka
praćenja :
– S krivulja
krivulja,
– gantogram,
– linija putokaza,
– histogram,
– ....tablice
Primjeri izvještaja – napredovanje gotovosti
bruto površine objekta u izgradnji
S krivulje za BRP 22.11. 2004.
50000
46614 46830
44399
45000
41400
38590 40129
40000 38580 38367
37330 37485
35723
34842
35000
33079
32198 33811
32594
30435
29554 30734
30000
27447
28083 BRP planirano
BRP trenutno
24623
25000 25220
23012
19343
20000 19745
17972
17060
15243
15000
10775 11750
10000 10374
7602
4394 5754
5000
3196 4494
2655
799
1580
0 200
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
04.
05.
12.7.0
19.7.0
26.7.0
2.8.0
9.8.0
16.8.0
23.8.0
30.8.0
6.9.0
13.9.0
20.9.0
27.9.0
4.10.0
11.10.0
18.10.0
25.10.0
1.11.0
8.11.0
15.11.0
22.11.0
29.11.0
6.12.0
13.12.0
20.12.0
27.12.0
3.1.0
Primjeri izvještaja – napredovanje
ugradnje betona objekta u izgradnji
S krivulje za Beton 27.09.2004.
14000
1283212912
12000 12080
11004
10419
10000 10094
9498
9176
8578
8257
8000
7666
7339
Beton planirano
6745 Beton trenutno
6234 6288
6000
5682 5698
5070 4985
4632
4236
4000
3675
3487
2714
2372
2000 1920
1331 1328
986
844
418
235
0 65
04
04
04
04
04
04
04
04
04
4
04
04
04
05
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
.2
0.
0.
0.
1.
1.
1.
2.
2.
2.
8.
8.
9.
1.
.7
.7
.7
.8
.8
.8
.9
.9
.9
10
11
11
12
.1
.1
.1
.1
.1
.1
.1
.1
.1
2.
9.
6.
3.
12
19
26
16
23
30
13
20
27
4.
1.
8.
6.
11
18
25
15
22
29
13
20
27
Vj žb – Model
Vježba M d l praćenja
ć j
• Za plan iz vježbi treba
napraviti model praćenja
plana:
– Odrediti što će se pratiti
– Odrediti kao će se mjeriti
izvršenje
– Odrediti
Od diti organizaciju
i ij
prikupljanja podataka
– odrediti način obrade
podataka
Vježba :
Individualni rad – Opisati način raspodjele
Prezentacija informacija (dijagram
sudionika, slijeda i vrste
informacija)
G đ i ki fakultet
Zagrebu
g

Tema 7.3.:
73:
Koncept
“Earned value
analysis (EVA)”
K
Koncept
t “Earned
“E d value
l analysis”
l i”
• Jedan od najpoznatijih izvještaja o izvršenju
projekta je dijagram vrijednosti prihoda (the
earned value chart) u kojem su prikazani
podaci novac/vrijeme
100 Prekoračenje troškova:
90
80 planirani troškovi PT = STIR - PTIR.
70
60
stvarni
KONTROLA
Prekoračenje vremena:
0x6
troškovi
Kune 10
50
40
S TIR VZ = UVIR – PVIR
vrijednost
prekoračenje
izvrsenog varijanca
Varijanca
j plana :
p
P TP R
30 troškova
P TIR
plana
20
10
Mjeseci
VP = PTPR - PTIR
0 vremensko zakašnjenje
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Koncept “Earned value analysis”
• ANALIZA VRIJEDNOSTI PRIHODA:
NEPREKINUTO MJERENJE AKTUALNOG
OSTVARENJA NASUPROT DETALJNOM
PLANU IZVRŠENJA SA CILJEM
PREDVIĐANJA KONAČNIH TROŠKOVA I
ROKA PROJEKTA.
•
• KONCEPT KOJI JE IZVORNO NASTAO
1967. PRIMJENJOM OD US DEPARTMENT
OF DEFENSE ((DOD)) POD NAZIVOM
“Cost/Schedule Control Systems Criteria -
C/SCSC”.
Prikaz koncepta EVA na jednostavnom primjeru
• PRETPOSTAVKA :
projekat
p j 100.000,, 1 planirano
godina, 25.000 po
tromjesječju 100
• 75
• PLAN TROŠKOVA
50
/FINANCIRANJA
PROJEKTA 25
1 2 3 4
• Tradicionalno praćenje
“plan – izvršenje”
planirano
• NA KRAJU
TROMJESJEČJA 1: stvarno
100
• planirano 25.000 KN
• stvarno 22.000 KN 75
• razlika - 3.000 KN 50
•
25
• ŠTA ZNAČI TA
RAZLIKA ZA 1 2 3 4
PROJEKAT?
• Koncept analize
vrijednosti prihoda
• NA KRAJU
TROMJESJEČJA 1:
Stvarno 22
• planirano
l i 25.000
25 000 KN 100
• stvarno 22.000 KN
75
• vrijedn prihoda 20.000
vrijedn. 20 000 KN
• 50
• razlike: odstupanje od Planirano 25
plana - 5.000 KN 25
• stvarna troškovna 1 2 3 4
varijanca -2.000 KN
Vrijednost 20
Proračun
č indeksa zakašnjenja
š i
prekoračenja
• SADA SE MOGU USTANOVITI INDEKSI :
• 1. TOČNOG IZNOSA ZAKAŠNJENJA
• 20% ( 5.000 OD 25.000)
• 2. TOČNOG IZNOSA PREKORAČENJA

TROŠKOVA
Š OD 2.000 KN, ILI 10% NA
VRIJEDNOST IZVRŠENOG KOJA IZNOSI
20.000 KN.
MONITORING & EARNED VALUE
PROJECT MANAGEMENT
100.000 KN
početni iznos
25.000
25 000 = 100 000 KN
100.000
25 %
plan
l troškova
šk
20.000
20 000 = 100.000 KN
20 %
vrijednost izvršenog
22.000 = 100.000 KN
22 %
stvarno potrošeno
prognoza do
110.000 – 130.000 kraja
Indeksi izvršenja
• INDEKS VREMENSKOG IZVRŠENJA (SPI):
(SPI)
• vrijednost / planirano ………. 20.000 / 25.000 = 0.8
•
• INDEKS TROŠKOVNOG IZVRŠENJA (CPI):
• vrijednost / stvarno …………. 20.000
20 000 / 22.000
22 000 = 0.91
0 91
•
• INDEKSI SPI i CPI TREBAJU BITI 1.0,
1 0 ako se radi po planu,
planu
•
• PROGNOZA TROŠKOVA DO KRAJA PROJEKTA
NAJVJEROJATNIJI INTERVAL:
•
• 100.000 / 0.91 = 110.000 KN DONJA GRANICA
• 100.000 / 0.91×0.8 = 130.000 KN GORNJA GRANICA
PRAĆENJE IZVRŠENJA PROJEKTA - FOKUS NA
INDEKSU TROŠKOVNOG IZVRŠENJA (CPI)
((ILI KUMULATIVNI ILI TJEDNI))
indeks CPI = VRIJEDN. IZVRŠ. / STVARNI TOŠAK
10
1.0
CPI
-
vrijeme
KRITIČNA TOČKA 20% vremena, ako se nakon nje

indeks ne stabilizira – ozbiljne neprilike u projektu
Dijagram vrijednosti prihoda
(Th earned
(The d value
l chart)
h )
Vj žb – Earned
Vježba E d value
l analysis
l i
• Za plan iz vježbi treba
pretpostaviti
p p izvršenje
j na
kraju 3. mjeseca (stvarni
troškovi vrijednost
troškovi,
izvršenih radova), te
i ršiti EVA analizu:
izvršiti anali :
– Odrediti SPI indeks
– Odrediti CPI indeks
Vježba :
Indivdualni rad
Prezentacija
G đ i ki fakultet
Zagrebu
g

Tema 7.4.:
Kontrola
izvršenja plana
K t l
Kontrola
• Kontrola je
katalizator / ljepilo
koje veže zajedno sve
faze projekta od
ideje, ....,
projektiranja,..,
nabave i ugovaranja,
građenje i
primopredaju.
• To je neprekinuti
posao, vrlo zahtjevan
i odgovoran
Z d t kk
Zadatak kontrole
t l
• Zadatak sustava
kontrole jje dvojak
j -
regulacija i očuvanje:
• 1.
1 Djelovanje na
aktivnosti sukladno
podacima iz praćenja u
cilju izvršenja plana.
• 2. Kontrola je čuvar
imovine svake
organizacije.
K t l je
Kontrola j analiza
li i akcija
k ij
• Potreba za djelovanjem može doći :
– Neočekivani tehnički problemi.
– Problemi kvalitete i pouzdanosti.
– Zahtjevi investitora za promjene u projektu.
– Problemi zajedničkog rada,
rada suradnje,
suradnje veza i sl.
sl
– Neodgovarajuća tehnološka rješenja, nepotpunost,
– Nedostatak dokumentacije potrebne za rad.
– Pravni problemi.
– Opskrba i logistika projekta, nedostatak resursa.
– Prkoračenje troškova, preniski proračun.
– Promjene cijene ulaznih inputa, inflacija,....
– Prekoračenje
č roka, preoptimistički
č plan, slaba organizacija
rada, nedostatak discipline i motivacije.
– i brojni drugi razlozi.
P
Proces kontrole
k t l plana
l
• Proces kontrole projekta nipošto ne nalikuje
j da nešto krene loše,, te da se zatim to
čekanju
popravi.
• Prema podacima iz praćenja potrebno je
odlučiti trenutak u kojem će se provesti
kontrolna radnja, šta će se kontrolirati, kako će
se ocijeniti izvršenje, koja su odstupanja
dozvoljena prije intervencije, kakva će se
intervencija poduzeti, kako djelovati
preventivno u sprečavanju odstupanja od
plana .....??
plana,
V ij
Vrijeme k
kontrole
t l
• Vrijeme kontrole treba
j
tako odrediti da uvijek
postoji dovoljno vremena
za poduzimanje
korektivne radnje.
• Niže razine rukovođenja
provode dnevnu i tjednu
kontrolu, voditelj projekta
u pravilu tjednu, a više
razine managementa
mjesečno
mjesečno.
O ći k
Opći konceptt k
kontrole
t l
• U informiranju o projektu
ne treba "pucati" na onoga
tko nosi lošu vijest, već na
onoga tko sakriva probleme
i greške.
š
• Kontrola ima tendenciju
terora nesigurnih i izaziva
tjeskobu kod ostalih, te ju
treba postaviti tako da
ohrabri one postupke koji
su poželjni,
ž lj i a obeshrabri
b h b i
nepoželjne.
Držanje
j ljudi
j u odnosu na
kontrolu
• Aktivno pozitivno
učešće u traženju j
rješenja i ostvarenju
ciljeva.
ciljeva
• Pasivno učešće sa
ciljem izbjegavanja
gubitka. (pasivni
otpor )
• Aktivno negativno
učešće i otpor.
O ć načela
Opća č l
1. Procesi kontrole troškova i vremena trebaju biti
integrirani, tako da postoji konzistentnost i suglasje.
2. Varijante smanjenog proračuna i kraćeg roka moraju
biti provjerene
3. Procesi planiranja i kontrole moraju biti moraju biti
cjeloviti
j i neprekinuti
p kroz sve faze p
projekta,
j , što jje
jedan od glavnih zadataka projektnog tima
4.. Punu
u u pod
podršku
š upprocesu
ocesu p
planiranja
a a ja i kontrole
o t o e ttreba
eba
osigurati kroz sudjelovanje projektnih sudionika koji
su odgovorni
g za izvršenje
j pplana. Oni trebaju
j p prihvatiti
plan i smatrati ga svojim.
O ć načela
Opća č l
5. U procesu planiranja treba koristiti dogovorene i / ili
standardizirane formate za prikupljanje, obradu i
raspodjelu informacija.
6. Podrška računala i odgovarajućih programa treba se
maksimalno koristiti.
7. Informacija
j mora biti p
pravodobna,, ispravno
p
adresirana i dimenzionirana na minimum koji
zadovoljava potrebu. Svagdje gdje je moguće treba
dati prednost sumarnim informacijama.
V t k
Vrste kontrolnih
t l ih mehanizama
h i
• Automatska kontrola u kojem se primjenom
neprekidnih opažanja i mjernih uređaja
prikupljaju podaci i uspoređuju sa standardima,
a zatim se informacija prenosi do podsustava koji
po potrebi provodi korektivnu radnju (kod
proizvodnih procesa, npr. industrija
građevinskog materijala
materijala.))
• Go / no-go kontrola podrazumijeva redovno
periodično provjeravanje da li je neki preduvjet
ispunjen. Ovaj tip kontrole se može koristiti za
svaki sadržaj projekta
projekta. Pri tome se tehnička
dokumentacija, plan i proračun projekta koriste
k osnovnii kontrolni
kao k t l i dokumenti.
d k ti
P tk t l
Postkontrola
• Postkontrola se provodi poslije nastupa
događaja sa zadatkom učenja i pamćenja, te
poboljšanja rada na budućim projektima.
projektima U
njoj se analizira ostvarenje temeljnog cilja
projekta , međurokova,
međurokova proračuna,
proračuna promjene,
promjene
korištenje resursa, upravljanje, rizici, partneri,
tehnologija organizacija,
tehnologija, organizacija ..... pogreške i
ispravne odluke,...Ključni izvještaj
postkontrole je skup preporuka o mogućim
poboljšanjima na budućim projektima. Stav
ljudi prema postkontroli je ovisan o njihovom
uspjehu u radu i ocjeni tog rada koja će
proizaći iz postupka kontrole.
kontrole
K t l i sustav
Kontrolni t
• Kontrolni sustav mora biti fleksibilan, što
jednostavnijin i razumljiv izvšiteljima posla, lagan
za održavanje, jeftiniji od koristi koja se ima
kontrolom, stvarno upotrebljiv, etičan, dovoljno
točan, potpuno dokumentiran, radije orjentiran na
ispravljanje greške umjesta na kažnjavanje.
• On ne smije biti preagresivan i orjentiran isključivo
naa lako
a o mjerljive
je j ve faktora
a to a uz
u zanemarivanje
a e a va je teško
teš o
mjerljivih.
• Također ne smije zanemarivati promjene u projektu
i preeksponirati kratkoročne ciljeve projekta na
štetu dugoročnih.
dugoročnih
U j
Usmjeravanje
j kkontrole
t l na ...
• Kontrola kreativnih
aktivnosti se može
primarno usmjeriti
na proces, ili na
ljude, ili na izlazni
proizvod
K t l promjena
Kontrola j
• Kontrola promjena je jedan od najvažnijih zadataka
i najvećih problema upravljanja. Do promjena u
projektu dolazi uslijed neizvjesnoti ulaznih
podataka, dodatnih zahtjeva, nastojanja poboljšanja,
vođenja......
• Zadatak sustava kontrole promjena je pregled
zahtjeva
jev za promjenama,
p o je , ocjena
ocje u utjecaje
jec je promjena
p o je
na ciljeve projekta, identificiraje alternativnih
rješenja kod promjene, te prihvat ili odobrenje
zatjev za promjenom i o tome obavijesti sudionike.
• Potrebno je osigurati ispravnu provedbu promjena, promjena
te pripraviti mjesečni izvještaj o svim promjenama.
Promjene se ne smiju prihvaćati i provodi
neformalno.
Vj žb – kontrola
Vježba k t l
• Za plan iz vježbi treba:
p
• Opisati pplan kontrolnih
mjera za slučajeve
prekoračenja
p j vremena
• Opisati plan kontrolnih
mjera za slučaj
prekoračenja troškova
• Napraviti
N iti shemu
h uloga
l i
Vježba : odgovornosti projektnih
Individualni rad
Prezentacija sudionika
di ik u odnosud na
kontrolu

04 Planiranje Resursa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 Planiranje Resursa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

G đ i ki fakultet

Predmet : Metode planiranja

Školska godina 2005./ 2006.

Predmet : Metode planiranja

Školska godina 2005./ 2006.

• U planu se može pratiti :

Predmet : Metode planiranja

Školska godina 2005./ 2006.

• 2. TOČNOG IZNOSA PREKORAČENJA

indeks CPI = VRIJEDN. IZVRŠ. / STVARNI TOŠAK

KRITIČNA TOČKA 20% vremena, ako se nakon nje

Predmet : Metode planiranja

Školska godina 2005./ 2006.

You might also like