Ratovi za vodu

Kris Arsenolt

Brojni izvještaji obavještajnih Vlade i vojni stratezi širom svijeta

agencija i istraživačkih grupa
pokazuju da je sve izglednija
mogućnost rata oko zaliha vode.
U jednom izvještaju kabineta
Kako rezerve direktora američke Državne
obavještajne agencije, rečeno je da će
budu sve rizik izbijanja potencijalnih sukoba
manje, budući rasti kako potražnja za pitkom vodom
ratovi će se bude nadmašivala trenutne obnovljive
voditi zbog izvore vode za 40 posto do 2030.
"plavog zlata", Prema izvještaju Ujedinjenih naroda,
u kojem će u svijetu ima preko 780 miliona ljudi
koji nemaju pristup sigurnoj pitkoj
učestvovati vodi. Do 2030. godine, 47 posto
žedni ljudi, svjetske populacije će živjeti u
političari koji područjima sa nedovoljnom količinom
vide priliku za vode, objavljeno je u izvještaju
napredovanje i Organizacije za ekonomsku saradnju i
moćne razvoj.
Sa ubrzanim rastom populacije, te
korporacije. povećanim industrijskim zahtjevima,
oskudice vode su se, prema UN-ovim
procjenama, utrostručile u zadnjih 50
godina.
Neki analitičari su izrazili
zabrinutost zbog mogućnosti da će se,
kako rezerve budu sve manje, budući
ratovi voditi zbog "plavog zlata", u
kojem će učestvovati žedni ljudi,
političari koji vide priliku za
napredovanje i moćne korporacije.
su svjesni nadolazećeg problema, s
obzirom na to da je američki Senat
objavljivao izvještaje sa nazivima
kao što su "Izbjegavanje ratova za
vodu: Deficit zaliha vode i važnost
Centralne Azije za stabilnost u
Afganistanu i Pakistanu".
Sa ubrzanim rastom populacije, te
povećanim industrijskim zahtjevima,
oskudice vode su se, prema UN-ovim
procjenama, utrostručile u zadnjih 50
godina.
"Oskudica vode problem je koji je
pogoršan demografskim utjecajima,
klimatskim promjenama i
zagađenjem", rekao je Ignacio Saiz,
direktor Centra za ekonomska i
socijalna prava, grupe koja se bori za
jednakopravnost. "Svjetske zalihe
vode bi trebale garantirati svakoj
osobi na planeti da će moći
zadovoljiti svoje lične i kućanske
potrebe. U srži, to su problemi
siromaštva i nejednakosti, problemi
koji su ljudske prirode", rekao je.
Od svih zaliha vode na svijetu, 97
posto otpada na slanu vodu, dok je
preostalih tri posto slatka voda, sa
manje od jedan posto pitke vode koja
je lako dostupna za korištenje.
Oskudicom se definira situacija kada

- 28 -
svaka osoba u području ima
pristup količini vode koja je
manja od hiljadu kubnih
metara godišnje.
Područja u kojim je
oskudica vode najveći
problem su neka od mjesta
na kojima su česti politički
konflikti, što često dovodi do
eksplozivnih situacija.
Ali Adel Darwish, novinar
i koautor knjige "Ratovi za
vodu: Budući konflikti na
Bliskom Istoku", kaže da je
moderna historija već vidjela
najmanje dva rata za vodu.
"Imam zvaničnu izjavu
[bivšeg izraelskog premijera]
Ariela Sharona, u kojoj je
rekao da je razlog za rat
[protiv arapskih armija]
1967. bila voda", kazao je
Darwish.
Neki analitičari smatraju
da Izrael nastavlja okupirati
Golansku visoravan, koju je
oduzeo Siriji 1967, zbog
želje da zadrži kontrolu nad
vodom, dok drugi smatraju
da se okupacija nastavlja
zbog zadržavanja bolje
pozicije u slučaju budućih
sukoba.
Senegal i Mauritanija su,
također, vodili rat koji je
počeo 1989. zbog prava na
ispašu na rijeci Senegal.
Sirija i Irak su, također, imali
manje sukobe u vezi s
rijekom Eufrat.
Studija UN-a procjenjuje
da će 30 nacija imati
problem sa oskudicom vode
do 2025, što je porast od 20
zemalja koje su imale taj
problem 1990. godine.
Osamnaest zemalja je na
Bliskom Istoku i u Africi,
uključujući Egipat, Izrael,
Somaliju, Libiju i Jemen.
Rijeka Nil je još jedna
potencijalna krizna tačka.
Godine 1989. bivši egipatski
predsjednik Hosni Mubarak
je zaprijetio da će poslati
odrede za miniranje na branu
u Etiopiji.
Kada je Nil u pitanju,
kooperacija bi išla u prilog
svim uključenim zemljama, s
- 29 -
obzirom na to da bi
zajednički mogli graditi
brane i smanjiti gubitke vode
nastale isparavanjem, rekao
je direktor štokholmskog
Međunarodnog instituta za
vode Anton Earle.
"Ako imate dogovor
između uključenih strana,
bilo bi više vode u sistemu",
kazao je. Vjerovatnoća da
izbije otvoreni rat je mala,
kaže on, ali se i dalje
dešavaju "mnogi sukobi"
koji "sprečavaju zajedničku
izgradnju infrastrukture."
Oskudica vode i
potencijalni sukobi koji
mogu nastati zbog toga su
povezani sa rastućim
problemom povećanja
populacije, rastom cijena
hrane i globalnim
zatopljenjem.
Naučnici novijeg doba,
uključujući Thomasa
Homer-Dixona vjeruju da
nejednakost, socijalna
isključenost i drugi faktori će
utjecati na prirodu i jačinu
sukoba.
"Nejednaki balansi snaga
unutar država i sukobi
između etničkih grupa i
socijalnih klasa će biti
najveći izvor socijalnih
tenzija uzrokovanih
nestašicom", kazao je
Ignacio Saiz.
"Voda je često tretirana
kao roba, kao instrument
kojim jedna grupa ljudi
može ugnjetavati drugu."
Bolivija, Južnoafrička
Republika, Indija, Bocvana,
Meksiko pa čak i dijelovi
SAD-a su bile žrtve žestokih
protesta vezanih za vodu,
kaže Maude Barlow,
autorica 16 knjiga i bivša
viša savjetnica UN-a o
pitanju problema voda.
"Sukob oko privatizacije
vode u Cochobambi u
Boliviji se pretvorio u neku
vrstu rata oko vode, pa je
vojska morala biti pozvana",
kazala je Barlov. "U
Bocvani, Vlada je uništila
bunare kao dio sramotnog
pokušaja raseljenja
[starosjedilaca] iz pustinje
Kalahari. Grad Meksiko Siti
je na silu uzimao vodu iz
okolice i gradio utvrde oko
izvora, kao da se radi o
rudnicima zlata. U Indiji,
Coca-Cola dobije ugovore, a
zatim gradi utvrde oko
izvora, uzimajući pitku vodu
i vodu za navodnjavanje od
lokalnog stanovništva.
Sukobi oko vode, konflikti
uopšte, prije će rasti unutar
država nego između njih,
govori Barlow, kad velike
agrikulturne kompanije i
moćne korporacije budu
preuzimale kontrolu nad
izvorima nauštrb drugih
korisnika.
U jednom saopštenju
agencije UN-a koja analizira
klimatska dešavanja, stoji:
"Voda, njena dostupnost i
kvalitet bit će glavni
problemi društava i okoliša
pod utjecajem klimatskih
promjena."
Za rješavanje ovih
problema potrebna je
moderna tehnologija,
politička volja, te nove ideje
o tome kako da ljudi
promijene svoj odnos prema
supstanci koja život znači.
"Ljudi imaju pravo da
očekuju pristup osnovnim
životnim namirnicama, kao
što je voda, samim tim što su
ljudi, bez obzira u kakvoj su
socijalnoj situaciji rođeni",
rekao je Saiz. "Pored rasta
oskudice vode, nadam se da
ćemo na pristup vodi gledati
kao na pravo svakog
čovjeka, a ne da je to
privilegija odabranih."
IZVOR:
http://balkans.aljazeera.net/v
ijesti/rizik-od-rata-za-vodu-
raste-sa-oskudicom

Bosna i Hercegovina s više od 9.200 kubnih metara vode po

glavi stanovnika je najbogatija zemlja pitkom vodom u regiji i
među deset najbogatijih zemalja u Evropi.
IZVOR: https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-medju-deset-evropskih-zemalja-najbogatijih-pitkom-
vodom/170314067

- 30 -
- 31 -