Klub čitalaca „Čitaj“

1. Krajnji cilj: Knjiga nad knjigama - Arapska Čitanka

Knjiga

Cilj: samostalnost u proučavanju, samo-učenje; sposbnost procjene, pronalaženja relevantnih

informacija; rješavnje nepoznanica i pitanja

Motivaciju za samostalno učenje – uslove, smještaj, ishrana džeparac; izgraditi kulturu zajedništva,
zajednicu ( tim, timski rad) osoba sa istraživačkim duhom; biće mu omogućeno (ne kažemo plaćeno);
„Onaj ko krene putem nauke iz vjerskih pobuda, biva opskrbljen odake se ne nada.“

U svakom pitanju postoje ključne riječi i sintagme koje su tačno prenešene iz knjige ili su njihovi
sinonimi -

Ibrahim Čedić, Osnovi gramatike bosanskog jezika

Institut za jezik u Sarajevu,
- Pronaći odgovore u knjizi
- Navesti broj strane/stranica na kojo se nalazi odgovor

PITANJA

1. Na čemu se zasniva sporazumijevanje govornika i slušaoca?

2. Od čega se sastoji jezički znak?
3. Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se ljudi mogli razumjeti u jezičkoj (govornoj)
komunikaciji?
3.1. Šta je denotativno a šta konotativno značenje?
4. Koji faktori čine govornu komunikaciju? (Definisati svaki)
5. Čime se bavi fonetika?
5.1. Za koje organe ljudskog tijela kažemo da su govorni?
5.2. Šta znači artikulacija?
6. Na čemu se zasniva klasifikacija glasova na vokale (samoglasnike) i konsonante (suglasnike)?
7. Šta je to akustična osobina glasa i zašto je važna?
7.1.1. Zašto kažemo za neke glasove da su zvučni a za neke da su bezvučni?
8. Šta je osnovna funkcija fonema?
9. Kada kažemo da je jedan glas fonem odnosno da ima fonološku vrijednost?
10. Kako nazivamo najmanji skup fonema ili najmanji izgovorno nedjeljiv odsječak govora?
11. Šta su glasnovni zakoni?
12. Šta su morfemi a šta alomorfi?
13. Koje su najvažnije alternacije (promjene) fonema i fonemskih grupa u našem jeziku?
14. Šta je akcent ili naglasak i zašto je važan?
15. Šta osim fonema ima distinktivnu (razlikovnu) funkciju u našem jeziku?
16. Koje su prozodijske (naglasne) jedinice u našem jeziku?
17. Zašto kažemo da je pravopis našeg jezika u osnovi fonetski?
18. Čime se bavi morfologija?
19. U čemu je razlika između fonema i morfema?
20. Kakva je razlika između leksičkog i gramatičkog morfema?
20.1. Nabrojati afikse koji se koriste u našem jeziku sa primjerima?
21. Šta je nulti gramatički morfem?
22. Šta je razilika između riječi i morfema?
23. Šta je punoznačna a šta nepunoznačna riječ?
24. Koji sve elementi učestvuju u tvorbi riječi?
25. Šta su gramatička homonimija i sinonimija?
26. Šta su deklinacija, konjugacija i komparacija?
27. Koje su promjenljiva a koje nepromjenljive riječi?
28. Šta je to kategorijalna preobrazba ili transpozicija vrste riječi?
29. Šta znači kada kažemo da imenica predstavlja jedistvo leksičkog i gramatičkog značenja?
30. Kako dijelimo imenice po značenju?
31. Čemu služe gramatički morfemi kod imenica?
32. Šta je prirodni a šta gramatički rod?
33. Koliko imamo gramatičkih brojeva?
34. Šta je paradigma u gramatici imenica?
35. Kako se naziva promjena imenica kroz padeže?
36. Nominativ odgovara na pitanje.............., genetiv ................., dativ ..............,
akuzativ ................., vokativ ..................., intrumental ........................... i
lokativ .............................?
37. Šta su pridjevi?
38. Kako dijelimo pridjeve?
39. Šta su gramatička obilježja pridjevskh riječi?
40. Kakva je razlika između određenog i neodređenog vida pridjeva „veliki“? (dati primjere)
41. U kojim se gramatičkim obilježjima pridjevi slažu sa imenicama?
42. Koje oblike pridjeva razlikujemo u komparaciji?
43. Šta je osnovna osobina zamjenica?
44. Kako nazivamo jezičku jedinicu na koju upućuje neka zamjenica?
45. Koja zamjenica objedinjava zamjenice za 1. 2. i 3 lice?
46. Koje vrste zamjenica su: 1. (neko, nešto) 2. (zašto? Ko? Šta?) 3. (ja, ti, on) 4. (niko, ništa, ničiji,
nikakav)?
47. Koje vrste zamjenica su: 1. (moj, tvoj, naš), 2. (ovaj, taj, onaj)?
48. U koju grupu zamjenica spada spadaju moj i ovaj?
49. Kako nazivamo zamjenice poput saam, isti, takav, sve, neki?
50. Dekliniraj zamjenicu ja po padežima?
51. Napiši enklitike od mene, njega, njoj.
52. Napiši pune oblike od me, ga, joj, vam, im, ih.
53. Koje vrste brojeva imamo?
54. Zašto kažemo da su glagoli promjenljive riječi?
55. Šta sve jedan glagol može označiti?
56. Navesti primjere dva prelazna glagola.
57. U kojem padežu dolazi bliži objekat kod prelaznih glagola?
58. Navesti dva primjera neprelaznih glagola, jedan sa i jedan bez daljnjeg objekta.
59. Navesti primjer za jedan povratni ili refleksivni glagol.
60. Kako se glagoli razlikuju po vidu?
61. Kakva je razlika između svršenih (perfektivnih) i nesvršenih (imperfektivnih) glagola?
62. Šta je glagolsko lice?
63. Koja sve lica možemo prepoznati u jednom glagolskom obliku?
64. Kako nazivamo mijenjanje glagola po licima?
65. Koje glagolske oblike nazivamo bezličnim (neličnim)? (nabrojati)
66. Kod kojih glagolskih oblika javlja se rod?
67. Koji glagolski oblici ne poznaju ni lice, ni broj, ni rod?
68. Koja glagolska stanja imamo?
69. Šta znači aktiv, a šta pasiv za jedan glagol?
70. Šta podrazumijevamo pod glagolskim vremenom?
71. Kakva mogu biti glagolska vremena u odnosu na trenutak kada ih izgovaramo?
72. Upotrijebiti glagol „okretati“ u jednoj pojedinačnoj (partikularnoj) i u jednoj opštoj
(generalnoj) konstataciji.
73. Kada za jedan glagol kažemo da izražava (sadržava) način ili modus?
74. Koja dva osnovna modusa (načina) možemo izraziti jednim glagolom?
75. Koliko imamo glagolskih oblika za sadašnje, koliko za prošlo i koliko za buduće vrijeme?
76. Koji su jednostavni a koji sliženi glagolski oblici?
77. Koje pomoćne glagole imamo i čemu oni služe (kako ih koristimo)?
78. Šta se izražava glagolskom osnovom a šta glagolskim nastavkom?
79. Zašto se infinitiv naziva neodređeni glagolski oblik?
80. Kako se naziva glagolski oblik kojim se obuhvata radnja u trenutku govora?
81. Navesti dva primjera za aorist i dva za imperfekt.
82. Napisati imperfekt glagola biti za 3.L.J. i 3.L.M.
83. Kako se tvori glagolski oblik perfekt?
84. Kako se tvori pluskvamperfekt?
85. Šta izražavamo pluskvamperfektom? (navesti tri primjera)
86. Šta izražavamo futurom prvim i kako ga gradimo?
87. Šta izražavamo futurom drugim i kako ga gradimo?
88. Navesti primjer zamjene oblika futura drugog sa prezentskim oblikom.
89. Načiniti kondicional prvi (sadašnji) i kondicional drugi od glagola čitati za 3. L.J.Ž.R.
90. Načiniti glagolski pridjev radni (particip aktivni) od glagola čitati za 1.l.j.m.r.
91. Načiniti glagolski pridjev trpni (particip pasivni) od glagola po izboru.
92. Zašto kažemo da se particip pasivni ponaša kao imenica (imenski oblik)?
93. Navesti glagolske priloge i ilustrovati ih primjerima.
94. Po čemu se razlikuju glag.pril.prošli (particip perfekta) i glag. pril. sadašnji?
95. Šta su prilozi? (navesti primjer)
96. Zašto kažemo da su prilozi polupromjenljiva vrsta riječi?
97. Šta su prijedlozi?
98. Kako dijelimo veznike na osnovu naznačavanja vrste veze i odnosa među riječima i
rečenicama?
99. Za šta sve upotrebljavamo uzvike?
100. Navesti upitne, potvrdne i odrične rječice.
101. Kako se zove disciplina koja se bavi teorijim i praksom sastavljanja riječnika?
102. Šta je leksem?
103. Šta su sinonimi?
104. Šta su homonimi?
105. Šta su paronimi?
106. Šta su antonimi i kakvi mogu biti?
107. Šta su vulgarizmi?
108. Šta je sintaksa?
109. Šta je rečenica?
110. Šta je sintagma?
111. Kako definišemo punoznačne a kako nepunoznačne riječi?
112. Koje sve funkcije može obavljati jedna punoznačna riječ?
113. Šta je sintaksema i od čega se sastoji?
114. Šta je sintagma?
115. Kakve su to zavisne sintagme?
116. Kako određujemo vrstu sintagme a kako njeno značenje?
117. Kako dijelimo sintagme prema vrsti osnovnog (upravnog, nadređenog) člana?
118. Šta nazivamo kongruencijom u imeničkim atributskim sintagmama?
119. U čemu se razlikuju kongruentni od nekongruentnih atributa? (ilustrovati primjerom)
120. Ilustrovati imen-apoz, pridjevsku i prilošku sintagmu?
121. Kakve su to nezavisne sintagme? (navesti primjer)
122. Objasniti rekciju.
123. Koje osobine čine jednu sintaksičku konstrukciju rečenicom?
124. Koje tipove rečenica razlikujemo na komunikativnom planu?
125. Kako se razlikuju rečenice po modalnoj vrijednosti?
126. Koju rečenicu zovemo složenom, koju prostom, a koju proširenom?
127. Šta su aktivne a šta pasivne rečenice?
128. Navesti primjer za reflektivni pasiv?
129. Kako zovemo rečenice poput Grmi. Sijeva. Smrkava se. Šta se njima označava?
130. Kako zovemo rečenice poput Hladno mi je. Nema struje.
131. Kako zovemo rečenice poput Vatra! Zima! Laž! Šta su elipse ili eliptične rečenice?
132. Kako zovemo rečenice poput Evo Salke. Eno naše kuće.
133. Koje sve vrste riječi mogu biti subjekt rečenice?
134. Koje osobine ima gramatički subjekt?
135. Šta je to logički subjekt?
136. Koje sve vrste predikata možemo imati? (ilustrovati)
137. Koje gramatičke kategorije su sadržane u predikatu?
138. Objasniti razliku između apsolutne (prave) i relativne (neprave) sadašnjosti? (ilust)
139. Objasniti razliku između apsolutne (prave) i relativne (neprave) prošlosti? (ilust)
140. Objasniti razliku između apsolutne (prave) i relativne (neprave) budućnosti? (ilust)
141. Na koje se dvije glagolske kategorije odnosi način?
142. Kojim se sve glagolskim oblicima može izraziti imperativ (zapovjed)?
143. Ilustrovati primjerom upotrebu imperativa u značenju prošle radnje. Kako se zove
ovaj imperativ?
144. Šta je funkcija atributa?
145. Koje vrste riječi mogu obavljati funkciju atributa? (ilust)
146. Koje riječi tvore nekongruentni atribut?
147. Koje sve osobine ima apozicija?
148. U čemu se razlikuju atributne od apozicijskh zavisnih rečenica?
149. Kako definišemo objekt?
150. Kojim sve padežnim formama izražavamo bliži (direktni) objekt? (ilust)
151. Ilustrovati pojavu (upotrebu) daljeg (indirektnog) objekta?
152. Kako se klasifikuju priloške (adverbijalne) odredbe?
153. Navesti pozicije punoznačnih riječi u rečenici.
154. Šta je inverzija?
155. Koju rečenicu smatramo složenom i koje vrste složenih rečenica imamo?
156. Po kojoj osobini su nezavisne složene rečenice dobile ime?
157. Kako se najčešće određuje vrsta jedne nezavisno složene rečenice?
158. Koji veznici povezuju sastavnu n.s. rečenicu?
159. U kakvoj vezi mogu biti sadržaji sastavnih n.s. rečenica? (smisaoni odnosi)
160. Šta je osobina suprotnih n.s. rečenica i koje veznike najčešće nalazimo u njima?
161. Kako prepoznajemo jednu isključnu n.s. rečenicu?
162. Zašto kažemo da su isključne rečenice podvrsta suprotnih?
163. Kako definišemo rastavne (disjunktivne) n.s. rečenice?
164. Kojim riječima mogu biti povezane zaključne n.s. rečenice?
165. Po čemu se razlikuju gradacione (stupnjevite) od sastavnih (kopulativnih) rečenica?
166. Šta su konverzivi? (ilust)
167. Koje rečenice nazivamo zavisnim ili subordiniranim rečenicama?
168. Ilustrovati po jednu subjekatsku i predikatsku zavisnu rečenicu.
169. Navesti primjer kada zavisna rečenica vrši objekatsku funkciju.
170. Koje karakteristike imaju atributske zavisne rečenice?
171. Ilustrovati razliku između atributskih i apozicijskih zavisnih rečenica.
172. Pokazati primjerom kako jedna zavisna rečenica može imati priloškoodredbenu
(adverbijalnu) funkciju.
173. Ilustrovati primjerima vremensku i mjesnu zavisnu rečenicu.
174. Koji veznik karakteriše prave načinske zavisne rečenice?
175. Pomoću čega još se izriče način vršenja glagolske radnje osnovne rečenice?
176. Kako možemo razlikovati pravu načinsku rečenicu od poredbene?
177. Kako prepoznati prave poredbene rečenice?
178. Kada kažemo da je jedna zavisna rečenica uzročna (kauzalna)?
179. Kada je moguće da glagolski prilog zamjeni uzročnu rečenicu?
180. Koja se uzročna zavisna rečenica može preoblikovati u predikatski apozitiv?
181. Po čemu se razlikuju uzročna i posljednična zavisna rečenica?
182. Kada se moga a kada ne mogu javiti intenzifikatori u jednoj posljedičnoj rečenici?
183. Navesti primjer namjerne (finalne) z. rečenice i odrediti funkciju koju obavlja?
184. Koji veznik dozvoljava da predikat namjerne rečenice bude u obliku prezenta ili
potencijala, a koji veznik dozvoljava samo potencijal?
185. Kako definišemo pogodbenu (uslovnu, kondicionalnu) rečenicu? (ilust)
186. Koji veznik zahtijeva da predikat bude u kondicionalu i u osnovnoj i u zavisnoj
rečenici?
187. Navesti primjere za potencijalnu i irealnu pogodbenu rečenicu.
188. Pod kojim uslovima se može značenje pogodbene rečenice izraziti glagolskm
prilogom sadašnjim?
189. Ilustrovati zamjenu pogodbene potencijalne rečenice sa predikatskim apozitivom.
190. Kada jednu zavisno složenu rečenicu nazivamo dopusnom ili koncesivnom?
191. U kojem odnosu stoje sadržaji osnovne i zavisne rečenice u dopusnoj zavisno-složenoj
rečenici?
192. Koje gramatičke konstrukcije se mogu upotrijebiti umjeto dopusne rečenice?
193. Šta su konektori kada govorimo o diskursu i kako ih dijelimo?
194. Koje sve tipove diskursa imamo?