7.10.2013.

AKUSTIKA
(3-D) computer-aided design (CAD) model
Rimski teatar u Aspendosu sagrađen 155. godine i suvremeni auditorij
U PDF inačici nisu vidljive animacije

7.10.2013. Ozren Bilan 2

Ozren Bilan
2011

Koja je svrha akustike? Prvi zapisi o akustici

Akustika dolazi od grčkog ακυειν Delphi
akuein, akustikos – čujan, ono što zamjećujemo sluhom
Svrha akustike je ostvarenje uvjeta dobrog, kvalitetnog i ugodnog slušanja. Prve civilizacije u Mezopotamiji poznavale su najvažnija svojstva zvuka kao što
Marcellus
su difrakcija, refleksija i apsorpcija, a u antici je bilo poznato da zvuk nastaje
uslijed titranja tijela. U latinskom jeziku nisu postojale riječi za opisivanje
Pri tome moraju biti zadovoljni slušatelji i izvođači. akustičkih svojstava i tehnologije teatra pa su se koristile grčke. One su ostale
do danas u mnogim jezicima…npr.: akustika, scena, diaton, scenografija,
orkestar...
Dobra akustika postiže se uspješnim zadovoljavanjem više objektivnih i subjektivnih
uvjeta. Postojale su i duboke spoznaje o poboljšanju razumljivosti i glasnode
primjenom refleksije, rezonancije i mehaničkog akustičkog filtriranja u
otvorenim antičkim teatrima,kao što su
Pri slušanju govora ili glazbe u nekoj prostoriji, pored primarnog usmjeravanja pozornosti  teatar u Delphima, za 5000 gledatelja
Aspendos
na sadržaj govora ili glazbenu poruku, pozornost još podsvjesno ili voljno usmjeravamo  teatar u Aspendosu
na osjet  Marcellusovo kazalište u Rimu za 11500 gledatelja, (-11. g.)
 prostora, gdje se i danas mogu osjetiti vrhunska akustička svojstva bez razglasnih
sustava. Sačuvano ih je preko 100.
 smjera zvuka i
Međutim, do danas su ostale neobjašnjive karakteristike teatra, koji je u
 refleksija. funkciji ved 2500 godina u Epidaurusu na Peloponezu
Prve zapise o prostornoj akustici ostavio je Vitruvius u knjizi De Architectura
Ukoliko ovi sekundarni osjeti ne omogude perceptivno auditornom sustavu čovjeka Libri X gdje u V dijelu detaljno opisuje konstrukciju apsorbera i reflektora kakve
Epidaurus
dovoljne informacije za cjelovito poimanje akustičkog događaja, govorimo o lošoj akustici. danas poznajemo.
Naziv akustika javlja se 1693, a prve podatke objavljuju Newton, Laplace, Ohm,
Helmholtz i Rayleigh. U 20. stoljedu Akustika postaje znanost i najznačajniji su
Sabine i Schroeder.
7.10.2013. Ozren Bilan 3 7.10.2013. Ozren Bilan 4

Marcus Vitruvius Pollio: de Architectura, Liber V

Caput 5
1. Ita ex his indagationibus mathematicis rationibus fiant vasa aerea pro ratione magnitudinis theatri eaque ita
fabricentur ut cum tangantur, sonitum facere possint inter se diatessaron diapente et ex ordine ad disdiapason. postea
inter sedes theatri constitutis cellis, ratione musica ibi conlocentur ita uti nullum parietem tangant circaque habeant
locum vacuum et ab summo capite spatium, ponanturque inversa et habeant in parte quae spectat ad scaenam suppositos
cuneos ne minus altos semipedem, contraque eas cellas relinquantur aperturae inferiorum graduum cubilibus longae pedes
duo, altae semipedem.
2. designationes autem eorum, quibus in locis constituantur, sic explicentur. si non erit ampla magnitudine theatrum, Vitruvije predstavlja Augustu knjigu
media altitudinis transversa regio designetur et in ea tredecim cellae duodecim aequalibus intervallis distantes De Architectura. (iz 1684.)
confornicentur, uti ea echea quae supra scripta sunt in cornibus extremis, utraque parte prima conlocentur, secunda ab
extremis diatessaron ad neten diezeugmenon, tertia diatessaron ad paramesen, quarta ad neten synhemmenon, quinta
diatessaron ad mesen, sexta diatessaron ad hypaten meson, in medio unum diatessaron ad hypaten hypaton.
3. ita hac ratiocinatione vox a scaena uti ab centro profusa se circumagens tactuque feriens singulorum vasorum cava
excitaverit auctam claritatem et concentu convenientem sibi consonantiam. sin autem amplior erit magnitudo theatri, tunc
altitudo dividatur in partes IIII, uti tres efficiantur regiones cellarum transverse designatae, una harmoniae, altera
chromatos, tertia diatoni. et ab imo quae erit prima, ea ex harmonia conlocetur ita uti in minore theatro supra scriptum est.
4. in mediana autem prima in extremis cornibus ad chromaticen hyperbolaeon habentia sonitum ponantur, in secundis ab
his diatessaron ad chromaticen diezeugmenon, in tertiis ad chromaticen synhemmenon, quartis diatessaron ad chromaticen
meson, quintis diatessaron ad chromaticen hyperbolaeon diapente et ad chromaticen synhemmenon diatessaron habet
consonantiae communitatem.
5. in medio nihil est conlocandum, ideo quod conituum nulla alia qualitas in chromatico genere symphoniae consonantiam
Marcellusovo kazalište u Rimu za 11500 gledatelja
potest habere. in summa vero divisione et regione cellarum in cornibus primis ad diatonon hyperbolaeon fabricata vasa
sonitu ponantur, in secundis diatessaron ad diatonon <diezeugmenon>, tertiis ad diatonon synhemmenon, quartis
diatessaron ad diatonon meson, quintis diatessaron ad diatonon hypaton, sextis diatessaron ad proslambanomenon, in
medio ad mesen, quod ea et ad proslambanomenon diapason et ad diatonon hypaton diapente habet symphoniarum
communitates.
6. haec autem si qui voluerit ad perfectum facile perducere, animadvertat in extremo libro diagramma musica ratione
designatum, quod Aristoxenus magno vigore et industria generatim divisis modulationibus constitum reliquit. de quo si
qui ratiocinationibus his attenderit, ab natura vocis ad audientium delectationes facilius valuerit theatrorum efficere
perfectiones.
7. Dicet aliquis forte multa theatra quotannis Romae facta esse neque ullam rationem harum rerum in his fuisse, sed
errabit in eo, quod omnia publica lignea theatra tabulationes habent complures, quas necesse est sonare. hoc vero licet
animadvertere etiam ab citharoedis, qui superiore tono cum volunt canere, avertunt se ad scaenae valvas et ita recipiunt ab
earum auxilio consonantiam vocis. cum autem ex solidis rebus theatra constituuntur, id est ex structura caementorum,
lapide, marmore, quae sonare non possunt, tunc echeis haec rationes sunt explicandae.
8. sin autem quaeritur in quo theatro ea sint facta, Romae non possumus ostendere sed in Italiae regionibus et in
pluribus Graecorum civitatibus, etiamque auctorem habemus Lucium Mummium, qui diruto theatro Corinthiorum ea
aenea Romam deportavit et de manubiis ad aedem Lunae dedicavit. multi etiam sollertes architecti, qui in oppidis non
magnis7.10.2013.
theatra constituerunt, propter inopiam fictilibus doliis ita sonantibus electisOzren
hac ratiocinatione
Bilan compositis 5 7.10.2013. Ozren Bilan 6
perfecerunt utilissimos effectus.

1
 7.10.2013.

Akustika antičkih kazališta JASA 2007 and Nature News 23.03.2007;

Why the Greeks could hear plays from the back row 2500 years ago?
‘The Whistle’, ‘The Economist’, ‘The Washington Post’, ‘The Financial Times’, ‘Het Nieuwsblad’,…
Poznata su ispitivanja akustike antičkih kazališta. Od svih Acoustic diffraction effects at the Hellenistic amphitheater of Epidaurus: seat rows responsible for the
Rimskih kazališta, najbolje je očuvan Aspendos (7000 marvelous acoustics.
sjedišta, sagrađeno 155. godine) u Turskoj. Grčka kazališta, The Hellenistic theater of Epidaurus, on the Peloponnese in Greece, attracts thousands of visitors every year who are all amazed by the fact that sound
coming from the middle of the theater reaches the outer seats, apparently without too much loss of intensity. The theater, renowned for its extraordinary
izdubljena u stijenama, npr. u Delphima (5000 sjedišta), acoustics, is one of the best conserved of its kind in the world. It was used for musical and theatrical performances. The study reveals that the seat rows of
the theater, unexpectedly play an essential role in the acoustics. The seats, which constitute a corrugated surface, serve as an acoustic filter that passes
mnogo su starija. Prikazan je zaključak jednog od radova. sound coming from the stage at the expense of surrounding acoustic noise. The theater of Epidaurus was built with optimized shape and dimensions.
Understanding and application of corrugated surfaces as filters rather than merely as diffuse scatterers of sound, may become imperative in the future
design of modern theaters.

…Teatar u Epidaurusu otkriven je na Peloponezu 1881. Grci su sagradili klasični polukružni

teatar s 34 reda kamenih sjedala, a Rimljani su dodali još 21 red. Njegova akustika je
zadivljujuća: izvođač koji govori na otvorenoj sceni vrlo jasno se čuje u posljednjem redu na
udaljenosti od 60m...
Arhitekti i arheolozi dugo su proučavali što je uzrok tako dobroj transmisiji zvuka. 2007
godine otkriveno je da je uzrok struktura teatra koja je oblikovana kao akustički filtar koji
u potpunosti poništava buku, a ne djeluje na frekvencijsko područje govora…
Grci i Rimljani spoznali su da je akustika Epidaurusa posebna pa su je kopirali na drugim
mjestima. Vitruvius je naveo kako su njegovi prethodnici vrlo dobro znali kako projektirati
teatar i naglasiti ljudski glas korištenjem pravila matematike i glazbe…
Odgovor dobre akustike povezuje se sa oblikom valovitih površina sjedišta koje djeluje kao
filtar i naglašava pojedina frekvencijska područja. Napravljeni su proračuni koji pokazuju
kako se frekvencijska područje ispod 500 Hz vrlo jako prigušuje pa područje govora postaje
izraženo...
Kako komentirate zaključak, ako znamo da je vrijeme odjeka poznato u akustici od 1922. ?
7.10.2013. Ozren Bilan 7 7.10.2013. Ozren Bilan 8

Struktura teatra uklesanim brazdama idealno je oblikovana u oblik s funkcijom

akustičkog filtra koji potiskuje niske frekvencije glavne sastavnice signala buke

Epidaurus, sagrađen IV st.BC

Epidaurus je u funkciji 2500 godina

7.10.2013. Ozren Bilan 9 7.10.2013. Ozren Bilan 10

Orange
Francuska O čemu ovise akustička svojstva?

Rimski teatar u Orange, Francuska je jedini koji

još ima sačuvan zid akustičke pozornice. Određuju
Dimenzije su impresivne: dužina 103 m, visina  Oblik prostorije (oplošje i volumen) (rezonancije, modovi, smjer ref.)
vrijeme odjeka
37 m, debljina 1.80 m. Pozornica je duga 65 m, a  Vrsta ploha (apsorpcija, refleksija, difuzija) T60
optimalni korisni prostor je 47 m. Dubina se  Razina buke (buka)
mijenja od 12 do 16 m. Nakon propasti Rimskog  Položaj izvora i slušatelja (blisko i daleko polje)
carstva nije se koristio za zabavu, a 1562.
prenamijenjen je u sklonište. Obnova je počela
krajem 19. stoljeda, kada je ponovno otkrivena a) Samo direktni zvuk
b) + refleksije
zadivljujuda akustika prostora.
7.10.2013. 11 7.10.2013. Ozren Bilan 12
Ozren Bilan

2
 7.10.2013.

U prostoriji na mjestu slušatelja

zvučno polje se sastoji od
direktnog zvuka + reflektiranog zvuka

Reflektirani zvuk sastoji se od refleksija:

1. prvog reda
2. drugog reda
3. trećeg reda
… itd.
U otvorenom prostoru zvučni valovi
se šire bez ograničenja.
Na mjestu slušatelja postoje
samo komponente direktnog zvuka

7.10.2013. Ozren Bilan 13 7.10.2013. Ozren Bilan 14

U prostoriji zvučna energija se ne može slobodno

širiti od izvora. Kad zvučna energija dođe do
zidova, stropova i podova, dio energije se
Zbog čega
Zbog čega nastaje
nastajeinterakcija
interakcija
reflektira, dio se apsorbira, a dio transmitira kroz
zid.
prostorije iizvučnog
prostorije zvučnogpolja?
polja?
U prostoriji s krutim refleksijskim površinama sav
iznos energije se reflektira i u prostoriji nastaje
jednoliko raspodijeljeno difuzno polje. Takvu
prostoriju nazivamo reverberacijska prostorija.

U prostoriji s visoko apsorpcijskim

površinama dolazi do apsorpcije
cjelokupne zvučne energije i izvor se
ponaša kao da je u slobodnom polju.
Takvu prostoriju nazivamo gluha
prostorija.

Stvarne prostorije nikad nisu niti

potpuno gluhe niti ječne, pa ih
nazivamo poluječne prostorije.

7.10.2013. Ozren Bilan 15 7.10.2013. Ozren Bilan 16

Val bez refleksije i refleksijom od meke

Sluh je najosjetljiviji
plohe
Ako nema refleksije val se NE Ako je refleksija val od meke plohe val se
vrada na izvor vrada prema izvoru i sumira se sa novim
(SLOBODNO POLJE) valom
Pri tome valovi mogu biti iste ili različite
amplitude i frekvencije

P P

7.10.2013. Ozren Bilan 17 7.10.2013. Ozren Bilan 18

3
 7.10.2013.

Val s refleksijom od krute plohe Sumiranje sinusnih valova

Valni impuls kreće se s lijeva na Ako je refleksija od krute plohe val mijenja
desno, prema kraju koji je kruto fazu 1800 i vrada se prema izvoru i sumira sa Ako se dva ili više sinusnih
pričvršćen za plohu. novim valom. Pri tome valovi mogu biti iste ili signala iste frekvencije i
različite amplitude i frekvencije amplitude sumira, signal sume
Kako se val primiče plohi unutrađnje imat će istu frekvenciju, a
sile koje omogućavaju propagaciju
amplituda će ovisiti o faznim
vala stvaraju silu prema gore.
Međutim, budući da je kraj pričvršćen, odnosima signala koji se
ne može se pomaknuti. Prema III P sumiraju.
Newtonovom zakonu, ploha djeluje
jednakom protusilom na val. Nova sila
stvara impuls koji se širi s desna na
lijevo istom brzinom i amplitudom kao
upadni val, ali suprotnog polariteta.

Na krutoj plohi pomak je jednak nuli pa Što de se dogoditi kada se susretnu direktni i
reflektirani val mijenja polaritet tj. reflektirani val? To ovisi o amplitudi, frekvenciji i
mijenja fazu za 180o . fazi.
STOJNI VAL u promatranoj točki stalno je P=0
7.10.2013. Ozren Bilan 19 7.10.2013. Ozren Bilan 20

Kako oblik prostorije djeluje na Kako nastaju zrcalne slike?

modove ? Što su zrcalne slike ? Dok slušatelj sluša izvor zvuka do njega prvo dopire direktni zvuk. Nakon njega dolazi
prva refleksija od najbliže krute plohe (desni zid). Ako bi na mjestu upadne zvučne zrake
Svaki izvor zvuka u nekom prostoru može imati beskonačno mnogo vlastitih zrcalnih slika, postavili zrcalo slušatelj bi u njemu vidio izvor zvuka. Možemo zamisliti da taj zvuk
emitira zrcalni izvor.
virtuelnih izvora. Za svaku refleksiju koja nastaje u prostoriji, može se odrediti virtuelni izvor kao
lik u ogledalu izvora direktnog vala. Geometrijski model zanemaruje stanja faze pa se na mjestu Nakon prve refleksije dolazi druga refleksija od druge plohe (u ovom slučaju strop) i
prijamnika ukupna razina određuje sumom direktnog i reflektiranog zvučnog polja. Pri tome je
proces se nastavlja…npr. od poda dolazi 3. refleksija… Opisali smo samo prve dvije
refleksije prvog reda – tj. jednostruke refleksije. U prostoriji je broj refleksija vrlo velik,
intenzitet refleksije na mjestu prijema funkcija ukupne dužine puta i energetskih gubitaka na jer postoje i višestruke refleksije.
ravnini refleksije. Reflektirani val slabi po zakonu slabljenja razine s kvadratom udaljenosti, u
ovisnosti o koeficijentu apsorpcije ravnine refleksije, koeficijentu difuznosti refleksije i zračne
disipacije.
Svaka zvučna zraka može imati
višestruke refleksije pa se gubici
akumuliraju. Paralelopipedna prostorija
ima 6 refleksijskih ravnina, a realne
prostorije mogu imati mnogo više. U
praksi se ovaj model završava na prvom
ili najviše drugom redu refleksija, a
posebni akustički programi temeljeni na
praćenju zvučne zrake Ray Tracing
analiziraju više zvučnih zraka i refleksija.
Simulacija 1. refleksije Stanje u stvarnoj prostoriji
Stanje u stvarnoj prostoriji u gluhoj prostoriji
7.10.2013. Ozren Bilan 21 7.10.2013.nakon 1.
refleksije Ozren Bilan nakon 2. i 3. refleksije 22
Dodajemo još jedan isti
zvučnik ali nižom razinom

Odziv

Utjecaj refleksija na zvučnika u

slobodnom
polju Eliminiranje refleksija pri mjerenju
frekvencijski odziv Funkcija Gating pri sinusnoj analizi
Utjecaj
Postavimo li u prostoriju zvučnik, na odziv de refleksije od omogudava mjerenje frekvencijskog odziva u
poda poluječnoj prostoriji bez utjecaja refleksija,
djelovati refleksije. kao da su mjerenja izvedena u gluhoj
komori.
Samo direktni zvuk de imati karakteristike
odziva zvučnika u slobodnom polju. Sve Utjecaj Primjenom MLS analize također možemo
refleksije od eliminirati utjecaj refleksija.
ostale refleksije stopit de se u odziv kao na stropa

slici f. Refleksije možemo izmjeriti

korištenjem gatinga ili MLS analize.
Utjecaj
a b c d e f refleksije od
stražnjeg zida

Utjecaj
refleksija od
bočnih zidova

Utjecaj svih
refleksija
7.10.2013. Ozren Bilan 23 7.10.2013. Ozren Bilan 24

4
 7.10.2013.

Kako oblik prostorije djeluje na Proračun modova Java skriptom

modove ? Pojava stojnih valova u
ovisnosti o omjeru frekvencije i
dimenzija prostorije.
Svaki izvor zvuka u nekom prostoru može
Prikaz I, II i III moda.
imati beskonačno mnogo vlastitih zrcalnih Java skrip kalkulatorom
slika, virtuelnih izvora. Udaljenost zidova d (po x)

zvučnog tlaka
možemo izračunati modove

razina
prostorije.
U slučaju npr. dva paralelna, beskonačna zida,
između kojih se postavi zvučni izvor (npr. bijeli
šum), pojaviti de se između zidova stojni val, U ovom slučaju volumen
čija je osnovna frekvencija (prvi nulti mod prvi mod prostorije je:
fo= c / 2d
titranja) ovisna o udaljenosti zidova d: V= D·Š·V = 6·4·2,65 = 63,6 m3
drugi mod
2fo= c / 2d
f0= c/2d = 343/2d [Hz]
treći mod
3fo= c / 2d
kao i viši modovi(2f0, 3f0....)

7.10.2013. Ozren Bilan 25 7.10.2013. Ozren Bilan 26

Što je stojni val ? PRAKTIČNI PRIKAZ U

STVARNOJ PROSTORIJI
Očito je da de na frekvencijama fo, 2fo, 3fo, itd… dodi do pojačanja
razine zvučnog tlaka jer prostorija svojim dimenzijama djeluje kao
rezonator na određene frekvencije.

Nazivamo ih vlastite ili prirodne frekvencije.

Izvor zvuka koji je potpuno linearan u slobodnom prostoru u

prostoriji de se ponašati različito.

Rapodjela zvučnog tlaka ovisit de i o lokaciji izvora.

Na nekim mjestima vrijednost zvučnog tlaka bit de stalno jednaka

0.
Ta mjesta zovemo čvor.

Na drugim mjestima, udaljenim za ¼ valne dužine vrijednost

10 dB
zvučnog tlaka bit de maksimalna.
Ta mjesta zovemo trbuh.

Raspodjela nastaje za sve tri osi prostora i kombinacije. Za početak

analiziramo samo x.
Hz
7.10.2013. Ozren Bilan 27 7.10.2013. Ozren Bilan 28

Raspodjela zvučnog tlaka stojnog vala

u prostoriji Zvučne zrake
Raspodjela zvučnog tlaka u prostoriji D=10, Š=6, V=3 i uz a = 4, b= 2 i c= 0.

Na višim frekvencijama širenje zvuka u prostoru može se prikazati zrakama

ako je valna duljina znatno manja od dimenzija prostora.

Tada se umjesto valne metode može za objašnjenje pojava koristiti tzv.

korpuskularna metoda pradenja zvučne zrake. Zvučne zrake se ponašaju kao
optičke.

Prostorni oblik rubnog stojnog vala

(1,0,0) u paralelopipednoj prostoriji.
Aksonometrijski prikaz i plošni prikaz

aksijalne tangencijalne složene

Prostorni oblik ravninskog stojnog vala (2,1,0) u

paralelopipednoj prostoriji.
Aksonometrijski prikaz i plošni prikaz Ozren Bilan 29 7.10.2013. Ozren Bilan 30

7.10.2013.

5
 7.10.2013.

Schroederova frekvencija fs fs = 2000 (T/V)1/2

Broj rezonantnih frekvencija između
nekih frekvencija f i (f+df) se može
približno izračunati po formuli
dN= (4πV f2df) /c3
(V je volumen, c brzina zvuka)
Na niskim frekvencijama je razmak
između pojedinih frekvencija vedi što
slušno djeluje vrlo nepovoljno.
Frekvencijska širina pojasa B, modova
određuje se poznavanjem vremena
odjeka relacijom
B= 2,199/T [Hz]
Na višim frekvencijama broj
rezonancija je sve vedi, a razmak sve
manjio pa nemaju vedeg značaja nego
samo povedavaju glasnodu.
Pitanje je, do koje frekvencije ovo
vrijedi?
Jednadžbe vrijede uz dva uvjeta:
 Volumen prostorije mora biti jednak
kubu valne dužine najniže frekvencije
Pristup
 Frekvencijska razlika modova treba biti
manja od 1/3 njihovog frekvencijskog
spektra.
problemu
To je zadovoljeno za sve frekvencije iznad
tzv. Schroederove koje određuje relacija: Svako područje
frekvencija ima
fs= 2000(T/V)1/2 optimalni način
pristupu rješavanja
Schroeder u gluhoj komori pri ispitivanju akustike problema prema
Odziv zvučnog tlaka u prostoriji je Schroederovoj
fs = 2000 (T/V)1/2 slučajna varijabla.
frekvenciji i veličini
 Mjerenje akustike prostora samo u prostorije.
jednoj točci nema dovoljnu pouzdanost za
procjenu akustike.
 Točnost se postiže usrednjavanjem
velikog broja mjerenja
 Točan broj mjerenja i frekvencijska
širina pojasa ne može se odrediti analitički.

7.10.2013. 31 7.10.2013. Ozren Bilan 32

Primjer proračuna modova vede

Primjer akustičke obrade
prostorije

Grafovi pokazuju da na različitim lokacijama u prostoriji dominiraju

diskretne rezonancije. Iznad 200 Hz te rezonancije su vrlo guste
frekvencijski i vremenski, pa se prostorija akustički ponaša izuzetno
ujednačeno. Takvo ujednačeno stanje najbolje se opisuje vremenom
odjeka.

Najvedi problemi nastaju ispod 200 Hz, zbog ekstremno nepravilne

vremensko frekvencijske raspodjele koloracija. One nisu izražene u
području u kojemu je udaljenost susjednih modova manja od 20 Hz. Na
nekim frekvencijama su rezonancije koje de ovo frekvencijsko područje
naglasiti pri reprodukciji. Prikazana je 3-dimenzionalna raspodjela
zvučnog tlaka kombiniranog odziva 3 moda u prostoriji.

7.10.2013. Ozren Bilan 33 7.10.2013. Ozren Bilan 34

Optimalni omjeri dimenzija

Optimalni omjeri
 Bolt: optimalni odnosi su 2:3:5 i 1:21/3:
Lošu akustiku imaju one prostorije čiji broj modova ne raste 41/3 (1:1,26:1,5)
jednoliko.  Giford: provodi optimizaciju dimenzija u
cilju jednolike raspodjele modova, uz
pretpostavljenu širinu modova od 20 Hz
Ako modovi rastu nejednoliko dodi de do višestrukih modova na  Louden: koristi standardnu devijaciju
istim ili vrlo bliskim frekvencijama. To de rezultirati porastom razmaka modova pa dolazi do idealnog
zvučnog tlaka na toj frekvenciji ili u intervalu bliskih frekvencija. odnosa 1 : 1,4 : 1,9
Takav neprirodan porast zvučnog tlaka nazivamo koloracija.  Bonello: povedanje broja modova iz terce u
Ako su modovi na niskim frekvencijama udaljeni bar 20 Hz, nede tercu i dvostruki modovi dozvoljeni ako
Omjer dužine i visine

dodi do izraženih koloracija. unutar terce ima 5 i više drugih modova

Iz udaljenosti modova proizlaze neki optimalni omjeri dužine  Walker: kakvoda ovisi o razmaku između
širine i visine prostorija: 1 : 1,4 : 1,6 (1,9) modova

Uzmemo li u obzir sve kriterije dobijemo

područje omjera. Omjer širine i visine DOBRI OMJERI

7.10.2013. Ozren Bilan 35 7.10.2013. Ozren Bilan 36

6
 7.10.2013.

Glazbenike i dirigenta treba spregnuti Odziv u prostoriji u funkciji položaja

s modovima izvora
Tablica pokazuje frekvencije prva četiri Prostoriju nazivamo 1D jer ispitujemo samo promjenu po osi x. Pretpostavimo kako se zvučnik
aksijalna moda koji su najznačajniji za nalazi u prostoriji koju možemo predočiti čvrstom cijevi pravokutnog presjeka, duljine d,
subjektivne slušne karakteristike. zatvorenoj na obje strane. Kruti zidovi omogudavaju refleksiju bez pomaka u fazi. Tako de direktni
i reflektirani zvučni val interferirati konstruktivno.
Na grafovima su prikazane točke u
prostoriji gdje se pojavljuju izračunati Pokazali smo da je rezonantna ili vlastita frekvencija ove prostorije:
modovi, a vrijednosti su zaokružene na fn=n c / 2 d
najbližih 5 cm. Iako de nepravilan oblik
prostorije i predmeti u njoj znatno
promijeniti modove višeg reda, prva četiri c je brzina zvuka, n je cjelobrojna vrijednost (n =1,2,3,4,.....).
aksijalna moda nede se bitno promijeniti.
Ako je prostorija duga 5m, rezonancije prvih pet modova bit de:
Dijagram možemo koristiti za sprezanje
glazbenika i dirigenta s modovima n 1 2 3 4 5
prostorije. Tako mjesto ravnatelja nedemo
postaviti na mjestu minimuma aksijalnog fn 34.3 68.6 102.9 137.2 171.5 Hz
moda, jer de onda ta frekvencija u spektru
biti potpuno poništena; tj. nede se čuti. Pretpostavimo da crvena točka predstavlja izvor, koji se krede sa lijeve strane (od x = 0m) prema
desnoj strani ( x = 5 m). Sinusna funkcija predstavlja amplitudu vala zvučnog tlaka u funkciji
položaja u prostoriji.

7.10.2013. Ozren Bilan 37 7.10.2013. Ozren Bilan 38

Pobuda prostorije na vlastitoj Pobuda prostorije na frekvenciji koja

(rezonantnoj) frekvenciji nije vlastita (rezonantna)
Dok se izvor krede u prostoriji po osi x, rezultirajudi odziv, kojeg pokazuje amplituda stojnog vala ima maksimum u
trenutku u kojem je izvor točno na mjestu trbuha za zadanu frekvenciju. Stojni val javlja se samo pri pobudi
prostorije na rezonantnoj frekvenciji. Na
Pri pobudi sustava na rezonantnoj frekvenciji amplituda tlaka uvijek je najveda na zidovima prostorije. bilo kojoj drugoj frekvenciji, zvučni tlak
Maksimalni tlak je dvostruka vrijednost amplitude izvora jer jer su upadni i reflektirani val u fazi na rubnim (graničnim)
površinama. kojeg emitira izvor reflektira se od
zidova, ali se ne kombinira na način pri
Ako je izvor zvuka točno u čvoru, u prostoriji nede biti zvučnog tlaka bez obzira kolika je snaga izvora. Pomaknemo li, kojem nastaje stojni val.
za neki mali iznos, izvor iz čvora, u prostoriji de se uspostaviti zvučni tlak.

Tako ne nastaje čvor i trbuh te tlak može

poprimiti vrijednost jednaku nuli na
mjestu granične plohe.

Maksimalni tlak nikada nije vedi od

razine izvora pa se lokacija maksimuma
tlaka krede zajedno s izvorom.
Pobudna frekvencija = 51 Hz
Mod 1 (34.3 Hz) Mod 2 (68.6 Hz) Mod 3 (102.9 Hz)
7.10.2013. Ozren Bilan 39 7.10.2013. Ozren Bilan 40

Kako tlocrt prostorije djeluje na

Normalizirana srednja udaljenost
akustiku?
Akustika je bolja što zvuk do slušatelja dolazi kradim i direktnim putem
Usporedimo li različite tlocrte auditorija po parametru srednje
sa što manje kasnih refleksija. udaljenosti slušatelja od izvora, podijeljeno sa kvadratnim
korijenom površine auditorija dobivamo:
U prostoriji namijenjenoj za akustičke prezentacije opdenito, izvor je
bolje postaviti na široj strani.
normaliziranu srednju udaljenost slušatelja
U velikim auditorijima od paralelopipeda bolji je trapezan i lepezast
tlocrt ili obrnuta lepeza.

Kružni, eliptični i konkavni tlocrti zbog fokusiranja zvučnih zraka

trebaju se izbjegavati ili ih je potrebno popraviti.

7.10.2013. Ozren Bilan 41 7.10.2013. Ozren Bilan 42

7
 7.10.2013.

Kako oblik i visina stropa prostorije

djeluju na akustiku? Reflektirani zvuk
ne smije stići
prekasno jer će se
Konkavni strop ne smije pojaviti jeka koja

NE
fokusirati zvuk ved treba
reflektirati što više energije
prema dnu dvorane, jer je tamo
NE unosi
nerazumljivost.
glasnoda najmanja.
Na previsokim
stropovima
Pri tome treba paziti da postavljaju se
reflektirani zvuk do stražnjih reflektori zvuka
sjedala ne stigne suviše kasno, koji preusmjere
jer de se inače pojaviti jeka koja zvučnu energiju i
de govor učiniti slabo skraćuju put
razumljivim. zvučnih zraka.
DA Ako je strop previsok potrebno DA
je postaviti reflektore zvuka koji
de preusmjeriti zvučnu energiju
i skratiti put zvučnih zraka.

7.10.2013. Ozren Bilan 43 7.10.2013. Ozren Bilan 44

Primjer obrade ploha Što su velike

prostorije?

Schroederova
frekvencija je niža od
50 Hz

fs = 2000(T60/V)1/2

fs je niže od minimalne
frekvencije govora i
glazbe.

Češljasto filtriranje nije

izraženo

7.10.2013. Ozren Bilan 45 7.10.2013. Ozren Bilan 46

Kako volumen prostorije djeluje na Koliki je potreban volumen?

akustiku?
Pri izvođenju glazbe ili govora izvor zvuka se mora postaviti u točno određen volumen. Ako je
volumen prevelik glasnoda de postati preniska.
Porastom volumena, povedava se površina prostorije, a tako i apsorpcija. Onda je uz jednaku
zvučnu energiju glasnoda niža.
Volumen određuje i najnižu rezonantnu frekvenciju prostorije. Polovica valne duljine najniže
rezonantne frekvencije približno je jednaka tredem korijenu volumena ili razmaku dva suprotna
zida.
Prostor namijenjen auditoriju treba imati apsolutni minimum oko 7 -10 m3 po sjedištu.
Omjer dužine i širine treba biti 1:1,4 s tim da širina pri pozornici nije veda od 20m
Potreban volumen neke prostorije za slušanje određuje se prema broju slušatelja, odnosno
sjedala. Smatra se da je optimalan volumen 5-10 m3 po slušatelju.
Dijagram pokazuje na apscisi potreban volumen po slušatelju u ovisnosti o programu, a na
ordinati je broj slušatelja.
Važan je i omjer između volumena (m3) i površine (m2) koju zauzimaju slušatelji i izvođači.
Omjer 10:1 de na srednjim frekvencijama dati vrijeme odjeka od oko 1,4 s.
U glazbenim studijima, u kojima nema publike, može se smanjiti volumen, ali ne previše jer bi
se povedala glasnoda, što bi moglo utjecati na izvedbu.

Iz Beranek-ove analize vremena odjeka

prikazana su dva grafa. Jedan pokazuje
ovisnost vremena odjeka o volumenu
po sjedištu, a drugi vrijeme odjeka u
ovisnosti o volumenu prostorije
podijeljenim efektivnom površinom
auditorija.

7.10.2013. Ozren Bilan 47 7.10.2013. Ozren Bilan 48

8
 7.10.2013.

apsorpcija
AKUSTIČKI ALATI Apsorber, refleksijske
Pri obradi akustike neke prostorije akustičar, uvjetno rečeno, koristi
plohe i difuzeri
akustičke alate. To su:

Prostorni alati kojima je cilj jednoliko raspršiti upadni zvuk u cilju Služe za:
realizacije efekta uranjanja slušatelja u zvučno polje ili obavijanjem
slušatelja zvučnim poljem.
 smanjenje vremena odjeka refleksija
Alati za zvučnu sliku imaju cilj poboljšanje realizirane zvučne slike, tako
što de apsorbirati štetne refleksije s ploha prostorije, koje su uzrok  korekciju karakteristike vremena odjeka
češljastog filtriranja koji ošteduju zvučnu sliku, zvučnu pozornicu,
veličinu slike, trodimenzionalnost i timbar.  smanjenje buke i neželjenog zvuka
određene frekvencije ili pojasa
Bas alati minimiziraju rezonancije prostorije, efekte utjecaja prostorije
na odziv zvučnika te realiziraju ujednačeniji frekvencijski odziv.  poboljšanje raspodjele zvučnog polja i
smanjenje efekata usmjerenosti
Softwareski alat omogudava optimizaciju položaja zvučnika i akustičkih
obloga u cilju minimiziranja akustičkih izobličenja. Na slici su tamno  poništavanje jeke
prikazana područja u kojima je primjenjiva uporaba prostornih alate.
difuzija
Narančasto su prikazana područja na koja primjenjujemo alate za
akustičku sliku, a žuto su područja u kojima se primjenjuju bas alati.
Softverskim alatima određujemo optimalan položaj zvučnika i svih
elemenata za obradu akustike.

7.10.2013. Ozren Bilan 49 7.10.2013. Ozren Bilan 50

apsorpcija
Čujni zvuk je
kombinacija:

 direktnog zvuka
Omjer apsorpcije, refleksije i difuzije
izvora i
 indirektnih refleksija
refleksija iz okoline

Akustičku kvalitetu refleksija

prostorija određuje
direktni zvuk i
refleksije zidova,
stropa i poda.

U otvorenom
prostoru refleksije reprodukcija
zvuka od podloge
mogu znatno
reducirati buku na
niskim apsorpcija difuzija
frekvencijama.
refleksija refleksija
difuzija
Proizlazi da je u
akustici
centralni problem

način obrade
refleksija koje
djeluju na način produkcija
percepcije zvuka pa
tako i na zvučne redukcija
slike. buke
7.10.2013. Ozren Bilan 51 7.10.2013. Ozren Bilan 52
apsorpcija difuzija apsorpcija difuzija

Apsorber Postavljanje apsorbera

S mjesta slušatelja odredi se mjesto prve refleksije te se postavi apsorber, tako da mu je izvor zvuka
(npr. visokotonski zvučnik) u razini centra. Pri određivanju točnog mjesta refleksije, određujemo mjesto
Prolaskom zvuka kroz razne materijale dolazi do njegove refleksije koristedi zrcalnu sliku (visokotonskog zvučnika). Maksimalni efekt se postiže ako je apsorber
apsorpcije odmaknut nekoliko centimetara od zida. Pokušat demo poboljšanje prikazati rezultatima mjerenja
α= 1-r2 korištenjem impulsnog odziva.

gdje je r koeficijent refleksije (omjer amplitude tlaka reflektiranog vala
prema amplitudi upadnog vala)
Za izradu apsorbera ploče mineralne vune
Mineralnu vunu izrađuju proizvođači u pločama dimenzije cca. 1m x 0.5m.
Tkanina za akustičke primjene, slična je tkaninama kojima se prekrivaju
maske zvučnika.
Efekt apsorpcije je bolji, što je apsorber deblji i posjeduje viši koeficijent
apsorpcije. Minimalna debljina je 10 - 15 cm, a dužina i širina trebaju biti
minimalno 8 do 10 puta vede od debljine.
Najniža frekvencija na koju de apsorber djelovati ovisi isključivo o njegovoj
debljini, a ne o primijenjenim materijalima. Apsorber debljine od cca. 15
cm djelovat de na frekvencije od cca. 600 Hz i više.
Impulsni odziv je najpogodniji način analize utjecaja apsorbera na odziv sustava. Najviši impuls na slici
predstavlja direktni zvuk koji dolazi do slušatelja. Impulsi nižih intenziteta predstavljaju oslabljene
refleksije. One dolaze kasnije zbog toga što prevaljuju duže putove. Iz poznavanja brzine zvuka i
vremena njihovog kašnjenja lako možemo zaključiti iz kojeg smjera (bočni zid, pod, strop) dolazi
neželjena refleksija. Međutim, možemo krenuti i drugim putem - postavimo apsorber i pogledamo koja
de refleksije u impulsnom odzivu iščeznuti.
Nakon postavljanja apsorbera, snažno su se potisnuli vrhovi. Prikazan je efekt kojeg unosi apsorber na
bočnom zidu. Prva slika pokazuje impulsni odziv prije, a druga slika nakon što je postavljen apsorber.
Impulsni odziv je koristan iznad cca. 4000 Hz, ali nije mogude vidjeti što se događa s nižim
frekvencijama. Iz snimljenog impulsnog odziva jasno vidimo da je apsorber na dobrom mjestu, ali
nemamo informaciju koliko je zvuk u prostoriji bolji.

Poboljšanje se postiže odmicanjem od zida.

7.10.2013. Ozren Bilan 53 7.10.2013. Ozren Bilan 54

9
 7.10.2013.

Matlab proračun apsorbera

1000

0
Impedancija poroznog apsorbera s krutom poledinom

Realno
Imaginarno
Helmholtzov rezonator
%Proracun koeficijenata apsorpcije figure -1000

%za normalne upadne zrake semilogx(f,real(z),'b',f,imag(z),'g'); -2000

close all title('Impedancija poroznog apsorbera s

-3000
Frekvenciju na kojoj rezonator djeluje izabrat demo na

Impedancija
-4000

clear all krutom poledinom') -5000 frekvencijskom modu prostorije čiju akustiku želimo
c=340; % brzina zvuka xlabel('frekvencija (Hz)') -6000
poboljšati. Iz konstrukcije se može uočiti i princip djelovanja.
rho=1.21; %gustoca zraka ylabel('Impedancija') -7000

-8000 Masa zraka koja se nalazi u otvoru sustava sjedi na zračnom

Z0=c*rho; legend('Realno','Imaginarno') -9000
10
2
10
3
10
4
jastuku kojeg tvori unutrašnja zapremnina cijevi. Ove dvije
%karakteristicna impedancija zraka R=(z-Z0)./(z+Z0); frekvencija (Hz)

%faktor refleksije
Refleksijski faktor poroznog apsorbera mase zraka djeluju kao elastični sustav, a oscilatorno
sigma=50000; %protocni otpor 1.5

l=0.0254; %debljina figure

f=[100:50:10000]; %frekvencija
Magnituda
Faza prigušenje realizira se unutrašnjim gubicima, u prvom redu,
semilogx(f,abs(R),'b',f,angle(R),'g');
1
akustičkom ispunom unutar cijevi. Gibanje zraka pobuđuje
title('Refleksijski faktor poroznog apsorbera') masu zraka u otvoru na osciliranje. Frekvencija osciliranja ovisi

faktor refleksije
nf=length(f); 0.5

%Delany i Bazley formula xlabel('frekvencija (Hz)') 0

X=rho*f/sigma;
%dimenzionalna velicina Delany i Bazley
zc=rho*c*(1+0.0571*(X.^-0.754)-
o masi zraka u otvoru i elastičnosti zapremnine zraka u cijevi.
ylabel('faktor refleksije') Osciliranje troši akustičku energiju u akustički apsorpcijskoj
legend('Magnituda','Faza') -0.5
ispuni unutar cijevi u obliku topline. Ovim termodinamičkim
anormal=1-abs(R).^2; -1 efektom disipira se akustička energija na rezonanciji sustava.
2 3 4

j*0.087*(X.^-0.732)); %koeficijent apsorpcije 10 10 10

frekvencija (Hz)
U praksi nazivni faktor dobrote, Q ovakvih ispunjenih
%karakteristicna impedancija figure
k=(2*pi/c).*f.*(1+0.0978*(X.^-0.700)- semilogx(f,anormal);
konstrukcije iznosi oko 1. Za rezonator na frekvenciji 50 Hz,
j*0.189*(X.^-0.595)); title('Koeficijent apsorpcije poroznog frekvencijska širina pojasa de iznositi B = 50 / Q, tj. 50 Hz.
%kompleksni valni broj apsorbera') Djelovanje ovakvog rezonatora očitovat de se u
gamma = j*k; xlabel('Frekvencija (Hz)') frekvencijskom pojasu od 25 do 75 Hz.
%propagacijska konstanta ylabel('alfa')
z = zc.*coth(gamma*l) %povrsinska
impedancija
7.10.2013. Ozren Bilan 55 7.10.2013. Ozren Bilan 56

In theatres are copper vases and these are

placed in chambers under the rows of seats in
accordance with mathematical reckoning.

Rezonatore su poznavali prije… The Greeks call them Echeia. The differences of the
sounds which arise are combined into musical
symphonies...… it becomes fuller, and reaches the Projektiranje i postavljanje difuzera
audience with a richer and sweeter note.

Vitruvius, on Architecture, Book I

U srednjem vijeku su korišteni Još složenija akustička naprava od apsorbera i rezonatora je

rezonantni apsorberi koji su se okomito difuzer. Zvuk koji se ne apsorbira, reflektirat de se.
ugrađivali u zidove. Namjena im je bila
popravljanje vremena odjeka u crkvama. Difuzija određuje smjer kojim de reflektirani zvuk stidi do
slušatelja. Primarna svrha difuzije je realiziranje jednolike gustode
blisko odijeljenih refleksija na poziciji slušatelja, bez gradijenta
Promjena akustičkih parametara gustode i diskontinuiteta te reduciranje reflektirane raspršene
rezonatora vršila se punjenjem dupova zvučne energiju u cilju minimiziranja frekvencijske koloracije i
pepelom. Mjerenja su pokazala, kako od pomaka zvučne slike.
takvih postupaka nije bilo velike koristi,
jer iako su postupci bili ispravni teoretski, Ti štetni efekti nastaju uslijed interferencija reflektiranog i
primijenjeni volumeni su bili premali za direktnog zvuka. Prednost difuzije je u tome što se, za razliku od
oštrije korekcije. apsorpcije, prostor akustički ne umrtvljuje.

U konkretnom slučaju rezonatori su bili Akustički difuzija opisuje distribuciju intenziteta ustaljenog stanja
podešeni na 70 Hz ali u vrlo uskom u audio frekvencijskom području. Idealna difuzija karakterizirana
frekvencijskom pojasu. Iste rezonatore, je kao stanje konstantne gustode energije u prostoru, bez obzira
ali mnogo vedih dimenzija pa i mnogo na frekvenciju
učinkovitije opisao je Vitruvije, koji ih je
preuzeo iz grčke arhitekture, a oni iz
Mezopotamije.

7.10.2013. Ozren Bilan 57 7.10.2013. Ozren Bilan 58

Omnidirekcionalni 2D difuzer
Za minimiziranje tzv. akustičkog bljeska u relativno malim prostorijama,
potrebno je primijeniti izuzetno efikasne difuzere. Omnidirekcionalni 2D
difuzer jednoliko rasprši zvučne refleksije u svim smjerovima što na najmanju
moguću mjeru umanjuje akustičke greške.

Difuzna 2D plafonska obloga

jedan je od najefikasnijih načina realizacije akustički ispravnih tonskih režija
uz zadržavanje prirodne ambijentalnosti. Ovaj 2D difuzer jednoliko raspršuje
upadni zvuk iz bilo kojeg smjera u mnogo različitih smjerova.

Dvodimenzionalni Quadratic Residue Difuzer

realizira promjenu faze u dva međusobno okomita smjera što rezultira
jednolikim rasapom u svim smjerovima. Hemisferno raspršivanje idealno je
za stropnu primjenu jer se upadni zvuk ravnomjerno raspoređuje u cijelom
prostoru. Ovaj difuzer ima funkciju apsorpcije na srednjim frekvencijama.

QRD difuzer
Jedan od najraširenijih tipova univerzalnog difuzera. Djeluje u širokom
frekvencijskom pojasu. Primjenjuje se u svim auditorijima, bez obzira na
dimenzije. Rasap zvuka može se konstrukcijski usmjeriti u bilo kojem smjeru,
a frekvencijsko područje se lako podešava. Ispod donje granične frekvencije
može se podesiti za apsorpciju niskih frekvencija.

Absorption phase grating

Difuzer i apsorber niskih frekvencija temeljen na mehanizmu gradijenta
zvučnog tlaka i matematičkoj teoriji redova brojeva.

Reflection phase grating

Omogućava difuziju u vrlo širokom frekvencijskom spektru. To se postiže tako
što je svaki element konstrukcije umanjena slika cijelog sustava, po
matematičkom principu fraktala.
7.10.2013. Ozren Bilan 59 7.10.2013. Ozren Bilan 60

10
 7.10.2013.

U starijim teatrima i koncertnim

Učinak difuzera slama, projektanti su poznavali

ulogu refleksijskih ploha i difuzora
zvuka još od antičkih vremena.

Novija mjerenja su pokazala kako

kipovi, statue, kazetirani stropovi,
bogata reljefna ornamentacija koja
dopunjava klasičnu arhitekturu ima
vrlo važnu ulogu na visoku kvalitetu
zvuka takvih auditorija.

Isto tako su detaljna mjerenja

pokazala kako su arhitekti i
graditelji čuvenih klasičnih
Gore: razina rasapa refleksija koncertnih sala poznavali i
Schroederovog difuzera (lijevo) i ravne podešavali vrijeme odjeka, ali
površine (desno) iste veličine i 3D plot su to čuvali kao tajnu struke.
Desno: učinak tri difuzera s različitim brojem
elemenata.
Dolje:7.10.2013.
učinak algoritma na fotografiju. Ozren Bilan 61 7.10.2013. Ozren Bilan 62

Što je vrijeme odjeka?

Definirao ga je W.C. Sabine, 1895. pa mu se s pravom
pripisuje, međutim poznato je da su ga pojmovno
poznavali i prije 7000 godina:

Vrijeme odjeka je ono vrijeme za koje zvučna energija

oslabi na 1/1000000 dio početne vrijednosti.

To odgovara slabljenju zvučnog tlaka na 1/1000, dakle

za 60 dB.
Symphony Hall, Boston

Pri tome:
 vrijeme utišavanja zvuka praktički je jednako svuda u
prostoriji
 vrijeme utišavanja zvuka praktički ne ovisi o položaju
izvora
 efikasnost apsorpcijskih materijala postavljenih u
prostoriji ne ovisi o njihovoj poziciji
Gluha komora, T60=0s
7.10.2013. Ozren Bilan 63 7.10.2013. Ozren Bilan 64

Današnji suvremeni akustički obrađeni auditoriji koriste prednosti detaljnih proračuna akustičkih alata.

Vremenska promjena zvučnog tlaka u Kako se vrijeme odjeka može

prostoriji - reflektogram izračunati i izmjeriti?
stacionarno Računa se po empirijskoj formuli, koja vrijedi samo za ječne prostore u
zvučni tlak

stanje Vrijeme odjeka kojima je T>0,8 s:

dozvuk
zvučni tlak
-60dB

T = 0,163 V/A
odjek T= vrijeme odjeka u s, V= volumen u m3, A=ukupna apsorpcija
A je apsorpcija u m2 otvorenog prozora ili u sabinima.

vrijeme Ukupnu apsorpciju računamo izrazom A= αS, gdje je α koeficijent

Dijagram prikazuje porast zvučnog tlaka u
prostoriji u ovisnosti o vremenu. Kad zvučni izvor
počne emitirati, zvučni tlak na prijemnom mjestu
počne rasti, zadržava neko vrijeme postignutu
maksimalnu vrijednost i onda počinje padati.
Početna faza se naziva dozvukom, a nakon
stacionarnog stanja se pojavljuje odjek ili
reverberacija.
Pobuda ječne prostorije impulsom dat de
vremenski odziv kao na drugoj slici.
7.10.2013.
Ozren Bilan je fuziranje kasnijih refleksija.
apsorpcije (za otvoreni prozor α=1), a S je ukupna površina svih ploha u
prostoriji. Ako prostorija ima različite plohe s površinama S1, S2, S3,... od
Rasporedu ranih i kasnih refleksija ovisi trajanje kojih svaka ima svoj α1, α2, α3,..., prema Sabinu je
dozvuka i odjeka što određuje difuznost prostora i
prostorni dojam.
Sve refleksije u dozvuku povećavaju glasnoću, a αS= ΣαiSi
razumljivost govora samo onda ako ne kasne više od 20
-30 ms nakon direktnog zvuka.
Rane refleksije definiraju zvuk u smislu subjektivne Uvrstimo li u Sabineovu formulu da je apsorpcije 100% (A=1) dobit demo
dimenzije i daju informaciju o prostoru zbog vrijeme odjeka T = 0,163 V, a ne 0, što je dokaz njene empirijske i
frekvencijske i amplitudne promjene u odnosu na aproksimacijske prirode.
direktan zvuk.
Odjek
65 7.10.2013. Ozren Bilan 66

11
 7.10.2013.

Proračun vremena odjeka JAVA skriptom

Eyringova i Millingtonova formula
Eyring je izveo točniju formulu, uzimajudi u obzir broj refleksija u prostoru,
srednji slobodni put i slabljenje zvučne energije pri svakoj refleksiji.
Srednji koeficijent apsorpcije α definirao je kogaritamski:
-ln(1-α) = α/1 + α2/2 + α3/3 +....
Iz čega slijedi vrijeme Java skript kalkulatorom
možemo procijeniti
T = 0,161 V/ [-S ln(1-α)] vrijeme odjeka tako da
Sabinova formula je poseban slučaj Eyringove. unesemo dimenzije
prostorije i odredimo
Sličan rezultat su dobili Millington i Sette, koji su pretpostavili da za vrijeme sve materijale te broj
odjeka nastaje N refleksija na površini S, pa onda i N1 na S1, N2 na S2 itd. prozora i vrata iz
Pretpostavio je broj refleksija razmjeran površini, iz čega slijedi
padajudih izbornika.
T = 0,161 V / [-S1 ln(1-α1) -S2 ln(1-α2) -...-Si ln(1-αi)]

T = 0,161 V/ [-ΣSi ln(1-αi)]

7.10.2013. Ozren Bilan 67 7.10.2013. Ozren Bilan 68

Opdenito o
mjerenju T60 Mjerenje i optimalno vrijeme odjeka
Jednostavno mjerenje odjeka programom Audacity
Mjeri se impulsnim praskom ili šumom u području od 63 Hz do 4 kHz:
Podešavamo razinu snimanja recording level prikladnim impulsnim zvukom (npr.
pljesak).
 Tercnim praskom, zadovoljavajudeg intenziteta što znači zvučnim tlakom 60
dB iznad granice šuma u prostoriji Snimimo nekoliko glasnih pljesaka tako da vrijeme između njih bude dovoljno dugo
kako bi zvuk potpuno iščeznuo uz nekoliko sekundi tišine na početku i kraju snimka.
 Tercnim šumom 60 dB iznad granice šuma u prostoriji.
Eliminiramo šum (Remove noise) tako da izaberemo područje tišine pa u izborniku
 Metodom Schröderove integracije zvučne energije u određenom vremenu Effects odaberemo Noise Removal. Kliknemo na Get Noise Profile.
(integracija). Prema njezinom slabljenju izračunava se vrijeme odjeka
Izaberemo cijeli zvučni zapis Select All ili prečacem (Ctrl-A)
Vratimo se na Noise Removal i kliknemo Remove Noise.
 Impulsnom metodom prema Schröder- Poslušamo obrađeni zapis da bi čuli učinak eliminiranja šuma.
Kuttruffu s kratkim pravokutnim impulsom Da li je eliminirano previše šuma?
propuštenim kroz tercni filtar pobuđuje
prostoriju, a nakon prijma mikrofonom pojačava, Za akustičku su se pobudu prostorije koristili impulsni signali kao što su pucanj
filtrira, kvadrira i integrira. Tako se usrednjava bez iz startnog pištolja, pucanj balona, klapne, a današnji instrumentarij
uobičajeno podrazumijeva napajanje zvučnika kontinuiranom signalom kao
nepotrebnih istitravanja. To je pouzdana i što je šum ili frekvencijski modulirani sinusni burst, do trenutka kada se ocijeni
ponovljiva metoda mjerenja. da je u prostoriji pobuđen dovoljan broj refleksija. Zatim se isključuje pobudni
signal i počinje se snimanje krivulje opadanja energije. Za mjerenje je
prikladno koristiti sve tipove širokopojasnih signala uz uvjet da im je širina
pojasa vede od jedne terce.
Prijenosni mjerači T60
7.10.2013. Ozren Bilan 69 7.10.2013. Ozren Bilan 70

Audacity procjena T60 MATLAB procjena T60

Za MATLAB postoji programska funkcija čijom primjenom
U izborniku Audio Track odaberemo opciju
Waveform (dB). možemo iz bilo koje zvučne datoteke procijeniti RT60. Npr. učitat
Izaberemo pljesak koji najbolje izgleda. demo zvučnu datoteku pljeska bilan2.wav sempliranu 44,1 kHz:

Odaberemo opciju Fit in Window, prečacem >>s = wavread('bilan2.wav');

(Ctrl+F) pa odredimo ∆dB/∆t.
rt60(s, 44100);
Označimo samo linearni dio valnog oblika koji Analizirana su 1 zvučna signala, srednja vrijednost
slabi. ∆dB možemo odrediti iz ordinate, a ∆t iz Iz slike možemo odrediti RT60 = 0.522969 +/- 0.000000, median RT60 = 0.522969
apscise iznad valnog oblika ili možemo očitati u ∆dB = 34 dB
status traci na dnu prozora. >>
∆t = 0,159 s
Iz relacije:
Prostoriji izmjerimo dužinu, širinu i visinu pa ∆dB/∆t=60dB/RT60
izračunamo ili procijenimo volumen prostorije. bilan.wav
slijedi da je:
T60 = 0,356 sec
Korištenjem volumena prostorije, izračunatog T60
i dijagrama optimalnog vremena odjeka možemo Volumen prostorije je:
odrediti optimalnu namjenu prostorije ili koliko V= D·Š·V = 6·4·2,65 = 63,6 m3
vrijeme odjeka treba promijeniti.
Pa je prema dijagramu povoljna za govor
ili za kudnu slušaonicu glazbe.
7.10.2013. Ozren Bilan 71 7.10.2013. Ozren Bilan 72

12
 7.10.2013.

Android AudioTool procjena T60 Vrijeme ranog slabljenja Early Decay Time
Za android smartphone i tablet postoje programi kao što je AudioTool čijom primjenom možemo Iz oblika krivulje slabljenja zvučne energije možemo zaključiti o
procijeniti RT60. subjektivnom dojmu ječnosti prostorije. Iako prostorije A i B imaju
isto širokopojasno vrijeme odjeka T60, subjektivni dojam u
Prostoriju pobuđujemo preko signal generatora šuma ugrađenog u programu koji dovodimo na
prostoriji A bit de mnogo prigušeniji zvuk od prostorije B, koja de
pojačalo i zvučnike, a zatim aktiviramo mjerenje vremena odjeka. Drugi način je pljeskom,
zvučati ječnije. To određuje parametar vrijeme ranog slabljenja –
pucnjem ili probijanje balona. Izmjerit demo vrijeme odjeka impulsom, a mjerit demo u prostoriji
EDT.
u kojoj smo ved izmjerili vrijeme odjeka pomodu Matlaba; median RT60 = 0.522969.
Primjer pokazuje mjerenje odjeka u prostoriji dnevni boravak III u
RT60 određuje Schroederovim integralom od razine šuma do koju su unijete vede količine apsorpcijskog materijala ali su velike
detektirane vršne vrijednosti. Na dijagramu RT60 se prikazuje kao površine ploha ostale neobrađene (staklo i drveni paneli).
crvena krivulja. Vrijednost RTEarly je vrijeme potrebno intenzitetu da Širokopojasno vrijeme odjeka je realizirano zadovoljavajude ali u
Okidač početak mjerenja oslabi od vršne vrijednosti do -10dB pomnožen sa 6, a RT60(15-20) je početku procesa zvučna energija neprigušeno oscilira između
vrijeme potrebno slabljenju impulsa od vrijednosti -5 dB do -20dB ploha. Situacija se može popraviti preraspodjelom apsorbera.
pomnožen sa 4.
AudioTool RT60 File AudioTool RT60 File Mon 14:45:03 CEST Rate:44100
Sun Sep 29 22:47:01 CEST 2013 Vrijeme ranog slabljenja EDT
Rate:44100 Wideband: RTEarly=1,475s RT60(5-20)=0,337s
RTEarly=0,459s RT60(5-20)=0,366s 250Hz: 500Hz: RTEarly=1,900s RT60(5-20)=0,375s Perceptualno najvažniji za
RTEarly=1,292s RT60(5-20)=0,558s 500Hz: 1000Hz: RTEarly=1,456s RT60(5-20)=0,370s impresiju ječnosti prostorije.
RTEarly=1,671s RT60(5-20)=0,462s 1000Hz: 2000Hz: RTEarly=1,620s RT60(5-20)=0,408s
RTEarly=1,893s RT60(5-20)=0,473s 2000Hz:
4000Hz: RTEarly=1,665s RT60(5-20)=0,371s Sastoji se od relativno malog
RTEarly=2,024s RT60(5-20)=0,556s 4000Hz:
Tablični prikaz izmjerenih vrijednosti
RTEarly=2,161s RT60(5-20)=0,510s 8000Hz: 8000Hz: RTEarly=1,638s RT60(5-20)=0,354s broja izoliranih ranih
RTEarly=1,774s RT60(5-20)=0,474s 16000Hz: 16000Hz: RTEarly=1,374s RT60(5-20)=0,325s refleksija.
7.10.2013. Ozren Bilan 73 7.10.2013. Ozren Bilan 74

Optimalna vremena odjeka Frekvencijska karakteristika vremena

Pri razmatranjima optimalnog odjeka određenih
prostorija, pretpostavci da udaljenost između
odjeka
izvora i slušatelja (mikrofona) raste razmjerno
duljini pojedine dvorane, te uz određena Volumen m3
zanemarenja, zaključeno je da je vrijeme odjeka
Opdenito vrijedi
razmjerno s 3√V.
Matras je predložio sljededa optimalna vremena  u govornim studijima treba smanjiti vrijeme odjeka na niskim
odjeka: orgulje frekvencijama na vrijednost srednjih zbog koloracija
 u studijima za pop-glazbu i modernim koncertnim
za crkvenu glazbu Topt=(1/10) 3√V dvoranama treba vrijeme odjeka biti frekvencijski neutralno,
Vrijeme odjeka u sekundama

za koncertne dvorane Topt=(9/100) 3√V uravnoteženo na niskim i visokim frekvencijama

za kazališta i auditorije Topt=(7,5/100) 3√V orkestralna glazba  u povijesnim dvoranama (često s drvenom obradom)
Rezultat mjerenja Audacity T60 = 0,356 sec karakteristika je u srednjem frekvencijskom pojasu
Volumen prostorije je:
podignuta i naglašena
Komorna glazba
 u starim crkvama velikog volumena i s pretežno tvrdim
V= D·Š·V = 6·4·2,65 = 63,6 m3 plohama naglašene su niske frekvencije
Pa je prema dijagramu povoljna za govor ili za govor
 moderne crkve trebale bi zvučati prigušenije, s manjim
kudnu slušaonicu glazbe. vremenom odjeka na niskim frekvencijama
Rezultat mjerenja Matlab T60 = 0,52 sec  u sportskim dvoranama što neovisnije o broju posjetitelja
Volumen prostorije je:
V= D·Š·V = 6,5·4,2·2,65 = 72,34 m3 Za mjerenje vremena odjeka pogledaj i ovdje password: zvuk
Da bi bila povoljna za govor ili za kudnu slušaonicu
7.10.2013.
glazbe, potrebno je unijeti dodatnu apsorpciju. Ozren Bilan 75 7.10.2013. Ozren Bilan 76

Akustička svojstva tipičnih prostora Funkcionalni zahtjevi prostorija za glazbu

Spavaonica: Predavaonica Sportska dvorana Koncertna dvorana
tiha <30 dBA, Prostorija Maksimalna Maksimalno Minimalna Apsorpcijski materijali Minimalni %
prigušena za: razina buke vrijeme visina stropa difuzijskog
volumen >160m3 4500-6000 cca 1850 odjeka (s) (m) materijala
gledatelja slušatelja
35dBA 0.6-0.9 s 5.5-7.30 25% zida
Dnevni boravak : T<0,8 s Glazbeni Po potrebi za ciljno vrijeme
odjeka minimalna debljina 5 33-50% strop
sastav cm, potreban Helmholtzov
T<2,5 s, po volumen rezonator i NF apsorberi
prigušen mogućnosti što
T= 0,3 -0,5s razina buke <40 dBA 16000 m3 (po osobi
neovisnije o broju Zbor 35dBA 0.6-1.2 s 4.9-6.70 Po potrebi za ciljno vrijeme 25% zida
8,7 m3) odjeka minimalna debljina 5 33-35% strop
gledatelja cm
volumen>80m3 odstranjena jeka i Orkestar 35 dBA
NC 25-30
0.7-1.5 s 4.90-7.90 Po potrebi za ciljno vrijeme
odjeka minimalna debljina 5
25% zida
33-50% strop
flatter Tsrednje cm
simetričan raspored između 500 Hz i
zvučnika s obzirom na Ansambl 35dBA 0.5-0.7 s 3.00-4.25 Po potrebi za ciljno vrijeme 15-25% zida 15-
NC 25-30 odjeka minimalna debljina 5 25% strop
os između njih i 1kHz = 2,2 s cm
slušatelja. 35 dBA <0.50 2.50-3.00
Prostorija Po potrebi za ciljno vrijeme 15-25% zida 10-
NC 25-30 odjeka minimalna debljina 5 15% strop
za probe cm
Simetrična apsorpcija
zidova, po površini i po Studio NC 15-25 <0.60s Po rezultatima Po potrebi za ciljno vrijeme Po rezultatima
akustičke odjeka minimalna debljina 5 akustičke analize
α analize cm poželjan Helmholtzov
rezonator i NF apsorber

razina buke <35 dBA

7.10.2013. Ozren Bilan 77 7.10.2013. Ozren Bilan 78/78

13