PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS IZ PREDMETA BOSANSKI JEZIK I

KNJIŽEVNOST

ŠKOLA: JU OŠ “Slavinovići”

DATUM:

NASTAVNIK: Dijana Marjanović Kravić

RAZRED: VIII

NASTAVNA OBLAST: Jezik (gramatika)

NASTAVNA JEDINICA: Višestrukosložena rečenica

TIP ČASA: Čas upoznavanja sa novim gradivom

OBRAZOVNI CILJ ČASA: Upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog

standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika, razvijanje mišljenja i znanja o složenoj rečenici,
jednostrukosložena, višestrukosložena.

ODGOJNI CILJ ČASA: Njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog

uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski
rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka
sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha.

FUNKCIONALNI CILJ: Razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje

smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje
samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog
razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti
jezičkoj zajednici.

OBLIK RADA: Frontalni, individualni

NASTAVNA METODA: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, metoda diskusije

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: „Naš jezik 8“, tabla, kreda, bilježnica,

olovke

LITERATURA: Udžbenik „Naš jezik za 8. razred“, Gramatika bosanskog jezika

ARTIKULACIJA ČASA: Uvodni dio 5 minuta, glavni dio 30 minuta, završni dio 10
minuta.
UVODNI DIO ČASA

Ponoviti stečeno znanje o rečenici.

Hladna kiša pada po mojoj kosi.

Nastavnik: Šta je rečenica i čemu služi?

Učenici: Rečenica je osnovna komunikacijska rečenica. Rečenica je skup riječi ili samo
jedna riječ kojom izričemo neku obavijest.

Nastavnik: Sada ćemo na sljedećim primjerima ponoviti usvojeno znanje o podjeli

rečenica prema ciljnoj usmjerenosti.

a) Danas za ručak imaš ribicu.

b) Da li je ova ribica svježa.

c) Bravo! Već si pojela jednu ribicu!

Učenici :

a) Izjavne rečenice-prenosimo obavijest.

b) Upitne rečenice-tražimo obavijest, pitamo.

c) Uzvične rečenice-iskazujemo osjećanja.

Nastavnik: Sada mi kažeit kakve rečenice mogu biti po sastavu?

Učenici: Rečenice po sastavu mogu biti proste i složene.

Nastavnik: Koja je razlika među njima?

Učenici: Proste rečenice su one koje sadrže samo jedan predikat, a složene su one koje
imaju više predikata. Proste rečenice mogu biti neproširene i proširene.

a) Prosta neproširena rečenica sastoji se samo od subjekta i predikata.

b) Prosta proširena rečenica sastoji se od subjekta, predikata i nekih dodataka.

c) Složena rečenica je ona rečenica koja se sastoji od dviju ili više prostih ili
jednostavnih rečenica što podrazumijeva postojanje dvaju ili više.

Nastavnik: Tako je! Danas ćemo naučiti nešto o rečenicama koje se sastoje od više
nezavisnih i složenih rečenica. Takve rečenice zovemo višestrukosloženim.
GLAVNI DIO ČASA

Na tabli ispisati rečenice:

- Skočio sam na noge.

- Skočio sam na noge kao da me je munja pogodila.

- Skočio sam na noge kao da me je munja pogodila i dobro sam protrljao oči te sam
vidio sasvim neobičnog mališana koji me je ozbiljno posmatrao.

Nastavnik: Po čemu se razlikuju ove rečenice?

Učenici: Po broju predikata.

Nastavnik:Kakva je prva rečenica?

Učenici: U prvoj rečenici imamo jedan predikat i ona je jednostavna rečenica.

Nastavnik: Druga?

Učenici: U drugoj rečenici imamo dva predikata i ona je jednostrukosložena rečenica.

Nastavnik: Kakva je treća rečenica, koliko ona ima predikata?

Učenici: U trećoj rečenici imamo pet predikata i ona je zbog toga višestrukosložena.

Nastavnik: Šta iz ovoga možemo zaključiti?

Učenici: Iz ovoga zaključujemo da jednostavna rečenica ima jedan predikat,

jednostrukosložena dva a višestrukosložena rečenica ima tri ili više predikata.

Nastavnik: Tako je! Odlično ste primjetili da se, kako raste broj predikata, mijenja
struktura rečenice, te ona iz jednostavne prelazi u višestrukosloženu rečenicu.

Klauze ili surečenice su proste rečenice, sastavnice složene rečenice.

Pogledajmo sada odnose među rečenicama. U kakvom su odnosu prva i druga

rečenica?

Učenici: One su u zavisnom odonosu. Druga rečenica objašnjava KAKO je skočio, te je

to načinska rečenica.

Nastavnik: U kakvom su odnosu druga i treća rečenica?

Učenici: Druga i treća rečenica međusobno su nezavisne. Sadržaji im se sastavljaju pa

su one sastavne rečenice.

Nastavnik: A odnos između četvrte i pete rečenice?

Učenici: One su u zavisnom položaju, peta rečenica dopunjava imenicu MALIŠAN, te

je ona zavisna atributna rečenica.
Nastavnik: Šta onda možemo zaključiti na osnovu svega što smo rekli?

Učenici: Zaključujemo da se u višestrukosloženu rečenicu mogu uklapati i zavisne i

nezavisne surečenice koje se međusobno dopunjuju u značenju, zavisna uvijek
dopunjuje jedan dio glavne rečenice.

Surečenica u odnosu prema drugim surečenicama moše u isto vrijeme prema jednoj biti
u zavisnom a prema drugoj u nezavisnom odnosu.

Nezavisnosložene rečenice su složene rečenice u kojima surečenice stoje u nezavisnom

odnosu a u zavisnosloženim rečenicama surečenice stoje u zavisnom odnosu i one
imaju glavnu i zavisnu surečenicu.

Nastavnik: Kako određujemo sastav višestrukosložene rečenice?

Učenici: Prvo je veoma važno podrcrtati predikate, pa onda okomitom crtom odvajamo
surečenice koje smo odredili po smislu.

Nastavnik: Tako je! Zatim zaokružujemo veznike ili vezničke riječi. Uvijek moramo
obratiti pažnju na to da surečenice u inverziji imaju veznik na početku a glavna
surečenica obično nema veznika. Kako određujemo onda vrstu rečenica u
višestrukoslošenoj rečenici?

Učenici: Tako što postavimo odgovarajuća pitanja s rečenicom koju surečenica

dopunjuje.

Nastavnik: Pokušajmo sada zajedno na sljedećem primjeru primjeniti ovo što smo
zaključili.

Ne bi mi palo na pamet da molim svog brata jer bi me cinkao roditeljima.

Nastavnik: Koji dio rečenice nam je glavna surečenica?

Učenici: Ne bi mi palo na pamet...

Nastavnik: Koja je zavisna surečenica? I kakva je još?

Učenici: Da molim svog brata, ona je još i objekatska

Nastavnik: A kakva je posljednja surečenica?

Učenici: Ona je zavisna uzročna rečenica.

Nastavnik: Jeste, možemo vidjeti u ovom slučaju uzročni veznik jer, koji je određuje
kao zavisno uzročnu rečenicu.

R1- glavna surečenica

R2- zavisna objekatska

R3- zavisna uzročna

ZAVRŠNI DIO ČASA

U završnom dijelu časa ponoviti kakva je to višestrukosložena rečenica, od čega se

sastoji? Kako najjednostavnije možemo odrediti ovaj tip rečenica?

Za domaću zadaću učenici će dobiti zadatak da sljedeće rečenic analiziraju na naučeni

način.

Rekao je da pada kiša ali nije znao ima li kišobran.

Otišao je tamo gdje će nači svoj mir koji mu je bio prijeko potreban.

Voz je jurio, zaobilazio zelena brda, koja su sijala na mjesečini.

Također, svi trebaju napisati po jednu jednostrukosloženu, višestrukosloženu rečenicu,

nezavisnosloženu i zavisnosloženu rečenicu.