Metodika nastave 1

Poučavanje uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje.

Nastavna umijeća su sračunate i ciljne aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti
određen problem a važni su im elementi znanje o predmetu, učenicima i nastavnim
metodama, odlučivanje kako postići pedagoške rezultate, radnje ponašanje nastavnika
Temeljna nastavna umijeća su: planiranje i priprema - odabir pedagoških ciljeva,
nastavna jedinica, nastavna sredstva i pomagala, izvedba nastavnog sata – uspješno
uključivanje učenika u učenje, vođenje i tijek nastavnog sata – organiziranje aktivnosti za
vrijeme nastave kojima se održava učenikova pozornost, zanimanje i sudjelovanje, razredni
ugođaj – motivacija i pozitivni učenički odnosi prema nastavi (svrsishodnost, opuštenost,
potiče se učenje, poštovanje, razumijevanje, raspored klupa, disciplina – red, rješavanje
problema učeničkog neposluha (pozitivni razredni ugođaj, dobro organizacija, nastavnik ima
autoritet, promatranje učenika, sukobi se izbjegavaju, problemi se rješavaju), ocjenjivanje
učeničkog napretka – formativno i sumativno ocjenjivanje (tijekom i poslije nastave), osvrt i
prosudba vlastitog rada – prosudba o vlastitoj nastavi, kako bi se ona poboljšala .
Planiranje i priprema, 4 najvažnija elementa – odluka o pedagoškim ciljevima, izbor i
pismena priprema za nastavni sat, priprema svih nastavih sredstava i pomagala, odluka o tome
kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak tijekom i nakon nastavnog sata
Izvedba nastavnog sata – aktivnosti koje ovise o nastavniku (izlaganje, postavljanje
pitanja, rasprava koju usmjerava nastavnik) aktivnosti uz malo ili nimalo sudjelovanje
nastavnika (praktične aktivnosti, istraživačke aktivnosti, radni listići). Treba biti – ponašanje
nastavnika sigurno, opušteno, samouvjereno, svrhovito te treba poticati zanimanje, razumljivo
i primjereno, gramatički jednostavno i nedvosmisleno; obrazovne zadaće – aktivnosti kojima
nastavnik učeniku olakšava učenje, učenici moraju točno znati što moraju učiniti i mora im se
ukazati na odnos zadaće i učenja; učenici moraju raspolagati sposobnostima potrebnim za
uspješno izvršenje zadaće.
Vođenje i tijek sata – potrebno pobuditi i održati učenikovo sudjelovanje. Kako početi
nastavni sat (bitno je da sat počne na vrijeme te da se pobudi i održi učenikovo zanimanje),
kako prijeći s jedne aktivnosti na drugu i kako uspješno nastavni sat privesti kraju (pohvale,
zaključci, sažetci). Održavanje učeničkog sudjelovanja – potrebne su aktivnosti koje su
pedagoški djelotvorne, a u kojima će učenici imati što raditi. Bitno je znati kako riješiti
iskrsnule probleme ili odgoditi njihovo rješavanje kako se ne bi prekinuo tijek nastave.
Razredni ugođaj – razredno ozračje može djelovati na učeničku motivaciju i stavove
prema učenju. Razredni ugođaj trebao bi biti svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i
sređen. Svrhovitost i radni ugođaj – brz početak nastave, brižljivo praćenje učeničkog
 Metodika nastave 2

napretka, dobra organiziranost, moraju se odrediti realna očekivanja i pružati pomoć; opušten,
srdačan, poticajan – nastavnik mora biti opušten da bi učenici bili opušteni, nastavniku mora
biti stalo do njihovog učenja i mora im pomagati i poticati ih. Neophodno je održavati red.
Prvih nekoliko sati u novom razredu važni su za uspostavljanje pozitivnog radnog ugođaja.
Potrebno je pratiti poučavanje, svrsishodnu radnu atmosferu, čvrstu disciplinu baziranu na
jasnim pravilima i sigurno okruženje. Potrebno je motivirati učenike: unutarnja motivacija
(zadovoljavanje unutrašnjeg zadovoljstva i interesa – poticati uključivanjem izbora tema koje
će zanimati učenike), vanjska motivacija (kao sredstvo postizanja nekog cilja – postiže se
povezivanjem truda i uspjeha s opipljivim nagradama i povlasticama) i očekivanje uspjeha
(stupanj u kojem učenici osjećaju da će uspjeti u nekoj aktivnosti – postiže se izazovnim
zadacima koji nisu niti prelagani niti preteški, nude realnu mogućnost uspjeha, uzimajući u
obzir njihove sposobnosti i predznanje). U odnosu učenika i nastavnika mora doći do
uzajamnog poštovanja i razumijevanja – razumijevanje i poštivanje stavova učenika, pružanje
dobrog primjera, korištenje humora u odnosu s učenicima. Potrebno je poraditi na razvitku
učenikove samosvijesti. Također je bitan izgled i sastav razreda. Bitno je da razred izgleda
pripremljen za radnu atmosferu – čistoća, urednost, razmještaj klupa (zatvorene učionice i
otvorene učionice). Prednost mješovitih skupina (po sposobnostima, spolu, uspjehu) – svi su
učenici važni.
Disciplina – red potreban u učionici da bi učenici djelotvorno učili. Umješno
poučavanje je temelj za uspostavu discipline. Problemi se mogu ublažiti dobrim poučavanjem
ili dogovornim pravilima o ponašanju. Uzorci neposluha – umor, dosada, nemogućnost da se
izvrši aktivnost, druželjubivost, nedostatak sankcija. Potrebno izgraditi autoritet koji nije izvor
moći već služi za organiziranje učeničkog učenja. 4 obilježja – iskazivanje vašeg statusa,
kompetentno poučavanja, organizacijski nadzor i rješavanje problema učeničkog neposluha.
Potrebno je praćenje ponašanja i rada tijekom nastave. Prijekori su verbalna upozorenja ili
komentari nastavnika učeniku koji upozoravaju na nastavnikovo nezadovoljstvo neposluhom
učenika. Potrebno je prekoriti stvarnog krivca, izraziti zabrinutost, izbjegavati ljutnju,
istaknuti što je potrebno, izbjegavati sukobe, kritizirati ponašanje ne učenika, prekoriti ga
osobno a ne pred cijelim razredom. Kazne su formalan čin koji učenik treba doživjeti kao
neugodu a služe da se učenik u buduće pristojno ponaša (npr. Pismene zadaće, gubitak
povlastica, obavještavanje ravnatelja ili roditelja). Mogućnost izbijanja sukoba ukoliko je
učenik osjetljiv, napet, frustrirana, ukoliko je disciplinska mjera (prema mišljenju učenika)
nepravedna, reakcija na neprikriveno tjelesno ili verbalno zastrašivanje, ukoliko pokušava
 Metodika nastave 3

izbjeći neugodu pred razredom. Potrebno je zadržati mir, smiriti situaciju, svojim društvenim
umijećima smiriti situaciju, spasiti svoj i učenikov obraz, zatražiti pomoć ukoliko je potrebno.
Ocjenjivanje učenikovog napretka – svaka aktivnost kojom se prosuđuje učenikov
uspjeh. Svrha ocjenjivanja je osigurati nastavnicima povratne informacije, učeniku osigurati
pedagoške povratne informacije, motivirati učenike, osigurati evidenciju napretka, poslužiti
kao izraz sadašnjih postignuća, ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje, dokaz o
djelotvornosti nastavnika i škola. Paziti da učenik koji iz povratnih informacija zaključi da
zaostaje ne postane obeshrabren. Vrste ocjenjivanja – formativno, sumativno, normativno,
dijagnostičko, interno, eksterno, neformalno, formalno, trajno, jednokratno, objektivno,
ocjenjivanje postupaka, ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda. Potrebno je ocijeniti u
kojoj su mjeri ciljevi učenja ostvareni, ocjenjivati i pratiti učenički školski i domaći rad,
ocjenjivati i bilježiti napredak svakog učenika, dosljedno ocjenjivati učenike u odnosu na
postignute ciljeve, služiti se različitim vrstama ocjenjivanja. Ocjenjivačke aktivnosti u razredu
– praćenje rada na nastavi, ocjenjivanje zadaća uključenih u nastavu, domaće zadaće, testovi
koje je sastavio nastavnik, standardizirani testovi. Ocjenjivanje mora biti pravedno, povezano
s pedagoškim ciljevima koje si je odredila škola, treba varirati po vrsti i obliku, učenici
moraju biti obaviješteni o prirodi i namjeri ocjenjivanja. Evidencija učeničkog napretka treba
predstavljati koristan temelj na kojem bi se mogla sastavljati izvješća za druge osobe
(roditelji), trebala bi ukazivati na moguće probleme, te bi trebala omogućiti da se planira
budući rad.
Nastavne metode – metoda demonstracije, metoda praktičnih radova, metoda crtanja,
metoda pisanja, metoda čitanja i rada na tekstu, metoda razgovora, metoda usmenog
izlaganja.
Nastavni plan – školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju predmeti,
redoslijed obučavanja po razredima ili semestrima, tjedni/godišnji broj sati.
Nastavni program - školski dokument kojim se propisuju 3 osnovne didaktičke
dimenzije obrazovanja: opseg n.p. – količina znanja činjenica, generalizacija i aktivnosti koje
učenici moraju steći; dubina n.p. – dubina znanja i sposobnosti koju učenici moraju steći;
redoslijed n.p. – linijski, koncentrični i kombinirani. Sastoji se od predmetnog područja,
nastavne cjeline, nastavne teme i nastavne jedinice