BIOMETRIJA

BIOMETRIJA
U IREM SMISLU:
statističko proučavanje
biolo kih fenomena
U U EM SMISLU:
znanost koja se bavi
istra ivanjem mogućnosti
prepoznavanja osoba na
temelju njihovih fizičkih i/ili
psiholo kih značajki

• kombinira se s tradicionalnim metodama koje se temelje na

posjedovanju stvari ili znanja
 POVIJEST BIOMETRIJE

• Započinje kvantitativnim mjerenjima u svrhu

identifikacije

• Marcelo Malpighi (17. st.) – talijanski astronom,

prvi opisao tipove otisaka prsta u svojoj studiji o
ljudskoj koži

• Sir William Herschel (19. st.) – shvatio važnost

jedinstvenosti otiska prsta i povezao ga s
identifikacijom
uočio je da su oni nepromjenjivi
tijekom vremena.

Alphonse Bertillon – franc. kriminalist, začetnik današnje

biometrije  identifikacija kriminalaca mjerenjem
dijelova tijela (mjere ruku, duljine stopala, opseg glave)
 Bertillonov sustav u uporabi do 1920. u SAD
- začetnik biometrijske značajke rukopisa

sir Francis Galton – proučavao važnost minucija u usporedbi

različitih otisaka (8000 otisaka)  statistički dokazao
jedinstvenost minucija na individualnom otisku

Ivan Vučetić (Juan Vucetich) – Argentina; 1891. osobni

klasifikacijski sustav i prva daktiloskopska zbirka (zbirka
otisaka prstiju)
 BIOMETRIJSKI SUSTAVI

• Skup složenih modula s pomoću kojih se

vrši autentifikacija

IDENTIFIKACIJA
• pokušava odgovoriti na
pitanje tko je osoba
• biometrijski senzori čitaju
uzorak i uspoređuju ga sa
svakim uzorkom u bazi
podataka
• uspoređivanje
1:više ili
1:N usporedba
VERIFIKACIJA
• biometrisjki sustav pita i
pokušava odgovoriti na
pitanje je li to osoba koja se
takvom predstavlja
(zahtijeva unos od strane
korisnika – zaporka, token,
korisničko ime, biometrijski
uzorak)
• uspoređivanje
1:1

AUTORIZACIJA – odobrenje za određenu aktivnost

 POSTULATI AUTENTIFIKACIJE

NEŠTO ŠTO OSOBA ZNA

• Znanjem se smatra sve ono što osoba može zapamtiti kako bi

dokazala svoj identitet (zaporka, JMB, posebni način rukovanja i
pozdravljanja osoba)
• Zaporke – najjednostavnije i najčešće se upotrebljavaju
• Računalo provjerava je li zaporka povezana s korisničkim imenom
• Česte su loše zaporke – sve koje se mogu pogoditi
• Dobre zaporke – velika i mala slova, brojevi, interpunkcijski
znakovi, 7 ili više znakova
 NEŠTO ŠTO OSOBA POSJEDUJE

• autentifikacijska oznaka - sve što je

unikatno, a korisnik to ima, povezana s
jednim korisnikom (npr. kartica)

PODJELA
a) klasične – ima ih svaki korisnik,
povezane s nepromjenjivim
parametrima (osobna iskaznica,
putovnica, vozačka dozvola)
b) elektroničke – TOKENI

NEŠTO ŠTO OSOBA JEST

• Svaki trag koji se može pouzdano izmjeriti može se

upotrijebiti za autentifikaciju
BIOMETRIJA
• Korisnik stalno ima određenu značajku, o njoj se ne mora
brinuti i ne može ju izgubiti
BIOMETRIJSKA ZNAČ
ZNAČAJKA - fizička značajka ili
značajka pona anja osobe na temelju koje se provodi
proces identifikacije, odnosno autentifikacije

FIZIČKE ZNAČAJKE - prirođene osobi

(struktura lica, očna šarenica, mrežnica, otisak prsta)
ZNAČAJKE PONAŠANJA - tijekom vremena
stečene ili naučene
(potpis, glas, hod, dinamika tipkanja)

VRSTE BIOMETRIJSKIH ZNAČAJKI

KONTAKTNE BIOMETRIJSKE ZNAČAJKE

• Naješće – otisak prsta, šarenica, dlan

• OTISAK PRSTA – izbočine i udubljenja na
površini jagodice prsta; oblik i formacija
ovise o prvotnim uvjetima razvoja
embrija  jedinstveni kod svake osobe i
svakog prsta
Glavni problem – otisci prsta se koriste u
kriminalističkim i forenzičkim istragama
pa korisnicima nije ugodno davati otisak
prsta

RAZNOLIKOST GEOMETRIJE DLANA

- Uključuje oblik dlana i širinu prstiju
- Prednost: dobro prihvaćanje tehnike za korisnike
- Problem: teško postizanje identifikacijske točnosti
RASPORED UZORAKA ŠARENICE
- jedinstven kod svake osobe i ne mijenja se tijekom života
- šarenica  urođeno izdvojena od vanjskog okoliša i kirurški
nepromjenjiva
- jedna od najsigurniih biometrijskih tehnika, ali problem pri
hvatanju slike – nužno da se svjetlosna zraka usmjeri na
šarenicu  nelagodan osjećaj

VENE MRE NICE OKA

- jedinstvene za svakog pojedinca i za svako oko
- najsigurnija biometrijska tehnika jer vene i mre nice nije
jednostavno promijeniti ili kopirati

DNA
• jedinstvena oznaka za nečiju individualnost
• danas se najvi e primjenjuje u forenzici
• problem: iz DNA se mogu dobiti i privatni podatci
(različite vrste bolesti–
 RUKOPIS
- neka vrsta „otiska prsta” koji se može iskoristiti u
identifikaciji osobe
- problem: razvija se i mijenja tijekom vremena te je
pod stalnim utjecajem fizičkih i emocionalnih stanja
potpisivača

NEKONTAKTNE BIOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Manje su pouzdane od kontaktnih, ali su češće u primjeni

SLIKA LICA
POTKOŽNI KRVOŽILNI SUSTAV
OBLIK UHA
LJUDSKI GLAS
DINAMIKA TIPKANJA
MIRIS
HOD
 SLIKA LICA

• Najuobičajenija biometrijska značajka

koja se primjenjuje za osobnu
identifikaciju
• Najaktivnije se istražuje
• Statična (nadzirana)/dinamična
(nenadzirana)
• Problem: samo lice nije dovoljno za
osobnu identifikaciju

POTKOŽNI KRVOŽILNI SUSTAV

• Toplina koja prodire kroz tkivo isijava iz kože
• Infracrvena kamera – termogram lica i tijela koji je
jedinstven za svaku osobu
• Može se promijeniti kirurškim zahvatom
preusmjeravanjem krvnih žila
• Problem: tehnika je osjetljiva na temperaturne
promjene, utjecaj alkohola, droga i lijekova
 OBLIK UHA
• Nema komercijalnu primjenu u
biometriji

DINAMIKA TIPKANJA
• Razvija se za vrijeme 2. svjetskog rata
(radiotelegrafisti)
• Uočeno je da se po iljatelji poruka mogu
razlikovati po brzini tipkanja

LJUDSKI GLAS

• Određen vokalnim traktom, ustima i nosnom šupljinom

• Nije dostatna za identifikaciju pojedinca
• Problem: smanjena kvaliteta glasa zbog mikrofona,
podložna promjenama govornika (bolest, mutacije)
 MIRIS HOD

• Svaki objekt luči miris

tipičan za njegov
kemijski sastav
• Da ak zraka koji
okru uje objekt upuhuje
se preko kemijskih
senzora od kojih je
svaki osjetljiv na
određenu skupinu
aromatskih smjesa
• Nije jedinstven za
svakog pojedinca, ali
dovoljno tipičan da
omogući provjeru
identiteta
• Analizira se iz
videomaterijala
• Problem: nestalnost
te ine, ozljede, bolesti

BIOMETRIJSKI SUSTAVI
• Skup složenih modula za autentifikaciju

4 osnovna zahtjeva pri izgradnji biometrijskih sustava:

– TOČNOST
– BRZINA RAČUNANJA
– MANIPULACIJAMA IZNIMKAMA
– CIJENA SUSTAVA
TOČNOST
• Procjena se mjeri razinom pogreške
• Vjerojatnost da će lažni korisnik biti prihvaćen ili da će
legalni korisnik biti odbijen

BRZINA RAČUNANJA
- brzina kojom sustav može donijeti odluku
- osobito bitno kod povećavanja broja korisnika

MANIPULACIJAMA IZNIMKAMA
- Svaki biometrijski sustav prije ili kasnije dolazi do problema koji se
mora riješiti u procesu koji se naziva manipulacija iznimkama
- Korisnik – dio populacije kojoj se ne može uzeti biometrijska
značajka ili „loš biometrijski dan” = dan u kojem je zbog niza
subjektivnih ili objektivnih okolnosti korisniku nemoguće kvalitetno
uzeti biometrijsku značajku
Npr. meteoropati ili osobe koje mijenjaju svoje biometrijske
karakteristike (poput boje očiju) zbog psihičkih stanja

CIJENA SUSTAVA
- Uključuje cijene svih komponenata autentifikacijskog sustava
 BIOMETRIJSKI SUSTAVI U PRAKSI
• iroka primjena  kućanstva i specijalizirani prostori
• Biometrijski sustavi ne moraju nu no biti vidljivi i uočljivi

• Sustavi za prepoznavanje otiska prsta najče ći:

1. Forenzič
Forenzički sustavi masovni sustavi s velikim brojem uzoraka
pohranjenih u bazu podataka
2. Sustavi za civilnu identifikaciju sustavi za provjeru identiteta pri
uporabi različitih izvora, npr. bankomata
3. Sustavi za provjeru ovla tenog pristupa ogranič
ograničene populacije pri
nadzoru nad pristupom različitim prostorima, uređajima i sl.

• Potrebno je voditi računa i o zahtjevima za sigurnošću i

privatnošću
• PRIVATNOST – anonimnost  najpoželjnija značajka
današnjeg društva
• Organizacije koje se bore za ljudska prava smatraju da
biometrijski sustavi krše ta prava
alat za uspostavljanje
totalitarnog režima jer je moguće povezivanje lažnih
identiteta sa stvarnim značajkama
LITERATURA
• De elić Đ. Medicinska informatika. Zagreb: Hrvatsko dru tvo za
medicinsku informatiku, 1997.
• Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb:
Medicinska naklada Zagreb, 2009