TEMPUS IB_JEP 16140 -2001 16140-2001

SENZORSKA ANALIZA
MODUL MODUL 4B 4B Dr. ana Mari Dr. Sc. Sc. Snje Snjeana Mari maricsnj@hotmail.com maricsnj@hotmail.com

SENZORSKA ANALIZA
ta je to senzorska analiza? ta Na koja pitanja senzorska analiza daje odgovore? Za to se koristi senzorska analiza? Zato Koje su pogodnosti kori tenja senzorske analize? koritenja

Senzorska analiza je znanstvena disciplina koja se koristi Senzorska za mjerenje, analizu i interpretaciju onih karakteristika hrane i materijala koje opa aju osjetila vida, mirisa, okusa i opaaju sluha sluha Senzorska analiza daje odgovore na pitanja o kvalitetu koja se mogu svrstati u tri glavne kategorije: diskriminacija, deskripcija (opis) i preferencija (prihvatljivost i dopadljivost)

 O senzorskoj procjeni i analizi kao znanosti poelo se govoriti tek etrdesetih godina pro log stoljea i prva znanstvena prolog ispitivanja uraena su u industriji parfema Uspostavljanje i organiziranje principa i metoda temeljenih na znanstvenim podatcima, tijekom proteklih 50 godina vodili su ka uspostavljanju senzorske procjene kao znanstvene discipline Prve aktivnosti koje su se de avale u oblasti razvoja deavale senzorskih znanstvenih disciplina vezane su za fiziologiju i psihologiju i odnosile su se na razumijevanje mehanizama i osjetljivosti osjetila kao i na efikasnosti mjerenja, pouzdanost i pouzdanosti i ponovljivosti rezultata Po svojoj prirodi ljudski senzorski organi vr e uporeivanje i vre nisu u mogunosti da daju apsolutne rezultate
3

 U kemijskoj analizi zadatak je izmjeriti koliinu analita i dobiti rezultat kao numeriku vrijednost Kod kemijske analize rezultati openito ne ovise o tome koji je metod kori ten, isti rezultat mo e biti dobiven kori tenjem koriten, moe koritenjem razliitih metoda baziranih na razliitim principima Senzorska analiza se su tinski razlikuje od kemijske analize po sutinski tome to su ljudi mjerni instrumenti , kao i po tome to je cilj to mjerni instrumenti, to mjerenja u senzorskoj analizi potpuno razliit od cilja mjerenja u kemijskoj analizi U kemijskoj analizi to je mjerenje koliine (koncentracije) analizirane supstance u uzorku, a u senzorskoj analizi to je senzorska reakcija na na kemijski i fiziki podra aj ili na podraaj kombinaciju kemijskih i fizikih podra aja podraaja Razlike u senzorskim svojstvima mjere se direktno usporeivanjem dva ili vi e uzoraka za testiranje ili vie usporeivanjem ispitivanog i referentnog uzorka

U nastojanju da se pri senzorskoj analizi otkloni svaka subjektivnost, minimalni uvjeti koji treba da obezbjede ozbiljan, precizan i pouzdan rad definirani su odgovarajuim ISO standardima ( klasifikacijski broj ICS 67. 240.), a u okviru tehnikog komiteta ISO/TC ISO/TC34 (poljoprivredno -prehrambeni proizvodi), odnosno (poljoprivredno-prehrambeni podkomiteta SC -12 (senzorska analiza). SC-12
Objektivna, precizna i pouzdana senzorska analiza mogua je samo pod uvjetom da se dobro poznaju termini i definicije koji su prikazani u standardu ISO 5492:2000 (E) -Sensory analysis (E)-Sensory Vocabulary (Rjenik). Ovim standardom definirane su etiri grupe termina: opi termini termini koji se odnose na osjetila (ula) termini koji definiraju senzorska svojstva termini koji se odnose na metode neposrednog ispitivanja 5

1.1. Senzorska analiza: Ispitivanje organoleptikih svojstava proizvoda osjetilima 1.2. Senzorski: Odnosi se na kori tenje osjetila (ula) koritenje 1.3. Organoleptiki: Odnosi se na obilje ja proizvoda obiljeja opa ena osjetilima opaena 1.5. Ocjenjiva (senzorski): Svaka osoba koja sudjeluje u senzorskom ispitivanju NAPOMENA: Neiskusan ocjenjiva je osoba koja nije zadovoljila neki od kriterija. Upueni ocjenjiva je je osoba koja je ve prije sudjelovala u senzorskom ispitivanju
6

1.8. Panel: Skupina ocjenjivaa koji su odabrani da sudjeluju u senzorskom ispitivanju 1.9. Potro a: Osoba koja koristi proizvod Potroa 1.10. Ku a (ispitiva okusa): Ocjenjiva, izabrani Kua ocjenjiva ili strunjak koji procjenjuje organoleptika obilje ja prehrambenog proizvoda, uglavnom ustima. obiljeja Termin ku a (ispitiva okusa) u engleskom ( taster) kua (taster) je dat kao prevod francuskog termina dgustateur, ali dgustateur, se on ne smije koristiti kao sinonim termina ocjenjiva ocjenjiva 1.12. Svojstvo: Karakteristika koja se mo e opaziti moe
7

Senzorska analiza precizno mjeri, objektivno i pouzdano vrednuje svojstva prehrambenih proizvoda proizvodakori tenjem jednog ili vi e osjetila, a to su: koritenjem vie - Osjetilo vida (oi) - Osjetilo mirisa (mirisni epitel u bazi nosa) - Osjetilo okusa (papile u ustima) - Osjetilo dodira (mehaniki receptori u ustima, ko i, koi, sluzoko i, zglobovima i mi iima) sluzokoi, mii - Osjetilo sluha (u i) (ui)
Pravilno razumijevanje ove slo ene problematike sloene podrazumijeva dobro poznavanje anatomije i fiziologije ovjekovih osjetila (ula) i nervnog sistema, ali i drugih znanstvenih disciplina kao to su kemija, fizika, to matematika, statistika i psihologija.
8

Zapa anje osjetilima (ulima) Zapaanje

Kompleksna percepcija koja nastaje kao rezultat interakcije na ih osjetila koristi se za mjerenje kvaliteta hrane naih Meutim tijekom procesa percepcije veina svojstava ili skoro sva svojstva se preklapaju (subjekt dobiva zbrkanu mje avinu mjeavinu senzorskih utisaka) Fiziolo ka osnova svakog od osjetila utjee na to kako e oni Fizioloka biti kori teni u senzorskoj analizi i daje nam indicije o tome s koriteni kojim problemima emo se susresti kada koristimo analitike metode koje su ovisne o fiziolo kim granicama i individualnim fiziolokim varijacijama Psihologija nas upuuje na to kako se ovi fiziolo ki podra aji fizioloki podraaji pretvaraju i mijenjaju u ljudskom mozgu prije nego to doe do to senzorske reakcije (Senzorska analiza je povijesno povezana sa psihologijom)
9

U psihologiji postoji model predstavljanja, kako mi signale koji su u stvari elektrokemijske prirode preraujemo u mozgu da bi dobil i dobili shvatljivu izjavu
Senzorski registar Auditorialni Info podraaj Velik 1-2 sekunde Radna memorija Vizuelni, akustini 5-7 stvari 20 sekundi Dugorona memorija Slika, epizoda hronologija,govor Ogroman ivotni vijek Modalitet Kapacitet Trajanje

Pozornost

Odgovor

Poziv, ponavljanje

Kontrolni program, motivacija, volja

10

Za ispitivaa u ovom modelu su jako va ne dvije stvari: vane

Prvo je vrijeme, za koje vrijeme neki signal mo emo uope moemo registrirati, odnosno koje je to raspolo ivo vrijeme obrade raspoloivo datog signala? Va nost vremena uslovljava prvo pravilo Vanost senzorske analize:

Prvi utisak je uvijek najbolji

Drugo je memoriji kontrolom analize: kapacitet memorija. Mi mo emo u radnoj moemo istovremeno imati samo malo stvari pod iz ega proizilazi drugo pravilo senzorske

Probe brzo probati jednu za drugom

Tri osnovne senzorske karakteristike hrane su: - izgled - tekstura (konzistencija, viskozitet i dr.) - ukusnost (aroma) Izgled je esto jedina karakteristika na kojoj temeljimo odluku da li emo ne to kupiti ili neto konzumirati. Izgled namirnice ukljuuje njenu veliinu, oblik, boju, strukturu, prozirnost ili mutnou, tmurnost ili sjajnost, stupanj cjelovitosti ili o teenosti. ote Tekstura se osnosi na kakvou hrane koja se mo e moe uoiti prstima, jezikom, nepcem i zubima. Potro a i Potroa koriste teksturu kao jedan od osnovnih kriterija pri procjeni kakvoe i svje ine hrane. svjeine
12

Ukusnost je kombinacija okusa i mirisa i izuzetno je subjektivno svojstvo. Procjena ukusnosti odvija se u tri stupnja: Procjena mirisa (prije nego to se uzorak unese u to usta) Procjena ukusnosti u ustima (uzorak je une en u uneen usta) Procjena naknadnog okusa (osjeaj koji se javlja nakon to je uzorak progutan ili odstranjen iz usta) to

13

Ukusnost ine: Aromatinost (olfaktorni podra aj izazvan podraaj isparljivim tvarima iz uzorka koji je u ustima) Okusi (gustatorni podra aji: slano, slatko, kiselo, podraaji: gorko - uzrokovani topljivim tvarima u ustima) Kemijski podra aji (podra aji koji stimuliraju podraaji (podraaji nervene zavr etke mekih membrana usne i nosne zavretke upljine-oporost, hladno, ljuto, metalni okus, upljine-oporost, umami okus)

14

HRANA
Trenutna fizioloka potreba SENZORNA SVOJSTVA okus, miris,aroma tekstura, izgled itd Utjecaj kulture Psihosocijalni uticaji PRIHVATANJE fenomenoloki odgovori zadovoljstvo/ nezadovoljstvo POTRONJA PSIHOFIZIOLOKI ODGOVORI DIREKTNA PROCJENA IZBOR ili KUPOVINA OEKIVANJA pakovanje etiketa proizvodne info. stereotip

fizioloka potreba e/glad

CENTRALNA OBRADA (MOZAK)

trenutna situacija za odluku

SPOZNAJA MEMORIJA

POSLJEDICA REAGIRANJA

ematski model reagiranja vezanih za hranu. ematski

15

Podrazumijeva se da je za pouzdano senzorsko ocjenjivanje, odnosno za ispitivanje specifinih karakteristika hrane neophodno da ocjenjivai imaju zdrava osjetila i normalnu sposobnost registriranja i razlikovanja. Svi drugi u vjeti preciznije su definirani uvjeti meunarodnim standardima kao to su: to ISO 5496: 1992 (E), Sensory analysis - Methodology Initiation and training of assessors in the detection -Initiation and recognition of odours (Poetna ispitivanja i obuka ocjenjivaa za registriranje i prepoznavanje mirisa) ISO 3972: 2002 (E), Sensory analysis - Methodology MethodologyMethod of investigating sensitivity of taste (Metod a (Metoda utvrivanja osjeaja okusa)
16

 ISO 11037: 2002 (E), Sensory analysis - General guidance and test method for assessement of the colour of foods (Ope upustvo i metoda ispitivanja za ocjenjivanje boje prehrambenih proizvoda) ISO 11036: 2002 (E), Sensory analysis Methodology - Texture profile (Metodologija -profil Methodology(Metodologija-profil teksture) ISO 6564: 2002 (E), Sensory analysis - Methodology MethodologyFlavour profile methods (Metodologija - metode (Metodologijaprofiliranja ukusnosti)
17

Odabir i obuka senzorskih ocjenjivaa (panela)

Kao i bilo koja druga analiza i senzorska analiza mora imati instrument za mjerenje odreenih parametara . parametara. Taj mjerni instrument u senzorskoj analizi je ovjek mjerni instrument sa svojim osjetilima. Mehaniki ili elektronski aparati mogu biti specifini i programirani, ali njihov limit i mogunosti ovise o programu po kome rade. Ljudski instrument je integralan, i svaki pojedinac ima svoj vlastiti unikatni program koji je u stvari zbir njegovog ivotnog iskustva. ivotnog
18

Da bi se varijabilnost i pristrasnost sveli na minimum, osobe koje sudjeluju u senzorskoj analizi - ocjenjivai moraju biti odabrani i obueni (ta koe motivirani ), tako (tako motivirani), da se dobije reproducibilna procjena. Senzorsko ocjenjivanje mogu vr iti tri tipa ocjenjivaa: vriti Ocjenjiva (svaka osoba koja sudjeluje u senzorskom ispitivanju) Odabrani ocjenjiva Strunjak (Odabrani ocjenjiva koji ima visok stupanj senzorske osjetljivosti i iskustvo u senzorskoj metodologiji, osoba sposobna da obavlja stalna i ponovljena senzorska ocjenjivanja razliitih proizvoda)
19

 Skupina ocjenjivaa odabranih da sudjeluju u senzorskom ocjenjivanju naziva se panel Voa panela je osoba zadu ena za odabir metode , zaduena skale, statistiku obradu i prezentiranje rezultata testiranje, kao i kontrolu rada ocjenjivaa Preliminaran odabir kandidata vr i se od poetne vri skupine dobrovoljaca Preporua se da se u senzorsku analizu ne ukljuuju one osobe koje su direktno ukljuene u proizvodnju, razvoj i pripremu proizvoda koji treba testirati

20

Odabir, izobrazba (obuka) i nadzor ispitivaa aocjenjivaa definirani su standardom ISO 8586 -1(E) 8586-1(E) Sensory analysis -General guidance for the selection, analysis-General training and monitoring of assessors - Part 1: Selected assessors (Ope upustvo za odabir, obuku i nadzor ocjenjivaa - Dio 1: Odabrani ocjenjivai) Kao i standardom ISO 8586 -2(E) Sensory analysis 8586-2(E) analysisGeneral guidance for the selection, training and monitoring of assessors - Part 2: Experts (Ope upustvo za odabir, obuku i nadzor ocjenjivaa - Dio 2: Strunjaci)
21

Preporueni minimalni broj ocjenjivaa za senzorske testove

Vrsta testa Testovi diferencije: Test uporeivanja Test trokuta Test dva od pet Duo-trio test Ocjenjivai 30 24 32 Izabrani ocjenjivai 20 18 12 20 5 8 8 22

30 Klasiranje u nizu Rangiranje 20 Deskriptivni testovi Testovi prihvatljivosti Testovi preferencije (dva uzorka) 50 Viestruko klasiranje u nizu za preferenciju 50 Hedonistiko rangiranje 70 Procjena vanosti 70

Biografski podatci (ankete)

Regrutiranje, prethodna provjera i upuivanje (Odabrani kandidati) Izobrazba u opim principima i metodama Odabir za posebne svrhe Praenje sposobnosti Praenje odabranih ocjenjivaa Zavrne aktivnosti
23

Mogua obuka za odabrane ocjenjivae

 Inicijalna provjera senzorske o trine obino otrine ukljuuje neke oblike testiranja raspoznavanja. Testovi za inicijalnu provjeru slu e da bi se odredile slue razlike izmeu kandidata po sposobnostima da : da: Odrede i opi u karakteristine razlike izmeu opiu proizvoda Odrede (i opi u uz pomo skale za testove opiu razlikovanja svojstava) razlike intenziteta ili jaine ispitivanog svojstva

24

 Ocjenjivaima koji uspje no poka u svoju uspjeno pokau sposobnost kod jednostavnih testova za provjeru, treba obezbjediti izobrazbu u kontroliranim profesionalnim senzorskim vje tinama vjetinama Na senzorsko ocjenjivanje u velikoj mjeri utie karakter, sposobnosti i uvjerenja . uvjerenja. Dru tveno porijeklo, kulturno iskustvo i religiozna Drutveno uvjerenja mogu uvjetovati nain na koji e pojedinci opa ati senzorske karakteristike i dokumentirati svoja opaati opa anja. opaanja.
25

Uslovi: prostor, oprema, pribor

Za preciznu senzorsku analizu prehrambenih proizvoda i pouzdane rezultate moraju se (pored ostalog) obezbjediti odgovarajui precizno definirani uvjeti. ISO 8589 : 1988 (E) Sensory analysis - General guidance for the design of test rooms (Ope uputstvo za projektiranje prostorija za ispitivanje)

26

Ovim standardom definirani su opi zahtjevi u pogledu: Lokacije Temperature i relativne vla nosti vlanosti Buke Mirisa Ureenja Osvjetljenja Minimalni zahtjevi su: Prostor za ispitivanje u kome se rad mo e odvijati moe pojedinano u kabinama za ispitivanje ili u grupama Prostor za pripremu
27

Primjer osnovnog plana prostora za ispitivanje srednje veliine

28

Idejno rje enje i okvirne dimenzije kabine za ispitivanje rjeenje

29

Priprema i prezentacija uzoraka:

Vrsta opreme koja e se koristiti za pripremu i serviranje e ovisiti o prirodi proizvoda i mora biti pa ljivo odabrana tako da se nove varijable i paljivo predrasude svedu na minimum. Posue i pribor moraju biti izraeni od inertnih bezmirisnih materijala (izbjei kori tenje plastinog koritenje pribora i opreme) Svaki ocjenjiva treba da dobije preciznu (dovoljnu) koliinu uzorka koji se testira Temperatura proizvoda koji se ocjenjuje treba da bude uobiajena temperatura tog proizvoda
30

 Ustanovljeno je da je najpogodnije vrijeme za ocjenjivanje sredina prijepodneva i sredina poslijepodneva. Ukoliko se vr i ponovljeno vri ispitivanje, ono se izvodi u isto doba dana. Broj uzoraka koji mogu biti prezentirani tijekom prezentirani izvoenja ovisi o mentalnom i senzorskom zamoru ispitivaa, kao i o vrsti proizvoda i vrsti testa. Npr. vi e uzoraka mo e biti ispitano u postupku vie moe procjene boje nego pri procjeni teksture ili okusa koji ukljuuje konzumiranje proizvoda. Proizvodi sa jakim naknadnim okusom kao to su to dimljeno i jako zainjeno meso, zatim gorke supstance mogu se ocjenjivati samo jedan do dva uzorka po testu.
31

Metode senzorskog testiranja Senzorski testovi mogu biti podijeljeni u skupine na osnovu vrste informacija koje dobivaju testiranjem. Te tri skupine su:
Diskriminativni testovi Deskriptivni testovi Testovi sklonosti Bez obzira na vrstu odabranog testa, pitanja koja se postavljaju ocjenjivaima moraju biti jasna, koncizna i sa informacijama dostatnim za popunjavanje testa.
32

tri se

Kod veine senzorskih testova tra i se da se podatci trai dobiveni procjenom prika u u obliku skala. Ovdje je prikau dat prikaz verbalne hedonistike skale i na slici slicihedonistike skale sa likovima. Naroito visoko po eljan poeljan Visoko po eljan poeljan Osrednje po eljan poeljan Neznatno po eljan poeljan Neutralan Neznatno nepo eljan nepoeljan Osrednje nepo eljan nepoeljan Visoko nepo eljan nepoeljan Naroito visoko nepo eljan nepoeljan

33

Hedonistika skala sa likovima

34

I ova oblast definirana je meunarodnim standardom ISO 4121 : 1987 Sensory Analysis -MethodologyAnalysis-MethodologyEvaluation of food products by methods using scales (Senzorske analize -MetodologijaProcjenjivanje analize-Metodologijaprehrambenih proizvoda pomou metoda skala) Prema klasinoj podjeli postoje etiri osnovna oblika skala: Nominalne skale Ordinalne skale Intervalne skale Skale odnosa
35

Diskriminativni ili testovi diferencije

Testovi diferencije mogu biti postavljeni na stotinu razliitih naina, ali u praksi svaki test dobiva karakteristian naziv. U testovima diferencije mogu biti postavljena tri osnovna pitanja: 1. Da li postoji razlika? 2. Kako bi opisali tu razliku? 3. Kolika je ta razlika? Naje e se koriste testovi: Poreenje para ; Duo -trio e para; Duo-trio test; Test trokuta; Test dva od pet; Test A-nijeA i A-nijeA dr.
36

Postupci izvoenja testova propisani su meunarodnim standardima: ISO 5495: 1983 Sensory analysis -Methodology-Paired analysis-Methodology-Paired comparaison test (Test por eenja parova ) pore parova) ISO 4120: 1983 Sensory analysis -Methodologyanalysis-MethodologyTriangular test (Test trokuta) ISO 10399: 1991 Sensory analysis -Methodology-Duoanalysis-Methodology-Duotrio test (Duo -trio test) (Duo-trio ISO 8588: 1987 Sensory analysis -Methodology-A analysis-Methodology-A not A test (Test A- nije A ) not A Anije A)
37

Ocjenjivau se prezentiraju tri kodirana uzorka, informira ga se da je jedan razliit od ostala dva, a zatim se od njega tra i da odredi koji uzorak je razliit. trai

38

Testiranje odr ivosti (roka trajanja) proizvoda odrivosti

Cilj ispitivanja odr ivosti (roka trajanja proizvoda je odrivosti da se odredi koliko dugo prehrambeni proizvod mo e moe biti uskladi ten, tj. ouvan u dobrom stanju prije nego uskladiten, to doe do pogor anja senzorske kakvoe. to pogoranja Rok trajanja predstavlja verifikaciju sistema stabiliziranja dizajniranog u proizvod Veina prehrambenih proizvoda e se u nekom omjeru promijeniti, ak i u najbolje kontroliranim uvjetima skladi tenja, tako da je od velike va nosti skladitenja, vanosti definirati granine vrijednosti roka trajanja pri planiranju istra ivanja istraivanja
39

Testiranje odr ivosti (roka trajanja) proizvoda odrivosti

Veina namirnica su kompleksni sistemi razliitih komponenata, iji kvalitet nemo e biti jednostavno nemoe procijenjen na osnovu jednog svojstva. Rijedki su sluajevi kada samo jedno svojstvo kvaliteta nepovoljno utie na proizvod pri skladi tenju- vea je vjerovatnoa da e doi do skladitenjudegradacije vi e svojstava vie Zbog toga je odabir odgovarajueg kriterija ili kriterija koji e biti praeni tijekom odreivanja odr ivosti (roka trajanja) veoma va an odrivosti vaan
40

PROVEDBA SENZORSKOG ISPITIVANJA

Uloga senzorske procjene je da osigura validne i pozdane informacije za centar za istra ivanje i istraivanje razvoj (Research&Devedopment), proizvodnju i marketing, da bi menad ment mogao donijeti menadment ispravne odluke na osnovu opa enih senzorskih opaenih svojstava proizvoda Profesionalac u senzorskoj analizi mora imati aktivnu ulogu u razvoju istra ivakih programa, istraiva da aktivno surauje s ostalim sudionicima u razvoju i eksperimentalnom dizajnu proizvoda

Testiranje proizvoda: Novi proizvod Prilagoavanje proizvoda Certificiranje proizvoda Ispitivanje trita i potroaa

Ankete i upitnici

Eksperimentalni dizajn Definiranje testa Izvoenje testa

Odabir uesnika U panelu

42

Izvoenje testa

Statistika analiza

Formiranje tablica

Dijagrami i grafici

Potroai Istraivanje i razvoj Donoenje komercijalnih odluka

43

Senzorska procjena ukljuuje slijedee praktine korake: DEFINIRANJE PROJEKTNIH CILJEVA - Najva niji Najvaniji uvjet za pravilnu provedbu senzorskog testiranja je da rukovodilac projekta definira potrebe. Da li se tra i pobolj anje proizvoda, dopu tenje za trai poboljanje doputenje smanjenje tro kova ili zamjenu komponenata ili trokova usklaivanje sa konkurentnim proizvodom ? proizvodom? Da li se oekuje da uzorak bude slian ostalima, da li je preferiran ili podjednak, razlikuje li se u jednom ili vi e svojstava? vie U sluaju kada nije odreen kritini korak , senzorski analitiar nemo e sprovesti odgovarajue testiranje niti nemoe ispravno protumaiti podatke dobivene testiranjem
44

DEFINIRANJE CILJEVA TESTA - Tek kada se projektni ciljevi u potpunosti utvrde, senzorski analitiar i rukovodilac projekta mogu odrediti ciljeve testiranja; ukupne razlike, razlike u pojedinim svojstvima, prihvatljivost, preferencija itd.

Napisati ciljeve testa i spisak svega to je potrebno za to izvoenje testa . testa. Treba izbjegavati pristupe po kojima u jednom testu treba odgovoriti na puno pitanja

45

PREISPITIVANJE CILJEVA PROJEKTA I CILJEVA TESTA - Kod senzorskog testiranja dati problem zahtijeva temeljito razmi ljanje prije odabira razmiljanje odgovarajuih testova koji e biti primjenjeni u praksi Senzorski testovi su skupi, a de ava se da se dobiju deava rezultati koji se ne mogu protumaiti Ukoliko se ovo dogodi znai da je mogue da je dizajn pogre an pogrean Bilo bi beznaajno, na primjer izvesti test preferencije potro aa sa stotinu ispitanika, a da prethodno nije potroa pokazano da postoji zamjetljiva razlika (Razlika se mo e ustanoviti sa 10 do 20 ispitanika koristei test moe diferencije
46

Izvje taj o senzorskoj analizi Izvjetaj

Izvje tajem o senzorskoj analizi priopavaju se Izvjetajem rezultati istra ivanja klijentu ili menad eru, a takoer istraivanja menaderu, osigurava prikaz zabilje ki o primjenjenim postupcima zabiljeki i dobivenim rezultatima. Za korisnike rezultata senzorskog ispitivanja najvee znaenje se pridaje tome koliko su sigurni dobiveni rezultati. To mo e biti moe odreeno s dva glavna faktora : faktora: Pouzdanost; Da li e se dobiti isti rezultati ukoliko test bude ponovljen sa istim panelistima? Sa drugim panelistima? Validnost: Koliko su zakljuci validni? Da li je testom procijenjeno ono to je bilo predvieno testiranjem ? to testiranjem?
47

Izvje taji mogu biti prireeni i prezentirani na brojne Izvjetaji naine , ali autor treba uvijek koristiti sredstvo i ine, format koji najvi e odgovara primjerenoj situaciji . najvie situaciji. Najbolje je izvje taj zapoeti kratkim ali opse nim izvjetaj opsenim sa etkom u kome nema tehnikih informacija . saetkom informacija. Sa etak treba sadr avati odgovore na etiri pitanja : Saetak sadravati pitanja:

1. ta je bio cilj? ta 2. ta je uraeno ? ta eno? 3. Kakvi su rezultati? 4. ta se mo e zakljuiti? ta moe

48

Kod senzorskog ispitivanja, statistiko stajali te stajalite eksperimentalnog dizajna ima posebno znaenje, jer se kod planiranja i izvoenja senzorskih testova ima veliki broj izvora varijabilnosti (nepostojanosti) koje je neophodno kontrolirati i svesti na minimum. Osim toga, tu je i varijabilnost mjerenja ili procesa procjene, ukljuujui faktore kao to su utjecaj to slijeda prezentacije uzoraka, naknadno djelovanje ili umor ispitivaa. Za vei dio senzorskih tehnika mogu se primijeniti osnovne statistike metode.
49

Meutim , kada su ciljevi istra ivanja daleko vei od utim, istraivanja jednostavnog procjenjivanja i odreivanja razlike , razlike, neophodno je primijeniti sofisticirane statistike metode. Danas su dostupni programski paketi, koji su dizajnirani za profesionalce u senzorskoj analizi . SIMS 2000 (for Windows) http://www. sensorysims.com
50