Professional Documents
Culture Documents
Električna kola koja predstavljaju vezu između analognog i digitalnog domena nazivaju se konvertori podataka.
Ova kola imaju važnu ulogu jer su fizičke veličine kontinualne po svojoj prirodi (kao i njihove analogne
električne veličine - struja, napon itd.) dok se obrada, predstavljanje i čuvanje podataka danas u najvećoj meri
vrši u digitalnom domenu.
Analogno-digitalni konvertori, poznatiji kao A/D konvertori, konvertuju analogne signale u vremenski disketne
ili digitalne signale. Digitalno-analogni konvertori (D/A konvertori) obavljaju obrnutu operaciju.
Na slici 1 su prikazani ovi konvertori sa stanovišta ulaza i izlaza. A/D konvertor na ulazu dobija analogni signal
i pretvara ga u digitalni izlaz (tačnije u binarni izlaz, tj. u izlaz koji odgovara binarnom broju sa unapred
poznatim brojem binarnih cifara). D/A konvertor na ulazu dobija binarni ulaz (binarni broj sa unapred poznatim
brojem binarnih cifara) i pretvara taj ulaz u analogni signal na izlazu.
2. kvantovanje (zaokruživanje ovih uzoraka na unapred definisane kvantne nivoe tj. diskretne vrednosti
signala);
Na slici 2 su ilustrovani pojmovi MSB i LSB. LSB je skraćenica od Least Significant Bit (bit najmanje
vrednosti). Vrednost 1 LSB za A/D konvertor je zapravo vrednost naponskog kvanta A/D konvertora i ovaj
termin (1 LSB) se često pojavljuje u katalozima A/D konvertora.
Po definiciji je {1 LSB} = Vref/2n, gde je n rezolucija A/D konvertora izražena u bitima, a Vref referentni
napon A/D konvertora.
Npr. za neke vrednosti rezolucije i Vref dobijaju se sledeće vrednosti za 1 LSB:
Na slici 3 je prikazana osnovna prenosna funkcija A/D konvertora, tj. u slučaju A/D konverzije bez uvođenja
tzv. ofseta (ofset je dodatni napon, i posle će biti objašnjeno zašto se on uvodi).
Slika 3. Prenosna funkcija A/D konvertora bez uvođenja ofseta.
Digitalni merni instrumenti i kolo za zadršku i uzorkovanje (S/H – sample&hold)
Savremeni merni sistemi su digitalni, a to znači da se mereni analogni (neprekidni) signal diskretizuje i po
vremenu i po vrednosti. Diskretizacija, poznato je još od Euklida, izaziva grešku merenja i to je intuitivno jasno,
a u ovom slučaju imamo čak dvostruku diskretizaciju, tako da je logično da digitalni sistemi imaju, po definiciji
, grešku merenja koja je neizbežna, samo se postavlja pitanje njene tolerancije.
Merni pretvarač pretvara analognu ulaznu fizičku veličinu x u analogni (neprekidni) napon y ( ili struju), blok
S/H (sample and hold) je analogno elektronsko kolo koje uzima analognu vrednost signala y u diskretnom
vremenskom trenutku i drži je nepromenjenu određeno vreme, blok A/D (A/D konvertor) pretvara stabilni izlaz
prethodnog bloka u diskretnu (sa konačnim brojem cifara) brojnu vrednost, dok mikroprocesor vrši obradu
digitalizovanog signala, i razne funkcije koje imaju za cilj prezentovanje i/ili čuvanje podataka o merenju.
Dakle, blok S/H vrši diskretizaciju po vremenu , a blok A/D vrši diskretizaciju po vrednosti.
Da bi se bolje razumelo šta znači diskretizaciju po vremenu a šta diskretizacija po vrednosti, na slici 5 je
predstavljena razlika između diskretnog i digitalnog signala. Levi grafikon predstavlja diskretni signal
(diskretan po vremenu, a kontinualan po vrednosti) a desni grafikon predstavlja digitalni signal (kontinualan po
vremenu, a diskretan po vrednosti).
Na slici 6 je data principska šema sample and hold kola, i dva grafika od kojih levi grafik predstavlja trenutke u
kojima se prekidač brzo zatvori i otvori, a desni grafik predstavlja napon na kondenzatoru (odnosno na izlazu).
Slika 6. Ilustracija S/H kola i njegovog funkcionisanja.
Greška A/D konverzije i uvođenje ofseta
Na slici 7 je prikazano, za primer 3- bitnog A/D konvertora, kakva je greška kvantizacije tokom A/D konverzije
bez ofseta, a na slici 8 na koji način uvođenje ofseta od 1/2LSB (dodavanje napona vrednosti 1/2LSB na
analogni napon na ulazu) smanjuje grešku kvantizacije.