SEMINARSKI RAD

PREDMET: ELEKTRIČNE MREŽE

HVDC MREŽE
Sažetak
Postoje dvije vrste HVDC tehnologije i to LCC koji potiče razmjenu energije i prijenos iste
preko HVDC-a i VSC koji omogućava korištenje obnovljivih izvora energije na način da
spaja varijabilne izvore energije i istosmjerne mreže. LCC je idealan za velike projekte dok je
VSC puno bolji za manje kompaktne projekte. HVDC je inače isplativiji od AC rješenja
ukoliko je dužina prijenosnog voda veća od 700 kilometara. Ostale prednosti HVDC-a su
povećana energetska efikasnost, te pogodnost za spoj priobalnih i kopnenih mreža. Osim toga
kod HVDC-a se brzo može promijeniti smjer toka električne energije čime je idealna za
vjetar, solar i druge obnovljive izvore energije, te ujedno uzrokuje i manje nestabilnosti od
AC mreže. Radi fizikalnih ograničenja AC tehnologije uslijed valnih pojava na vodovima i
kabelima, HVDC tehnologija se nametnula kao idealno rješenje. Velika su joj prednost i
manji gubici prijenosa. Iako je potrebno dodatno ulaganje u pretvaračka postrojenja
trafostanica, za prijenos iste količine energije potrebno je manje vodova, te HVDC prijenos
postaje isplativiji od AC prijenosa ako se radi o udaljenostima većim od 600 km u slučaju
zračnih vodova te 50 km za kabele.
Sadržaj:
1. HVDC MREŽE (UVOD).........................................................................................................................5
1.2 Kako radi HVDC sistem ?...............................................................................................................6
1.2.1 Ekonomski karakter HVDC sistema........................................................................................7
1.2.2 Prednosti i nedostaci HVDC prijenosa...................................................................................8
1.3 Komponenta HVDC prijenosnog sistema......................................................................................9
1.3.1 Pretvaračka stanica................................................................................................................9
1.3.2 Pretvaračka jedinica............................................................................................................11
1.3.3 Pretvarački ventili................................................................................................................11
1.3.4 Pretvarački transformatori..................................................................................................12
1.3.5 Filteri...................................................................................................................................13
1.3.6 Izvor reaktivne energije.......................................................................................................13
1.3.7 Glatki reaktori......................................................................................................................13
1.3.8 HVDC sistem Pol..................................................................................................................14
1.3.9 Vrste HVDC prijenosa..........................................................................................................14
1.3.10 Načini povezivanja pretvaračkih stanica............................................................................14
1.4 Nadzemni vodovi i kablovi..........................................................................................................16
1.4.1 Podzemni i podmorski kablovi.............................................................................................17
2. Nesigurnosti u bilanci EES, odnosno uvozu/izvozu električne energije, te tranzitima mrežom........18
2.2 Izvoz 1000 MW iz BiH u Italiju preko istosmjernog kabela Mostar 4 (BiH) – Italija.....................20
2.3 Zaključno o razvoju 400 kV mreže BiH........................................................................................21
3. Zaključak...........................................................................................................................................21
4. Literatura..........................................................................................................................................21
Popis slika:
(Slika 1: Princip rada HVDC-a)................................................................................................................6
(Slika 2: Dijagram ekonomskog karaktera HVDC sistema).....................................................................7
(Slika 3: Prikaz pretvaračke stanice).......................................................................................................9
(Slika 4: Pretvaračka jedinica)..............................................................................................................11
(Slika 5: Pretvarački ventili)..................................................................................................................11
(Slika 6: Pretvarački transformator).....................................................................................................12
(Slika 7: Shema jednopolnog prenosa sa povratnim vodom i dvopolnog HVDC prenosa )..................14
(Slika 8: Shema back to back sistema)..................................................................................................15
(Slika 9: Shema point to point sistema)................................................................................................15
(Slika 10: Paralelni multitermalni sistem i serijski multitermalni sistem ).............................................16
(Slika 11: Nadzemni vodovi i kablovi)...................................................................................................17
(Slika 12: Primjer prijenosa HVDC 6.000MW AC vs DC prijenos)...........................................................17
(Slika 13: Opteretivost kabla istosmjernom (DC) i izmjeničnom(AC) strujom)......................................18
(Slika 14: Zemlje uvoznici (žuto) i izvoznici (crveno) el. energije u Europi)............................................19
(Slika 15: Scenarij izvoza 1000 MW iz BiH u Italiju (HVDC Mostar 4 - Italija)).......................................19
(Slika 16: Tokovi snaga 400 kV mrežom pri izvozu 1000 MW iz BiH izravno u Italiju)...........................20
 1. HVDC MREŽE (UVOD)

High Voltage Direct Current (visoki napon istosmjerne struje) ili HVDC predstavlja
tehnologiju koja se zadnjih 60-ak godina neprimjetno provlačila kroz prijenos električne
energije. Dominaciju je, kao i danas, držao AC (alternating current) prijenos električne
energije izmjeničnom strujom. Ipak, razvojem tehnologije i sve većom potrebom za
prijenosom na velike udaljenosti, dio HVDC prijenosa raste.

Visoki napon istosmjerne struje (HVDC) koriste D.C. za prijenos rasutih snaga na velike
udaljenosti. Za prijenos snage na velike udaljenosti, HVDC linije su jeftinije, a gubici su
manji u usporedbi s AC prijenosom. Povezuje mreže koje imaju različite frekvencije i
karakteristike.

U AC prijenosu, naizmjenični valovi napona i struja putuje u pravcu koji mijenja smjer
svakog milisekunde; zbog čega se gubici javljaju u obliku topline. Za razliku od AC vodova,
napon i struja ne mijenjaju smjer u DC-u. HVDC linije povećavaju učinkovitost prijenosnih
vodova zbog kojih se energija brzo prenosi.

U kombiniranom AC (izmjeničnom) i DC (istosmjernom) sistemu, generiran je AC napon se

pretvara u istosmjernu struju na kraju slanja. Zatim se istosmjerni napon invertira na AC na
kraju primanja, u svrhu distribucije. Tako je potrebna i konverzija i inverzna oprema na dva
kraja linije. HVDC prijenos je ekonomičan samo za dalekovodne dalekovode dužine preko
600 km i za podzemne kabele dužine veće od 50 km.

Prvi operativni HVDC sistem je izgrađen u Švedskoj 1954. kada je povezan otok Gotland sa
kopnom. S vremenom se ta tehnologija primijenila i u povezivanju otoka Novog Zelanda,
Japana, Italije sa Sardinijom, skandinavskih zemalja.. Razvojem energetske elektronike, kada
su dotadašnje živine pretvarače zamijenili tiristorski, HVDC tehnologija je postala još
pristupačnija i isplativija pa su se s vremenom mnoge druge zemlje uključile u primjenu ove
tehnologije (USA, Brazil, Kina). Trenutačno najduži operativni HVDC prijenos je u Kini,
2071 km, nazivnog napona ±800 kV. Procjena je da danas u svijetu postoji više od 100 GW
instalirane snage koja se prenosi kroz HVDC.

Mogućnosti koje pruža HVDC možda je najbolje prikazati kroz ambiciozni projekt
DESERTEC. Kako bi se zadovoljila potreba za sve većim udjelom obnovljive energije u
današnjem društvu, više velikih europskih koorporacija i banaka se udružilo u projekt čiji je
plan instalacija velikog broja fotonaponskih ćelija na području Saharske Afrike, te tako
dobivenu energiju HVDC prijenosom preko Sredozemnog mora dovesti u Europu. Procjene
govore da bi se na taj način moglo pokriti i do 30% potreba za električnom energijom cijele
Europe. Nažalost, kriza i nestabilna politička situacija u sjeveru Afrike su usporile taj projekt,
ali ne i ugasile.
 1.2 Kako radi HVDC sistem ?

U proizvodnoj podstanici se generira izmjenična struja koja se može pretvoriti u DC pomoću

ispravljača. U HVDC trafostanicama ili pretvaračima su ispravljači i pretvarači podstanice
smješteni na oba kraja linije. Ispravljački terminal mijenja AC u DC, dok pretvarač pretvara
DC u AC.

DC struji s nadzemnim vodovima i na korisnik ponovo napaja DC pretvara se u izmjeničnu

struju korištenjem pretvarača, koji se nalaze u pretvaračkoj podstanici. Snaga ostaje ista na
krajevima za slanje i primanje. DC se prenosi na velike udaljenosti jer smanjuje gubitke i
poboljšava učinkovitost.

(Slika 1: Princip rada HVDC-a)

Sistem s više od dvije pretvaračke stanice i jedan dalekovod naziva se "dvosmjerni DC

sistem" ili "sistem od tačke do tačke". Slično tome, ako podstanica ima više od dvije
konvertorske stanice i međusobno spojene DC terminalne linije, to se naziva multiterminalna
DC podstanica.

Postojećim izmjeničnim sistemom električna energija se dovodi do istosmjernog sistema, tj.

do prvog pretvarača koji ispravlja izmjeničnu struju. Zatim se ispravljena struja prenosi
dalekovodom ili kabelom na velike udaljenosti do drugog pretvarača. Drugi pretvarač je
ispravljač koji služi da pretvori istosmjernu struju u izmjeničnu za daljnje korištenje. Dakle,
sistem istosmjernog prijenosa se sastoji od istosmjernog prijenosnog voda koji povezuju dva
izmjenična sistema, što možemo vidjeti i na slici 1. zajedno s oblicima struja u pojedinom
sistemu. Kako bi se prijenos snage mogao odvijati u oba smjera, pretvarači mogu raditi u dva
načina rada, kao izmjenjivači i ispravljači.
 1.2.1 Ekonomski karakter HVDC sistema

Nadzemni vod DC prijenosa sa pripadajućim stubovima, može biti dizajniran tako da po

jedinici dužine košta manje od prijenosnog voda AC, dizajniranog za isti nivo prijenosne
snage. Međutim, konvertorske stanice na krajevima DC prijenosa, često izravnjavaju troškove
ovih prijenosa.

(Slika 2: Dijagram ekonomskog karaktera HVDC sistema)

Ako govorimo o podzemnim ili podmorskim kablovima, DC prijenos je u prednosti. U ovim

slučajevima nije praktično korisiti AC prijenos na udaljenostima većim od 50 km, dok je DC
prijenos prihvatljiv i na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara, pa čak i preko 600 km.

DC linije su jeftinije od AC linija, ali troškovi DC terminalne opreme su vrlo visoki u

usporedbi s AC kabelskim kabelima. Dakle, početni trošak je visok u HVDC prijenosnom
sistemu, a nizak je u AC sistemu.

Tačka gdje se susreću dvije krive zove se udaljenost bez pokrića, iznad neprekinute
udaljenosti, HVDC sistem postaje jeftiniji. Promjenjiva udaljenost mijenja se od 500 do 900
km u dalekovodima.
 1.2.2 Prednosti i nedostaci HVDC prijenosa

Prednosti HVDC prijenosa su:

 Potreban je manji broj vodiča i izolatora čime se smanjuje trošak cjelokupnog sistema.

 To zahtijeva manje faze u fazu i razmak od tla do tla.

 Njihovi tornjevi su jeftiniji i jeftiniji.

 Manji korona gubitak je manji u usporedbi s HVAC dalekovodima slične snage.

 Gubitak snage se smanjuje kod istosmjerne struje jer je za prijenos snage potreban
manji broj linija.

 HVDC sistem koristi uzemljenje. Ako se pojavi bilo koji kvar u jednom polu, drugi
pol sa "povratnim uzemljenjem" ponaša se kao neovisan krug. To rezultira
fleksibilnijim sistemom.

 HVDC ima asinhronu vezu između dvije AC postaje povezane preko HVDC veze; tj.
prijenos snage je neovisan o slanju frekvencija na prijemne krajnje frekvencije. Stoga
povezuje dvije podstanice s različitim frekvencijama.

 Zbog nepostojanja frekvencije u HVDC liniji, gubici poput učinka kože i učinka
blizine ne pojavljuju se u sistemu.

 Ne stvara niti apsorbira reaktivnu snagu. Dakle, nema potrebe za kompenzacijom

reaktivne snage.

 Vrlo precizna i bez gubitaka snaga teče kroz DC vezu.

Nedostaci HVDC prijenosa:

× Pretvorne podstanice su postavljene i na odašiljačkom i na prijemnom kraju

prijenosnih vodova, što rezultira povećanjem troškova.

× Inverter i ispravljački terminali generiraju harmonike koji se mogu smanjiti

korištenjem aktivnih filtara koji su također vrlo skupi.

× Ako dođe do kvara u trafostanici izmjenične struje, može doći do nestanka struje za
HVDC podstanicu postavljenu u blizini.

× Pretvarač koji se koristi u pretvaračkim podstanicama ima ograničen kapacitet

preopterećenja.

× Prekidači se koriste u HVDC za prekid strujnog kruga, što je također vrlo skupo.
 × Nema transformatora za promjenu naponskih razina.

× Gubitak topline dolazi u pretvaračkoj podstanici, koja se mora smanjiti korištenjem

aktivnog sustava hlađenja.

× I sama HVDC veza izgleda vrlo komplicirano.

1.3 Komponenta HVDC prijenosnog sistema

HVDC sistem ima sljedeće glavne komponente:

Pretvaračka stanica
Pretvaračka jedinica
Pretvarački ventili
Pretvarački transformator
Filteri
AC filter
DC filter
Visokofrekventni filter
Izvor reaktivne energije
Glatki reaktor
HVDC sistem Pol

1.3.1 Pretvaračka stanica

Terminalne podstanice koje pretvaraju AC u DC se nazivaju ispravljačkim terminalom, dok se

terminalne podstanice koje pretvaraju DC u AC nazivaju inverterskim terminalom. Svaki
terminal je dizajniran za rad u ispravljačkom i inverter modu. Stoga se svaki terminal zove
pretvarački terminal ili ispravljački terminal.Terminalni HVDC sistem ima samo dva
terminala i jednu HVDC liniju.
 (Slika 3: Prikaz pretvaračke stanice)

Dijelovi pretvaračke stanice:

1. AC rasklopno postrojenje

2. Pretvarački transformator

3. Ventil

4. DC vod

5. DC rasklopno postrojenje

6. Harmonijski filteri

7. Shunt

8. AC vod

Ako pretvarač kontrolira mrežu on može raditi u oba načina, tj. kao ispravljač ili kao
izmjenjivač. Glavni dio HVDC pretvarača je poluprovodnički ventil. Postoje dvije vrste
ventila, a to su tiristori i živini ispravljači, koji imaju zajedničku jednu karakteristiku, a to je
da mogu provoditi samo u jednom smjeru (prema naprijed). Ventil neće provesti u obrnutom
smjeru iako se dovedne veliki napon. Razlikuju se neupravljivi i upravljivi pretvarači s
obzirom na ventile koji se ugrađuju. U novije vrijeme koriste se samo tiristori stoga ih se
može smatrati osnovnim dijelom pretvaračkih stanica. Broj tiristora u pretvaraču je nekoliko
hiljada. Kako bi se sav napon ravnomjerno rasporedio između tiristora oni se spajaju u serije,
te zatim u paralele ovisno o jakosti struje ventila.Cijena tiristora je velika što uvelike
povećava cijenu pretvaračkih stanica, a time i samog HVDC sistema. Zbog visoke cijene i
važnosti se ugrađuju elementi za njihovu zaštitu, praćenje i upravljanje.

Neke od prednosti tiristora su sljedeće:

Prijenosni ventili nisu potrebni

Kratko vrijeme deionizacije

Nepotrebno otplinjavanje objekta

Nije potreban veliki prostor za njihovo postavljanje

Lagano i jeftino održavanje

Nemoguće stvaranje povratnog luka.

 1.3.2 Pretvaračka jedinica

Pretvorba iz AC u DC i obratno u HVDC pretvaračkim stanicama pomoću trofaznih

pretvarača mosta. Ovaj most se također naziva Graetzov krug. U HVDC prijenosu koristi se
pretvarač s 12 impulsa. Pretvarač dobiva spajanjem dva ili šest impulsnih mostova u seriji.

(Slika 4: Pretvaračka jedinica)

1.3.3 Pretvarački ventili

Moderni HVDC pretvarači koriste 12-pulsni pretvarač jedinice. Ukupan broj ventila u svakoj
jedinici je 12. Ventil se sastoji od serijski spojenih tiristorskih modula. Broj tiristorskih ventila
ovisi o potrebnom naponu na ventilu. Ventili se ugrađuju u ventilske dvorane, a hlađuju se
zrakom, uljem, vodom ili freonom.
 (Slika 5: Pretvarački ventili)

1.3.4 Pretvarački transformatori

Pretvarački transformatori su veza između AC i DC sistema. Oni osiguravaju odvajanje ova

dva sistema, sprječavajući uticaj DC napona i struje AC sistema.

Oni, također,osiguravaju”razmještaj”faza, potreban za 12-pulsni most pomoću namota trokuta

i zvijezde. Pretvarački transformatori imaju i preklopku (LTC) za održavanj AC napona i
održavanje ugla paljenja tiristora u prihvatljivom opsegu rada konvertora.
 (Slika 6: Pretvarački transformator)

Pretvarački transformator pretvara izmjeničnu struju mreže u istosmjerne mreže ili obrnuto.
Oni imaju dva seta od tri faze namota. Bočni namot AC priključen je na AC sabirnicu, a
namotaj na strani ventila povezan je s ventilskim mostom. Ovi namoti su spojeni u zvijezdu
za jedan transformator i delta u drugi.

AC bočni namoti dva, tri faze transformatori su spojeni u zvijezde sa svojim neutralnim
uzemljenjima. Namotaj transformatora na strani ventila je dizajniran da izdrži napon
naizmjeničnog napona i napon napona od mosta ventila. Postoje povećanja gubitaka vrtložnih
struja zbog struje harmonika.
Magnetizacija u jezgri pretvarača je iz sljedećih razlog:

 Izmjenični napon AC mreže sadrži osnove i nekoliko harmonika.

 Izravni napon na strani ventila također ima neke harmonije.

1.3.5 Filteri

AC i DC harmonici generiraju se u HVDC pretvarači. AC harmonici ubrizgavaju se u AC

sistem, a DC harmonici se ubrizgavaju u istosmjerne vodove.
Harmonije imaju sljedeće prednosti:

1. To uzrokuje smetnje u telefonskim linijama.

2. Zbog harmonika, gubici snage u strojevima i kondenzatorima povezani su u sustav.
3. Harmonici su proizveli rezonanciju u izmjeničnom strujnom krugu što je rezultiralo
prenaponima.
4. Nestabilnost upravljanja pretvaračem.

Harmonici su minimizirani pomoću AC, DC i visokofrekventnih filtara. Vrste filtera su

detaljno objašnjene u nastavku.

AC filtri - AC filteri su spojeni između RLC krugafaza i zemlja. Nudili su niske
impedancije harmonijskim frekvencijama. Stoga se struje harmonika izmjenjuju u
zemlju. Koriste se i ugrađeni i prigušeni filtri. Filter za harmoniku izmjenične struje
također je pružio reaktivnu snagu potrebnu za zadovoljavajući rad pretvarača.
DC filtri - DC filter je spojen između polne sabirnicei neutralni autobus. On
preusmjerava DC harmonike na zemlju i sprječava ih da uđu u istosmjernu struju.
Takav filter ne zahtijeva reaktivnu snagu jer DC linija ne zahtijeva istosmjerno
napajanje.
Visokofrekventni filtri - HVDC pretvarač može proizvesti električni šumu
frekvencijskom pojasu od 20 kHz do 490 kHz. Oni također stvaraju radio smetnje u
frekvencijama raspona megaherca. Visokofrekventni filtri se koriste za minimiziranje
buke i ometanja komunikacije nositelja vodova. Takvi se filteri nalaze između
pretvarača transformatora i AC sabirnice.
 1.3.6 Izvor reaktivne energije

Za rad sistema potrebna je jalova snaga pretvarača. Filtri harmonika izmjenične struje
djelomično daju reaktivnu snagu. Dodatno napajanje se također može dobiti iz kondenzatora s
sinhronim faznim modifikatorima i statičkih var sistema. Izbor ovisi o željenoj brzini
kontrole.

1.3.7 Glatki reaktori

Reaktor za zaglađivanje je ulje kojim se hladi reaktor koji ima veliku induktivnost. On je
spojen u seriju s pretvaračem prije DC filtra. Može se nalaziti na strani linije ili na neutralnoj
strani. Reaktori za zaglađivanje služe sljedećim svrhama:

Oni izglađuju mreškanje u istoj struji.

Smanjuju harmonički napon i struju u istosmjernim vodovima.
Oni ograničavaju struju kvara u istosmjernoj liniji.
Naknadni prekidi u komutaciji invertera suspriječeno zaglađivanjem reaktora
smanjenjem brzine dizanja istosmjernog voda u mostu kada se smanji izravni napon
drugog spojenog napona.
Reaktori za zaglađivanje smanjuju nagib napona i struje iz DC voda. Na taj se način
smanjuju naprezanja na konvertorskim ventilima i preusmjerivačima ventila.

1.3.8 HVDC sistem Pol

Stup HVDC sistema dio je HVDC sistema koji se sastoji od sve opreme u HVDC trafostanici.
Također povezuje prijenosne vodove koji tokom normalnog radnog stanja pokazuju
zajednički izravni polaritet u odnosu na zemlju. Tako se riječ pol odnosi na put DC-a koji ima
isti polaritet u odnosu na Zemlju. Ukupni stup uključuje stup trafostanice i stup prijenosne
linije.

1.3.9 Vrste HVDC prijenosa

Postoje dvije vrste HVDC prenosa: jednopolni i dvopolni.

Sistem može biti instaliran tako da imamo:

jednopolni sa zemljom kao povratnim vodičem •jednopolni s dva vodiča, odlaznim i

povratnim
jednopolni s gromobranskim zaštitnim užetom kao povratnim vodičem
dvopolni s dva vodiča, eventualno kao druga etapa pri korištenju
dvostruki dvopolni s četiri vodiča.
(Slika 7: Shema jednopolnog prenosa sa povratnim vodom i dvopolnog HVDC prenosa )

1.3.10 Načini povezivanja pretvaračkih stanica

Leđa-leđa (Back-to-back) sistemi

Leđa-leđa sistemi su posebne vrste HVDC sistema jer ne postoji prijenosni vod, odnosno
kabel, ili su vodiči jako male udaljenosti. Razlog tome je što ne postoji prijenos energije, nego
se radi samo
pretvorba el. energije u pretvaračkim stanicama, te su pretvarači najčešće smješteni u istoj
zgradi. Za back-to-back sisteme je karakteristično da prevladava mali DC napon, a razmjerno
velika struja zbog visoke cijene tiristora tj. za veći napon potrebno nam je više tiristora.
Na slici ispod je prikazana shema leđa-leđa sistema (back-to-back)

(Slika 8: Shema back to back sistema)

U stražnjim HVDC postajama pretvarači i ispravljači su instalirani u istim postajama. Nema

DC dalekovoda.Back-to-back DC veza smanjuje ukupne troškove pretvorbe, poboljšava
pouzdanost DC sistema. Takav sistem je dizajniran za bipolarni rad.

Tačka-tačka (Point-to-point) sistemi

Tačka-tačka (Point to point) prijenos je osnovni način kojim se pretvaračke stanice povezuju u
HVDC sistemima. Ovakav prijenos sadrži dvije pretvaračke stanice koje su međusobno
povezane vodom ili kabelom. Ovakvi sistemi se zovu još i dvoterminalni sistemi. Ova vrsta
prijenosa je temeljna tj. gotovo uvijek se koristi u slučajevima prijenosa između elektrana i
izmjeničnih mreža ili pri prijenosu između izmjeničnih trofaznih mreža. Na slici ispod
prikazana je osnovna shema tačka-tačka prijenosa.
 (Slika 9: Shema point to point sistema)

Višeterminalno povezivanje

Kada se više pretvaračkih stanica koje su udaljenje jedne od drugih povežu prijenosnim
vodom ili kabelom na istosmjerni prijenosni sistem nastaje višeterminalni sistem. Ovakav
način povezivanja istosmjernih sistema stvara HVDC mrežu na koju se spaja više izmjeničnih
sistema. Kako je prikazano na slikama ispod, postoji dva načina povezivanja pretvaračkih
stanica u višeterminalnim sistemima, a to su paralelni višeterminalni sistem i redni
višeterminalni sistem. Kada je tri ili više HVDC konvertora, koji su geografski udaljeni,
povezano sa prenosnim vodom ili kablom HVDC prenosni sistem je multiterminalni.
Može biti paraleleni ili serijski multiterminalni sistem.

(Slika 10: Paralelni multitermalni sistem i serijski multitermalni sistem )

Prednosti MTDC sistema

Slijede prednosti MTDC sistema:

 MTDC sustav je ekonomičniji i fleksibilniji.

 Frekvencija oscilacija u međusobno povezanim AC mrežama može se brzo prigušiti.
 Jako opterećene AC mreže mogu se pojačati korištenjem MTDC sustava.

Primjena MTDC sistema

Sljedeće su primjene HVDC sistema:

Ona prenosi glavninu energije iz nekoliko izvora daljinskog generiranja na nekoliko

centara opterećenja.
Sustavi su međusobno povezani između dva ili više AC sustava radijalnim MTDC
sistemima.
On pojačava urbane AC mreže velikih opterećenja pomoću MTDC sistema
HVDC prekidač se koristi u dvije stezaljke s jednom stezaljkom i multiterminalnom
jednosmjernom vezom za prijenos iz tla u metalni rad.
 1.4 Nadzemni vodovi i kablovi

Načini odabira tipa i dizajna prijenosnih linija, mogu se grupisati u 5 kategorija.

1. Moć prijenosa HVDC sistema

2. Gubici snage
3. Uslovi izolacije
4. Korona i efekat polja
5. Mehanička naprezanja

Pri određivanju granice opterećenja uzimaju se u obzir:

uslovi okoline kao i povećanje provjesa,

impedansa opterećenja,
kompenzacija reaktivne energije,
rezerve
uslovi stabilnosti.

(Slika 11: Nadzemni vodovi i kablovi)

Prijenos na DC strani nije ograničen uslovima reaktivne snage. Prijenosni vodiči HVDC
sistema ne mogu biti preopterećeni, dok god se upravlja tokom energije, pa zbog toga ni
rezerve energije nisu potrebne. Za određenu strujnu opteretivost, omski gubici su manji za
HVDC vodiče nego za AC vodiče, ako ista struja protiče kroz dva DC vodiča

Procesom paljenja i gašenja tiristora kod pretvarača HVDC podstanica, dolazi do brzih
promjena struje i napona, što rezultira pojavom parazitnih struja. Ove parazitne struje zajedno
sa harmonicima uzrokuju poremećaje u području kHz i MHz područja radio frekventnog
spektra.

Pri dizajniranju prijenosnih stubova/dalekovoda za HVDC posebno je značajno da su oni

manje izloženi statičkim i dinamičkim naprezanjima nego kod AC prijenosa, zbog više vodiča
i izolatora, pa su i njihovi gabariti manji.
 (Slika 12: Primjer prijenosa HVDC 6.000MW AC vs DC prijenos)

1.4.1 Podzemni i podmorski kablovi

HVDC je pogodan način prijenosa većih količina el. energije na veće udaljenosti zbog
odsustva statičkog elektriciteta i gubitaka reaktivne energije. Osim što imamo manji broj
vodiča nego kod AC prijenosa, zbog ne postojanja efekata indukcije, kablovski omotač više
nema prijašnju funkciju, a čelični oklop sada služi kao ojačanje podmorskim kablovima.

(Slika 13: Opteretivost kabla istosmjernom (DC) i izmjeničnom(AC) strujom)

2. Nesigurnosti u bilanci EES, odnosno uvozu/izvozu električne

energije, te tranzitima mrežom

Nesigurnosti u bilanci EES Bosne i Hercegovine u budućnosti, ovisne o mnoštvu različitih

faktora poput opterećenja sistema, izgradnje novih elektrana, proizvodne cijene elektrana,
tržišne cijene električne energije, manjkovima ili viškovima električne energije u okruženju i
ostalom, unose jedan od najvećih rizika vezan za razvoj prijenosne mreže i buduće investicije
u mrežu. Već danas Bosna i Hercegovina je izvoznik električne energije u regiji, a
zahvaljujući domaćim ležištima uglja izgledno je da taj status zadrži i u budućnosti posebno
imajući u vidu da je regija jugoistočne Europe ovisna o uvozu električne energije, te imajući u
vidu blizinu velikog uvoznika električne energije Italiju s visokom veleprodajnom cijenom
električne energije.
Trenutno u jugoistočnoj Europi pojedine zemlje raspolažu viškovima električne energije
(Bugarska, Rumunjska, BiH) dok su ostale zemlje pretežito uvoznici električne energije
(Hrvatska, Srbija + UNMIK, Makedonija, Albanija, Crna Gora, Grčka) – slika 14. U širem
okruženju viškovi električne energije postoje u Njemačkoj, Češkoj, Ukrajini (samo dio vezan
za UCTE) i Poljskoj, dok su zemlje poput Italije, Austrije, Mađarske i Turske (trenutno nije u
sinhronom radu s UCTE) veći ovisnici o uvozu električne energije, posebno Italija koja skoro
konstantno uvozi i nekoliko hiljada MW.

Vezano za izgradnju novih proizvodnih postrojenja u regiji, najrelevantnije studije koje su

analizirale tu temu [12, 13] uzimajući u obzir buduće tržišne okolnosti u regiji, upućuju na
izgradnju novih nuklearnih elektrana u Bugarskoj i Rumunjskoj (NE Belene 2x1000 MW, NE
Černavoda 3 i 4 2x 660 MW), termoelektrana na uglja u Srbiji i na Kosovu (TE Kosovo 2000
MW, TE Kolubara 600 MW), kombi elektrana u Rumunjskoj i Hrvatskoj, te u različitim
scenarijima i hidroelektrana u BiH i Crnoj Gori. Uprkos vrlo ambicioznom planu izgradnje
novih proizvodnih postrojenja u regiji nije sigurno ostvarenje tog plana pa je realno očekivati
da Bosna i Hercegovina s postojećim izvorima kao i novim, predviđenim za gradnju, zadrži
svoj status izvoznika električne energije, pa čak i poveća izvoz na mnogo veću razinu od
današnje.

(Slika 14: Zemlje uvoznici (žuto) i izvoznici (crveno) el. energije u Europi)

Uz pretpostavku da će Bosna i Hercegovina u budućnosti zadržati status izvozne zemlje

dodatne nesigurnosti uzrokuju slijedeći faktori:

- visine izvoza (ovisne o izgradnji novih proizvodnih postrojenja u BiH),

- smjer izvoza (ovisno o cijeni el. energije na različitim tržištima, odn. bilancama
pojedinačnih zemalja),
- NTC vrijednosti na pojedinačnim granicama (mrežna infrastruktura može ograničiti buduće
tržišne transakcije u utjecati na smjerove izvoza el. energije),
- razvoj regionalne prijenosne mreže (gradnja novih interkonekcija, npr. HVDC veze s
Italijom), - tranziti prijenosnom mrežom BiH ovisni o širim tržišnim aktivnostima, i dr.

Da bi se provjerile nesigurnosti vezane za bilancu EES BiH te utjecaje tranzita mrežom

formirano je nekoliko dodatnih scenarija, te je provjereno da li planirana konfiguracija
prijenosne mreže BiH 2020. godine zadovoljava kriterij sigurnosti (n-1) uz te scenarije i
normalno hidrološko stanje. Formirani dodatni scenariji za BiH je:
 Izgradnja HVDC veze 1000 MW BiH – Italija (iz TS Mostar 4 prema nepoznatoj
lokaciji s talijanske strane) i izvoz iz BiH u Italiju do punog iskorištenja kapaciteta te
veze (slika 15).

(Slika 15: Scenarij izvoza 1000 MW iz BiH u Italiju (HVDC Mostar 4 - Italija))

2.2 Izvoz 1000 MW iz BiH u Italiju preko istosmjernog kabela Mostar 4

(BiH) – Italija

Na temelju primjedbi iz BiH da je potrebno razmotriti izravnu HVDC vezu BiH i Italije
učinjene su dodatne analize s pretpostavkom TS Mostar 4 kao početnog čvorišta kabelske
veze prema Italiji (na modelu simuliran teret 1000 MW na 400 kV sabirnicama TS Mostar 4) .
Nije jasno kako bi se ista u stvarnosti izvela, tj. kako bi se mimoišla Hrvatska, neke ideje
govore o izgradnji DV 400 kV od Mostara do Čapljine ili Neuma, te polaganja kabela preko
Jadrana iz najbližih lokacija blizu mora.

Pri tom valja istaknuti da je cijena istosmjernog HVDC kabela snage 1000 MW oko 1 milion
€/km pa se lokacija za izgradnju konvertorskih stanica međ u ostalim odabire po kriteriju
minimiziranja troška istosmjerne veze, što je bio razlog zašto se u prethodnom poglavlju
analizirala TS Konjsko kao inicijalna to čka za vezu prema Italiji. Osim toga jedan od bitnih
kriterija za odabir lokacija konvertorskih stanica su i karakteristike podmorske trase, odnosno
njena dubina, ekološke karakteristike, zagađenost eksplozivnim sredstvima i drugo.

Tokove snaga u 400 kV mreži BiH u slučaju ostvarenja direktne veze BiH – Italija prikazuje
slika 16. HVDC veza za Italiju napaja se iz smjera TS Gacko (655 MW), Sarajeva 10 (292
MW), te iz 220 kV mreže (~100 MW), pri čemu 38 MW odlazi dalje prema TS Konjsko.
Kriterij sigurnosti (n-1) je u potpunosti zadovoljen bez ikakvih dodatnih pojačanja mreže, što
znači da predviđena konfiguracija mreže BiH 2020. godine u potpunosti omogućava tranzit
1000 MW iz smjera BiH u Italiju.
 (Slika 16: Tokovi snaga 400 kV mrežom pri izvozu 1000 MW iz BiH izravno u Italiju)

2.3 Zaključno o razvoju 400 kV mreže BiH

Izvršeni proračuni ukazuju da veća izgradnja 400 kV mreže do razmatranog vremenskog

presjeka neće biti nužna kako s aspekta sigurnosti opskrbe potrošača u BiH, tako i s aspekta
priključenja novih elektrana i izvoza električ ne energije. Pojedine veze 400 kV potrebno je
formirati radi priključenja eventualnih novih elektrana (npr. TE Kongora, HE Buk Bijela) ili
razvoja regionalnih projekata (npr. DV 400 kV Mostar 4 – Konjsko (2) u slučaju izgradnje
HVDC veze između Hrvatske i Italije). Uspostava izravne veze HVDC BiH – Italija se ne
ocjenjuje realnom radi visokih troškova i duljine istosmjernog kabela te nemogućnosti
pronalaska podmorske trase od Neuma prema Italiji, ali prijenosna mreža bi bila sposobna
podržati takvu vezu s prijenosima od 1000 MW.

Ovakav zaključak ne spriječava Elektroprijenos – Elektroprenos BiH da uspostavi ili nastavi

dogovore o izgradnji novih interkonekcija sa susjednim operatorima sistema (npr. Banja Luka
6 – Tumbri, Višegrad – Pljevlja). Konač an sud o potrebi njihove gradnje mogu dati jedino
studije izvodljivosti koje će analizirati sve aspekte gradnje ovih interkonekcija.

3. Zaključak

HVDC je postao čest alat u dizajnu buduće globalne prijenosne mreže, posebno razvojem
energetske elektronike, pojava prijenosa na čak 800kV DC, kao i VSC tehnologije.

Na prvi pogled, HVDC se čini kao alternativa i mogući novi način prijenosa električne
energije. Međutim, osim brojnih prednosti, HVDC ima i vrlo velike mane, kao i nerješene
situacije i pitanja koja su područje daljih istraživanja i razvoja tehnologije i energetske
elektronike.
Zato na HVDC ne treba gledati kao na novi prijenosni sistem, nego kao na dio ukupnog
prijenosnog sistema, gdje se AC i DC prijenosni sistemi nadopunjuju i time formiraju
optimalni sistem prijenosa, koji najviše doprinosi optimizaciji ukupnog elektroenergetskog
sistema.

4. Literatura

www.scribd.com

www.vladars.net

www.poslovni.hr