ANALIZA POLISEMNOG LEKSEMA „MOZAK“

Polisemija ili višeznačnost u semantici obilježje je prema kojemu je riječi ili jezičnom obliku
svojstveno više značenja, a ne samo jedno. Prije svega, omogućava govorniku da racionalno i
ekonomično koristi postojeći leksički inventar pridajući nova značenja – stoga je polisemija
jedan od glavnih funkcionalnih čimbenika u jeziku. Ne predstavlja problem u komunikaciji jer
kontekstualno okruženje aktualizira jedno od značenja višeznačne semantičke strukture, no kada
je kontekst preopćenit ili kada može aktualizirati više od jednoga značenja, tada se govori o
dvosmislenosti.

Četiri su izvora polisemije, vrlo često međusobno povezana: pomak u značenju – proces u kojem
jezični kontekst utječe na nijansiranje značenja i stvaranje novih (npr. pridjev svjež različito
znači u svježa riba i svjež zrak); figurativno značenje – proces metaforičkog i metonimijskoga
proširenja značenja; generalizacija – riječ iz specijaliziranoga vokabulara dobiva novo značenje
zbog šire uporabe; specijalizacija – riječ u široj uporabi dobiva različito značenje kada se počinje
rabiti u nekom specijaliziranom području (miš – životinja i računalno pomagalo).

Polisemni leksemi zrakasto (radijalno) su ustrojene kategorije sa središnjim ili prototipnim

značenjem oko kojega se po principu rodbinske sličnosti, odnosno načelom više ili manje
organiziraju ostala značenja ili značenjske nijanse. To znači da sva značenja nisu jednako bliska
prototipnome značenju, tj. neka su mu bliskija, a neka su udaljenija. Svakako valja napomenuti
da su značenja međusobno povezana, motivirana i to ponajprije na temelju određenih kognitivnih
procesa od kojih su najznačajniji metafora i metonimija. U nekim suvremenijim tumačenjima
polisemije, bliskima formalnim pristupima u semantici, polisemija se objašnjava isključivo kao
kontekstualno uvjetovana pojavnost, pri čemu se podrazumijeva da svaka nova uporaba leksema
stvara novo značenje. No, leksem ne posjeduje čvrst i stabilan dio semantičke strukture, jezgru
koja omogućuje polisemnom leksemu da bude dijelom sustava što je temeljni preduvjet da ga
govornici u komunikaciji pravilno upotrebljavaju.

Leksem mozak (prasl. i stsl. mozgъ; rus. mozg, polj. mózg; lit. 〈mn〉 smegens ← ie. *mosgo-
;skr. majjan-: moždina, stvnjem. marg) jedan je u nizu polisemnih leksema hrvatskoga jezika.
Osnovno značenje leksema mozak na Hrvatskoj jezičnom portalu (http://hjp.znanje.hr/) glasi:
glavni organ živčanog sustava čovjeka i kralježnjaka smješten u lubanji, najviši dio središnjega
živčanog sustava, u viših mnogostaničnih životinja i čovjeka; središte usklađivanja živčane
aktivnosti. Pod drugim značenjima ili metonimijski stoji: vrlo umna i stvaralački nadarena osoba
ili onaj koji misli, pokreće neki pothvat, upravlja radom i postupcima. Mozgom se naziva i
ribarski konopac provučen kroz oka na krajevima mreže, spaja konope na kojima je olovo s
konopima na kojima je šuvar, što također pronalazimo na portalu, kao drugu definiciju leksema.

Hrvatski jezični portal navodi i nekoliko sintagmi: elektronski mozak, mali mozak i veliki
mozak. Stroj za računanje i preteča kompjutera ono je što stoji u objašnjenju elektronskog
mozga. Danas elektronskim mozgom nazivamo uređaje visoke tehnologije kojima se nastoji
obavljati što više funkcija koje obavlja upravo naš mozak, pa i postići više. Primjerice, krajem
2016. godine u kineskom gradu Hangzhou, instaliran je mozak grada, baziran na umjetnoj
inteligenciji, na čijem razvoju su radile dvije poznate kineske kompanije Alibaba i Foxconn.
Njegov zadatak je da prati sve što se događa u gradu: od prometnih gužvi, preko kriminala, pa
čak do aktivnosti ljudi na društvenim mrežama, njihovih kretanja, korištenja javnog prijevoza i
slično. Ovdje se ne radi o nadzoru čiji cilj je špijuniranje građana, već je taj sistem postavljen da
bi olakšao urbani način života. Sve podatke obrađuje umjetna inteligencija, koja potom nudi
rješenja nekih problema. Mali i veliki mozak dijelovi su živčanog sustava smješteni u lubanji;
veliki je podijeljen na dvije polutke (hemisfere) od kojih svaka ima pet režnjeva, u moždanoj
kori nalaze se osjetni i motorni centri.

Navode se i frazemi s leksemom mozak:

 imati des mozges (tobožnja deklinacija riječi »mozak« na njemačkom jeziku) [dečko ima
des mozges = pametan je, bistar je, snalažljiv je, mudar je, ima mozga, brzo misli,
hitromislen je, ima brzo paljenje, ima dobro paljenje];

 imati ptičji mozak – biti male pameti

 izići na mozak (kome) – užasno dosaditi, dodijati, prisjesti (o ljudima, užicima, temama
razgovora)

 kljucati u mozak koga – dosađivati stalnim o suvišnim savjetima, vrlo naporno umovanje

 pranje mozga – psihološka manipulacija ili prisilno preobraćenje

 zavrtjeti mozgom – zaluditi koga, pobuditi u kome nerazumne strasti

Literatura

http://hjp.znanje.hr/

Raffaelli, Iva, O značenju – uvod u semantiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.