LATINSKI JEZIK – Prijevodi rečenica s latinskog na hrvatski

VJEŽBA 1.
1. Zemlja je zvijezda. 2. Povijest je učiteljica života. 3. Sloga jača domovinu.
4. Domovini rado život darujemo. 5. Grčka, Rim znanošću nadvisuješ.
VJEŽBA 2.
1. Zemlja i mjesec su zvijezde. 2. Vis je domovina mornara. 3.Mornar i u olujama plovi.
4. Otoke Dalmacije volimo. 5. Učiteljice djevojčicama priče pripovijedaju.
I. DE NAUTIS – O MORNARIMA
Mornar se često s olujama bori. Pjesnici hvale odvažnost mornara. Zvijezde noću mornarima
put pokazuju. O mornarima rado priče pričamo. Vis, Korčula, Brač, dalmatinski otoci,
domovina su mornara. Život mornara volim.
VJEŽBA 3.
1. Narod upravlja Hrvatskom. 2. Nesloga narodu škodi.
3. Narode, slogom prijatelje razveseljavaš, neprijatelje zastrašuješ.
4. Ratovi sela i gradove razaraju. 5. Bolesnici se moraju pokoravati savjetima liječnika.
6. Vuk u priči (Mi o vuku, vuk na vrata).
VJEŽBA 4.
1.Učitelj dječaka i djevojčicu dobrim knjigama odgaja.
2. Dobri učitelju, riječima tvojim rado se pokoravamo.
3.Bolesnom čovjeku potrebni su savjeti liječnika.
4. Slobodan narod je u slobodnoj domovini. 5.Bijedan bijaše život rimskih robova.
6. Grčka ima slavne pjesnike. 7. Grci bijahu učitelji Rimljana.
II. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. Pjesnička sloboda. 5. Poslije oblaka sunce.
2. Bog iz stroja. 6. Pred zvjerad! U rudnik!
3. Od jajeta (od početka). 7. Zora prijateljica muzama (je).
4. Opasnost je u odlaganju.
III. DE STUDIO LINGUAE LATINE – O UČENJU LATINSKOG JEZIKA
Učitelj učenike latinski jezik poučava. Mnoge latinske riječi učenicima su već poznate.
Učitelj lijepe priče rimskih pjesnika često pripovijeda/ priča. Učenjem latinskog jezika,
učenici, znanje dragocjeno pribavljate. Latinski jezik naime potreban je za učenje mnogih
znanosti/ nauka.

1
VJEŽBA 5.
1. Rad ljude učvršćuje/ jača. 2.Čitamo Ciceronovu knjigu o slavnim govornicima.
3. Pobjedniče slavni, domovinu oslobađaš i braniš. 4.Konzuli bijahu vođe vojnika.
5. Vojskovođi iskusnom vojnici rado život povjeravaju. 6.Novi čovjek (skorojević).
VJEŽBA 6.
1. Sposobnosti ljudi su različite. 2.Povijest svjetlo istine mora biti.
3. Slobodu i ljudi i životinje vole. 4. Ropstvo je ljudima mrsko.
5. Ne mnoštvom, nego hrabrošću vojnika pobjeđujemo.
6. Znanje ljude lažnog praznovjerja oslobađa.
VJEŽBA 7.
1. Imena mnogih Rimljana učeniku su poznata.
2. Već u stara vremena Homerove pjesme (pjesme Homera) slavne bijahu.
3. Mnoge grčke naseobine na obali Dalmacije bijahu.
4. Rane vojnicima pohvalu pribavljaju. 5. Liječnikovo znanje tijelo bolesnika ozdravlja.
6. Med u ustima, žuč u srcu. 7. Koliko glava, toliko mišljenja (Koliko ljudi, toliko ćudi).
IV. II. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. O vremena, o običaji. 6. Ponavljanje je majka znanja.
2. Časti mijenjaju običaje. 7. Godi jelo poslije rada/djela.
3. Sa zrnom soli. 8. Predmet prekršaja.
4. Raznolikost veseli. 9. Imena su mrska.
5. Lakonska kratkoća.
VJEŽBA 8. I
1. Brzina liburnskih lađa bijaše velika. 2. U opasnosti domovine građani ne spavaju.
3. Stari Grci bijahu izumitelji mnogih vještina.
4. Nečovječne neprijatelje s pravom kažnjavamo.
5. Mnogim narodima rimsko gospodstvo bijaše omraženo. 6. Lisica dlaku mijenja, ne ćud.
VJEŽBA 8. II
1. Životinje na zemlji i u moru žive.
2. Pilad i Orest primjeri (uzori) su pravog (istinskog) prijateljstva.
3. Ribar ribe mrežama hvata. 4. Feničani nekoć bijahu gospodari mora.
VJEŽBA 9.
1. Dalmati bijahu žestoki neprijatelji Rimljana. 2. U ilirskoj povijesti slavan je Batonov rat.
3. Brze odluke nisu uvijek korisne. 4. Domovina je zajednička majka svih građana.
5. Hrabroga čovjeka opasnosti ne plaše. 6. Zajedničkim radom povećavamo moć domovine.

2
VJEŽBA 10.
1. Vis je domovina odvažnih mornara. 2. Riječi mudrog čovjeka su razborite.
3. S mudrim čovjekom rado raspravljamo.
4. Marljivim učenicima osnove latinskog jezika su lake.
5. Druženje siromašnih ljudi s bogatima rijetko je.
6. U staroj poslovici je: Odvažne/ hrabre sreća pomaže/prati.
V. DE MARI HADRIATICO – O JADRANSKOM MORU
Jadransko more Hrvatsku, našu domovinu, od Italije dijeli. U primorju su smješteni mnogi
znameniti gradovi. U gradu Splitu vidimo golemu palaču cara Dioklecijana.
U Jadranskom moru mnoštvo je riba. Naši brodovi voze teške terete po mnogim morima.
VI. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. Pametnomu dosta. 4. Zdrav duh u zdravom tijelu.
2. Po zakonu vještine/ umjetnosti. (stručno) 5. Sve predivno je rijetko.
3. Rad sve pobjeđuje. 6. Kruha i igara.
VJEŽBA 11.
1. Povod rata. 2. Hanibalovoj vojsci prijelaz (preko) Alpa bijaše težak.
3. Mnoge lađe dolaze u luke Dalmacije. 4. U ljudskoj glavi sjedište je svih osjetila.
5. Rogovi su oružje mnogih životinja. 6. Oštar led škodi plodovima.
7. Ruka ruku umiva. 8. S. P. Q. R. = Senatus populusque Romanus = Senat i narod rimski
VJEŽBA 12.
1. Dani mladosti slični su danima proljeća. 2. Podne je središnji dio dana.
3. Sloga jača našu državu. 4. Počeci svih stvari su teški. 5. U središnje stvari. 6. U nadi.
VII. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. Iskustvo je izvrstan učitelj. 3. Pogreška jezika. Pogreška pera.
2. Djela, ne riječi. 4. Nijedan dan bez crte/poteza.
VJEŽBA 13.
1. Zvuk je brz, svjetlost je brža, misao je najbrža. 2. Primjeri su korisniji nego pravila.
3. U Ilijadi Nestor je mudriji nego Agamemnon.
4. Najpoznatiji gradovi Dalmacije bijahu: Zadar, Trogir, Solin, Vid i Cavtat.
5. Lakedemonjani bijahu najhrabriji i najodvažniji od svih Grka.
6. Žarčom (žešćom) ljubavlju moramo voljeti domovinu nego prijatelje.
VJEŽBA 14.
1. Jelen je brz, strijela brža, vjetar najbrži.
2. U Periklova vremena Atena bijaše ukrašena vrlo lijepim spomenicima.

3
3. Ime Spartaka, vođe robovskog ustanka, vrlo je slavno.
4. Najlakše je koriti tuđe mane. 5. Upravljati državom najteže je umijeće.
VJEŽBA 15.
1. Ivan Lučić povijest Hrvatske lijepo i učeno opisuje.
2. Dobar liječnik liječi dobro. 3. Naši vojnici hrabro i postojano se bore.
4. Plašljiv pas jače laje nego grize. 5. Jezik katkada ranjava teže nego mač.
6. Ustrajnim radom mnoge teškoće lakše svladavamo.
7. Pjesnik Lukrecije Epikurovu filozofiju vrlo učeno i vrlo lijepo prikazuje.
VJEŽBA 16.
1. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja. 2. Danas meni, sutra tebi.
3. Ljubav prema slobodi zajednička je nama s vama (nama i vama).
4. Spartače, sjećanje na tebe je vječno.
5. Zajednički rad mene i tebe i sve nas veseli. 6. Ljudi sebi rado opraštaju.
7. Učen čovjek u sebi ima bogatstvo.
VJEŽBA 17.
1. Meni se sviđa moje, tebi tvoje. 2. Rad tvoj, moj učeniče, vrijedan je hvale.
3. Naša domovina obiluje drvetom i kovinama.
4. Rijetko su ljudi zadovoljni svojom sudbinom. 5. Mudrac sve svoje nosi sa sobom.
VJEŽBA 18.
1. Ovom narodu smrt je draža nego ropstvo. 2. Ovaj grad ukrašavaju vrlo lijepi spomenici.
3. Demosten i Ciceron najslavniji govornici bijahu; ovoga domovina bijaše Arpin, onoga
Atena. 4. Tu tvoju mržnju prema laži svi odobravamo.
5. Poznata je ona poslovica: Griješiti je ljudski.
6. Sami neprijatelji preziru izdajicu domovine.
VJEŽBA 19.
1. Ezopove priče su lijepe; dječaci ih rado čitaju.
2. Kod Homera Ahilej Patrokla u boj šalje i njemu svoje oružje daje.
3. Hamilkar i njegov sin Hanibal najoštriji neprijatelji Rimljana bijahu.
4. Laskavcima ne vjerujemo; njihove riječi vrlo su lažne.
5. Izvor svih stvari je isti: tvar. 6. Plodovi istih njiva nisu uvijek isti.
7. Građani iste države pokoravaju se istim zakonima.
VJEŽBA 2O. I
1. Dobrima škodi koji zle štedi.
2. Rijeka Sava, na čijim obalama su smješteni mnogi gradovi, izvire iz Alpa.

4
3. Koja su imena mjeseci: Siječanj, Veljača, Ožujak, Travanj, Svibanj, Lipanj, Srpanj,
Kolovoz, Rujan, Listopad, Studeni, Prosinac.
4. Čija žena Helena bijaše? Menelaja, kralja Sparte.
VJEŽBA 2O. II
1. Hvalimo naše radnike, čija marljivost/radinost je poznata cijeloj državi.
2. Dobitak jednog često je gubitak drugog. 3. Jao samome!
VIII. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. Glas leti. 2. To bijaše u željama. 3. Što škodi, često uči.
4. Ne tko, već što. 5. Svjedok jedan, svjedok nijedan.
VJEŽBA 21.
1. Imamo jedna usta, dva oka i dva uha.
2. Četiri su godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen, zima.
3. Koliko je 19 i 11? 30
4. Stoljeće je razdoblje od sto godina. 5. Godina ima 365 ili 366 dana.
6. U vojsci Aleksandra Velikog bijaše 12 000 Makedonaca.
7. Učenik čita: 5, 10, 50, 100, 500, 1000; 28, 69, 1900.
8. Ni Herkul protiv dvojice.
VJEŽBA 22.
1. Kod Rimljana prvom danu u mjesecu ime bijaše Kalende.
2. Treći mjesec je ožujak, lipanj šesti, rujan deveti, prosinac dvanaesti.
3. Kohorta bijaše deseti dio, centurija šezdeseti dio rimske legije.
4. Koji je sat? Osmi. (tj. Koliko je sati? Osam).
5. Tri puta tri su devet. Četiri puta četiri su šesnaest.
6. U pojedinačnim legijama bijaše po 10 kohorti.
7. Dvaput daje tko brzo daje.
VJEŽBA 23.
1. Ako dvoje čine isto, nije isto. 2. Stari Grci i Rimljani mrtve spaljivaše i pokopavaše.
3. Grci imaše mnoge naseobine (kolonije) na Crnom moru.
4. Rimski vojnik u bitci prvo koplje bacaše, zatim činiše napad mačem.
5. Orao ne hvata muhe.
IX. DE MAGISTRATIBUS ROMANORUM = O VLASTIMA RIMLJANA
Dva konzula upravljaše državom i u ratu vojsku vodiše. Pretori izricaše presudu. Edili su se
brinuli za sigurnost i hranu grada Rima i priređivali godišnje igre. Kvestori su čuvali
(državnu) blagajnu. Cenzori su radili procjenu imutka (popis st.) i motrili običaje građana.

5
VJEŽBA 24.
1. Dobre knjige veselit će vas i poučavati.
2. Marljivošću ćemo povećati bogatstvo države, lijenošću ćemo umanjiti.
3. Dobar čovjek uvijek će se pokoravati zakonima naroda.
4. Dobrim primjerima popravit ćemo loše običaje.
5. Glad, dječače, začinit će tvoju večeru. 6. Vrana vrani oči neće iskopati.
VJEŽBA 25.
1. Malo grčko brodovlje razbilo je veliko perzijsko brodovlje u Salaminskoj bitci.
2. Rimljani su Kartagu i Korint iste godine osvojili i razorili.
3. Sula je ispubio Rim pokoljem i krvlju građana.
4. Demosten je završio život otrovom.
5. Aleksandar Veliki presjekao je gordijski čvor mačem.
6. Oteo je nebu munju i žezlo tiranima.
VJEŽBA 26.
1. Cezar je pisao prijatelju Aminciju: “Došao sam, vidio sam, pobijedio sam.“
2. Skiti su uvijek ostajali nepobijeđeni
3. Rimljani su otjerali kralja Tarkvinija Oholog i poslali u progonstvo.
4. Spartak je u bitci ubio mnogo Rimljana i sam je pao (poginuo).
5. Veleposjedi su uništili Italiju, a sad već i pokrajine.
6. Dodirnuo si stvar iglom. (tj. Točno si pogodio.)
VJEŽBA 27.
1. Darije je bio spremio brodovlje (od) 500 brodova protiv Atenjana.
2. Grci one, koji su bili za domovinu pali/poginuli, u skupštini hvališe.
3. Ilirski narodi, koji su u Batonskom ratu bili protiv Rimljana oružje bacali, mnogo tisuća
vojnika su dali.
4. Rimljani robove, koji bijahu pobjegli, na križ pribivaše.
5. Učenici, koji budu latinsku gramatiku dobro naučili, latinske pisce lako će čitati.
6. Koji budu lako vjerovali, lako će pogriješiti.
VJEŽBA 28.
1. Žuri polako!
2. Kserkso je pisao: „Šalji oružje!“, Leonida je odgovorio: „Dođi i uzmi!“
3. Učenici, latinski jezik marljivo učite! 4. Vježbaj pamćenje!
5. Građani neka brane domovinu! 6. Svaki dan perite zube! 7. Podijeli pa vladaj!

6
VJEŽBA 29.
1. Nekoć prijatelj moj bijaše, sad si moj neprijatelj.
2. Ljudi moraju biti umjereni u jelu i piću. 3. Tvoji su bili radovi, tvoja će biti nagrada.
4. Slobodni bijahu, koji bijahu bili robovi. 5. Tko bude marljiv, dobit će nagradu.
6. Rob moj neka bude slobodan!
7. Natpis groba: BIO SAM • ŠTO SI • BIT ĆEŠ • ŠTO SAM.
VJEŽBA 30.
1. Trogir nije dugo udaljen od Splita. 2. Odisej je s Itake bio odsutan 20 godina.
3. Dva konzula bijahu na čelu rimske države.
4. Veliki broj brodova u Salaminskoj bitci Kserksu nije koristio već škodio.
5. Pravila bez primjera neće koristiti.
6. Sada puno možemo, što nekad nismo mogli.
7. Sretan, koji je mogao spoznati uzroke pojava.
VJEŽBA 31.
1. Učitelj hvali učenika. Učenik biva hvaljen od učitelja.
2. Izvrsni pjesnici čitaju se i uče napamet.
3. Prirodom svi bivamo vučeni do želje za znanjem.
4. Dobrim knjigama bivamo poučeni i razveseljavani.
5. Natjecanjem u radu bivate poticani za divna djela.
6. Treće se ne daje (trećega nema).
X. ALEKSANDAR MAGNUS ET PIRATA – ALEKSANDAR VELIKI I GUSAR
Aleksandar Veliki gusara, kojeg bijaše uhvatio, upitao je: „Kojim pravom napadaš more?“
Gusar je odgovorio: „Istim, kojim ti svijet. Ali ja, jer malenim brodom ovo činim, nazivam se
razbojnikom, a ti, jer velikom vojskom ovo činiš, carem.“
VJEŽBA 32.
1. Djeca Atenjana, koji u ratu bijahu poginuli, javno se odgajaše.
2. Stari narodi plašiše se mnogih stvari kojima uzroke ne poznavaše.
3. Riječju: „Plješćite!“ bila je završavana rimska komedija.
4. Dok bijaše dječak, razveseljavan bijaše pričama.
5. Sve rane bit će izliječene vremenom.
6. Izdajice domovine bit će s pravom kažnjeni najtežim kaznama.
7. Kako pozdraviš, tako ćeš biti pozdravljen.
VJEŽBA 33.
1. Rimska vojska je od Aristonika pobijeđena i sam konzul je zarobljen.

7
2. Mjesec Kvintil (srpanj) nazvan je Jul u čast Julija Cezara.
3. Romul i rem, na istom mjestu, gdje bijahu izloženi, osnovali su Rim.
4. Kartaga, koja bijaše razorena od Scipiona, od Augusta je obnovljena.
5. Nećeš biti osuđen, prije nego budeš optužen.
VJEŽBA 34.
1. Neka živi, neka cvjeta, neka raste naša škola! 2. Ne činimo ništa srditi!
3. Kamo sreće da moj brat poživi! 4. Kamo sreće da je rimski narod imao jedan vrat!
5. Bila ti laka zemlja.
VJEŽBA 35.
1. Ne čini to! (Da to nisi učinio!) 2. Nijednu Cezarovu vrlinu ne bih više pohvalio od brzine.
3. Lako bi mogao nazvati Demostena izvrsnim govornikom.
4. Kamo sreće da triumviri nisu ubili Cicerona!
5. Kamo sreće da je Vercingetor vodio sve Gale protiv Rimljana!
VJEŽBA 36.
1. Neka se čuje i druga strana! 2. Neka se odijele pošteni ljudi od nepoštenih.
3. Kamo sreće da ja budem pripisan vama kao treći neprijatelj.
4. Prevelikom milošću nemoj biti dirnut!
5. Kamo sreće da Spartak nije pobijeđen od Rimljana!
XI. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE
1. Liječniče, liječi sebe samoga! 4. Iskoristi dan!
2. Štedi vrijeme! 5. Opri se u počecima!
3. Hodaj sa mnom. 6. Sam je rekao.
VJEŽBA 37.
1. Onima koji kasno dolaze kosti. 2. Rimljani objedovahu ležeći.
3. Tuđom nesrećom poučeni izbjeći ćemo mnoga zla. 4. Ispravi pogreške!
5. Gencije, kralj Ilira, koji je namjeravao braniti domovinu, s Perzejem, kraljem Makedonaca,
sklopio je savez.
6. Pojavljuju se rijetki koji plivaju u golemom vrtlogu.
VJEŽBA 37. a
1. Živjeti je boriti se. 2. Ovo se s punim pravom može reći: Upoznaj samoga sebe!
3. I opominjati i biti opominjan svojstveno je pravom prijateljstvu.
4. Sudjelovati u domovinskom ratu kod nas je vrlo časno.
5. Dobro je učiti, puno bolje naučiti.
6. Venturum esse je infinitiv futura glagola vemire = doći.

8
VJEŽBA 38.
1. Liječnici liječe bolesti. Lakedemonjani se služiše s malo riječi.
3. Svakodnevno umireš; svakodnevno naime otkida se dio tvog života.
4. Slušaj mnogo, govori malo! 5. Cezar je osokolivši svoje u bitku poslao.
6. Aleksandar Veliki s malom vojskom krenuo je u Aziju.
7. Drži se stvari, riječi će slijediti.
8. Kserkso se nije usudio ostati u Grčkoj poslije Salaminske bitke.
9. Antonije i njegova žena Fulvija veoma su se radovali Ciceronovoj smrti.
XII. GAUDEAMUS = RADUJMO SE
Radujmo se dakle, Naš život je kratak,
Dok smo mladi. Brzo će završiti.
Poslije ugodne mladosti, Dolazi smrt brzo,
Poslije dosadne starosti Grabi nas nemilosrdno,
Nas će imati zemlja. Nitko neće biti pošteđen.
Živjela Akademija!
Živjeli profesori!
Živo član bilo koji,
Živjeli članovi bilo koji,
Uvijek neka budu u cvijetu!

XIII. DICTA ET SENTENTIAE – UZREČICE I IZREKE

1. Radi, što radiš!
2. Ovdje je Rod, ovdje skači!
3. Neka bude dopuštenje riječi.
4. (Zateći nekoga) u samom činu.
5. Prazna ploča.
6. Hvalitelj prošlih vremena.
7. Neću umrijeti sav.
8. Kamenje govori.
9. Sagradio sam spomenik trajniji od mjeda.

9
10