MASTER PROGRAM – DIPLOMSKI STUDIJ

Program: Međunarodno poslovanje

Predmet: Pozitivna psihologija za suvremeno poslovanje

ZADATAK II/3
TIMSKO PRAĆENJE INDIVIDUALNIH APLIKATIVNIH ISTRAŽIVANJA

Nositelj predmeta: Doc. dr. Mihael Černetič

TIM 6 - Nikša Potkonjak, Igor Crnjak, Milena Josimov

Maribor, 31.05.2018.
 1.
Bićemo srećni samo ako verujemo da smo sami kreatori svoje sreće. Unutarnje zadovoljstvo
glavno je merilo sreće. Da bismo postigli unutrašnje zadovoljstvo moramo prestati da
razmišljamo kako se sve što imamo podrazumeva i treba da shvatimo kako je sreća imati
slobodu da svoj život u svako trenutku prekrenemo. U tri rada našeg tima govorimo o tri
psihološka koncepta hrabrost, zadovoljstvo životom i zadovoljstvo na radu. Ova tri koncepta su
po našem mišeljnju veoma povezana, zadovoljstvo na poslu jako utiče na naše celokupno
zadovoljstvo tj. na zadovoljstvo životom a hrabrost... Hrabrost nam je potrebna da bi se
pokrenuli i sve što nam kvari sreću preokrenuli.
U zadatku kolege Nikše vidimo povezanost hrabrosti i životnog zadovoljstva na primerima.
Posebno su lepi i pozitivni primeri njegovog direktora koji je prihvatio da učestvuje u projektu
pozitivne psihologije i koji je poslušao savet našeg kolege i odvažio se da obavi veoma bitan
poslovni razgovor, kog se očigledno pribojavao. Kada ga je obavio i pošto je razgovor imao
pozitivan rezultat, direktor je bio zahvalan i srećan što se odvažio i što je obavio ovaj razgovor.
Izašao je iz svoje komforne zone, ali je beskrajno zahvalan zbog toga, jer je pobedio svoj strah
od odbijanja. To je naravno uticalo i na njegovo zadovoljstvo uopšte iako je shvatio da mu je
porodica najvažnija i da mu ona donosi najveće životne radosti. Lep je i primer Nikšinog
kolege koji je takođe prihvatio savete koje nam daje novo nastala nauka, pozitivna pshologija i
rešio da svoje zaboravljene hobije probudi i na taj način je proveo nezaboravan vikend. Shvatio
je koliko mu je malo potrebno da bude srećan, i nastaviće da tim malim „začinima“ života
ulepšava svoj život u budućnosti.
Iz rada kolege Igora i kolegice Milene koji se bave zadovoljstvom na poslu vidimo šta je sve
bitno da bi radnici bili zadovoljni okruženje, kolektiv, plata, pohvale, mogućnosti unapređenja,
poboljšanje organizacije i komunikacije na poslu, veća otvorenost za nove ideje vezane za
inovacije na poslu ali i inovacije u smislu uvođenja vrtića, plaćene teretane, joge ili nekih
drugih vrsta treninga, što bi pomoglo smanejnju stresa i boljem doprinosu radnika... Kolegica
Milena je provela ankete te obavila razgovor s ispitanicima koji su kolege iz života. Ispitanici
su iz različitih područja zanimanja te različite dopi i spola. Zanimanja su: operni pjevač,
konobar, djelatnik na golf terenima, direktor prodaje ocjenjivač za sisteme sigurnosti.
Kod većine ispitanika pojavljuje se problem radno vrijeme. Tu dolazi do utjecaja nedostatka
vremena za izvan poslovne aktivnosti te psihički i fizički odmor. Jedan od najvažnijih
fizioloških problema vezanih za radno vrijeme je da se mijenjaju faze rada, prehrane i spavanja.
Možemo primijetiti da je kod nekih ispitanika došlo do znatnih poremećaja obiteljskih i
društvenih aktivnosti jer su mnogi od tih ritmova opće populacije orijentirani tijekom dana.
Subotnja i nedjelja, na primjer, mogu spriječiti sudjelovanje u sportskim događajima ili
vjerskim aktivnostima te tako može dovesti do socijalne marginalizacije.
Kod ispitanika se pojavio stres vezan za rad koji je uzrokovan lošom organizacijom, lošim
upravljanjem, nezadovoljavajući rad uvjeti. Nedostatak slobodnog vremena će oštetiti zdravlje
zaposlenika i poslovnu učinkovitost. Na kraju istraživanja kolegica navodi kako je kod 5 od 6
ispitanika našla rješenje kako bih bili zadovoljniji na poslu, međutim na temelju teorije postoji
opasnost da samo smanjenje radnog vremena neće puno promijeniti, kada je u pitanju zdravlje,
ako se radni zadaci ne promijene. Da bismo posao učinili više pogodnim za našu psihičku i

3
fizičku dobrobit, potrebno je smanjiti i obujam posla. Nažalost, kapitalizam nema veliku želju
za stvaranje radnih mjesta poput ovih.

. Kroz razgovor došli smo do zaključka da je zaista jako bitno imati zadovoljne radnike, da je
svako od nas poseban i da učiniti srećnog svakog je jako teško, tako da menadžeri moraju da
budu dovoljno vešti da uz pomoć različitih tehnika upoznaju svoj tim, svoj kolektiv i da koliko
mogu motivišu svakog ponaosob. zadovoljstvo na poslu je bitna za produktivnost pojedinca a
samim tim i organizacije. Zadovoljan pojedinac ima dobre ideje, brz je, bistar i na taj način je i
njegov tim i njegova organizacija produktivna i donosi dobre rezultate.

Došli smo i do zaključka da godište igra značajnu ulogu, da je mlade ljude moguće motivisati,
dok stare nije, videli smo u radu koleginice Milena na primeru čoveka koji je dve godine pred
penziju, nije ga moguće motivisati, ni novcem, ni bilo kakvim drugim sredstvima motivacije.
Jednostavno njegovo interesovanje i njegova sreća više nemaju veze sa organizacijom i
zadovoljstvo na radu nema posebnu vrednost za njega. Dok mladi ljudi drugačije razmišljaju,
mladi ljudi itekako žele motivaciju, žele priznanja, žele da se osete potrebno i produktivno, žele
da se osećaju dobro na poslu jer tamo provode više vremena nego kod kuće, tako da niko ko je
8 i više sati u toku dana pod pritiskom i nesrećan i ide na posao a ne želi- nego zna da mora...
takav čovek ne može biti srećan. Čak i oni koji nemaju puno radnih sati žele da se osete
korisnim, motivisanim i zadovoljstvo na radu im je bitno koliko i onima koji rade puno radnih
sati. Većini ljudi je bitno kako se osećaju na poslu i kakvi su im rezultati na poslu. Tako da
vidimo da su zadovoljstvo na poslu kao i hrabrost karike u lancu koji se zove zadovoljstvo
životom.

2.
Tim 6 uspio je izvršiti svoj zadatak , iako je bio suočen sa mnogim neprilikama koje nebi
trebale biti česte na master programu. Naime , 2 člana tima su otpala , jedan zbog neaktivnosti ,
a drugi radi manjka vremena. Usprkos ovim problemima naš tim uspio je privesti ovaj predmet
kraju. Odkad smo ušli u ovaj tim , osnovali smo grupu na mreži Viber ,te se dodali na Skype za
tvrtke kako bi mogli što adekvatnije komunicirati među sobom. Komunikacija između nas troje
bila je na izvanrednoj razini , kao da smo već prije surađivali. Nije postojala riječ ne znam jer
smo uvijek uskakali i rješavali svačiji problem zasebno. Kroz sve individualne zadatke
postajale su neke nejasne stvari koje bi raspravili u grupnom razgovoru, te u slučaju da netko
od kolega zapne savjetovali bi ga u pravom smjeru. Atmosfera je bila odlična, svi su jednako
pomagali jedni drugima te surađivali. Nitko od članova tima nije se susreo s pojmom pozitivna
psihologija, te smo ju kolktivno pokušali primjeniti u našim privatnim i poslovnim
okruženjima. Smatramo ju svi vrlo značajnom promjenom u životu jer smo svi osjetili pozitivni
tok događaja oko sebe. S takvim stavovima smo surađivali , te zato smatram da je suradnja bila
iznimno dobra i kvalitetna, bez obzira što nas je samo troje bilo u timu. Mudrost ,
hrabrost,pravednost i dobrota karakterne su snage koje su pratile ovaj tim kroz sve faze ovog
predmeta. Pod navedene faze mislim na pomoć u pripremi individualnih zadataka, razdoblje
provedbe aplikativnih istraživanja, međusobnog razdjeljivanja individualnih istraživanja i
međusobne rasprave o njima. Najviše posla i dilema imali smo kod aplikativnog istraživanja na
4
radnom mjestu odnosno u privatnom okruženju. Taj zadatak bilo je teško koncipirati i smisliti
način provedbe , stoga smo svakom članu tima posvetili neko vrijeme u njegovoj izradi plana.
Nažalost , kolege Igor i Milena dobili su nazad svoje radove jer ih nisu dobro postavili i proveli
, dok je Nikšin rad bio ocijenjen sa svim bodovima zbog zanimljivosti provedbe navedenog
zadatka. Kolege su svoje radove ispravili , nakon ponovnog Skype interviju-a, te za to dobili
adekvatne ocijene. Karakterne snage pomogle su u suradnji jer je svako doprinio s nečime. Kao
što sam gore naveo , kolegicu Milenu odlikovala je mudrost s kojom je dolazila do rješenja na
jedan svojstven način. Kolegu Nikšu krasila je hrabrost koju je prikazao time što je uspio
starijem direktoru uvesti promjene na radnom mjestu, te kolega Igor koji je bio krajnje
pravedan i dobar te je svoje dužnosti obavljao i sudjelovao u timskim raspravama upravo na taj
način. Na ovom timskom radu svaki član je jednako doprinio kako nebi na nikog pao veći dio
posla i odgovornosti. Početkom tjedna obavezno je bio sastanak tima na kojem bi neformalno
rješavali formalne stvari. Kroz ovaj predmet svi smo stekli nove prijatelje s kojima smo u
dobrim odnosima , a svi vjerujemo da je to zbog primjene poziivne psihologije među nama kao
ljudima kao I kroz zadatke I suradnju. Svi članovi tima složili su se da je ovo jedan od
zanimljivijh kolegija na godini.
3. Samoevaluacije
Milena Josimov - Zadovoljna sam svojim učinkom u timskom radu. Učestvovala sam u svim
diskusijama na Viberu i Skype-u kao I u pisanju završnog rada. Hvala kolegama na saradnji.
Igor Crnjak – Na timskom zadakku cijeli tim je aktivno sudjelovao, komunikacija je bila putem
Viber-a I BB-a. Na početku zadatka smo napravili plan I podijelili na ćlanove tima te
isporučivali zadatke na vrijeme
Nikša Potkonjak – Odlična suradnja sa timom koji se odazivao na raprave putem Vibera I
Skypa. Proaktivno sa, djelovao na tim kako nebi radili u zadnji čas, te motivirao kolege koji su
bili nesigurni svojim zadatcima.